Nuklearke, za i protiv. I zasto?

[Dr. Rudich]

Glavni izvor energije danas su fosilna goriva. Njihov negativan utjecaj na okolis je priznat od znanstvene zajednice. Obnovljivi izvori energije jos uvijek nisu u stanju nadomjestiti fosilna goriva (tehnoloski i ekonomski), kao jedina razuman alternativa namece se nuklearna energija.
Negativne strane nuklearne energije su mogucnost ozbiljne havarije sa dalekoseznim posljedicama i problem skladistenja radioaktivnog otpada. Sa druge strane rizik od nuklearki (vjerojatnost havarije x rezultirajuci broj zrtava) je gotovo zanemarivo mali, daleko manji od rizika fosilnih elektrana i ostalih industrijskih postrojenja (osoba koja zivi u blizini nuklearke ima otprilike istu vjeroajtnost da pogine od posljedica nuklearne havarije kao i od udara meteora).
Problem radioaktivnog otpada je nesto ozbiljniji, no jos uvijek postoje zadovoljavajuca tehnicka rjesenja. Uz to se razvija nova metoda obrade visokoradioaktivnog otpada (transmutacija), koja bi drasticno smanjila tu radioaktivnost i nadalje smanjila problem skladistenja otpada.
To je moj stav. Sad vi.

[C'Tebo]

Ja sam za.
Više manje isti razlozi ko i tvoji (ne zagađuje, a jedino dovoljno energije proizvodi da bi nas zadovoljilo).
No ipak nisam za to da pošto imamo sad nuklearke da se sjednemo na dupad našu i gledamo kako su super i kako nuk. dobro rade, nego da pokušavamo razviti nešto što će proizvoditi toliko energije, ali da bude čisto, ili barem da gradimo druge vrste elektrana koje nikako ne zagađuju okoliš, tako da se elektrane zamijene nečim pametnijim.
Imamo puno neiskorištene energije u prirodi čijim se iskorištavanjem ne bi nikako zagađivalo (valovi, plima-oseka, sunce, kiša, vjetar itd.)
I treba radit na tome da to iskoristimo do maksimuma.

[AxMi-24]

I ja sam za i to iz istig razloga.

Ctebo
Razmisli malo. Vjetrenjace zagadjuju. Za njih proizvest ide masa betona, plastike, aluminiuma i sl. To trazi hrpetinu energije a vjetrenjaca neda bas nes puno nazad.

Jos gora je situacija za solarne celije. Koje su mozda malo bolje od obicne baterije.

Vecina obnovljivih izvora nema energetsku gustocu ili iskoristivos da bi se ekoloski takmicili sa nuklearnim elektranama. Cak ni hidroelektrane nemaju tako malo zagadjenje. (po jedinici proizvedene energije naravno).

[C'Tebo]

AxMi, jasno je to meni.
Ali to ne znači da se to ne može nekako usavršiti.

Recimo, primjetih da se solarne ćelije uveliko koriste u Hrvatskoj na svjetionicima i na onim aparatima za prodaju parkirnih karata.

Također, za nekakvu kućicu u koju odeš za vikend solarne ćelije mogu biti sasvim dostatne.
A još uz to se mogu koristiti i vjetrenjače i sl.

Poanta nije da bi se time mogle nuklearke zamijenit (bar ne sada), ali za nekakve takve sitnice su ti alternativni izvori energije sasvim dostatne, a moramo počet sa sitnicama, zar ne? ;)

[kom1]

HOće li slovenci čuvati i naš nuklearni otpad ili je bolje da se odreknemo nuklearke pa nećemo imati problema sa otpadom.

[Dr. Rudich]

Nisko i srednje radioaktivni otpad (o tome je rijecu sporu sa slovenijom) je relativno jednostavno i jeftino skladistiti. Za to izgradjena postrojenja postoje vec dugi niz godina u svijetu i nije zabiljezen nikakvo ispustanje radioaktivnih materijala u okolis. To je naravno moguce, no rizik je ponovo vrlo mali (u usporedbi sa rizicima koji proizlaze iz koristenja ostalih izvora energije - prvenstveno fosilnih).
U idealnom svjetu bi dobijali dovoljno energije iz, recimo, sunca i ne bi zagadjivali okolis uopce. No u realnom svjetu postoje tehnoloska i ekonomska ogranicenja. Unutar toga nuklearke trenutno izgleadju kao najbolje rjesenje.

