View Full Version : Jezični savjetnik (rezerva)
Nema na čemu.
NoWa, već ti je Didi odgovorila. A ja ću jednom kad uhvatim vremena napisati ta sibilarizacijska pravila. Uglavnom, "tvrtka" je kao "patka" ili "mačka". Dakle, tvrtki, patki, mački.
stitch kaže:
A ja ću jednom kad uhvatim vremena napisati ta sibilarizacijska pravila.
ma eno gore napisah ta pravila, i iako znam da je "o tvrtki" lokativ, zbunjivalo me učestalo pojavljivanje oblika "tvrci" u raznoraznim izdanjima.
pa više ne znam tko mi glavu nosi:D
Hm, zavela me je fina značenjska razlika između pojasniti i objasniti. A ipak je rusizam:D
Još jedno pitanjce: zašto Enciklopedijski navodi oblik litar kao ravnopravan obliku litra?
Pa rekoh već, navodi ga i Jezični savjetnik Instituta za jezik i jezikoslovlje. No, nemam uza se Etimologijski rječnik, na poslu sam i (tobože) radim, pa ti ne mogu sigurno reći da je taj oblik stariji.
lappino
14.01.2005., 08:43
Samo se nemojte odmah smijati:
poTkaštel ili poDkaštel (brodograđevni termin)?
Termini se kao metajezik ne diraju, ostavi ih onako kako su napisani.
stitch kaže:
Mogu ti objasniti. ;)
:top: Konačno!
Svi su nanajedanput počeli pojašnjavati!:mad:
lappino
14.01.2005., 14:55
stitch kaže:
Termini se kao metajezik ne diraju, ostavi ih onako kako su napisani.
E, problem je u tome što ja ne znam kako je termin napisan, već me zanima kako je, jelte, gramatički ispravnije...
(ali, kao da to ima neke veze - neš ti jezikoslovlja u brodogradnji - kod nas se uostalom uvijek kaže VARIOC ...e to je fakat već termin)...
lappino kaže:
E, problem je u tome što ja ne znam kako je termin napisan, već me zanima kako je, jelte, gramatički ispravnije...
(ali, kao da to ima neke veze - neš ti jezikoslovlja u brodogradnji - kod nas se uostalom uvijek kaže VARIOC ...e to je fakat već termin)... Ja bih se ipak držala pravila o jednačenju po zvučnosti i napisala poTkaštel. Uostalom, pišemo i poTpalublje. Nije možda ista struka, ali brod je brod, kvragu. :D A i u brodogradnji se valjda govori i piše hrvatski. ;)
lappino
14.01.2005., 23:27
Didi, thanx! :top:
Enchantress
15.01.2005., 01:04
Simona kaže:
Svi su nanajedanput počeli pojašnjavati!:mad:
A zašto je neispravno: pojasniti?
Zato što je suvišno.
Didi, nisam zaboravio ono s nulom, samo nemam etimologiju fraze o ništici.
stitch kaže:
Zato što je suvišno.
Didi, nisam zaboravio ono s nulom, samo nemam etimologiju fraze o ništici. Ma, po priručnicima mogu i sama potražiti, a ovako bar imamo o čemu pričati. ;) Prema upotrebi čini mi se da postoji i treće značenje, nešto kao 'crtica na termometru od koje se računaju stupnjevi'. :D
Božidar kaže:
Meni je glavno da Mesić ne govori maltene :D :zubo:
Ipak je čovjek Hrvat :D
slavko kaže:
E baš me zanima koju bi ti riječ upotrijebio? ;)
Anonimus Marijan Horvat je u HRVATSKOM SLOVU (http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo/2002/366/jeka.htm) napao akademika Babića što se ne protivi srbizmima i napisao da umjesto maltene treba koristiti lijepu hrvatsku riječ upravo tako . :rofl:
----------------------------------------------------------------------------------
Nakon tog dijaloga, nedavno s Božidarom na Politici, dohvatim se Enciklopedijskog rječnika da pogledam imali neke zamjenske riječi osim skoro , ali nisam našao ništa. Naime na tu riječ su zaboravili.:D E sad, zaboravili su i na riječ skoro, pa sam je ipak pronašao u natuknici mal (mali) i s njom i riječ zamalo.
Mislim da je maltene sažeto od zamalo te ne.
Imali netko drukčije riješenje?:W
:) :) :)
slavko kaže:
Imali netko drukčije riješenje?:W
:) :) :) Ima: malo + te + ne. Hrvatske su zamjene malone i malne. Pa ma koliko arhaične bile.
Skoro je vremenski prilog. U smislu o kojem govorimo upotrebljava se gotovo.
Hvala Didi. :top:
:) :) :)
Thresholder
15.01.2005., 20:24
stitch kaže:
A ja ću jednom kad uhvatim vremena napisati ta sibilarizacijska pravila. Uglavnom, "tvrtka" je kao "patka" ili "mačka". Dakle, tvrtki, patki, mački. Ali kod "bitka" moze biti i "bici" i "bitki"... Analogno bi mozna islo i "tvrtci"?... :confused:
A opet kod imena Dubravka, Jadranka, Sri Lanka,... dativ ide samo na -ki. Tako da je pogresno "tsunami na Sri Lanci".
Ali trebalo bi valjda biti pogresno i "tsunami"?! Rijec je porijeklom japanska (dakle iz jezika nelatinicnog pisma) pa bi trebalo pisati onako kako se izgovara! (Vec si se dosad, stitche, slozio sa mnom oko toga... oko Falluje/Faludze :o.)
Prije 2 tjedna su na teletekstu slovenske TV imali uputu da je pravilnije - cunami. Dok Cesi dopustaju i jedno i drugo. A mi jedini od latinicnih Slavena i dalje koristimo samo tudju - englesku transliteraciju...
slavko kaže:
Božidar kaže:
Meni je glavno da Mesić ne govori maltene :D :zubo:
Ipak je čovjek Hrvat :D
a Kosorica "hvala lijepa ":rolleyes:
Trebalo bi svim tim ljudima uvest po sat hrvatskog jezika dnevno.
Stitch, evo još jedne dvojbe:
Rađe ili radije? (od "rado" naravno)
NoWa, NoWa... To već i kumice na placu znaju. Pravilno je isključivo tako, hvala lijepa. Jer "hvala" je imenica ženskog roda, iza koje slijedi pridjev, a ne prilog. ;)
Radije nešto nauči od nje. :)
stitch kaže:
NoWa, NoWa... To već i kumice na placu znaju. Pravilno je isključivo tako, hvala lijepa. Jer "hvala" je imenica ženskog roda, iza koje slijedi pridjev, a ne prilog. ;)
Nisam znala da "hvala" spada u imenicu:confused:
ajde nauci covjek svaki dan nesto novo. Iako nije bakica s placa:rolleyes:
ne trebas imat "dodatne" rečenice kako bi iskazao svoju superiornost.
Što je onda "bok"?
i ostali izrazi pozdrava, zahvaljivanja itd.
Ovo "hvala lijepa" su meni na državnom iz hrvatskog prije par godina ispravili i tad sam si urezala u pamćenje da nije "lijepa".
tko koga tu sad j....?
hm.
i ostaje dvojba: rađe ili radije?
Ha, ti na državnom pojma nemaju. Prilog može stajati samo uz glagol, npr. lijepo pisati. Nikako uz imenicu.
Ne znam gdje bih svrstao "bok". U uzvike, valjda.
I ne ostaje dvojba. Ne bih pisao nepravilno, pročitaj post. ;)
NoWa kaže:
Iako nije bakica s placa:rolleyes:
ne trebas imat "dodatne" rečenice kako bi iskazao svoju superiornost.Ti bi uzela stitchost iz stitcha :(
shipka kaže:
Ti bi uzela stitchost iz stitcha :(
:D :D
Thresholder kaže:
Ali kod "bitka" moze biti i "bici" i "bitki"... Analogno bi mozna islo i "tvrtci"?... :confused:
A opet kod imena Dubravka, Jadranka, Sri Lanka,... dativ ide samo na -ki. Tako da je pogresno "tsunami na Sri Lanci".
Ali trebalo bi valjda biti pogresno i "tsunami"?! Rijec je porijeklom japanska (dakle iz jezika nelatinicnog pisma) pa bi trebalo pisati onako kako se izgovara! (Vec si se dosad, stitche, slozio sa mnom oko toga... oko Falluje/Faludze :o.)
Prije 2 tjedna su na teletekstu slovenske TV imali uputu da je pravilnije - cunami. Dok Cesi dopustaju i jedno i drugo. A mi jedini od latinicnih Slavena i dalje koristimo samo tudju - englesku transliteraciju... ja bih inače iznimno u slučaju japanskog jezika dopustio "englesku" transliteraciju - naime, koriste ju i sami japanci, što je čini i japanskom.
to je samo transliteracija na latinicu i meni se puno više sviđa od hrvatske fonetske.
doduše, da se mene pita, hrvatske bi se riječi pisale ćirilicom ili glagoljicom, a samo strane latinicom... onda ne bi bilo toliko problema: kad bi transliteracija bila na latinicu, pisalo bi se kako se već piše, a kad bi se transliteriralo na slavensko pismo, radilo bi se fonecki ;)
mene se, na sreću brojnih školaraca (koji će završiti poluretardirani ako se reforme školstva nastave kako su krenule), uopće ne pita.
Shoki kaže:
hvala stitch! :top: a kad ti ja velim, onda mi ne vjeruješ :p
ma nije da ti ne vjerujem, ali ti si rekao da nisi siguran, a stitch je rekao kako stvari stoje.
cp.tar kaže:
ja bih inače iznimno u slučaju japanskog jezika dopustio "englesku" transliteraciju - naime, koriste ju i sami japanci, što je čini i japanskom.
to je samo transliteracija na latinicu i meni se puno više sviđa od hrvatske fonetske.
doduše, da se mene pita, hrvatske bi se riječi pisale ćirilicom ili glagoljicom, a samo strane latinicom... onda ne bi bilo toliko problema: kad bi transliteracija bila na latinicu, pisalo bi se kako se već piše, a kad bi se transliteriralo na slavensko pismo, radilo bi se fonecki ;)
mene se, na sreću brojnih školaraca (koji će završiti poluretardirani ako se reforme školstva nastave kako su krenule), uopće ne pita. Zašto samo u slučaju japanskoga? Što ćemo s Indijcima, Kinezima, Arapima...?
Ma, sve treba pisati fonetski. Ne, kako je davno predlagao Anić, Kenjo Mizoguchi nego Kendžo Mizoguči.
Arapi? Jaser Arafat, Sadam Husein, Moamer Gadafi...
