PDA

View Full Version : Centralno grijanje na drva


stranice : [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52

spoki007
02.11.2006., 08:02
dakle,idemo iz pocetka....

kuca mi je visoka prizemnica sa podrumom ispod cijele kuće,ozidana šupljim blokom debljine 30cm, i površine je 80m2(prizemlje) i 80m2(potkrovlje),za sada ce biti samo ožbukana iznutna....

pa me zanima:
1.koliko kW mi treba biti pec za centralno na drva(bez onoga zasto drva a ne plin!!!),i koju eventualno predlazete za best buy?
2.koliki promjer dimnjaka da stavim(od podruma do vrha kuće je 10m)?
3.koliko bi me postavljanje centralnog kostalo,ali samo materijal(bakrene cijevi ili crne cijevi?afkors best buy:zubo: jer nema se previse novaca),jer mi je punac majstor?

tnx

Gurth
02.11.2006., 08:34
Hehe, imamo gotovo identične kuće. I mene zanima odgovor na ovo pitanje:)

Lee Champa
02.11.2006., 08:52
Gurth i Spoki007 "emajlirane adrese" na moj PM!

Lee Champa
02.11.2006., 10:52
GURT! prema tebi ne putuje - citiram:550 "the recipient cannot be verified. "

spoki007
02.11.2006., 13:51
Gurth i Spoki007 "emajlirane adrese" na moj PM!


zanima me iskustva,ja sam racunao na pec od 25-35kW i dimnjak od fi20cm....
ako netko ima neke sugestije....

Lee Champa
02.11.2006., 18:22
Nađi peč koja odgovara po snazi, ali da je sastavljana od članaka, a ne varena od "kotlovskog lima". Mislim da jedan članak "nosi" oko 7kW. Peč kupi kvalitetnu - ne kupuje se svaku godinu.
Koliko znam najbolje je naručiti radijatore (složene lijeva/desna strana) i ostali pribor u LIPOVICI. Normalno ako si blizu i ako ti se sviđa dizajn.
Ne ugrađuj nikakav miš ventil, več termostatske ventile na radijatore.
Bakrom možeš i sam raditi pa iako je skup ispadne jeftinije nego crne cijevi.

moja-kucica
02.11.2006., 19:20
1.koliko kW mi treba biti pec za centralno na drva(bez onoga zasto drva a ne
tnx

a, reci mi, zasto drva a ne plin?
ha mislim stvarno pa ko jos lozi na drva...iskoristivost im je tolko losa i ima tolko zezancije s njima da su manje isplativa od plina ili grijanja klimom..
al ako nemas drugih mogucnosti samo deri..

spoki007
03.11.2006., 06:10
a, reci mi, zasto drva a ne plin?
ha mislim stvarno pa ko jos lozi na drva...iskoristivost im je tolko losa i ima tolko zezancije s njima da su manje isplativa od plina ili grijanja klimom..
al ako nemas drugih mogucnosti samo deri..

mozda zato sto poznam neke ljude u šumariji....:top:

trenutno u roditeljskoj kući gdje sada zivim,imamo takodjer centralno na drva(labinku) i zadovoljni smo ulozenim(12-15m3 drva) i dobivenim(mozes cijele zime biti u kuci od 100m2-prizmlja i 100m2-potkrovlja u kratkim rukavima)

spoki007
03.11.2006., 06:13
Nađi peč koja odgovara po snazi, ali da je sastavljana od članaka, a ne varena od "kotlovskog lima". Mislim da jedan članak "nosi" oko 7kW. Peč kupi kvalitetnu - ne kupuje se svaku godinu.


znam da sam vec dosadan ali po tvojoj procjeni koliko kW bi trebala biti pec?
i koju pec predlazes?sigurno znas otprilike jer vidim da nisi beginer u grijanju...:D

na stranici http://www.kspromet.hr/izracun.asp?P=0 postoji tabela za izracun snage radijatore ako koga zanima...

Lee Champa
03.11.2006., 09:43
GURT! prema tebi opet ne putuje: "550 requested action not taken: mailbox unavailable".

spoki007
07.11.2006., 10:37
dakle,odluka je izmedju

1.centrometalove peći EKO-CKB 40kW (koja ima spremnik sanitarne vode)
2.buderus s-121 38kW(bez spremnika,piroliza)
3.viessman vitolig 150 40kW(bez spremnika,piroliza)

pa me dalje zanima....
dali je za ove peći koje je temelje na procesu pirolize nužan akumulacijski spremnik???ili ga je dobro postaviti???

champ
07.11.2006., 11:21
Uzmi kotao gdje drva gore pirolitičkim postupkom, uopće nemaš dvojbe!
Drva za loženje moraju biti što bolje suha, pa najbolje ih je pripremat za sljedeću sezonu - unaprijed..
Ali ista stvar vrijedi i za obični kotao, i tamo moraš unaprijed pripremit i osušit drva..

Spremnik topline uvijek možeš naknadno ugrađivati, ali iskoristivost i potrošnja goriva su neusporedivi sa klasičnim kotlovima!

Za sanitarnu vodu uzmi kombinirani bojler, s električnim grijačem u kojeg je ugrađena i spirala koja se spaja na cijevi centralnog grijanja! Ja imam već jako dugo takav bojler u kupaoni, i prezadovoljan sam. Osim čišćenja el. grijača nikad nikakvih problema nije bilo!

spoki007
07.11.2006., 12:07
Uzmi kotao gdje drva gore pirolitičkim postupkom, uopće nemaš dvojbe!
Drva za loženje moraju biti što bolje suha, pa najbolje ih je pripremat za sljedeću sezonu - unaprijed..
Ali ista stvar vrijedi i za obični kotao, i tamo moraš unaprijed pripremit i osušit drva..

Spremnik topline uvijek možeš naknadno ugrađivati, ali iskoristivost i potrošnja goriva su neusporedivi sa klasičnim kotlovima!

Za sanitarnu vodu uzmi kombinirani bojler, s električnim grijačem u kojeg je ugrađena i spirala koja se spaja na cijevi centralnog grijanja! Ja imam već jako dugo takav bojler u kupaoni, i prezadovoljan sam. Osim čišćenja el. grijača nikad nikakvih problema nije bilo!

koji model i kolike su im cca cijene?

champ
07.11.2006., 13:06
Pisalo se ranije o takvim bojlerima ovdje, ja imam pocinčani 80 l, proizvođač Metal-elektro Donja Zelina. Samo moraš obratit pažnju s koje strane su ti cijevi od grijanja, jer imaš lijevu i desnu izvedbu.. Cijena mislim da je vrlo povoljna, ne znam ti kakvo je stanje i ponudu danas na tržištu. Ja sam svojeg ugradio 1992. godine, i radi bez greške! Po ljeti trošim struju, kad počne sezona grijanja otvorim ventile za cirkulaciju vode iz centralnog...

http://www.forum.hr/showthread.php?t=67611

Dadichi
07.11.2006., 18:46
dakle,idemo iz pocetka....

kuca mi je visoka prizemnica sa podrumom ispod cijele kuće,ozidana šupljim blokom debljine 30cm, i površine je 80m2(prizemlje) i 80m2(potkrovlje),za sada ce biti samo ožbukana iznutna....

pa me zanima:
1.koliko kW mi treba biti pec za centralno na drva(bez onoga zasto drva a ne plin!!!),i koju eventualno predlazete za best buy?
2.koliki promjer dimnjaka da stavim(od podruma do vrha kuće je 10m)?
3.koliko bi me postavljanje centralnog kostalo,ali samo materijal(bakrene cijevi ili crne cijevi?afkors best buy:zubo: jer nema se previse novaca),jer mi je punac majstor?

tnx

1. Ako uzmeš peć sa previše kW moraš ju prigušivati, temperatura dimnih plinova pada ispod 60-ak stupnjeva C i cjedi se kondenzat u dimnjaku i peći.
Mislim (ako ne griješ podrum) da ti ne treba ni slučajno više od 35kW.
(također za koju godinu možeš staviti termo fasadu i onda je i to previše)
2. Dimnjak, ako će biti peć na drva minimum 18cm (po mogućnosti Shiedel ili slični). Ako štediš na dimnjaku može ti se vratiti za koju godinu.
3. Centralno sa bakrenim cjevima poskupljuje iz dana u dan radi rasta cijene bakra na svjetskom tržištu, pa ako još nisu gotove glazure naj jeftinije su one cijevi plastika-aluminij-plastika iz koluta i sprovedi ih kroz glazuru. Metar Cu fi 15mm je oko 30ak kuna, a metar te cijevi (kojoj baš ne znam ime) fi 16mm je oko 10kn.

majleja
07.11.2006., 20:05
centrometalova peć 35kw, kotao, vruće vode uvijek ima -ljeti bojler
cijevi bakrene, grijanje drva (kod nas nema plina) zime hladne bez problema grijemo preko 100 kvadrata kuće sa 15m drva
Fasada stiropol.
peć kompletna 9.000,00kn

spoki007
08.11.2006., 06:47
jos me zanima ima li netko uopce instaliranu pec koja se temelji na postupku pirolize?
koliko troši drva?
ima li akumulacijski spremnik?

.....znam da sam mozda dosadan ali :confused: ....jednom u 10-15god se kupuje pec za grijanje.....i nije bas neka mala investicija....

champ
08.11.2006., 09:45
Ja sam se bio raspitivao nešto o njima, akumulacijski spremnik je kao dodatna oprema, ali nije obavezan! Kad bih bio u tvojoj situaciji, uopće ne bih dvojio nego bih odabrao takvu peć!

spoki007
08.11.2006., 13:54
npr.kada se ujutro naloži vatra,dali ova sa pirolizom drzi dulje temperaturu ili..?

ja kod kuce lozim staru labinku svakih 2h kada je zima,dali sa postupkom pirolize dulje medjuvrijeme loženja?

champ
08.11.2006., 20:17
Da, drži daleko duže! Moguće se grijat 24 sata s dva punjenja peći!

Unutra idu cjepanice od pola metra, ložište je veliko i duboko! Iskorištenje drva je izuzetno visoko, jer se u stvari događa suha destilacija drveta, sagorjeva metan oslobođen iz drva, a kasnije drvo pougljeni i to polako gori dalje! Ima sajt na hr. o tome, samo ga moram potražiti!

Tehnologija je sasvim drugačija i nova...

Evo, pronašao sam: http://www.viessmann.hr/proizvodi/vitolig150.htm

"Trajanje sagorijevanja iznosi do 12 sati. Prednost dugotrajnog gorenja je da se kotao ne treba često puniti. U ložišnom prostoru se drvo prvo osuši, zatim bez prisustva kisika ražari, postane ugljen i potpuno se pretvori u plin. Vrući drveni plin sagorijeva čisto i na visokoj temperaturi - kako kod punog, tako i pod djelomičnim opterećenjem."

Ja sam ih zvao prošle godine, sve ti mogu nabavit, samo treba ovlašteni servis za puštanje u pogon..

spoki007
09.11.2006., 06:48
Da, drži daleko duže! Moguće se grijat 24 sata s dva punjenja peći!

Unutra idu cjepanice od pola metra, ložište je veliko i duboko! Iskorištenje drva je izuzetno visoko, jer se u stvari događa suha destilacija drveta, sagorjeva metan oslobođen iz drva, a kasnije drvo pougljeni i to polako gori dalje! Ima sajt na hr. o tome, samo ga moram potražiti!

Tehnologija je sasvim drugačija i nova...

Evo, pronašao sam: http://www.viessmann.hr/proizvodi/vitolig150.htm

"Trajanje sagorijevanja iznosi do 12 sati. Prednost dugotrajnog gorenja je da se kotao ne treba često puniti. U ložišnom prostoru se drvo prvo osuši, zatim bez prisustva kisika ražari, postane ugljen i potpuno se pretvori u plin. Vrući drveni plin sagorijeva čisto i na visokoj temperaturi - kako kod punog, tako i pod djelomičnim opterećenjem."

Ja sam ih zvao prošle godine, sve ti mogu nabavit, samo treba ovlašteni servis za puštanje u pogon..

to meni treba !!!ujutro kad nalozim da mi vatra traje do popodne kad se vratimo zena i ja kuci s posla.....:zubo:

pitao sam u ferotermu buderusova pec s-121 na pirolizu od 38kW je cca.10.000kn a centrometalova obicna 40kW 8.500kn,tako da sam se odlucio za sada za pirolizu....

tnx champ! :top:

champ
09.11.2006., 08:39
Raspitaj se, prikupi što više informacija, i odaberi ono što ti najviše odgovara! Piroliza i ti kotlovi su odlična stvar, vrlo brzo će ti se isplatit takva investicija!

Na njihovim domaćim sajtovima imaš još puno više tehn. informacija nego na ovim hr stranicama!

spoki007
09.11.2006., 08:56
ove godine sam sazidao kuću i postavio vodu i kanalizaciju,na proljece me ceka postavljanje instalacija grijanja i struje....
tako da cu jos malo surfati do proljeca dok ne budem investirao...

ove godine smo se stari i ja dobrano naradili(sami smo zidali) tako da sada imamo zimski san do proljeca....

jos jedno pitanje,dali je povoljna ponuda za de longhijeve radijatore 60x1400mm dati 450kn po komadu,pitam jer mi ih gazda hoce prodati(zapakirani,u firmi su se preracunali :zubo: ), 4komada?
i dali je 1 doticni radijator dovoljan za sobe od cca 25m2?pitam jer ne znam koliko W isijava topline?

XENON2
22.02.2007., 13:06
1.) Viessmann Vitolig 150 od 40 kW
2.) Ova pec trazi fi=200
3.) Bakar ti je skoro 4x skuplji od plastike (plastika-alumunij-plastika). Certifikati kazu da su oba materijala jednako kvalitetna. Prema tome: uzmi plastiku.

Treba li to jos dodatnih pojasnjenja?

viess
22.02.2007., 21:13
dakle,odluka je izmedju

pa me dalje zanima....
dali je za ove peći koje je temelje na procesu pirolize nužan akumulacijski spremnik???ili ga je dobro postaviti???

Problem se javlja kad ti je u kući toplo pa je malo oduzimanje topline, zatvore ti se termostatski ventili... a vatra gori... piroliza radi...
Tada ti dobro dođe spremnik da akumulira toplinu i preda ju u mrežu kad to bude potrebno.
Evo još jednog primjera, naložiš navecer u 8, grijes se jos dva-tri sata pa preko termostata ugasis pumpu grijanja. U Vitoligu je jos 50% drvi koje moraju izgoriti. Tada se zagrije spremnik na 80-90 `C i ujutro kad vec dugo nema vatre u kotlu, imas 1000-1500 l vruce akumulirane vode koja ti zagrije radijatore. Odlicna stvar ako se zelis ujutro spremati na posao u toploj kuci
:top:

viess
23.02.2007., 10:37
Ne ugrađuj nikakav miš ventil, več termostatske ventile na radijatore.


Problem kod kotla na drva je pregrijavanje. Svakako NEBI trebalo stavljat termostatske ventile, ili barem ne na sve redijatore, ako ložite drvom bez pufera (akumulatora topline). Temperaturu u kotlu je teško držati konstanom ako je malo oduzimanje topline (malo otvorenih radijator).

A po pitanju miš ventila, zašto kažeš da ga ne treba ugrađivati?
Kako onda rješavaš niskotemperaturnu koroziju? Kod nas monteri malih sustava nemaju naviku stavljati miš ventil i pufer, ali to su osnovni uvijeti za dug i kvalitetan rad kotla.
Ne treba regulacija (motor miš ventila) na nekoj vulgaris kotlovnici na drva 35 kW s jednim krugom grijanja, ali miš ventil smanji količinu povratne hladne vode pa kotao manje kondenzira u hladnom startu. Manje kondenzacije, manje rđe...

Razlog više za ugradnju miš ventila na lijevanoželjeznom (gus) kotlu je zaštita od pucanja članaka uslijed hladnog šoka. Često se pucanje članaka dogodi kad se kotao zagrije (npr. početak loženje) a ne krene pumpa grijanja (nestane struje, korisnik ju ne upali, zašteka ciejvni termostat...). Ako je kotao na visokoj temperaturi i naglo mu dođe velika količina hladne vode iz mreže članak puca. Ponavljam, miš ventil smanjuje protok povratne vode kroz kotao i vrlo je poželjan na svakoj instalaciji.

Nimalo Vazan
23.02.2007., 13:00
Problem kod kotla na drva je pregrijavanje. Svakako NEBI trebalo stavljat termostatske ventile, ili barem ne na sve redijatore, ako ložite drvom bez pufera (akumulatora topline). Temperaturu u kotlu je teško držati konstanom ako je malo oduzimanje topline (malo otvorenih radijator).

A po pitanju miš ventila, zašto kažeš da ga ne treba ugrađivati?
Kako onda rješavaš niskotemperaturnu koroziju? Kod nas monteri malih sustava nemaju naviku stavljati miš ventil i pufer, ali to su osnovni uvijeti za dug i kvalitetan rad kotla.
Ne treba regulacija (motor miš ventila) na nekoj vulgaris kotlovnici na drva 35 kW s jednim krugom grijanja, ali miš ventil smanji količinu povratne hladne vode pa kotao manje kondenzira u hladnom startu. Manje kondenzacije, manje rđe...

Razlog više za ugradnju miš ventila na lijevanoželjeznom (gus) kotlu je zaštita od pucanja članaka uslijed hladnog šoka. Često se pucanje članaka dogodi kad se kotao zagrije (npr. početak loženje) a ne krene pumpa grijanja (nestane struje, korisnik ju ne upali, zašteka ciejvni termostat...). Ako je kotao na visokoj temperaturi i naglo mu dođe velika količina hladne vode iz mreže članak puca. Ponavljam, miš ventil smanjuje protok povratne vode kroz kotao i vrlo je poželjan na svakoj instalaciji.

:) Potpuno se slažem sa tobom. Ne kužim Viessmana ali zato Buderusa, ali je princip isti uglavnom uz neke minimalne proizvođačke razlike. Ali ovdje na forumu češ uvjek naići na razlog da nešto takvoga ipak netreba, (preskupo, bezveze, izmišlajnje tople vode, proizvođači prodaju maglu itd itd ) dosta se improvizira i tvrdi da neke stvari funkcioniraju i bez...., ali kad se desi havarija nitko to ne želi priznati.:top: :top: :top:

woodrock
23.02.2007., 18:53
čitam malo prijašnje postove.. miš ventil, već rečeno, naravno da treba i to neophodno kao i mjenjač brzina u autu..., može raditi i bez njega ali, sve jasno, bakar vs. plastika, treba obratiti pažnju na to da možda plastika ima certifikat da je kvaliteta slična ali pitanje je u kojim granicama, jednom kad napraviš podove u kući a u podu plastika, a peć prokuha, pošalje 110°C paru, to obično završi štemanjem, a sad vi mislite, pa ne smije se poslati u pod preko 30, 40, e ali ima i toga da ljudi neznaju što je miš ventil i kako funkcionira i tako.. ma ima svakakvih budalaština koje sam vidio i prepravljao. Sve u svemu, to je isto struka za sebe kao i sve ostale, poštuj ju isto kao svoju i pusti stručnjacima da se brinu o tome, nemam ništa protiv da netko sam svoj majstor nešto napravi, i ja sebi uglavnom sve sam radim, ali treba se savjetovati sa stručnjacima i onda se upuštati u posao. Često ljudi troše više goriva nego što treba, trpe zvukove iz cijevi, promatraju svakodnevno ružno postavljene cijevi, a to nije potrebno. Ona peć s bojlerom i bez.. pa bolje je sa bojlerom, ima dakle akumulator topline veći, može raditi cijele godine, puno brže ugrije vodu jer ima "lonac u loncu" (Centrometalova peć CKB ), a ne samo spiralu dužine 1 m. Inače preporučam centrometalove peći jer su vrlo kvalitetne, ekološki dobre, oni oko 70% proizvodnje izvoze, imaju sve što treba, to su varene peći od kotlovskog lima s inox bojlerom, ali to je zaista dobar proizvod vrhunske cnc tehnologije. Može ona izdržati 30ak godina jer su i one nekadašnje izdržale toliko, a tko zna kako će se onda raditi i koje tehnologije će se koristiti.. Pozdrav

Mirko
23.02.2007., 21:06
I ja sam se rspitivao za centralno. imam jednu etaži u visokom potkrovlju površine 120 m2 i stručnjak mi je izračunao veissman vitolig 150 peć od 25kW, to je peć koja radi na principu pirolize i košta 1396€ u Palman Termo Poeč. jedino nisam uspio saznak, a to me jako interesira:kakvi su problemi sa čiščenjem peći koje koriste PIROLIZU.
Da li se u nima sakoplja više ili manje koksa u odnosu na klsične peći za centralno?
Jer iz iskustva taj koks mi je jako teško strugat sa jedne klasične peči za centralno stare oko 30 god

viess
24.02.2007., 10:54
kakvi su problemi sa čiščenjem peći koje koriste PIROLIZU.
Da li se u nima sakoplja više ili manje koksa u odnosu na klsične peći za centralno?
Jer iz iskustva taj koks mi je jako teško strugat sa jedne klasične peči za centralno stare oko 30 god

Smola koja se stvara u ložištu kotla je produkt lošeg izgaranja drva (izgaranja s premalom količinom zraka). Pretpostavljam da je to zato što ju navečer natrpate do vrha i zatvorite regulator propuha, da bi imali žara ujutro. Možda Vam je i prekapacitirana pa brzo postigne temperaturu i zatvori zrak.
Drugi mogući razlog su drva mokra.

Vitolig MORATE ložiti suhim i kvalitetnim drvima i te smole nikad neće biti, ili će je biti toliko malo da će se sama ispaliti.
Čišćenje izmjenjivača topline na Vitoligu je dovoljno jednom tjedno ili svakih 2 tjedna...

Lee Champa
24.02.2007., 15:34
Razlog više za ugradnju miš ventila na lijevanoželjeznom (gus) kotlu je zaštita od pucanja članaka uslijed hladnog šoka. Često se pucanje članaka dogodi kad se kotao zagrije (npr. početak loženje) a ne krene pumpa grijanja (nestane struje, korisnik ju ne upali, zašteka ciejvni termostat...). Ako je kotao na visokoj temperaturi i naglo mu dođe velika količina hladne vode iz mreže članak puca. Ponavljam, miš ventil smanjuje protok povratne vode kroz kotao i vrlo je poželjan na svakoj instalaciji.

Što se dogodi kad proradi siguronosna baterija:D
Upusti naglo hladnu vodu u kotao i proradi sigurnjak:D
Koja nje razlika između ovoga i Tvojeg QUOTE:D :s

Nimalo Vazan
24.02.2007., 19:12
Što se dogodi kad proradi siguronosna baterija:D
Upusti naglo hladnu vodu u kotao i proradi sigurnjak:D
Koja nje razlika između ovoga i Tvojeg QUOTE:D :s

:) Kaj podrazumijevaš pod siguronosnu bateriju???

