PDA

View Full Version : Prihrana cvijeća


xxGaladrielxx
11.06.2003., 22:57
cime prihranjujete cvijece?

BladeRunner
12.06.2003., 00:27
xxGaladrielxx kaže:
cime prihranjujete cvijece?

Vrtno ili u teglama?

Moje je vrtno. No nisam siguran da li ce i koliko ovdje moje iskustvo biti korisno, jer mogu navesti samo proizvode koji su mi dostupni na australskom trzistu. Mislim da bi Peonija ovdje mogla nesto korisno savjetovati.

U proljece ili samim krajem zime, oko bilja u vrtu ukopavam solidne kolicine sagorjelog kravljeg gnojiva u prahu, pomijesanog sa necim sto se ovdje naziva "krv i kost", te mineralnim dodacima.
Prije samog cvjetanja, cvjetnicama dodajem obilne kolicine "krvi i kosti". To je gnojivo u prahu, doslovno dobiveno iz krvi i kostiju, vrlo bogato fosforom. Dok nitrati pospjesuju razvoj stabljike i listova, fosfati su odgovorni za brojnost i kvalitetu cvata.
Tokom proljeca i ljeta neke biljke znam spricati tekucim gnojivom, a oko grmolikih cvjetnica bacim sitne kuglice gnojiva koje se vrlo polako razraduje i postepeno upija kroz korijenje.
Oko kamelija i azaleja (kojih imam puno), pospem i povrsinski ukopam jednom godisnje, umjetno gnojivo posebno napravljeno za ove vrste cvjetnica.
Imam i dosta lukovicastog cvijeca, kao zumbula itd. Oko njih stavljam dosta organskog materijala. Svake godine dodajem oko korijenja cvjetnica tzv. wermicompost koji sam dobio od kuhinjskih i vrtnih otpadaka koje su preradile kompostne gliste.
Vrlo je vazno, osim prihrane postici i dobru prozracenost tla, kao i balans mikroorganizama.
Zdravo tlo je nuzan preduvijet za uspjesan uzgoj cvijeca i drugog bilja. Jedan od dobrih pokazatelja zdravog tla, je veliki broj vrtnih glisti iliti gujavica u zemlji.
Ove sam godine napravio eksperiment, sakupljeno suho lisce od velike platane, koja mi je ispred kuce, strojno sam usitnio i posuo po tlu oko bilja. Ukoliko mi to vjetrovi i kolovozu ne pocnu raznositi
ostaviti cu da postepeno truli do slijedece sezone, a onda cu to ukopati.

Eliza
12.06.2003., 21:26
xxGaladrielxx kaže:
cime prihranjujete cvijece?

U teglama...

Ljetnim cvjetnicama stavim u proljeće, desetak dana nakon (pre)sadnje crvene štapiće Substrala. Mirna sam tri mjeseca s prihranom, samo zalijevam. :)

Sobno cvijeće zalijevam zelenim Substralom/Cvetalom. :)

peonija
12.06.2003., 22:21
Ako misliš na cvijeće u vrtu, moraš precizirati na što misliš, jer se o tome može knjiga napisat. Ukratko za svo cvijeće: jednoljetnice, dvoljetnice, trajnice, lukovičasto, gomoljasto i rizomno, a pridodat možeš i cvatuće grmlje, vrijedi jedno važno pravilo: što manje dušika (N) to bolje. Prema tome izbjegavaj mineralna gnojiva s puno dušika. Ako imaš biovrt cvijeće gnojiš posve zrelim kompostom i kompostiranim stajskim gnojem u jesen, a početkom lipnja biljnim gnojnicama od koprive i gaveza. Kompostu možeš dodati, kako kaže i BladeRunner, mljeveno rogovlje, krvno i koštano brašno, kameno brašno, dijatomejsku zemlju i drvni pepeo. Trajnice su ti pak posebna pjesma, jer nemaju sve iste zahtjeve. Neke će ti najljepše cvasti ako ih uopće ne gnojiš. Ako cvijeće previše hraniš razvija mnogo listova, a manje cvjetova. Usput da podsjetim, vrijeme je za sjetvu dvoljetnica.
Ako misliš na kućno ili balkonsko cvijeće, za to danas imaš hrpetinu svakakvih gnojiva s preciznim uputama. No, ja ti od savega toga niš ne kupujem, nego samo isperem tetrapak i boce od mlijeka i s tim sve zalijevam. Difenbahija je visoka do stropa i razvila je dva nova izbojka. Ali ima ti tu još jedna finta. Cvijeće ti cvate ako ga voliš i stalno na njega misliš! Tak mu šalješ energiju.