Indijci? Džavaharal Nehru, Indira i Mahatma Gandi...
Kinezi? Sun-Cu, Lao-Ce, Mao-Ce Tung...
Što još? ;)
Ništa više. I ja mislim da treba pisati fonetski. Pitanje je bilo retoričko. :)
u principu, ako je u nekom jeziku prihvaćena neka latinska transkripcija (pa bila to i engleska), smatram da je i mi trebamo koristiti, kao što koristimo i izvorne zapise stranih riječi iz jezika izvorno pisanih latinicom.
za japanski sigurno znam da postoji standard pisanja latinicom; za ostale jezike nisam siguran.
mislim da bi ponašanje kakvo sam napisao bilo dosljedno; ako ćemo sve fonetizirati, ajmo onda i vošington i mesačusec. sve ili ništa.
da ne govorimo o tome da nije baš uvijek moguće napraviti pravilnu fonetsku transkripciju na hrvatski jezik, recimo iz kineskog. postoji općeprihvaćena međunarodna transkripcija - štoviše, postoje dvije, pa se ljudi bune - a sad bi mi još trebali izmišljati treću?
što ćemo s glasovima kao što je ś? hoćemo li ih ubaciti u abecedu ili ćemo ih loše aproksimirati š-om? ili ćemo smišljati nešto novo?
evo, ja želim da me uvjerite. stvarno.
samo što vam neće biti lako jer za sada ne vidim nikakve logike.
I u Indiji je engleska transkripcija službeno prihvaćena. Dakle, ako angliziramo Japance, treba anglizirati i Indijce, a ne reći "bar za japanski".
Bojim se da tu ipak treba raditi kompromise, a ponekad i odlučivati od slučaja do slučaja.
Mogu ti navesti primjer za hindski / sanskrt: Šivu kao božanstvo pisat ćemo transkribirano kao Šiva (da, 'š' umjesto 'ś'), a nekog današnjeg Shiva prema engleskoj transkripciji jer mu tako piše i u pasošu.
Tu se već može izvesti i pravilo, no kadšto je teško odrediti vremensku granicu.
I tko je govorio o logici? Pa, razgovaramo o jeziku, zaboga! :D
a čuj... moji zlingvisti pišu i śiva i varuna s onom točkicom ispod i kajjaznamkajsvene...
općenito smatram da ne treba izmišljati toplu vodu; ako za neki današnji jezik postoji važeća međunarodna transkripcija, nije potrebno izmišljati hrvatsku.
uglavnom sam primijetio da se sanskrt (a i vedski) transkribira vrlo precizno (dakle, kao što navedoh gore, ś i drugi kerefeki), dok se hindski piše kako si ti napisala.
jer fonetiziramo li, recimo, kineska imena, sun cu će možda biti mrvicu precizniji od sun tzua. a možda i neće.
deng šao ping nije bolje transkribiran od deng xiao pinga, jer se gubi razlika između x i sh.
uostalom, kod ovakvih se transkripcija jako često radi o imenima. dakle, treba ih pisati kako ih njihovi nositelji pišu (kad ih i ako pišu latinicom).
Što se imena tiče, svakako.
Nego, da mi ne brkamo tranksripciju i transliteraciju kada govorimo o sanskrtu. Kao i o ostalim jezicima koji se pišu vlastitim pismom. Transliteracija je ovo što ti govoriš s crticama i točkicama, dakle, znak za znak, a kako u latinici ima manje znakova nego u devanagariju, pribjegava se dodavanju crtica i točkica. Transkripcija je zapisivanje glasa iz stranoga jezika "običnom" latinicom, i to najpribližnije što se može.
Tu, dakako, dolazi do novih problema - je li đungla ili džungla, jeli ćakra ili čakra itd. Ukratko, nikad mira među jezikoslovcima. :rolleyes:
Dakle, ne vidim zašto ne bi postojala dva načina zapisivanja: jedan namijenjen uporabi u znanstvenim djelima, priručnicima i rječnicima (transliteracija), a drugi u literaturi općeg tipa. Recimo, kada Vesna Krmpotić piše o svojim indijskim iskustvima ili čak s engleskoga prevodi staru indijsku književnost, ne vidim zašto bi se u takav tekst stavljale crtice i točkice.
Uostalom, pismo nikada do kraja ne odražava jezičnu, točnije izgovornu stvarnost. Već je i to kompromis.
ś sam vidio u gotovo svakom tekstu prevođenom s bilo kojeg indijskog jezika na hrvatski, bilo znanstvenom, bilo popularnom.
tek toliko o tome.
uglavnom, kako kod imena moramo prihvatiti uobičajenu transkripciju (zbog čega je "prijevod" filma zatoichi u 'zatoići' jednostavno loš[1]), ne vidim razloga za miješanje.
to bi bilo nepotrebno kompliciranje.
da ne govorimo o tome da onda netko tko slučajno zna tako transkribiran jezik zapravo ima teškoća u čitanju jer ne prepoznaje riječi.
ja, recimo, imam tek par mjeseci učenja kineskog iza sebe, ali već mi je sad teško čitati hrvatsku transkripciju kineskih riječi.
smatram da svaki sustav koji je prilagođen idiotima samo idioti žele koristiti ;) - ako obrazovan čovjek ima više problema s njim od neobrazovanog, tu nešto ne štima.
[1] zvali smo ga "treba u kino zato ići" :D
Manekineko
18.01.2005., 09:47
Problem s japanskim je da ima bar dvije "službene" transkripcije, Hepburnovu (englesku) i sustavniju japansku Kunrei... transliteraciju, pretpostavljam, jer uklanja neke dvostrukosti iz Hepburna tako da se svaki znak iz japanskog slogovnog pisma piše jedinstvenim latiničnim slogom (ali klasičnom siromašnom engleskom abecedom).
Primjeri, parovi Hepburn - Kunrei (s namjerno zanemarenim dugim samoglasnicima, da ne kompliciram dodatno primjer)
shogun - syogun
zatoichi - zatoiti
Chocho-san - Tyotyo-san
Kenji - Kenzi
yokozuna - yokoduna
itd.
kak se zovu ljudi iz popovace?
ś sam vidio u gotovo svakom tekstu prevođenom s bilo kojeg indijskog jezika na hrvatski, bilo znanstvenom, bilo popularnom.No, kad je riječ o popularnim tekstovima, daleko si više vidio takvih u kojima piše Shiva. U najboljem slučaju Siva. Pa te ja pitam.
smatram da svaki sustav koji je prilagođen idiotima samo idioti žele koristiti - ako obrazovan čovjek ima više problema s njim od neobrazovanog, tu nešto ne štima.Recimo Anićevo rješenje. :D
Didi kaže:
No, kad je riječ o popularnim tekstovima, daleko si više vidio takvih u kojima piše Shiva. U najboljem slučaju Siva. Pa te ja pitam.kaj ti znaš kaj sam vidio?
na hrvatskom sam jeziku shiva vidio možda jednom; siva nikad.
baš sam u popularnim tekstovima viđao prvenstveno śiva.
sad, možda sam ja naletio na krive popularne tekstove ;)
kemik kaže:
kak se zovu ljudi iz popovace?
Nemam pojma, ne poznam ih sve. :D
Šalu na stranu, trebalo bi Popovčani i Popovčanke.
Posvojni pridjev glasi popovački.
weeee, hvala...
tko mi je kriv kad gledam dobro jutro hrvatska, pa mi takve stvari padaju na pamet!
cp.tar kaže:
kaj ti znaš kaj sam vidio?
na hrvatskom sam jeziku shiva vidio možda jednom; siva nikad.
baš sam u popularnim tekstovima viđao prvenstveno śiva.
sad, možda sam ja naletio na krive popularne tekstove ;) OK. Trebala sam napisati "mogao si vidjeti". Ili "imao si prilike vidjeti". Ne treba odmah pi*diti. :D
Prema ostatku tvojega odgovora, čini mi se da nisi baš puno toga vidio. Tak! :B
kemik kaže:
weeee, hvala...
tko mi je kriv kad gledam dobro jutro hrvatska, pa mi takve stvari padaju na pamet!
Nema problema, samo ti pitaj. A ovo "trebalo bi" odnosi se na činjenicu da je kod tvorbe etnika i sličnih imenica bitno jedino kako stanovnici određenog mjesta sami sebe zovu. Ja sam naveo samo mogućnost, ništa više.
sto znaci da bi nam sad trebao neki Popovčan ili Popovčanka da nam kaze tocno, ;)
Didi kaže:
OK. Trebala sam napisati "mogao si vidjeti". Ili "imao si prilike vidjeti". Ne treba odmah pi*diti. :D
Prema ostatku tvojega odgovora, čini mi se da nisi baš puno toga vidio. Tak! :B
Ti si mi se, cvijete, prilično postičila, rekao bih. ;)
Uvijek si, naime, bila mila i ljubazna. Očito negativno djelujem na tebe. :kiss:
kemik kaže:
sto znaci da bi nam sad trebao neki Popovčan ili Popovčanka da nam kaze tocno, ;)
Popovčanin. Aha.
Didi kaže:
OK. Trebala sam napisati "mogao si vidjeti". Ili "imao si prilike vidjeti". Ne treba odmah pi*diti. :D
Prema ostatku tvojega odgovora, čini mi se da nisi baš puno toga vidio. Tak! :B sad, kako čega, ali nekih sam stvari vidio i previše :D
stitch kaže:
Ti si mi se, cvijete, prilično postičila, rekao bih. ;)
Uvijek si, naime, bila mila i ljubazna. Očito negativno djelujem na tebe. :kiss: Ili pozitivno. ;)
Spremna sam o svemu raspravljati, ali dogmatiziranje ne podnosim. :cool:
Aha, priznaješ da si evoluirala, dakle? Pod mojim utjecajem? :D
Moje pitanje se ne tiče toliko jezika koliko organizacije teksta u - recimo - romanu, tamo sam na to i naišao. Ne znam mogu li na ovom mjestu dobiti odgovor.
Jedan lik govori i to je izdvojeno zasebnom alinejom (odlomkom, pasusom). Na početku upravnog govora je crtica ( - ), mada u nekim tekstovima (i svim engleskim) stoje navodni znakovi. Taj lik govori i dalje (nova alineja). Kako u pisanom tekstu naznačiti da je to govor tog istog lika?
U engleskom je jeziku pravilo da se prethodna alineja ne zaključuje navodnicima, a ova nova se opet počinje navodnicima. U romanu o kojemu je riječ nova alineja je pisana bez crtice ( - ), a to zbunjuje. Možda bi trebalo uvesti novi znak, recimo + umjesto -.
