PDA

View Full Version : Gnojivo za biljke


xxGaladrielxx
11.06.2003., 22:57
cime prihranjujete cvijece?

BladeRunner
12.06.2003., 00:27
xxGaladrielxx kaže:
cime prihranjujete cvijece?

Vrtno ili u teglama?

Moje je vrtno. No nisam siguran da li ce i koliko ovdje moje iskustvo biti korisno, jer mogu navesti samo proizvode koji su mi dostupni na australskom trzistu. Mislim da bi Peonija ovdje mogla nesto korisno savjetovati.

U proljece ili samim krajem zime, oko bilja u vrtu ukopavam solidne kolicine sagorjelog kravljeg gnojiva u prahu, pomijesanog sa necim sto se ovdje naziva "krv i kost", te mineralnim dodacima.
Prije samog cvjetanja, cvjetnicama dodajem obilne kolicine "krvi i kosti". To je gnojivo u prahu, doslovno dobiveno iz krvi i kostiju, vrlo bogato fosforom. Dok nitrati pospjesuju razvoj stabljike i listova, fosfati su odgovorni za brojnost i kvalitetu cvata.
Tokom proljeca i ljeta neke biljke znam spricati tekucim gnojivom, a oko grmolikih cvjetnica bacim sitne kuglice gnojiva koje se vrlo polako razraduje i postepeno upija kroz korijenje.
Oko kamelija i azaleja (kojih imam puno), pospem i povrsinski ukopam jednom godisnje, umjetno gnojivo posebno napravljeno za ove vrste cvjetnica.
Imam i dosta lukovicastog cvijeca, kao zumbula itd. Oko njih stavljam dosta organskog materijala. Svake godine dodajem oko korijenja cvjetnica tzv. wermicompost koji sam dobio od kuhinjskih i vrtnih otpadaka koje su preradile kompostne gliste.
Vrlo je vazno, osim prihrane postici i dobru prozracenost tla, kao i balans mikroorganizama.
Zdravo tlo je nuzan preduvijet za uspjesan uzgoj cvijeca i drugog bilja. Jedan od dobrih pokazatelja zdravog tla, je veliki broj vrtnih glisti iliti gujavica u zemlji.
Ove sam godine napravio eksperiment, sakupljeno suho lisce od velike platane, koja mi je ispred kuce, strojno sam usitnio i posuo po tlu oko bilja. Ukoliko mi to vjetrovi i kolovozu ne pocnu raznositi
ostaviti cu da postepeno truli do slijedece sezone, a onda cu to ukopati.

Eliza
12.06.2003., 21:26
xxGaladrielxx kaže:
cime prihranjujete cvijece?

U teglama...

Ljetnim cvjetnicama stavim u proljeće, desetak dana nakon (pre)sadnje crvene štapiće Substrala. Mirna sam tri mjeseca s prihranom, samo zalijevam. :)

Sobno cvijeće zalijevam zelenim Substralom/Cvetalom. :)

peonija
12.06.2003., 22:21
Ako misliš na cvijeće u vrtu, moraš precizirati na što misliš, jer se o tome može knjiga napisat. Ukratko za svo cvijeće: jednoljetnice, dvoljetnice, trajnice, lukovičasto, gomoljasto i rizomno, a pridodat možeš i cvatuće grmlje, vrijedi jedno važno pravilo: što manje dušika (N) to bolje. Prema tome izbjegavaj mineralna gnojiva s puno dušika. Ako imaš biovrt cvijeće gnojiš posve zrelim kompostom i kompostiranim stajskim gnojem u jesen, a početkom lipnja biljnim gnojnicama od koprive i gaveza. Kompostu možeš dodati, kako kaže i BladeRunner, mljeveno rogovlje, krvno i koštano brašno, kameno brašno, dijatomejsku zemlju i drvni pepeo. Trajnice su ti pak posebna pjesma, jer nemaju sve iste zahtjeve. Neke će ti najljepše cvasti ako ih uopće ne gnojiš. Ako cvijeće previše hraniš razvija mnogo listova, a manje cvjetova. Usput da podsjetim, vrijeme je za sjetvu dvoljetnica.
Ako misliš na kućno ili balkonsko cvijeće, za to danas imaš hrpetinu svakakvih gnojiva s preciznim uputama. No, ja ti od savega toga niš ne kupujem, nego samo isperem tetrapak i boce od mlijeka i s tim sve zalijevam. Difenbahija je visoka do stropa i razvila je dva nova izbojka. Ali ima ti tu još jedna finta. Cvijeće ti cvate ako ga voliš i stalno na njega misliš! Tak mu šalješ energiju.

BladeRunner
13.06.2003., 01:05
PEONIJA kaže:
No, ja ti od savega toga niš ne kupujem, nego samo isperem tetrapak i boce od mlijeka i s tim sve zalijevam. Difenbahija je visoka do stropa i razvila je dva nova izbojka. Ali ima ti tu još jedna finta. Cvijeće ti cvate ako ga voliš i stalno na njega misliš! Tak mu šalješ energiju.

E ovo je odlican savjet. Kao sto sam vec negdje ranije naveo, australsko tlo je kiselo, a bilje poput ruzmarina, dolazi iz mediteranskog podrucja, sa alkalicnim tlom. Ja sam u teglu sa ruzmarinom ukopao kore od jaja, ali sada cu ga poceti zalijevati "mlijecnom vodom". Super ideja. Hvala. :top:

Ukoliko ovo netko cita tko zivi u priobalju, te uzgaja agrume u vrtu, dobro je za znati da oni zahtijevaju puno zeljeza. Zato je dobro oko njih ukopati starih zahrdjalih cavala, komadica betonskog zeljeza ili zice.

xxGaladrielxx
13.06.2003., 21:04
kupila sam Profert plus (sadrzi jos mikroelemente) i pokazuje mi se dobrim. znam da je njegova proizvodnja zapocela bas u australiji.
jedino muku mucim s pepelnicom, a ne bi htjela koristiti nikakve fungicide.

peonija
13.06.2003., 21:17
pepelnica ti se javlja kad cvijeće posadiš na neprikladno stanište, najčešće na biljkama koje posadiš u sjenu, a one trebaju puno sunca, više od 6 sati na dan. Zato, ako nećeš koristit pesticide, moraš cvijeće koje ti je u sjeni preseliti na sunce. . Osobito cinije, petunije i neven.

xxGaladrielxx
13.06.2003., 21:44
ma javila mi se na hortenziji. u laganoj je sjeni, ali ne bas cijeli dan. al ako je zbog nedostatka sunca, zakaj se onda javlja na vockama i lozi?

