PDA

View Full Version : Jezični savjetnik (rezerva)


stranice : 1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35

a-a Ja Ne Trebam Nikoga
13.03.2004., 09:36
Je li ispravno reci "ponovo" ili ponovno" ili i jedno i drugo moze?

stitch
13.03.2004., 11:59
Može i jedno i drugo, unatoč tome što se u posljednje vrijeme inzistira na obliku "ponovno". Baš sam o tome nedavno razgovarao s profesoricom Opačić.

Black Hawk Down
13.03.2004., 12:09
Dakle, nema tu slobode o kojoj sanjariš. Ili preciznije, nema je u tolikoj mjeri da bi svatko po svom nahođenju u jezik mogao unositi što želi. Ne bih se složio s tobom. Svatko može unositi (bolje rečeno može pokušati unijeti) npr. nove riječi (a i puno više od toga) u jezik. Misliš li da je npr. aorist izmislio neki jezikoslovac ili književnik?

Nešto će se 'uhvatiti' - primiti u jezik, a nešto neće.
O tome neće odlučivati ni jezikoslovci ni književnici.
Meni se npr. riječ zrakomlat jako sviđa i upotrebljavam je kad god imam povoda za to. Nadam se da će se primiti.

Ako skoro svi počmu koristiti 'već' umjesto 'nego', 'nego' će nestati. pa, pa :W 'nego' :D. Ma koliko se ti (i svi "jezičari") pjenio oko toga.
:)

stitch
13.03.2004., 12:27
Neću ti sada ispravljati pogreške vezane za sročnost u posljednjoj rečenici, ;)

ali moram reagirati na netočan navod. Naime, i veznik "nego" i veznik "već" imaju svoju ulogu u suprotnim rečenicama i nikad nisam rekao da jedan treba zamijeniti drugi. No, treba ih rabiti pravilno. To je kao u slučaju veznika "da" i "kako". Ako je moguće, uvijek treba rabiti prvi, a tek onda drugi.

Black Hawk Down
13.03.2004., 12:55
1.
A ja tebi hoću 'ispraviti' grešku u shvaćanju(?):
Ja nisam rekao da si ti rekao "da jedan treba zamijeniti drugi".
Ja sam, samo kao primjer, naveo mogućnost da 'nego' jednostavno nestane iz jezika. I da, kad (ako) krene tako, ti i tvoje kolege ne možete protiv toga baš ništa - ma koliko upirali.

Daklem: "sloboda" o kojoj smo razgovarali postoji i jezik jeste 'biće' izvan kontrole - izvan kontrole čak i govornika tog jezika. Kad bi govornici tog jezika imali puni nadzor nad svojom sviješću i podsvješću onda bi takva kontrola možda bila moguća.

2.
Ponekad se 'mora' ući u jezični prekršaj. Ima stvari koje se ne mogu izraziti (napisati) standardnim jezikom - ako ga shvatimo kao okaminu.

stitch
13.03.2004., 13:20
Da, ali zaboravljaš ključnu stvar u cijeloj priči - jezičari postoje kako bi vukli uzde i sprečavali (pre)brze konje da odvuku kola u provaliju.

Jezične se mijene, naime, ne smiju događati naglo, najprije iskakanja iz sustava treba svoditi na najmanju moguću mjeru, a tek kada se toliko prošire da postanu činjenica koju je nemoguće ignorirati - prihvatiti. Tako to u jeziku ide. I nikako drukčije. :)

Black Hawk Down
13.03.2004., 13:27
jezičari postoje kako bi vukli uzde i sprečavali (pre)brze konje da odvuku kola u provaliju. Što im ponekad uspije, a ponekad ne.

A i otkad samo jezičari znaju što je i gdje je provalija.

Black Hawk Down
13.03.2004., 13:29
Siguran sam da imaš dobar razlog, pače i objašnjenje; ali:
zašto si napisao "sprečavali", a ne spriječavali?

stitch
13.03.2004., 13:43
Piše se "spriječiti", ali je "sprečavati". Može i "sprječavati", kako predlaže Babić, no takvo umetanje j smatram jezičnom masturbacijom. ;)

Black Hawk Down
13.03.2004., 13:47
Ha! Nisam to znao i priznajem da mi takvo što još uvijek djeluje čudno i neprirodno. :confused:

slavko
13.03.2004., 19:05
Black Hawk kaže:

...
A i otkad samo jezičari znaju što je i gdje je provalija.

Pa zato što su izučili zanat.
Na nama je, da samo s ushitom, u nekom od njih otkrijemo vrhunskog majstora.:) Naime, znati izbječi provaliju ne podrazumjeva i vožnju po putu bez rupa.:frajer:

:) :) :)

Nymann
13.03.2004., 19:22
Obično me ljudi zovu da pitaju za jezični savjet. Najčešće su to ipak vapaji. Za smislom i zdravim razumom. Tako su me ti jadni, zbunjeni, frustrirani ljudi — zvani učitelji — pitali zašto više nije dobra riječ zbornica.

Ja, sva zadihana od otključavanja sobe, ne vjerujem vlastitim ušima. Možda nisam dobro čula? Ali ne. Doista su tako rekli — više ne smijemo govoriti zbornica, ravnatelj nam je zabranio. Ne vidim u riječi zbornica ništa loše, no čekam s odgovorom i puštam njih da mi kažu što to sada govore mjesto zbornice. Kažu — vijećnica. :D

...

Dakle, zbornica je mjesto gdje se sastaju (skupljaju, »zbiraju«) učitelji i profesori, to je veća soba za sve nastavnike jedne škole u kojoj oni provode odmore između satova, održavaju sjednice, ažuriraju administraciju, a ako nema zasebne sobe za goste, mogu pred njom/u njoj primati i roditelje. U riječi zbornica isti je korijen kao i u riječi sabor, sabornica, zbor. Onaj koji je tako olako htio istjerati zbornicu sumnjam da bi bio jednako hitar u istjerivanju riječi sabor.

Vijećnica je pak zgrada ili prostorija u kojoj se vijeća, u kojoj zasjeda vijeće — pa tako imamo gradsku vijećnicu, fakultetsku vijećnicu itd. Vijeće (gradsko, fakultetsko) ne sastaje se svaki dan, nego obično u ravnomjernim razmacima. Zbornica je uvijek dio zgrade, soba, ne može biti cijela zgrada, dok vijećnica može. Objašnjenje za istjerivanje zbornica i uvođenje vijećnice glasilo je: »Mi smo nastavničko vijeće, zato se naša prostorija zove vijećnica.« No zaboravili su da u tu prostoriju dolaze nastavnici nakon svakog školskog sata, kuhaju kave, jedu sendviče, razgledavaju lonce i tkanine (ako to još itko kupuje), skromno slave rođendane, vjenčanja, rođenja, jadaju se na učenike, na vlastitu djecu, tješe jedni druge u bolesti, tuguju u smrti. A u propisanim vremenskim razmacima održavaju i sjednice. No ta prostorija nije samo za vijećanje, kao npr. gradskoga ili fakultetskoga vijeća. U toj školskoj sobi nastavnici ostave dobar dio svojega radnog vijeka, svojega života. Izbacivanjem te i takve zbornice i kao izraza i kao sadržaja već ionako dobrano osakaćena hrvatska škola bit će još osakaćenija i bezličnija. Radost i dostojanstvo već su je tako i tako odavno napustili.
:D

deni
13.03.2004., 21:38
Malo pitanje:
Zašto "unatoč tome", a ne "unatoč tomu"?
Znam da je takav oblik dativa raširen, ali je li i ispravan?

stitch
13.03.2004., 22:50
Može i jedno i drugo. Isti je slučaj sa "sukladno tomu/tome".

stitch
13.03.2004., 23:04
slavko kaže:
Naime, znati izbječi provaliju ne podrazumjeva i vožnju po putu bez rupa.

Slavko, volim tvoja mudra, filozofska zapažanja. :)

U pravu si. Zapravo, s godinama sve više usporavam vožnju, kako se broj rupa povećava. ;)

Didi
14.03.2004., 10:42
Što da radim sa stanovnicima Normandije? Normandijci ili Normanđani? :confused: 'Bem ti nesustavan jezik! :mad:

Nymann
14.03.2004., 12:01
U RMS piše: Normànđanin, Normànđānka. :)

Didi
14.03.2004., 12:16
Da, tako piše i u Klaiću i Aniću (velikom), ali je Putanec odnekuda izvukao oblike Normandijac i Normandijka. Da je bar u pitanju Burgundija, pa da mogu staviti 'burgundac'. :p

Nymann
14.03.2004., 14:07
Didi kaže:
Da, tako piše i u Klaiću i Aniću (velikom), ali je Putanec odnekuda izvukao oblike Normandijac i Normandijka. Da je bar u pitanju Burgundija, pa da mogu staviti 'burgundac'. :p

Da ne govorim o tome da je, recimo, Samardžija iznenađen kada ga na televiziji pitaju zašto je Belgijac i Korejac, a ne Belgijanac i Koreanac - pa kaže da za to "prvi put čuje". A tako piše u pravopisu bar desetak godina!

A taj isti Marko pljuje po Aniću zbog srbizama u njegovom rječniku, zbog pogrešnih definicija (npr. trenutno/trenutačno), zbog ovog ili onog, kao da on nikada ne griješi i kao da sve zna.

Moj je fakultet, nažalost, sajam oholosti, taštine i tvrdoglavosti. A zbog toga najviše pati jezik, u čiju se vrijednost svi kunu. :)

stitch
14.03.2004., 14:14
Didi kaže:
Da, tako piše i u Klaiću i Aniću (velikom), ali je Putanec odnekuda izvukao oblike Normandijac i Normandijka. Da je bar u pitanju Burgundija, pa da mogu staviti 'burgundac'. :p

Meni su Putančevi oblici ljepši. :)

Nymann
14.03.2004., 14:22
stitch kaže:
Meni su Putančevi oblici ljepši. :)

A koje on? Nikad čuo. :confused:

Didi
14.03.2004., 15:33
Stitch, i meni su ljepši, ako ćemo to uzimati kao kriterij, pa sam čak najprije tako i napisala, a onda sam krenula provjeravati. :rolleyes:

Nymann, ne diraj mi Samardžiju! On je jedna od svjetljijh točaka naše kroatistike. :cool:

Putanec je romanist, autor Francuskog rječnika.

Nymann
14.03.2004., 17:14
Didi kaže:
Nymann, ne diraj mi Samardžiju! On je jedna od svjetljijh točaka naše kroatistike. :cool:

Onaj je post napisao stitch. ;)

leo4
14.03.2004., 17:38
Često na radijskom i tv programu (a i u svakodnevnom govoru) čujem izraz šestogodišnjak. Upotrebljava se npr. za osobu koja ima šest godina. To vjerojatno ide automatizmom petogodišnjak, šestogodišnjak, sedmogodišnjak… Zanima me da li je to šestogodišnjak ispravno, odnosno kako bi rekao za nešto ili nekoga starog šest stotina godina.

Nymann
14.03.2004., 17:43
Didi kaže:
Da, tako piše i u Klaiću i Aniću (velikom), ali je Putanec odnekuda izvukao oblike Normandijac i Normandijka. Da je bar u pitanju Burgundija, pa da mogu staviti 'burgundac'. :p

Burgunđanin, pobogu. :D

deni
14.03.2004., 20:32
Za Lea - šeststogodišnjak.