Možemo li o tome što reći? Nadam se da sam znao iznijeti svoju dvojbu.
Nisam siguran da sam te dobro razumio, ali to što govori taj lik nastavi pisati u istom retku, iza uobičajene crte.
Pokušat ću biti jasniji.
U romanu koji sam nedavno čitao lik govori svoju priču na više od jedne stranice. Normalno, taj je tekst razbijen na nekoliko odlomaka (alineja, ili kako se već zove ta cjelina od nekoliko rečenica unutar koje nema prekida retka). Taj je govor otvoren, kako je uobičajeno u nas, crticom na početku odlomka. Da se zna o čemu govorim navodim primjer:
- Odakle dolaziš? - upita ona.
E sad, sljedeći odlomci koje govori isti lik nemaju tu crticu na početku, pa se tek razumijevanjem teksta zaključuje da taj isti priča i dalje. Druga mogućnost bi bila da se svaki odlomak počinje s takvom crticom, ali onda se čini da se radi o dijalogu. Baš dobrog rješenja nema.
U engleskom se koriste navodni znakovi, a ne 'crtice', a gornji je problem riješen tako da se na početku svakog odlomka navodni znakovi otvaraju, a zatvaraju se tek na kraju cijelog govora lika.
Sumnjam da je ovaj problem u nas i uočen, a kamoli da postoji standard. Ja bih na početku odlomka u kojem lik nastavlja svoju priču stavio + umjesto crtice, ali nisam ja taj koji to može predlagati.
Ako se upravni govor označava crticom, ona dolazi samo u prvom odlomku. Navodnici dolaze na početku i na kraju upravnoga govora, bez obzira koliko odlomaka imao tekst. Barem su to tako uočili naši grafički urednici. ;)
Tang kaže:
- Odakle dolaziš? - upita ona.
E sad, sljedeći odlomci koje govori isti lik nemaju tu crticu na početku, pa se tek razumijevanjem teksta zaključuje da taj isti priča i dalje.
OK, nastavit ću, da bude razumljivije.
- Odakle dolaziš? - upita ona. - Iz Rusije?
- Ne, Poljak sam. (to joj, dakle, odgovara on) Živim u Krakovu.
Aha, tako znači, pomislila je. - Žao mi je, meni su svi ti jezici slični. Ja živim u Bostonu...
Mislim da Tang pita nešto drugo.
- Objasni mi kako si ovamo stigao? - na to će ona.
- Najprije ti moram objasniti zašto sam uopće krenuo ovamo. Zašto sam ostavio rodni grad, obitelj i prijatelje...
Zapravo... mjesto u kojem sam se rodio jedva da bi se moglo nazvati gradom. U najboljem slučaju, gradićem. Znaš kako se živi u takvim mjestima: opis na deset stranica. :D
Nisam to mogao više izdržati. Odlučio sam sa svime prekinuti. Zauvijek.
Ih! Nisam ni znala kako je lako pisati romane. :cool:
Edit: ispred 'zapravo' i 'nisam' trebalo bi uvući redak, ali je to ovdje tehnički neizvedivo. :(
Enchantress
19.01.2005., 23:35
Čitala sam ovih dana jednu knjigu prevedenu pre tridesetak godina sa engleskog. I u njoj naiđem na rečenicu:
Ako nađeš vremena, otiđi do moje sestre.
To mi je zazvučalo vrlo arhaično. Je li ispravno? Koji bi glagol još mogao da se upotrebi u ovakvoj rečenici?
Pravilno je. A moglo bi i idi.
Enchantress
20.01.2005., 02:37
stitch kaže:
Pravilno je. A moglo bi i idi.
U govoru se često čuje: odi. Čini mi se da to ne bi moglo. :misli:
Didi je razumjela.
Jesam li ja dobro razumio da se treba pomiriti s tim da se sljedeći odlomci (koje izgovara isti lik) pišu bez crtice? Ne smeta li to čitatelja (smetalo je mene) koji ne očekuje upravni govor kada ne vidi crticu?
U engleskom to izgleda ovako:
"Objasni mi kako si ovamo stigao?" na to će ona.
"Najprije ti moram objasniti zašto sam uopće krenuo ovamo. Zašto sam ostavio rodni grad, obitelj i prijatelje...
"Zapravo... mjesto u kojem sam se rodio jedva da bi se moglo nazvati gradom. U najboljem slučaju, gradićem. Znaš kako se živi u takvim mjestima: (opis na deset stranica).
"Nisam to mogao više izdržati. Odlučio sam sa svime prekinuti. Zauvijek."
Zašto i mi ne bismo mogli unaprijediti naše standarde?
(Didi, što je bilo dalje? Zašto je odlučio sa svime prekinuti?)
Tang kaže:
Didi je razumjela.
Jesam li ja dobro razumio da se treba pomiriti s tim da se sljedeći odlomci (koje izgovara isti lik) pišu bez crtice? Ne smeta li to čitatelja (smetalo je mene) koji ne očekuje upravni govor kada ne vidi crticu?
Ne znam zašto te to muči? Od kad čitam, za mene je upravni govor uvijek počinjao i završvao navodnicima bez obzira koliko rečenica bila dugačka! Meni jedino logično!
Enchantress kaže:
U govoru se često čuje: odi. Čini mi se da to ne bi moglo. :misli:
To je lokalizam.
Tang kaže:
Zašto i mi ne bismo mogli unaprijediti naše standarde?Čiji su standardi napredniji, o tome se može raspravljati. I mene zbunjuje upravni govor raspoređen u više odlomaka, ali nakon prvog takvog slučaja "uhvatim" konvenciju pa me dalje ništa ne smeta. No, zbunjuje me jednako u hrvatskom kao i u engleskom - kao i Simona, kada vidim navodnike na početku, tražim ih i na kraju teksta ili odlomka.
(Didi, što je bilo dalje? Zašto je odlučio sa svime prekinuti?) Pojma nemam. Odgovor se valjda krije na onih desetak stranica. ;)
ElliQuinn
20.01.2005., 22:07
Bok svima koje čitam na ovoj temi:)Tang kaže:
U engleskom to izgleda ovako:
"Objasni mi kako si ovamo stigao?" na to će ona.
"Najprije ti moram objasniti zašto sam uopće krenuo ovamo. Zašto sam ostavio rodni grad, obitelj i prijatelje...
"Zapravo... mjesto u kojem sam se rodio jedva da bi se moglo nazvati gradom. U najboljem slučaju, gradićem. Znaš kako se živi u takvim mjestima: (opis na deset stranica).
"Nisam to mogao više izdržati. Odlučio sam sa svime prekinuti. Zauvijek."
Zašto i mi ne bismo mogli unaprijediti naše standarde?
Meni je kao čitatelju jako zbunjujuće kad netko prenese takav engleski sustav u hrvatski jezik: navodnike na početku odlomka ili alineje doživljam kao da se još netko uključuje u razgovor, a ne kao nastavak prethodnog govora.
Obratno, ElliQuinn. U engleskom je sve jasno: kad dođeš do kraja odlomka ti odmah znaš da li je sljedeći odlomak nastavak izlaganja ili se novi lik umeće u razgovor. Ako su navodnici na prethodnom odlomku zatvoreni, govori novi lik; ako nisu, isti nastavlja priču.
Ne zauzimam se za usvajanje engleskog standarda, pogotovo jer se kod nas često ne koriste navodnici, češće rabimo crticu na početku upravnog govora. Samo sam istaknuo da mi nemamo takav mehanizam p kojemu bismo unaprijed znali (iz interpunkcije) tko govori. Zašto ga nemamo?
Tang kaže:
Samo sam istaknuo da mi nemamo takav mehanizam p kojemu bismo unaprijed znali (iz interpunkcije) tko govori. Zašto ga nemamo?
Kako nemamo?
Dok god rečenica ili odlomak nije zatvoren navodnicima, govori jedan. Drugi govori otvaranjem novog reda i novim navodnicima ili crticom.
Tang kaže:
Samo sam istaknuo da mi nemamo takav mehanizam p kojemu bismo unaprijed znali (iz interpunkcije) tko govori. Zašto ga nemamo?
Ne generaliziraj! Otvorio si tri knjige, i sad bi odmah htio revoluciju. ;)
Uistinu, Stiče, zašto ga nemamo? Zar se standardi ne mogu unapređivati?
U međuvremenu sam otvorio i četvrtu.
Dijete Cvijeća
21.01.2005., 20:22
Nymann kaže:
Ti si pre govorio da je tvoja šefica često pozove. Je li ta šefica lektorica? Postoji li nešto kao Lektorski odjel ili sl.? :D
Pa de si ti, kaj se niš ne javljaš, baš sad kad te očem nekaj pitati?! :confused: :moli: Si ti sretan ili srećan? :w
Enchantress
21.01.2005., 23:05
Viđam često na forumu sledeće reči: "međutizin" i "međutoa". :confused: Nikada ranije nisam imala prilike da se sa njima upoznam, pa me zanima jesu li to neke forumaške zezalice ili su prave reči? :misli:
Kako u posveti napisati posveceno tebi?
Velikim ili malim slovom?
Malim slovom, osim ako nemaš neki osobit razlog za veliko! ;)
DadoM kaže:
Kako u posveti napisati posveceno tebi?
Velikim ili malim slovom?
posveceno Tebi a na pocetku posvete ili ak je samostojeci , Posveceno Tebi !
Enchantress kaže:
Viđam često na forumu sledeće reči: "međutizin" i "međutoa". :confused: Nikada ranije nisam imala prilike da se sa njima upoznam, pa me zanima jesu li to neke forumaške zezalice ili su prave reči? :misli:
Već sam pozaboravljao makedonski, ali mislim da je potonja riječ iz tog jezika. Za prvu ne znam.
Enchantress
22.01.2005., 17:00
stitch kaže:
Već sam pozaboravljao makedonski, ali mislim da je potonja riječ iz tog jezika. Za prvu ne znam.
Prva se vrlo često može videti u postovima forumaša. :confused:
A što ti lepo ne pitaš onoga ko je tu reč upotrebio? :confused:
Enchantress
22.01.2005., 18:12
Nymann kaže:
A što ti lepo ne pitaš onoga ko je tu reč upotrebio? :confused:
Dobra ideja. :top:
Idući put kad je budem videla, odmah ću pitati. A možda postavim i temu na Baš razno. :p
(Mislila sam da vi, jezikoslovci, znate nešto više o tome. ;) :D :) )
Međutizin (ili međutizim) znači međutim, a koristi se u Dalmatinskoj zagori, a mislim i u južnoj Hercegovini.
Nastalo od "među tizim (tim)"... pršutima, na primjer.