peonija
13.06.2003., 22:40
E, čekaj malo, rekla si da te zanima cvijeće, a sad odjednom voćke i loza. To je nakaj čistam drugega! Bolesti i štetnici na bilju ti se javljaju kad je narušen prirodni sklad i kad u vrtu raste mali broj biljnih vrsta. Što je veća biljna raznolikost to je veća mogućnost da se u vrt nasele različiti kukci i male životinje, jer u vrtu nalaze dovoljno hrane. Korisni kukci se hrane štetnicima i uspostavi se ravnoteža. Nije dobro da u vrtu nema nimalo štetnih kukaca, jer se onda ovi korisni nemaju čime hranit. Ako prskaš pesticidima, onda ti se ta prirodna ravnoteža naruši. Biljne bolesti ti se javljaju kad su biljke slabe, kad ih gnojiš s previše dušika, lišće je bujno i mekano, micelij gljivica lako prodire u listove i zarazi ih. U biovrtu koristiš prirodne tvari, biljne i kemijske, koje jačaju biljke, recepata ima puno, a i novih knjiga, traži po knjižnicama.

xxGaladrielxx
14.06.2003., 09:26
no, no... zanima me samo o cvijecu. samo sam se zacudila uzroku pepelnice kojeg si navela

peonija
14.06.2003., 09:41
Bit biovrta ti je biljna raznolikost i sprječavanje infekcije, a ne liječenje posljedica. Lako je uzet fungicid i špricat. Biljkama nađi stanište na kojem najbolje uspijevaju, pa ti ne trebaju pesticidi. Nemoj nasilu trpat biljke tamo gdje im ne paše. Istražuj, zapisuj i u jesen presađuj trajnice, a ljetnice sljedeće godine posij ili posadi na povoljnije mjesto. Za cvijeće imaš bezbroj stranica na internetu, samo moraš točno znati latinski naziv. A to možeš naći u knjigama.

BladeRunner
15.06.2003., 11:58
PEONIJA kaže:
Korisni kukci se hrane štetnicima i uspostavi se ravnoteža. Nije dobro da u vrtu nema nimalo štetnih kukaca, jer se onda ovi korisni nemaju čime hranit. Ako prskaš pesticidima, onda ti se ta prirodna ravnoteža naruši. Biljne bolesti ti se javljaju kad su biljke slabe, kad ih gnojiš s previše dušika, lišće je bujno i mekano, micelij gljivica lako prodire u listove i zarazi ih. U biovrtu koristiš prirodne tvari, biljne i kemijske, koje jačaju biljke, recepata ima puno, a i novih knjiga, traži po knjižnicama.

Peonija, mislim da ne treba reci koliko je kod mene bozja ovcica iliti bubamara korisna. Osim sto se hrani lisnim usima, veci broj bozjih ovcica ukazuje na posast. Zapravo, jos cesce od toga primijetim i aktivnost marava, koji raznose te usi po bilju i onda se hrane njihovim sokom. Sapunica je najbolja za to, ali su zgone smjese od cesnjaka, sapuna i bijelog ulja.
Ipak, kod mene polozaj svete krave ima bogomoljka. Kada bi moj sin i ja oko nase bivse kuce znali pronaci mlade bogomoljke, odmah smo ih zastitili od lovaca, jer smo uvijek imali jako puno ptica u vrtu, unatoc psu.
Ovog ljeta sam nasao prvu bogomoljku u novoj kuci. Doduse , kako su one zelene boje, tko zna koliko sam ih previdio. Stavio sam je na jednu teglu sa majcinom dusicom, i neces vjerovati, nekoliko dana kasnije je jos uvijek bila tamo.
Ja bih htio jos nesto staviti u vrt, ali mi supruga neda. Rijec je o plavoustom gusteru. Sada kada nema psa, on bi mi bio fantastican cistac puzeva, kojih u ovoj klimi ima za nevjerovati. Taj guster je oko 30 cm dugacak, i voli si "suncati usta" :), koja su iz nutra plave boje. Izgleda gadno, ali je dobrocudan ako ga ne diras. Inace, imam dosta mediteranskih smedjih gusterica, samo one mogu jesti samo manje puzeve.
Puno sam toga koristio protiv puzeva, ali jedino su protiv njih efikasne specijalne granule, ako ih ne zaboravim posuti. :)

Bilje se jako dobro moze zastititi sadjanjem sto vise komplementarnih vrsta na malom prostoru. Biljke, poput nevena, ne samo da su ugodne oku, vec tjeraju i neke parazite od drugog bilja. Nas je jedini problem sto mi tu imamo parazite koji se jako mnoze, zahvaljujuci blagim zimama. Veliki su problem larve tzv africkog zohara (Zapravo beetle se na hrvatski pogresno prevodi kao zohar. Zohar ima drugaciji naziv). Te larve znaju unistiti travu u nekim sezonama. A cesto pojedu i korijenje manjeg bilja. Njih unistava, vjerovala ili ne, rovac. I kod mene su rovci zasticena vrsta u vrtu, jer krompire ionako nemam. :D BTW, u Australiji nema krumpirove zlatice. Zapravo, sve bube, koje izgledaju slicno zlatici, nazivaju se beetle u Engleskom.

Paukovi su izuzetno korisni, naravno ako nisu smrtonosni. A toga kod nas ima dosta. :(
Kod nas ce cesto nadje ogroman sivi dlakavi pauk, "huntsman" (lovac). Zna biti velik poput malog djecjeg dlana. Zna te prestrasiti kada se zaleti po prednjem staklu auta u sred voznje. Ako ga ne diras, nece ti nista. I on je kod mene "sveta krava", jer to je putujuci lovac. Ubije sve, od zohara i razno, raznih buba, do redbacka (mutirana crna udovica, zna biti smrtonosna). Oni paukovi sitnog tijela i dugih nogu (zapravo nisu uopce paukovi, vec zaseban clan familije arachnidae), se bas najcesce hrane redbackom. Crni kucni pauk, koji mi se skriva medju ciglama, isto ubija redbacka. Korisne su i stonoge. Ovdje postoje millipeds i centipeds. Razlika u imenu ukazuje na duljinu nogu. One su vrlo otrovne, ali ih nikada ne ubijam, vec ih ne diram. Ta bica su odlicni lovci i ubijaju jako puno stetocina. Ja ne spricam puno toga, i ne cesto, ali neke stvari se moraju naspricati. Jedna od njih su azaleje. Spricam ih samo u proljece, i to sa smjesom pesticida i fungicida na bazi sumpora. Pesticid sprijecava mnozenje sicusnog parazita koji napada unutrasnjost lisca. Tako napadnuta azaleja dobije srebrnkaste listove. Kada se to dogodi, spricanje je zakasnilo i vise ne pomaze, vec se mora cekati do druge sezone.
Moram spricati i moju minijaturnu breskvu i nektarinu. Ovdje nema sanse da ti ostane citav i jedan plod, koliko su veliki problem vocne musice, uvezene iz Europe. Vec sam se naucio da mi je dovoljno samo ih jednom spricati, 2 tjedna prije dozrijevanja.
Nekada sam pokusao koristiti i mamce za te musice, ali slabo pomazu. Kada stabalca propupaju u proljece, pospricam ih sa bakarnim fungicidom, vjerovatno na bazi modre galice, i onda tokom cijele godine nema opasnosti da ce se javiti crne tocke po liscu.
U nekim situacijama je spricanje nuzno, ali se ono treba obavljati umjereno i sto rjedje.