Didi
14.03.2004., 20:44
deni kaže:
Za Lea - šeststogodišnjak. Zanemarimo li haplologiju, jesi li u životu sreo puno takvih? Ja ne. :D

Nymann, otkuda ti izvlačiš te citate? :confused:

deni
14.03.2004., 20:54
Didi, nisu ljudi jedina živa bića.
Neka stabla žive i po tri tisuće godina. Pa su ti šeststogodišnjaci, recimo, još adolescenti...

stitch
15.03.2004., 00:49
Što se mene tiče, više sam za jezičnu ekonomiju. Iako je oblik šeststo naknadno vraćen u jezik, zahvaljujući trojcu Babić-Finka-Moguš, on nije postojao u prvom izdanju Hrvatskog pravopisa iz 1971. godine.

Tako je, smatram, trebalo i ostati. Unatoč obavijesnoj prednosti navedene riječi.

Nymann
15.03.2004., 13:35
Didi, citati su veoma stari. Još iz doba Maršanina...

stitch
15.03.2004., 16:32
Moraš paziti što pišeš, Didi, inače će te naš vrijedni čuvar forumskog arhiva opaliti po glavi postom izvučenim iz formalina. ;)

hopeless
15.03.2004., 18:27
umm... postoji li ta riječ?
i, ako postoji, što znači?


posvađala sam se zbog toga. :zubo:

Nymann
15.03.2004., 20:51
Šta to treba da znači? Da je Samardžija najednom postao tabakovska veličina? :p

M@3X
15.03.2004., 21:08
Postoji. :D
Cvonjak je sitnis,najniza novcana jedinica,sica...

Znas ono - nemam ni cvonjka u dzepu. :D

stitch
15.03.2004., 22:15
Hm, budući da je relativno mlad, mogao bi. Iako se njih dvojica bave različitim područjima.
Marko ima dara, a i dovoljno strogosti, što u našoj kaotičnoj jezičnoj svakodnevici jako poštujem. Njegov mi se Jezični purizam u NDH svidio, napisat će on još mnogo dobrih knjiga. Što ne znači da nikad ne griješi. ;)

a-a Ja Ne Trebam Nikoga
16.03.2004., 18:24
Dobio sam 5 iz zadacnice ali me svejedno zanima jedna navodna greska-je li ispravna rijec dražest?

hopeless
16.03.2004., 20:15
M@3X kaže:
Postoji. :D
Cvonjak je sitnis,najniza novcana jedinica,sica...

Znas ono - nemam ni cvonjka u dzepu. :D

to je onda neka druga riječ. ova riječ cvonjak bi trebala značiti 'čvrga' ili tako nešto (ono kad te netko lupne po glavi i onda :confused: kaže 'evo ti cvonjak' ko u vrtiću, naprimjer.)

stitch
16.03.2004., 20:34
Dražest (ili čar) potpuno je ispravna hrvatska riječ. I nema nikakvog razloga da se smatra pogreškom.

Možda bi toj tvojoj profesorici trebao alkotest prije ocjenjivanja, ha? ;)

stitch
16.03.2004., 23:39
Ja sam kao mali dijelio čvegere. :D

Nymann
18.03.2004., 15:02
Šta je zvanično cvonjak, a šta čveger? :D

djidjimidji
18.03.2004., 15:13
čvrga je kad te netko lupne u glavu, a cvonjak mi je nešto bezvezno tipa žnjarac, zvizac, mrakunj, balac, kopanj, vabež, tibac, kokac, habor, kutef itd.... uglavnom - možemo govoriti što želimo i tome davati značenja... tko nam brani.

recimo:
"usred horbuta vide se dva velika nakurena glebara."

Nymann
18.03.2004., 16:50
djidjimidji kaže:
čvrga je kad te netko lupne u glavu, a cvonjak mi je nešto bezvezno tipa žnjarac, zvizac, mrakunj, balac, kopanj, vabež, tibac, kokac, habor, kutef itd.... uglavnom - možemo govoriti što želimo i tome davati značenja... tko nam brani.

recimo:
"usred horbuta vide se dva velika nakurena glebara."

Znam ja šta je čvrga, ali nisam znao da ta reč ima i ova dva oblika.

Pussy Cat
19.03.2004., 13:50
stitch kaže:
U hrvatskom jeziku pitanja se postavljaju ovako:

Je li ti jasan prethodni post?

Želiš li objašnjenje?

Bi li mogao jasnije izreći svoje dvojbe?



Samo da još jednom ponovimo - "da li" je uvijek (osim kod pjesnika...) nepravilno?
Čak i ako je rečenica "Da li je bilo vremena...?", je li bolje reći "Je li bilo vremena...?"??

stitch
19.03.2004., 14:34
Dobro si ponovila. ;)

Pussy Cat
19.03.2004., 14:40
stitch kaže:
Dobro si ponovila. ;)

Ma znala sam :cool:

Al sam se htjela osigurati zbog kolegica koje buncaju da nisu niakd čule to pravilo :misli: :confused: :eek:

Thx, stitch :kiss:

finalnifantazista
19.03.2004., 22:35
Mene su u osnovnoj (ovo 100% leti u nečiji sig) učili da imperativ postoji samo za 2. i 3. lica. Tj. trči, neka trči, trčite, neka trče. Sad mi je palo na pamet da postoji i imperativ za prvo lice množine. Trčimo! Izgleda kao prezent, ali ne uvijek. Npr. plačimo! I kaj je sad to "plačimo!" ako nema imperativa za 1. lice množine?

Sad stvarno ne znam koliko je ovo glupo, ali valjda nije previše.

Da stavim grina?

:D

stitch
19.03.2004., 23:09
Joj, joj, joj... :rolleyes:

Imperativ ima posebne, jednostavne oblike samo za 2. lice jednine te 1. i 2. lice množine.
Za izricanje zapovijedi u 3. licu služi složeni oblik od čestice neka i prezenta.

a-a Ja Ne Trebam Nikoga
20.03.2004., 14:43
stitch kaže:
Možda bi toj tvojoj profesorici trebao alkotest prije ocjenjivanja, ha? ;)

Cini mi se.

Cak mi je prilikom ispravka predlozila da drazest stavim pod navodnike ako vec zelim ostavit tu rijec :eek:

stitch
20.03.2004., 15:20
Reci joj da zaviri u Anićev, Šonjin ili Brodnjakov rječnik. Riječ je navedena u sva tri kao hrvatska.
Zatim neka otvori Babićev Hrvatski pravopis ili Hrvatski jezični savjetnik Instituta za jezik. I ondje je navedena kao posve pravilna.
A ako ni to ne bude dovoljno, natjeraj je da se logira na forum. Drage ću joj volje savjetovati da podere diplomu. ;)

Flemming
20.03.2004., 16:22
Pussy Cat kaže:
Samo da još jednom ponovimo - "da li" je uvijek (osim kod pjesnika...) nepravilno?
Čak i ako je rečenica "Da li je bilo vremena...?", je li bolje reći "Je li bilo vremena...?"??

Nije nepravilno "da li"...
Završit ćeš prebirajući po smeću ako ćeš jezčni nauk tražit kod indolentnog neznalice koji se odriče svoga jezika...

:W
Živjele mace.;) Singala-mingala (1983) jedna je od zbirki usmenih pripovijedaka koje je priredila Maja Boskovic-Stulli. Naslov podsjeca na "carobne" rijeci poput ciribu-ciriba, abrakadabra.-- U jednome clanku, dok jos nisam bila "strucnjak" za folklor, objavljenom poslije u knjizi Usmena knjizevnost kao umjetnost rijeci (1975), napisala sam da sam zbog cudne magije naslova kao dijete zavoljela knjigu Petrica Kerempuh svjetski potepuh, kao i Sostar kalendar, koji ne vidjeh do danas, te Ali-babu i cetrdeset razbojnika, gdje sam mislila da je rijec o nekoj smijesnoj babi. Singala-mingala ne podsjeca samo na carobnu formulu, nego to jest formula. Izabrala sam taj naslov jer je zgodan i adekvatan; nije to vise bila ona ocaranost kao u djetinjstvu. Na buduce bavljenje folklorom i posebno pricama sigurno su utjecala nesvjesna sjecanja na svu tu magiju, no, na zalost, taj je nevini pristup, baveci se strukom, kod mene izblijedio, premda ne potpuno. Kao mlada djevojka znala sam katkada djeci pricati bajke koje sam procitala, i bilo je to prilicno zgodno pricanje. Poslije, otkada sam "strucnjak", ja pricati bajke vise ne umijem.
-

Nymann
20.03.2004., 16:52
Jesu li ispravne ove rečenice:

Sloboda nam nije poklonjena, već je otkupljena.

Oni najpre i nisu shvatali potrebu borbe za bolji život, već su isključivo kao patrioti ustali na oružje protiv okupatora.

Dvoumim se oko druge. A i oko prve...

Sve mi se više čini da je upotreba oba veznika vezana za pojedinčev jezični osećaj, a manje za neko jasno gramatičko pravilo. :(

stitch
20.03.2004., 16:53
Flemming kaže:
Nije nepravilno "da li"...
Završit ćeš prebirajući po smeću ako ćeš jezčni nauk tražit kod indolentnog neznalice koji se odriče svoga jezika...


Tebi sigurno nije, naviknuo si se na to subotom, kada izađeš u grad slušati narodnjake u srpskim klubovima. :B

A na što se odnosi dio o usmenoj književnosti? I ti, očito, trebaš alkotest prije nego što počneš tipkati. ;)

stitch
20.03.2004., 21:01
Nymann kaže:
Jesu li ispravne ove rečenice:

Sloboda nam nije poklonjena, već je otkupljena.

Oni najpre i nisu shvatali potrebu borbe za bolji život, već su isključivo kao patrioti ustali na oružje protiv okupatora.

Dvoumim se oko druge. A i oko prve...


Može, ne bih ništa dirao. :top:

stitch
20.03.2004., 21:13
Ipak, iskoristit ću članak da dokažem neke stvari, koje sam namjerno istaknuo debljim slovima:

Maja Boškovic-Stulli kaže:
- U jednome članku, dok još nisam bila "stručnjak" za folklor, objavljenom poslije u knjizi Usmena književnost kao umjetnost riječi (1975), napisala sam da sam zbog čudne magije naslova kao dijete zavoljela knjigu Petrica Kerempuh svjetski potepuh, kao i Šoštar kalendar, koji ne vidjeh do danas, te Ali-babu i četrdeset razbojnika, gdje sam mislila da je riječ o nekoj smiješnoj babi. Singala-mingala ne podsjeća samo na čarobnu formulu, nego to jest formula. Izabrala sam taj naslov jer je zgodan i adekvatan; nije to više bila ona očaranost kao u djetinjstvu. Na buduće bavljenje folklorom i posebno pričama sigurno su utjecala nesvjesna sjećanja na svu tu magiju, no, na žalost, taj je nevini pristup, baveći se strukom, kod mene izblijedio, premda ne potpuno. Kao mlada djevojka znala sam katkada djeci pričati bajke koje sam pročitala, i bilo je to prilično zgodno pričanje. Poslije, otkada sam "stručnjak", ja pričati bajke više ne umijem.


Kao što vidiš, Flemming, žena zna kada treba upotrijebiti koji veznik i koji prilog. Što ne znači da joj se nije potkrala i pokoja pogreška.