Misliš li možda na termičku zaštitu kotla ??:top:

viess
26.02.2007., 07:10
Što se dogodi kad proradi siguronosna baterija:D
Upusti naglo hladnu vodu u kotao i proradi sigurnjak:D
Koja nje razlika između ovoga i Tvojeg QUOTE:D :s

Vitolig ima rashladnu spiralu u kotlu koja služi za hlađenje u slučaju pregrijavanja i nije hidraulički spojena s vodom u sistemu. Dakle, ako se aktivira, neći se podići tlak u mreži i neće se aktivirati sigurnosni ventil. Čak štoviše, tlak će uslijed hlađenja kotla malo pasti.

Lee Champa
26.02.2007., 08:38
:) Kaj podrazumijevaš pod siguronosnu bateriju???

Misliš li možda na termičku zaštitu kotla ??:top:

Da to je isto samo se različito zove i jedno spajaš sam, a drugo kupiš u kompletu:top:

Nimalo Vazan
26.02.2007., 16:02
Da to je isto samo se različito zove i jedno spajaš sam, a drugo kupiš u kompletu:top:

:) Izgleda da ovdje neko nešto ne kuži. I jedno i drugo??? Koje jedno i drugo?? Ili je termička zaštita ili nije, nema tu drugo. Ja znam kaj je to termička zaštita ili kako je naveo viess rashladna spirala. On to navodi za Viessman a ja konkretno znam kak je to kod Buderusa (isto). Ovo "DRUGO" neznam kaj je.

Samo ne kužim kakve to kod tebe ima veze sa siguronosnim ventilom?? Jel to neka inprovizacija?? Kolko se ja kužim u to a kužim definitivno kako funkcionira termička zaštita, nevidim zakaj bi propusti siguronosni ventil???

Možeš to pojasniti???:top:

viess
26.02.2007., 17:30
:)Izgleda da ovdje neko nešto ne kuži. Samo ne kužim kakve to kod tebe ima veze sa siguronosnim ventilom?? Jel to neka inprovizacija?? Kolko se ja kužim u to a kužim definitivno kako funkcionira termička zaštita, nevidim zakaj bi propusti siguronosni ventil???


Uzeo si mi rijeci iz tipkovnice :bonk:

Nimalo Vazan
27.02.2007., 06:04
Uzeo si mi rijeci iz tipkovnice :bonk:

:) Sorry, nije bilo namjerno;)

Lee Champa
27.02.2007., 11:36
Dečki jeste li ćuli za TAM STADLER peći. Nekada su bile, recimo, samo te i neke iz "made in sam svoj majstor".
Neka je imala spiralu, a neka ne. Pa se ti snađi i napravi tako da ne eksplodira jer je "deda vidio da su se vrata za propuh zatvorila pa je podmetnuo tulinu da bolje gori":top:

Nimalo Vazan
27.02.2007., 14:46
Dečki jeste li ćuli za TAM STADLER peći. Nekada su bile, recimo, samo te i neke iz "made in sam svoj majstor".
Neka je imala spiralu, a neka ne. Pa se ti snađi i napravi tako da ne eksplodira jer je "deda vidio da su se vrata za propuh zatvorila pa je podmetnuo tulinu da bolje gori":top:

:) Ja jesam a vjerujem i drugi. No ja to nebi uspoređivao sa današnjim pećima. Nemojmo se kao kumunisti vračati 20 g nazad. Osim toga takve i na takav način se peći više ne proizvode (ove kojekakve privatnike koji rade peći bez certifikata i štampanih pločica ne smatram ozbiljnim proizvodima). Osim toga, možda ja ne vidim dobro, ali barem zasad nisam vidio TAM ŠTADLER sa termičkim izmjenjivačem a vidio sam ih dosta. A osim toga postoji termički ventil i za takve peći, samo je koncept malo drugačiji. Jedino što ni u jednoj varijanti nema veze sa siguronosnim ventilom. Siguronosni je prića za sebe i ima svoju namjenu i funkciju:top:

Lee Champa
28.02.2007., 09:42
Gospon Nimalo Važan tvoj je problem što pljuješ po svemu što je "sam svoj majstor".:s Ovaj kutak Foruma se upravo tako zove:D
Peči TAM STADLER još i danas rade. Isto tako ima ljudi koji su sami sebi radili peći i još uvijek rade. Znam jednu takvu koja je bila "vrlo inovativna" za ono vrijeme komunizma (nemam pojma kakve to veze ima međusobno):D

Nimalo Vazan
28.02.2007., 12:05
Gospon Nimalo Važan tvoj je problem što pljuješ po svemu što je "sam svoj majstor".:s Ovaj kutak Foruma se upravo tako zove:D
Peči TAM STADLER još i danas rade. Isto tako ima ljudi koji su sami sebi radili peći i još uvijek rade. Znam jednu takvu koja je bila "vrlo inovativna" za ono vrijeme komunizma (nemam pojma kakve to veze ima međusobno):D

:) Prvo prijatelju ne osuđuj nikoga bez veze. Ja ne pljujem po najgorim neprijateljima a kamoli nekoga ovdje na forumu.

A osim toga IZVRDAVAŠ ODGOVORE (to je po meni loša diskusija za ovu temu) na pitanja što sam ti veće rekao u jednoj drugoj temi pa si se pustio kao nemaš pojma što sam te pitao. Ako te to ljuti onda je to tvoj problem, ja nažalost nemam dlake na jeziku, ali nikoga ne vrijeđam. Ako nešto neznam onda pitam. Ako znam odgovor dajem ga, ako neznam odgovorim da neznam. Neznam gdje je tvoj problem???

Između ostalog i ovdje ti je postavljeno pitanje sa moje strane. A indirektno od još jedne strane.

Ako te to ljuti nemoj sudjelovati, umjesto da govoriš nekome da ovdje pljuje po drugima bilo bi bolje da odgovoriš na pitanje budući se forum zasniva na načelu diskuje.

Lijepi ti pozdrav ako sam te uvrijedio izvini prijatelju. :top: :top: :top:

Lee Champa
28.02.2007., 14:19
Postavi pitanje:D

Nimalo Vazan
28.02.2007., 15:53
Postavi pitanje:D

Za vlakovima i za ženama se ne trći prijatelju:top: :top:

spoki007
26.06.2007., 09:27
da podignem ovu staru temu i da se zahvalim "Viess"-u na savjetima...
uzeo sam Viessman Vitolig 150 25kW,laddomat,sigurnosna grupa STS,i mjerac vlaznosti drva,ukupno 13.080kn za gotovinu....
rok isporuke mjesec dana(necu navesti firmu zbog reklame)

nadam se da ce se piroliza pokazati na djelu! :D

i ovih dana mi dolaze drva (cer),svjezi iz sume,sumarski kamion ih dovozi,debeli trupci....15m3...koji ce se susiti do iduce zime...

sumar mi tvrdi da je cer dosta kalorican i da je kvalitetno drvo!istina?

zizak
25.09.2007., 11:25
Pozdrav, interesuje me dali neko u ovom forumu posjeduje vitolig 150 (40 Kw) :confused: sa spremnikom toplote 2000 l. Naime nedavno sam instalirao isti doma pa me interuje nekoliko praktičnih stvari obzirom da imam problema sa istim.

Unaprijed hvala na pomoći!

spoki007
25.09.2007., 11:39
Pozdrav, interesuje me dali neko u ovom forumu posjeduje vitolig 150 (40 Kw) :confused: sa spremnikom toplote 2000 l. Naime nedavno sam instalirao isti doma pa me interuje nekoliko praktičnih stvari obzirom da imam problema sa istim.

Unaprijed hvala na pomoći!

imam ja vitolig 150(25kW) ali bez spremnika...
reci problem,netko ce ti vec odgovoriti.... :top:

zizak
25.09.2007., 12:33
problem je u slijedećem,

uz Vitolig 150 (40 KW) sam nabavio i spremik toplote 2000l i ladomat 21". Nakon postavljanja sistema i puštanja u rad od strane ovlaštenog viessmann servisera bilo je potrebno 48!? sati da se voda u sistemu zagrije na temperaturu od nekih cca 60 stepeni (vanjska temp. je bila nekih cca 20-25 stepeni) dok je strartna temperatura u spremniku toplote VEĆ bila oko 30-ak stepeni. Serviser u Viessmann Zagreb mi je u tel. razgovoru rekao da je normalno da se voda na tu temp. zagrije nakon nekih 8 sati i da ne razumije u čemu je problem. Napominjem da su drva suha, dimnjak urađen po specifikacijama, kao i ostali elementi u instalaciji, kotao veoma brzo dosegne zadanu temp. ali voda u spremniku toplote i sistemu ne.
Nakon ponovnog poziva, viessmann serviser koji mi je pustio sistem u rad je rekao da je JEDINI način da sistem radi "ispravno" da se izvadi termo ventil iz ladomata (ili kako se već zove) što je on i učinio. Nakon toga sistem se zagrije u vremenu od nekoliko sati ali sam zabrinut obzirom da je ladomat ovim izgubio svoju funkciju, tj. ne vrši miješanje hladne i tople vode. V. Zagreb kaže kako se to nebi smjelo raditi zbog hladne korozije kotla, moj serviser opet kaže da je to tako u praksi i da se nikako drugačije nemože riješiti.

unaprijed se zahvaljujem na pomoći !!!

viess
25.09.2007., 12:41
problem je u slijedećem,

uz Vitolig 150 (40 KW) sam nabavio i spremik toplote 2000l i ladomat 21". Nakon postavljanja sistema i puštanja u rad od strane ovlaštenog viessmann servisera bilo je potrebno 48!? sati da se voda u sistemu zagrije na temperaturu od nekih cca 60 stepeni (vanjska temp. je bila nekih cca 20-25 stepeni) dok je strartna temperatura u spremniku toplote VEĆ bila oko 30-ak stepeni. Serviser u Viessmann Zagreb mi je u tel. razgovoru rekao da je normalno da se voda na tu temp. zagrije nakon nekih 8 sati i da ne razumije u čemu je problem. Napominjem da su drva suha, dimnjak urađen po specifikacijama, kao i ostali elementi u instalaciji, kotao veoma brzo dosegne zadanu temp. ali voda u spremniku toplote i sistemu ne.
Nakon ponovnog poziva, viessmann serviser koji mi je pustio sistem u rad je rekao da je JEDINI način da sistem radi "ispravno" da se izvadi termo ventil iz ladomata (ili kako se već zove) što je on i učinio. Nakon toga sistem se zagrije u vremenu od nekoliko sati ali sam zabrinut obzirom da je ladomat ovim izgubio svoju funkciju, tj. ne vrši miješanje hladne i tople vode. V. Zagreb kaže kako se to nebi smjelo raditi zbog hladne korozije kotla, moj serviser opet kaže da je to tako u praksi i da se nikako drugačije nemože riješiti.

unaprijed se zahvaljujem na pomoći !!!

Vjerovatno ti je novi termoventil bio neispravan. Nikako nemoj vaditi termoventil jer sada imaš nešto što ti samo vrti vodu u krug a ne štiti kotao. Dakle, platio si laddomat cca 2000 kn a koristiš ga kao pumpicu od 600 kn.

Provjeri da li je taj serviser na popisu ovlaštenih na www.viessmann.hr jer mi nikako nije jasno zašto bi to napravio. Ako bez termoventila radi dobro, mora raditi i s ispravnim ventilom isto tako.

Pada mi na pamet još jedna situacija. Koja ti je zadana temperatura na digitalnom regulatoru na Vitoligu?? Ako je zadana temperature manja od temperature otvaranja ventila u laddomatu, onda se događa upravo to što si opisao. Rješenje: podići zadanu temperaturu na npr 80 ili 85 °C.

viess
25.09.2007., 12:50
imam ja vitolig 150(25kW) ali bez spremnika...
reci problem,netko ce ti vec odgovoriti.... :top:

Jesi ga isprobao? Nemamo nikakve povratne informacije :ceka:

zizak
25.09.2007., 13:04
Po naputku V. ZG, sistem je napravljen tako da kotao prvo zagrijava spremik pa tek onda pušta toplu vodu prema kući.

Spremnik toplote je Centrometalov obzirom da Viessmann nema spremnika od 2000 a nisam bio u mogućnosti zbog ograničenog prostora u kotlovnici nabaviti dva V. spremnika od po 1000 l (U servisu su rekli da to ne pravi razliku u funkcionalnosti sistema).

Serviser jeste na popisu servisera, dugo godina radi sa Viessmannom. Ono što mene interesuje je upravo dali neko ima direktno iskustvo sa 2000 l spremikom i kotlom od 40 KW, koliko je stvarno sati potrebno za zagrijavanje???

hvala

zizak
25.09.2007., 13:23
Zadana temp. je bila postavljena na max., tj. na 80 stepeni. Dali postoji način provjere termoventila (on bi trebao propuštati vodu u kotao na 72) ili možda kupiti drugi???

viess
25.09.2007., 13:28
Po naputku V. ZG, sistem je napravljen tako da kotao prvo zagrijava spremik pa tek onda pušta toplu vodu prema kući.

Spremnik toplote je Centrometalov obzirom da Viessmann nema spremnika od 2000 a nisam bio u mogućnosti zbog ograničenog prostora u kotlovnici nabaviti dva V. spremnika od po 1000 l (U servisu su rekli da to ne pravi razliku u funkcionalnosti sistema).

Serviser jeste na popisu servisera, dugo godina radi sa Viessmannom. Ono što mene interesuje je upravo dali neko ima direktno iskustvo sa 2000 l spremikom i kotlom od 40 KW, koliko je stvarno sati potrebno za zagrijavanje???

hvala

Mi smo ih montirali i puštali u pogon više komada. I tu i slične kombinacije, ali moram priznati da nikada nisam mjerio vrijeme. Ono što ti mogu reći sa sigurnošču je da to može trajati nekoliko sati. Kao što si napisao, pozitivna stvar je ta što se prvo zagrijava spremnik, pa se tek onda pušta voda u mrežu.
Tih 2000l je idealan omjer kotla i spremnika. Prema preporuci Viessmann-a trebalo bi ugraditi spremnik veličine 40-50 l/kW. Dakle, Viessmann ne bi predložio kombinaciju za čije bi zagrijavanje trebalo 2 dana.

Viessmann tehnička služba funkcionira tako da se svaki serviser javlja telefonom iz kotlovnice za problem koji ne može riješiti, a ako mu se savjetom ne može pomoći onda netko iz tehničke službe izlazi na teren. U svakom slučaju, stvari se moraju popraviti i stranka mora biti zadovoljna!

Preporuka: Servisera uhvatiti za rukav i ne puštati ga iz kotlovnice dok se stvar ne riješi. I to s ugrađenim termoventilom.

viess
25.09.2007., 13:30
Zadana temp. je bila postavljena na max., tj. na 80 stepeni. Dali postoji način provjere termoventila (on bi trebao propuštati vodu u kotao na 72) ili možda kupiti drugi???

Novi košta cca 120 kn + PDV i najjednostanije ga je probati zamijeniti. Serviser ti je dužan zamijeniti ga u jamstvu.

spoki007
25.09.2007., 13:45
problem je u slijedećem,

V. Zagreb kaže kako se to nebi smjelo raditi zbog hladne korozije kotla, moj serviser opet kaže da je to tako u praksi i da se nikako drugačije nemože riješiti.

unaprijed se zahvaljujem na pomoći !!!

probaj malo ostrije prema njemu kako ti viess kaze....
zato ja i nisam instalirao spremnik,vrijeme koje je potrebno da se zagrije spremnik jednako vremenu da se ja smrznem u kuci :D

spoki007
25.09.2007., 13:52
Jesi ga isprobao? Nemamo nikakve povratne informacije :ceka:

nisam jos jer nisam postavio (2)vrata na dimnjak :zubo:
keramicar mi postavlja plocice,ja postavljam glazure u podrumu,gletujem sobe,postavio laminat,cijepao drva,slagao ih u podrum,....posla mali milijun

nadam se da cu ovaj tjedan naloziti prvu vatru! :top:

zizak
25.09.2007., 14:09
Hvala vam velika na pomoći,

Naravno, mogao bih prihvatiti činjenicu da mi treba do 8 sati do zagrijavanja sistema, ali 24 ili 48 nikako, smatram da je to zaista previše i da nešto nije kako treba. Sa serviserom sam pokušao svakako ali to je njegova zadnja konstatacija ("ili ovako bez ventila ili ću ti staviti ventil pa čekaj dva dana").
Bez ventila čitav proces traje 2-3 sata, ja ću kupiti i novi ventil, pa probati jer mislim da mi ovako kotao neće dugo trajati.

Ako negdje dođete do tačne informacije koliko treba vremena, molim vas javite na post

Još jedna stvar, nekada se dešava da kada upalim ventilator, odnosno elektroniku i kada ventilator krene sa upuhivanjem zraka, desi nešto slično
hajdemo je nazvati malom eksplozijom u kotlu, serviser je to nazvao normalnim, tj. rekao je da se to nekad dešava kada kisik "naglo" uđe u kotao te da netrabem brinuti, trebam li???

hvala još jednom na pomoći!!!

viess
25.09.2007., 14:17
Hvala vam velika na pomoći,

Naravno, mogao bih prihvatiti činjenicu da mi treba do 8 sati do zagrijavanja sistema, ali 24 ili 48 nikako, smatram da je to zaista previše i da nešto nije kako treba. Sa serviserom sam pokušao svakako ali to je njegova zadnja konstatacija ("ili ovako bez ventila ili ću ti staviti ventil pa čekaj dva dana").
Bez ventila čitav proces traje 2-3 sata, ja ću kupiti i novi ventil, pa probati jer mislim da mi ovako kotao neće dugo trajati.

Ako negdje dođete do tačne informacije koliko treba vremena, molim vas javite na post

Još jedna stvar, nekada se dešava da kada upalim ventilator, odnosno elektroniku i kada ventilator krene sa upuhivanjem zraka, desi nešto slično
hajdemo je nazvati malom eksplozijom u kotlu, serviser je to nazvao normalnim, tj. rekao je da se to nekad dešava kada kisik "naglo" uđe u kotao te da netrabem brinuti, trebam li???

hvala još jednom na pomoći!!!

To je plin koji nastane isplinjavanjem drva. Ponekad se to dešava, ali često puta je uzrok loš dimnjak ili nepotpuno zatvaranje klapne prema dimnjaku. Provjeri da li imaš pepla ili nečeg drugog između klapne na dimovodu i dosjeda. To se čisti iz ložišta (teško) ili demontažom ploče s gornje stražnje strane kotla. Uglavnom, ako se to i desi, ne smije biti jako bučno niti problematično.

Ali termoventil nemoj kupovati. Nije stvar cijene nego principa. U najgorem slučaju zovi tehničku službu na 01/6593-655 (gospodin Nikola ili Stjepan) i objasni o čemu se radi. Takav serviser nije dobar ni Viessmannu ni strankama :flop:

zizak
26.09.2007., 14:01
To je plin koji nastane isplinjavanjem drva. Ponekad se to dešava, ali često puta je uzrok loš dimnjak ili nepotpuno zatvaranje klapne prema dimnjaku. Provjeri da li imaš pepla ili nečeg drugog između klapne na dimovodu i dosjeda. To se čisti iz ložišta (teško) ili demontažom ploče s gornje stražnje strane kotla. Uglavnom, ako se to i desi, ne smije biti jako bučno niti problematično.

Ali termoventil nemoj kupovati. Nije stvar cijene nego principa. U najgorem slučaju zovi tehničku službu na 01/6593-655 (gospodin Nikola ili Stjepan) i objasni o čemu se radi. Takav serviser nije dobar ni Viessmannu ni strankama :flop:

Što se tiče dimnjaka, nov je i urađen po spec. za moj kotao, to mi se dešavalo i nakon par loženja kada je peć bila nova, kao i sada (povremeno) a dešava se i kada je klapna otvorena i zatvorena?! Nije jako bučno.

Samo da se još jednom zahvalim, ohrabren našim jučerašnjim razgovorom, nazvao sam V. u Zg (g.Stjepan) i naložili su mom serviseru da dođe u Zg. po nove termoventile za Ladomat, pa ćemo vidjeti.

Hvala dečki!

viess
28.09.2007., 07:21
Što se tiče dimnjaka, nov je i urađen po spec. za moj kotao, to mi se dešavalo i nakon par loženja kada je peć bila nova, kao i sada (povremeno) a dešava se i kada je klapna otvorena i zatvorena?! Nije jako bučno.

Samo da se još jednom zahvalim, ohrabren našim jučerašnjim razgovorom, nazvao sam V. u Zg (g.Stjepan) i naložili su mom serviseru da dođe u Zg. po nove termoventile za Ladomat, pa ćemo vidjeti.

Hvala dečki!

Javi rezultate! Možeš li mi reći barem iz kojeg si dijela Lijepe naše? Može i na PM

zizak
05.10.2007., 07:41
Ja živim u Bihaću, jučer je bio serviser i stavio novi termoventil, ložim od 5 popodne do sada. Vrh pufera se zagrijao na zadanu temp. (73-75) za nekih 3 sata, ali u dnu je tek jutros temperatura došla na nekih 30 stepeni. Neznam dali je to ok, ali već u sve počinjem sumnjati ;(

Viess, Imate neki mail da Vam pošaljem skicu kako je povezan puffer i kotao da čujem Vaše mišljenje?

Hvala

zizak
05.10.2007., 07:52
Usput, serviser je mjerio uzgon dimnjaka, i mislim da je bio 0.20 (Hp .. čega već) dok je sistem bio hladan, tj. sa zapaljenih par klipica u kotlu (temp. 27 stepeni)
i rekao je da je to ok.

đura
05.10.2007., 08:48
da ne otvaram novu temu..

do sad smo grijali kucu na lozivo ulje, a sad prelazimo na plin.
planiramo izbaciti staru pec van jer je vec dosta stara i kupiti novu.

za staru pec znam da je 35 000 kalorija, a za sve nove pise snaga u kW. sad mene zanima koliko je 35 000 kalorija u kW-atima. dali je to isto 35 ili ima neki omjer?

champ
05.10.2007., 10:53
Nije 35.000 kalorija, nego je 35.000 kilokalorija! :mig:

Sa ovom snagom koju si ti naveo, grijao bi se jako slabo! To ti je energetska vrijednost malo jačeg ručka...

1 kcal = 4,1868 kJ = 0,001163 kWh

35.000 kcal/h = 40,705 kW

đura
05.10.2007., 11:45
Nije 35.000 kalorija, nego je 35.000 kilokalorija! :mig:

Sa ovom snagom koju si ti naveo, grijao bi se jako slabo! To ti je energetska vrijednost malo jačeg ručka...