peonija
15.06.2003., 14:36
špricanje je nužno i u biovrtu, ali se koriste samo prirodni pripravci. Da sad ne nabrajam, od otrovnog bilja do vodenog stakla, a bakar i sumpor su također na popisu. I ja špricam kad je potrebno. Ali kad je vrt pun raznog bilja broj prskanja je sve manji. Osim toga i životinjice koje navodiš tu puno pridonose. Kod mene puževa nema, to sam riješila čim sam zasnovala vrt. Imam dobar recept. Osim toga kod mene puževe golaće jedu ježevi i sljepići. Svi oni žive u blizini jer je moj vrt u predgrađu i ima dosta zelenila i divljih livada gdje se sklanjaju.
BladeRunneru, željela bih nešto predložiti: o vrtu bi valjalo otvoriti temu vrt moj hobi, a ne ovako rascjepkano na više mjesta.

xxGaladrielxx
15.06.2003., 19:51
upravo sam vam zato spomenula Profert plus jer sadrzi extrakte cesnjaka, koprive ....

magic
15.06.2003., 20:19
Kore jaja drzhim u tegli s vodom i time svako toliko zaljevam i cvijece i zachinsko bilje.

Protiv nametnika ubodem u zemlju rezhnjice cheshnjaka ili razmrvim duhan u vodu pa time prskam biljke.

peonija
15.06.2003., 21:50
Galadriel, jel ti to možda proizvodiš kad tolko reklamiraš? Ako nije tvoj proizvod reci gdje kupuješ da i mi probamo.

Magic, duhan moraš kuhati pola sata da se unište virusi ( mozaik virus duhana) koji se često nalaze u duhanu, a mogu se prenjeti na biljke.

xxGaladrielxx
16.06.2003., 10:20
:D nije moj proizvod. ima ga u poljoapotekama. (evo, pogledala sam proizvodjaca - Vitaflora, Cacinci; i ima o njemu po netu)

BladeRunner
16.06.2003., 10:57
PEONIJA kaže:
BladeRunneru, željela bih nešto predložiti: o vrtu bi valjalo otvoriti temu vrt moj hobi, a ne ovako rascjepkano na više mjesta.

Dobra ideja. No moram sada giljati. Mozes li je ti otvoriti, a ja cu ti se opet pridruziti? Thanks.

peonija
16.06.2003., 21:54
BladeRunneru, dogovoreno.

magic
12.07.2003., 09:00
Nakon povratka s izbivanja od dva tjedna, neredovite njege i tropskih vrucina, moje je balkonsko i sobno bilje izgledalo poprilichno otuzhno. Tada sam primjenila ovaj recept koji sam saznala od susjede:

Sa 4 velike "stare" kapule skinula sam smedju koricu (ono potpuno suho) i nadrobila u neku staru staklenku. Zakuhala sam litru vode, onako vrelom prekrila koru kapule. Uz povremeno mijeshanje, ostavila da stoji sat vremena, procijedila. Ohladjenu tekucinu prelila sam u shpricaljku i nashpricala sve biljke pa i zemlju ispod njih.

U roku od tjedan dana su se vidljivo oporavile :eek:

Tajna je navodno shto kora od kapule sadrzhi jako puno mineralnih soli i vitamina shto odlichno prodire i odmah jacha ostale biljke, a i optimalnu kolichinu sumpora koja dezinficira i biljku i zemlju.

peonija
23.08.2003., 21:45
magic kaže:
Nakon povratka s izbivanja od dva tjedna, neredovite njege i tropskih vrucina, moje je balkonsko i sobno bilje izgledalo poprilichno otuzhno. Tada sam primjenila ovaj recept koji sam saznala od susjede:

Sa 4 velike "stare" kapule skinula sam smedju koricu (ono potpuno suho) i nadrobila u neku staru staklenku. Zakuhala sam litru vode, onako vrelom prekrila koru kapule. Uz povremeno mijeshanje, ostavila da stoji sat vremena, procijedila. Ohladjenu tekucinu prelila sam u shpricaljku i nashpricala sve biljke pa i zemlju ispod njih.

U roku od tjedan dana su se vidljivo oporavile :eek:

Tajna je navodno shto kora od kapule sadrzhi jako puno mineralnih soli i vitamina shto odlichno prodire i odmah jacha ostale biljke, a i optimalnu kolichinu sumpora koja dezinficira i biljku i zemlju.

Eh, baš mi je drago da se magic malo uključila u naše razgovore o bilju. No tek sam danas to primijetila.
Poznato je da je luk, ali i češnjak i srijemuš ( medvjeđi luk) cijenjena ljekovita biljka. Neću sad nabrajat koje sve ljekovite djelatne tvari sadržava, jer ih je puno, nego samo želim dodati da je i u vrtu jako koristan jer jača otpornost biljaka na gljivična oboljenja, a sprječava i razvitak grinja i lisnih uši. U vrtu se preporučuje primijeniti ga za prskanje biljka, a priprema se kao čaj, kao što je navela magic, i to tako da se 75 g sjeckanoga luka prelije s 10 litara vrele vode, ostavi da odstoji 1 sat, procijedi, te ohlađenom tekućinom prska. Recept iz knjižice Osnove biovrta i biopoljoprivrede ( Todorović,Malić).

Grave Digger
24.12.2003., 03:10
xxGaladrielxx kaže:
cime prihranjujete cvijece?

Prihranjujem ga gnojivom. To preporucujem i tebi.:)

Madame Hooch
17.04.2006., 12:03
veliki sam vjernik mjesečnika MOJ lijepi VRT, ali sam i svjesna da ga ne sastavlja nekakva domaća redakcija (osim nešto malo pisma čitatelja i odjela prodaje reklamnog prostora), pa me prilično frustriraju s engleskog prvedi savjeti koji uključuju između ostalog "hormone rasta" za piticanje razmnožavanja putem reznica, a sad friško i "specijalizirano gnojivo za biljke sa jestivim plodom"

planiram ove godine imati cherry paradajziće u tegli, pa me zanima zna li netko ovdje gdje nabaviti adekvatno gnojivo ... vjerujem da bi se isto moglo upotrijebiti i za ostale voćke (jagode) i povrćke (patliđani, feferoni ....), jer ja ipak nebi voljela pojesti plod napumpan cvjetalom, na kojem nigdje ne piše je li uopće prikladan i ako je koliki je period potreban od zadnjeg gnojenja do uživanja ploda

hvala unaprijed

d@d@
17.04.2006., 13:37
Hormone rasta imaš za kupit na Mihaljevcu 3 vrste za zelene, poludrvenaste i drvene sadnice (starinski recept ti je naklijat pčenicu, ječam ili zob do klice 2 mm i zdrobit ih u kašu pa s tim obilato podmazat rez).

Ako su kontejneri u pitanju najbolja je varijanta sa izmjenom zemlje, standardni postupci gnojidbe uključuju stajski gnoj 4-5 godina na svaku parcelu. Gnojnica ili otopine imaš puno o tome na internetu pod "organic gardenig" svaku godinu, biljne otopine 2-3 puta godišne (juhe od kopriva, preslice i drugih biljaka - uglavnom dodaju dušik), postoje umjetna gnojiva koja ulaze pod eko proizvodnju, zanimljivi su i ovi vulkanski (pucolanski) dodaci kao na pr. Agrovit (fosfatna gnojiva).