Za razliku od tebe i tebi sličnih nepismenjakovića. :B

finalnifantazista
20.03.2004., 22:23
stitch kaže:
Joj, joj, joj... :rolleyes:

Imperativ ima posebne, jednostavne oblike samo za 2. lice jednine te 1. i 2. lice množine.
Za izricanje zapovijedi u 3. licu služi složeni oblik od čestice neka i prezenta.

Ok, ok... Ne moraš odmah kolutat` očima...

Lakše je tebe pitati nego odlaziti do knjižnice, plus tete te zamrze ako stalno tražiš one velike debele knjige.


Vidim ju ili je?

deni
20.03.2004., 22:35
Vidim je.
Ali:
Vidio ju je. (u perfektu)
Grije ju. (ako je u neposrednoj blizini "je" kao dio riječi)

stitch
21.03.2004., 02:15
Upravo tako. :)

Dakle, pogrešno je pisati kao naš vrhunski jezični majstor Flemming (u postu na Književnosti):


Uvijek ju nanovo pročitavam...

Preskočit ću ovu bravuroznu tvorbu nesvršeni - svršeno-učestali glagol, to je genijalcima poput njega dopušteno. ;) :D

Nymann
21.03.2004., 13:01
Je li pravilno "turbo-folk", "turbofolk" ili "turbo folk"?

a-a Ja Ne Trebam Nikoga
21.03.2004., 13:13
stitch kaže:
Reci joj da zaviri u Anićev, Šonjin ili Brodnjakov rječnik. Riječ je navedena u sva tri kao hrvatska.
Zatim neka otvori Babićev Hrvatski pravopis ili Hrvatski jezični savjetnik Instituta za jezik. I ondje je navedena kao posve pravilna.
A ako ni to ne bude dovoljno, natjeraj je da se logira na forum. Drage ću joj volje savjetovati da podere diplomu. ;)

To cu joj reci ako slijedeci put dobijem manje od 5, zasad je bolje sutiti :D

Je li ispravno do videnja ili dovidenja?
Koliko ja znam ispravno je "do videnja" ali cini mi se da sam negdje to bio skupa procitao.

stitch
21.03.2004., 13:47
Nymann kaže:
Je li pravilno "turbo-folk", "turbofolk" ili "turbo folk"?

"Turbo" je vezani leksički morfem, poput onih iz klasičnih jezika (aero, hidro, termo, elektro...), i piše se zajedno s riječju koja slijedi.
Dakle, turbofolk, turbodizelski motor i slično.

stitch
21.03.2004., 13:54
a-a-JaNeTrebamNikoga kaže:

Je li ispravno do videnja ili dovidenja?
Koliko ja znam ispravno je "do videnja" ali cini mi se da sam negdje to bio skupa procitao.

Nisu to iste stvari. "Viđenje" je glagolska imenica od vidjeti odnosno imenica koja označava susret.
Ako se radi o pozdravu, piše se zajedno. Ako se pak radi o mjenici po viđenju, poznavanju iz viđenja i sličnim stvarima, piše se odvojeno.

Nymann
22.03.2004., 12:55
Odvojim, recimo, formant eko- iz reči "ekologija" i hoću da napišem "ekofaktor", što bi trebala biti neka skraćena inačica od "ekološki faktor". Piše li se "eko-faktor" ili "ekofaktor"? Pretpostavljam zajedno, po onom pravilu o vezanim morfemama.

Znam, najbolje bi bilo napisati "ekološki čimbenik". :D

stitch
22.03.2004., 15:33
Da, tako je najbolje.

Ali, kad već pitaš, za prefiks "eko" vrijede ista pravila.

NoWa
23.03.2004., 12:58
a-a-JaNeTrebamNikoga kaže:
To cu joj reci ako slijedeci put dobijem manje od 5, zasad je bolje sutiti :D


slijedeci-glagolski prilog sadasnji
sljedeci-pridjev

savjet: nauciti ije/je;)


btw, toliko pizdim na nepoznavanje ovoga, a svaki put iznova kad vidim u trgovinama ono 'slijedeći kupac'..uf.

a-a Ja Ne Trebam Nikoga
23.03.2004., 15:04
NoWa kaže:
slijedeci-glagolski prilog sadasnji
sljedeci-pridjev

OK, hvala na ispravku :top:

savjet: nauciti ije/je;) [/QUOTE]

Hmmm, ne sudi po jednoj greski... ili gresci... ili grjeski... ili grjesci (ipak mislim da je greski) Joj ne znam vise, ne smijem pisat na ovom topicu :rospija:

stitch
23.03.2004., 16:20
NoWa kaže:
slijedeci-glagolski prilog sadasnji
sljedeci-pridjev



Isti je slučaj sa "svijetleći" (ulicom) i "svjetleći" (metak). ;)

NoWa
23.03.2004., 18:39
Belgijac i Korejac, a ne Belgijanac i Koreanac

moram se javno posramiti da sam i ja mislila da je Belgijanac pravilni oblik.
Belgijac?:eek:

sta ne moze nikako Belgijanac?

slicna zbrka: Hrvat se na engleskom kaze Croat, ali vecina studenata engleskog na prvoj godini faksa to ne zna pa znaju zaraditi fine negativne poene pišući Croatian

stitch
23.03.2004., 20:27
To je ujednačavanja radi. Ako su, primjerice, posrijedi imenice ženskog roda poput Azija, Koreja i Belgija, stanovnici su Azijac i Azijka, Belgijac i Belgijka, Korejac i Korejka.
Naravno da postoji još tvorbenih mogućnosti. Ali, autori našeg pravopisa vodili su se načelom sustavnosti i jezične ekonomije. Oblici poput Belgijanac i Korejanac nisu pravila nego iznimke. :)

NoWa
24.03.2004., 00:45
znaš sta mene zanima..
ono 'iliti'.
koja bi bila njegova pravilna primjena?

stitch
24.03.2004., 08:51
Budući da je u pitanju arhaizam odnosno zastarjelica, samo u književnoumjetničkim tekstovima, gdje kontekst zahtijeva stilski obilježenu riječ.
Ondje gdje je posrijedi nulto konativno značenje (znanstveni diskurz, razgovorni jezik, književnim standardom pisani tekstovi širokog raspona, od novina do televizije...) treba stajati ili.

NoWa
24.03.2004., 11:34
Ja 'iliti' viđam dosta cesto napisanu, kao sto i Dalmatinci to dosta cesto govore. I ja se ubrajam među te Dalmatince.
Ne znam odakle sam to pokupila; valjda od none.


i za sve one koji ne znaju što znači ono 'ća' u 'ajmo ća' slijedi jedno objasnjenje:
'ća' potječe od slovenskog 'tja', a znaci 'tamo' ili 'onamo'.
zasto smo to pokupili od njih i kada se to desilo, bogme ne znam.

Nymann
24.03.2004., 13:56
stitch kaže:
Isti je slučaj sa "svijetleći" (ulicom) i "svjetleći" (metak). ;)

Mogao si reći da je svjètlēćī pridev, a svijètlēćī glagolski prilog. Gde nađe ulicu i metak nije mi jasno...

stitch
24.03.2004., 15:37
Ljudi bolje pamte kada im objašnjavaš primjerima, a ne definicijama. Nisi to znao?

NoWa
24.03.2004., 16:42
jeli 'podcijeniti' ili 'potcijeniti'?
jesu li od 'redak' 'retci' ili 'reci'?

Naime, pojedini profesori su mi ispravljali sve 4 gore navedene riječi pa sam u vrtlogu zabune.

Nymann
24.03.2004., 18:34
stitch kaže:
Ljudi bolje pamte kada im objašnjavaš primjerima, a ne definicijama. Nisi to znao?
Naravno da jesam. Nije mi se svideo izbor primera - ulica i metak. "Svetlucanje" nije baš karakteristično ni za jedno ni a drugo. ;)

Nymann
24.03.2004., 18:37
NoWa kaže:
jeli 'podcijeniti' ili 'potcijeniti'?
jesu li od 'redak' 'retci' ili 'reci'?

Naime, pojedini profesori su mi ispravljali sve 4 gore navedene riječi pa sam u vrtlogu zabune.

Množina je reci. I potcijeniti. Mene je začudilo kad je stitch u jednom postu napisao "nadčovek". Trebalo je stajati natčovek. No, pravila se hrvatskog jezika mogu razlikovati od onih u srpskom. :)

leo4
24.03.2004., 19:36
Vrsta 1.a. kategorija istorodnih predmeta i pojmova b. Životinjske i biljne jedinke koje su po građi tijela i načinu života bliske i mogu se međusobno razmnožavati; jedinica za klasifikaciju životinja i biljaka 2. sport. Postrojeni vježbači jedan pored drugoga rame uz rame 3. ruska mjera za duljinu . Toliko o vrsti ANIĆ. Mene bi zanimalo otkuda sportskim komentatorima na TV-u ideja da reprezentaciju nazivaju vrstom?

stitch
24.03.2004., 20:15
NoWa kaže:
jeli 'podcijeniti' ili 'potcijeniti'?
jesu li od 'redak' 'retci' ili 'reci'?


Ako je skup dc na granici prefiksa i osnove, ne provodi se jednačenje po zvučnosti. Dakle, podcijeniti.

A množina od "redak" glasi reci i redci.

stitch
24.03.2004., 20:19
Nymann kaže:
Množina je reci. I potcijeniti. Mene je začudilo kad je stitch u jednom postu napisao "nadčovek". Trebalo je stajati natčovek. No, pravila se hrvatskog jezika mogu razlikovati od onih u srpskom. :)

Ti to mene ispravljaš? :rolleyes:
Ne razlikuju se pravila, samo ih treba znati.
A ona glase:

Do jednačenja po zvučnosti ne dolazi u pismu:
a. u skupovima ds, dš na granici prefiksa i osnove, te osnove i sufiksa:
gradski, ljudski, odstupiti, podstanar, podstrek, predsjednik, predstava, sredstvo, vodstvo, nadšumar, odšetati, odškrinuti, odštampati, odšuljati, podšišati, podšivati
b. u skupovima dc, dč, dć, bp, dt, zs, zš na granici prefiksa i osnove:
nadcestar, odcijepiti, podcijeniti, nadčovjek, odčepiti, odćarlijati, odćušnuti, subpolaran, uzsaditi, uzšaputati se, uzšetati se
c. u složenim riječima u kojima bi se zamjenom suglasnika na kraju prvoga dijela složenice izgubila veza s njegovim značenjem:
nuzšupljina
podtajnik
podtekst
postdiplomski (studij)
jurisdikcija
d. u nekim vlastitim imenima stranoga porijekla i u pridjevima koji su od njih izvedeni:
Habsburgovci, habsburški
Redford, redfordski
Washington, vašingtonski
Tbilisi
e. u nekim posuđenicama:
gangster, gangsterski
dragstor, dragstorski
regtajm
longplej
f. u nekim domaćim vlastitim imenima zbog čuvanja veze s osnovom, kao i u nekim složenicama:
Brgudac - iz Brgudca
Zabrdac - iz Zabrdca
ivanićgradski
Josipdol

stitch
24.03.2004., 20:21
leo4 kaže:
Vrsta 1.a. kategorija istorodnih predmeta i pojmova b. Životinjske i biljne jedinke koje su po građi tijela i načinu života bliske i mogu se međusobno razmnožavati; jedinica za klasifikaciju životinja i biljaka 2. sport. Postrojeni vježbači jedan pored drugoga rame uz rame 3. ruska mjera za duljinu . Toliko o vrsti ANIĆ. Mene bi zanimalo otkuda sportskim komentatorima na TV-u ideja da reprezentaciju nazivaju vrstom?