1 kcal = 4,1868 kJ = 0,001163 kWh

35.000 kcal/h = 40,705 kW

thanks.
čovjek uči dok je živ, i na kraju umre kao budala... :ne zna:
.

viess
06.10.2007., 11:16
Ja živim u Bihaću, jučer je bio serviser i stavio novi termoventil, ložim od 5 popodne do sada. Vrh pufera se zagrijao na zadanu temp. (73-75) za nekih 3 sata, ali u dnu je tek jutros temperatura došla na nekih 30 stepeni. Neznam dali je to ok, ali već u sve počinjem sumnjati ;(

Viess, Imate neki mail da Vam pošaljem skicu kako je povezan puffer i kotao da čujem Vaše mišljenje?

Hvala

viessmann[at]promil.hr

Bio sam u centrali u ZG ovaj tjedan kad ste zvali Stjepana. Čini mi se da je bio utorak. Koliko čujem od dečkiju iz tehničke službe, tu je bilo dosta grešaka kod puštanja u pogon. Nažalost, kod Vas u BIH servisna služba prilično loše funkcionira (čast izuzetcima).

Pošalji mi shemu spoja hidraulike i struje.

zizak
11.10.2007., 14:04
Hvala, možel li mail na koji ću poslati shemu??

hodakoliver
21.10.2007., 16:37
Ove godine sam nabavio Vitolig 150 i moram priznati da sam za sada zadovoljan njenom funkcionalnoscu. Ipak, imam nekih manjih problema i nejasnoca, pa bih molio da mi neko odgovori ko ima vise iskustva:
- nikako ne mogu da postignem dobro zaptivanje vrata na komori za punjenje, pa se u prostoriji dosta oseca dim. Proucio sam uputstvo, u kome pise da se zaptivka mora mazati grafitnom mascu, pa sam nabavio grafitnu mast i namazao zaptivku pre nego sto sam poceo da koristim pec. To bi navodno trebalo da poveca elasticnost zaptivke. Od nje je zaptivka znatno smeksala, cak se i sabila, ali ne moze se reci da je postala elasticna. Cini mi se da bi bilo bolje da to nisam ni radio. Probao sam i da to resim podesavanjem sarki, kako stoji u uputstvu, ali ni to nije pomoglo.
- ponekad se desi kad se ukljuci ventilator, da nece da se uspostavi plamen i po nekoliko minuta, a onda se cuje nekakav zvuk, kao da npr. nekakva zaklopka se pomeri i tada se plamen odmah upali. Ovo mi za sada ne stvara problem, ali bih voleo da znam da li je sve u redu sa kotlom, kakva je to pojava, da li to tako treba ili je to neka smetnja?

Unapred hvala

viess
22.10.2007., 07:13
Brtva se može kupiti nova i košta cca 15 Eura. Kad staru premažeš s grafitnom masti, probaj ju lagano čekićem lupati da omekša i upije mast u sebe. I naravno, podesiti pante (šarke).

A ta klapna koju spominješ je vjerovatno ona na ventilatoru. Demontiraj lim na koji je učvršćen ventilator (ima desetak citroen vijaka) i očisit klapnu i dosjed. Vjerovatno na njima ima smole pa se zalijepi.


Ove godine sam nabavio Vitolig 150 i moram priznati da sam za sada zadovoljan njenom funkcionalnoscu. Ipak, imam nekih manjih problema i nejasnoca, pa bih molio da mi neko odgovori ko ima vise iskustva:
- nikako ne mogu da postignem dobro zaptivanje vrata na komori za punjenje, pa se u prostoriji dosta oseca dim. Proucio sam uputstvo, u kome pise da se zaptivka mora mazati grafitnom mascu, pa sam nabavio grafitnu mast i namazao zaptivku pre nego sto sam poceo da koristim pec. To bi navodno trebalo da poveca elasticnost zaptivke. Od nje je zaptivka znatno smeksala, cak se i sabila, ali ne moze se reci da je postala elasticna. Cini mi se da bi bilo bolje da to nisam ni radio. Probao sam i da to resim podesavanjem sarki, kako stoji u uputstvu, ali ni to nije pomoglo.
- ponekad se desi kad se ukljuci ventilator, da nece da se uspostavi plamen i po nekoliko minuta, a onda se cuje nekakav zvuk, kao da npr. nekakva zaklopka se pomeri i tada se plamen odmah upali. Ovo mi za sada ne stvara problem, ali bih voleo da znam da li je sve u redu sa kotlom, kakva je to pojava, da li to tako treba ili je to neka smetnja?

Unapred hvala

zizak
06.11.2007., 13:07
Jedno "početničko" pitanje: Dali je vitolig predviđen (tj. nije li to štetno po kotao) da se vatra može ugasiti navečer i ponovo ložiti ujutro?

Naravno ovo pitam radi štadnje drva obzirom da posjedujom pufer koji može držati temp. u sistemu do ponovnog loženja ujutro.

viess
07.11.2007., 07:03
Jedno "početničko" pitanje: Dali je vitolig predviđen (tj. nije li to štetno po kotao) da se vatra može ugasiti navečer i ponovo ložiti ujutro?

Naravno ovo pitam radi štadnje drva obzirom da posjedujom pufer koji može držati temp. u sistemu do ponovnog loženja ujutro.

Nema tu ničeg štenog. Problem je samo taj što postupak prvog loženja traje i do 20 minuta pa rijetki imaju vremena čekati toliko ujutro.

Bhakti
10.11.2007., 09:30
Za tu kvadraturu ti je dovoljna peć snage 30 KW, kada staviš fasadu dostajati će 25KW, moj savjet da kupiš odmah neku te snage, jer sigurno nećeš sve grijati full, a i zime nisu baš jake, najveća je katastrofa kada ljudi kupe prejake peći na kruta goriva, tada ju moraju prigušivati pa se smole i sl. tristo problema sa njima, a da o povećanoj potrošnji ne pričam. Promjer dimnjaka mora biti prema dotičnoj peći po preporuci proizvođača, obavezno Schiedel dobro izoliran.

sploh
10.11.2007., 20:39
Pozdrav svima,
Evo ja novi na forumu i vidim svašta se tu korisnog može pročitat! :top:
Počinjem s gradnjom na proljeće pa još nisam na čisto kak riješit grijanje.
Imam plin blizu parcele (50m), al mi se taj plin sve manje sviđa (ne treba biti previše pametan da bi se zaključilo da cijena plina može ić samo gore) pa razmišljam o alternativama.

Mene zanima da li netko ima kakvih saznanja/iskustava sa grijanjem na PELETE (biomasa). Znam da Centrometal proizvodi postrojenja (vidio sam ih na sajmu građenja na ZV) i u teoriji mi se to čini super. Ono, imaš rezervar za palete kojeg napuniš svakih par dana, a peć si preko dozera sama uzima kolko joj treba. Time se eliminira (po meni) glavni nedostatak loženja na drva/brikete/ugljen - taj da moraš pazit da na vrijeme naložiš peć.

E sad, kakva su iskustva u praksi? Kolika je energetska vrijednost tih peleta?
Jel se to da kombinirat sa pećima na pirolizu (Centrometal ima samo klasične)?
Hvala.

Pozdrav

viess
12.11.2007., 07:09
Možda još zanimljivije pitanje glasi "kolika je cijena peleta i gdje se mogu nabaviti?"

Ima takvih kotlova i Viadrus, i Mavera (Viessmann grupa)... U europi je to već jako rašireno i usavršeno.

Pozdrav svima,

E sad, kakva su iskustva u praksi? Kolika je energetska vrijednost tih peleta?
Jel se to da kombinirat sa pećima na pirolizu (Centrometal ima samo klasične)?
Hvala.

Pozdrav

sploh
14.11.2007., 18:16
Podaci koje sam dobil od Centrometala:
- cijena peleta 175€/1t
- ili 2kn/kg u pakirano u vrećice od po 15-tak kg
- potrošnja peleta je oko 6kg/h

Ono kaj ja ne znam je koliko sati dnevno prosječno kotao radi zimi (recimo od 11. do 03 mjeseca)? Pretpostavljam da to ovisi i o tome jel imaš radijatore ili podno grijanje. :confused:

Jel ima netko da je ovak nešto instalirao pa da veli svoja iskustva (kritike pohale)?
I kak ova potrošnja izgeda ak se stavi u odnos s potrošnjom plina (jel to skuplje ili jeftinije od grijanja na plin)?

spoki007
15.11.2007., 07:35
Podaci koje sam dobil od Centrometala:
- cijena peleta 175€/1t
- ili 2kn/kg u pakirano u vrećice od po 15-tak kg
- potrošnja peleta je oko 6kg/h

Ono kaj ja ne znam je koliko sati dnevno prosječno kotao radi zimi (recimo od 11. do 03 mjeseca)? Pretpostavljam da to ovisi i o tome jel imaš radijatore ili podno grijanje. :confused:

Jel ima netko da je ovak nešto instalirao pa da veli svoja iskustva (kritike pohale)?
I kak ova potrošnja izgeda ak se stavi u odnos s potrošnjom plina (jel to skuplje ili jeftinije od grijanja na plin)?


malo sam racunao
5 mjeseci x 30 dana x 12h grijanja preko dana = 1800h grijanja

1800h x 6kg/h peleta = 10.800kg za zimu :s :flop:

10800kg x 2kn/kg = 21.600kn :s :eek:

da sam u proracunu se zeznio i 50% i dalje ostaje cca.10000kn za zimu!ja sam za 20m3 drva(cer i grab) dao 3500kn!

Lee Champa
15.11.2007., 09:39
........ Pretpostavljam da to ovisi i o tome jel imaš radijatore ili podno grijanje. :confused: ?

Nema veze. U kuću moraš "utrpati toplinu" - potrošnja ne ovisi o naćinu:top:

viess
15.11.2007., 11:00
Nije mi jasan samo ovaj podatak od potrošnje 6 kg/h. Ima li negdje ogrijevna vrijednost po kg ili t? Koji je kapacitet peći koja troši tih 6 kg/h?
Uz podatak o ogrijevnoj vrijednosti može se napraviti ekonomska usporedba s plinom ili uljem.

Inače, prosječni uljni ili plinski plamenik koji je dobro kapacitiran ima godišnje cca 1.000 radnih sati. Naravno da to može bez problema varirati i za 30%.

Podaci koje sam dobil od Centrometala:
- cijena peleta 175€/1t
- ili 2kn/kg u pakirano u vrećice od po 15-tak kg
- potrošnja peleta je oko 6kg/h

Ono kaj ja ne znam je koliko sati dnevno prosječno kotao radi zimi (recimo od 11. do 03 mjeseca)? Pretpostavljam da to ovisi i o tome jel imaš radijatore ili podno grijanje. :confused:

Jel ima netko da je ovak nešto instalirao pa da veli svoja iskustva (kritike pohale)?
I kak ova potrošnja izgeda ak se stavi u odnos s potrošnjom plina (jel to skuplje ili jeftinije od grijanja na plin)?

sploh
15.11.2007., 12:56
kak nema veze kak imas izvedno grijanje?!
pa kaj nije da za podno grijanje trebam vodu temperature oko 40°C, a za radijatore puno vise, negdje oko 80°C.
kak to moze biti svejedno?

Inace, podatke o cijeni i utrosku mi je dao frajer iz Centrometala na standu na ZV ovo proljece. Govoril je onak iz glave pa ih uzmite s rezervom.
Ovo za 6kg/h se mislim odnosi na pec snage 35kw.

Kaj nije malo pretjerano racunat da ce pec radit prosjecno 12h dnevno tokom cijele zime? Vrijeme rada peci i vrijeme kak dugo grijes prostor nisu bas 1/1.
Ak jesu cemu onda akumulacijski rezervoar grijane vode (ili kak se to vec strucno zove). :confused:

Jel ima neka standardna formula koja racuna kolika snaga i kolika potrosnja odredenog energenta je potrebna po m2 (ili mozda m3)?

spoki007
15.11.2007., 13:27
Kaj nije malo pretjerano racunat da ce pec radit prosjecno 12h dnevno tokom cijele zime? Vrijeme rada peci i vrijeme kak dugo grijes prostor nisu bas 1/1.
Ak jesu cemu onda akumulacijski rezervoar grijane vode (ili kak se to vec strucno zove). :confused:

Jel ima neka standardna formula koja racuna kolika snaga i kolika potrosnja odredenog energenta je potrebna po m2 (ili mozda m3)?

ja sam to onako odokativnom metodom racunao :ne zna:

Lee Champa
16.11.2007., 09:03
kak nema veze kak imas izvedno grijanje?!
pa kaj nije da za podno grijanje trebam vodu temperature oko 40°C, a za radijatore puno vise, negdje oko 80°C.
kak to moze biti svejedno?

Nema veze!
Uzmi da puniš jednu bačvu (kuća) iz koje stalno istiće voda, jedamput jaće jedamput slabije (toplina). Da bi održao nivo (ugodna toplina prostorije) možeš donositi u kanti vodu ili lončiću. Kolićinu vode moraš donijeti bez obzira išao polako (kanta) ili trćao (lončić):D

zizak
20.11.2007., 07:12
Brtva se može kupiti nova i košta cca 15 Eura. Kad staru premažeš s grafitnom masti, probaj ju lagano čekićem lupati da omekša i upije mast u sebe. I naravno, podesiti pante (šarke).

A ta klapna koju spominješ je vjerovatno ona na ventilatoru. Demontiraj lim na koji je učvršćen ventilator (ima desetak citroen vijaka) i očisit klapnu i dosjed. Vjerovatno na njima ima smole pa se zalijepi.


Vezano za čišćenje klapne i dosjeda, obzirom da imam iste (učestale) probleme, interesujeme samo čišćenje koje je Viess spomenuo. Naime, pored ih 10-ak citroen vijaka primjetio sam i dva vijka sa maticom u donjoj zoni ispod ventilatora. Pitanje je kako se oni skidaju, tj. dali se samo matica oko vijka odšerafi jer mislim da služe za podešavanje nečega??
Inače dešava mi se svakodnevno da je kotao jako "zakatranjen (i pored dimnjaka koji je istestiran od strane servisera i i suhih drva) pa neznam dali je potrebno izvršiti još neka podešavanja.

hvala

viess
20.11.2007., 07:36
Vezano za čišćenje klapne i dosjeda, obzirom da imam iste (učestale) probleme, interesujeme samo čišćenje koje je Viess spomenuo. Naime, pored ih 10-ak citroen vijaka primjetio sam i dva vijka sa maticom u donjoj zoni ispod ventilatora. Pitanje je kako se oni skidaju, tj. dali se samo matica oko vijka odšerafi jer mislim da služe za podešavanje nečega??
Inače dešava mi se svakodnevno da je kotao jako "zakatranjen (i pored dimnjaka koji je istestiran od strane servisera i i suhih drva) pa neznam dali je potrebno izvršiti još neka podešavanja.

hvala

Ta dva vijka s maticom nisi smio dirati jer se njima regulira količina zraka za izgaranje. Ako si to dirao, vjerovatno više kotao ne izgara kvalitetno.

Još jednom ponavljam, ako ti se tako učestalo skuplja smola u kotlu nešto ti s sistemom nije u redu. Ili nemaš Laddomat, ili termoventil u Laddomatu nije ispravan, ili su drva loša (prevlažna) ili dimnjak nije adekvatan.

zizak
20.11.2007., 11:54
Ta dva vijka s maticom nisi smio dirati jer se njima regulira količina zraka za izgaranje. Ako si to dirao, vjerovatno više kotao ne izgara kvalitetno.

Još jednom ponavljam, ako ti se tako učestalo skuplja smola u kotlu nešto ti s sistemom nije u redu. Ili nemaš Laddomat, ili termoventil u Laddomatu nije ispravan, ili su drva loša (prevlažna) ili dimnjak nije adekvatan.


Vijke nisam dirao, postavljeni su onako kako ih je serviser poštimao. Pitanje je dali mogu očistiti skinuti lim da bih očistio klapnu bez diranja vijaka. Sve gore navedeno imam, termoventil je zamijenjen, dimnjak istestiran i drva suha.

viess
21.11.2007., 10:47
Vijke nisam dirao, postavljeni su onako kako ih je serviser poštimao. Pitanje je dali mogu očistiti skinuti lim da bih očistio klapnu bez diranja vijaka. Sve gore navedeno imam, termoventil je zamijenjen, dimnjak istestiran i drva suha.

Da, možeš.
Odvrneš sve one vijke i skineš cijeli lim, a ta dva vijka s maticama ne diraš.

sasase
06.01.2008., 09:45
dobar forum gdi su obradene teme razlicitih sistema grijanja pa i na pelete i iskustva ljudi iz prve ruke

http://www.podsvojostreho.net/portal.php

more
20.01.2008., 20:40
malo sam racunao
5 mjeseci x 30 dana x 12h grijanja preko dana = 1800h grijanja

1800h x 6kg/h peleta = 10.800kg za zimu :s :flop:

10800kg x 2kn/kg = 21.600kn :s :eek:

da sam u proracunu se zeznio i 50% i dalje ostaje cca.10000kn za zimu!ja sam za 20m3 drva(cer i grab) dao 3500kn!

1 litra extra lakog loživog ulja= 2 kg briketa ili peleta
1 litra lože +- 2 kg suhog drva bjelogorice
1 litra lože +- 2,2-2,5 kg crnogorice
1 m3 bjelogorice oko 600-650 kg

Pa vi dalje računajte
1 l.lože 5,4 kune 10000 kclh
2kg briketa 2,5-3,5 kuna 10000 kclh
2 kg drva 0,4-0,8 kuna 10000 kclh

Sada morate uzeti u obzir iskoristivost kotla i vašeg sistema
Akumulacija topline bi bila poželjna za sve sisteme 50-100 lit kwh instalirane snage
Pufer može biti sa i bez izmjenjivača topline
Najbolji je sa dva izmjenjivača topline i uronjenim akumulatorom
Jedan se spaja na solarno grijanje
drugi na sistem grijanja
Medij u puferu na kotao(drva,plin,loža,itd
uronjeni akumulator na toplu vodu

Ja sam več pisao o ovoj teme i da se malo prestavim
Moji sistemi grijanja su bili
1,8 megavat kruta grijanje ugljen punjenje 2 ložača
1 megavat pomočni uređaj kruta goriva
prepravak 1,8 na mazut
gašenje 1,8 1990 era jeftine nafte
1 radi na prljavu naftu dobivenu iz dna ininih spremnika (puno benzina u smjesi) cijena 0,4 kune litra koristimo do 500 000 litara godišnje
1996 prelazak na mazut cijena 1,4 kn litra potrošnja 200 000 lit
1999 bankrot
2000 ulažemo u izolaciju kupujemo novo postrojenje 350 kwh i pomočni termogen 500 kwh
2001 prodajem termogen inače troši 300-400 lit na noć
2002-2004 još izolacije i ponovni redizajn sistema ugradnja 4 km podnog grijanja sa registratorima
izgradnja automatike za miš ventil vezane za vanjsku temp.
2006 prestajemo grijat
2008 pri kraju planovi za izgradnju sistema na pirolizu+klasična kruta goriva,osigurali smo 600m3 crnogorice

Ovu malu priču sam ispričao je da smo malo veči potrošači energije ali danas na današnje cijene mi ne možemo platit sa našom proizvodnjom ni 10% potrebne energije a ista je stvar i sa kučanstvom pa budite pažljivi sa izborom grijanja jer energija neče pojeftinit nego če samo ići gore
najeftinije grijanje na današnji dan

solarno
toplotna pumpa
drva(svaki dan samo iz splita prema italiji putuje 10-30 šlepera drva)
mazut(ne može radit ispod 500kwh peći i zahtjeva školovanog ložača)
prirodni plin
briketi
kukuruz
propan butan
struja
lož ulje

spoki007
28.01.2008., 11:27
samo da dodam da i bosanci proizvode pec na pirolizu :)
http://www.topling.com/srpski/kotao_piroliza.htm

dfranc
13.02.2008., 12:26
Malo uputa ,ako netko ima volje i vremena,hvala.



Da malo osvježim temu.Grijanje je napravljeno u kući poluetažnoj, oko 120 m2,zidanoj blok ciglom30x20 cm,fasada sep bez izolacije.Peć Viadrus u 22 ,35
kw,radijatori radson,esbe miš ventil,bakrene cijevi,bojler kupaonski 80 l,ventili 5 herzovih thermostar termostatskih i ostali obični.Pošto je peč u podrumu spojena je sa dve cijevi 160 mm i dva koljena u dimnjak kroz ploću,polovina jedne metrove cijevi je ugurana u dimnjak 17x 17 cm,ostalo izolirano staklenom vunom.Zasad to dosta dobro radi,trošimo dvoje srednje tačke drva na dan i noć,24 sata.Ako netko ima volje da malo opiše,na koliko mu je otvoren miš ventil, način loženja za Viadrus iz svog iskustva,dali bi se isplatilo ugraditi spremnik topline,koliko velik i koje firme te dali se još nešto može napraviti radi što veće iskoristivosti sistema grijanja,Zahvaljujem na pomoći.Pozdrav!

viess
14.02.2008., 16:35
Potpisujem svo što ste napisali. Znate da je vrijeme jeftine energije daleko iza nas i hitno je potrebna modernizacija grijanja.

Želim Vas samo upozoriti na jedan detalj... Ne znam kakav će pirolitički sustav biti instaliran ni kolike će biti snage, ali s crnogoričnm drvima može biti dosta problema zbog povećane pojave smole. Dobro se raspitajte kod proizvođača ili tehničke službe predstavništva.