[Jango Fett]

Nulearna energija može puno dati, a vjerojatnost nesreće je najmanja od svih proizvođača energije na svijetu. Ono što zabrinjava je nuklerani otpad, ali bilo bi zgodno da se u slijedećih pedeset godine na Mjesecu otvore skladišta takvog otpada i otvori transportna veza. Ako se napravi i isplativ način za prijenos energije svemirom, mogli bi takve elektrane premjestiti na Mjesec.

No dotle će vjerohatno ukrotiti fuzijske izvore energije...

Da li netko zna nešto više o zakonu o zabrani ostavljanja nuklearnog otpada u Svemiru? - razlog zbog kojeg nikad nije započeo rad na svemirskim brodovima pogonjenim na nuklearne eksplozije.

[AxMi-24]

Ctebo
To je istina. Za takve fore je to najefikasniji nacin jer se treba u sliku onda i uracunat koliko bi energije uzelo dovest zicu za struju do tuda. Tako da naravno za neka mjesta je to najisplativije rijesenje. Ali daleko od toga da je neko univerzalno rijesenje.


Sto se tice nuklearnog otpada tu mislim da ce transmutacija srediti vecinu problema. (a dobijes jos i energije dok to radis :)

Zakon protiv nuklearki u svemiru nema (ima barem par komada koji su poslani na nuklearni pogon) (i russi i ameri su ih slali). Tu je problem zelenih i straha populacije od toga da ce biti havarija.

A sto se tice odlaganja na mjesecu to je glupa ideja. (netreba zagadjivat buducu bazu :)
Sem toga onda je skoro jednako lagano samo raketu poslat u sunce ili na veneru. Gdje nikada necemo ici :)

[C'Tebo]

AxMi-24 kaže:
Sem toga onda je skoro jednako lagano samo raketu poslat u sunce ili na veneru. Gdje nikada necemo ici :)
E to je i meni palo na pamet :D
Koliko je to moguće (tj. koliko je teško usmjerit raketu prema suncu (pretpostavljam nije jako teško), koliko raketa težinu može nosit, koliko otpada se proizvodi i sl.) ja ipak ne znam...

[AxMi-24]

Recimo da rusi restartaju svoje Energije (naprave nove) onda mozes dici 200 tona u putanju oko zemlje ako se nevaram. Znaci recimo pola tog mozes poslat bogu iza nogu :D Problem je samo sto je uran poprilicno teska fora.

[C'Tebo]

Eh, ali putanja oko zemlje --> 1. kozmička brzina
do sunca --> 2. kozmička brzina
Ako sam dobro pofato, ova druga je dosta veća od ove prve...

[AxMi-24]

Pa ta se raketa koristila za na mjesec tako da moze ona to :)
Doduse onda bude pitanje da li ti ostane 100 tona ili manje.

Drugi problem je (taman mi palo napamet) da to kosta energetski jako jako puno tako da bi se isplatilo mozda samo nakon jako dobre transmutacije i kad se zbilja izcrpi maksimum iz goriva. (onda je doduse pitanje imali uopce ikakvog smisla to slat negdje.

[Dr. Rudich]

Jedini problem je u tome sto je pouzdanost svemirske tehnologije zasad prilicno niska. Cini mi se da je ucestalost havarija na svemirskim letjelicama reda velicine e-2. Malo previse za nakrcat raketu sa fisijskim proizvodima.

Axmi, nisam siguran jesmo li vec raspravljali o ovome, al nije ni transmutacija toliko idealna koliko bi covjek steko dojam kad te cita.
No, da ne odemo u detalje...

Ispada da su svi pobornici nuklearne energije. Trebao bi probat postavit topic an svijet oko nas.

[AxMi-24]

Nije fenomenalna ali mislim da ima ogroman potencijal. U principu napravis normalni reaktor i samo dodas neutronski top i imas nukleatrku. Naravno i nakon transmutacije ostane otpada ali ako se nevaram to je puno kraceg vijeka nego ovaj standardni.

[Dr. Rudich]

tesko bi se to moglo nazvat normalnim reaktorom, al ajde...
problem sa transmutacijom je sta fisijske produkte prilicno slabo mozes transmutirat. efikasan si za transuranijske elemente, koji doduse imaju najduze vrijeem poluraspada. Od fisijskih produkata ti ostane recimo prilicno nezgodan cezij. Procjenjuje se da bi se moglo postici smanjenej radiotoxicnosti na oko 10000 godina. Sto je jos uvijek dosta....
No, da ne odemo u detalje...

