PDA

View Full Version : arhaizmi i slične


go2slip
27.07.2005., 11:39
dovijeka - zauvjek
lelijati se - ljuljati se polako, kao trava na vjetru
jenjavati, jenjati - popuštati
brana -drljača
pozan - kasan
luka -livada kraj vode
maman - bijesan
zimina - meso za zimu
povrći - ostaviti
bjegunica - žena koja od muža pobjegne
tucak - prosjak
mrtva jesen - kasna jesen
slavja - ženka slavuja
škip - korito
trapovijesan - bunovan
kitina - inje, ledene rese s drveća
ganač - nokat ptičji
obroviti - opkopati okolo da voda otječe
pregnuće - odlučnost
razdvoj - rastanak
lub - kora na drvetu
rogalj - kraj, vrh, ugao
gudba - glas gusala
stubokom - iz temelja
okani se - ostavi
skuditi - ružno o nekom govoriti
razma - osim
sjen - muško od sjena
ino -drugo
smlačen - stopljen
timor - hrid
nujan - snužden
umrće - smrt

Didi
27.07.2005., 13:09
Odakle je ovo? Pitam zato što "lelijati se" poznajem kao "lelujati se", a "pregnuće" u značenju "marljivo nastojanje, marljivi napor". Posljednju riječ, inače, noviji hrvatski rječnici proskribiraju.

go2slip
27.07.2005., 19:40
Didi kaže:
Odakle je ovo? Pitam zato što "lelijati se" poznajem kao "lelujati se", a "pregnuće" u značenju "marljivo nastojanje, marljivi napor". Posljednju riječ, inače, noviji hrvatski rječnici proskribiraju.

primjetila si? i ja?
zato sam i napisao arhaizmi i slične
sad imaju drugo značenje
ili su drugačije

maretićeve čitanke :D
ček imam negdje jednog pravog, umirao sam od smijeha :s
idem potražiti

jezični plijevor se zove

Pallas
27.07.2005., 20:05
Super, ali neke bas i nisu arhaizmi... I danas se koriste.

go2slip
27.07.2005., 20:31
Pallas kaže:
Super, ali neke bas i nisu arhaizmi... I danas se koriste.
ma je, ali stalno čitam stare knjige, pa već ne znam što je arhaizam, a što ne, zato sam isto dodao i slično u naslovu

ima i takvih koje se negdje još obilato koriste, a negdje više ne
poput jenjati, na Korčuli kažu još kalati

ima i onih koje su stare riječi, a ne koriste se, ali nisu arhaizmi jer nema nove riječi koja ju zamjenjuje

bilo bi dobro da i drugi napišu riječi koje se sjete

go2slip
27.07.2005., 20:32
Ivanke Vlašićak,
župnik u Čagliću kod Lipika.
jezični plijevor.