2008 pri kraju planovi za izgradnju sistema na pirolizu+klasična kruta goriva,osigurali smo 600m3 crnogorice

Alan_Cro
25.02.2008., 15:25
samo da dodam da i bosanci proizvode pec na pirolizu :)
http://www.topling.com/srpski/kotao_piroliza.htm



U Bosni je sluzbeno gorivo drvo pa i nije cudo sto puno vise od nas rade na tome. Navodno sve drzavne ustanove koriste upravo drva (skole, poste...). To su rekli manageri firme Centrometal na jednom seminatu.

pribek
26.02.2008., 18:21
Nabavio sam prije par dana kotao Vitolig 150 25kW, Ladomat i sigurnosnu grupu. Dimnjak promjera 200mm, visine 7,5 metara je u izradi.
U mogučnosti sam napraviti pufer iz nehrdajuceg celika promjera 950mm, visine 1750mm. E sad, ako ima koja dobra dusa da me uputi koje prikljucke ostaviti (znam 2 ulaza, 2 izlaza , odzracnik, dreanaza, manometar, termometar), ali me zanima na kojim visinama, koji promjeri i da li je dovoljna izolacija od 100mm tvrde kamene vune.
Zahvaljujem

viess
27.02.2008., 06:25
Javi se na viessmann [ at ] promil.hr


Nabavio sam prije par dana kotao Vitolig 150 25kW, Ladomat i sigurnosnu grupu. Dimnjak promjera 200mm, visine 7,5 metara je u izradi.
U mogučnosti sam napraviti pufer iz nehrdajuceg celika promjera 950mm, visine 1750mm. E sad, ako ima koja dobra dusa da me uputi koje prikljucke ostaviti (znam 2 ulaza, 2 izlaza , odzracnik, dreanaza, manometar, termometar), ali me zanima na kojim visinama, koji promjeri i da li je dovoljna izolacija od 100mm tvrde kamene vune.
Zahvaljujem

spoki007
27.02.2008., 06:55
Nabavio sam prije par dana kotao Vitolig 150 25kW, Ladomat i sigurnosnu grupu. Dimnjak promjera 200mm, visine 7,5 metara je u izradi.
U mogučnosti sam napraviti pufer iz nehrdajuceg celika promjera 950mm, visine 1750mm. E sad, ako ima koja dobra dusa da me uputi koje prikljucke ostaviti (znam 2 ulaza, 2 izlaza , odzracnik, dreanaza, manometar, termometar), ali me zanima na kojim visinama, koji promjeri i da li je dovoljna izolacija od 100mm tvrde kamene vune.
Zahvaljujem


http://i206.photobucket.com/albums/bb193/spoki007/pufer.jpg

viess
27.02.2008., 07:42
http://i206.photobucket.com/albums/bb193/spoki007/pufer.jpg

Slika iz uputa za montažu od Laddomata :W

spoki007
28.02.2008., 08:43
Slika iz uputa za montažu od Laddomata :W

viess,viess nemoj me izdavati :D
prosle godine sam uzduz i popreko procitao svu dokumentaciju o vitoligu,pirolizi,laddomatu,spajanjima,gnjavio ovlastene servisere .... :kava:
i ako naidjes u OS imas :Pivo:

pribek
28.02.2008., 18:33
Imate obojica :Pivo: za pomoc i pokazanu dobru volju.
Inace, podatke za spremnik sam dobio u roku par sati od viessmann at promil.hr.
Jos jednom svima hvala

pribek
03.03.2008., 17:19
Opet ja sa pitanjima
Na kotlu su izlaz i povrat 2", na Laddomatu 1-1/4". Neznam koje prikljucke staviti na puferu, odnosno da li ima smisla staviti vece prikljucke od 1-1/4" buduci da su na Laddomatu 1-1/4". Da li odmah na kotlu reducirati na 1-1/4"?
Zahvaljujem na odgovoru.

viess
03.03.2008., 20:55
Opet ja sa pitanjima
Na kotlu su izlaz i povrat 2", na Laddomatu 1-1/4". Neznam koje prikljucke staviti na puferu, odnosno da li ima smisla staviti vece prikljucke od 1-1/4" buduci da su na Laddomatu 1-1/4". Da li odmah na kotlu reducirati na 1-1/4"?
Zahvaljujem na odgovoru.

Ima smisla.
Na pufferu stavi priključak 2", povratni i polazni vod od kotla do puffera izvedi od 2" crnih cijevi. Samo onaj dio od T-komada na polaznom vodu do gornjeg priključka Laddomata možeš izvesti od 5/4".
Reduciraj na samom Laddomatu 2" na 5/4".
Ovaj promjer priključaka je dimenzioniran tako da osigura prirodnu cirkulaciju u slučaju nestanka struje ili kvara na pumpi laddomata.

maremare
05.03.2008., 14:13
pozdrav,
najprije bi sve pozdravio, jer mi je ovo prvi post.

I ja imam Viesssmann Vitolig 150 25kw + 1250l akumolator toplote.Imao sam iste probleme koji neki ovdje i sve sam jih nekako riješio. Sa Vitoligom sam zadovoljan, ali imam neka pitanja, upajoč da mi možete pomoči.
Imam suha drva,dimnjak je 20cm,visok 9m,grijam prostor oko 150m2. Ali peč mi mnogo zakatranjuje. Zašto?
Kolika je primjerna temperatura povratka nazad u peč, da peč najbolje radi?
Sada imam T peči na 78C, povratak na 67C. Nemam Ladomata, umjesto njega imam rješen povratak sa črpalkom na motorni pogon i regulacijom povratka,koja je nastavljena na 67C.Tu regulaciju mogu nastaviti koliko želim.To radi dobro.Ali neznam koje je najbolje rješenje temperatur za djelovanje.
Peč mi vrlo brzo dolazi na 78C, a tada se ventilator ugasi. Vjerujem, da kada ventilator ne radi,tada dimni plinovi u vrhu katrnjuju peč. Griješim?
Da li se može moč ventilatora regulirati, tako, da ne bi tako brzo došlo do 78C?
Na manje obrata ventilatora mi peč možda ne bi tako zakatranila, jer bi imala duže vremena zrak.Možda da je i peč prejaka?

To bi bilo za sada, ispričavam se ako sam nešto narobe napisao.

LP,Mare

viess
05.03.2008., 17:51
pozdrav,
najprije bi sve pozdravio, jer mi je ovo prvi post.

I ja imam Viesssmann Vitolig 150 25kw + 1250l akumolator toplote.Imao sam iste probleme koji neki ovdje i sve sam jih nekako riješio. Sa Vitoligom sam zadovoljan, ali imam neka pitanja, upajoč da mi možete pomoči.
Imam suha drva,dimnjak je 20cm,visok 9m,grijam prostor oko 150m2. Ali peč mi mnogo zakatranjuje. Zašto?
Kolika je primjerna temperatura povratka nazad u peč, da peč najbolje radi?
Sada imam T peči na 78C, povratak na 67C. Nemam Ladomata, umjesto njega imam rješen povratak sa črpalkom na motorni pogon i regulacijom povratka,koja je nastavljena na 67C.Tu regulaciju mogu nastaviti koliko želim.To radi dobro.Ali neznam koje je najbolje rješenje temperatur za djelovanje.
Peč mi vrlo brzo dolazi na 78C, a tada se ventilator ugasi. Vjerujem, da kada ventilator ne radi,tada dimni plinovi u vrhu katrnjuju peč. Griješim?
Da li se može moč ventilatora regulirati, tako, da ne bi tako brzo došlo do 78C?
Na manje obrata ventilatora mi peč možda ne bi tako zakatranila, jer bi imala duže vremena zrak.Možda da je i peč prejaka?

To bi bilo za sada, ispričavam se ako sam nešto narobe napisao.

LP,Mare


Pozdrav i tebi!

Laddomat 21 je sklop za podizanje temperature povratnog voda i ima zadatak miješati temperaturu s polaznog voda na povratni uz osiguravanja optimalne cirkulacije. Dakle, s termoventilom od 72 °C on tek na 72°C počne malo propuštati tople vode u sistem i na taj način i primati samo malo hladne vode iz povrata. Tek oko 78 °C je otvoren do kraja i cirkulacija je maksimalna.
Vi to na žalost samo s pumpom i termostatom niste u mogućnosti postići. Da je to moguće, Laddomat se uopće nebi prodavao...

Slijedeća vrlo dobra stvar koju postižete s Laddomatom je slojevito punjenje spremnika ogrijvne vode -puffera. S tim postižete da vrlo brzo nakon postizanja temperature od cca 75°C u kotlu dobijete na vrhu puffera tu visoku temperaturu. Slojevitost punjenja spremnika znači da se taj spremnik počinje puniti na vrhu s 72-80 °C a samo nekoliko centimetara ispod može biti voda 20-50 °C hladnija. Samimi time ne morate čekati da lagano zagrijete svih 1250 litara vode, nego samo gornjih 100-200 litara a da bi na polaznom vodu dobili preko 70°C.

Jedna od prednosti je i lakše zagrijavanje cijelog puffera na visoki temperaturni nivo i samim time bolje iskorištenje topline nastale u kotlu i mirniji rad kotla, odnosno dulji rad u komadu (bez pregrijavanja...)

Malo sam možda sada zakomplicirao objašnjenje pa ako želite mogu Vam na mail poslati upute i objašnjenje principa rada Laddomata.

Kada nema laddomata, pa čak i u Vašem slučaju s tzv. zaštitnom kotlovskom crpkom javlja se povećana pojava smole. Čak i u idelanim uvjetima dimnjaka i drvi.

Mislim da je u Vašem slučaju jednimo kvalitetno rješenje ugraditi Laddomat. On je i jedan od uvjeta za ostvarivanje jamstva u slučaju potrebe. Serviser nebi smio potvrditi jamstvo bez njega.

Ventilator na Vitoligu ne smijete dirati jer se on mora podesiti na optimalno izgaranje. Kvaliteta izgaranja se dokazuje analizom dimnih plinova (kao kod uljnih ili plinskih plamenika) i to bi trebalo biti obavezano izmjereno i kontrolirano prilikom puštanja u pogon.

maremare
05.03.2008., 23:48
Puno hvala na odgovoru,
dakle,ladomat je obavezan. Ali kako je to rijeseno kod drugih firma sa istim sistemom kotlova? Mogu li ja nastaviti T povratka na 75C, pa ce mi iti nazad ovako velika T? Da li je to priporuceno? Serviser mi je rekao, da mogu umjesto Ladomata staviti pumpu i regulaciju. A istina je, da je serviser bio od Buderusa. Ova regulacija, Seltron, povezana je sa kotlom i zunanjom T i motornim pogonom na ventilima. Ona radi ok.
Molio bi za informacije o Ladomatu na maremarcus@yahoo.com

Sa samim spremnikom vode nemam problema,na vrhu imam 75/80C, a dolje manje. Najprije mi grije gornji dio, a onda ide polako dole. Jedino ne razumijem puffer,kako se drugacije kaze.

LP,Mare

maremare
05.03.2008., 23:57
Da li je zadaca Ladomata, da povratnu vodu drzi na 78C, ako imas u peci nastavljenu T na 78C? Ili propusta najmanje 72C, i nista manje?
U ovakvom primjeru mogu ja podici moj povratak na 73C,jel?

pribek
06.03.2008., 18:50
Sve podataka o Laddomatu 21 naci ces na http://www.termoventiler.se/default.asp?webb_ID=110&webbsida_ID=160. Ima cak prezentacija o radu Laddomata u ppt obliku

viess
06.03.2008., 20:48
Da li je zadaca Ladomata, da povratnu vodu drzi na 78C, ako imas u peci nastavljenu T na 78C? Ili propusta najmanje 72C, i nista manje?
U ovakvom primjeru mogu ja podici moj povratak na 73C,jel?

Ne, laddomat s ugrađenim termoventilom 72°C ne dozvoljava cirkulaciju između kotla i puffera (spremnika ogrijevne vode - 1250 litara u vašem slučaju) i vrti samo vodu s polaza na povrat kotla do temperature od tih 72°C. Od 72°C do 78°C proušta sve više vode u polazni vod, ali još uvijek vrti i direktno na povratni vod. Na 78°C je potpuno otvoren. Ovu ne možete postići sa zaštitnom kotlovskom pumpom i termostatom!

Poslat ću Vam sutra ujutro kompletne upute na mail.

viess
06.03.2008., 20:50
Sve podataka o Laddomatu 21 naci ces na http://www.termoventiler.se/default.asp?webb_ID=110&webbsida_ID=160. Ima cak prezentacija o radu Laddomata u ppt obliku

:top:

maremare
06.03.2008., 21:29
hvala vam na odgovorima, pogledao kako ladomat djeluje.
Mene sada zanima, koji termoventil je najbolji u ladomatu? 72C?

Evo link do slike, kako smo mi vezali-stara slika,kada smo radili
http://shrani.si/f/3v/iB/1SAiN58O/sistempec004.jpg

Iz peči ide prvo nazad na 3-potni ventil sa regulacijom, koji ide nazad u kotao. Po vašem bi tu morao biti Laddomat,jel? I kao vidite se kod mene dolje sretnejo 3 cevi za povratek u kotao. Jedna iz radiatora, druga iz sredine puffera i treča iz dna puffera. I sada onaj 3-potni venti otvara-zatvara, i dodaje vodu iz peči i iz puffera, zavisi od temperature, koju ima povratak. Tako ima povratak primat i nastavljen je sada na 67C, i manje od te T ne ide nazad u peč.Da li moram dignuti tu temperaturu?
Drugi vod sa slike ide na radiatore, a dalje ide u puffer.
Stvar funkcioniše, ali katrani.

spoki007
07.03.2008., 06:56
hvala vam na odgovorima, pogledao kako ladomat djeluje.
Mene sada zanima, koji termoventil je najbolji u ladomatu? 72C?

Evo link do slike, kako smo mi vezali-stara slika,kada smo radili
http://shrani.si/f/3v/iB/1SAiN58O/sistempec004.jpg

Iz peči ide prvo nazad na 3-potni ventil sa regulacijom, koji ide nazad u kotao. Po vašem bi tu morao biti Laddomat,jel? I kao vidite se kod mene dolje sretnejo 3 cevi za povratek u kotao. Jedna iz radiatora, druga iz sredine puffera i treča iz dna puffera. I sada onaj 3-potni venti otvara-zatvara, i dodaje vodu iz peči i iz puffera, zavisi od temperature, koju ima povratak. Tako ima povratak primat i nastavljen je sada na 67C, i manje od te T ne ide nazad u peč.Da li moram dignuti tu temperaturu?
Drugi vod sa slike ide na radiatore, a dalje ide u puffer.
Stvar funkcioniše, ali katrani.

:zvrko:
mislim da instalater centralnog nema pojma o radu peci,pufera i regulaciji povratne vode!(moje misljenje)

1.topla voda sa izlaska iz kotla se dijeli na 3(prema "regulaciji",jedna prema radijatorima a treca prema puferu) izvoda,na tom mjestu odmah treba izbaciti ovaj izvod prema radijatorima jer se isti opskrbljuju toplom vodom iz pufera(gornji izvod)

2.povrat radijatorske vode takodjer ide u pufer(donji izvod) a ne direktno u povrat prije peci,na taj motor "regulator" ide iskljucivo povratni vod pufera(dolji izvod)

3.iz sredine pufera nema se sto spajati(ne znam konstrukciju pufera ali da ima prikljucak u sredini,nisam cuo....)

zakomplicirao je instalater do boli....

skolski primjer kako ne treba spojiti a majstor ti tako napravio http://i206.photobucket.com/albums/bb193/spoki007/pufer-1.jpg

viess
07.03.2008., 13:59
hvala vam na odgovorima, pogledao kako ladomat djeluje.
Mene sada zanima, koji termoventil je najbolji u ladomatu? 72C?

Evo link do slike, kako smo mi vezali-stara slika,kada smo radili
http://shrani.si/f/3v/iB/1SAiN58O/sistempec004.jpg

Iz peči ide prvo nazad na 3-potni ventil sa regulacijom, koji ide nazad u kotao. Po vašem bi tu morao biti Laddomat,jel? I kao vidite se kod mene dolje sretnejo 3 cevi za povratek u kotao. Jedna iz radiatora, druga iz sredine puffera i treča iz dna puffera. I sada onaj 3-potni venti otvara-zatvara, i dodaje vodu iz peči i iz puffera, zavisi od temperature, koju ima povratak. Tako ima povratak primat i nastavljen je sada na 67C, i manje od te T ne ide nazad u peč.Da li moram dignuti tu temperaturu?
Drugi vod sa slike ide na radiatore, a dalje ide u puffer.
Stvar funkcioniše, ali katrani.

Ajde to probaj skicirati. Nije mi baš jasna shema spoja i nisam baš siguran da je sve ispravno spojeno. Ako je moguće, na shemi naznači promjere pojednih cijevi.
Poslao sam ti mailom upute za laddomat pa mi možeš shemu poslati na isti mail.

Nimalo Vazan
07.03.2008., 14:23
Ma sve mogu razumjeti, ali da neki takozvani "Majstori" ne mogu barem malo prolistati literaturu pa to nemogu vjerovati. Pa stvarno neke treba eliminirati sa ove planete heheheh.

Pa barem je danas sve dostupno, SAMO TREBA OTVORITI I PROČITATI

No, ima tu i drugih krivaca, a to su: molim da se navedeni ne ljute, INVESTITORI, toliko daju za tehniku i onda štede na tome da dođe ovlašteni SERVISER i za par sto kuna lijepo to upali i pregleda i sve pet. To isto ne mogu vjerovati.

Vidio sam ovakvih stvari samo kod konkurencije, Buderusa hehehe, majko mila, da se smrzneš.

:s:s:s

maremare
07.03.2008., 19:35
Vidio sam ovakvih stvari samo kod konkurencije, Buderusa hehehe, majko mila, da se smrzneš.

:s:s:s

Pa da, to mi je sredio majstor od Buderusa. Kada smo se dogovarali, ja nisam baš dosta imao pojma o tome, a sada tražim odgovore na napravljeno. Vjeruješ majstoru misliš da on zna. A nama se je žurilo, zima je bila tu, viessmann majstori so bili zauzeti, i tako je došao ovaj,j... ga.

tako je sada
http://shrani.si/f/H/Jk/26vRA5OU/img2838-copy.jpg


viess: hvala za upute, i poslao sam ti slike na mejl


LP,Mare

pribek
07.03.2008., 21:18
Na temelju podataka koje mi je poslao kolega viess (hvala mu), montaza sustava Vitolig 150(25kW), Laddomat, Spremnik je u toku. Mozda ce jos netko trebati podatke za izradu spremnika i spajanje u sustav, pa u prilogu moze pogledati kako sam ja shvatio cijelu pricu.
Primjedbe su dobrodosle.
http://s263.photobucket.com/albums/ii132/pribek/Spremnik.jpg
http://s263.photobucket.com/albums/ii132/pribek/SpojKotaoLadomatSpremnik.jpg

sasase
07.03.2008., 21:30
pribek
jesi sam radio pufer ak jesi opisi materijal

pribek
07.03.2008., 21:38
Da radio sam pufer sam. Igrom slucaja naisao sam na materijal STAINLESS STEEL (nehrdajuci celik) 304L (nisam siguran koja je to oznaka po DIN-u ili HR normi). Debljina stjenke je 8,5mm. Ostalo imas u nacrtu.

spoki007
08.03.2008., 05:42
Na temelju podataka koje mi je poslao kolega viess (hvala mu), montaza sustava Vitolig 150(25kW), Laddomat, Spremnik je u toku. Mozda ce jos netko trebati podatke za izradu spremnika i spajanje u sustav, pa u prilogu moze pogledati kako sam ja shvatio cijelu pricu.
Primjedbe su dobrodosle.
http://s263.photobucket.com/albums/ii132/pribek/Spremnik.jpg
http://s263.photobucket.com/albums/ii132/pribek/SpojKotaoLadomatSpremnik.jpg


sve 5 ali sigurnosni ventil se spaja prije ulaza hladne vode u kotao i tesko ces napraviti (ako radis s bakrom ili pocincanim cijevima) "uspon" cijevi tako da bolje stavis ravno polozene cijevi sa ozracnicima...
moje misljenje

pribek
08.03.2008., 06:37
Spoj kotla, Laddomata i spremnika napravio sam od crnih cijevi, tako da nije problem napraviti "uspon" a bitno su jeftinije. Termo osigurac cu ubaciti kao sto si napisao. Hvala.

viess
08.03.2008., 06:43
Na temelju podataka koje mi je poslao kolega viess (hvala mu), montaza sustava Vitolig 150(25kW), Laddomat, Spremnik je u toku. Mozda ce jos netko trebati podatke za izradu spremnika i spajanje u sustav, pa u prilogu moze pogledati kako sam ja shvatio cijelu pricu.
Primjedbe su dobrodosle.
http://s263.photobucket.com/albums/ii132/pribek/Spremnik.jpg
http://s263.photobucket.com/albums/ii132/pribek/SpojKotaoLadomatSpremnik.jpg



Sve 5, osim kao što Spoki007 kaže termički rashladni ventil ugradi odmah iza filtera tako da kroz njega protiče hladna voda ako se ikad aktivira.

I nisi nacrtao sigurnosni ventil (obavezno 1,5 bara a ne 2,5) na polaznom ili povratnom vodu grijanja prije bilo kakvih zapornih ventila ili armatura gledano od strane kotla.

Sretno!

viess
08.03.2008., 06:48
Spoj kotla, Laddomata i spremnika napravio sam od crnih cijevi, tako da nije problem napraviti "uspon" a bitno su jeftinije. Termo osigurac cu ubaciti kao sto si napisao. Hvala.

E da, i još nešto....

KRIVO SI SLOŽIO DRVA U LOŽIŠTU :lol::lol::lol::lol::lol:

Pogledaj u uputama od Vitoliga kako se slaže :cool:

spoki007
08.03.2008., 07:05
I nisi nacrtao sigurnosni ventil (obavezno 1,5 bara a ne 2,5) na polaznom ili povratnom vodu grijanja prije bilo kakvih zapornih ventila ili armatura gledano od strane kotla.



daj molim te objasni zasto to?:confused:
kod mene je pritisak u sistemu 1,8-2,0bara a sigurnosni ventil na 2,5bara

pribek
08.03.2008., 07:39
Da, drva sam zaj...o, Valjda je to samo potpala. Nisi primjetio i da su drva kriva 31% vlage (vrba).:cerek::cerek::cerek:
Inace za potreban tlak ima negdje formula na netu. Vjerovatno je viess zna. Znam da ide nesto kao razlika visine najgornjeg radijatora i mjesta ugradnje sigurnosnog ventila x 0,1 +0,5 bara.

Nimalo Vazan
08.03.2008., 13:33
Pa da, to mi je sredio majstor od Buderusa. A nama se je žurilo, zima je bila tu, viessmann majstori so bili zauzeti, i tako je došao ovaj,j... ga.


E vidiš, osnovna greška je bila što na kraju nisi pozvao ovlašteni Viessmann servis da ti to pusti u pogon. Odmah bi čovjek skužio što je bilo. A taj koji ti je to namontirao, taj nema pojma ni o Buderusu ni o Viessmannu ni o drugim proizvođačima, kod svih je princip istih. Vjerojatno ti je poslje rekao da je on to radio kod Buderus i da je to kod njih drugačije. To ti je kao da veliš da su brzine kod BMW-a, Audija ili Mercedesa na drugom mjestu na mjenjaču.

:top::top::top:

viess
08.03.2008., 21:04
daj molim te objasni zasto to?:confused:
kod mene je pritisak u sistemu 1,8-2,0bara a sigurnosni ventil na 2,5bara

Pogledaj što piše na pločici (naljepnici) s podacima o kotlu.

Maximalni radni tlak je 1,8 bara i zbog toga Viessmann isporučuje sigurnosni venitl od 1,5 bara.

Ne pitaj me zašto, rekli su mi u Njemačkoj - ZATO!:ne zna:

viess
08.03.2008., 21:08
Da, drva sam zaj...o, Valjda je to samo potpala. Nisi primjetio i da su drva kriva 31% vlage (vrba).:cerek::cerek::cerek:
Inace za potreban tlak ima negdje formula na netu. Vjerovatno je viess zna. Znam da ide nesto kao razlika visine najgornjeg radijatora i mjesta ugradnje sigurnosnog ventila x 0,1 +0,5 bara.