Sintagma je bila "izabrana vrsta". Poslije je došlo do skraćivanja.

walter
24.03.2004., 22:18
shipka kaže:
E mene ovo dopisivanje Nymana i sticha baš oduševljava. Živio internet. Samo sam to htio reći. Sad idem učiti.
:top:

Moram priznati da se pomalo bojim ostaviti ovdje svoj post. Ovdje se rečenice lome poput pilećih vratova. :D
Šalu na stranu, čitajući ovaj topic od prve do zadnje stranice, dvije su mi stvari pale na pamet :
1) da mi je netko rekao da ću čitati 11 stranica topica o gramatici prije desetak godina, ne bih mu vjerovao. Profesorica koja mi predavaše književnost bila bi ponosna kad bi znala da ona propalica od waltera visi ovdje. :D
2) za ovakvom temom žudim već duže vremena (ili se piše: duže vrijeme, molim objašnjenje), i ugodno sam iznenađen svojim pronalaskom.

Sviđa mi se ovo stičevo picajzliranje, i to mnogo. :top:
A od* sutra počinjem s konkretnim pitanjima. :klopa:
* Je li ovo od potrebno u toj rečenici?

NoWa
24.03.2004., 22:59
al ja jos uvijek ne znam jeli 'potcijeniti' ili 'podcijeniti'?:D

al moram priznati da stitch daje suvisle argumente da njemu povjerujem.:top:

stitch
24.03.2004., 23:40
walter kaže:
za ovakvom temom žudim već duže vremena (ili se piše: duže vrijeme, molim objašnjenje), i ugodno sam iznenađen svojim pronalaskom.

Trebalo bi zapravo dulje vrijeme. Jer je prilog vremenski, a ne prostorni. Jedno je dužina, a drugo duljina. A prilozi su nesklonjive riječi, zbog čega je pravilno onako kako sam napisao.

walter kaže:
Sviđa mi se ovo stičevo picajzliranje, i to mnogo. :top:
A od* sutra počinjem s konkretnim pitanjima. :klopa:
* Je li ovo od potrebno u toj rečenici?

Napisao bih "sutra", prednost uvijek dajem kraćim i jednostavnijim oblicima. Isto tako, umjesto rečenice "Ostala nam je večera od jučer" stavio bih "jučerašnja večera". No, prijedlozi "od" i "do" neophodni su kad se izriče razdoblje, određen vremenski raspon. Pa možeš pitati od sutra do, recimo, idućeg četvrtka. ;)

stitch
24.03.2004., 23:43
NoWa kaže:
al ja jos uvijek ne znam jeli 'potcijeniti' ili 'podcijeniti'?:D

al moram priznati da stitch daje suvisle argumente da njemu povjerujem.:top:

Ako već ne vjeruješ meni, otvori Babić-Finka-Mogušev Hrvatski pravopis na 321. stranici.

stitch
24.03.2004., 23:50
walter kaže:
da mi je netko rekao da ću čitati 11 stranica topica o gramatici prije desetak godina, ne bih mu vjerovao. Profesorica koja mi predavaše književnost bila bi ponosna kad bi znala da ona propalica od waltera visi ovdje. :D


Ova je tema zapravo kasno otvorena. Na cijelom podforumu imaš jako dobrih jezičnih postova. Pisali su ih Didi, Nymann, Nologo, Vedrac i mnogi drugi.
Prošvrljaj malo kad uhvatiš vremena. Isplati se. :)

NoWa
24.03.2004., 23:53
stitch kaže:
Isto tako, umjesto rečenice "Ostala nam je večera od jučer" stavio bih "jučerašnja večera".
joj ne. nespretno je reci 'jučerašnja večera' kad ces ju sad jesti.:D (krasan mi je argument, ali se povodim za sluhom nekako)
'jučerašnja misa' je bila jučer. prošla svršena 'radnja'.
'ali danas jedemo večeru od jučer'. dođe ti kao present perfect. prosla radnja/čin koja jos traje.

stitch
24.03.2004., 23:57
Ako ti je tako ljepše, piši "od jučer". Nisam rekao da je nepravilno nego da je jednostavnije. :)

NoWa
25.03.2004., 00:08
kako 'stojimo' sa srbizimima?

nisam jezicni hitler ili ustaša, ali me smeta kad netko kaze 'otisli smo da to kupimo' umjesto 'otisli smo to kupiti'.
i slicne stvarčice.
vidjela sam da si ti stitch naveo 'pošto' kao tipičan srbizam koji ljudi kod nas često upotrebljavaju...

ajmo jos primjera..mozda netko nesto i nauci;)

stitch
25.03.2004., 00:23
Bit će i toga, zasad izbjegavam pisati popise riječi, više volim jezične pričice.

Osim toga, ne čitaš me pažljivo. Ne može te nešto smetati. ;)

Pussy Cat
25.03.2004., 10:52
Još jedno pitanje: Mislim da je bilo već, ali ne mogu naći, a i ipak vrijedi ono "ponavljanje je..." :zubo: )

Jel se kaže "poštivanje odredbi", "poštovanje odredbi", "poštivanje odredba", "poštovanje odredaba" ili nešto deseto? :misli:

NoWa
25.03.2004., 11:17
ja sam uvijek za to da se kaže 'poštovati', no u našem jeziku moguće su obje solucije.
s obzirom da nisam ligvist, ne bih znala onako izdašno kao stitch obrazložiti zasto mi je to tako:D


danas me opet nasmijala učestala uporaba 'jučer navečer' mog dragog prijatelja kojeg nikako da, jednom zauvijek, uvjerim da za to postoji savršena zamjena u obliku riječi 'sinoć'.
+ bonus pitanje:

spriječava ili sprječava?
nailazim na oba oblika dosta često; toliko su učestali i jedna i drugi da više ne znam koji je pravilan oblik.

Nymann
25.03.2004., 13:01
stitch kaže:
Ti to mene ispravljaš? :rolleyes:
Ne razlikuju se pravila, samo ih treba znati.

U pravopisnom rečniku, koji je skraćena inačica RMS, piše onako kako sam rekao. Ogradio sam se od ovakvog odgovora rekavši da se pravila razlikuju. A to je povezano s činjenicom smatraš kako su hrvatski i srpski različiti jezici. :)

Nymann
25.03.2004., 13:07
al moram priznati da stitch daje suvisle argumente da njemu povjerujem.

Nije stvar u verovanju. Jednostavno, vaš pravopis nalaže takva pravila. Kraj. ;)

Meni je u ovom slučaju bliži srpski pravopis jer se oslanja na izgovor. A hravstki tu narušava načelo kradljivca Vuka. :D

Nymann
25.03.2004., 13:08
stitch kaže:
Pisali su ih Didi, Nymann, Nologo, Vedrac i mnogi drugi.

Je li ovo ređanje po kakvoći postova? :D

Dosad sam mislio da pišem gluposti. Ali, prevario sam se. :D

Nymann
25.03.2004., 13:11
E mene ovo dopisivanje Nymana i sticha baš oduševljava. Živio internet. Samo sam to htio reći. Sad idem učiti.

Ha-ha, htedoh i ranije na ovo odgovoriti, ali ne setih se. I meni je prilično zabavno, a drago mi je i da se drugima sviđa (ne i dopada; pisao sam zašto).

Svi ovde dobijaju odgovore sem mene. Mora da sam suviše zahtevan. :D

Nymann
25.03.2004., 13:13
NoWa kaže:
kako 'stojimo' sa srbizimima?

Načelno, sve što je loše dolazi iz srpskoga, sve što je dobro hrvatsko je. Ali, ne mora da znači. (Sad će stitch da me ubije, pa bolje da ne govorim više. :D)

Nymann
25.03.2004., 13:14
stitch kaže:
Ti to mene ispravljaš? :rolleyes:
Ne razlikuju se pravila, samo ih treba znati.

Ne, samo primećujem. :D

Razlikuju se pravila, na neki način. Recimo, i u nas je pravilno reći/napisati: podtajnik, podtačka, podtekst, podtip. Jednačenje suglasnika po zvučnosti ne sprovodi se sasvim dosledno. Odstupanja se uglavnom u tri slučaja: kad se d nađe ispred s i š (ovaj je izuzetak ustanovio sâm Vuk Karadžić), u novijoj leksici na sastavu formanata (tvorki) i složenih reči i u vlastitim imenima i izvedenicama od njih, uglavnom stranim, ali i nekim osobnim domaćim.

Neko je rekao kako je 11 stranica mnogo - stitch (namerno njegov nick pišem malim slovom jer ga je on tako i napisao) kaže da bi ih moglo biti stotinu.

Nymann
25.03.2004., 15:39
Mlêčan (mliječan) - onaj koji ima mleka, mlĕčan (mlječan) - onaj koji je od mleka. Ovde je brevis korišćen umesto dvostrukog gravisa, koji je oznaka za kratkosilazni (brzi) naglasak.

Pravilan je naglasak mlijèko. :D

NoWa
25.03.2004., 15:41
Nymann, za boga miloga, jesi morao bas 6 postova zaredom naslagat?:D moze se to sve rec i u jedan-dva posta...
il privlačiš stičevu pažnju? (u tom slucaju :D)

Nymann, tvoj post sa srbizmom nema veze s mozgom, vec s čistim podbadanjem.
mi ne govorimo srpski, kao sto ne govorimo ni njemački: govorimo hrvatski jezik (vise-manje:D)
nema ničeg lošeg u tome da se pokušamo osloboditi posuđenica i termine iz drugih jezika zamijeniti odgovarajucim terminima iz našeg jezika.

Nymann
25.03.2004., 17:45
NoWa kaže:
Nymann, za boga miloga, jesi morao bas 6 postova zaredom naslagat?:D moze se to sve rec i u jedan-dva posta...
il privlačiš stičevu pažnju? (u tom slucaju :D)

Da, morao sam. A zašto? Ne volim postove duže od desetak redaka. :)

Na provokaciju o srbizmima neću odgovarati, delimično i stoga što nisi shvatila ironiju. ;)

NoWa
25.03.2004., 17:58
Nymann kaže:
nisi shvatila ironiju. ;)
ma jesam, al je meni to i dalje fino podbadanje.

stich zahtijevam odgovor u vezi 'spr(i)ječava':mad:
hitno je.pliz:moli:

;)

Nymann
25.03.2004., 18:11
NoWa kaže:
ma jesam, al je meni to i dalje fino podbadanje.

:)

deni
25.03.2004., 22:35
Može i sprečava i sprječava.
Ali spriječi.

Flemming
25.03.2004., 23:23
Nymann kaže:
Ne, samo primećujem. :D

Razlikuju se pravila, na neki način. Recimo, i u nas je pravilno reći/napisati: podtajnik, podtačka, podtekst, podtip. Jednačenje suglasnika po zvučnosti ne sprovodi se sasvim dosledno. Odstupanja se uglavnom u tri slučaja: kad se d nađe ispred s i š (ovaj je izuzetak ustanovio sâm Vuk Karadžić), u novijoj leksici na sastavu formanata (tvorki) i složenih reči i u vlastitim imenima i izvedenicama od njih, uglavnom stranim, ali i nekim osobnim domaćim.