Kakve si to cherry paradajze našla? Ja već godinama tražim patuljaste sorte. One se obično uzgajaju u kontejnerima, dobra zemlja (nova) i posuda veličine 30 cm promjera je dovoljna za jednu biljku - ne treba se zamarat sa nekim ekstra gnojivima dosta je ono iz kućne proizvodnje (oplahnuta šalica mlijeka, soc od kave, listići čaja, malo zdrobljenih ljuski od jaja - ovo se obično koristi kao postuda u kojoj niće biljka, ostatak ljuske od jaja u meko, kad rasađuješ dobro zdrobiš u šaci da povrijedi korijenčiće i zakopaš na dubinu prvih praih listova).

Naravno svi savijeti su organske proizvodnje, ako to nije pitanje mogu ti stavit pregled i komercijalnih gnojiva - čisto seljački pregled nisam agronom..

Madame Hooch
17.04.2006., 14:06
[QUOTE=d@d@]Kakve si to cherry paradajze našla? Ja već godinama tražim patuljaste sorte. One se obično uzgajaju u kontejnerima, dobra zemlja (nova) i posuda veličine 30 cm promjera je dovoljna za jednu biljku - ne treba se zamarat sa nekim ekstra gnojivima dosta je ono iz kućne proizvodnje (oplahnuta šalica mlijeka, soc od kave, listići čaja, malo zdrobljenih ljuski od jaja - ovo se obično koristi kao postuda u kojoj niće biljka, ostatak ljuske od jaja u meko, kad rasađuješ dobro zdrobiš u šaci da povrijedi korijenčiće i zakopaš na dubinu prvih praih listova).

QUOTE]

nisam ih našla nego sam ih odlučila uzgojiti iz sjemena , nekaj mi ih je proklijalo i za sadnju u svibnju bi trebali biti zdravi mali flanci ...ali , ne vjerujem da je biljka sama po sebi patuljasta - više ju očekujem da bude prilično visoka (znači da ju treba kolčiti) i ne mislim ih imati više nego 1 na dobar promjer lonca; s obzirom na moj balkon i džunglu koja je vać sad na njemu više sam nego raspoložena podijeliti ostale flance
ali, kolko sam ja shvatila savjet iz magazina, baš zato jer je prostor za korijen smanjen treba biljki posebno gnojivo, a da nije otrovno jer se očekuje jestivi plod

d@d@
17.04.2006., 14:23
Te visoke cherry ili ovdje pod imenom "ribizl" paradajz i drugu varijantu žute ko kruškice, pod imenom "sunčani" paradajz imam i ja oni ti imaju korjenje fi 60-tak cm, visina 1,0 do 1,2 m, dubina cca 40 cm. Moguće ih je pincirat na niže (odrežeš vrh nakon 4 cvjetnog niza - ne preporučam za ove žute jer oni rode do Božića - samo ih iskopaš i objesiš u špajzu, nadolaze po malo ako se korjen zamota u mokre novine i vrećicu i objese naopako - bit će smeća od listova).

Veći problem ćeš imat s vodom nego sa gnojivom (u malim posudama evaporacija je visoka a paradajz mora uvijek imat vlage pri dnu korjena - ne močvaru :D ). Možeš koristit prihranu sa standardnim NPK gnojivom 15-15-15 i to tako da količinu za malu kavenu (mislim da je to 3 ml) žličicu rastopiš u 2 litre vode i s tim zaljevaš pod korjen, nikako ne po lišću - izgorit će; 1x tjedno kad se počnu formirat mali paradajzi (ako je zemlja nova prvih 6 tjedana ne treba ništa dodavat) kasnije počneš svaki drugi tjedan pa onda svaki tjedan jednom. Ako plodovi počnu crnit s donje strane onda fali kalcija, vrlo često za vidit kod kupovnog paradajza pa to s ljuskama i mlječnim talogom stoji. Tijekom 7 i 8 mjeseca ćeš vjerojatno trebat zaljevat 2x dnevno. Možeš si malo pomoć malčiranjem (načupana trava iz parka ili otkos ako kose u kvartu debljine 1- 2 cm oko zemlje), ako imaš one kvadratne tegle slobodno si zakopaj bosiljak, peršin (onaj kuštravi) ili koju flancu čubra između paradajze (ne pretjeruj bosiljak će biti skoro isto tako visok ako ga ne režeš, a ova dva će se raširit na površinu 30 cm2 visine cca 20 cm)

Madame Hooch
17.04.2006., 14:30
:s :s :s

marika
18.04.2006., 08:50
Ok, a ako nemam sjemenke od mini paradajza, kako da ih nabavim?

Ima li gdje za kupiti??

osbourne
25.03.2007., 18:06
vrijeme je da se vrtovi pognoje.
gledao sam cijenu stajskog (konjskog ) gnoja i kubik je 100kn! je li to ok cijena?
kako, prvo se baci gnoj pa se sve to preore?

osbourne
25.03.2007., 18:11
molim nekog da prepravi naslov u gnojidba zeznuo se

cvečn knedl
25.03.2007., 22:25
pa nije ti taj konjski nešta. on je dobra za klijališta jer prilikom razgradnje razvija visoku temperaturu. najbolji je gnoj goveda, a cijenu bome ne znam :rolleyes:

Las Legolas
28.03.2007., 20:36
ima ga u peveca, pakiran je u vrećama, onako na divljaka.
mislin da pola vreće dođe 20ak kuna, to je tzv. prpa- ovčiji gnoj i pokaza se dobar za zimsku i proljetnu gnojidbu jer se relativno brzo rastvori

ružica23
28.03.2007., 22:09
Ja gnojim samo sa stajskim gnojem kojeg kupim od seljaka. Teško mi je procijeniti obujam, ali prikolica traktorska puna goveđeg gnoja koštala me 250 kn. prošlu jesen. Jednom sam pak od drugog seljaka za istu količinu platila 400 kn, jer se nisam cjenkala! To sam u studenom razbacala po gredicima i preštihala, sad je prekrasno sve razgrađeno. Kaj se tiče konjskog gnoja, iskusni vrtlari tvrde da je, dapače, najbolji. Nije dobar navodno samo svinjski koji ima previše kalija. Naravno, postoji još i rasprava čime se krave hrane, od čega je bila stelja itd. Ali, to je više za zagriženije vrtlare strogo orijentirane na organski uzgoj.

kompost
28.03.2007., 23:29
vrijeme je da se vrtovi pognoje.
gledao sam cijenu stajskog (konjskog ) gnoja i kubik je 100kn! je li to ok cijena?
kako, prvo se baci gnoj pa se sve to preore?