1 bar je 10 metara visine vodenog stupca. Bitno je da je mreža potopljena i da je najviša točka u malom pretlaku. Nema potrebe forsirati visoki tlak, ukoliko je mreža kvalitetno vođena i dobro se odzračuje.

Beco
09.03.2008., 13:36
Imam pitanje-kupujem peć na pirolizu i sad me zanima nešto-grijem dva stana, prvi ima 100 kvadrata, drugi 50 kvadrata-dakle sveukupno 400 metara kubnih prostora
Koja jakost peći mi je dovoljna 25 ili 40
Viess možeš li mi odgovoriti kojeg servisera iz Istre da zovem za ugradnju pirolize

viess
10.03.2008., 05:48
Imam pitanje-kupujem peć na pirolizu i sad me zanima nešto-grijem dva stana, prvi ima 100 kvadrata, drugi 50 kvadrata-dakle sveukupno 400 metara kubnih prostora
Koja jakost peći mi je dovoljna 25 ili 40
Viess možeš li mi odgovoriti kojeg servisera iz Istre da zovem za ugradnju pirolize

25 kW s 1000 litara pufferom. Ovako iz rukava.....

Informaciju za ugradnju imaš na PM

Lee Champa
10.03.2008., 10:25
Da radio sam pufer sam. Igrom slucaja naisao sam na materijal STAINLESS STEEL (nehrdajuci celik) 304L (nisam siguran koja je to oznaka po DIN-u ili HR normi). Debljina stjenke je 8,5mm. Ostalo imas u nacrtu.

Kiselootporni čelik: ANSI 304 = W.nr. 1.4301 = č 4580
Vatrootporni čelik: ANSI 310 = W.nr. 1.4016 = č 4578
Vodootporni čelik: ANSI 430 = W.nr. 1.4841

spoki007
10.03.2008., 13:00
ako na postajecu instalaciju centralnog grijanja dodam solarni kolektor i sve to spoji kao na crtezu http://i206.photobucket.com/albums/bb193/spoki007/solarno2.jpg

sto jos nedostaje da stvar proradi??
ovo na slici su elektricni bojleri sa 2 izlaza i 2 ulaza...

slika govori vise od rijeci pa ako moze netko da uplouda sliku sa preinakama poslije

Lee Champa
10.03.2008., 13:46
Zašto se sa kolektorom ne spojiš na vodove između peći i bojlera?

Nimalo Vazan
10.03.2008., 14:37
ako na postajecu instalaciju centralnog grijanja dodam solarni kolektor i sve to spoji kao na crtezu http://i206.photobucket.com/albums/bb193/spoki007/solarno2.jpg

sto jos nedostaje da stvar proradi??
ovo na slici su elektricni bojleri sa 2 izlaza i 2 ulaza...

slika govori vise od rijeci pa ako moze netko da uplouda sliku sa preinakama poslije

Ako imaš kolektor sa pratečom opremom (pumpna stanica, regulacija, ekspanziona) sve si to spojio i napunio tekućinom protiv smrzavanja, prednapumpao expanzionu ovisno o visinskoj razlici to je to, pali i vozi.

:top:

spoki007
11.03.2008., 05:53
Zašto se sa kolektorom ne spojiš na vodove između peći i bojlera?


zato sto je u instalaciji solarnih kolektora mjesavina protiv smrzavanja(glikol i voda)

No_smoke
11.03.2008., 07:50
zato sto je u instalaciji solarnih kolektora mjesavina protiv smrzavanja(glikol i voda)
Ja planiram izvesti slično. Htio sam solarni kolektor ugraditi u povrat iz radijatora prema peći/bojleru. On bi grijao vodu, a peć/bojler dogrijavao ako solarni ne ugrije dovoljno. Ako naspem nesmrzavajuću tekućinu u cijeli sistem (radijatori, kolektori, bojler, peć), uštedio bih jednu pumpu, struju za nju i jednu expanzionu posudu. Nisam do sada vidio da je neko tako uradio, a mislim da je sasvim moguće. Ima li neko iskustva?

Nimalo Vazan
11.03.2008., 13:02
Ja planiram izvesti slično. Htio sam solarni kolektor ugraditi u povrat iz radijatora prema peći/bojleru. On bi grijao vodu, a peć/bojler dogrijavao ako solarni ne ugrije dovoljno. Ako naspem nesmrzavajuću tekućinu u cijeli sistem (radijatori, kolektori, bojler, peć), uštedio bih jednu pumpu, struju za nju i jednu expanzionu posudu. Nisam do sada vidio da je neko tako uradio, a mislim da je sasvim moguće. Ima li neko iskustva?


Uštediš na pumpi, posudi i sitnicama 1.000-1.500 kn a dat češ za tekućinu cijelog sistema 2.000 kn. Nema računice, osim toga kolektori se nikad ne spajaju direktno na sustav nego u spremnik, upravo iz raloga što u određenom trenutku temperatura povrata može biti viša nego temperatura kolektora pa nemaš učina od kolektora, a suprotnom griješ spremnik i ako je hladan kolektor ga grije koliko može kroz neko vrijeme ili više dana, pa onda tu akumuliranu energiju kasnije koristiš a poratna voda iz sustava ide u tom slučaju direktno u kotao na dogrijavanje (ako nema akumulirane energije), ako ima ide u akumulacijski spremnik i onda iz spremnika ako je potrebno na dogrijavanje.

Tako ili slićno se rade svi sustavi za dogrijavanje preko kolektora, jer je najefikasnije.

:top::top::top:

No_smoke
11.03.2008., 14:03
Uštediš na pumpi, posudi i sitnicama 1.000-1.500 kn a dat češ za tekućinu cijelog sistema 2.000 kn. Nema računice, osim toga kolektori se nikad ne spajaju direktno na sustav nego u spremnik, upravo iz raloga što u određenom trenutku temperatura povrata može biti viša nego temperatura kolektora pa nemaš učina od kolektora, a suprotnom griješ spremnik i ako je hladan kolektor ga grije koliko može kroz neko vrijeme ili više dana, pa onda tu akumuliranu energiju kasnije koristiš a poratna voda iz sustava ide u tom slučaju direktno u kotao na dogrijavanje (ako nema akumulirane energije), ako ima ide u akumulacijski spremnik i onda iz spremnika ako je potrebno na dogrijavanje.

Tako ili slićno se rade svi sustavi za dogrijavanje preko kolektora, jer je najefikasnije.

:top::top::top:

Tečnost dobijem besplatno. Postojat će automatski ventil koji će bypass-irati kolektor kad je njegov učinak nedovoljan i propuštati samo 1-5% cirkulacije kroz kolektor (da bi mogao osjetiti kad počne doprinositi). Naravno da će biti akumulacijski spremnik koji će se danju puniti toplotom od sunca, a noću od jeftine tarife struje. Malo sam to proučio, i otprilike se razumijem (to mi je i struka). Samo sam u dilemi jer do sada nisam vidio takav sistem u praksi, mada ne vidim ništa sporno u ideji. Uz sve to, dobar dio grijanja će biti podno (niskotemperaturno), plus jedan dio radijatorima. Naravno, stan je veoma dobro izoliran, da sad ne detaljišem o tome.

Nimalo Vazan
11.03.2008., 14:54
Tečnost dobijem besplatno. Postojat će automatski ventil koji će bypass-irati kolektor kad je njegov učinak nedovoljan i propuštati samo 1-5% cirkulacije kroz kolektor (da bi mogao osjetiti kad počne doprinositi). Naravno da će biti akumulacijski spremnik koji će se danju puniti toplotom od sunca, a noću od jeftine tarife struje. Malo sam to proučio, i otprilike se razumijem (to mi je i struka). Samo sam u dilemi jer do sada nisam vidio takav sistem u praksi, mada ne vidim ništa sporno u ideji. Uz sve to, dobar dio grijanja će biti podno (niskotemperaturno), plus jedan dio radijatorima. Naravno, stan je veoma dobro izoliran, da sad ne detaljišem o tome.

OK ako je to tvoja volja, u praksi nisi vidio takav primjer upravo iz ovih razloga Glikola.

Ja osobno bez obzira na sve sebi to nebi napravio jednostavno iz razloga ako mi se desi nešto na sustavu grijanja moram uvjek prazniti i sa pumpom puniti glikol. Sad si ga dobo besplatno, možda drugi puta nečeš hehehehe

:top::top::top:

mazgov
12.03.2008., 12:42
Pratim temu već dulje vrijeme i mogu ustvrditi da je mnogo kvalitetnih stvari rečeno.
Samo nikako ne prihvaćam, da je centralno grijanje i automatizacija iste" mudro slovo" i smišljotina novog , modernog doba.
Rimljani su imali centralno na drva , a automatizacija potječe još dalje u prošlost.
Naime , ljudi su živjeli u zajednicama i u skladu sa prirodom, te sa životinjama u istoj nastambi. Dolje u "prizemlju", noćile bi životinje (ovce npr.) , a gore na "tavanu" ljudi.
Ona zajednica koja bi imala više ovaca imala je "jače "centralno grijanje, s tim ujadno i topliji dom.
Istina i tu se pojavljuju prva tehnička riješenja regulacije grijanja.
Znalo bi se desiti:
unuk (u neko doba noći) :dide meni je prevruće
did: istjeraj četri ovce van
unuk ( obično pred zoru):dide meni je hladno
did :utjeraj dvi ovce unutra
I tu počinju korijeni automatizacije, gdje je unuk ,indikator , temperaturni osjetnik, a djed automatika, koja na osnovu dobivenih parametara, ocjenjuje koliko topline (ovaca) treba dodat ili oduzeti kako bi nastamba imala optimalnu temperaturu.
Unuk je (troputni elektro -motorni ventil)koji od djeda (automatika) izvršava radnju ,oduzimanja ili dodavanja (ovaca) topline za željeni rezultat.
Vrijeme prelaska sa noćnog u dnevni režim bi određivao pijetao svojom najavom.Magarac bi imao udijela za dnevni režim održavanja topline (nanošenjem drva), te baba koja bi cijeli dan ložila vatru na ognjištu.
Princip rada je više manje ostao isti , samo što je određenje radnje preuzela "letrika"

povijesne činjenice su nepobitne

Lee Champa
12.03.2008., 14:17
zato sto je u instalaciji solarnih kolektora mjesavina protiv smrzavanja(glikol i voda)

Po "debeloj" zimi ispustiš vodu, a u ove dane, kad oćekuješ minuse metneš tajmer na cirkulacionu, ako kroz nju nema dovoljan protok dok je iskljućena, da održi neki plus u kolektorima.

Nimalo Vazan
12.03.2008., 14:38
Po "debeloj" zimi ispustiš vodu, a u ove dane, kad oćekuješ minuse metneš tajmer na cirkulacionu, ako kroz nju nema dovoljan protok dok je iskljućena, da održi neki plus u kolektorima.

Čemu onda svrha uštede preko solarnih kolektora ako češ po zimi ili tokom takozvanih "minus" dana zagrijavati kolektore?? Pa to je bacanje novaca van koje si prije toka uštedio.

Osim toga ispuštanje sustava svake sezone izaziva koroziju na određenim dijelovima sustava a također prilikom unosa novog kisika i neomekšane vode opet imaš tokom godina naslage kamenca i problema sa korozijom.

Definitvno je najbolja varijanta kao što propisuju svi proizvođači:

Solarni sustav kao takav mora biti hidraulički odvojen od drugih sustava i mora biti punjen Glikolom protiv zamrzavanja i protiv kuhanja ako sustav ide u mirovanje/pregrijavanje iz bilo kojeg tehničkog razloga.

:top::top::top:

viess
13.03.2008., 07:55
ako na postajecu instalaciju centralnog grijanja dodam solarni kolektor i sve to spoji kao na crtezu http://i206.photobucket.com/albums/bb193/spoki007/solarno2.jpg

sto jos nedostaje da stvar proradi??
ovo na slici su elektricni bojleri sa 2 izlaza i 2 ulaza...

slika govori vise od rijeci pa ako moze netko da uplouda sliku sa preinakama poslije

S dogrijavanjem jednog ili drugog spremnika je sve OK, samo nisam baš oduševljen s načinom uzimanja tople vode.

Šta točno misliš dobiti s tim što si iz solarnog spremnika uzeo toplu vodu i prvo ju doveo na dno drugog spremnika? Topla voda iz solarnog će se tu ohladiti, a tebi će na pipu ići voda koja je na vrhu drugog bojlera. U praksi će se dešavati da je u ljeti solarni spremnik na npr. 70 °C, a drugi spremnik hladan (npr na vrhu 30 °C) i kad pustiš vodu na dobit ćeš tih 30 °C a ne onih 70 koje želiš dobiti. Ili ćeš morati pustiti velike količine vode da se ona pretoči iz prvog spremnika u drugi.

Ne znam ovdje uploadati slike, pa ako me netko prosvijetli poslat ću vam kako su u Viessmann-u riješili ovaj problem.

spoki007
13.03.2008., 08:30
S dogrijavanjem jednog ili drugog spremnika je sve OK, samo nisam baš oduševljen s načinom uzimanja tople vode.


:top: odustao sam od dva spremnika.... odlucio sam se za jedan cjevasti vakuumski kolektor i bivalentni 200l spremnik...



Ne znam ovdje uploadati slike, pa ako me netko prosvijetli poslat ću vam kako su u Viessmann-u riješili ovaj problem.

http://tinypic.com/
na browse umetnes sliku i upload
poslije kopiraj link iz IMG Code for forum

pribek
17.03.2008., 18:33
Koja velicina ekspanzione posude je optimalna za sustav Vitolig 150, 25kW, akumulator topline 1250litara?

Lee Champa
18.03.2008., 09:18
Preko 4% ukupne vode u sustavu!

viess
18.03.2008., 11:30
Preko 4% ukupne vode u sustavu!

Da, preko 4 %, ali korisnog volumena posude.
Vitolig 150 25 kW sadrži 75 litara, navedeni spremnik 1250 litara, pretpostavimo da u mreži ima još 50 litara (ovisi naravno o cijevima, tipu radijatora...) imamo ukupno oko 1400 litara ogrijevne vode. Širenje vode od 4% dobijemo 56 litara.

S obzirom da je radni tlak kotla (tlak propuštanja sigurnosnog ventila) 1,5 bara, potrebno je odabrati malo veću posudu zbog što manjeg variranja tlaka između hladnog i toplog stanja.
Ja bi ugradio 100 litara.

brunosa
30.03.2008., 17:39
Molim vas ja sam novi u forumu i upravo sabirem sve dijelove za novu kotlovnicu, Vitolig 150 25 kwsam kupio a sada krećem sa nabavkom puffera (400 lit - ne stane veći). Da li imate neki prevod o radu Laddomata 21 na hrvatskom jeziku

husty611@gmail.com

boromir
16.04.2008., 10:10
Ako može još jedno pitanje (da ne otvaram novu temu):
Centrometalov kotao na drva EKO CK, 50 kW. U uputstvima piše: "Kotao ložiti i regulator propuha podesiti tako, da njegova radna temperatura ne pada ispod 65°C."
Koji je razlog ove preporuke?
Zahvaljujem
Pozdrav

spoki007
16.04.2008., 10:40
da se ne stvara kondenzacija i katran u kotlu i dimnjaku....

ruler
21.05.2008., 20:55
totalno laicko pitanje:

ako bih u kotlovnicu (do spremnika topline npr) stavio (mali) radijator da li bih time povisio temperaturu vode i time ustedio nesto energije potrebne za ogrijevanje i sanitarnu vodu?

ne me napast sekirom...

Zvon
21.05.2008., 21:37
Ne, čak bi ju spustio. Prostorija koju griješ sigurno je lošije izolirana od spremnika tople vode, pa se više energije gubi izvan spremnika, nego kad bi istom snagom (radijatora) grijal vodu u spremniku.

ruler
22.05.2008., 21:30
kotlovnica bi bila sobica u kuci (vanjski zid U<0,4W/m2K) a tu bi si uredio bunker protiv zene pa da pijem kavicu na toplom. zato sam mislio staviti mali radijator.

tiz
14.07.2008., 11:07
Imam pitanje tj. trebam savjet u stanu 75m2 na 2 katu obiteljske kuce zeljela bih postaviti centralno na drva, stim da mi pec bude u dnevnom boravku - dakle neka "dekor" pec, te da ima opciju "spremanje" topline (ono da mogu nastimat da mi temperira kucu prije posla, a da ne moram lozit rano ujutro)..
Obzirom da je prostor izmedu kuhinje,blagovaone i dnevnoga prakticki skroz otvoren mislim da bi vec pec sama po sebi grijala dosta (podstanari koji su sad u stanu griju cijeli stan samo pomocu peci na drva)... Zanima me koliko bih radijatora trebala, koliko prosjecno dode postavljanje takvog centralnog: ruke mastora + matrijal (pec, bakrene cijevi + radijatori).

Hvala unaprijed

P.S. imam nacrt od stana pa ako to moze kako pomoci mogu ga poslati ma mail.

THS puuuunooo

Lee Champa
14.07.2008., 11:16
- dakle neka "dekor" pec, te da ima opciju "spremanje" topline (ono da mogu nastimat da mi temperira kuću prije posla, a da ne moram lozit rano ujutro)..

Ne bu išlo (ono boltano)!:rofl:

A ostalo - možda kaljeva peć sa ugrađenom "zmijom".

tiz
14.07.2008., 11:46
Uhhuh, a to mi je najjace "za" u opravdanju "moramo svakako stavit centralno" :eek:... A ako me moze ne moze,onda stavim ovu obicnu, samo da dodem bar priblizno do cifre koliko bi me to zadovoljstvo moglo kostat

mario ka
15.07.2008., 13:37
Pozdrav svima!
Ovako! Centralno, drva, 150 m2 a dogodine jos + 70 m2 (uredicu potkrovlje), kuca je relativno dobro izolirana, prizemlje vrhunski, kat srednje a tavan nikako ali rjesicu to prije nego ga pocnem grijati. Prvo vidim prednosti pirolitickih kotlova ali me zanima razlika u cijeni u odnosu na obicne, ovako grubo pretpostavljem da mi treba kotao od cca 35kW. Sljedece, jedino u sta sam vezano za grijanje siguran je da ce imati pufer jer je to jedini nacin regulacije. Sad vezano za to imam nejasnoca. U predhodnim postovima se puno pisalo o Ladomatu i kako on upravlja toplotom, te ne smije hladna voda u kaotao .... Jeli moguce izvesti jednostavno da se pumpa pali recimo na 20 stupnjeva i odmah gura vodu u radijatore (ne pufer) - znaci sistem ce se polako zagrijavati i nece biti opasnosti po kotao. Kada dostignemo vecu proizvodnju topline nego potrosnju ventil prebaci na punjenje pufera i sprema toplinu.
Sljedece pitanje je npr ujutu, vatra ne gori pufer je pun jel se moze napraviti neka kombinacija da tajmer ukljuci pumpu i u kombinaciji sa ladomatom pusti vodu u sistem.
Mislim da je pre sporo ako kotao najprije grije pufer pa onda radijatore u slucaju da ima dan prekida u lozenju.
Nadam se da sam bio jasan.
Postovi su vam odlicni i puno toga covjek nauci.
Hvala!

viess
15.07.2008., 21:55
Ako KA u nicku znaci "Karlovac", osjecam se duznim odgovoriti na postavljena pitanja :D


Krivo si shvatio princip rada Laddomata 21. Njegova uloga je da uvijek drži visoku temperaturu povratnog voda kako se u kotlu ne bi događala kondenzacija te povećano stvarnje smole. Ovo je naročito bitno kod pirolitičkih kotlova, npr. Viessmann Vitolig 150. Mislim da sam ti time odgovorio na pitanje da li smije biti postavljen termostat pumpe (cjevni) na 20 °C.

S obzirom da nisi napisao koji tip kotla želiš ugraditi pretpostavit ćemo da se radi o klasičnom kotlu na kruta goriva (Centrometal, Buderus, Viadrus...). Na ovim kotlovima je dovoljno (iako ne i najbolje) ugraditi cijevni termostat, ali ga držati na barem 50°C kako bi kotao što kraće radio u području niskih temperatura gdje kondenzira. Dakle, nikako na 20°C. Noviji modeli Centrometala čak imaju integriran termostat za upravljanje crpkom koji je tvornički podešen na oko 50°C (neka me ispravi netko tko poznaje Centrometal bolje od mene).

Ideja s prebacivanjem troputnog ventila "kad dostignemo veću proizvodnju topline nego potrošnju" baš i ne razumijem. Kako ćeš znati kad imaš veću proizvodnju, i šta će se desiti s grijanjem kad prebeciš taj ventil? Mislim da ako to ideš kombinirati s troputnim ventilom, postavnim el. motorom, crpkom i nekakvim diferencijalnim termostatom debelo prelaziš cijenu Laddomata gdje je to već sve riješeno.

Viessmann je u shemama s Vitoligom i Laddomatom razradio oduzimanje tog viška proizvedene topline i stvar u praksi funkcionira odlično. Naravno da umjesto Vitoliga može biti i bilo koji drugi kotao na kruta goriva. Umjesto Laddomata postoji neki termostatski troputni ventil od Oventropa ili CVT ventil od Centrometala. Mislim da je Laddomat ovdje u prednosti jer se u njemu može mijenjati uložak termoventila (razne temperature otvarnja), također i zato jer već ima integriranu crpku Villo ili Grundfoss te zbog toga jer ima termosifonski ventil kojim je osigurana prirodna cirkulacija (u koliko je mreža tako vođena) u slučaju kvara pumpe ili nestanka el. enerije.

U slučaju kad imaš ugrađen Laddomat i puffer, za distribuciju topline prema radijatorima (ili podnom grijnju ili ventilkonvektorima...) potrebna je još jedna crpka. Upravu se ta crpka može uključivati prema temperaturi prostora, uklopnim vremenima ili bilo kakvim žaljama korisnika.

I odgovor na zadnje pitanje vezano za brzinu zagrijavanja puffera. Laddomat puni puffer slojevito. To u praksi znači da čim se zagrije gornih 10 % spremnika, temperaturu kotla dobijete u mreži. Dakle, slojevitim punjenjem dobijete veliku razliku između temperature na vrhu puffera i na dnu te zbog toga ne trebate gubiti puno vremena da bi cijeli sadržaj puffera polagano zagrijavali na željenu temperaturu.
U praksi, kod dobro dimenzioniranog puffera (40-50 litara po kW snage kotla) nakon distizanja radne temperature kotla dovoljno je desetak minuta da bi topla voda krenula u mrežu. Mislim da je to zadovoljavajuće.