Neko je rekao kako je 11 stranica mnogo - stitch (namerno njegov nick pišem malim slovom jer ga je on tako i napisao) kaže da bi ih moglo biti stotinu.

Ovo je točno.

Flemming
25.03.2004., 23:28
Pussy Cat kaže:
Još jedno pitanje: Mislim da je bilo već, ali ne mogu naći, a i ipak vrijedi ono "ponavljanje je..." :zubo: )

Jel se kaže "poštivanje odredbi", "poštovanje odredbi", "poštivanje odredba", "poštovanje odredaba" ili nešto deseto? :misli:

Glede "odredaba" i "odredbi", priznaju se oba primjera, ali je "tehnički ipsravno" ono prvo. Pravilno je po pravopisu i "optužaba". ali djeluje neuobičajeno pa se gotovo isključivo koristi "optužbi".

Zapraf bi bilo pravilno i "majaka" a ne /samo/ "majki" /množina od "majka"/, ali je u govornom jeziku pobjedilo ono kaj se zove navika.

Flemming
25.03.2004., 23:30
a-a-JaNeTrebamNikoga kaže:
Dobio sam 5 iz zadacnice ali me svejedno zanima jedna navodna greska-je li ispravna rijec dražest?

Kaj njoj nekaj manjka?! Mislim, toj riječi.

NoWa
25.03.2004., 23:56
deni kaže:
Može i sprečava i sprječava.
fak, a ja sam nasla u knjigama na hrvatskom jeziku dosta primjera oblika 'sprijecava'.
stoga moja zbunjenost. jos su potpisnici neki vrli lektori.

Didi
26.03.2004., 05:17
NoWa kaže:
stoga moja zbunjenost. jos su potpisnici neki vrli lektori.

Na žalost, nisu rijetki slučajevi da lektor samo potpiše lekturu i pobere honorar, a tekst zapravo i ne vidi. :(

walter
26.03.2004., 12:23
"Trudio se oko Ivane od prvog trenutka kad ju je ugledao."
Tu mi nekak ne leži riječ kad. :D :D
Je li to moja paranoja ili nešto SMRDI?! :D :D
"Kupio je ulaznice za prvi red."
Ovo mi je isto nezgrapno. Ali kad bih napisao "Kupio je ulaznice u prvom redu", to bi značilo da je bio u prvom redu kad je kupovao ulaznice, zar ne? A opet, još je gluplje napisati: "Kupio je ulaznice. Na njima je pisalo: Prvi red." :D :D
Ili, "Ulaznice mu ispadoše zbog jake bure, pokupiše ih jedno dijete i reče: Gospodine, ispale su vam ulaznice za prvi red." :D :D

Pomagajte drugovi
Hoću da se ubijem
Zbog nje
Zbog rečenice te. :bonk:

NoWa
26.03.2004., 12:33
walter kaže:
"Trudio se oko Ivane od prvog trenutka kad ju je ugledao."
Tu mi nekak ne leži riječ kad. :D :D
Je li to moja paranoja ili nešto SMRDI?! :D :D

'prvi trenutak kad ju je ugledao' označava vrijeme. prilozna oznaka vremena.
mislim da je recenica u redu;)
(al je to onako po sluhu: stitch ce to znat obrazlozit doktorski:D)

walter kaže:
"Kupio je ulaznice za prvi red."
Ovo mi je isto nezgrapno.
Ali kad bih napisao "Kupio je ulaznice u prvom redu", to bi značilo da je bio u prvom redu kad je kupovao ulaznice, zar ne? :
tocno:D

NoWa
26.03.2004., 12:38
walter kaže:
Ili, "Ulaznice mu ispadoše zbog jake bure, pokupiše ih jedno dijete i reče: Gospodine, ispale su vam ulaznice za prvi red." :D :D

'ispadnu'
'pokupi'


izbjegavaj imperfekt: on je u hrvatskom knjizevnom jeziku izrazito stilski obiljezen i zato razmjerno rijedak te ogranicen na odredjene vrste tekstova

banderas
26.03.2004., 12:54
NoWa kaže:
'ispadnu'
'pokupi'


izbjegavaj imperfekt: on je u hrvatskom knjizevnom jeziku izrazito stilski obiljezen i zato razmjerno rijedak te ogranicen na odredjene vrste tekstova

to nije imperfekt nego aorist :nono:
Imperfekt se moze radit samo od trajnih glagola, a aorist od trenutnih.

Btw, 'pokupi' je isto aorist, tako da ne kuzim ispravku sto se tice stila i vremena ;)

walter
26.03.2004., 12:56
NoWa kaže:
'ispadnu'
'pokupi'


izbjegavaj imperfekt: on je u hrvatskom knjizevnom jeziku izrazito stilski obiljezen i zato razmjerno rijedak te ogranicen na odredjene vrste tekstova
Izbjegavaj ti mene kad budem vozio (futur drugi, ako se ne varam, specifičan za bijelovarski govor) valjak. :B :B

NoWa
26.03.2004., 12:57
banderas kaže:
to nije imperfekt nego aorist :nono:
Imperfekt se moze radit samo od trajnih glagola, a aorist od trenutnih.
dijete 'pokupi', a ne 'pokupiše'....

ispricavam se ako sam u krivu, al ja mislim da se aorist tako pravi.

banderas
26.03.2004., 12:59
NoWa kaže:
dijete 'pokupi', a ne 'pokupiše'....

ispricavam se ako sam u krivu, al ja mislim da se aorist tako pravi.

pa, to sam ja i rekao da je to aorist, zeznuo je lice a ne vrijeme. A ono i dalje nije imperfekt ;)
A 'ispadnu" je prezent ;)
Imperfekt se ne moze napraviti od glagola pokupiti i ispasti

NoWa
26.03.2004., 13:01
banderas kaže:
pa, to sam ja i rekao da je to aorist, zeznuo je lice a ne vrijeme. A ono i dalje nije imperfekt ;)
ono je dakle ništa? krivo u svakom pogledu.

sta 'ispadnu' nije jednak oblik i za prezent i za aorist:confused:
ajde prosvijetlite me: (i ne, ne pravim se tu pametna, stvarno bih htjela odgovor)

banderas
26.03.2004., 13:03
NoWa kaže:
ono je dakle ništa? krivo u svakom pogledu.

sta 'ispadnu' nije jednak oblik i za prezent i za aorist:confused:
ajde prosvijetlite me: (i ne, ne pravim se tu pametna, stvarno bih htjela odgovor)

ne, 'ispadnu' je prezent, a 'ispadoše' aorist.

ono 'ispadoše' je aorist ali krivo lice, odnosno, mnozina umjesto jednine.

dr. Banderas Karaklajić :cool:

christy
26.03.2004., 13:15
walter kaže:
"Trudio se oko Ivane od prvog trenutka kad ju je ugledao."

"Kupio je ulaznice za prvi red."

"Ulaznice mu ispadoše zbog jake bure, pokupiše ih jedno dijete i reče: Gospodine, ispale su vam ulaznice za prvi red."


1. Možda je ovo bolje?
"Trudio se oko Ivane od prvog trenutka otkad ju je ugledao."

2. Ovo je valjda ok. ili možda: "Kupio je ulaznice za mjesta u prvom redu."

3. "Ulaznice mu ispadoše zbog jake bure, pokupi ih jedno dijete i reče..."
ili možda:
"Ulaznice mu ispadnu zbog jake bure, pokupi ih jedno dijete i reče:"...

Ali, nisam stručnjak :D

stitch
26.03.2004., 13:45
NoWa kaže:



danas me opet nasmijala učestala uporaba 'jučer navečer' mog dragog prijatelja kojeg nikako da, jednom zauvijek, uvjerim da za to postoji savršena zamjena u obliku riječi 'sinoć'.

Ima mnogo sličnih pogrešaka; "ovo jutro" umjesto "jutros", "ovu večer" umjesto "večeras", što je posljedica sintakse germanskih jezika, krivo prenesene u naš jezik.

NoWa kaže:

spriječava ili sprječava?
nailazim na oba oblika dosta često; toliko su učestali i jedna i drugi da više ne znam koji je pravilan oblik.

"Sprečava" odnosno "sprječava". Ali je "spriječiti".

stitch
26.03.2004., 13:48
Pussy Cat kaže:
Još jedno pitanje: Mislim da je bilo već, ali ne mogu naći, a i ipak vrijedi ono "ponavljanje je..." :zubo: )

Jel se kaže "poštivanje odredbi", "poštovanje odredbi", "poštivanje odredba", "poštovanje odredaba" ili nešto deseto? :misli:

Pravilno je samo poštovati.
Drugi je oblik lokalizam i ne smatra se standardnim jezikom.

I, kad smo već kod toga, samo se Boga štuje. A ljude se (odnosno pravila, zakone i slično) poštuje.


Na ostala pitanja odgovorit ću poslije, radim. :)

Nymann
26.03.2004., 17:00
Aorist od ispasti jest ispadoh, ispade, ispade, ispadosmo, ispadoste, ispadoše.

Nymann
26.03.2004., 17:02
christy kaže:
1. Možda je ovo bolje?
"Trudio se oko Ivane od prvog trenutka otkad ju je ugledao."

Bolje otkad ju je prvi put ugledao.

3. "Ulaznice mu ispadoše zbog jake bure, pokupi ih jedno dijete i reče..."
ili možda:
"Ulaznice mu ispadnu zbog jake bure, pokupi ih jedno dijete i reče:"...

Prva je inačica bolja.

stitch
26.03.2004., 20:10
banderas kaže:
Imperfekt se moze radit samo od trajnih glagola, a aorist od trenutnih.


Jednom za svagda: imperfekt se tvori od nesvršenih, a aorist od svršenih glagola (lijevah mu vodu - polijevah ga vodom).

I glupost je da treba izbjegavati uporabu aorista i imperfekta. To je bogatstvo našega jezika.
Smetaju mi i slične tvrdnje da je u hrvatskom tobože nepoželjan pasiv. Tralala i bapske brbljarije! Ako se želi uškopiti izraz, onda je nepoželjan. ;)

Nymanne, dobro si odgovorio Walteru. :top:

I na koja to pitanja nisi dobio odgovor? Samo provociraj, neću više otvoriti nijedan PM. :D

Nymann
26.03.2004., 21:21
stitch kaže:
Nymanne, dobro si odgovorio Walteru. :top:

Učim (se), učim (se). :D Što bi ti rekao, smeta mi odrednica "dobro". :B

I na koja to pitanja nisi dobio odgovor? Samo provociraj, neću više otvoriti nijedan PM. :D

:B :D

P. S. Nadam se da si shvatio da je u srpskom pravilno samo natčov(j)ek.

stitch
26.03.2004., 22:22
Zanimljivo, kada ja govorim o razlikama između hrvatskog i srpskog jezika, onda su one umjetne (ili veštačke, kako bi ti rekao).
A kada ih ti po potrebi izvučeš iz rukava, to je onda neupitno i znanstveno utemeljeno mišljenje.
I još mi pritom govoriš o dosljednosti. ;) :B

Nymann
27.03.2004., 12:21
stitch kaže:
Zanimljivo, kada ja govorim o razlikama između hrvatskog i srpskog jezika, onda su one umjetne (ili veštačke, kako bi ti rekao).