U našem lijepom književnom vrtu niknulo je nažalost mnogo drača, zagojatilo se mnogo šikare.
Mnogi su naši rabotari plijevili taj drač i trnokopima sjekli nametničku šikaru. Svi su oni ljubili svoj materinski jezik kao najljepšu djedovsku baštinu, svi su oni osjećali u duši isto, što i slavni Prerad, kad je pjevao »Rodu o jeziku«.
Od Hrvata se nađoše na tom poslu:
Fran Kurelac (»Mulj govora nespretna i nepodobna«), Dr. Ivan Broz (»Filologijske sitnice« u Vijencu), Dr. Tomo Maretić (»Filogijsko iverje« u Vijencu), Luko Zore, Dr. Nikola Andrić »Branič hrvatskoga jezika), V. Rožić (»Barbarizmi«), Milan Pejnović u »Napretku«), Grdenić, Josip Benaković, Dr. Marijan Stojković (posljednja trojica u »Nas-tavnom Vjesniku«) te svećenici: Adolf Weber, Dr. Franjo Iveković i Ivanko Vlašićak (ovaj posljednji u »Katoličkom Listu« i »Hrvatskoj Prosvjeti«).
Od Srba se istakoše: Stojan Novaković, Jovan Živa-nović (»Branič«), Bošković, Ozren, Subotić (u »Brankovu Kolu«), Stojanović i Mojo Medić.
Ipak je sve to još premalo.
Dosta su se znojile sve te naše bistre čelenke, ali mnogo je otrovnih gljiva niklo poslije njih i niče svaki dan.
Neprestano se dižu čitave čete jezičnih kvaritelja i trovatelja, pa se kod nas svaki dan događa ono, što kazuje narodna pjesma o Ivi Senjaninu:
»Sto je Ivo obdan sagradio,
To su vile obnoć porušile.«
Osim toga ti su radovi kojekuda razasuti, pa bi ih trebalo snesti na jednu rpu.
Ja sam odlučio da uz Božju pomoć što prije objelodanim knjigu, ii kojoj će biti na okupu sve ono, što ne valja, što je trulo i kržljavo u našem književnom jeziku.
Ova je radnja prvi početak,
U njoj iznosim jedan dio rđavih, loših riječi, kojih se još nitko u nas nije taknuo.
Dogodine želim iznijeti drugi dio takih riječi, a onda ću nanizati sve ono, što su sakupili stariji rabotari u posljednjih 50 godina.
Ta će knjiga svima dobro doći: đacima, svećenicima, učiteljima, liječnicima, gostioničarima, upravnicima, sucima i ostalima.
A sad treba da spomenem ove četiri stvari:
Prvo.
Ne pravim nikake razlike između Hrvata i Srba ni uopće ni u jeziku. Jezik nam je nagrđen i s jedne i s druge strane. K njegovu čišćenju treba da pristupimo s istinskom bratskom ljubavi. Što nemaš ti, dat ću ti ja, što nemam ja, dat ćeš mi ti.
Izbacit ćemo sve loše riječi, što su se uvukle u naš jezik s jedne i s druge strane, pa ćemo se dogovoriti koje da riječi uzmemo na njihovo mjesto pa da nam budu zajedničke. Ako nema pšenice u jednom kraju, bit će je u drugom kraju, pa u trećem, u četvrtom.
Ako ne znaju u jednom kraju, kako bi što nazvali, znadu u drugom kraju, i narod će osjetiti svoju krv, svoju dušu u svom bratu, pa će od njega rado primiti, što sam nema.
Narod rado priča, makar i u šali, kako se u ovom kraju naziva ova i ova stvar, pa svidi li se kojem slušaocu jedna Ili druga riječ, prekinut će govornika:
— Još bolje kažu nego kod nas.
Kod naroda nema nenavidnosti ni ljubomore, pa je ne smije biti ni kod narodnih prvaka. Kod čišćenja našeg književnog jezika držat ćemo se poput one braće, o kojoj kazuje narodna pjesma:
— Iz ljubavi kape promijeniše.
Drugo.
Jagić pita na jednom mjestu: Kad će se netko naći da napiše pravu stilistiku, koja će na uzornim primjerima iz književnosti, pokazati, kako se valjano piše, a ne će pretresati samo arhaizme, provincijalizme, barbarizme i neologizme, nego i opominjali pisce, da se čuvaju katahreze, amfibologije, tautologije, pleonazma i lakonizma.
Za takovom je stilistikom vapio Jagić već g. 1892., a mi se ne možemo maknuti ni za korak dalje od pobijanja loših riječi »barbarizama«.
Ipak moramo poći dalje:
Moramo svoj jezik tako izbrusiti, te ne će unapredak s estetske strane zaostajati za romanskim jezicima kao dosada.
Svoj lijepi i melodijozni jezik moramo učiniti okretnijim i gipkijim, kako bi mogao zadovoljavati sve najkrupnije i najsitnije književne potrebe, a ne bi bježao ni pred željama razmaženih Parnasovaca — sladokusaca.
Treće.
Tuđe riječi nijesu ni dobre ni zle, ili da pravije kažem: Tuđe su riječi i dobre i zle. Ako nemamo u svom jeziku za nešto zgodne riječi, upotrebit ćemo tuđu riječ. Imamo li za nešto svoju dobru, lijepu riječ, treba da se otresemo tuđinke.
Glavno je ovo: Čistimo svoj jezik s ljubavlju i oprezno i vladajmo se poput dobrih operatera. Ako mora biti, sijeci i reži, pa makar kako boljelo.
Četvrto.
Više očiju više vidi, pa sam tako i ja vidio mnogo toga, što je izbjeglo učevnijima od mene. A drugi će opet vidjeti ono, čega ja nijesam vidio, i ispraviti me ondje, gdje sam pogriješio.
Tko zna bolje, rodilo mu polje!