100 kn je OK za 1 m3 konjskog stajnjaka. U pravilu, svježistajnjak se unosi u jesen, raspe po zemlji i zaore.
U proljeće je bolje unositi pregoreni stajnjak ili kompost, raširiti po zemlji plitko unijeti u površinski sloj.
Ja tako radim već godinama . kopala zemlju nisam već bar 10 godina, a sve mi raste.
zemlja je rahla, ima dobru boju, ima glisti, dobar je miris, mogu prstom iskopar rupu za salatu...

osbourne
29.03.2007., 23:03
a što sad klad nemam "zrelog" gnoja nego samo friškog?
da svejedno zaorem u zemlju? to je ona polovina vrta gdje nema sijena!

vragolast
30.03.2007., 09:25
pripazi da nemetneš previše da nebi spalio biljke.

kompost
30.03.2007., 23:48
a što sad klad nemam "zrelog" gnoja nego samo friškog?
da svejedno zaorem u zemlju? to je ona polovina vrta gdje nema sijena!

Pa, može i sada. A koliko je taj stajnjak "frižak"?
Ne treba pretjerivati s količinom,
Ako je već polurazgrađen, može se još malo ostaviti da odstoji ( dobro rastresti, nakvasiti, veće komade usitniti ) na pokrivenoj hrpi ( ne najlonom pokriti)
Pred ljeto bi se već mogao koristiti kao tzv. svježi kompost, 1-5 litara po m2, već prema potrebama biljke koju prihranjujemo.

terasa
16.04.2007., 21:03
Ostalo mi je nešto nejasno (v. temu sovica, grčica, nematode) - u i oko korijenja sadnica kupljenih u MBM (barem je dio uvozni) je na desetke žutih kuglica promjera 2-3 mm koje se mogu kvrcnuti i unutra je bistra tekućina.
U jednom drugom rasadnjaku gdje sam odnio ta "jajašca" su mi iz prve rekli da su to nematode. Telefonirao sam u MBM gdje su mi rekli da je to vjerojatno vrlo skupo gnojivo s produljenim djelovanjem do 12 mjeseci, a ma kakvi nematode..... Meni kao laiku se to čini malo prevelikim za nematode, a s druge strane malo mi je čudno da bi se stavljalo vrlo skupo gnojivo u jeftine sadnice (lozice itd) + čudno mi je da se prodavačica iz prve nije sjetila što ima u svojim biljkama.
Zna li netko o čemu se radi?

kikca
16.04.2007., 21:05
Ja glasam za gnojivo.:top:

osbourne
16.04.2007., 21:10
ma to sam i ja viđao, za svaki slucaj baci negdje gdje se ako je nametnik, moze sigurno razviti a da ti ne pojede biljke.

Jelsa49
16.04.2007., 21:25
Ostalo mi je nešto nejasno (v. temu sovica, grčica, nematode) - u i oko korijenja sadnica kupljenih u MBM (barem je dio uvozni) je na desetke žutih kuglica promjera 2-3 mm koje se mogu kvrcnuti i unutra je bistra tekućina.
U jednom drugom rasadnjaku gdje sam odnio ta "jajašca" su mi iz prve rekli da su to nematode. Telefonirao sam u MBM gdje su mi rekli da je to vjerojatno vrlo skupo gnojivo s produljenim djelovanjem do 12 mjeseci, a ma kakvi nematode..... Meni kao laiku se to čini malo prevelikim za nematode, a s druge strane malo mi je čudno da bi se stavljalo vrlo skupo gnojivo u jeftine sadnice (lozice itd) + čudno mi je da se prodavačica iz prve nije sjetila što ima u svojim biljkama.
Zna li netko o čemu se radi?

Radi se o osmocot gnoivu.Stvarno je visokovrijedno i dosta je skupo.Razlaže se oko 5-6 mj,stoga je njegovom upotrebom smanjena potreba za prihranjivanjem biljaka tokom uzgoja.Na jedan m3 dolazi oko 500 g ovog gnoiva.

terasa
16.04.2007., 23:13
U to je bilo brzo, hvala lijepa Jelsa i ostali, to je svakako najbolja varijanta, bolje dva (sovice i grčice) nego tri, a polako i ucimo.
pozdrav

zaja
09.06.2007., 18:31
Koju količinu stajskog gnoja treba baciti za bazičnu gnojidbu, prije sadnje voćnjaka....u kubicima po jutru(ili hektaru) zamlje?
Hvala!

kompost
10.06.2007., 01:12
Koju količinu stajskog gnoja treba baciti za bazičnu gnojidbu, prije sadnje voćnjaka....u kubicima po jutru(ili hektaru) zamlje?
Hvala!
Sve ovisi o trenutnoj kvaliteti zemlje, a ona se određuje analizom tla.
Nakon analize , dobit ćete detaljnije upute o gnoidbi, ovisno vrsti sadnog materijala.
Dakle, za velike poduhvate, bolje ne raditi ništa napamet, ili prema lakonski savjetima tipa - što više to bolje...

kompost
10.06.2007., 01:13
Koju količinu stajskog gnoja treba baciti za bazičnu gnojidbu, prije sadnje voćnjaka....u kubicima po jutru(ili hektaru) zamlje?
Hvala!............................................ ...........................................

Bode_M
10.06.2007., 02:01
Da li su preporučljiva gnojiva u tečnom obliku.

vragolast
13.06.2007., 12:04
bolje ikakva nego nikakva, a sada u kakvom su obliku to je manje bitno.

Samo se pridržavati doziranja i to je to!!!!

Phorodon
19.06.2007., 23:49
Da li su preporučljiva gnojiva u tečnom obliku.
Jesu dapače, imaš ih mali milijon!

Phorodon
19.06.2007., 23:54
Koju količinu stajskog gnoja treba baciti za bazičnu gnojidbu, prije sadnje voćnjaka....u kubicima po jutru(ili hektaru) zamlje?
Hvala!
Kalcifikacija ako ti je tlo prekiselo, ali prvo analiza tla, a onda ostalo.

kompost
22.06.2007., 22:38
Da li su preporučljiva gnojiva u tečnom obliku.

Ne preporučujem!
Ono što predlažem je : vlastiti kompost !

amiketa
20.02.2009., 14:28
Kakvo gnojivo koristite za vrt. Naravno podrazumjeva se Eko gnojivo.
Kupio sam briketirani kokošji gnoj i nije mi se pokazao loš.
Koristio sam gnojivo iz koprive, kompost i naravo stajski i kokšji gnoj.
Vidjeh u vrtnom centru da imaju neka eko gnojiva (mislim da se apliciraju preko lista). Jedno se zove Mega Green i to je Hrvatski proizvod.
http://www.centar-balog.hr/Megagreen.html
Da li je tko koristio što slično?

go2sleep
21.02.2009., 11:33
Kakvo gnojivo koristite za vrt. Naravno podrazumjeva se Eko gnojivo.
Kupio sam briketirani kokošji gnoj i nije mi se pokazao loš.
Koristio sam gnojivo iz koprive, kompost i naravo stajski i kokšji gnoj.
Vidjeh u vrtnom centru da imaju neka eko gnojiva (mislim da se apliciraju preko lista). Jedno se zove Mega Green i to je Hrvatski proizvod.
http://www.centar-balog.hr/Megagreen.html
Da li je tko koristio što slično?

ja ne koristim umjetna gnojiva i kemijske pripravke u vrtu
takvo povrće mogu puno jeftinije i s manje truda nabaviti u velikim trgovačkim centrima
meni nije cilj proizvodnja povrća na veliko, nego kvalitetnog za svoje potrebe
radim kompost i koristim konjsko gnojivo
svake godine gnojim trećinu vrta

Ivanicapeca
21.02.2009., 11:37
Jeli netko zna kakav dobar site gdje je objašnjeno kak napraviti svoje kvalitetno kompostište, a da ne smrdi:mig:

laella
21.02.2009., 22:42
Možda ima nešto o takvim site-ovima na postojećoj temi o kompostu i kompostiranju :kava:

xenia64
12.03.2009., 13:49
Ja sam koristila Megagrin, Prve godine mi se nije činilo da vidim neke velike promjene na biljkama ali poslije sam se uvjerila da su rajčice puno bolje podnijele sušu nego one koje nisu dobile to gnojivo.