Ima još jedan dobar izraz - tudekace, što znači jednostavno - tu. Vole malo zakomplicirati...
malo sam :confused: na nešto iz ove rečenice iz današnjih dnevnih novina, pa molim komentar:
"Vrsno poznavanje slavenskih jezika i te kako mu je pomoglo za razumijevnje ovdašnje zapletene situacije."
I te kako?
Enchantress
22.01.2005., 22:26
deni kaže:
Međutizin (ili međutizim) znači međutim, a koristi se u Dalmatinskoj zagori, a mislim i u južnoj Hercegovini.
Nastalo od "među tizim (tim)"... pršutima, na primjer.
Ima još jedan dobar izraz - tudekace, što znači jednostavno - tu. Vole malo zakomplicirati...
Hvala! :)
deni kaže:
Ima još jedan dobar izraz - tudekace, što znači jednostavno - tu. Vole malo zakomplicirati... Ja sam čula i varijantu 'tudekarce'. :D
Simona kaže:
I te kako? Aha. Pravopis se mijenja. ;)
Dijete Cvijeća
22.01.2005., 23:15
Nymann kaže:
A što ti lepo ne pitaš onoga ko je tu reč upotrebio? :confused:
Odgovori na moje pitanje, lepo prosim. :s
Stiče, učitelju, kratko pitanje.
Trenutno i trenutačno. Imali smo ovih dana na poslu "okapanje" oko ta dva priloga/pridjeva. Ja tvrdila da su sinonimi i preferirala prvi. Rekoše mi da sam seljak. Jesam li? :D
Zahvaljujem unaprijed.
Trenutačno, a ako sam ja u pravu...to je tvorevina od trenutak.
Loreleis
23.01.2005., 12:43
stitch kaže:
A kada su posrijedi brojevne imenice dvojica, trojica, četvorica... petnaestorica itd., pravilno je reći isključivo: Dvojica su opljačkala banku.
Ili: Varalice su ih prevarili.
Može li varalica biti osoba ženskoga roda?
Ko si ti, Dijete Cveća? Nikad te nisam video na forumu. :confused:
Cyn kaže:
Stiče, učitelju, kratko pitanje.
Trenutno i trenutačno. Imali smo ovih dana na poslu "okapanje" oko ta dva priloga/pridjeva. Ja tvrdila da su sinonimi i preferirala prvi. Rekoše mi da sam seljak. Jesam li? :D
Zahvaljujem unaprijed.
Anić je to pogrešno definirao, barem po većini jezikoslovaca koje sam čitao.
Trenutan, -a, -o je pridjev, iza kojeg treba slijediti imenica, npr. "trenutna smrt" i znači brzo, kratkotrajno.
A trenutačno je (vremenski) prilog (momentano, pazi: bez l, kako kaže Vratović) i označava nešto što se događa u ovom trenutku, sada.
I da, nisi seljak, sigurno. Eventualno bi mogla biti seljanka. :D
Lorely kaže:
Može li varalica biti osoba ženskoga roda?
Misliš, da je varalica žensko? Može, naravno. Čak češće nego da je muškarac. ;)
Simona kaže:
malo sam :confused: na nešto iz ove rečenice iz današnjih dnevnih novina, pa molim komentar:
"Vrsno poznavanje slavenskih jezika i te kako mu je pomoglo za razumijevnje ovdašnje zapletene situacije."
I te kako?
Aha, i ja to pišem odvojeno.
stitch kaže:
Aha, i ja to pišem odvojeno.
Zašto?
Po kojem pravilu?:confused:
Loreleis
23.01.2005., 17:15
stitch kaže:
Misliš, da je varalica žensko? Može, naravno. Čak češće nego da je muškarac.
Naravno, ali napisao si da je isključivo ispravno Varalice su nas prevarili. A što ako se radi o ženama? Zar nije onda točno samo prevarile? Također, što ako ne znamo kojeg su spola varalice? Tada bih uvijek dala prednost gramatičkom rodu.
Uostalom, i ti tvrdiš kako je vjerojatnije da se radi o ženama. :D
stitch kaže:
Babićevom. :D
A što kaže, što kaže? :confused:
Usput, nisam pitala po čijem, već po kojem pravilu. ;)
Lorely kaže:
Naravno, ali napisao si da je isključivo ispravno Varalice su nas prevarili. A što ako se radi o ženama? Zar nije onda točno samo prevarile?
Da, ali to zahtijeva proširenje rečenice, kakav atribut kao dodatno objašnjenje, preciznosti radi.
Lorely kaže:
Također, što ako ne znamo kojeg su spola varalice? Tada bih uvijek dala prednost gramatičkom rodu.
Pa o rodu i govorim, kaže se ovaj ili taj varalica, ovi ili ti varalice. Zato je bolje upotrijebiti neku drugu riječ, lažljivice ili prevarantice. Jer je iznimna i stoga stilski obilježena. Recimo, moguće je reći Ta je žena junačina, a ne junakinja, kako bi trebalo sukladno mocijskoj tvorbi. Ali onda znači nešto drugo.
Simona kaže:
A što kaže, što kaže? :confused:
Nije li očito? ;)
Simona kaže:
Usput, nisam pitala po čijem, već po kojem pravilu. ;)
Da se sve riječi u određenom jezičnom sklopu pišu odvojeno. No, on ide i dalje, pa ih razdvaja i po tvorbenom šavu (glasovito ne ću, recimo).
Loreleis
23.01.2005., 18:35
stitch kaže:
Recimo, moguće je reći Ta je žena junačina, a ne junakinja, kako bi trebalo sukladno mocijskoj tvorbi. Ali onda znači nešto drugo.
Možeš li mi objasniti tu razliku u značenju?
Hipertrofirano je, na jednu ili na drugu stranu (bilo pohvalno, bilo posprdno).
Zanima me rijec "svekoliki" jer mi je smijesna. Medjutim, ne znam sto to tocno znaci, osim iz konteksta u kojem je koriste nasi politicari. Znaci li to: "sveobuhvatni"?
Dijete Cvijeća
24.01.2005., 00:34
Nymann kaže:
Ko si ti, Dijete Cveća? Nikad te nisam video na forumu. :confused:
Nije bitno ko sam ja (inače, Dijete Cvijeća ;) ), bitno je da mi odgovoriš na pitanje. :w
Pravopis kaže: srećan, srećna, srećno, pril. srećno, srećnik, srećnica, ob. u zap. krajevima sretan...
Jedno malo pitanjce.
Koja bi (jedna) riječ bila najbolja da izrazi nešto najsličnije značenju "neviđeno", samo da se odnosi na sluh, dakle auditivne prirode. Nečuveno? :confused:
Jel ima to "nečuveno" uporabnu vrijenost u takvom kontekstu, jer mi struktura riječi upućuje na to... Hm...
"Čuven" je poznat, a ne "čujan". Sukladno tomu, nečuveno se rabi i u značenju (dosad) neviđeno, nepoznato.
Loreleis
27.01.2005., 11:45
Hvala, stitch. :)
Nemam rječnik pri ruci, pa slijedi još jedno pitanje. Što je ispravnije, redovit ili redovan?
Za Nymanna: kiseonik je kisik?
Bilo je u stručnoj literaturi dosta okapanja oko te dvije riječi. Ja radije stavljam "redovit", osim ako nije riječ o uobičajenim sintagmama poput "redovni profesor" (na fakultetu).
I da, kiseonik je kisik, gvožđe je željezo, vodonik je vodik, azot je dušik, jedinjenja su spojevi, jednačine su jednadžbe, a hemija je kemija (prije sedamdesetak godina bila je i lučidba). :D
Loreleis
27.01.2005., 12:14
Iako mi to nije kvalitetan argument, i meni redovit zvuči prirodnije.
Zanima me nešto o zanaglasnicama. Josip Silić u svom udžbeniku iz hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije kaže: ˝Zamjenička postpozitivna atonička riječ u akuzativu ju rabi se kad ispred ili iza nje dolazi je: dao mi ju je, moje ju dijete ne poznaje.˝ S time se svi slažemo, ali zatim nastavlja:˝Drugdje se rabi i oblik je i oblik ju: vidio sam je i vidio sam ju, on je ne poznaje i on ju ne poznaje.˝ Slično tvrdi i u udžbeniku za drugi razred.
Dakle, osim u navedenim slučajevima, moguće je koristiti i jedan i drugi oblik?
Ne, nipošto. Silić opet pokušava izvesti nekakvu jezičnu revoluciju. :rolleyes:
U posljednjem je priručniku, napisanom s pokojnim profesorom Anićem, tako tvrdio da se sklanjaju i kratice poput EU, MH, HNK, NK..., koje nikad nisu dobivale padežne nastavke.
Da parafraziram Aristotela, draga su mi obojica, ali draži mi je pravopis. ;)
Loreleis
27.01.2005., 12:26
stitch kaže:
I da, kiseonik je kisik, gvožđe je željezo, vodonik je vodik, azot je dušik, jedinjenja su spojevi, jednačine su jednadžbe, a hemija je kemija (prije sedamdesetak godina bila je i lučidba).
A gasovi su plinovi, zar ne? :D Naučnici sam prevela sa znanstvenici. Postoji li preciznije rješenje?
Lorely kaže:
A gasovi su plinovi, zar ne? :D Naučnici sam prevela sa znanstvenici. Postoji li preciznije rješenje?
Ne, i ja bih tako. Kod nas su naučnici, naime, šegrti, pripravnici... Ono što se nekada nazivalo kalfe.
Loreleis
27.01.2005., 12:31
stitch kaže:
Ne, nipošto. Silić opet pokušava izvesti nekakvu jezičnu revoluciju.
Da, pretpostavljala sam da je tako. Ponekad mi se čini da svi oni u svojim udžbenicima namjerno povremeno izvale nešto takvo, tek toliko da provjere budnost čitatelja. :D
stitch kaže:
Ne, i ja bih tako. Kod nas su naučnici, naime, šegrti, pripravnici... Ono što se nekada nazivalo kalfe.
Kalfe su bili stupanj više.
Naučnici= šegrti, dakle tek učenici nekog obrta (zanata), a kafle su bili već završenici učenici s odgovarajućim završnim ispitom, ne još majstori, ali ipak s određnom smostalnošću!
Bar je tako bilo u moje vrijeme. ;)
Stiče, dušoisrce (vidiš kako se majstorski ulizujem; em nježnim riječima da te udobrovoljim, em pravopisno smrdano zato da te uvjerim koliko mi je tvoja pomoć potrebna :D) - daj, molim te nabaci koju o... hm, zovu li se ti vragolani navesci?