Ako. »Danas će njemački parlamenat zaključiti, ako prihvaća londonski sporazum« Boije: da li prihvaća).
Albanez, bolje: Albanac, Arnautin. »Gostionica k Albanezu« bolje: Gostionica k Arnautinu. Uporedi riječi: Holandez, Japanez, Kalabrez, Kinez, Sijamez.
Arhaizam, nepotrebna tuđinka, bolje: starinska ili zastarjela riječ.
Azijat, azijatski. Nije naški, makar dopušta Maretić. Bolje: Azijac, azijski.

Bacati svijetlo. »Ova izjava baca ružno svijetlo na njegov karakter« zasjenjuje, potamnjuje njegov karakter).
Baciti se na pisanje memoara kao jastrijeb). Bolje: dati se na pisanje, prionuti živo uz.
Badavadžija, bolje: 1.) izjelica, pustosvatica 2.) besposličar.
Bara, pomjesna riječ, bolje: livada.
Barbarizam, nepotrebna tuđinka, bolje: nepotrebna tuda riječ, loša riječ.
Bečilija, bolje: Bečanin.
Berba je samo u vinogradu. Novine loše pišu: Berba šljiva u Bosni bit će obilna. Bolje: Šljiva je ove godine urodila obilno. Ne valja ni riječ »berba kukuruza«. Pjeva se doduše i govori se: »Kukuruzi već se beru«, ali se nigdje ne govori o kukuruznoj berbi, već o trgadbi. Mislim, da nije pravo ni: berba duhana, a još manje: berba meda. »Mnogo bolja bila je berba meda u Srijemu, gdje imade bagremovih i lipovih šuma.« Bolje: Mnogo je više bilo meda u Srijemu, gdje . . .
Beznadno. »Člankopisac se beznadno, muči da dokaže.« bolje: uzalud se muči da dokaže . . . »Ona je beznadno oboljela (bolje: na smrt oboljela).

Bezobrazluk, bolje: bezobraznost - luk je turski svršetak).
Biskupacija. Ta se riječ čuje po Bačkoj, a upotrebljava se i u đakovačkoj biskupiji. Bolje: biskupija.
Biskupski i biskupijski. Šta pripada biskupima, to je biskupsko, a što pripada biskupiji, ili šta se tiče čitave biskupije, to je biskupijsko. Dakle: biskupski dvor, biskupsko imanje, biskupijski nadbiskupijski duhovni ste!, biskupijska sinoda.
Bitanga. O životinjama je: bolje reći: zalutala, odbjegla životinja kobila, nege : bitanga, skitalica. Takve su se odbjegle životinje zvale za M. A. Reikovića službenim njemačkim jezikom »Die Bitangen«.
Biti imajući. Strasna nakaza mjesto: budući. »Moja biti imajuća punica«.
Bio sam pogledati kukuruz. «Bio sam kupiti svinje.« Bolje: išao sam da ...
Bjegunac nije isto što izbjeglica. Prvi je drage volje utekao iz vojske, a drugi je morao uteći pred neprijateljem. Bjegunac je vojnik, a izbjeglica može biti i nevojnik.
Blagosloven biagosoven — prema blagoslov i blagosov, blagoslovljen (blagosovljen).
U književnom govoru pukle su medu ovim riječima ove fine razlike:
Čovjek, muškarac je blagosloven i blagosoven. Žena i Bl. Dj. Marija je blagoslovena i blagosovčna. Oboje bez lj.

Stvari (voda, so, krunica) su u crkvi »blagoslovljene« i »blagosovljene«. Oboje sa i s drugim akcentom.
Blagovremeno ne valja. Mora biti: u pravo doba.
Bogoslužbenik. Tako se zove najnovija liturgijska knjiga, štampana u Dalmaciji, a ja se ne mogu nikako domisliti, šta bi ta riječ značiia.
Bojim se pomjesna riječ u značenju: mislim, nadam se. »Ja se bojim, da će netko imati gadne troškove«. »Ja se bojim, da će doći opet vrijeme, kad će me trebati.
Bolovanje. »Dobio je dvadeset dana bolovanja«. Bolje: dvadeset dana za liječenje.
Brijačnica, bolje: brijaonica.
Brojan, brojna, o. Riječ nije dobra. Brojna porodica — bolje: velika porodica. »Skupština je bila brojno posjećena« — bolje: obilno pohođena.