Pa tako i jeste. Razlika natčovjek - nadčovjek ista je kao i strelica - strjelica. :)

Nymann
27.03.2004., 15:50
Može li se ovo bolje reći:

Hemija je desna ruka fizike, a matematika su joj oči?

Nymann
27.03.2004., 15:52
stitch kaže:
Jednom za svagda: imperfekt se tvori od nesvršenih, a aorist od svršenih glagola (lijevah mu vodu - polijevah ga vodom).

U sprskom glagoli liti i polivati nesvršenog su vida.

goranbo
27.03.2004., 15:52
Koje je mjesto riječi "također" u rečenici.

Dal' je ovo ispravno?
"I štoviše, ako su osjećali da su se smanjili, bili su također lakši no ikad."

Nymann
27.03.2004., 15:56
goranbo kaže:
I štoviše, ako su osjećali da su se smanjili, bili su također lakši no ikad.

Ma očaj.

goranbo
27.03.2004., 16:00
A što na valja, molit ću?

Pa nije gore od onoga "dijete pokupiše"!

NoWa
27.03.2004., 19:11
goranbo kaže:
Dal' je ovo ispravno?
"I štoviše, ako su osjećali da su se smanjili, bili su također lakši no ikad."
trebalo mi je 10 minuta da skuzim sta si htio reci...

'ako' trazi drugaciji nastavak ..'ako' postavlja nekakav uvjet...
'ako si ti zdrava zena, onda sam ja avion!'
'ako danas ja idem po kruh, ti ides sutra.'

itd.

'ne samo da su osjećali da/kako su se smanjili, vec su bili i osjetno laksi'...jel to trebala biti smisao tvoje recenice?

goranbo
27.03.2004., 19:20
Mislim da je. To je zapravo prijevod s engleskog; ne bih ja tako nesto smisljao.

Stvarno nisi loš(a) i hvala.

:rolleyes:

Dobio sam odgovor i na jos nesto sto sam se pitao: nisam znao da li se "kako" moze u takvom slučaju upotrijebiti umjesto "da".

No ne znam jos sto j s "također", da li sam ga u onoj prvoj rečenici, koja nije bila ispravna, stavio na pravo mjesto. Ima li kakvo pravilo o tome na koje mjesto se također stavlja?

NoWa
27.03.2004., 19:34
goranbo kaže:
Ima li kakvo pravilo o tome na koje mjesto se također stavlja?
ja bih 'također' uvijek stavila na početak recenice kako bih ga naglasila te kako ne bi lomila ostatak recenice. ali nije pravilo..

moze oboje:

'Također su spomenuli da je bla bla bla..'

'Spomenuli su također da je bla bla bla''

stitch
27.03.2004., 20:03
Nymann kaže:
Može li se ovo bolje reći:

Hemija je desna ruka fizike, a matematika su joj oči?

Može, "a oči su joj matematika". ;)

stitch
27.03.2004., 20:08
Nymann kaže:
U sprskom glagoli liti i polivati nesvršenog su vida.

U pravu si, naravno, trebalo je stajati politi. :)
Aorist je "polih".
Eh, katkad i dobri Stitch zadrijema. :D

stitch
27.03.2004., 21:54
NoWa kaže:


'ne samo da su osjećali da/kako su se smanjili, vec su bili i osjetno laksi'...

Iza "ne samo", pisao sam već o tome, smije stajati samo "nego", a zarez je suvišan.

Dakle: ne samo da su osjećali kako su se smanjili nego su bili i osjetno lakši.

stitch
27.03.2004., 21:57
NoWa kaže:


moze oboje:

'Također su spomenuli da je bla bla bla..'

'Spomenuli su također da je bla bla bla''

Upravo tako, hrvatski jezik ne robuje pravilima o smještaju riječi u rečenici poput engleskog.

Tinach
28.03.2004., 00:03
jednostavno, kak jednom riječju reći ''osobe koje se zovu Marko'' ??? :D

Magor
28.03.2004., 07:11
DEM

Nymann
28.03.2004., 10:12
stitch kaže:
Eh, katkad i dobri Stitch zadrijema. :D

;)

Htedoh reći i ovo: aorist od glagola moći jest mògoh, mòže i mŏže, mn. mògosmo, a imperfekat mŏgāh, -āše... U tome se često greši, pa valja spomenuti ispravne oblike. :)

nitko i ništa
28.03.2004., 11:09
Gospodo savjetnici, što mislite o ovom.
'... ako nesto konkretnije pronadjem, budem postala.'
Dakle o tome obliku 'futura': budem učinio nešto.
Meni se to čini naopako, iako postaje sve uobičajenije.

Nymann
28.03.2004., 11:59
nitko i ništa kaže:
Gospodo savjetnici, što mislite o ovom.
'... ako nesto konkretnije pronadjem, budem postala.'
Dakle o tome obliku 'futura': budem učinio nešto.
Meni se to čini naopako, iako postaje sve uobičajenije.

Čitao sam negde da Hrvati ne znaju pravilno koristiti futur drugi.

Futur II označava neostvarenu radnju za koju govornik pretpostavlja da će se (iz)vršiti posle vremena govorenja, pre neke druge buduće radnje ili istodobno s njom.

Futur II pre svega je način (modus) te u toj svojoj sintaktičkoj ulozi označava:

a. da su radnja, stanje ili zbivanje njime označeni uslov za vršenje neke druge radnje:

Ali ako bude uznemiravao varoš, onda neka bira jedan od dva puta koji vode iz Travnika.

b. da su radnja, stanje ili zbivanje njime označeni samo mogućni:

Da ne budu kamo otišli od kuće?

c. da su neizvršena radnja, stanje ili zbivanje, u pretpostavci, naporedni s nekom drugom budućom radnjom:

Ko ne bude znao, neće položiti ispit.

Imao tu još stvari, ali i drugi će pisati.

NoWa
28.03.2004., 14:12
nitko i ništa kaže:
Gospodo savjetnici, što mislite o ovom.
'... ako nesto konkretnije pronadjem, budem postala.'
Dakle o tome obliku 'futura': budem učinio nešto.
Meni se to čini naopako, iako postaje sve uobičajenije.

ovakav nacin izricaja rezerviran je uglavnom za sjevernjake; u Dalmaciji toga nema (tamo radimo druge greške).
ja sam to shvatila kao dio dijalekta i ne obazirem se previse na takvo nesto kad cujem, iako je nepravilno. To je kao da Dalmatincu ides ispravljat ije/je u rijecima 'mliko' ili 'dijete';)

el Duderino
28.03.2004., 22:36
Marci

NoWa
28.03.2004., 22:47
u Dalmaciji su Markoti, al stvarno ne znam koji bi bio pravilan oblik mnozine na standarnom hrvatskom...

ovo 'Marci' zvuci uzasno, al bi moglo bit pravilno:D

The_Equilibrist
29.03.2004., 00:03
Hm, zanimljivo.... Marci je uzas :)

Je li uopce postoji mnozina osobnih imena? To mi je nekako blesavo. Mislim, kad netko zove sest Marka... ok, recimo, kad netko zove cetiri Marka? :D


Ali i druga imena, koja su laksa:
- Hej, Josipi, rucak!
- Di su Ivane?

Glupih li recenica :)

Pallas
29.03.2004., 06:54
Zar to nije singularia tantum?

haq
29.03.2004., 12:35
Marke... al ne dojče.

Kako bi bila množina od Đuro? Od Stipe? Od Željko?... Suludo?

stitch
29.03.2004., 15:05
The_Equilibrist kaže:
Je li uopce postoji mnozina osobnih imena?

Neka ih imaju, a neka ne. Marko nije među prvima. ;)

stitch
29.03.2004., 15:09
U pravu si, međutim, pogledaj ovu rečenicu:

Ako ćemo igrati dobro, pobijedit ćemo.

Nije li užasna? A takve oblike kajkavskog futura drugog stalno dobivam u tekstovima. I stalno ih mijenjam. No, unatoč tome, katkad osvanu i u naslovu. :rolleyes:

Didi
29.03.2004., 15:16
stitch kaže:
U pravu si, međutim, pogledaj ovu rečenicu:

Ako ćemo igrati dobro, pobijedit ćemo.

Nije li užasna? A takve oblike kajkavskog futura drugog stalno dobivam u tekstovima. I stalno ih mijenjam. No, unatoč tome, katkad osvanu i u naslovu. :rolleyes: Možda sam spavala na satu, pa me podsjeti zašto ovakvu "konstrukciju" nazivaš kajkavskim futurom. Ja poznajem tvorbu bum delal(a), buju prišli i slično. :confused:

stitch
29.03.2004., 15:23
Zato što tako govore samo kajkavci. I nisam govorio o futuru, pročitaj bolje. ;)

Lali Puna
29.03.2004., 18:17
što znači pribivati?

deni
29.03.2004., 22:21
Pribivati = biti prisutan, nazočan.

stitch
29.03.2004., 23:04
Ovisno o kontekstu, može i "egzistirati".

A "prisutan" i "nazočan" nisu sinonimi. Jedno označava apstraktno, a drugo tjelesno, konkretno.
Razlika se najbolje vidi u primjeru:

Bio sam nazočan, ali nisam bio prisutan duhom.

deni
30.03.2004., 00:03
"Prisutan duhom" je sintagma koja ima posebno značenje, ali osnovno značenje riječi "prisutan" je identično značenju riječi "nazočan" - biti na nekom mjestu u određeno vrijeme.

Bila sam nazočna tom sastanku.
Bila sam prisutna (na) tom sastanku.
Pribivala sam tom sastanku.

stitch
30.03.2004., 00:07
Može oklada, u večeru? :B

deni
30.03.2004., 00:15
A i ne slažem se da "pribivati" može značiti "egzistirati". U tom značenju je "bivati".

stitch
30.03.2004., 00:21
deni kaže:
A i ne slažem se da "pribivati" može značiti "egzistirati". U tom značenju je "bivati".

Čuo sam to u jednoj propovijedi. Ako netko ili nešto "pribiva" u, recimo, Duhu Svetom, kako bi to prevela? ;)
Na stranu pitanje je li glagol pravilno upotrijebljen, ali u svakom se slučaju radi o apstraktnom, metafizičkom značenju.

stitch
30.03.2004., 00:27
Eh, ako još samo jednom čujem rečenicu poput:

Oslobodili su svoju zemlju bez da su ratovali,

otići ću zauvijek dubiti na glavi. :rolleyes:

Valjda treba biti: "Oslobodili su svoju zemlju a da nisu ratovali."

deni
30.03.2004., 00:35
Svećenici općenito vole arhaično, kitnjasto izražavanje, što je razumljivo jer se ono o čemu govore temelji na vrlo starim knjigama i predanjima. A tako svemu daju i jedno dublje, teže dohvatljivo značenje.
Kao i u književnosti, gdje se riječi mogu koristiti puno slobodnije i gdje baš to daje onu posebnu dimenziju koja književni jezik dijeli od standardnog. Iako ga, naravno, ne isključuje.

Flemming
30.03.2004., 00:46
Didi kaže:
Možda sam spavala na satu, pa me podsjeti zašto ovakvu "konstrukciju" nazivaš kajkavskim futurom. Ja poznajem tvorbu bum delal(a), buju prišli i slično. :confused:
I, također:
nitko i ništa kaže:
Gospodo savjetnici, što mislite o ovom.
'... ako nesto konkretnije pronadjem, budem postala.'
Dakle o tome obliku 'futura': budem učinio nešto.
Meni se to čini naopako, iako postaje sve uobičajenije.