Govorim o samoglasnicima na kraju dekliniranih pridjeva i zamjenica, npr. kojega, ovome itd.
Kada se koriste, a kada ne?
A kad već govorimo o tome, molila bih i nekakvo stručno objašnjenje na temu navezaka (još uvijek nisam sigurna zovu li se doista tako) "u" ili "e" u dativu/lokativu (komu ili kome).
Danke UND šen :D :s
Simona kaže:
Bar je tako bilo u moje vrijeme. ;) I u Hlapićevo. ;)
Cyn kaže:
Stiče, dušoisrce (vidiš kako se majstorski ulizujem; em nježnim riječima da te udobrovoljim, em pravopisno smrdano zato da te uvjerim koliko mi je tvoja pomoć potrebna :D) - daj, molim te nabaci koju o... hm, zovu li se ti vragolani navesci?
Govorim o samoglasnicima na kraju dekliniranih pridjeva i zamjenica, npr. kojega, ovome itd.
Kada se koriste, a kada ne?
A kad već govorimo o tome, molila bih i nekakvo stručno objašnjenje na temu navezaka (još uvijek nisam sigurna zovu li se doista tako) "u" ili "e" u dativu/lokativu (komu ili kome).
Danke UND šen :D :s
Volim kad si na koljenima, nježna, :D ali previše sam puta pisao o tome pa neću duljiti. Ukratko, navezak možeš staviti kad god hoćeš, ne samo iz izgovornih nego i iz stilističkih razloga.
I da, pravilno je napisati i "sukladno tomu" i "sukladno tome".
Elysium
28.01.2005., 14:59
pitanje oko slova "nj"
čitam prijevod i rečenicu:
"Kao da Dorian Gray za nj neće nikada više biti......"
u kojim slučajevima je dopušteno koristiti samostalno nj, ima li nekih pravila?
Koliko znam, riječ nikad nije samostalna, jer je nenaglašena, i uvijek se naslanja na prijedlog (premda se piše odvojeno):
na nj, po nj, poda nj, preda nj, u nj, uza nj, za nj.
Elysium
28.01.2005., 23:56
drugim riječima,
u bilo kojoj verziji rečenice, "za nj" možemo pisati umjesto "za njega" i nije krivo?
Ne, ali je stilski obilježeno. :)
Loreleis
29.01.2005., 22:35
Znate li zašto se ne preporučuje korištenje izraza smatram? Čula sam da je uvijek bolje zamijeniti ga sa mislim ili držim.
Hahaha, ja radim upravo suprotno, držim mi je previše arhaično za novine.
Loreleis
29.01.2005., 23:20
A kad smo već kod arhaičnih i stilski obilježenih oblika... Rečeno mi je da je jedan takav i njen, te da je bolje koristiti njezin. Što ti misliš, iliti smatraš? :D
Može i jedno i drugo, to je stvar stila, poput naveska.
Loreleis
30.01.2005., 00:39
Može li se na taj način koristiti drukčiji i drugačiji?
Posljednji službeni Babićev pravopis, četvrti, navodi da je pravilno samo drukčiji. Ili sam to vidio u tzv. Plavom savjetniku? Ne znam točno, a i preumoran sam za listanje, ali rabim samo taj oblik.
stitch kaže:
"Čuven" je poznat, a ne "čujan". Sukladno tomu, nečuveno se rabi i u značenju (dosad) neviđeno, nepoznato.
Da, sve to razumijem, ali činjenica je da ima podlogu u tome da su prvo morali ČUTI za nešto da bi postalo ČUVENO - poznato. Jer ne postoji izraz (bar ja nikad nisam čuo da se koristi) nečujane
(nečujne bi značilo nešto sasvim drugo već) melodije, nikad čute bi već išlo ali mi ne paše to tu.
Da li bi prema tome dobro pasalo kad bi netko rekao:
"Iz zvučnika su izlazile nečuvene melodije". :confused:
Ali to opet nije to po meni, trazim bas nadomjestak za riječ "neviđeno" ali u auditivnom smislu...
"Nove melodije" sasvim bi odgovaralo smislu.
Ali dobro, potražit ću nešto.
Thresholder
30.01.2005., 17:34
stitch kaže:
Bilo je u stručnoj literaturi dosta okapanja oko te dvije riječi. Ja radije stavljam "redovit", osim ako nije riječ o uobičajenim sintagmama poput "redovni profesor" (na fakultetu).
Postoji li ovdje ipak analogija s potrebit/potreban? Iako opet znam da je ispravno "znakovit", "vidovit",...
"Redovito" mi zvuci OK, ali "potrebito" me podsjeca na poznato drzavotvorno silovanje jezika...
Druid kaže:
"Iz zvučnika su izlazile nečuvene melodije". :confused:
Kaj ja znam, ali mi se čini da iz zvučnika ne mogu izaći nečujne melodije. Nečuvene bi već mogle, ako ih do sad nismo čuli, iako riječ nečuveno više rabimo u smislu zgražanja zbog nečeg!
I Inače mi je to izlaženje iz zvučnika loša rečenica. Gomilanje neporebnih riječi. Ne znam o čemu se radi, ali pod pretpostavkom da nešto slušamo s određenog medija.... kao što stitch reče: slušamo nove melodije....
Ako su baš bitni zvučnici onda i nije bitna stara ili nova melodija, već kvalitetni zvučnici!
A zašto se ne bi spomenuli i zvučnici, bez obzira na kvalitetu?
Moguće rješenje, premda ne i idealno, bilo bi: "Iz zvučnika su dopirale još nečuvene melodije."
Pa ovako bez onog još, ja bih to shvatila kao slušanje nečeg jako groznog.
Ovaj još očito mora biti naglašen, jer bez toga ima smisao koji sam navela. ;)
Simona kaže:
Pa ovako bez onog još, ja bih to shvatila kao slušanje nečeg jako groznog.
Ovaj još očito mora biti naglašen, jer bez toga ima smisao koji sam navela. ;) Umjesto "još" možeš staviti i "do tada", dakle, neku vremensku odrednicu da pridjevu "nečuven" daš smisao "ono što se još / do tada nije čulo". Ako nije nužno upotrijebiti baš samo jednu riječ, ja bih particip radije razriješila relativnom rečenicom.
Zašto "nečuveno" za tebe ima isključivo negativan predznak?
Didi kaže:
Umjesto "još" možeš staviti i "do tada", dakle, neku vremensku odrednicu da pridjevu "nečuven" daš smisao "ono što se još / do tada nije čulo". Ako nije nužno upotrijebiti baš samo jednu riječ, ja bih particip radije razriješila relativnom rečenicom.
Zašto "nečuveno" za tebe ima isključivo negativan predznak?
Kaj znam, valjda zato što je najčešća baš u tom značenju. Inače znam da je gramatički ispravno.
Sad si me podsjetila na onu nepriliku radijskih voditelja oko pozdravljanja sa slušaocima na odjavi... ono "do slušanja", pa je netko od jezičara rekao da bi zapravo trebalo reći do čuvenja. Nikad nikog nisam čula da ga je poslušao.
Naprosto nam to nije išlo u uho, bez obzira na pravila. :D
Meni je i jedno i drugo blesavo. U "doviđenja" se značenje "vidjeti" više i ne osjeća. Osim ako netko baš nije cjepidlaka. Uostalom, i naglasak ukazuje na promijenjeno značenje.
Thresholder kaže:
Postoji li ovdje ipak analogija s potrebit/potreban? Iako opet znam da je ispravno "znakovit", "vidovit",...
"Redovito" mi zvuci OK, ali "potrebito" me podsjeca na poznato drzavotvorno silovanje jezika...
Ne postoji. "Potrebit" je prastara riječ i znači siromašan. Druga je stvar što to ne zna 99 posto govornika hrvatskog jezika. "Potreban" je, složit ćeš se, ipak nešto drugo. ;)
stitch kaže:
Ne postoji. "Potrebit" je prastara riječ i znači siromašan. Druga je stvar što to ne zna 99 posto govornika hrvatskog jezika. Meni je to jedna od najdražih naših riječi :D Makar je ne koristim jednostavno kao "siromašan" nego šire, npr. "on je potrebit ljubavi" - on treba ljubav. Ili, "stitch nama potrebitima daje znanje o jeziku" i slične ulizivačke kombinacije :o
Simona kaže:
Kaj ja znam, ali mi se čini da iz zvučnika ne mogu izaći nečujne melodije. Nečuvene bi već mogle, ako ih do sad nismo čuli, iako riječ nečuveno više rabimo u smislu zgražanja zbog nečeg!
I Inače mi je to izlaženje iz zvučnika loša rečenica. Gomilanje neporebnih riječi. Ne znam o čemu se radi, ali pod pretpostavkom da nešto slušamo s određenog medija.... kao što stitch reče: slušamo nove melodije....
Ako su baš bitni zvučnici onda i nije bitna stara ili nova melodija, već kvalitetni zvučnici!
Pretjeruješ :D.
I u ovome što ja pišem, baš je takav kontekst i baš treba tako biti, ja pišem avangardu :D :D :D.
stitch kaže:
"Nove melodije" sasvim bi odgovaralo smislu.
Ali dobro, potražit ću nešto.
Hvala, ovo još bolje paše ali ako nadješ alternative, pucaj...
Druid kaže:
Pretjeruješ :D.
I u ovome što ja pišem, baš je takav kontekst i baš treba tako biti, ja pišem avangardu :D :D :D.
Bravo! Zato i imamo takvo znanje o vlastitom jeziku jer svi misle da su avagarda. :flop: :D:D:D
jel mi moze netko reci od cega je nastala kratica "op. a."?
Manekineko
03.02.2005., 10:12
bilde kaže:
jel mi moze netko reci od cega je nastala kratica "op. a."?
Opaska autora?
little wonder
03.02.2005., 12:39
Je li ispravno reći "hvala lijepo" ili "hvala lijepa"?
Manekineko kaže:
Opaska autora?
Upravo tako. No, bolje je staviti (nap. a.), "napomena autora".
little wonder kaže:
Je li ispravno reći "hvala lijepo" ili "hvala lijepa"?
Imaš to već negdje. Isključivo "hvala lijepa".
"jeste li bila jučer u gradu?"
"jeste li vidjela susjedu Katu"
"budete mi javila kad gospon sudac dođe?
"jeste li šutio ili ste govorio?"
i neki da čujem u reklami na tv-u: "Jeste li primijetila da u vrijeme...?"
otkud sad to?
zar nije ispravo: jeste li vidjeli, primijetili, bili.. množina?
Vi...množina?
ili se nešto promijenilo otkad ja ne idem u školu?