Brojčano. »Srbi su brojčano jači od Hrvata«. Bolje: brojem.
Bolji gospodin, bolja osoba, lokal za bolje ljude. Bolje: finiji gospodin .,.
Carevna, ruska riječ nije nam potrebna. Kao što kažemo carevu sinu carević, tamo možemo reći carevoj kćeri carevića. Inače se kod nas prepiru, da li je dativ od carevna carevnoj ili carevni. Uporedi riječ kraljevna.

Carevati. »Na sve strane je carevala velika tišina«. Ne valja kao što ni »vladala«. Mora se reći: bila je, širila se.
Cijeniti uzimaju neki krivo u značenju: suditi, misliti. Ja cijenim, da oni ne mogu uspjeti — ja mislim,
Cijepati papir, bolje: trgati, kidati.
Cilj. »U cilju, da bi se krajevi upoznali sa socijalnim i kulturnim prilikama Bosanske Krajine, izaći će skorih dana knjiga . . . Bolje se i kraće kaže: želeći da bi se ...
»On je organizovao komitske napadaje u cilju, da kompromitira albansku vladu« — želeći da kompromitira.
Crkovinarstvo, dalmatinska riječ. Bolje: crkveni odbor.
Čemu s infinit. ne valja. »Čemu očekivati slobodu od drugoga« ? Bolje: Čemu da očekujemo . . .
Četvrt, i. Ta riječ nije dobra, ako se upotrebljava za koji dio grada.
Bila bi možda najbolja riječ »kraj«: savski kraj,- svetoblaški kraj, vračarski kraj. Svakako bi ta riječ bila bolja od svih tih: kvartova, četvrti, krugova.
Četvrtgodišnje. »Ja plaćam četvrtgodišnje«. Bolje; na četvrt godine, za četvrt godine, svake četvrt godine


dosta, neću dalje :D

stitch
27.07.2005., 21:04
Ne'š ti savjeta. :rolleyes: Trebalo bi mi pola stoljeća da sve prođem i dokažem tipu da je idiot. A ionako je mrtav, pa mu ne bi koristilo. :D

go2slip
27.07.2005., 21:23
stitch kaže:
Ne'š ti savjeta. :rolleyes: Trebalo bi mi pola stoljeća da sve prođem i dokažem tipu da je idiot. A ionako je mrtav, pa mu ne bi koristilo. :D

a kažu da je nekad bio skup papir pa da nisu tiskali svašta :D

ima još pedeset stranica do Ž

Au197/79
28.07.2005., 10:09
Mnoge od tih reči se koriste u Srbiji. Neke kao arhaizmi a neke su još u punoj snazi.

go2slip
28.07.2005., 11:16
Au197/79 kaže:
Mnoge od tih reči se koriste u Srbiji. Neke kao arhaizmi a neke su još u punoj snazi.

u ono doba su jezičari bili za jugoslavenstvo i smatrali su hrvatski i srpski istim jezikom
Broz, Iveković, Maretić

arhaizmi su zapravo samo oni u uvodnom postu i to ne svi

Au197/79
29.07.2005., 06:37
Ja nikada neću smatrati hrvatski, srpski, bosanski, crnski, gorski... za različite jezike.

A kako stoje stvari s kotač, točak. Gledajući HRT i njihov govor mišljah kako reč točak ne postoji u Hrvatskoj. "Kad ono međutim" kupih digitalac sa uputstvom prevedenim u Hrvatskoj (čak me je i reč uputsvo iznenadila) i na par mesta piše točaka a na ostalim kotač.

go2slip
29.07.2005., 07:35
Au197/79 kaže:
Ja nikada neću smatrati hrvatski, srpski, bosanski, crnski, gorski... za različite jezike.


bila je tema na politici, negdje oko Božića mislim, ali tamo se javljaju svakakvi majmuni pa se ne može razgovarati
Bilo bi zanimljivo jednom argumentirano razgovarati o tome

Au197/79 kaže:
A kako stoje stvari s kotač, točak.