Ako si iz KA, javi se na mail ili PM slijedeći tjedan pa ti možemo uz kavicu detaljno razraditi i objasniti shemu :kava:




Pozdrav svima!
Ovako! Centralno, drva, 150 m2 a dogodine jos + 70 m2 (uredicu potkrovlje), kuca je relativno dobro izolirana, prizemlje vrhunski, kat srednje a tavan nikako ali rjesicu to prije nego ga pocnem grijati. Prvo vidim prednosti pirolitickih kotlova ali me zanima razlika u cijeni u odnosu na obicne, ovako grubo pretpostavljem da mi treba kotao od cca 35kW. Sljedece, jedino u sta sam vezano za grijanje siguran je da ce imati pufer jer je to jedini nacin regulacije. Sad vezano za to imam nejasnoca. U predhodnim postovima se puno pisalo o Ladomatu i kako on upravlja toplotom, te ne smije hladna voda u kaotao .... Jeli moguce izvesti jednostavno da se pumpa pali recimo na 20 stupnjeva i odmah gura vodu u radijatore (ne pufer) - znaci sistem ce se polako zagrijavati i nece biti opasnosti po kotao. Kada dostignemo vecu proizvodnju topline nego potrosnju ventil prebaci na punjenje pufera i sprema toplinu.
Sljedece pitanje je npr ujutu, vatra ne gori pufer je pun jel se moze napraviti neka kombinacija da tajmer ukljuci pumpu i u kombinaciji sa ladomatom pusti vodu u sistem.
Mislim da je pre sporo ako kotao najprije grije pufer pa onda radijatore u slucaju da ima dan prekida u lozenju.
Nadam se da sam bio jasan.
Postovi su vam odlicni i puno toga covjek nauci.
Hvala!

marijana.k
02.10.2008., 12:28
Podaci koje sam dobil od Centrometala:
- cijena peleta 175€/1t
- ili 2kn/kg u pakirano u vrećice od po 15-tak kg
- potrošnja peleta je oko 6kg/h

Ono kaj ja ne znam je koliko sati dnevno prosječno kotao radi zimi (recimo od 11. do 03 mjeseca)? Pretpostavljam da to ovisi i o tome jel imaš radijatore ili podno grijanje. :confused:

Jel ima netko da je ovak nešto instalirao pa da veli svoja iskustva (kritike pohale)?
I kak ova potrošnja izgeda ak se stavi u odnos s potrošnjom plina (jel to skuplje ili jeftinije od grijanja na plin)?

mi instalirali ove godine centrometalovu peć 35kwh. Za sada dobro ide, ali ložimo tek 1 mjesec. Cijena peleta koju si naveo je velika. Mi smo kupili u drvenjača d.o.o. u Mrkoplju za 0,8 kn po kili. Po našem proračunu i njihovim navodima trebali bi trošiti 5 tona na zimu. Odnos je 1l lož ulja = 2 kg peleta. BDW imamo radijatore ako to šta znači i grijemo cca 200 m2.

rib@
12.10.2008., 10:17
Bok svima.
Imamo kombinirano centralno - plinski bojler u kombinaciji s stednjakom u kuhinji u kojem je grijac za centralno i do sada nikakvih problema. Prije kojih 14 god promjenjen je grijac u peci ali je poceo suziti tj pustati. Pec je neka slovenska zidana i stvarno nikakvih problema. Interesira me zna li netko ko dela grijace po mjeri i koje su okvirne cijene istih? Obzirom da sam iz okolice Varazdina u obzir dolazi sjeverozapadna HR. Znam za "Senko", ali ima li jos koji?

Zahvaljujem.

Zvon
12.10.2008., 21:41
Netko u Mačkovcu...

kralica
20.10.2008., 12:52
Halo ekipa, molim za savjet! Vidjeli smo u Bauhausu kamine na drva koji se može spojiti na radijatore. Ima li tko kakva iskustva?

spoki007
21.10.2008., 06:10
Halo ekipa, molim za savjet! Vidjeli smo u Bauhausu kamine na drva koji se može spojiti na radijatore. Ima li tko kakva iskustva?

jedan moj frend je ove godine spajao centralno u kombinaciji solarno - kamin - plinski bojler i ono sto sam vidio kod njega je naucna fantastika,hrpa pumpi,ekspanzionih posuda,ventila,ozraka, i literature za ucenje kako se ugrijati :D (sad je na sto muka)

kamin (kod njega u biti samo loziste koje je obzidano ) kroz koje prolazi voda mora imati sve sto i normalno centralno na drva,svoju pumpu,eks. posudu itd ali je samo pitanje koliko kW je kamin i na koliko radijatora se spaja,tj dali kamin moze ugrijati koliko radijator moze otpustiti topline....

dfranc
11.11.2008., 12:21
Malo uputa ,ako netko ima volje i vremena,hvala.



Da malo osvježim temu.Grijanje je napravljeno u kući poluetažnoj, oko 120 m2,zidanoj blok ciglom30x20 cm,fasada sep bez izolacije.Peć Viadrus u 22 ,35
kw,radijatori radson,esbe miš ventil,bakrene cijevi,bojler kupaonski 80 l,ventili 5 herzovih thermostar termostatskih i ostali obični.Pošto je peč u podrumu spojena je sa dve cijevi 160 mm i dva koljena u dimnjak kroz ploću,polovina jedne metrove cijevi je ugurana u dimnjak 17x 17 cm,ostalo izolirano staklenom vunom.Zasad to dosta dobro radi,trošimo dvoje srednje tačke drva na dan i noć,24 sata.Ako netko ima volje da malo opiše,na koliko mu je otvoren miš ventil, način loženja za Viadrus iz svog iskustva,dali bi se isplatilo ugraditi spremnik topline,koliko velik i koje firme te dali se još nešto može napraviti radi što veće iskoristivosti sistema grijanja,Zahvaljujem na pomoći.Pozdrav!

Pošto mi niko nije odovorio ponavljam upit,na kojem broju od jedan do deset je najbolje postaviti troputni ventil,i ako netko ima volje da mi pošalje nekakvu šemu sa pufferom koja bi najbolje odgovarala za moj sistem centralnog i koliki bi taj puffer trebao biti.Također dali bi se inoxov spremnik za ložu mogao preraditi da služi kao spremnik topline,te kako ga izolirati.Eventualno gdje se može povoljno kupit puffer,možda i polovni.pozz

more
12.11.2008., 16:58
Pošto mi niko nije odovorio ponavljam upit,na kojem broju od jedan do deset je najbolje postaviti troputni ventil,i ako netko ima volje da mi pošalje nekakvu šemu sa pufferom koja bi najbolje odgovarala za moj sistem centralnog i koliki bi taj puffer trebao biti.Također dali bi se inoxov spremnik za ložu mogao preraditi da služi kao spremnik topline,te kako ga izolirati.Eventualno gdje se može povoljno kupit puffer,možda i polovni.pozz

Rezervoar za naftu bi mogao pretvorit u spremnik topline 100% u otvorenom sistemu za centralno grijane izolacija obićna kamena vuna debljine 5 cm i tanka paljena žica i aluminiska folija,
izolaciju skrojiš i opašeš rezervoar i vežeš sa tankom žicom ili metalnom trakom
dovoljno je do 150 oc i poslije obućeš u aluminiski lim (tanki) pričvrstiš zakovicama
za zatvoreni sistem prije oblaganja moraš ispitat koji pritisak podnosi rezervoar
napuniš ga vodom i hermetički ga spojiš sa vodovodnom mrežom i ostaviš ga pod tlakom
a ako znaš ko je proizveo rezervoar nazovi ih i pitaj koji tlak rezervoar može podnijet

more
12.11.2008., 20:10
Pošto mi niko nije odovorio ponavljam upit,na kojem broju od jedan do deset je najbolje postaviti troputni ventil,i ako netko ima volje da mi pošalje nekakvu šemu sa pufferom koja bi najbolje odgovarala za moj sistem centralnog i koliki bi taj puffer trebao biti.Također dali bi se inoxov spremnik za ložu mogao preraditi da služi kao spremnik topline,te kako ga izolirati.Eventualno gdje se može povoljno kupit puffer,možda i polovni.pozz

Ja ču sebi sam radit puffer to jest limari če ga savit u cijev strojno fi 200 visine 200 zapremina 5700-5800 lit
Po sadašnjim kalkulacijama trebat če mi
neto 509 kg 3mm ili 2,5 mm 440 hladno valjanog lima
50 kg cijevi priljubnica,noga
elektroda 20 kg
a šta je najtragičnije u otpadu su razrezali puffer debljina stjenki 4 mm i volumena 7000 tisuća sa izolacijom i grijaćima 1 sat prije nego šta sam ja došao pogledat je li imaju koji rezervar.
Otkupna cijena 3000 kn

Pogledaj po otkupima metala sigurno imaju koji rezervoar ili velike hidroforske posud.Ja još neču počet radit puffer nego ču prije sve otpade provjerit i dat nalog da mi traže rezervoar.
inaće novi puffer od 5000 lit je minimalno 35000 kn + PDV

sasase
12.11.2008., 23:43
kolko dugo ce trebat kurit da bi ugrijali rezervoar topline od 5000l ?
i jos jedno pitanje ova izrada u domacoj reziji oblik valjka on ce dobro rasporedit tlacne sile ali sta je sa dnom i poklopcem kako to planirate izvest ?

more
13.11.2008., 18:58
kolko dugo ce trebat kurit da bi ugrijali rezervoar topline od 5000l ?
i jos jedno pitanje ova izrada u domacoj reziji oblik valjka on ce dobro rasporedit tlacne sile ali sta je sa dnom i poklopcem kako to planirate izvest ?
Dna ti proizvodi tehnix http://www.tehnix.hr/Description.asp?CatID=34&DescID=70&LangID=0 najjeftinije ti je kupit njihovo dno i poklopac rade ga po din standardu 6608 izdrži bez problema 5 bari stalnog pritiska i 10 max. 4mm

njihov puffer od 5000 lit za podzemnu ugradnju sa zaštitom dođe 15000 kn + PDV
i napravljen je od 4mm lima radni tlak 5 bari sa oknom s kojim možeš uč u tank radi čiščenja,popravaka.
mogu ti i savit cijevi od 60 mm u spiralu za izmjenjivać topline
manje puffere ne rade
Sutra je kiša pa ne radim pa ču ići u obilazak limara da čujem šta se može napravit
a inaće planiram i za kuću napravit 1 pufer 1000-1500 lit i solarni bojler 600 lit

more
13.11.2008., 19:29
kolko dugo ce trebat kurit da bi ugrijali rezervoar topline od 5000l ?

na t1-t2 65oC če trebat 4,72 sati ako vissman nije lagao u tehničkoj tablici da im kotao ima 80kw max pri vlažnosti drva od 15-20%

Q= (T1-T2) X Litre X 4.183 = Toplinska energija tražena (kJ)
(Pretpostavlja se da 1 litra vode teži 1 kg)

Znaći ako je razlika temperature sadašnje i tražene (T1-T2) = 65

Znaći za 5000 lit:
Q = 65 X 5000 X 4.183 = 1359475 kJ

Prebacit u kw 1 kJ = 1KWsekund 1 kWh = 1 kJ / 3600

znači za ugrijat 5000 litara vode za 65 stupnjeva = 1 359475 / 3600 = 377,63 kWh

Kotao snage 80 KW
377,63 / 80= 4,72 sata po maximalnoj snazi

Isto tako puffer je akumulirao 377 kw sati energije koju se upotrebljava po potrebi puffer ima površinu od 16 m2 dobro izoliran imaće minimalne gubitke ali i ti gubici pošto je ugrađen u pod objekta nisu u stvarnosti gubici nego dodatni grijući elemenat

dfranc
14.11.2008., 10:06
Rezervoar za naftu bi mogao pretvorit u spremnik topline 100% u otvorenom sistemu za centralno grijane izolacija obićna kamena vuna debljine 5 cm i tanka paljena žica i aluminiska folija,
izolaciju skrojiš i opašeš rezervoar i vežeš sa tankom žicom ili metalnom trakom
dovoljno je do 150 oc i poslije obućeš u aluminiski lim (tanki) pričvrstiš zakovicama
za zatvoreni sistem prije oblaganja moraš ispitat koji pritisak podnosi rezervoar
napuniš ga vodom i hermetički ga spojiš sa vodovodnom mrežom i ostaviš ga pod tlakom
a ako znaš ko je proizveo rezervoar nazovi ih i pitaj koji tlak rezervoar može podnijet

Hvla na uputama,eventualno još neku skicu ,šemu povezivanja,ako nije problem,pošto nisam metalac nego elektroinstalater.Grijanje mi je radio kolega centralaš,a koliko sam skužio o pufferu baš i nema prevelike spoznaje,ćak mi se čini da troputni ventil nije baš najbole postavio ,uslikat ču pa potaviti sliku da čujem vaše mišljenje.pozz

bačika
14.11.2008., 13:12
Malo sam možda sada zakomplicirao objašnjenje pa ako želite mogu Vam na mail poslati upute i objašnjenje principa rada Laddomata.


bio bih zahvalan da mi posaljete upute i objašnjenje principa rada Laddomata
kredi@net.hr

more
14.11.2008., 19:45
Danas padala kiša i obilazio metaloprerađivaće i ponuda za puffer je 11 kn kg
valjkast normalno
valcjci savijaju lim u cijev do 5 m u dijametru plazma buši rupe sve 5
njihov robot to povari i gotovo u čas osim dna morat ču kupit gotovo dno
plača se samo ono što se iznese iz radione to jest lim bez obzira na otpatke plača se samo neto cijena
Ispada puffer 4mm stjenke od 5000 lit 7700 kn
Puffer 1000 lit 2 mm cijena 1200 kuna
Sve bez izolacije i s temeljnom zaštitom

Ako ne nađem gotova dna radit ću ih ravna i dodatno pojaćat
izmjenjivać topline s okruglim cijevima dotićna tvrtka ne mogu radit samo kvadtratne.A nije mi se išlo di su me uputili ali i to je izvedivo jednostavno i brzo sa pravim strojem i budite sigurni s tim naćinom napravljen puffer je iste kvalitete kao i kupovni

sasase
14.11.2008., 21:00
Ako ne nađem gotova dna radit ću ih ravna i dodatno pojaćat
izmjenjivać topline s okruglim cijevima dotićna tvrtka ne mogu radit samo kvadtratne.A nije mi se išlo di su me uputili ali i to je izvedivo jednostavno i brzo sa pravim strojem i budite sigurni s tim naćinom napravljen puffer je iste kvalitete kao i kupovni

nebi ti savjetovo radit ravno dno jer ce se usprkos pojacanju napravit jajce za primjer ja sam iskoristio stari hidrofor koji je propustio na dnu odrezo trulo dno i zavario plocu 3mm debelu na 2 bara ploca se je podala za skor 5cm tlacne sile su velike sto je veci pufer to je to prolematicnije
e sto se izolacije tice sve ispod 10cm kamene staklene ili stiropora je premalo

zole car
15.11.2008., 19:30
Ekipa može jedno brzinsko. Vezano za pelete. Na webu od drvenjača d.o.o. kaže da je 1,85 kg peleta jednako m3 plina. Ako je m3 plina na mom računu 2,08 kn a cijena peleta kg 1,25 kn ¸što znači da je 1,85 x 1,25 = 2,31 kn. Kako je onda grijanje na pelete jeftinije od plina?
Sorry ako sam donio prebrzo zaključak.

more
15.11.2008., 21:59
Ekipa može jedno brzinsko. Vezano za pelete. Na webu od drvenjača d.o.o. kaže da je 1,85 kg peleta jednako m3 plina. Ako je m3 plina na mom računu 2,08 kn a cijena peleta kg 1,25 kn ¸što znači da je 1,85 x 1,25 = 2,31 kn. Kako je onda grijanje na pelete jeftinije od plina?
Sorry ako sam donio prebrzo zaključak.
Ne nije grijanje jeftinije na pelete u dijelu hrvatske gdje vam država plača 50% računa na potrošeni zemni plin.
i peleti se ljeti mogu nabavit po cijeni od 110-150 eura tona
od biomasa peleti su najskuplja varijanta grijanja

Najjeftinije grijanje je na suha drva 12-20% vlage
2 kg drva 1m3 plina
1m3 drva 600kg = 200-300 kuna
2 kg drva= 0,66 kn ili 1m3 plina 2 kune

Ispada da grijanje na drva jeftinije od grijanja na zemni plin 3,03 puta

ZEGA
15.11.2008., 23:51
http://www.termomont.co.yu/media/download_file/id-764/force/
@bačika Imas shemu pajanja kotla i spremnika topline i bojlera za sanitarnu vodu...
z

more
16.11.2008., 09:15
Ne nije grijanje jeftinije na pelete u dijelu hrvatske gdje vam država plača 50% računa na potrošeni zemni plin.
i peleti se ljeti mogu nabavit po cijeni od 110-150 eura tona
od biomasa peleti su najskuplja varijanta grijanja

Najjeftinije grijanje je na suha drva 12-20% vlage
2 kg drva 1m3 plina
1m3 drva 600kg = 200-300 kuna
2 kg drva= 0,66 kn ili 1m3 plina 2 kune

Ispada da grijanje na drva jeftinije od grijanja na zemni plin 3,03 puta
Da se nadopunim
Grijanje na bio-pelete je za potrošaće koji nemaju mogučnost priključka na državni socijalno-politički zemni plin i dosada su se grijali na lož ulje.
i njihovo znanje o kotlovima je bilo da upale sklopku 0-1 i kotao grije a gorivo dolazi iz spremnika.
S peletima ubace kotao na pelete i rezervoar peleta i nastave se grijat na isti naćin kao s naftom(za sisteme sa kotlovnicom)
S micro pelet pećima smještenim u stanu isti sistem kao na kruta goriva.
Prednosti i mane
Prednost jeftinije grijanje od grijanja na struju,lož ulje,jednostavno za upotrebu.
Mane Astronomska cijena kotlovnice,cijena peleta varira na tržištu,kompliciran servis,velika prodaja kotlova EU podiže cijene peleta i kotlovnica,Slaba mreža prodaje peleta u hrvatskoj,neškolovani kadar montera,

more
16.11.2008., 09:40
Da se nadostavim

Grijanje na drva sistemom pirolize

Piroliza je idealna za kotlovnice u kućanstvima kojima preko dana nema ukućana. Loženje se odvija u velikim zapreminama ložišta i koje ne treba nadopunjavat 8-12 sati.Proces gorenja je automatiziran

Prednosti
Loženje najstarijim i najeftinijim gorivom na tržištu,dostupnost goriva svugdje oko nas,mogućnost da sami proizvodimo gorivo(za one koji imaju svoje privatne šume)ekološki najprihvativiji naćin grijanja,dug razmak između dopunjavanja goriva,ložač troši i svoju energiju pa če biti zdraviji:cerek:
Loženje sa velikim komadima drva izbjegava se cjepanje
Mane kotlovnica je skuplja za 100-200% u odnosu na kotao za lož ulje,
Drva se moraju pripremat 12-14 mjeseci prije upotrebe,

kotlovnica Grijanja na drva klasićni naćin
Klasićni kotao na drva je idealan za osobe kod kojih je netko od ukućan uvijek kod kuće loži se svako 1-2 sata,
Prednosti jeftino gorivo,jeftini kotlovi,
Mane često rućno nadopunjavanje kotla gorivom

sasase
16.11.2008., 16:15
kotlovi na pirolizu su jos uvjek exotika kod nas i po obicaju se prodaju kotlovi nizeg cjenovnog razreda stim i slabijeg iskoristenja jos uvjek je veliki problem servisiranje i uzdrazavanje
ti kotlovi u prvilu traze spremnik topline inace nemogu radit optimalno kad sve to zbrojis novi kotel spremnik topline i pripadajucu automatiku brzo dostignes 10000 e samo za kotlovnicu sto je za vecinu skupa stavka
al kod nas ljudi skoro pa ni neznaju pravilno kurit da se i kod obicnih peci sa pravilnim nacinom kurenja produzit interval izmedu kurenja

more
16.11.2008., 18:18
kotlovi na pirolizu su jos uvjek exotika kod nas i po obicaju se prodaju kotlovi nizeg cjenovnog razreda stim i slabijeg iskoristenja jos uvjek je veliki problem servisiranje i uzdrazavanje
ti kotlovi u prvilu traze spremnik topline inace nemogu radit optimalno kad sve to zbrojis novi kotel spremnik topline i pripadajucu automatiku brzo dostignes 10000 e samo za kotlovnicu sto je za vecinu skupa stavka
al kod nas ljudi skoro pa ni neznaju pravilno kurit da se i kod obicnih peci sa pravilnim nacinom kurenja produzit interval izmedu kurenja

da je egzotica je ali cijena ne može dostić 10000 eura.