****
U hrvatskom je to drukčije nego u srpskom. Orwelaši bi htjeli naravno protjerati sve i svašta, pod gejačkim izgovorm da je to - kajkavski... To čak nije ni sleng, kak je netko ovdje bio širokogrud prema primjerice Dalmatincima...
"Ako budete radili to i to, proći ćete tako i tako..."obično u hrvatskim ustima zvuči "Ako ćete raditi tako i tako, proći ćete tako i tako", kaj je sasma u suglasju s gramatikom.

Besposleni "lektori" će naravno brisati i brisati, i u prvilu će im tek tada promaknuti prave greške...

Usvajanje Vukova jezika u Hrvata izgleda da je omiljen posao nekih novohrvatski lektora (eh tko sve ne može doći u poziciju jezičnoga inkvizitora...), no samo da napomenem da je 30-ih godina 19 stoljeća Ilirski pokrert nanio dosta zla hrvatskom jeziku u inače legitimnom strijemljenjuda se dođe do književnoga jezika. Ljudevit Gaj je maštao o ujedinjenju južnih Slavena, pa je UZEO VUKOV HERCEGOVAČKI JEZIK. Bečki književni dogovor iz 1850. je katastrofa jer i službeno usvaja ovčarsko hercegovačko narečje. Tko sve tu nije bio nazočan - Miklošić, Kukuljević, Mažuranić, Demeter, Pacelj... tada je u saopćenju pisalo da su SRBI I HRVATI JEDAN NAROD, pa treba i jedan jezik da imaju...

Fran Kurelac, iz REČKE ŠKOLE je hrabro pokušao protiv toga, tojest ZAGEBAČKE ŠKOLE Webera-Tkalčevića...

Josip ЂШтросма&Штросмајер 1112;ер :D, biskup je u okviru JAZU ipak dovršio stvar u krivome smjeru i odsijekao hrvatku tradiciju u vidu kajkavskog i ikavskog i čakavskog i sve to bacio na ropoarnicu jezične povijesti, e da bi se približili Srbima...

Eto, samo uratko... o Futuru II itd... Nymann tu nepotrebno stvara zbrku, jer to kaj važi u srpskoj gramatici ne mora uopće važiti u hrvatskom, koji djeluje prilično neregulirano u mnogim pitanjima kad se usporedi sa srpskom gramatikom, ali pogledajte amo tko uopće slijedi srpsku gramatiku - nitko, to je mrtvo slovo, bolje je ovako da naš jezik slijedi život, ili pravilnije I život, jer je to povratna sprega...

stitch
30.03.2004., 00:59
Flemming kaže:

"Ako budete radili to i to, proći ćete tako i tako..."obično u hrvatskim ustima zvuči "Ako ćete raditi tako i tako, proći ćete tako i tako", kaj je sasma u suglasju s gramatikom.



Navedi mi autora te "gramatike", ako nije problem. Ili ćeš prečuti još jedan moj poziv da argumentiraš svoje tvrdnje, ovaj put nečijim znanstvenim radom, za razliku od prošlog, kada sam molio da navedeš moje riječi o soc-realističkoj književnosti? ;)

Iako, imaš pravo, danas se doista svaka šuša bavi jezikom. Ti si za to najbolji primjer. :B

stitch
30.03.2004., 01:13
Flemming kaže:
strijemljenju
saopćenju
REČKE ŠKOLE
odsijekao

"Besposleni inkvizitori" znaju da nije stremljenje, što je rusizam tipičan za srpski jezik, nego težnja.
Isto tako, znaju da je hrvatska inačica priopćenje.
Kao što im je poznato da je pridjev riječki.
Ili pak da glagolski pridjev radni glasi odsjekao.

Koliko ti još puta moram dokazati da si nepismen i nestručan? :B

Flemming kaže:
Nzmann tu nepotrebno stvara zbrku, jer to kaj važi u srpskoj gramatici ne mora uopće važiti u hrvatskom, koji djeluje prilično neregulirano u mnogim pitanjima kad se usporedi sa srpskom gramatikom, ali pogledajte amo tko uopće slijedi srpsku gramatiku - nitko, to je mrtvo slovo, bolje je ovako da naš jezik slijedi život, ili pravilnije I život, jer je to povratna sprega...

Dojmljivo je koliko gluposti možeš nadrobiti u dvije minute. U tome si svjetski prvak. Kakva srpska gramatika, o čemu pričaš?
Da si ikad učio kako se tvori futur egzaktni, znao bi da je posrijedi hrvatski standard.

NoWa
30.03.2004., 10:47
Flemming kaže:

"Ako budete radili to i to, proći ćete tako i tako..."obično u hrvatskim ustima zvuči "Ako ćete raditi tako i tako, proći ćete tako i tako", kaj je sasma u suglasju s gramatikom.

blebećeš bezveze jer je žena pitala za primjer ako nesto konkretnije pronadjem, budem postala. , a ne 'ako budem nešto pronašla, postat ću':B
ovo prvo nije pravilno. ne u standardnom hrvatskom jeziku.

Nymann
30.03.2004., 13:53
stitch kaže:
Eh, ako još samo jednom čujem rečenicu poput:

Oslobodili su svoju zemlju bez da su ratovali,


Još jedan germanizam (ohne zu sagen, npr., što u Srbiji neki prevode "bez da kažem"). :rolleyes:

Didi
30.03.2004., 15:32
Konstrukciju smo najvjerojatnije doista preuzeli iz njemačkog, ali nije isključivo germanska: poznaju je i talijanski, engleski i francuski (senza aver detto, without having said, sans avoir dit).

stitch
30.03.2004., 16:03
Nymann kaže:
Pa tako i jeste. Razlika natčovjek - nadčovjek ista je kao i strelica - strjelica. :)

A ne, ta je distinkcija umjetna. Odnosno, akademici Babić i Brozović svoje dublete smatraju prijelaznim rješenjem na putu prema (ob)liku strjelica.
Kao da bilo koji stručnjak može odlučiti koja će riječ postati dio razgovornog, a potom i standardnog jezika. ;)
Zato se, uostalom, i ide suprotnim smjerom, protiv struje - iz knjiga u život. Što nije samo pogrešno nego i dozlaboga bahato. :rolleyes:

Nymann
30.03.2004., 16:20
Didi kaže:
Konstrukciju smo najvjerojatnije doista preuzeli iz njemačkog, ali nije isključivo germanska: poznaju je i talijanski, engleski i francuski (senza aver detto, without having said, sans avoir dit).

Valeria Della Valle rekla bi koju na tu temu... ;)

Nymann
30.03.2004., 16:21
stitch kaže:
A ne, ta je distinkcija umjetna. Odnosno, akademici Babić i Brozović svoje dublete smatraju prijelaznim rješenjem na putu prema (ob)liku strjelica.


Poštuje li hrvatski jezik Adlerovo načelo?

Nymann
30.03.2004., 16:25
stitch kaže:
Ovisno o kontekstu, može i "egzistirati".

Zanimljivo je da jedan purist poput tebe definira domaći glagol stranim.

goranbo
30.03.2004., 17:51
Kako se rješavaju situacije kada imamo dva glagola koji se odnose na jedan objekt, a uz svaki glagol treba ići drugi padež. (Valjda sam to dobro rekao.)
Npr. je li OK "Slobodno razgledajte i poslužite se izloženim materijlima".
Čini mi se da tu ima više varijacija, i nijedna me sasvim ne zadovoljava.
Jer, htio bih da se i "razgledajte" odnosi na izložene materijale.

Nymann
30.03.2004., 18:14
Nisam spomenuo i ovo: futur egzaktni može imati i vremensko značenje, naročito kada uz njega stoje veznici čim, dok, kad(a):

Kad budemo završili posao, ići ćemo kući.
Dok budemo ručali, pričaćemo o svemu.

Čisto vremensko značenje ima u obliku pasiva, pri upotrebi u pripovedanju, za označavanje radnji izvršenih u prošlosti:

Tada Jakov bude pozvan u Beograd.

Je li pravilno reći u zadnje vreme ili u poslednje vreme? Negde sam već pisao o pogrešnoj upotrebi zadnji/poslednji, ali ovde sam u nedoumici. To jest, pre bih upotrebio drugi oblik.

Nymann
30.03.2004., 18:16
Rusizmi su, recimo, i zapeta, usled, hungarizmi soba, cipela, lopov, bohemizmi časopis, spis, povod, uloga, tlak, vlak...

stitch
30.03.2004., 18:21
Gorane, glagoli nemaju padeže. Mislio si zapravo na imenice i zamjenice. No dobro, razumijem što želiš znati.

To je poput pogrešne sintakse "u i oko Zagreba", u kojoj se ne poštuje sročnost - slaganje po rodu, broju i padežu.

Trebalo bi biti: u Zagrebu (lokativ) i oko njega (genitiv).

Zato bih u tvom primjeru napisao (ne ulazeći u to je li rečenica mogla biti bolje sročena):
"Slobodno razgledajte izložene materijale i poslužite se njima."

goranbo
30.03.2004., 18:26
Gorane, glagoli nemaju padeže. Mislio si zapravo na imenice i zamjenice. No dobro, razumijem što želiš znati.

No dobro, stvarno ne znam odakle si zakljucio dam mislim da glagoli imaju padeže.

To što si napisao je jedna od varijacija koje sam imao na umu, ali mi nekako umjetno zvuči.
A u ostalom taj tekst mislim staviti na jedan mali natpis, pa mi je to što si napisao predugo.

stitch
30.03.2004., 18:56
Nymann kaže:


Je li pravilno reći u zadnje vreme ili u poslednje vreme?

O tome ću morati opširnije pisati jer postoje značenjske razlike u hrvatskom i srpskom jeziku. Primjerice, kada su u pitanju mjesne opreke onoga što je ispred i iza, kod nas se one izriču pridjevima "prednji" i "stražnji", a ne "prednji" i "zadnji" (npr. stražnje dvorište, stražnji izlaz i slično).

To, međutim, ne znači da "zadnji" ne pripada hrvatskom jezičnom korpusu, daleko od toga. Pripada, ali u značenju "koji se nalazi na kraju reda ili niza; posljednji", kako ga definira Anić.

Kada je pak riječ o pridjevu "posljednji", on je višeznačan. Može se definirati (i) kao onaj "koji je jedini ostao", "koji prethodi sadašnjem", "koji se upravo pojavio", kao "konačni, zaključni, definitivni" te "najgori". Pa imamo sintagme onaj posljednji; posljednji modni krik; posljednji sud; posljednji ološ...

Stoga bi u hrvatskom trebalo biti u posljednje vrijeme.

Didi
30.03.2004., 20:20
U vremenskim rečenicama koje izriču anteriornost radnje ne upotrebljava se futur drugi, nego prezent svršenog glagola, dakle:

Kad završimo posao, ići ćemo kući.


Bude pozvan neće biti futur, ni prvi ni drugi. :D

Nymann
30.03.2004., 20:37
Didi kaže:
Bude pozvan neće biti futur, ni prvi ni drugi. :D

Didi, bude pozvan jest pasiv glagolskoga oblika. I ne kradi mi primere.

Taj prezent koji spominješ zove se relativni, i deli se na tri vrste: narativni (istorijski), kvalifikativni i prezent za budućnost. Tu se još može ubrajati i gnomski prezent.