[Secundo]

Tek radi ozivljavanja diskusije?
Ja sam protiv svakog oblika iskljucivosti kod energije, i smatram da nam tek raznolicnost garantira maksimalan ucinak. Zato treba koristiti sve izvore goriva, a spomenuo bi najprije solarnu energiju kao izvor topline, ne struje (za to je preskupa).

Veliki je potencijal u solarnim kolektorima za toplu vodu, i skroz je neiskoristen. Njemci imaju neki program za poticanje, Svicarci su ga do nekidan imali, ali zapravo je ulaganje u solarne kolektore kod niskih kamata isplativo.

Vjetrenjace drzim dobrim rijesenjem samo u obliku velikih off shore farmi. Na kopnu prevazu negativni ucinci (buka, glomaznost, itd.).

Najvaznije je prije svega stediti, i to tehnologijom koja je vec danas raspoloziva. Zato bi trebalo energente oporezivati, a tu lovu koristiti za subvencioniranje npr. izolacijskog materijala.

[Dr. Rudich]

Slazem se. Raznolikost je dobra. No ovako: Oko 70% danasnje primarne energije u svjetu dolazi iz fosilnih goriva. Uz to, razvijeen zemlje maju odredjen (mali) potencijal za smanjenej svoje energetske potrosnje, no zemlje u razvoju je u buducnosti u svakom slucaju povecati svoju potrosnju. Cak i uz znacajne mjere energetske efikasnosti, ukupna potrosnja eenrgije u svijetu ce rasti. Ako zelimo zaustaviti, ili barem drasticno usporiti negativne efekte koji iz toga proizlaze, trebali bi znacajno smanjiti potrosnju fosilnih goriva.
Dakle; kako postici opskrbu dovoljnim kolicinama energije, koja svojom cijenom nece previse destimulirajuce djelovati na razvoj, a uz sve to sacuvati kakvu-takvu planetu.

[AxMi-24]

Ima jedna slatka fora ovdje gdje su vlasti naravno jako za ekologiju i sl fore.
Moji starci su mislili nabaviti toplinsku pumpu. (busenje oko 100 m u brdo i te fore) i to bi smanjilo na otprilike barem 50% a mozda i vise koristenje struje. ALI naravno nakon tolike investicije (radi se o oko 100 000 SEK) onda ne da te drzava podupire nego ti jos kurva kakva je opici zvjerski ekstra porez. Pa ti budi budala i napravi nes ekoloski. Najbolje nastaviti fino na struju najjeftinije ti dodje. (doduse mozda je na naftu jos jeftinije) :(

Tako da politika prica puno ali djelovanje je malo losije.

Mislim da sparanje nece nikada bas biti jako prihvacena fora pogotvo nasilno. Istina je da se tehnicki moze napraviti efikasnije stvari ali ta se usteda pojede vecim koristenjem stvari.

Inace se slazem da netreba zavisti od jednog jedinog izvora. I da ipak treba sto vise koristiti izvore koji su vec tu. Solarni kolektori u odredjenim podrucjima su zbilja odlicno rijesenje. (mi se ljeti kupamo samo na stare bojlere koji stoje na suncu :)

[kumek]

Kad smo kod solarnih kolektora i tople vode.
Solarni kolektor kosta cini mi se otprilike 1000 do 2000 eura po celiji (za cijeli sustav). Kad to preracunam u struju koju normalno placam to ispadne od 10 -12 godina cjelokupne potrosnje struje (recimo uzmes dvije celije). Mislim da dvije celije nisu dosta tako da moras trositi i obicnu struju. Ja tu ne vidim racunicu (pod uslovom jos i da se nist ne pokvari). Dok je to tako nist od solarne energije, barem u kucanstvima.

[Secundo]

Moj je kostao nekih 5000 EUR. Lijepim danima daje oko 20 kWh energije, preko godine to dodje na otprilike 3200 kWh (pogledaj si http://www.solarenergy.ch/spf.php?lang=de&id=polysunonline, zgodan online programcic za simulaciju solarnih uredjaja). To je po svicarskim cijenama vrijednost od oko 400 EUR godisnje, t.j., ne racunajuci kamate, treba mi oko 13 godina za amortizaciju, sa 2% kamata bi to bilo 17 godina. Dugo vrijeme, priznajem. Moras ipak biti malo idealist za to, ali toliko mi vrijedi cista savjest ;). Osim toga, velim ja da je energija puno prejeftina.