BladeRunner
13.06.2003., 01:05
PEONIJA kaže:
No, ja ti od savega toga niš ne kupujem, nego samo isperem tetrapak i boce od mlijeka i s tim sve zalijevam. Difenbahija je visoka do stropa i razvila je dva nova izbojka. Ali ima ti tu još jedna finta. Cvijeće ti cvate ako ga voliš i stalno na njega misliš! Tak mu šalješ energiju.

E ovo je odlican savjet. Kao sto sam vec negdje ranije naveo, australsko tlo je kiselo, a bilje poput ruzmarina, dolazi iz mediteranskog podrucja, sa alkalicnim tlom. Ja sam u teglu sa ruzmarinom ukopao kore od jaja, ali sada cu ga poceti zalijevati "mlijecnom vodom". Super ideja. Hvala. :top:

Ukoliko ovo netko cita tko zivi u priobalju, te uzgaja agrume u vrtu, dobro je za znati da oni zahtijevaju puno zeljeza. Zato je dobro oko njih ukopati starih zahrdjalih cavala, komadica betonskog zeljeza ili zice.

xxGaladrielxx
13.06.2003., 21:04
kupila sam Profert plus (sadrzi jos mikroelemente) i pokazuje mi se dobrim. znam da je njegova proizvodnja zapocela bas u australiji.
jedino muku mucim s pepelnicom, a ne bi htjela koristiti nikakve fungicide.

peonija
13.06.2003., 21:17
pepelnica ti se javlja kad cvijeće posadiš na neprikladno stanište, najčešće na biljkama koje posadiš u sjenu, a one trebaju puno sunca, više od 6 sati na dan. Zato, ako nećeš koristit pesticide, moraš cvijeće koje ti je u sjeni preseliti na sunce. . Osobito cinije, petunije i neven.

xxGaladrielxx
13.06.2003., 21:44
ma javila mi se na hortenziji. u laganoj je sjeni, ali ne bas cijeli dan. al ako je zbog nedostatka sunca, zakaj se onda javlja na vockama i lozi?

peonija
13.06.2003., 22:40
E, čekaj malo, rekla si da te zanima cvijeće, a sad odjednom voćke i loza. To je nakaj čistam drugega! Bolesti i štetnici na bilju ti se javljaju kad je narušen prirodni sklad i kad u vrtu raste mali broj biljnih vrsta. Što je veća biljna raznolikost to je veća mogućnost da se u vrt nasele različiti kukci i male životinje, jer u vrtu nalaze dovoljno hrane. Korisni kukci se hrane štetnicima i uspostavi se ravnoteža. Nije dobro da u vrtu nema nimalo štetnih kukaca, jer se onda ovi korisni nemaju čime hranit. Ako prskaš pesticidima, onda ti se ta prirodna ravnoteža naruši. Biljne bolesti ti se javljaju kad su biljke slabe, kad ih gnojiš s previše dušika, lišće je bujno i mekano, micelij gljivica lako prodire u listove i zarazi ih. U biovrtu koristiš prirodne tvari, biljne i kemijske, koje jačaju biljke, recepata ima puno, a i novih knjiga, traži po knjižnicama.