AMIRA123
05.06.2009., 17:21
Može li mi netko pomoći, kupila sam 25 kg uree (jer sam čula da jako pozitivno djeluje na rast vrtnog bilja i veličinu cvijeta ukrasnog bilja) ali nema nikakvog uputstva za uporabu (omjer miješanja s vodom i sl.). Potrebno mi je za mali vrt.

kjuri67
29.03.2010., 13:33
Molila bi da mi pomogne netko od Vas iskusnih vrtlara. komad zemlje na kojem je godimama rasla trava, odlučila sam pretvoriti u mali komadić vrta gdje ću si posadati ono osnovno, mrkva, peršin, salata.... mene zanima kakvo gnojivo da kupim za tu zemlju. do stajskog gnojiva mi je problem doc, znaci preostaje mi da odem u poljoapoteku i potražim nešto. ima li mi itko išta za preporučiti. kako sam tek početnik i drugi savjeti oko sadnje i više su nego dobro došli. sutra će taj komad do kraja biti preštihan, prtpostavljam da ga onda treba pognojiti i tek onda još jednom prekopati....

Smotani2
30.03.2010., 06:46
Ako ćeš gnojiti stajskim gnojivom, trebalo je to uraditi najesen. Dakle, najesen gnojenje i preštihavanje, na proljeće opet štihanje, grabljanje, sadnja.
Sad, prvu godinu možeš proći i bez gnojenja, ovisno o kvaliteti same zemlje.
Inače, gnojivo za vrt možeš napraviti od bioloških otpadaka iz kućanstva.
Meni se najbolje pokazala kombinacija komposta i kunićjeg fecesa.

zunzara
30.03.2010., 12:43
Molila bi da mi pomogne netko od Vas iskusnih vrtlara. komad zemlje na kojem je godimama rasla trava, odlučila sam pretvoriti u mali komadić vrta gdje ću si posadati ono osnovno, mrkva, peršin, salata.... mene zanima kakvo gnojivo da kupim za tu zemlju. do stajskog gnojiva mi je problem doc, znaci preostaje mi da odem u poljoapoteku i potražim nešto. ima li mi itko išta za preporučiti. kako sam tek početnik i drugi savjeti oko sadnje i više su nego dobro došli. sutra će taj komad do kraja biti preštihan, prtpostavljam da ga onda treba pognojiti i tek onda još jednom prekopati....


ja sam pretprošle godine u proljeće dobila komad zemlje koji nije godinama obrađivan; prvo sam dala preorati, prefrezati, a onda sam kupila puuuno humusa od kalifornijskih glista, sadila i sijala sam povrće prema uputi čovjeka koji mi je humus prodao i bila sam jako zadovoljna povrćem i od tada uopće ne koristim drugo gnojivo, a zemlja je sve bolja i bolja. Prošle godine sam bila prezadovoljna svojim povrćem, a nadam se da će tako biti i ove. A planiram i napraviti svoje kompostište i kupiti jedno leglo glista.
a

kjuri67
31.03.2010., 09:10
bila sam jucer u poljoapoteci i čovjek mi je predložio da uzmem gnojivo od peradi, to ću vjerojatno i napraviti. za zemlju ne znam kakva je, nisam neki stručnjak, jedino što smo primjetili kod štihanja da je zemlja puna glista. koliko sam svatila to je dobro. jesam dobro shvatila?

Smotani2
31.03.2010., 18:11
Pazi na gnojivo od peradi - obično biljke od njega "izgore" - prejako je.
Gliste su vrlo korisne u vrtu - čine zemlju rahlijom.

savana
06.04.2010., 10:34
Fakat , ja bi bila oprezna...uz to da takva gnojiva mogu biti prejako isto tako mogu kriti kojekakve boleštine što je jako bitno ako gnojite vrt.....dobitna kombinacija je kvalitetna podloga (pravi PH) i gnojiva bio-eko proizvodima...npr. Herbagreen i Herbaland...koristim već dvije god. :D

savana
06.04.2010., 10:37
Ja sam koristila Megagrin, Prve godine mi se nije činilo da vidim neke velike promjene na biljkama ali poslije sam se uvjerila da su rajčice puno bolje podnijele sušu nego one koje nisu dobile to gnojivo.

ej! otkud Megagreen, pa to je to sad se zove Herbagreen!

ajajas
07.04.2010., 20:19
Najbolji je čisti humus. Najzdraviji je, spriječava korov da divlja i dobro drži vlagu. Ja ga proizvodin i koristin, mogu reći samo pohvale. Nedavno san presadija skoro suvu žižulu i danas vidin da baca lišće. Isto tako san posadija dvi masline u vrtu zagnoija sa ovčijin gnojen. Ali tek sad nakon dvi godine u zemlji kad san stavija humus su se oporavile. Možda zvuči ka reklama ali je stvarno tako.

Exper
11.04.2010., 13:12
Molila bi da mi pomogne netko od Vas iskusnih vrtlara. komad zemlje na kojem je godimama rasla trava, odlučila sam pretvoriti u mali komadić vrta gdje ću si posadati ono osnovno, mrkva, peršin, salata.... mene zanima kakvo gnojivo da kupim za tu zemlju. do stajskog gnojiva mi je problem doc, znaci preostaje mi da odem u poljoapoteku i potražim nešto. ima li mi itko išta za preporučiti. kako sam tek početnik i drugi savjeti oko sadnje i više su nego dobro došli. sutra će taj komad do kraja biti preštihan, prtpostavljam da ga onda treba pognojiti i tek onda još jednom prekopati....


Prvo izštihat, ja sam sebi izmiješal mješavinu drobljenih prirodnih minerala i umiješal u zemlju frezom (mineralizacija tla), sada je sijanje i sađenje u tijeku i još posipavam glistalom (goveđi izmet obradile gliste) da kiša unese u tlo.