[kumek]

E, konacno netko tko nekaj zna o kolektorima. Hvala na linku. Ja isto mislim da je to slabo isplativo ali nekak covjek ima dojam da doprinosi ocuvanju okolisa i stednji energije. Znam da sama proizvodnja kolektora takodjer zagadjuje ali isto tako i proizvodnja djelova za elektrane te proizvodnja plastike i zice za prijenos. 5000 soma eura, puno jezi ga, kad smo mi u rh sirotinja, pa radije covjek za to digne jos jedan kat na kuci.
Koliko te kosta odrzavanje? Koliko dugo imas sustav i jel se kvari? Kakva je garancija nakon kaj ga kupis?

[kumek]

Jos nesto, jel ti sustav daje struju koju onda trosis na kaj hoces ili samo grije vodu pa imas toplu vodu i grijanje na njega?
Ak imas kakav link o tim uredjajima i svojstvima bilo bi mi drago procitati (tvrtke koje proizvode i tak)

[AxMi-24]

Secundo nebudi siguran da ti je savjest cista. Pitanje je je li taj kolektor uopce isplativ energetski i ekoloski.

[Secundo]

AxMi-24 kaže:
Secundo nebudi siguran da ti je savijst cista. Pitanje je je li taj kolektor uopce isplativ energetski i ekoloski. Citao sam da je energetski isplativ za neke 2 do 3 godine. Pa nije nis' posebno u njemu: Staklo i malo metala. A sto se ekologije tice, mislim da se to razumje samo po sebi. Sastavni djelovi elektroopskrbe su isto razni metali, plus mnostvo betona. A osim toga imas cijelo vrijeme problem otpada, bilo nuklearnog, bilo CO2.

[Secundo]

kumek kaže:
Jos nesto, jel ti sustav daje struju koju onda trosis na kaj hoces ili samo grije vodu pa imas toplu vodu i grijanje na njega?
Ak imas kakav link o tim uredjajima i svojstvima bilo bi mi drago procitati (tvrtke koje proizvode i tak)
Moj sustav daje samo toplu vodu. Fotovoltaicne celije su mi jos preskupe, i to nikad ne mozes amortizirati. A toliki fanatik ipak nisam.

Imas testove raznih tipova kolektora pod http://www.solarenergy.ch/spf.php?lang=de&fam=1&tab=1
Izaberes odredjujuci kolektor i kliknes na "Kollektor-Testbericht". Mislim da za ovo ne treba kuziti njemacki, ako te nesto zanima, pitaj.

5000 Jura (bez bojlera) ti dodje skuplja varijanta kolektora. To su ti oni u vakuumiranim cijevima, cilj vjezbe je da ti kolektor daje toplu vodu i kod niskih vanjskih temperatura, pa ti pomaze grijati (imamo grijanje u podu, temperatura medija rijetko prelazi 30 °C). Ako hoces samo za toplu vodu, to ti je znatno jeftinije. Skokni do http://www.heizungs-discount.de/Online-Katalog/Solaranlagen/solaranlagen.html, cijene pocinju kod 2690 EUR, ukljucujuci i bojler od 300 l koji ti ionako treba u slucaju novogradnje/renovacije.

Moje kolektore imam godinu i pol, nisu se kvarili, ali su vrlo osjetljivi na greske u montazi. Skoro godinu dana sam ganjao instalatera dok je to doveo u red. Ako ulovis nekog tko ima iskustva s tim (ili tko nije 100% idiot), to ide iz prve.

Cuo sam da i Slovenci proizvode kolektore, ti su vjerojatno jos povoljniji. Cudim se da Dalmatinci jos uvijek imaju elektro bojlere.

[kumek]

Fala im na linkovima i savjetima. :top: :top:

[C'Tebo]

Postoji ipak jedan mali setback na ovo što secundo kaže.
Skupo je. Užasno je skupo.
2700 € je skoro 20 000HRK.
Rijetko će tko u Hr. dat toliki iznos za nekaj kaj mu ne treba (dakle, već ima grijanje).

Tako to ide, šta ćeš, preskupo je.

[Secundo]

C'Tebo kaže:
Postoji ipak jedan mali setback na ovo što secundo kaže.
Skupo je. Užasno je skupo.
Tako to ide, šta ćeš, preskupo je.
C'Tebo, koliko dodje kW struje u HR? Naravno, ako je puno manje od 1 HRK, bit ce tesko to amortizirati.

[slafko]

zna netko nekaj više o planovima za solarne elektrane u orbiti? električnu energiju bi slale bežičnim putem na zemlju... brijem da bi to bilo okej. samo ne bih htio bit u avionu koji uleti u jedan takav snop energije. :)

jango?