Buderuss piroliza koatao logano 13000 kn
Puffer elbi 500 lit 5000 kn
Spojevi,pumpa,miš ventil 2000 kn
Sve ukupno 20 000 kn

godišnja potrošnja

14 m3 drva x 250 kn 3500 kn
Ukupna investicija
1 god
23500 kuna
2 god
3500
3 god.
3500
4 god
3500
5 god
3500

Sveukupno 5 godina exsploatacije

41000 kuna

Kotlovnica na naftu
Kotao 5000 kn
Plamenik 2500 kn
Spojevi,pumpa,miš ventil 2000 kn
Sveukupno 9500 kn
Godišnja potrošnja
4000 lož ulja x 5 = 20000 kn
Sveukupno 1 godina 29500 kuna
2god 20000kn
3 god
20000 kn
4 god
20000 kn
5 god
20000 kn

109 500 kuna 5 godina eksploatacije

Kotlovnica na drva klasik
Kotao junkeros 5500 kn
Spojevi,pumpa,miš ventil 2000 kn
Puffer elbi 500 lit 5000 kn

Sveukupno 12500 kn
Da dalje ne računam možete sami
Nije uvjek najjeftinije najgore a isto tako nije najskuplje najbolje to jest najekonomićnije

sasase
16.11.2008., 22:13
more
nebi se htel prepucavat ali kotlovi na pirolizu od recimo 20kw vecini se vrti cijena od 4000 e pa na dalje ovisno o proizvodacu makar ima i tu brdo caka recimo isti kotel samo su stitovi malo drugciji i boja i normalno ime a 1000e razlike
sta se tice spajanja pufera, peci i sistema nemoze se to izvest sa jednom pumpom i bez dobre podrske elektronike- - a sve to natuce brdo krznenih

spoki007
17.11.2008., 06:17
more
nebi se htel prepucavat ali kotlovi na pirolizu od recimo 20kw vecini se vrti cijena od 4000 e pa na dalje ovisno o proizvodacu makar ima i tu brdo caka recimo isti kotel samo su stitovi malo drugciji i boja i normalno ime a 1000e razlike


ma daj molim te....
cijena viessman vitolig 150 25kW je 15.000kn kojih 4.000€ :top:

more

sta se tice spajanja pufera, peci i sistema nemoze se to izvest sa jednom pumpom i bez dobre podrske elektronike- - a sve to natuce brdo krznenih
dobro,treba ti jos jedna pumpa(wilo star rs26/6 600kn) i termostat (700kn),znaci 200ojrica vise....

sasase
17.11.2008., 10:38
tocno spooki007

govorimo ocito sa malim vremenskim razmakom vitoling 150 je pec koja koristi prirodni uzgon dimnjaka i nema nikakve kontrole sagorevanja znaci stara tehnologija nema nikave dodatne automatike sve je treba potrebno dokupit
ja kad govorim o kotlovima na pirolizu mislim na sadasnju tehnologiju koje su sad u upotrebi
recimo nesto ovakvo ovo spada u donji srednji razred
http://www.wvterm.si/

spoki007
17.11.2008., 11:26
ma meni je jasno da kotlovnica u kojoj su instalirani vitolig/pufer/koje kakve pumpe/termostati i kojesta drugog zahtjeva odredjenu kolikinu novca(u mojem slucaju cca.20.000-25.000kn) vise ali isto tako taj sistem ti eliminira u dobroj mjeri mane lozenja na drva (cesto bacanje drva u pec/ciscenje peci/slabu iskoristivost...) i ono sto je najbitnije za nakoga tko je u radnom odnosu da ujutro ili navecer nalozi vatru i da je minimalno 12h miran do slijedeceg lozenja......

za nekoga tko je u mirovini ili je non stop kod kuce ,ove peci(obicne na drva) koje si ti naveo su zakon.....

more
17.11.2008., 21:52
tocno spooki007

govorimo ocito sa malim vremenskim razmakom vitoling 150 je pec koja koristi prirodni uzgon dimnjaka i nema nikakve kontrole sagorevanja znaci stara tehnologija nema nikave dodatne automatike sve je treba potrebno dokupit
ja kad govorim o kotlovima na pirolizu mislim na sadasnju tehnologiju koje su sad u upotrebi
recimo nesto ovakvo ovo spada u donji srednji razred
http://www.wvterm.si/

Ja ču ti morat slikat moju kotlovnice pa da vidiš
Kotao 1800 KW na kruta goriva(nema ništa osim jednog termometra koji ne radi)
kotao 750 KW mazut(automatika jedan uklopnik i 1 kotlovski termostat od 30 kn radi bez problema 35 godina)
nikakvi pufer i ama baš nikakva pumpa-mješalica cijevi fi 150 i kad se sve ugrije strujanje se dobije da pumpe mogu samo sanjat
bili smo ubacili pumpu prije 7-8 god i nakon prve godine je izbacili jer je remetila sihronizaciju kotlova otvoren sistem

druga kotlovnica kotao 250 kw(čistia svako 2-3 godine) i mješalica od 100-300W oko 3000 tisuća metara cijevi i izmjena kompletne vode se izvrši u roku od 6-10 minuta
dimnjak velićine fi 300 i visine 100 cm to jest 1 metar(privremeno riješenje koje je na kraju ostalo radit 10 godina) isto otvoreni sistem

Inaće najbolji uzgon za dimnjake je prirodni najbolji kotao je s što manje elektronike po mogućnosti ništa

Prije par godina sam kupio honewell termostat i platio ga u americi 200$ kao high end tehnologija precizan u stupanj.i isto mi je crkao kao i jeftini cijevni od 40 kn

spoki007
18.11.2008., 11:34
imam ovakav (http://s4.tinypic.com/16k6yl1.jpg) spremnik(za naftu) od 2000 ili 2500l,trenutno se nalazi u podrumu kuce mojih roditelja,da bi izisao van potrebno ga je prerezati po pola... :(
mislio sam ga prerezati,transportirati do mojeg podruma i ponovno zavariti,a koristi bi ga kao spremnik za akumuliranu toplu vodu grijanja (ne za pice :D )
pitanje je dali ga se moze dobro zavariti da ne pukne pod pritiskom vode?
dali da odmah kad je "raskopan" postavim u njega i ovakve spirale (http://i34.tinypic.com/8zjh90.jpg) za danas sutra solarno grijanje i kolike povrsine bi trebao biti izmjenjivac?

sasase
18.11.2008., 21:21
more
ja se slazem da je jednostavnost genijalnost
kaj se kotlovnica tice nekaj sam se jih nagledal i to ovakvih koje opisujes pa do malo vecih cak sam se susrel i sa raritetom -lokomobila ak znas kaj je to a o dimnjaci to je druga spika
nije mi se cilj prepucavat
kad nanese prica o pirolitickim kotlovima sadasnja tehnologija je to dopeljala do savrsenstva i elektroniku nemozes izbec
recimo vitoling pec je pocetak koristenja pirolize to je kotel koji je za danasnje vreme primitivan
kaj se spreminka topline(ide mi na zivce rec puffer ) on je kod takvih kotlova skoro neizbezan jer omogucava konstantu gorenja jer ucestalo smanjivanje ili povecavanje inteziteta gorenja dovodi do nepotpunog izgaranja goriva stim povecanje potrosnje
spremnik topline cak i kod peci na loz ulje donese ustedu
slazem se da u ovo vreme dat 5000e za pec je puno previse za nas prosjecne gradane ali kad tad ce i drzava morat pocet subvencijonirat takve stvari a i napravit reda u tom sektoru onda ce se ljudi pocet okretat takvim stvarima

spokioo7
ja sam davno razmisljo da upotrebim cisternu za spremnik topline al kad sam ju nadruko na 2 bar pritiska pocela se napuhavat ko bundeva tak da sam odusto od toga

miss-rebel
20.11.2008., 09:29
Imamo centralno 2 mjeseca, nemam pojma šta se događa ni s dimnjakom nit sa peći, kondenzira se kao ludo... curi na sve strane iz dimnjaka... Temperatura na termostatu se ne diže više od 40-45, iako je postavljeno na 60-65...
Drva se unutra samo onako... cvrlje... ništa ne gore kak spada, samo se dime, a pravog plamena odnikud.

Dosada je gorilo solidno. Peć je nova, neka Logano...
:ne zna:
P.s. Cijev od dimnjaka do peći smo čistili (iako baš i nije bilo nekaj za počistit), dimnjak nismo.

spoki007
20.11.2008., 10:25
Imamo centralno 2 mjeseca, nemam pojma šta se događa ni s dimnjakom nit sa peći, kondenzira se kao ludo... curi na sve strane iz dimnjaka... Temperatura na termostatu se ne diže više od 40-45, iako je postavljeno na 60-65...
Drva se unutra samo onako... cvrlje... ništa ne gore kak spada, samo se dime, a pravog plamena odnikud.

Dosada je gorilo solidno. Peć je nova, neka Logano...
:ne zna:
P.s. Cijev od dimnjaka do peći smo čistili (iako baš i nije bilo nekaj za počistit), dimnjak nismo.

ja bi rekao svjeza drva,i jako vlazna.....u okladu hrastovina :D

miss-rebel
20.11.2008., 10:59
Ima i hrastovine i bukovine i miksano svježa, suha... Ali mi je fascinantno to kaj su gorila normalno dosad. Mozda je nest drugo.
I to kaj gori, gori samo naprijed.... Kod otvora za zrak...

spoki007
20.11.2008., 11:06
da je zastopan djelomicno dimnjak vatra bi gorila ali smanjenim intenzitetom ili bi se zagasila ali ne bi "cvrljila","cvrlje" iskljucivo ako su vlazna.....
dali ti s vremenom opada tlak u sistemu?mozda ti je pukao kotao pa curi voda iz kotla po drvima

mazgov
20.11.2008., 13:20
I to kaj gori, gori samo naprijed.... Kod otvora za zrak...

regulacijska klapna zraka , koja se nalazi negdje sa strane peći u ispod oplate ,ne otvara , ili ju je neko smanjio na minimum , ili je nešto upalo pa nemože otvorit , ukoliko malo otvorite vrata posude za pepel i vatra pojača i uspije postić zadanu temperaturu , onda nema dvojbe , otkazala vam je regulacijska klapna
ukoliko gubite tlak u sistemu (kao što vam je već navedeno) padom tlaka , ukazuje da gubite vodu , a to može značit da istu gubite baš u ložištu i ista vam moči drva i gasi plamen

miss-rebel
21.11.2008., 11:14
Ovakva nam je peć...
slika (http://i33.tinypic.com/35hg1ly.jpg)
Na slici sam označila crnom bojom di sam jutros našla lokvicu vode.

Kako se sanira taj kvar ako pušta vodu?

spoki007
21.11.2008., 12:06
gusana pec,kojoj je puknuo clanak uslijed povratka hladne vode iz sistema,najvjerojatnije
bojim da ti nema pomoci....netko ce to mozda i zavariti ali sve je to krpanje.....

dfranc
21.11.2008., 12:26
Hvla na uputama,eventualno još neku skicu ,šemu povezivanja,ako nije problem,pošto nisam metalac nego elektroinstalater.Grijanje mi je radio kolega centralaš,a koliko sam skužio o pufferu baš i nema prevelike spoznaje,ćak mi se čini da troputni ventil nije baš najbole postavio ,uslikat ču pa potaviti sliku da čujem vaše mišljenje.pozz





Slike .pozz

http://i38.tinypic.com/153qniu.jpg

Lee Champa
21.11.2008., 12:29
gusana pec,kojoj je puknuo clanak uslijed povratka hladne vode iz sistema,najvjerojatnije
bojim da ti nema pomoci....netko ce to mozda i zavariti ali sve je to krpanje.....

Možda brtva......ako ima sreće:D

mazgov
21.11.2008., 12:38
Ovakva nam je peć...
slika (http://i33.tinypic.com/35hg1ly.jpg)
Na slici sam označila crnom bojom di sam jutros našla lokvicu vode.

Kako se sanira taj kvar ako pušta vodu?

ipak će te morati zvati majstora , ili nekog tko zna rastaviti oplatu peći , očistite kompletno ložište i tražite mjesto puknuća i tek tad se može znati vrsta i način sanacije , ako je na nekom spoju možda se može samo dotegnuti , a ako je puknuće trebat će variti ukoliko je zgodan pristup , u svakom slučaju je rastavljanje oplate i potom dalje

more
21.11.2008., 17:00
Ovakva nam je peć...
slika (http://i33.tinypic.com/35hg1ly.jpg)
Na slici sam označila crnom bojom di sam jutros našla lokvicu vode.

Kako se sanira taj kvar ako pušta vodu?
Nemoj ti zvat nikakvog majstora nego zovi onog ko ti je prodao peć i reklamiraj imaš garanciju

sasase
21.11.2008., 18:54
Nemoj ti zvat nikakvog majstora nego zovi onog ko ti je prodao peć i reklamiraj imaš garanciju

tocno to je jos nova igracka u ducan i nek dodu serviseri bilo da je puko clanak bilo da je na spojnicama propustilo njihovo je da saniraju
inace ne isplati se to varit jednostavnije i sigurnije je zamjenit clanak

ruler
21.11.2008., 22:01
mislio sam ga prerezati,transportirati do mojeg podruma i ponovno zavariti,a koristi bi ga kao spremnik za akumuliranu toplu vodu grijanja (ne za pice :D )

ne ide, imao sam istu ideju, informirao se, odustao, ne drži pritisak, ne isplati se pojačavati, end of story.

btw meni ako sve prodje, druge godine ide teta ETA SH 20.

Corbavia
22.11.2008., 10:34
Što je bolje uzeti? Imam bojler od 4000 lit., spojeno solarno na njega i dosad sam korisito struju za dogrijavanje. Ali mi dođe preskupo i prije poskupljenja struje. Sad sam mislio uzeti peć na drva. Jedni kažu uzmi Centrometal drugi kažu uzmi gusanu Viadrus. Sad ovdje citam da ona moze puknuti ako dolazi hladna voda. Ja sam mislio da puca samo ako smrzne? Zelim imati sto manje tehnike, da bi izbjegao citanje enciklopedije kako bi se zagrijao i kako ne bi morao svakih dva tjedna zvati nekog...

spoki007
24.11.2008., 06:17
ne ide, imao sam istu ideju, informirao se, odustao, ne drži pritisak, ne isplati se pojačavati, end of story.


pritisak je i mene mucio,na drugom spremniku pise ispitani pritisak 0,3bara :rolleyes:
ja uzimam centrometalov cas-s 500l ili cas-1000l


Što je bolje uzeti? Imam bojler od 4000 lit., spojeno solarno na njega i dosad sam korisito struju za dogrijavanje. Ali mi dođe preskupo i prije poskupljenja struje. Sad sam mislio uzeti peć na drva. Jedni kažu uzmi Centrometal drugi kažu uzmi gusanu Viadrus. Sad ovdje citam da ona moze puknuti ako dolazi hladna voda. Ja sam mislio da puca samo ako smrzne? Zelim imati sto manje tehnike, da bi izbjegao citanje enciklopedije kako bi se zagrijao i kako ne bi morao svakih dva tjedna zvati nekog...

bojler od 4000l koristis za centralno grijanje?
koliko solarnih panela imas?koliko m2?
a prema bojleru od 4000l ide pec od 80kW....ajme mrcine :D

ja sam za centrometalovu pec,celicni lim kojeg mozes lakse variti ako pukne nego gus (a puca jer u vrelu pec uleti hladna voda iz sistema)

Corbavia
24.11.2008., 22:45
pritisak je i mene mucio,na drugom spremniku pise ispitani pritisak 0,3bara :rolleyes:
ja uzimam centrometalov cas-s 500l ili cas-1000l




bojler od 4000l koristis za centralno grijanje?
koliko solarnih panela imas?koliko m2?
a prema bojleru od 4000l ide pec od 80kW....ajme mrcine :D

ja sam za centrometalovu pec,celicni lim kojeg mozes lakse variti ako pukne nego gus (a puca jer u vrelu pec uleti hladna voda iz sistema)

Majstor mi je rekao da je 40 kW dosta. Imamo 6 kolektora. Preko ljeta zagriju vodu pa do 80 oC. Tople vode bude neograniceno ali zimi gotovo nista. Bude malo kada je dugo suncano ali to je u Rijeci za mene prerijetko. Bojler je dosta dobro izoliran pa bi zato trebalo biti dosta tih 40 kW. U međuvremenu mi je i majstor ipak savjetovao centrometalovu.
Nadam se da ce me to rijesiti muke gledanja na racun za struju, svakog proljeca. Udobno i cisto je bilo na struju i kolektore ali imam vise vremena nego para pa zato idem na drva.

spoki007
26.11.2008., 13:39
kupio sam jedan centrometal cas-s 500l spremnik(sa spiralom) i jedan cas-500 obican spremnik pa me zanima dali ce biti ispravno ako ovako (http://i34.tinypic.com/cs5tc.jpg) spojim kotao-spremnik-spremnik
napominjem da imam i kombinirani bojler(desno na slici) od 80l koji takodjer ima ugradenu spiralu i spaja se na centralno grijanje
dali i gdje idu nepovratni ventili?
i dali je nuzan troputni ventil koji je blize radijatorima?

Lee Champa
27.11.2008., 00:01
Troputi (miš) ventil možeš zamijeniti termo glavama na radijatorima!

ZEGA
27.11.2008., 00:28
a i neka prigusnica nije naodmet u krugu PTV

Corbavia
05.12.2008., 23:11
pritisak je i mene mucio,na drugom spremniku pise ispitani pritisak 0,3bara :rolleyes:
ja uzimam centrometalov cas-s 500l ili cas-1000l




bojler od 4000l koristis za centralno grijanje?
koliko solarnih panela imas?koliko m2?
a prema bojleru od 4000l ide pec od 80kW....ajme mrcine :D

ja sam za centrometalovu pec,celicni lim kojeg mozes lakse variti ako pukne nego gus (a puca jer u vrelu pec uleti hladna voda iz sistema)

Sto znaci hladna voda? Koliko je stupnjeva opasno za pec?

Lee Champa
06.12.2008., 06:31
Pa normalno je da u peć uleti hladna voda. To je predviđeno za slučaj da "pobjegne temperetura" i ne smije se ništa dogoditi:top:

sasase
06.12.2008., 09:59
Pa normalno je da u peć uleti hladna voda. To je predviđeno za slučaj da "pobjegne temperetura" i ne smije se ništa dogoditi:top:


peci koje imaju prevideno hladenje u slucaju pregrijavanja na nacin dopreme hladne vode iz vodovodne mreze imaju izvedeno to na nacin da je unutar kotla ugradena spirala kroz koju pocne prolazit hladna voda i ne mesa se sa vodom iz sistema radi toga kotel nemoze puknut ili kaj slicno
kaj se tice povratnog voda kod malih sistema skoro nikad razlika u teperaturi polaznog i povratnog voda nije veca od 20C sto isto nemoze pokrenut pucanje kotla bilo gusenog bilo limenog --plehnatog
fama da su gusani kotli osetljivi i da pucaju je malo navucena najvise puta se dogodi kvar na spojevima i radi samog nekvalitetnog odljeva i to po obicaju u pocetku rada samog kotla

Lee Champa
06.12.2008., 11:28
....unutar kotla ugradena spirala kroz koju pocne prolazit hladna voda i ne mesa se sa vodom iz sistema ..............

Tak bi trebalo bit!
Ali kad "pobjegne temperatura" onda proradi sigurnjak. To pak znaći nedostatak vode u kotlu, i "majstori" izbacuju (ako mogu) taj izmjenjivač za brzo hlađenje. On ohladi vodu i nadomjesti manjak, a višak zbog onih 3-4 bara sigurnjak propusti odmah i tijekom zagrijavanja.

sasase
06.12.2008., 21:44
neznam za takve storije do sad nisam jos cuo da bi netko to vadio ali ako toga stvarno ima a j...ga kod nas je sve moguce

Nimalo Vazan
07.12.2008., 22:30
Pravilno izveden sustav grijanja, tj. kotla na kruta goriva, a to znači:

-ugrađen termički izmjenjivač za pothlađivanje u slučaju kuhanja (nema svaki kotao ugrađen u sebi, npr. centrometal, kod njih se kupuje zasebno. Buderus piroliza ima izmjenjivač u sebi dok npr. gusani Buderus kotao ima zasebno i potrebno ga je montirati na kotao)

-pravilno dimenzionirana ekspanziona posuda na sustavu grijanja (dovoljnog kapaciteta)

-konstantan tlak vode u gradskoj mreži ili hidroforu (2 bara u protoku kod aktivacije termičke zaštite)

-tlak u sustavu grijanja između 1-2 bara


Ako je ovo zadovoljeno nemože se ništa desiti ni sa čeličnim kotlom ni gusanim. Sve ostalo su puste priće. Nema aktivacije siguronosnog ventila bez obzira na "kuhanje kotla". Osim toga voda u kotlu ne kuha na 105 C kao inače jer je pod tlakom. Pod tlakom voda kasnije kuha i nema žuborenja i stvaranja zraka. Znači nema kuhanja i nema problema. Kotao se pothlađuje sve dok drva ne izgore ili ih netko ne izbaci i sistem dalje funkcionira nakon pothlađenja kao da se ništa nije desilo.

Treba jedino pronaci razlog kuhanja a toje ili blokada pumpe ili termo ventili na radijatorima koji zatvore kad su svi zagrijani pa energija nema kamo ili je netko zatvorio sve ventile. Znači uvjek ima razlog problema, a stvari su izmišljene da funkcioniraju kako treba, druga je stvar što zbog uštede sustavi nisu izvedeni prema propisima.

U svim ostalim slučajevima problem je u tome dali je sustav uopče izveden kako treba.:top::top::top:

FAuWE
11.12.2008., 13:32
Pravilno izveden sustav grijanja, tj. kotla na kruta goriva, a to znači:

-ugrađen termički izmjenjivač za pothlađivanje u slučaju kuhanja (nema svaki kotao ugrađen u sebi, npr. centrometal, kod njih se kupuje zasebno. Buderus piroliza ima izmjenjivač u sebi dok npr. gusani Buderus kotao ima zasebno i potrebno ga je montirati na kotao)

-pravilno dimenzionirana ekspanziona posuda na sustavu grijanja (dovoljnog kapaciteta)

-konstantan tlak vode u gradskoj mreži ili hidroforu (2 bara u protoku kod aktivacije termičke zaštite)

-tlak u sustavu grijanja između 1-2 bara


Ako je ovo zadovoljeno nemože se ništa desiti ni sa čeličnim kotlom ni gusanim. Sve ostalo su puste priće. Nema aktivacije siguronosnog ventila bez obzira na "kuhanje kotla". Osim toga voda u kotlu ne kuha na 105 C kao inače jer je pod tlakom. Pod tlakom voda kasnije kuha i nema žuborenja i stvaranja zraka. Znači nema kuhanja i nema problema. Kotao se pothlađuje sve dok drva ne izgore ili ih netko ne izbaci i sistem dalje funkcionira nakon pothlađenja kao da se ništa nije desilo.

Treba jedino pronaci razlog kuhanja a toje ili blokada pumpe ili termo ventili na radijatorima koji zatvore kad su svi zagrijani pa energija nema kamo ili je netko zatvorio sve ventile. Znači uvjek ima razlog problema, a stvari su izmišljene da funkcioniraju kako treba, druga je stvar što zbog uštede sustavi nisu izvedeni prema propisima.

U svim ostalim slučajevima problem je u tome dali je sustav uopče izveden kako treba.:top::top::top:

NIMALO VAZAN poslao sam ti poruku na PM,molim te javi se,Hvala

pribek
17.12.2008., 20:13
Našao sam neki Češki program za dimenzioniranje ekspanzione posude. Čini mi se da prilično točno određuje potreban volumen. Ako netko treba nek se javi na PM (nemogu staviti EXE file u attachment).

warvick1
18.12.2008., 11:59
Zanima me gdje mogu kupiti kotao na pelete i koliko koštal?Po mogućnosti u Bj.Bilogorskoj županiji.Činjenica da su pelete tek novitet kod nas i da se jako malo zna o tome,a ja se zapalio kao dijete.I vrlo uskoro moram odlučiti kakvu peć kupiti!?S tim što ću ja grijati 120m2.

k0m3r
18.12.2008., 12:38
zanima me da li negdje mogu naci cjenike od Viessmana?zanimaju me cijene kotlova na kruta goriva,i ostlaih potrebnih stvari za centralno..
zahvaljujem

rujan77
23.12.2008., 13:18
Molim pomoć i savjete.

Na proljeće planiram raditi centralno na drva.Kuća se nalazi 40 km južno od Senja, 5 km od mora.Prizemlje cca 35m2 suteren, debeli zidovi, kat cca 70m2 bloketi.Planiram kupiti peć Senko, da mogu kuhat na nju, da ima pećnicu, da mogu imat toplu vodu u kupaoni.
Koju snagu peći mi savjetujete s obzirom na kvadrate?
Što mislite o svemu ovom, o pećima Senko?
Koje radijatore i bojler?
Gdje u Rijeci najpovoljnije nabaviti sve potrebno za postavljane centralnog?
Imam dimnjak fi 12 cm za one obične peći od Gorenja, treba li širi dimnjak? Koji?
Svi savjeti su dobrodošli.
Hvala

Lee Champa
24.12.2008., 08:20
Za početak - novi dimnjak - ništa ispod fifi 16 :D

mazgov
24.12.2008., 10:00
Molim pomoć i savjete.