Deda Lala
01.05.2010., 21:38
Vi ste srećni jer tamo gde ima glista tamo je tlo kvalitetno i pogodno za povrće.
Ako ne znate ništa o proizvodnji povrća preporučujem Vam da kupite neku od knjiga o proizvodnji povća i tamo će te naći dosta od onog što Vas zanima.
Nemojte da mnogo komplikujete već hrabro krenite u avanturu povrtarstva.
Jedan dobar sajt je :povrce.com
Što se tiče đubriva i zaštite pokušaj te sledeće:
U neku veću posudu stavite ubranu koprivu,matičnjak kamilicu ,mentu,stolisnik.Napunite vodom i ostavite da zapeni samo od sebe .Kada to prođe i pena nestane odlite tečnost uneki sud a ono što je ostalo stavite u komposter.Tečnost se razblažuje:
1 deo tečnosti prema10delova vode .I Vaše biljke će da rastu kao iz vode i biti zdrave.

jeronimo
29.03.2011., 11:38
Poštovani vrtlari, zanima me dali je netko koristio u svom vrtu Agrovit:

http://www.cedar-agro.hr/index.php?page=shop.product_details&product_id=506&flypage=flypage-ask.tpl&pop=0&option=com_virtuemart&Itemid=117

Molim za Vaša iskustva , isplati li se? Prvenstveno me zanima prihrana mladih voćki...

monsignor
10.11.2011., 09:35
Iz mog iskustva je sve što kažu u svojoj reklami točno osim što ne kažu da je izuzetno dobro staviti i organskog gnoja. Tek tada Agrovit djeluje odlično. Od organskog bi najbolji bio stajnjak ili kompost a u nedostatku takvog i neki od peletiranih komercijalnih gnojiva kao npr. Stallatico, Farmers ili neki slični. Ja rezultat nisam primjetio u prvoj godini, dodao sam Agrovit koncem ožujka, ali zato slijedeće dvije godine su rezultati bili iznad očekivanja.
Nekako mi se čini da kod Agrovita nije primarna gnojidbena uloga nego uloga kondicionera (poboljšivača) tla. Isto tako, sredstvo je dozvoljeno u ekološkoj poljoprivredi, pa i to mu daje +.

detroit
09.05.2014., 17:19
Moji su se bavili vrtom prije i radili su "saft" od koprive, potopili su koprivu u vodu i kad bi se poceo širiti najodvratniji smrad ikad onda bi s tim zaljevali....mene zanima da li itko konkretno zna za što je dobar taj pripravak, tj. što se s njime dobija?

katjes
09.05.2014., 17:21
izguglaj da sad ja ne kopipejstam. al guglaj "gnojivo od koprive", ne saft ;)

katjes
10.05.2014., 20:26
e što sam danas čula. od čovjeka koji nije baš neki iskusni poljoprivrednik, nit je nekad nešto sijao sadio (osim par voćki, maslina, štajaznam).

al on kaže da ne bi nikad više bacao stajski gnoj jer je on prepun sjemenki koje su iz probavnog trakta goveda završile u gnoju. i onda dobiš zemlju prepunu korova.

je li to nebuloza ili fakat? :confused:

2godišnji odstajali stajski gnoj prepun preživjelih sjemenki? mislim, pitanje je otkud je on to nabavio..al baš da je tako.. ne znam :ne zna:

123Marijan
10.05.2014., 21:24
e što sam danas čula. od čovjeka koji nije baš neki iskusni poljoprivrednik, nit je nekad nešto sijao sadio (osim par voćki, maslina, štajaznam).

al on kaže da ne bi nikad više bacao stajski gnoj jer je on prepun sjemenki koje su iz probavnog trakta goveda završile u gnoju. i onda dobiš zemlju prepunu korova.

je li to nebuloza ili fakat? :confused:

2godišnji odstajali stajski gnoj prepun preživjelih sjemenki? mislim, pitanje je otkud je on to nabavio..al baš da je tako.. ne znam :ne zna:

Može biti - to nisu svježe sjemenke, već tzv. spavajuće sjeme. Kad dođe u povoljne uvjete, počinje klijati. Što je gnoj stariji, to je manje spavajućeg sjemena koje je klijavo.
Isti je slučaj i kad navažamo zemlju za vrt sa nekog nasipa, ledine i sl.
Uvjek dobro i zlo idu zajedno, zar ne ?

SAS
10.05.2014., 22:37
e što sam danas čula. od čovjeka koji nije baš neki iskusni poljoprivrednik, nit je nekad nešto sijao sadio (osim par voćki, maslina, štajaznam).

al on kaže da ne bi nikad više bacao stajski gnoj jer je on prepun sjemenki koje su iz probavnog trakta goveda završile u gnoju. i onda dobiš zemlju prepunu korova.

je li to nebuloza ili fakat? :confused:

2godišnji odstajali stajski gnoj prepun preživjelih sjemenki? mislim, pitanje je otkud je on to nabavio..al baš da je tako.. ne znam :ne zna:

Naravno da je to tako, npr. susjed mi ima nekih 50-tak koza i onda ima puno tog kozijeg gnoja pa su moji starci uzmali od njega zabadav.
No problem je u tome što je redovito prepun sijemena jer koze jedu samo pokošenu travu, sijeno itd. znači ništa umjetno, i tako nam je vrt bio oduvijek pun korova, i evo sada smo prvi puta ove godine izbacili kozji gnoj i kupili dvije vreće po 20kg Pantela Organik gnojivo i time pognojili vrt, to je prerađeni peletirani pileći gnoj s dodacima minerala.
I šta reći nema više takvog korova, tu i tam se nađe pokoji korov što je ovog puta zanemarivo malo biljke normalno rastu, tako da praktički skoro nemam što čupati !

lexana
24.06.2014., 01:38
Gdje u Zagrebu mogu naći tekuća gnojiva s istaknutim NPK vrijednostima?

katjes
25.06.2014., 06:05
ojojojoj opet ja sa svojim gnoj-pitanjima (koje se protežu na nekoliko tema već)
već sam dobila savjete na drugim temama tu i na podforumu poljoprivreda pa i od ljudi iz svoje okoline (vonabi vrtlari) kako pripremiti zemlju za iduću sezonu: jesensko štihanje/frezanje i odležali stajski gnoj. pa će taj gnoj "raditi" tijekom zime, led, rahljenje pa će na proljeće to biti sasvim druga priča.

i nabavim ja konjski gnoj a čovjek od kojeg sam kupila ima sasvim drugu teoriju: da odležali gnoj nije dobar jer je iz njega 70% svega otišlo u zrak (dušik štajaznam) da je najbolji pola godine do godinu star.
da je jesensko štihanje najveća zabluda koja se jako proširila a to sve zato što su seljaci morali počistiti skladišta prije zime pa ih je potreba natjerala da to tada bacaju na polja al da to nije idealno vrijeme. da je idealno gnojiti 3 tjedna prije sadnje. :ne zna:

i tak.. čak nisam sve popamtila jer je bilo jako na brzinu. nisam mogla ni procjeniti koliko je stručan. čovjek ima neku farmu, uzgaja konje. da li ima i poljoprivredu, da li štima to što priča, ne znam.

eto, došla tu pa pitam. iako sam svjesna da je malo vjerojatno da tu obitavaju farmeri. samo forumeri
:D

petra00
25.06.2014., 12:15
Nisam farmer, poluvrtlar sam.