DJanko kaže:
"jeste li bila jučer u gradu?"
"jeste li vidjela susjedu Katu"
"budete mi javila kad gospon sudac dođe?
"jeste li šutio ili ste govorio?"
i neki da čujem u reklami na tv-u: "Jeste li primijetila da u vrijeme...?"
otkud sad to?
zar nije ispravo: jeste li vidjeli, primijetili, bili.. množina?
Vi...množina?
ili se nešto promijenilo otkad ja ne idem u školu?
Odkud? Od nepismenih! Ništa se nije promijenilo u tom smislu. :)
Simona kaže:
Odkud? Od nepismenih! Ništa se nije promijenilo u tom smislu. :)
Brava Simona! Napokon da se i ja slozim s istim kao i ti. ;)
gatto kaže:
Brava Simona! Napokon da se i ja slozim s istim kao i ti. ;)
Sad mi je pao kamen sa srca. :D
Simona kaže:
Sad mi je pao kamen sa srca. :D
I meni isto. :)
Bit cu kratak. Ovdje me je cisto strah napisati preko 4 recenice da ne napravim gomilu gresaka. Vracam se u ulogu citatelja. Ovaj topic je zbilja jako koristan. :top:
gatto kaže:
Brava Simona! Napokon da se i ja slozim s istim kao i ti. ;)
Valjda bi trebalo: napokon da se složim s tobom. ;)
Lee Champa
03.02.2005., 18:31
Na TV-u, osobito Dnevniku, ćesto od padeže rade prdeže. Npr. njima je isto: 1 milijarda, 29 milijarda ili 90 milijarda
1 funta, 29 funta ili 90 funta
a ZAMALO nemaju pojma što to znaći, npr. zamalo je dao gol i Dinamo vodi .....(doduše Dinamo već dugo nije vodio):D
ZOsvald kaže:
Na TV-u, osobito Dnevniku, ćesto od padeže rade prdeže. Npr. njima je isto: 1 milijarda, 29 milijarda ili 90 milijarda
Što fali ovi padežima?
i nije ovako:a ZAMALO nemaju pojma što to znaći,
nego značI (od znak!).
gatto kaže:
I meni isto. :)
Bit cu kratak. Ovdje me je cisto strah napisati preko 4 recenice da ne napravim gomilu gresaka. Vracam se u ulogu citatelja. Ovaj topic je zbilja jako koristan. :top:
Ovdje bi te najmanje trebalo biti strah, jer ovdje bar možemo nešto i naučiti. Kao što možeš primijetiti i u najmanjoj rečenici možemo vrlo lako pogriješiti.
Inače se i sama ulovim da najviše griješim u pisanju onda kad prveviše razmišljam o pravilima. Ipak, onog osnovnog nastojim se držati: da misao izazim tako da buide razumljiva i drugima, a ne samo meni. :D
I jedino što nikad neću propustiti ispraviti ako vidim slučajno pogriješim u č i ć. To prije čujem nego vidim iako je samo napisno. :D
ZOsvald kaže:
Na TV-u, osobito Dnevniku, ćesto od padeže rade prdeže. Npr. njima je isto: 1 milijarda, 29 milijarda ili 90 milijarda
1 funta, 29 funta ili 90 funta
a ZAMALO nemaju pojma što to znaći, npr. zamalo je dao gol i Dinamo vodi .....(doduše Dinamo već dugo nije vodio):D
To je zato što genitiv množine od funte i milijarde ima dublete: možeš reći funti i funtâ, milijardi i milijardâ. Slušaj naglasak. ;)
gatto kaže:
I meni isto. :)
Bit cu kratak. Ovdje me je cisto strah napisati preko 4 recenice da ne napravim gomilu gresaka. Vracam se u ulogu citatelja. Ovaj topic je zbilja jako koristan. :top:
Ako ti je tako lakše, ovdje svi griješe osim mene. Neki više, neki manje. A i meni se katkad zalomi. :D
Enchantress
04.02.2005., 18:30
stitch kaže:
Valjda bi trebalo: napokon da se složim s tobom. ;)
A meni su nekoliko puta rekli da se samo drva slažu, a da ljudi mogu biti saglasni jedni sa drugima. :( :confused: :D
Zašto žičaru koja se sastoji od stolaca nazivamo slovenskim izrazom 'sedežnica'? Mislim, tako je nazivaju sportski novinari. Hrvatske riječi očito nema. Kako glasi opisno rješenje?
A možda bi mogla biti 'sjedišnica'? :D
Drugo pitanje: zašto se pridjev 'centralni' redovito zamjenjuje ili prevodi sa 'središnji'? I tamo gdje treba i tamo gdje ne treba. Recimo, central station sigurno nije 'središnja postaja', nego 'glavni kolodvor'.
Pa gdje si to vidjela, zaboga? :rolleyes:
Što se tiče sedežnice, opisno bi rješenje bilo: leteći stolac. Slikovito, ha? ;)
Ili da pokušam s kakvom složenicom: letistolac. Ili penjostolac. Ili pak visistolac. :D
No, dobro, šalu na stranu. Šalo, ohani malo. Imam jezičnu dvojbu. Dakle, ako se (u ljubavi) svakoga može preboljeti, onda smo, metaforično rečeno, svi mi - što? Prebolivi? Preboljivi?
Enchantress
04.02.2005., 21:52
stitch kaže:
Šališ se, nadam se.
Ne! :(
Nekoliko puta mi se dogodilo na forumima da napišem kao odgovor na nečiji post: "Slažem se", a onda se neki dežurni jezikoslovac nađe da me ispravi, pa napiše ispod: "Drva se slažu, a ljudi mogu biti samo saglasni jedni s drugima", što bi trebalo da znači da je "Slažem se" - nepravilno, a "Saglasna sam" - pravilno.
Šta ti misliš o tome?
Možeš mu komotno reći da je idiot. I da sam ga toplo pozdravio. ;)
stitch kaže:
Pa gdje si to vidjela, zaboga? :rolleyes:
Što se tiče sedežnice, opisno bi rješenje bilo: leteći stolac. Slikovito, ha? ;)
Ili da pokušam s kakvom složenicom: letistolac. Ili penjostolac. Ili pak visistolac. :D
1.Zakaj mora biti prijevod sa slovenskog? Meni je čist dobra i dovoljna (stara?) vučnica.
Enchantress
04.02.2005., 22:09
stitch kaže:
Možeš mu komotno reći da je idiot. I da sam ga toplo pozdravio. ;)
Sad mi je mnogo lakše. :)
stitch kaže:
Imam jezičnu dvojbu. Dakle, ako se (u ljubavi) svakoga može preboljeti, onda smo, metaforično rečeno, svi mi - što? Prebolivi? Preboljivi?
Može li zanemarivi?
Ovo je zadnje po ovim nickom, samo da smislim neki novi, a to mi nikako ne ide....postao mi gotovo vlastito ime. A baš ga moram promijeniti, jer je postao poznat nepoželjnim osobama.
stitch kaže:
Pa gdje si to vidjela, zaboga? :rolleyes:
Što se tiče sedežnice, opisno bi rješenje bilo: leteći stolac. Slikovito, ha? ;)
Ili da pokušam s kakvom složenicom: letistolac. Ili penjostolac. Ili pak visistolac. :D
No, dobro, šalu na stranu. Šalo, ohani malo. Imam jezičnu dvojbu. Dakle, ako se (u ljubavi) svakoga može preboljeti, onda smo, metaforično rečeno, svi mi - što? Prebolivi? Preboljivi? Ne vidjela. Čula. Na radiju. U vezi s novim skijaškim stazama na Sljemenu. I tako to.
Leteći stolac? Da, kad bi bio samo jedan.
Prebolni? Kao antonim od neprebolan.
stitch kaže:
Možeš mu komotno reći da je idiot. I da sam ga toplo pozdravio. ;) Čovjek samo ponavlja stari kliše: žito se vrši, gaće spadaju, drva se slažu. ;)
Simona kaže:
1.Zakaj mora biti prijevod sa slovenskog? Meni je čist dobra i dovoljna (stara?) vučnica. Vučnica je nešto drugo: držiš se za uže, a stojiš na skijama. Na sjedišnici sjediš (ma progurat ću ja nju, prije ili kasnije :D).
Elysium
05.02.2005., 00:50
ponukan mnogim primjerima iz mnogih postova, zanima me..
"Volio sam ju.."
ili
"Volio sam je.."
?
postoji li nekakvo pravilo sa "ju"/"je" u živo/neživo ili je opet moguće koristiti oba načina?
Enchantress
05.02.2005., 01:58
Simona kaže:
Ovo je zadnje po ovim nickom, samo da smislim neki novi, a to mi nikako ne ide....postao mi gotovo vlastito ime. A baš ga moram promijeniti, jer je postao poznat nepoželjnim osobama.
Ja sam pre neki dan uzela novi, ali nikako da se odvojim od starog. A baš me opterećuje. :(
Elysium kaže:
ponukan mnogim primjerima iz mnogih postova, zanima me..
"Volio sam ju.."
ili
"Volio sam je.."
?
postoji li nekakvo pravilo sa "ju"/"je" u živo/neživo ili je opet moguće koristiti oba načina?
Ovo je kao tema na LJES-u kada dečki pitaju cure jel' vole velikog pišu. :D Vole. ;)
Didi kaže:
Ne vidjela. Čula. Na radiju. U vezi s novim skijaškim stazama na Sljemenu. I tako to.
Ama, pitam za kolodvor. :D
ne znam jel ste već pisali o tome :rolleyes: ..što je s onim izrazima tipa:
- nije da nije istina
- ne da nije itd
thanx
stitch kaže:
Ama, pitam za kolodvor. :D Ne znam više. U našoj prijevodnoj literaturi ima svakakvih bisera.
napitak; dobitak; podatak...
kako glasi množina?
napici; dobici;podaci
ili
napitci; dobitci; podatci
možda je pitanje već bilo ali krenut čitat 145 stranica a da možda ne nađem odgovor ...malo mi je teško
hvala na odgovoru
Postoji li neki standardni hrvatski ortoepski rečnik?
No, dobro, šalu na stranu. Šalo, ohani malo. Imam jezičnu dvojbu. Dakle, ako se (u ljubavi) svakoga može preboljeti, onda smo, metaforično rečeno, svi mi - što? Prebolivi? Preboljivi?
Ovo me podseća na raspravu o pridevu nedokazan, koji se pojavljuje u dijalektu kao zamena za tvrdoglav.
wai kaže:
ne znam jel ste već pisali o tome :rolleyes: ..što je s onim izrazima tipa:
- nije da nije istina
- ne da nije itd
thanx
Misliš, zbog dvostruke negacije? To je načelno nepravilno, ali primijetio sam da mnogi koriste takav sklop kada žele postići veću izražajnost. Drugi bih pustio, ali prvi bih zamijenio sklopom "nije da je laž", ili nekim sličnim.