Prizemlje cca 35m2 suteren, debeli zidovi, kat cca 70m2 bloketi.

Svi savjeti su dobrodošli.
Hvala

izolirati zidove s vanjske strane s minimalno 8cm termo izolacije, a uvođenje centralnog ostaviti za kasnije , s dobrom izolacijom , odma u startu uvođenja centralnog vam treba manji broj članaka radijatora i peć slabije snage , temperaturne promjene su puno sporije , što je vrlo važno pri loženju na kruta goriva koje je jako teško precizno kontrolirati

nakon izolacije kuće (obavezno) , preporučujem lijevano željezne radijatore i razvod od čeličnih cijevi (dimenzija broj veće od proračunske) s debljim cijevima povećavate količinu protoka , a smanjujete brzinu , pri istom kapapitetu optočne pumpe, peć takođe lijevano željezna , kago bi povećali što više masu i samim tim akumulaciju toplonske energije , što je jako bitno pri loženju krutim gorivima

kad izolirate kuću javite se dobit će te daljnje upute

Lee Champa
26.12.2008., 07:53
....preporučujem lijevano željezne radijatore i razvod od čeličnih cijevi (dimenzija broj veće od proračunske) s debljim cijevima povećavate količinu protoka , a smanjujete brzinu , pri istom kapapitetu optočne pumpe, peć takođe lijevano željezna , kago bi povećali što više masu i samim tim akumulaciju toplonske energije , što je jako bitno pri loženju krutim gorivima.....

Što si napisao za izolaciju kuće -potpuno OK!

Ovo ostalo ne drži vodu - drži, ali nije bitno!

Aluminijski radijatori, cijevi bakar ili inox!:top: (ljepše, jeftinije u samogradnji i navedene cijevi imaju manji unutrašnji otpor strujanja-finija obrada i mogu biti manjeg fifija)

A ono o masi i akumulaciji je točno, ali nebitno!
Masu (prostoriju, kuću) treba zagrijati i to naročito ćim prije, a kako se hladi to nikom nije bitno!
"Ugurana" količina topline je na kraju ista!

mazgov
26.12.2008., 11:56
Aluminijski radijatori, cijevi bakar ili inox!:top: (ljepše, jeftinije u samogradnji i navedene cijevi imaju manji unutrašnji otpor strujanja-finija obrada i mogu biti manjeg fifija)



postoji nešto što se zove kemijska korozija i nije ni malo zanemariva pri postavljanju instalacije s različitim materijalima različitog potencijala , poslije bude što nam je to "pojelo" peć , crne cijevi traju i 30 godina bez problema , bakar je bolji , ali nepotreban i to je trend i hir

Lee Champa
26.12.2008., 13:44
postoji nešto što se zove kemijska korozija i nije ni malo zanemariva pri postavljanju instalacije s različitim materijalima različitog potencijala ........

Da kemijska korozija se javlja (vidljiva)- i nakon 50 godina na mjestu dodira dva metala različitog elektropotencijala vidjet će se krateri (npr: bakar/aluminij):D

Da bakar je: ljepši, bolji i jednostavniji za raditi (pogotovo "sam svoj majstor"):D

Frrrantic
27.12.2008., 17:33
postoji nešto što se zove kemijska korozija i nije ni malo zanemariva pri postavljanju instalacije s različitim materijalima različitog potencijala , poslije bude što nam je to "pojelo" peć , crne cijevi traju i 30 godina bez problema , bakar je bolji , ali nepotreban i to je trend i hir

Ispravak netočnog navoda:
Nije "kemijska korozija" nego "galvanska struja". Ali te ovo uopće ne treba brinuti jer su ti svi spojevi s materijala na materijal s navojem - kudelja, teflonska traka... koja sprječava direktan dodir dva materijala što je jedan od tri uvijeta za nastanak galvanske struje
Bakrene cijevi nisu trend ni hir nego je lakše s njima raditi. I izgledaju lijepše. Nečeš razvod kroz kuću raditi crnim cijevima! Nismo u 60-tima. Sve ispod 2" radi s bakrom. Ali za kuću nečeš imati ni približno toliku dimenziju.

user zoki
30.12.2008., 21:37
Majstori cemu služi ova hidraulična skretnica (5) na ovoj instalaciji ?
http://a24e.blog.hr/2008/03/index.html#dan31

Nimalo Vazan
31.12.2008., 00:01
Majstori cemu služi ova hidraulična skretnica (5) na ovoj instalaciji ?
http://a24e.blog.hr/2008/03/index.html#dan31

Hidraulična skretnica nije ništa drugo nego jedno jednostavno tehničko rješenje koje služi za uklapanje više krugova grijanja različitih količina protoka u jedan sistem grijanja a da jedan na drugog nemaju utjecaja.

Jednostavno rečeno ništa drugo nego jedna kanta određene zapremine (ne baš tako jednostavno, postoje propisi dimenzioniranja, razmaka priključaka i dimenzije ovisno o veličini sustava) koja mora imati minimalno 4 priključka, dva za primarni i dva za sekundarni krug

I tada su svi krugovi grijanja bez obzira koliko ih ima hidraulički gledano spojeni zajedno ali gledano sa strane tlakova unutar krugova grijanja koji se pojavljuju neutralni i jedan na drugog nemaju utjecaja, tj. hidraulički su uravnoteženi.

Ugradnja skretnice je tipična za sustave sa podnim grijanjem gdje sa strane podnog grijanja imaš veliki protok tj. količinu prepumpane vode, dok sa druge strane imaš bojler ili kotao koji je protokom ograničen do određene mjere tj. protok i količina vode su manji nego u podnom grijanu.

Pogotovo je ovo bitno kod nekih kondenzacijskih uređaja koji ne dozvoljavaju veliki Δt između polaza i povrata pa bi spajanjem istog direktno na ogrjevi krug moglo doči do problema prilikom rada uređaja, tj. stalno bi izbacivao grešku i u principu nikada nebi mogao predati potrebnu ogrjevnu snagu prema potrošaču i još bi se moglo pisati o drugim problemima................ koji se pojavljuju a karakteristični su za podno grijanje i pitanje zašto mješajući ventil na krug grijanja ako je samo jedan krug i bla bla bla.........

Skretnica je također dobra na svakom sustavu jer upravo zato što je uglavnom puno večeg presjeka nego cijevi koje su na nju spojene za posljedicu imaju malu brzinu strujanja vode pa se upravo iz tog razloga veliki broj skretnica izrađuje sa otvorom za čišćenje jer se u njoj skupi prljavština iz sustava grijanja.

Ona također pojednostavljuje dimenzioniranje pumpi za krugove grijanja jer netreba biti toliko precizan kao u slučaj kad je nema jer pumpe mogu imati veliki utjecaj jedna na drugu ako su nepravilno dimenzionirane

Sve u svemu dalo bi se o njoj pričati puno, akumulacioni spremnik također se može svrstati u hidraulične skretnice.

Uglavnom treba paziti da ona nebude dimenzionirana premalena ali nikako ni prevelika jer opet može biti problema kasnije na instalaciji i kod prijenosa topline.

U svakom slučaju nije loše da je ugrađena na sustav i ne škodi nikako jer jednostavno uravnotežuje krugove grijanja i poboljšava regulaciju svakog kruga zasebno, naravno uvjet je da svaki krug ima svoju cirkulacionu pumpu isto kao proizvođač topline (kotao, bojler......)

:top::top::top:

user zoki
31.12.2008., 07:23
To se zove objašnjenje http://www.forum.hr/images/smilies/thumbs.gif,hvala..
Ali ,(prokleti ali ) ..npr, ovaj s linka ima podno grijanje ..da li bi trebao ovaj miš ventil (7) za slucaj kada bi ovaj sustav grijao preko radijatora ?

Nimalo Vazan
31.12.2008., 12:01
To se zove objašnjenje http://www.forum.hr/images/smilies/thumbs.gif,hvala..
Ali ,(prokleti ali ) ..npr, ovaj s linka ima podno grijanje ..da li bi trebao ovaj miš ventil (7) za slucaj kada bi ovaj sustav grijao preko radijatora ?

Ako bi taj radijatorski krug bio jedini krug grijanja a sve ostalo bi bilo ugrađeno kao i kod ovog sa linka, onda mješajući ventil nije obavezan iz jednostavnog razloga što če sam aparat (bojler, kotao.....) zagrijavati vodu prema zadanoj krivulji tog kruga i puštati ju u sustav. Ukoliko bi bila dva odvojena kruga sa zasebnim sobnim termostatima i potrebom da se krugovi reguliraju kako je kome volja, onda su mješajući ventili potrebni.

Ali napomenuo sam da sve ostalo mora biti kao kod ovog sa linka, samo izbaciš mješajući. Čak bi mogao izbaciti i skretnicu no to bi bilo moguće kod klasičnog aparata a nikako kondenzacionog jer bi kod kondenzacionog zezao onaj Δt o kojem sam pisao. Može se to riješiti i sa prestrujnim ventilom umjesto skretnice ako je u pitanju samo jedan krug ali treba ga podešavati i točno znati protoke, dok je skretnica elegantnije i kvalitetnije rješenje.

:top::top::top:

Slatky
04.01.2009., 20:44
pitanje: grijem se na ložu i želio bi na sistem još stavit peć na drva. dali mi treba sve duplo? ekspanziona, pumpa termometri. peć nebi bila na istom mjestu gdje i peć za ložu.

sasase
04.01.2009., 23:54
netreba
da se sve spojit paralelno tako da sistem koristi to zajedno jedino kad se spaja treba obavezno bit siguran da expanzija u bilo kojem slucaju ostaje otvoreno vezana na sistem
za prebacivanje peci ulje/drva dovoljno je jedan venti makar ni taj nije potreban ako covjek oce da mu sistem radi simultano (loza preuzima poso dok se ne kuri na drva )

mazgov
05.01.2009., 12:05
bit siguran da expanzija u bilo kojem slucaju ostaje otvoreno vezana na sistem


i biti siguran da je expanziona dostatnog kapaciteta za oboje

sasase
05.01.2009., 15:41
i biti siguran da je expanziona dostatnog kapaciteta za oboje
tocno ili dod jos jednu i nisi nista pogresio
ja sam bil ljen prisrafit jos jednu al mi je temperatura kotla konstantna pa me to ne opterecuje

Slatky
05.01.2009., 16:24
kolika snaga peći treba za kuću otprilike 100 kvadrata ili 6 radijatora

Lee Champa
05.01.2009., 16:36
kolika snaga peći treba za kuću otprilike 100 kvadrata ili 6 radijatora

Aha, znaći ima 6 radijatora po 123 članka od 163 W na 80 C:lol:

Od kakvog je materijala napravljena?
Odokativno 10-15 kW:D za punu ciglu 25 cm! i na tavanu pola metra kukuruza:lol:

Slatky
05.01.2009., 17:44
bez smajlica raznorazni:) u frci sam:mad:. kakva je peć emocentral valja li čemu

sasase
05.01.2009., 17:54
bezi od toga to je pec koja je prvobitno skonstruirana za lozenje u zgradama (stanovima )
problematican je dio u tome sto je konstrukcijski podredena ugljenu normalno moze radit i na drva svi trgovci ce to tvrdit ali cinjenica je da je malo ko zadovoljan sa njom

sasase
05.01.2009., 18:01
kolika snaga peći treba za kuću otprilike 100 kvadrata ili 6 radijatora
evo ti link kako na jednostavan nacin izracunat
http://www.wvterm.si/ContentPage.aspx?page_id=6

Slatky
05.01.2009., 22:17
hvala na na pojašnjenju, peć bi uzeo rabljenu, emocentral otpada tražim dalje

sasase
06.01.2009., 00:31
ako imas mesto za kotlovnicu kupuj pravo centralno ne etazno jer po obicaju etazne rade ali imaju brdo mana i nije to to
ima u oglasniku brdo peci posebno oko velke gorice i zagreba se ljudi resavaju toga i ne pristat na prvu cijenu jer po obicaju precjenjuju svoje stare peci

šumarko
06.01.2009., 10:24
Za 100 kvadrata treba ti 16 770 w.Nije baš preporučljivo kupiti rabljene peći pogotovo one koje su več odmontirane jer obično nakon k vrlo kratkog vremena procure što nitko ne garantira i nema povrata novca.Pa kad si baš zapeo za centralke treba ti centralka od 17kw.A ako griješ i sanitarnu vodu treba ti peč od 23 kw.
Isplativo je montirati bojler za sanitarnu vodu koji se spaja kao radiator i dok griješ kuću istovremeno se grije sanitarna voda ,a to uopće kod troškova grijanja nečeš osjetiti.

lovro2008
06.01.2009., 14:39
I ja bih molio za pomoć, ovo proljeće radim centralno na drva, kuća je 75m2, prednji dio zidan od pune cigle, zadnji dio od šuplje 30cm, te je kuća izvana ožbukana klasičnom žbukom, sve je nova pvc stolarija (mislim 4 komore).
Do sada sam ložio s jednom peći na drva (kamin amity), ali 60m2 jer jedna soba nije u upotrebi i skurio sam cca 12m drva na zimu s tim da kad je jako zima npr. -10-12, teško je okolne sobe zagrijati na više od 20'C i zato moram na centralno.

E sad molio bih da mi netko kaže koliko bih morao uložiti u tu investiciju cca kn??
I preporuke koja peć, koliko kW itd.??

Puno hvala!!

dspacek
06.01.2009., 18:47
Pozdrav svima.
Ja možda imam jedan problem sa centralnim grijanjem na drva.Prva zima grijanja.Kupio sam peć viadrus od 35 kw imam kuću na kat možda 120 kvadrata, ima fasadu nije termo.drva- bukva, hrast,bagrem.radijatora lipovica 600 , 4 od 20 rebara u kupaonama su limeni i u kuhinjama zbog mjesta e sad neznam jedino jel pumpa dovoljna a ona je grundfos up 20-15 2200 okretaja 75 wata , nema brzine .Čini mi se da nekako slabo to grije dosta radijatora je dolje samo toplo.Kkao znati jel pumpa dovoljna.Kotlovnica je oko 4 metra od kuće.Hvala

Utah
06.01.2009., 20:15
Za 100 kvadrata treba ti 16 770 w

bas 16770 :)

a kako dodje do te brojke samo..
za 100m2 mozda treba 30kw a mozda i 10. a mozda i 50. pitanje je kakva je fizika zgrade. ako nema izolacije koeficijent prolaznosti topline moze biti i preko 1,5. sa izolacijom moze biti i ispod 0,2. to je razlika 7,5 puta.
tako da, nemojte se olako razbacivati brojkama. to je ozbiljan posao.

sasase
06.01.2009., 20:15
cini se, je subjektivna ocjena
izmeri temperaturu u prostorima za koje mislis da nisu dovoljno topli ako imas termostatske glave kako su one postavljene , na kojoj temperaturi je kotao , jel je spojen bojler za sanitarnu vodu
na koji nacin je izveden razvod jednocjecni ili klasika sve te informacije su bitne da bi se moglo nesto rec o tome

dspacek
06.01.2009., 20:27
Imam termostatske glave u kuhinji hodniku i sobi u boravku ne. Otvorene do kraja na 6.Temperatura je oko 20 možda do 22 u boravku .E sada jel ima veze na kojoj je strani izlaz povrat iz radijatora.Kotao je na oko 80.Nemamo kotao za sanitarnu vodu u opće , to imamo preko protočnog bojlera.E sad ovo za razvod nerazumijem.Aš ta kažete za pumpu.

sasase
06.01.2009., 21:25
od oka izgleda premala posebno pada protok na racun visine (druga etaza ) a i to sto je kotlovnica udaljena 4 m nije po volji malom protoku
bilo bi bolje da je jaca

Nimalo Vazan
06.01.2009., 22:35
Pozdrav svima.
Ja možda imam jedan problem sa centralnim grijanjem na drva.Prva zima grijanja.Kupio sam peć viadrus od 35 kw imam kuću na kat možda 120 kvadrata, ima fasadu nije termo.drva- bukva, hrast,bagrem.radijatora lipovica 600 , 4 od 20 rebara u kupaonama su limeni i u kuhinjama zbog mjesta e sad neznam jedino jel pumpa dovoljna a ona je grundfos up 20-15 2200 okretaja 75 wata , nema brzine .Čini mi se da nekako slabo to grije dosta radijatora je dolje samo toplo.Kkao znati jel pumpa dovoljna.Kotlovnica je oko 4 metra od kuće.Hvala

Ugradi Grundfos UPS 25-60 i stavi ju na drugu brzinu i bit če dovoljno. Ova ti je preslaba. Osim toga trebaš vidjeti koji cjevovod imaš od kotlovnice sada. Za novu pumpu treba biti CU fi 28mm iliti crna cijev 1". Ukoliko ti je promjer manji nečeš postići veči uspjeh, nešto da ali češ imati šumove u cijevima sa jačom pumpom zbog velikog prostrujavanja, što pak sa druge strane nije dobro za prijenos topline (mislim na prebrzo prostrujavanje)

:top::top::top:

Lee Champa
07.01.2009., 09:16
....neznam jedino jel pumpa dovoljna a ona je grundfos up 20-15 2200 okretaja 75 wata ...Hvala

Pumpa mora biti dovoljna - što bi bilo da je gravitacijska cirkulacija!:top:
Ona mora tjerati vodu u krug. To će napraviti kad tad (i to nije bitno jer radi non stop):top:
Provjeri koji su radijatori najtopliji u priguši na njihovom ventilu cirkulaciju - balansiraj sustav:top:

dspacek
07.01.2009., 09:45
Takvu pumpu smo ja i stari gledali da bi stavili.Do kuće ide fi 28 iz kotlovnice
A već smo prigušivali malo radijatore trebat će malo vremena da se to sve podesi.Hvala
Jedino jel ima veze izlaz iz radijatora povrat vode na kojoj je strani.

sasase
07.01.2009., 10:18
Takvu pumpu smo ja i stari gledali da bi stavili.Do kuće ide fi 28 iz kotlovnice
A već smo prigušivali malo radijatore trebat će malo vremena da se to sve podesi.Hvala
Jedino jel ima veze izlaz iz radijatora povrat vode na kojoj je strani.

nema veze cak ce malo brze zagrijat

jedino sto mi je cudno i iskreno receno iskazuje neznanje i nesposobnost instalatera u dimenzioniranju radijatora i same instalacije
prigusnice i prigusivanje radijatora je zadnja instanca balasiranja jer svako prigusivanje smanjuje snagu radiajatora

Nimalo Vazan
07.01.2009., 12:00
Pumpa mora biti dovoljna - što bi bilo da je gravitacijska cirkulacija!:top:

Da je gravitacijska kod njega uopče nebi funkcioniralo zato što je kotlovnica u razini sa objektom (barem pretpostavljam da je), a to znači da vodu treba prisilno pumpati i zadovoljiti kapacitet.


Ona mora tjerati vodu u krug. To će napraviti kad tad (i to nije bitno jer radi non stop):top:

To je točno samo dali če to "Kad tad " biti uopče dovoljno ikad??


Provjeri koji su radijatori najtopliji u priguši na njihovom ventilu cirkulaciju - balansiraj sustav:top:

To može napraviti slažem se, ali je svakako uvjet da od kotla dobiva dovoljnu količinu vode jer če u protivnom jedan radijator prigušiti pa če taj raditi slabije dok če na drugom dobit poboljšanje, sve u svemu prelijevanje iz šupljeg u prazno.

:top::top::top:

Nimalo Vazan
07.01.2009., 12:04
Ispričavam se, malo sam krivo odpostao pa nije razumljivo pa ču ponoviti.

Pumpa mora biti dovoljna - što bi bilo da je gravitacijska cirkulacija!:top:

Da je gravitacijska kod njega uopče nebi funkcioniralo zato što je kotlovnica u razini sa objektom (barem pretpostavljam da je), a to znači da vodu treba prisilno pumpati i zadovoljiti kapacitet

Ona mora tjerati vodu u krug. To će napraviti kad tad (i to nije bitno jer radi non stop):top:

To je točno samo dali če to "Kad tad " biti uopče dovoljno ikad??

Provjeri koji su radijatori najtopliji u priguši na njihovom ventilu cirkulaciju - balansiraj sustav:top:

To može napraviti slažem se, ali je svakako uvjet da od kotla dobiva dovoljnu količinu vode jer če u protivnom jedan radijator prigušiti pa če taj raditi slabije dok če na drugom dobit poboljšanje, sve u svemu prelijevanje iz šupljeg u prazno.

:top::top::top:

Nimalo Vazan
07.01.2009., 12:13
Takvu pumpu smo ja i stari gledali da bi stavili.Do kuće ide fi 28 iz kotlovnice

Satvi 25-60 i bit če ok, naravno, kotao ti mora biti dovoljno jak, da nemaš možda neki mini pa je preslab, u tom slučaju pumpa ne pomaže


A već smo prigušivali malo radijatore trebat će malo vremena da se to sve podesi.Hvala

To sa prigušivanjem može poslužiti i koristi se u praksi jer naravno svaki je radijator priča za sebe i druga je udaljenost od kotla pa zato i služe prigušnice, osim toga po tome su i dobile ime, no sve ovo prije mora biti zadovoljeno. Stvar ili funkcionira ili ne, tj. nemože malo raditi ili ne. Ako je dobro izvedeno radit če a ako nije neče nikad, treba pronači uzrok. Grijanje nije nešto što treba odležati da bi profukcioniralo.


Jedino jel ima veze izlaz iz radijatora povrat vode na kojoj je strani

Svakako da ima, svi radijatori odokativno rečeno da pojednostavimo, duži od 120cm trebali bi biti spojeni sa kontra strane tj. ventil sa jedne a priguišnica sa druge. Razlika se primječuje kod izarzito dugačkih ali i kračih radijatora a pogotovo ako su zadnji u lancu tj. najudaljeniji od kotla, nikada ne rade punom snagom

:top::top::top:

Lee Champa
07.01.2009., 12:46
...pa če taj raditi slabije dok če na drugom dobit poboljšanje, sve u svemu prelijevanje iz šupljeg u prazno.

Ali to nije onda balansiranje!:D
Kod balansiranja izlazi iz radijatora moraju imati približno istu temperaturu:top:

dspacek
07.01.2009., 12:56
Prvo ćemo probati pumpu staviti.Danas idem kupiti.A ovo sa izlaz ulaz nije tako napravljeno ni na jednom radijatoru.Peć smo uzeli Viadrus 35 Kw imamo 4 radijatora po 20 rebara ostali su manji sve kupa oko 11 komada.

Tchau!
07.01.2009., 18:58
Imam problem s grijanjem. Gornji dio radijatora je vruć, a donji jedva malo topao. O čemu se radi? Što poduzeti? :ne zna:

Slatky
07.01.2009., 19:05
koja vrsta grijanja, pumpa slabo cirkuliše