Ali ovako. Kravlji stajnjak treba odležati zbog urina koji krava ostavlja sa izmetom , nije dobar za biljke svjež. Vjerojatno kao i pseći urin.
Konjsko đubre se koliko znam ne mješa sa urinom, možda nisam upravu. ALi ipak vjerojatno treba sazrijevanje. Konjsko đubrivo je toplo đubrivo i zagrijava zemlju, te je dobro prije sadnje da ubrza proces klijanja. Zemlja bude toplija.

Primjer 1.
Đubre za upotrebu možeš pripremiti tako da staviš red đubreta, red ureje (florin 7), red gašenog vapna (kreč za poljoprivredu), malo vrlo malo pepela, pa red vrtne zemlje, red humusa ili komposta, može i red trave pokošene bez sjemena (ali ne ostatke iz kuhinje, to ide na kompost) i tako redaš koliko imaš slojeva đubreta.
Vapna i pepela u malim količinama. Vapno ne ide za biljke koje traže kiselije tlo krumpir, rajčica...tako da bez vapna možeš napraviti posebnu hrpu.
I kad bi bilo kalifornijskih glista u toj gomili bilo bi super.

Ovu hrpu pokriti najlonom ili slabo propusnom folijom. Obilne kiše će isprati sva hranjiva, zato se i zaštićuje pokrovom. To ti se desi i na njivi kad u jesen zaoreš đubrivo.
Drugo je kad se često i stalno đubri pa je zemlja puna đubreta.
----------------

Na tvom mjestu bi na zemlju nabacila kartone (ako se može i deblji sloj, strune) na površinu predviđenu za sadnju i na to pokošenu travu. Ispod možeš vapna posuti, ako je bila ledina, da malo reducira kukce.
Na proljeće će korov biti u daleko manjoj mjeri nije imao svjetlosti (pretvoren u humus), tlo od pokošen trave kao pokrova rahlo i ako je stunula već sa jednom količinom gnoiva iz same te trave. Trava je izvorno gnoivo, najbolje na svijetu.
Ispod toga, tih kartona i trave, možeš u jesen posuti malo odstajlu hrpu iz Primjera 1. Karton na površini bi trebao spriječiti da kiša gnoivo ispere u dublje slojeve.
Takođe đubrivo iz Primjera 1 , možeš na proljeće ukopati u kanale prije sjetve. Možeš ukopati blizu redova u kojih ćeš sijeati. I opet malčitrati travom ( a i kartonom ispod) da kiše ne isperu sve.


Što više štijaš i frezaš uništavaš mikororganizme koji održavaju dobru kvalitetu tla, gliste koje su izvor humusa. Takođe usitniš korov i rasplodiš ga kao rasadnik.
Kukce nećeš uništiti, njih je malo teže. Vraga će smrznuti povuićiće se u dubinu gdje im paše, a mikroorganizmi neće.

I taj sa konjskim gnoivom je najviše u pravu.
Na jesenjoj gnoidbi voda iz snijega i kuša ispere sve u dublje slojeve i nemaš ništa od tog gnoiva. Jedna je stvar da živimo u vremenima sa 1 m snijega i manje oborina, ali nema toga više nego imamo obrine koje će nam i vanjski humusni sloj isprati u dubinu.
Samo je bitno (baš toliko koliko je rekao čovjek) da đubre bar odstoji, da nije prežestoko.
A na način slojeva koje sam ti rekla ćeš dobiti idealno đubrivo.

Bitno je poznavati i kvalitetu zemljišta i što joj treba. Može se u tretiranju pogriješiti. Najbolja bi bila analiza zemlje i stručan savjet što zemlji nedostaje, i čim da se tretira. Nije svo đubre iste kvalitete. Kisela zemlišta se ublažavaju vapnom...itd

Ti vidi i razmisli što biti najbolje pasalo.

Kakva je to uopće zelja po kvaliteti, je li bila ledina, jesu se kakve kulture uzgajale?

Gledaj plodored, izmjenu usjeva i koja bljka sa kojom ne paše. Uvjerila sam se kod biljaka u blokadu razvoja.

petra00
25.06.2014., 12:27
Samo da dodam da bi vjerojatno kravlje đubre jedno vrijeme trebalo kisnuti da bi se isprao urin.

Evo neke informacije.

Konjsko gnojivo

Konjsk gnojivo je toplo gnojivo, u njemu se pri aerobnim uvjetima razvija temperatura 60-70°C. Ta visoka temperatura uništava mnoge oblike mikroorganizama ( vegetativne), ali neke i ne ( sporogene).

Mnogi paraziti se uništavaju na tim temperaturama kroz otprilike dva tjedna.
No, nije samo temperatura važna za uništavanje patogenih mikroorganizama i parazita. Prilikom toplog zrenja u gnoju se odvijaju mnogobrojni kemijski i biološki procesi. Javlja se i antagonizam između različitih vrsta mikroorganizama. Primjerice bakterije mliječno-kiselog vrenja potiskuju mnogobrojne Clostridije, kao i Escherichiu coli.


Kod duljeg toplog zrenja povećavaju se gubici u gnoju; kada se želi prekinuti aerobne procese u gnoju, on se sabija.


Recimi ovo je za pliće gnoivo u briketima

Makroel. (npk), organske tvari i pepelo, te značajne količine mikroel. (kalcij, magnezij, željezo, mangan i cink).

Obogaćeno je aminokis., huminskom i fulvinskom kiselinom, koje povoljno utječu na rast biljaka, njihovu bolju prehranu i na povećanje uroda. Njegovo sporo i dugotrajno djelovanje je važno kod dušika.

Sporo se otpušta i lako pristupačni biljkama. Reakcija mu je blago alkalna (pH 7,2).

Gnojidba izvodi dva puta godišnje, i to u jesen i u proljeće.

Ovog gnoiva potrebno je čak do 10 puta manje, nego stajskog za jednaku učinkovitost. Kad se biljke prihranjuju ono može potpuno zamijeniti brzo razgradiva mineralna gnojiva.

Popravlja strukturu tla i omogućuje pravilan razvoj korijenovog sustava biljaka.

Prednost nad stajskim gnoivom, čije su manjkavosti nedovoljne količine, neprikladnost za transport, neugodan miris, neizbježna nazočnost sjemena korova i nazočnost spora mnogih gljivica, uzročnika biljnih bolesti.

lexana
25.06.2014., 23:03
Gdje u Zagrebu mogu naći tekuća gnojiva s istaknutim NPK vrijednostima?

Ok, kad već nema komentara, koje mjesto bi mi općenito preporučili u Zagrebu za kupovinu gnojiva za kućne biljke, u maloprodaji i ako može da nije neki veliki centar tipa bauhas nego neka manja trgovina??

petra00
26.06.2014., 00:10
Na to pitanje će ti teško netko odgovoriti jer većina gleda slike i natpis na bocama.

Jedino vrtni centri ili poljoprivredne apoteke. Na žalost nisam iz Zagreba pa ti ne mogu reći lokacije, u mom gradu znam.
Pogledaj preko interneta malo prosurfaj, možda nešto nađeš.