DJanko kaže:
napitak; dobitak; podatak...
kako glasi množina?
napici; dobici;podaci
ili
napitci; dobitci; podatci
možda je pitanje već bilo ali krenut čitat 145 stranica a da možda ne nađem odgovor ...malo mi je teško
hvala na odgovoru
Po starom pravopisu bio je dopušten samo prvi oblik, no Babić i društvo u novom su uveli dublete, a u riječima gdje se provodi sibilarizacija čak i triplete (npr. bitka - bitci, bitki i bici).
Možeš, dakle, pisati i jedno i drugo, samo to čini dosljedno.
Nymann kaže:
Postoji li neki standardni hrvatski ortoepski rečnik?
Koliko znam, ne. No, ne znam kakva je situacija s dvojezičnim rječnicima.
stitch kaže:
Koliko znam, ne. No, ne znam kakva je situacija s dvojezičnim rječnicima.
Strogo govoreći, ne postoji ni kod nas. To jest, Matičin Rečnik izostavlja naglaske u delkinaci mnogih reči, Rečnik SANU daje u zagradama i neknjiževne oblike (npr. televîzija, apsolvĕnt), što mnoge neupućene (čitaj: one koji nisu pročitali Predgovor) zbunjuje.
Lektori scenskog govora uglavnom koriste Pravopisni rečnik iz 1960., jer ovaj iz 2003. uopšte ne daje naglaske.
Ne znam kako se vaši lektori scenskog govora snalaze...
stitch kaže:
Možeš, dakle, pisati i jedno i drugo, samo to čini dosljedno.
hvala
IvanaBG
10.02.2005., 18:49
Evo me ovde, da postavim pitanje...a ne na blogu...
Sorry još jednom što nisam ranije videla link za ovu stranicu.
Elem, na naslovnoj strani bloga jedna od lista se zove "170 zadnjih osvježenih".
Može li neko objašnjenje oko zadnji-prednji, prvi-poslednji, jer smatram da je ovaj naziv nepravilno napisan.
Ja obično koristim ovako
Zadnji-prednji: prostorna odrednica
Prvi-poslednji: vremenska odrednica
Da li je ispravno, i ako nije, kako treba.
Hvala i pozdrav
Ivana:W
Razlikuje se to u hrvatskom i srpskom jeziku. Pisao sam već o tome.
Kod nas se prostorni odnos izražava parom prednji - stražnji.
"Zadnji" se pak definira kao "onaj koji se nalazi na kraju reda ili niza; posljednji", što znači da prvi pridjev ima više prostorno, a drugi više vremensko značenje.
Kada je pak riječ o pridjevu "posljednji", on je višeznačan. Može se definirati (i) kao onaj "koji je jedini ostao", "koji prethodi sadašnjem", "koji se upravo pojavio", kao "konačni, zaključni, definitivni" te "najgori". Pa imamo sintagme: onaj posljednji; posljednji modni krik; posljednji sud; posljednji ološ...
IvanaBG
10.02.2005., 21:36
auuu, baš si brz...
Hvala.
Nisam uvijek, nekad sam i spor. ;)
FreeShampooSample
11.02.2005., 14:05
stitch kaže:
No, dobro, šalu na stranu. Šalo, ohani malo. Imam jezičnu dvojbu. Dakle, ako se (u ljubavi) svakoga može preboljeti, onda smo, metaforično rečeno, svi mi - što? Prebolivi? Preboljivi?
Preboljivi, rekla bih.
Nadam se da si online, trebam tvoje mišljenje ( ili pravilo, ako postoji) što prije.
dipl. inž. ili dipl. ing.
nemam sklonost davati prednost bilo kojem jeziku nad hrvatskim pa ja koristim prvu verziju, postoji li razlog koji bi izrazito išao protiv toga? da li je to pitanje jezika ili su ovakvi naslovi propisani?
hvala :)
:kada:
Po novom pravopisu, dipl. inž., od diplomirani inženjer. :) Dakle, propisani su.
Propisuje li neki hrvatski jezični savetnik da se piše uz to, dakle odvojeno?
Može li nekod od vas da mi kaže kako bi preveo ovu rečenicu:
... a basic structure created by the ten main characters' continuing stories, a major accident interwoven with six to eight further parallel storylines and up to 80 short scenes per episode, a real-time feel based on the single shift setting, sharp cutting, mobile single camera work, no background music, realist lighting, an army of trauma-specific extras and models, and a range of 30-40 guest actors per series.
Podvukao sam najbitniji izraz (misli li se ovde na radnu smenu ili na nešto drugo?).
Nymann kaže:
Propisuje li neki hrvatski jezični savetnik da se piše uz to, dakle odvojeno?
Ne propisuje savjetnik nego Babić. U savjetnicima je suprotno.
A ti, naravno, poštuješ savetnike? :D
Nymann kaže:
Može li nekod od vas da mi kaže kako bi preveo ovu rečenicu:
... a basic structure created by the ten main characters' continuing stories, a major accident interwoven with six to eight further parallel storylines and up to 80 short scenes per episode, a real-time feel based on the single shift setting, sharp cutting, mobile single camera work, no background music, realist lighting, an army of trauma-specific extras and models, and a range of 30-40 guest actors per series.
Podvukao sam najbitniji izraz (misli li se ovde na radnu smenu ili na nešto drugo?). S obzirom na kontekst, čini mi se da shift ovdje znači 'niz' (filmskih prizora). :confused:
Nymann kaže:
A ti, naravno, poštuješ savetnike? :D
Aha, kad mi to odgovara. Katkad slušam i Babića. ;)
Ranije sam učila da dr. (sa tačkom) znači: drugi, a dr (bez tačke) znači: doktor, međutim u poslednje vreme sve češće viđam dr. (sa tačkom) u značenju: doktor. Šta vi kažete na to?
P.S. To sam ja, Enchantress, samo pod novim nickom. ;)
Arhaizam skoroteča. Može ili ne može?
z.l.e.v.A.n.k.a.
15.02.2005., 12:49
Bok!
Što je pravilno - Pričam o tomu ili Pričam o tome? Kako da znam kad što upotrijebiti?
Thanx :w
Didi kaže:
Arhaizam skoroteča. Može ili ne može?
O čemu je riječ? Ako nešto prevodiš, posve bi dobro stajao u pjesmi ili sličnom djelcu koje zahtijeva stilsku obilježenost.
A zašto ne "glasnik"?
z.l.e.v.A.n.k.a. kaže:
Bok!
Što je pravilno - Pričam o tomu ili Pričam o tome? Kako da znam kad što upotrijebiti?
Thanx :w
Može i jedno i drugo, uvijek.
stitch kaže:
O čemu je riječ? Ako nešto prevodiš, posve bi dobro stajao u pjesmi ili sličnom djelcu koje zahtijeva stilsku obilježenost.
A zašto ne "glasnik"? Zato što želim upotrijebiti arhaizam, i to upravo zato što će dobro stajati u tekstu na kojem radim. :D
Zanimalo me samo "prolazi" li ta riječ u hrvatskom ili će se u ŠK naći netko pametan pa zaviriti u Šonju koji upućuje na 'glasnik' ili 'teklič', a Šonje se tamo drže kao pijan plota.
Ovo mi je dovoljno. Hvala. :kiss:
Edit: Nije dovoljno. Postoji li hrvatska riječ za 'muf'? Odjevni predmet, mislim. Znam za 'kolčak', ali to je ruski. :(
Misliš, ono krzno koje štiti ruke? :D Ako i postoji, ne znam za nju.
stitch kaže:
Misliš, ono krzno koje štiti ruke? :D Ako i postoji, ne znam za nju. U svakom slučaju... rukama je ugodno. :D
No, da, to sam mislila. ;)
nepodnošljivo i nesnošljivo...
kad se koje upotrebljava i što, ustvari, znači?
može li se reći: "meni je taj čovjek nesnošljiv" umjesto "meni je on nepodnošljiv"
naime, čujem kako to "nesnošljiv/a/o" upotrebljavaju na sve mile načine pa me to zbunjuje
hvala na odgovoru
Ajme majko. :rolleyes:
Nesnošljiv znači netolerantan, pa sukladno tomu neki čovjek može biti jedino nesnošljiv prema drugima, a ne "nesnošljiv nekome". Ako trebaš to značenje, riječ je nepodnošljiv.
DijeteCvijeća
22.02.2005., 09:22
nesnošljiv - ružan ko lopov, seksualno neprivlačan, snošajno nepoželjan ;)
stitch kaže:
Ajme majko. :rolleyes:
Nesnošljiv znači netolerantan, pa sukladno tomu neki čovjek može biti jedino nesnošljiv prema drugima, a ne "nesnošljiv nekome". Ako trebaš to značenje, riječ je nepodnošljiv.
ma nemam ja namjeru upotrebljavat riječ "nesnošljiv" tamo gdje treba "nepodnošljiv"
ustvari, previše gledam tv pa čujem koješta pa posumnjam u svoje znanje
zato pitam vas, uvaženi forumaši
hvala na odgovorima
Ama, grozim se zbog takvoga jezika, a ne zbog toga što pitaš. :)
stitch kaže:
Ama, grozim se zbog takvoga jezika, a ne zbog toga što pitaš. :)
ma sve o.k.
veliki pozdrav
stitch kaže:
Ama, grozim se zbog takvoga jezika, a ne zbog toga što pitaš. :) i meni je zlo kad gledam Big Brother pa čujem da je Maja sestra od Ane :rolleyes: i to u svakoj emisiji nekoliko puta...
jest da je privatna televizija u pitanju, ali voditelji bi barem, uz novinare, mogli biti obrazovani...
nitko i ništa
27.02.2005., 14:48
Ako prihvatimo pisati strjelica zar ne bismo trebali i vrjemenski?
Lee Champa
01.03.2005., 10:43
Ili kao što je spomenuo voditelj Dnevnika Šprajc HLOVIJERKA:D
nitko i ništa
01.03.2005., 15:07
A ja ozbiljno pitao...
Loreleis
02.03.2005., 13:15
Je li vidjeti dvovidni glagol?
Imamo slijedeću situaciju npr. Pričam sa nekim o fizici i taj netko mi počne pričati o Newtonovim zakonima o kojima mi se trenutno neda slušati jer se meni priča o nuklearnoj fizici. I ja njemu kažem: joj daj, ne prodaji mi Newtona.