xxGaladrielxx
14.06.2003., 09:26
no, no... zanima me samo o cvijecu. samo sam se zacudila uzroku pepelnice kojeg si navela

peonija
14.06.2003., 09:41
Bit biovrta ti je biljna raznolikost i sprječavanje infekcije, a ne liječenje posljedica. Lako je uzet fungicid i špricat. Biljkama nađi stanište na kojem najbolje uspijevaju, pa ti ne trebaju pesticidi. Nemoj nasilu trpat biljke tamo gdje im ne paše. Istražuj, zapisuj i u jesen presađuj trajnice, a ljetnice sljedeće godine posij ili posadi na povoljnije mjesto. Za cvijeće imaš bezbroj stranica na internetu, samo moraš točno znati latinski naziv. A to možeš naći u knjigama.

BladeRunner
15.06.2003., 11:58
PEONIJA kaže:
Korisni kukci se hrane štetnicima i uspostavi se ravnoteža. Nije dobro da u vrtu nema nimalo štetnih kukaca, jer se onda ovi korisni nemaju čime hranit. Ako prskaš pesticidima, onda ti se ta prirodna ravnoteža naruši. Biljne bolesti ti se javljaju kad su biljke slabe, kad ih gnojiš s previše dušika, lišće je bujno i mekano, micelij gljivica lako prodire u listove i zarazi ih. U biovrtu koristiš prirodne tvari, biljne i kemijske, koje jačaju biljke, recepata ima puno, a i novih knjiga, traži po knjižnicama.

Peonija, mislim da ne treba reci koliko je kod mene bozja ovcica iliti bubamara korisna. Osim sto se hrani lisnim usima, veci broj bozjih ovcica ukazuje na posast. Zapravo, jos cesce od toga primijetim i aktivnost marava, koji raznose te usi po bilju i onda se hrane njihovim sokom. Sapunica je najbolja za to, ali su zgone smjese od cesnjaka, sapuna i bijelog ulja.
Ipak, kod mene polozaj svete krave ima bogomoljka. Kada bi moj sin i ja oko nase bivse kuce znali pronaci mlade bogomoljke, odmah smo ih zastitili od lovaca, jer smo uvijek imali jako puno ptica u vrtu, unatoc psu.
Ovog ljeta sam nasao prvu bogomoljku u novoj kuci. Doduse , kako su one zelene boje, tko zna koliko sam ih previdio. Stavio sam je na jednu teglu sa majcinom dusicom, i neces vjerovati, nekoliko dana kasnije je jos uvijek bila tamo.
Ja bih htio jos nesto staviti u vrt, ali mi supruga neda. Rijec je o plavoustom gusteru. Sada kada nema psa, on bi mi bio fantastican cistac puzeva, kojih u ovoj klimi ima za nevjerovati. Taj guster je oko 30 cm dugacak, i voli si "suncati usta" :), koja su iz nutra plave boje. Izgleda gadno, ali je dobrocudan ako ga ne diras. Inace, imam dosta mediteranskih smedjih gusterica, samo one mogu jesti samo manje puzeve.
Puno sam toga koristio protiv puzeva, ali jedino su protiv njih efikasne specijalne granule, ako ih ne zaboravim posuti. :)

Bilje se jako dobro moze zastititi sadjanjem sto vise komplementarnih vrsta na malom prostoru. Biljke, poput nevena, ne samo da su ugodne oku, vec tjeraju i neke parazite od drugog bilja. Nas je jedini problem sto mi tu imamo parazite koji se jako mnoze, zahvaljujuci blagim zimama. Veliki su problem larve tzv africkog zohara (Zapravo beetle se na hrvatski pogresno prevodi kao zohar. Zohar ima drugaciji naziv). Te larve znaju unistiti travu u nekim sezonama. A cesto pojedu i korijenje manjeg bilja. Njih unistava, vjerovala ili ne, rovac. I kod mene su rovci zasticena vrsta u vrtu, jer krompire ionako nemam. :D BTW, u Australiji nema krumpirove zlatice. Zapravo, sve bube, koje izgledaju slicno zlatici, nazivaju se beetle u Engleskom.