[C'Tebo]

Secundo kaže:
C'Tebo, koliko dodje kW struje u HR? Naravno, ako je puno manje od 1 HRK, bit ce tesko to amortizirati.
Ne znam točno koliko košta, ali sigurno bi se isplatila ta investicija nakon par godina.
Međutim, ipak je najjeftiniji takav uređaj 2700€, koje treba isplatitit odjednom, ljudi ili takve pare nemaju, ili ako imaju rađe investiraju u nekaj drugo, kaj im treba, nego u nekaj kaj već imaju.

[Jango Fett]

slafko kaže:
zna netko nekaj više o planovima za solarne elektrane u orbiti? električnu energiju bi slale bežičnim putem na zemlju... brijem da bi to bilo okej. samo ne bih htio bit u avionu koji uleti u jedan takav snop energije. :)

jango?

Tehnologije za bežićni prijenos električne energije je upravo u fazi testiranja, još od sredine devedesetih. Naravno, izgleda da će biti potrebno još oko 20 godina dok se ne uklone (ako su uklone) sve implikacije koje pritom nastaju. Čim se to sredi, budi siguran da će se automatski graditi sunčeve elektrane u orbiti koje primaju eksteremne količine stalne sunčeve energije, bilo bi to novo poglavlje u tehnološkoj povijesti i vrijeme jeftine i obilne energije.

[AxMi-24]

Koliko se sjecam to je bila fora sa mikrovalovima. I slazem se sa slafkom da nebi bas htio biti u blizini tako necega :D

[Jango Fett]

AxMi-24 kaže:
Koliko se sjecam to je bila fora sa mikrovalovima. I slazem se sa slafkom da nebi bas htio biti u blizini tako necega :D

Da sada to upale, ne bih ni ja:D

Ipak, ima naznaka da će riješiti to.

[AxMi-24]

Neznam ja meni se to cini jako opasno. Dodje neki genije pa pocne sarat naokolo.....

[husky]

Zanimljiva tema. Inace, student sam 2. godine FERa, smjer energetika, energetski sustavi.

Tamo u Brazilu ili negdje, u termoelektranu stize dnevno preko 5 vlakova punih ugljena. Fosilna goriva nam gadno ponestaju. Nuklearna fuzija je buducnost, ali tek tamo nakon 2050. To je fakat komplicirano, iziskuje velike i sofisticiane uredjaje za kontrolu te reakcije. Za ovo bezicno iz orbite jos nisam cuo, uglavnom, to bi bio veci uspjeh po meni nego nuklearni procesi.


Evo sajt, koji nam je preporucio prof, najbolji za informiranje o nuklearnoj energiji.
UIC (http://www.uic.com.au/)

Nuklearke su OK, sigurne su, samo taj otpad... Dok imamo Krsko, dobro je, ali kad ono dosegne svoj radni vijek, Hrvatskoj ce trebati nova. Osim ako digresija pucanstva ne nastavi ludim tempom, a gospodarstvo ne ostane na ovoj truloj razini.

Izdan je neki sporazum, da sve zemlje do cca 2010 moraju oko 20% energije dobivati iz ovbnovljivih izvora. Nama su glavne hidroelektrane koje se ubrajaju u to.

Na otoku nekom su htjeli gradit vjetroelektranu, pa dodju zeleni, pa kazu da ce im poubijat sve galebove. Bilo je na gradonacelniku, pa on pita prof s naseg faxa, pa kolko ce ta vjetroelektrana zaposlit ljudi - kaze on nijednog, to se sve moze upravljat iz zg. Tako je Hrvatska ostala bez vjetroelektrane. Sto se tice Sunceve, preslabo je to kod nas zastupljeno. Eventualno za izolirane objekte i vikendice.

I jedna zanimljivost. U Belgiji, koja je manja od Hrvatske, a ima tu negdje stanovnika, ima 7 NE, od kojih jedna radi SAMO za osvjetljavanje i GRIJANJE cesta. Hebeno. A mi se brinemo za sacicu otpada...

[Secundo]

Drustvo, nije mi jasno zasto bi se takve elektrane gradile u svemiru. Koliko je meni poznato, solarna konstanta je 1300 W/m2 u svemiru, od koje mozes odbiti 25 do 30% na putu kroz atmosferu. To znaci, potencijalna dobit je u razini tih 25%, a zato treba cijelu opremu poslati u svemir, i jos rijesiti taj nezgodni problem sa prenosom energije na zemlju.