Je li riječ koja je boldana ispravna??! Jer naletio sam na točno takvu situaciju u jednoj knjizi. Ako nije, kako bi bilo ispravno - ne prodavaj mi (??!). Ja ipak mislim da bi najispravnije bilo - nemoj mi prodavati Newtona, ali me zanima je li ispravno "ne prodaji mi Newtona" jer moram priznati da za taj izraz u tom kontekstu nisam baš čuo.
DijeteCvijeća kaže:
nesnošljiv - ružan ko lopov, seksualno neprivlačan, snošajno nepoželjan ;)
Šta ti pričaš? Nesnošljiv je netolerantan, ajde moderator briši gore ovaj post, čovjek širi teške jezične dezinformacije, to zavređuje BANČINU da se mene pita :D.
Lorely kaže:
Je li vidjeti dvovidni glagol?
Aha, kao i objedovati, ručati, doručkovati, užinati, čuti...
Druid kaže:
Imamo slijedeću situaciju npr. Pričam sa nekim o fizici i taj netko mi počne pričati o Newtonovim zakonima o kojima mi se trenutno neda slušati jer se meni priča o nuklearnoj fizici. I ja njemu kažem: joj daj, ne prodaji mi Newtona.
Je li riječ koja je boldana ispravna??! Jer naletio sam na točno takvu situaciju u jednoj knjizi. Ako nije, kako bi bilo ispravno - ne prodavaj mi (??!). Ja ipak mislim da bi najispravnije bilo - nemoj mi prodavati Newtona, ali me zanima je li ispravno "ne prodaji mi Newtona" jer moram priznati da za taj izraz u tom kontekstu nisam baš čuo.
Ni ja. To je nekakav lokalizam.
Loreleis
03.03.2005., 23:28
Hvala, stitch. :)
Trebala bih prijevod engleske riječi tunable. Želim prevesti jednom riječju. Može li ugodljiv, ili postoji sretnije rješenje?
stitch kaže:
Ni ja. To je nekakav lokalizam. A kako onda glasi imperativ od 'prodavati'? Prodavaj?
Lorely kaže:
Hvala, stitch. :)
Trebala bih prijevod engleske riječi tunable. Želim prevesti jednom riječju. Može li ugodljiv, ili postoji sretnije rješenje?
Podesiv? ;)
Didi kaže:
A kako onda glasi imperativ od 'prodavati'? Prodavaj?
Ma, bunim se zbog ovog -i na kraju. Je li to analogija prema oboji? Ako jest, nije mi baš uvjerljiva.
Loreleis
04.03.2005., 11:04
Hvala, stitch, to je mnogo bolje. :)
U gramatici Dragutina Raguža (u kojoj se i inače može naći dosta čudnih stvari) piše da je imperativ u 2. licu jednine svih glagola koji u osnovi imaju davati upravo takav, odnosno daji.
Za glagol prodati isti izvor kaže da je imperativ prodaj i, rijetko, prodadni.
Loreleis
04.03.2005., 11:19
stitch kaže:
Podesiv? ;)
Ipak... Trebam prijevod izraza tunable laser. Za glazbene instrumente kada im se podešava valna duljina kaže se da se ugađaju. A to je isto ono što se radi s laserom. Komentar?
(Imam osjećaj da se o ovome već raspravljalo negdje, samo se nikako ne mogu sjetiti gdje. Dok dragi moderatori rade dan i noć da osposobe opciju traži, ja sam vam unaprijed zahvalna na linku. :))
"Pretrčao je dionicu bez da se umorio."
otkud taj oblik?
jel' pogrešan?
ili ipak može u upotrebu?
(zašto ne reći da je pretrčao dionicu "ne umorivši se" ?)
DJanko kaže:
"ne umorivši se"
možda bi neki ovo "umorivši" shvatili kao oblik glagola "umoriti=ubiti":mig:
Loreleis
04.03.2005., 14:15
DJanko kaže:
"Pretrčao je dionicu bez da se umorio."
otkud taj oblik?
jel' pogrešan?
ili ipak može u upotrebu?
(zašto ne reći da je pretrčao dionicu "ne umorivši se" ?)
Uvijek je bolje reći "...a da se nije umorio." Nema potrebe za doslovnim prevođenjem izraza iz stranih jezika.
DJanko kaže:
"Pretrčao je dionicu bez da se umorio."
otkud taj oblik?
jel' pogrešan?
ili ipak može u upotrebu?
(zašto ne reći da je pretrčao dionicu "ne umorivši se" ?)
Joj što volim svoj blog (http://stitch.blog.hr/arhiva-2004-12.2.html#130744). ;)
NoWa kaže:
možda bi neki ovo "umorivši" shvatili kao oblik glagola "umoriti=ubiti":mig: Hehehe :D Kao, bio je jako trapav ali ipak je uspio pretrčati dionicu bez da se umorio.
Dijete Cvijeća
05.03.2005., 09:47
Druid kaže:
Šta ti pričaš? Nesnošljiv je netolerantan, ajde moderator briši gore ovaj post, čovjek širi teške jezične dezinformacije, to zavređuje BANČINU da se mene pita :D.
Možda je moderator skužil da se radi o zafrkanciji. ;) :w
Dijete Cvijeća
05.03.2005., 09:49
Lorely kaže:
Hvala, stitch, to je mnogo bolje. :)
U gramatici Dragutina Raguža (u kojoj se i inače može naći dosta čudnih stvari) piše da je imperativ u 2. licu jednine svih glagola koji u osnovi imaju davati upravo takav, odnosno daji.
Za glagol prodati isti izvor kaže da je imperativ prodaj i, rijetko, prodadni.
Možda je to gramatika BH verzije hrvatskoga jezika. ;)
Dijete Cvijeća kaže:
Možda je to gramatika BH verzije hrvatskoga jezika. ;) A kako glasi hrvatsko-hrtvatski oblik za imperativ glagola prodavati?
Loreleis
05.03.2005., 22:45
Dijete Cvijeća kaže:
Možda je to gramatika BH verzije hrvatskoga jezika. ;)
Moguće. Ako mi objasniš što je BH verzija hrvatskoga jezika, mogu provjeriti.
Kad Bosanci napišu rječnik i gramatiku svog jezika, odnosno kada ga kodificiraju, možemo razgovarati o lingvistici.
Dotad je pitanje isključivo - političko. ;)
Jedno pomalo bedasto pitanje:
Koji je pravilan izraz za trubu u automobilu (klakson)?
Automobilska sirena, valjda.
Lorely kaže:
Ipak... Trebam prijevod izraza tunable laser. Za glazbene instrumente kada im se podešava valna duljina kaže se da se ugađaju. A to je isto ono što se radi s laserom. Komentar?
(Imam osjećaj da se o ovome već raspravljalo negdje, samo se nikako ne mogu sjetiti gdje. Dok dragi moderatori rade dan i noć da osposobe opciju traži, ja sam vam unaprijed zahvalna na linku. :)) ja sam tuning općenito prevodio kao ugađanje, jer se i tv ili radio prijemnik ugađa na određeni kanal.
cp.tar kaže:
ja sam tuning općenito prevodio kao ugađanje, jer se i tv ili radio prijemnik ugađa na određeni kanal. Vidiš, ja bih rekla da se radio namješta, a da se ugađa glazbalo.
Didi kaže:
Vidiš, ja bih rekla da se radio namješta, a da se ugađa glazbalo. ne znam; moji su profesori na fer-u govorili o ugađanju; kad pogledaš fiziku iza svega toga, radi se o identičnoj stvari - zašto se, dakle, ne bi jednako zvala?
Loreleis
09.03.2005., 22:59
Da, upravo je u tome stvar, fizičar kojem neformalno pomažem oko prijevoda kaže da (mu) podešavanje i ugađanje nije jednako. I traži da mu ugodim u vezi toga. Pa se sada pitam kako da od ugađanja stvorim pridjev, jer trebam prijevod riječi tunable. Ugodiv? Ugodljiv?
ugodiv, rekao bih... onako, po sluhu ;)
Loreleis
09.03.2005., 23:11
I meni je tako, iako se ne želim bacati ni u kakva pretenciozna izmišljanja novih riječi... Ugodiv zvuči prilično dobro.
Je li postotak visok ili velik?
Isto me zanima i za koncentraciju (u otopini), udio (nečega u nečemu) i slične neznamkakobihihnazvala :D. Molim i neko kratko objašnjenje jer "osjećaj za filing" imam i sama, govori mi da bi trebalo bit' "visok/nizak", ali me nadglasaše, ustvrdivši da bulaznim i vjerojatno se palim na košarkaše :D
Postotak je velik, koncentracija je velika, a ni cijene nisu visoke ili niske nego je predmet koji kupuješ jeftin ili skup.
stitch kaže:
cijene nisu visoke ili niske nego je predmet koji kupuješ jeftin ili skup. nije li ovo malo pretjerano?
na kraju krajeva, nemaju cijenu samo predmeti, a ta cijena ne mora biti ni novčana...
osim toga, radi se o pogledu s druge strane...
ne gubi li se previše na izražajnosti ako se ovaj oblik proglasi nepoželjnim?
Ne govorim o frazemima, izrekama i sličnim stvarima nego o književnom jeziku. ;)
stitch kaže:
Ne govorim o frazemima, izrekama i sličnim stvarima nego o književnom jeziku. ;) književnom ili standardnom? ;)
ali opet...
ako je nešto jeftino ili skupo, ima svoju cijenu.
po definiciji.
kakva je onda ta cijena?
nije valjda da standard ne dopušta kategorizaciju po cijeni...
Buni te uobičajeno - i pogrešno - oglašavanje, ha? :D
Cijena nije ništa drugo nego iznos. Ili, ako baš hoćeš, protuvrijednost. A ona može biti samo velika ili mala, nipošto visoka ili niska. Razmisli malo.
Evo i ja razmisljam. Cijene su cijene a postoci postoci i na engleskom, gdje su iskljucivo visoke ili niske. Isto znace.
Pa kakve veze ima engleski s hrvatskim jezikom?
Ima, zato sto si ponudio objasnjenje koje bi trebalo onda vaziti u svim jezicima koji imaju pojam cijene. A nije tako.
I ne vidim kako visoke cijene nisu u duhu hrvatskog. Pa makar dosle i kroz doslovno prevodjenje stranih fraza. Ako su se uvrijezile, znaci da su postale standardom.
(Znam da mi je zalud ovaj odgovor i ocekujem ostar napad na svoju nepismenost i nepoznavanje jezika.)
vBulletin® v3.8.4, Copyright ©2000-2013, Jelsoft Enterprises Ltd.