Paukovi su izuzetno korisni, naravno ako nisu smrtonosni. A toga kod nas ima dosta. :(
Kod nas ce cesto nadje ogroman sivi dlakavi pauk, "huntsman" (lovac). Zna biti velik poput malog djecjeg dlana. Zna te prestrasiti kada se zaleti po prednjem staklu auta u sred voznje. Ako ga ne diras, nece ti nista. I on je kod mene "sveta krava", jer to je putujuci lovac. Ubije sve, od zohara i razno, raznih buba, do redbacka (mutirana crna udovica, zna biti smrtonosna). Oni paukovi sitnog tijela i dugih nogu (zapravo nisu uopce paukovi, vec zaseban clan familije arachnidae), se bas najcesce hrane redbackom. Crni kucni pauk, koji mi se skriva medju ciglama, isto ubija redbacka. Korisne su i stonoge. Ovdje postoje millipeds i centipeds. Razlika u imenu ukazuje na duljinu nogu. One su vrlo otrovne, ali ih nikada ne ubijam, vec ih ne diram. Ta bica su odlicni lovci i ubijaju jako puno stetocina. Ja ne spricam puno toga, i ne cesto, ali neke stvari se moraju naspricati. Jedna od njih su azaleje. Spricam ih samo u proljece, i to sa smjesom pesticida i fungicida na bazi sumpora. Pesticid sprijecava mnozenje sicusnog parazita koji napada unutrasnjost lisca. Tako napadnuta azaleja dobije srebrnkaste listove. Kada se to dogodi, spricanje je zakasnilo i vise ne pomaze, vec se mora cekati do druge sezone.
Moram spricati i moju minijaturnu breskvu i nektarinu. Ovdje nema sanse da ti ostane citav i jedan plod, koliko su veliki problem vocne musice, uvezene iz Europe. Vec sam se naucio da mi je dovoljno samo ih jednom spricati, 2 tjedna prije dozrijevanja.
Nekada sam pokusao koristiti i mamce za te musice, ali slabo pomazu. Kada stabalca propupaju u proljece, pospricam ih sa bakarnim fungicidom, vjerovatno na bazi modre galice, i onda tokom cijele godine nema opasnosti da ce se javiti crne tocke po liscu.
U nekim situacijama je spricanje nuzno, ali se ono treba obavljati umjereno i sto rjedje.

peonija
15.06.2003., 14:36
špricanje je nužno i u biovrtu, ali se koriste samo prirodni pripravci. Da sad ne nabrajam, od otrovnog bilja do vodenog stakla, a bakar i sumpor su također na popisu. I ja špricam kad je potrebno. Ali kad je vrt pun raznog bilja broj prskanja je sve manji. Osim toga i životinjice koje navodiš tu puno pridonose. Kod mene puževa nema, to sam riješila čim sam zasnovala vrt. Imam dobar recept. Osim toga kod mene puževe golaće jedu ježevi i sljepići. Svi oni žive u blizini jer je moj vrt u predgrađu i ima dosta zelenila i divljih livada gdje se sklanjaju.
BladeRunneru, željela bih nešto predložiti: o vrtu bi valjalo otvoriti temu vrt moj hobi, a ne ovako rascjepkano na više mjesta.

xxGaladrielxx
15.06.2003., 19:51
upravo sam vam zato spomenula Profert plus jer sadrzi extrakte cesnjaka, koprive ....

magic
15.06.2003., 20:19
Kore jaja drzhim u tegli s vodom i time svako toliko zaljevam i cvijece i zachinsko bilje.

Protiv nametnika ubodem u zemlju rezhnjice cheshnjaka ili razmrvim duhan u vodu pa time prskam biljke.

peonija
15.06.2003., 21:50
Galadriel, jel ti to možda proizvodiš kad tolko reklamiraš? Ako nije tvoj proizvod reci gdje kupuješ da i mi probamo.