Brodnjakov razlikovni rječnik pod kotač nema ništa a pod točak - kotač bez posebnih natuknica
u hrvatskom u Dalmaciji se govori kolo, a kajkavski, bar u mojem kraju ketač, samo mi imamo drugačije slovo e
otvoriš usta kao da hoćeš izgovoriti o a kažeš e
Ako si slušao Markača kad na teveju
ne znam zašto kažu za taj kajkavski križevačko-podravski kad se strašno razlikuju čim pređeš brdo

ajd, napiši rečenicu molim te, ja se ne sjećam da ima ta riječ u hrvatskom

Au197/79
31.07.2005., 08:32
Jeko Markač?

Čini mi se da sam se javljao na tu temu ili na neku raniju o BHS-u. Ali o tome se nikad neće argumentovano razgovarati.

A pošto je to "Uputstvo za upotrebu" (bukvalno prepisano) nema nekih velikih rečenica. Gomila je reči koje se koriste gotovo isključivo u Hrvatskoj (bljeskavica, utor, zaslon...) pa mi je tim pre upala reč točak, a i uputsvo i upotreba.

Mogu samo opisati čega tu ima. Na 12. sranici je slika fotoaparata i postoje linije na kojima su nazivi delova. Za točkić kojim se bira način rada piše: Kontrolni točkić (str. 14). Međutim na 14. strani i svim ostalim piše Kontrolni kotačić.

Eh sad primetih reč zvučnik. Zar ne bi trebalo pisati zvučnjak?

Ma meni su razlike u govoru simpa :) Samo ne volim nametanje razlika. A kladim se da reči kotač i točak imaju isti koren. Kotač kao takav ne postoji u Srbiji (bar u onom delu koji ja poznajem) ali zato postoje: kotur, kolo, kotao, (wc) kotlić, kotrljati, ukotati se, prezime Koturovič...

gou2slip
31.07.2005., 11:12
Au197/79 kaže:
A pošto je to "Uputstvo za upotrebu" (bukvalno prepisano) nema nekih velikih rečenica. Gomila je reči koje se koriste gotovo isključivo u Hrvatskoj (bljeskavica, utor, zaslon...) pa mi je tim pre upala reč točak, a i uputsvo i upotreba.


ja mislim da je to uputstvo napisao neki kinez koji je možda proveo dvije godine u Zagrebu i učio jezik
kad bi to stitch prešao s crvenom olovkom bilo bi sve crveno :D
bljeskavica se ne upotrebljava kod nas u tom smislu, nego bljeskalica, a bljeskavica je ono kada u daljini bude oluja, pa se vide munje
ono što u Južnoj Hrvatskoj kažu da se lampa

i čini mi se bolje uputstvo za upotrebu, nego uputstvo za rukovanje, jer rukovanje je kad si dva čovjeka pruže ruku i ...
:D

Didi
31.07.2005., 12:03
UPUTA!

Kotač i točak nemaju isti korijen, što će reći da je netočna pretpostavka o navojdnoj metatezi, ali nemam vremena za objašnjavanje. Zato, ako vas bude zanimalo, drugi put. ;)