Nisam strucnjak za ta pitanja, pa ne mogu iskljuciti mogucnost da usred drukcijij valnih duzina fotovoltaicne celije daju vise struje u svemiru nego na zemlji. Takodjer nisam siguran dali se predvidja da te elektrane budu stalno na suncu (t.j. ne na geostacionarnoj putanji, vec nekoj pokretljivoj prema zemljinoj povrsini), ali mi se to sve bas ne cini plauzibilnim. Za sada ne bih kupio dionice svemirske elektrane.

[Jango Fett]

Prednost orbitalnih elektrana koliko ja znam bila bi u tome što su konstantno okrenute prema Suncu.

[husky]

Imao bi 15 i vise puta vise koristi od iste povrsine kolektora. Konstantnost osvjetljenja, manje materijala...

[slafko]

ko je spomeuo skladištenje radioaktivnog otpada na mjesecu?
to nije u redu. za par miljona godina kad mjesec padne, bit će sranja.
al dobro, mi bumo onda bili par metri pod zemljom ionako. :D

[AxMi-24]

slafko kaže:
ko je spomeuo skladištenje radioaktivnog otpada na mjesecu?
to nije u redu. za par miljona godina kad mjesec padne, bit će sranja.
al dobro, mi bumo onda bili par metri pod zemljom ionako. :D

Ja se mislim tamo nastanit tako da nema sanse da ce se takvo sta meni doma stavljat :p

Sem toga totalno je bacanje energije to teglit na mjesec.

[Secundo]

Jango Fett kaže:
Prednost orbitalnih elektrana koliko ja znam bila bi u tome što su konstantno okrenute prema Suncu.
Aha, znaci geostacionarna putanja na 36'000 km visine ne dolazi u obzir, jer bi onda elektrana bila pola vremena zasnjenjena zemljom. Niza orbita isto ne dolazi u obzir iz istih razloga, osim toga bi, ukoliko elektrana ne bi kruzila oko zemlje, gravitacija ucinila svoje. Argument ne stoji.

[Secundo]

husky kaže:
Imao bi 15 i vise puta vise koristi od iste povrsine kolektora. Konstantnost osvjetljenja, manje materijala... Komercijalne fotovoltaicne celije imaju iskoristivost od 15%. U svemiru bi dakle iskoristivost bila znatno veca od 100% prema tvojoj teoriji. Ono sa solarnom konstantom od 1300 W/m2 u svemiru i oko 1000 W/m2 na zemlji mozes uzeti zdravo za gotovo.

Cudim se sto jos nitko nije predlozio perpetuum mobile.

[Dr. Rudich]

Mozda se husky nije dobro izrazio, no vjerujem da je mislio na proizvodnju energije a ne direktno na iskoristivost. Pretpostavi da je solarna celija na zemlji obasjana suncem samo dva sata dnevno (dan/noc, oblaci itd), dok je ona u orbiti obasjana suncem 24 sata dnevno, tada je njena proizvodnja energije stvarno vise od desetak puta veca (uvjetno receno i iskoristivost). Eto nije perpetuum mobile.

[Secundo]

"Noc" postoji i kod svemirskih elektrana, a za fotovoltaiku i nebi bas preporucio sjevernu Svedsku, vec neko mjesto gdje ima 300 suncanih dana u godini, pa onda oblaci i nemaju bas toliki utjecaj. Mislim, neki faktor 2 do 3 bi mi se jos cinio plauzibilnim, ali bas 15 :rolleyes:

[Secundo]

Ha, sjetio sam se jos neceg: Znate koliko bi tugo trajala svemirska elektrana, onako sa veeeelikom povrsinom, ako se uzme u obzir svemirski otpad proslih 40 godina? Osim ako govorimo o oklopnoj svemirskoj elektrani ...

Ako se neko kuzi u zemljine orbite, mogao bi nam mozda dati i podatak koliko energije je potrebno za dignuti 1 kg na neku orbitu. Da pokusamo ocjeniti dali bi fotovoltaicna celija ikada u svojem zivotu (pod idealnim uvjetima) uspjela proizvesti (i dopremiti do potrosaca na zemlji) tu kolicinu energije.

[AxMi-24]

Koliko se ja secam elektrane bi isle u neku od lagrange tocaka a to je sasvim dovoljno daleko od zemlje. Inace ako su u nizoj orbiti onda bi ih bilo vise pa se smjenjuju :)