Magic, duhan moraš kuhati pola sata da se unište virusi ( mozaik virus duhana) koji se često nalaze u duhanu, a mogu se prenjeti na biljke.

xxGaladrielxx
16.06.2003., 10:20
:D nije moj proizvod. ima ga u poljoapotekama. (evo, pogledala sam proizvodjaca - Vitaflora, Cacinci; i ima o njemu po netu)

BladeRunner
16.06.2003., 10:57
PEONIJA kaže:
BladeRunneru, željela bih nešto predložiti: o vrtu bi valjalo otvoriti temu vrt moj hobi, a ne ovako rascjepkano na više mjesta.

Dobra ideja. No moram sada giljati. Mozes li je ti otvoriti, a ja cu ti se opet pridruziti? Thanks.

peonija
16.06.2003., 21:54
BladeRunneru, dogovoreno.

magic
12.07.2003., 09:00
Nakon povratka s izbivanja od dva tjedna, neredovite njege i tropskih vrucina, moje je balkonsko i sobno bilje izgledalo poprilichno otuzhno. Tada sam primjenila ovaj recept koji sam saznala od susjede:

Sa 4 velike "stare" kapule skinula sam smedju koricu (ono potpuno suho) i nadrobila u neku staru staklenku. Zakuhala sam litru vode, onako vrelom prekrila koru kapule. Uz povremeno mijeshanje, ostavila da stoji sat vremena, procijedila. Ohladjenu tekucinu prelila sam u shpricaljku i nashpricala sve biljke pa i zemlju ispod njih.

U roku od tjedan dana su se vidljivo oporavile :eek:

Tajna je navodno shto kora od kapule sadrzhi jako puno mineralnih soli i vitamina shto odlichno prodire i odmah jacha ostale biljke, a i optimalnu kolichinu sumpora koja dezinficira i biljku i zemlju.

peonija
23.08.2003., 21:45
magic kaže:
Nakon povratka s izbivanja od dva tjedna, neredovite njege i tropskih vrucina, moje je balkonsko i sobno bilje izgledalo poprilichno otuzhno. Tada sam primjenila ovaj recept koji sam saznala od susjede:

Sa 4 velike "stare" kapule skinula sam smedju koricu (ono potpuno suho) i nadrobila u neku staru staklenku. Zakuhala sam litru vode, onako vrelom prekrila koru kapule. Uz povremeno mijeshanje, ostavila da stoji sat vremena, procijedila. Ohladjenu tekucinu prelila sam u shpricaljku i nashpricala sve biljke pa i zemlju ispod njih.

U roku od tjedan dana su se vidljivo oporavile :eek:

Tajna je navodno shto kora od kapule sadrzhi jako puno mineralnih soli i vitamina shto odlichno prodire i odmah jacha ostale biljke, a i optimalnu kolichinu sumpora koja dezinficira i biljku i zemlju.

Eh, baš mi je drago da se magic malo uključila u naše razgovore o bilju. No tek sam danas to primijetila.
Poznato je da je luk, ali i češnjak i srijemuš ( medvjeđi luk) cijenjena ljekovita biljka. Neću sad nabrajat koje sve ljekovite djelatne tvari sadržava, jer ih je puno, nego samo želim dodati da je i u vrtu jako koristan jer jača otpornost biljaka na gljivična oboljenja, a sprječava i razvitak grinja i lisnih uši. U vrtu se preporučuje primijeniti ga za prskanje biljka, a priprema se kao čaj, kao što je navela magic, i to tako da se 75 g sjeckanoga luka prelije s 10 litara vrele vode, ostavi da odstoji 1 sat, procijedi, te ohlađenom tekućinom prska. Recept iz knjižice Osnove biovrta i biopoljoprivrede ( Todorović,Malić).

Grave Digger
24.12.2003., 03:10
xxGaladrielxx kaže:
cime prihranjujete cvijece?

Prihranjujem ga gnojivom. To preporucujem i tebi.:)