go2s
03.08.2005., 17:02
bahorac - vračar, travar
bumbašir - glasonoša, / bumbačina- papir / mrčati bumbačinu
cedula - papir, potvrda
crijepi - krhotine
čislo - krunica
ćeno - pas
devot - pobožan, ponizan
durati - trajati
fajda - korist
facol - rupčić, maramica
ferovija- željeznica
friško
glabati - glodati
grušteti se - gaditi se
godeći - ugađajući
hržac- lonac neki??
inačije - drukčije
kamara - soba
kantar - vaga
kar - muka, nevolja
kaštigati - kazniti
kipodilac - kipar
kipomalac - slikar portreta / malani kipi - portreti
koljba - klanje
košta - hrana, prehrana
kruvariti - raditi za hranu
lačno - gladno
lindovan - ljenčina
lindovati - ljenčariti
lopiža - lonac
ljubosumlje - ljubomora
mal - dio očevine
malina - mali broj
mašklin - pijuk, budak
mazati - prikrivati, prešućivati
mećati za nemar - zanemarivati
mimojde - prođe, nestane
mot - riječ, izraz
nadmitati - nadmetati, natjecati
nadotaliti - napastovati
namecan - istučen
napobaška - posebno
naprvo se davati - isticati se
napuckati se - najesti se
naružiti - osramotiti
naslidovati - ugađati
nazlabati - pakostiti
obaljan - okružen
obedi - obijedi, nepravedno optuži
od ponika - oduvijek
odadrti - opustošiti, opljačkati
odjazen - otvoren
odvarati - prevariti
pajdaštvo - društvo
papula - kaša
pikati - poticati
pizmen - nesklon, zao prema nekome
platina - daska
platko - onaj koji plaća
počukljikati - poškakljati
podne - jug
podrug - jedan i pol
pokle - jer, pošto
polak - uz, pokraj
ponase - napose
ponostvo - ponos
porubati - pojesti
potrica - šteta koju načini stoka na tuđem zemljištu
paštrititi se - mučiti se
proštiman - cijenjen
pujkati - huckati
rašak - matovilac
sliparija - praznovjerje
Srde - hrv. ime za Erinije
stvor - podizanje, stvaranje
štima - poštivanje
štimanje - cijena, poštivanje
štrigarija - magija, čarolija
štrigun - čarobnjak, vještac
štufati - dosaditi / biti štufo - biti sit svega
švigar - bič
takija - odmah
telud - oštrica noža
tija - čak
trucanje - prkos
tucak - prosjak
vincilir - vinogradar
zapatiti - zaslužiti / pati ga njegov dio
zijan - šteta, kvar, gubitak
znoriti - poludjeti
zvizda - zvijezda, sudbina
žljuk - gutljaj
žok - gorak, žuk

tovariš Ris XXVI
12.08.2005., 02:22
go2slip kaže:
dovijeka - zauvjek
lelijati se - ljuljati se polako, kao trava na vjetru
jenjavati, jenjati - popuštati
brana -drljača
pozan - kasan
luka -livada kraj vode
maman - bijesan
zimina - meso za zimu
povrći - ostaviti
bjegunica - žena koja od muža pobjegne
tucak - prosjak
mrtva jesen - kasna jesen
slavja - ženka slavuja
škip - korito
trapovijesan - bunovan
kitina - inje, ledene rese s drveća
ganač - nokat ptičji
obroviti - opkopati okolo da voda otječe
pregnuće - odlučnost
razdvoj - rastanak
lub - kora na drvetu
rogalj - kraj, vrh, ugao
gudba - glas gusala
stubokom - iz temelja
okani se - ostavi
skuditi - ružno o nekom govoriti
razma - osim
sjen - muško od sjena
ino -drugo
smlačen - stopljen
timor - hrid
nujan - snužden
umrće - smrt

Ovo su književni arhaizmi?



Inače, bilo bi strašno zanimljivo kada bi netko našao arhaične psovke!

go2s
12.08.2005., 06:02
nema više kočijaša, a nitko nije zabilježio

nitko i ništa
12.08.2005., 10:17
Didi kaže:
...a "pregnuće" u značenju "marljivo nastojanje, marljivi napor". Posljednju riječ, inače, noviji hrvatski rječnici proskribiraju. Kakvi dosadni proskribanti.
Na-pregnuti, u-pregnuti => pregnuće.

NOlogo
13.08.2005., 14:55
go2slip kaže:


bilo bi dobro da i drugi napišu riječi koje se sjete

evo onak, iz glave :D


fela - vrsta

narediti (npr krevet) - složiti, poravnati

tratir - lijevak

fajtina - vlaga

mar - briga, zainteresiranost

fletan - brz, okretan


durati - trpiti, podnositi (ali i ono - trajati...


deverati - raditi??

go2s
13.08.2005., 20:40
fela je njemačka, fajhtati je na njemačkom vlažiti, znači i fajtina bi mogla bit od toga
mar, ili glagol mariti ja i sad u upotrebi

Mari Mara za pudara, kad se grožđa nazobala...
traktir je mislim isto njem
deverati - meni se čini da je zamjena obrađivati

:D :D :D eto

2revolution
13.08.2005., 22:36
e pa to "deverati" sam baš i čula od ljudi tam iz tvog kraja ili prema bilogori :o :D


ono tipa "jeste se nadeverali" a ovi viču "jesmo" a cugali su niš nisu radili :rolleyes::D


:rozi:

go2s
14.08.2005., 05:59
uputrebljavaju je za napili, ali i za namlatili :D
a pravo značenje ne znam