Nymann
30.03.2004., 20:38
stitch kaže:
Stoga bi u hrvatskom trebalo biti u posljednje vrijeme.

Kao što sam napisao. :)

Nymann
30.03.2004., 20:39
stitch kaže:
O tome ću morati opširnije pisati jer postoje značenjske razlike u hrvatskom i srpskom jeziku. Primjerice, kada su u pitanju mjesne opreke onoga što je ispred i iza, kod nas se one izriču pridjevima "prednji" i "stražnji", a ne "prednji" i "zadnji" (npr. stražnje dvorište, stražnji izlaz i slično).

Mislim da sam ovaj primer već negde spomenuo, ali nema veze: mi kažemo zadnje noge, a poslednja stranica. :)

rambi
30.03.2004., 21:45
Ako ikada bude postojala kategorija "Najbolji par na Forumu", stitch i Nymann su moji kandidati. ;):D:top:

(Molim ne ispravljati moje gramaticke pogreske ;))

stitch
31.03.2004., 01:01
Primijetio sam da je moje posve nepretenciozno pisanje postalo top-tema. :eek:

Svašta! A bio sam siguran da me moderatori ne vole. :D

Didi
31.03.2004., 06:38
Nymann kaže:
Didi, bude pozvan jest pasiv glagolskoga oblika. I ne kradi mi primere.

Taj prezent koji spominješ zove se relativni, i deli se na tri vrste: narativni (istorijski), kvalifikativni i prezent za budućnost. Tu se još može ubrajati i gnomski prezent.

Ne kradem ti primjere, nego ih ispravljam. Nuance!

Možeš i sam pročitati što si napisao, ali svejedno: Čisto vremensko značenje ima [sc. futur egzaktni] u obliku pasiva, pri upotrebi u pripovedanju, za označavanje radnji izvršenih u prošlosti. Oblici budem itd. nisu nikakav futur egzaktni, nego svršeni prezent glagola biti. Što taj prezent služi za tvorbu futura egzaktnog, posve je druga priča. Kao i različita značenja odnosno upotreba prezenta kao glagolskog vremena, na što se sada izvlačiš.

Nymann
31.03.2004., 13:30
Pasiv nije vreme nego način. A pasiv futura egzaktnog (način načina) gradi se od prezenta glagola biti i trpnog glagolskog prideva. :)

E mene ovo dopisivanje Nymana i sticha baš oduševljava. Živio internet. Samo sam to htio reći. Sad idem učiti.

Još kad bi moje rečenice bile na razini njegovih... :(

Didi
31.03.2004., 14:37
Nymann kaže:
Pasiv nije vreme nego način. A pasiv futura egzaktnog (način načina) gradi se od prezenta glagola biti i trpnog glagolskog prideva. :)Pasiv nije način, nego stanje. Glagolsko, ne blagoslovljeno. :D A može i glagolski lik. Futur drugi ili egzaktni u hrvatskim se gramatikama označava kao glagolsko vrijeme, ali je njegova sintaktička distribucija ograničena na vremenske rečenice. Pasivni (trpni) futur egzaktni zapravo glasi budem bio pozvan, a budem pozvan samo ima futursko značenje, ali je po obliku prezent.

U primjeru Jakov bude pozvan u Beograd nema ni futurskog značenja ni futurskog oblika. Točka.

nitko i ništa
31.03.2004., 15:59
rambi kaže:
Ako ikada bude postojala kategorija "Najbolji par na Forumu", stitch i Nymann su moji kandidati. ;):D:top:

(Molim ne ispravljati moje gramaticke pogreske ;)) Čuješ, da nisi iz Splita ne bih ti ispravljao purgerizam . Malo si me zabrinula.;)
Ali nisam napisao da si ti autorica. Ups, sad sam te odao. Sorry.:bonk:

Nymann
31.03.2004., 15:59
Didi kaže:
Pasiv nije način, nego stanje. Glagolsko, ne blagoslovljeno. :D

Malo je glupo da ovo kažem, ali hteo sam i napisati trpno stanje. :rolleyes:

I u srpskom se jeziku pasiv od futura egzaktnog gradi onako kako sam napisao. Pasivni prezent u srpskom može da se gradi na dva načina: aktivni oblik + se (na primer, Selenićevi romani čitaju se s interesovanjem) ili, ređe, bivam, bivaš... + trpni glagolski pridev. Znam ja da je to glupo, katastrofalno i netačno, ali tako jeste.

La superbia è il solo difetto che annulla ogni virtù.

Silajn
31.03.2004., 17:18
stitch kaže:
Neka ih imaju, a neka ne. Marko nije među prvima. ;)

:) Ali kako dođe do tog?

stitch
31.03.2004., 17:37
Mislim da je tvorbena jednostavnost glavni argument da neka riječ zaživi u jeziku.
Čim govornik mora razmišljati o tome je li množina od "Marko" Marki, Marci ili Markovi, potraži jednostavnije rješenje - opisno.

Nasuprot tome, lako je pozvati "sve Jelene da se okupe u jednoj sobi".

NoWa
31.03.2004., 18:49
stitch kaže:
Mislim da je tvorbena jednostavnost glavni argument da neka riječ zaživi u jeziku.
Čim govornik mora razmišljati o tome je li množina od "Marko" Marki, Marci ili Markovi, potraži jednostavnije rješenje - opisno.

Nasuprot tome, lako je pozvati "sve Jelene da se okupe u jednoj sobi".
ja sam za rješenje da ipak budu 'markovi' kako ne bi mijenjali ime osobe, nego eventualno dodali nastavak kako bi se razlikovala jednina od mnozine.

'marci' je do zla boga nesretno rjesenje.

Flemming
01.04.2004., 02:03
Nymann kaže:
Može li se ovo bolje reći:

Hemija je desna ruka fizike, a matematika su joj oči?
Ne mre bolje neznalico štokavska prepisivačka. Ćut fukaro /turcizam/ pokrij se ćebetom /opet turcizam/ i srami se. kaj postavljaš pitanja na koja si već pročitao odgovor u priručniku...

rambi
01.04.2004., 16:51
nitko i ništa kaže:
Čuješ, da nisi iz Splita ne bih ti ispravljao purgerizam . Malo si me zabrinula.;)
Ali nisam napisao da si ti autorica. Ups, sad sam te odao. Sorry.:bonk: Ova moja napomena bila je namijenjena ovom tandemu, a tebi sam vec odgovorila na maticnom topicu ;).

Didi
01.04.2004., 18:38
Ja bih, da baš moram, rekla "Markići". Em im tepaš pa te vole, em će netko loše čuti početno 'm' pa će doći tko se sjeti, em si riješio zadatak. :B

Didi
01.04.2004., 18:51
Nymann kaže:
Malo je glupo da ovo kažem, ali hteo sam i napisati trpno stanje. :rolleyes:

I u srpskom se jeziku pasiv od futura egzaktnog gradi onako kako sam napisao. Pasivni prezent u srpskom može da se gradi na dva načina: aktivni oblik + se (na primer, Selenićevi romani čitaju se s interesovanjem) ili, ređe, bivam, bivaš... + trpni glagolski pridev. Znam ja da je to glupo, katastrofalno i netačno, ali tako jeste.

Ma, ja to pišem radi znanstvene točnosti, a ne zato da te ispravljam.

Vjerujem da za sve što pišeš postoji potvrda u literaturi, no meni se valjda slobodno s nekim tumačenjem složiti ili ne složiti.

Nymann
01.04.2004., 20:16
Didi kaže:
Ma, ja to pišem radi znanstvene točnosti, a ne zato da te ispravljam.

Vjerujem da za sve što pišeš postoji potvrda u literaturi, no meni se valjda slobodno s nekim tumačenjem složiti ili ne složiti.

Naravno, naravno. Meni je i drago da si tu. :)

Očigledno, ovim našim nazovijezikoslovcima nije jasno kako se pravi pasiv. A to je više nego tužno.

NoWa
02.04.2004., 00:20
cemu beljenje i kome to:confused:

btw, 'markići' zvuci tako gej:D

Didi
02.04.2004., 04:27
Beljenje? Ah, pa postavljačima ovakvih zadataka. Podsjetilo me na profu u srednjoj školi.

Gej, gej... Pa što?

Potala
03.04.2004., 00:35
Hmmm:misli:, kontam si malo i čini mi se da nema problema što se tiče množine ženskih imena - Ane, Ive, Jelene, Marije, Dubravke...

Zapravo, ok zvuče i množine muških imena koja završavaju na -a:
Luka, Jurica, Vanja, Saša (posljednja dva su zapravo unisex;)) =} Luke, Jurice, Vanje, Saše...

Problemi nastaju kod ostalih muških imena iako primjećujem da nema problema s onima koji završavaju na -n i -d , samo se doda -i. Npr Ivani, Gorani, Nenadi...

Samo razmišljam na glas;)

Natch
04.04.2004., 14:37
mene muce metci i redci, te hitan prijam :)

nitko i ništa
05.04.2004., 10:17
Prijam je OK. Do-jam, za-jam, po-jam, pri-jam. Od jamiti=uzeti.

NoWa
05.04.2004., 14:37
Natch kaže:
mene muce metci i redci, te hitan prijam :)
šta nisu 'meci' i 'retci' (za ovo drugo kaze stitch da moze i 'reci')?

hitan prijam?nije prijem?


e da, ako sve govorimo po vuku, zasto nije Evropa, nego je Europa?

Natch
05.04.2004., 14:38
a prijem od jemati=imati? :)
btw. je li istina da i glagol 'jebati' dolazi od 'jemati'?

goranbo
05.04.2004., 15:02
Što kažete na pridjev "opažljiv", da li to sada postoji u hrvatskom jezuku. A "opaziv".

Što staviti umjesto toga?
"Vidljiv" ili "zamjetljiv" me ne zadovoljava.

stitch
05.04.2004., 16:25
goranbo kaže:
Što kažete na pridjev "opažljiv", da li to sada postoji u hrvatskom jezuku. A "opaziv".

Što staviti umjesto toga?
"Vidljiv" ili "zamjetljiv" me ne zadovoljava.

Stavi onda "primjetljiv". ;)

"Opažljiv" je po Brodnjaku riječ karakterističnija za srpski nego za hrvatski jezik.

Musatom
05.04.2004., 16:39
A da, kojim slučajem, nije moguće, gramatički nepravilno ili tako nešto govoriti vlastita imena, imena gradova...u množini...wild quess:p

goranbo
05.04.2004., 18:45
Primjetljiv mi kao ni zamjetljiv ne odgovara.
To je po meni očito rupa u ovom našem novom hrvatskom jeziku.
A ako su je producirali ti koji žele silom odijeliti srpski i hrvatski, svaka im čast:flop:.

A zašto ne postoji opaziv?

stitch
05.04.2004., 21:32
U kojem novom jeziku? Čovjek koji drži do jezične kulture neće rabiti tuđicu ako ima svoju riječ istog opsega značenja. Koja je, usput, stara i odavno zabilježena u rječnicima.

I što nedostaje pridjevima "zamjetljiv" ili "zamjetan"? Objasni mi tu suptilnu razliku, koja se ne navodi u knjigama - a postoji u tvojoj glavi. ;)

stitch
05.04.2004., 21:44
Natch kaže:
mene muce metci i redci, te hitan prijam :)

Te bih dublete pisao po starom pravopisu, dakle meci i reci. Babićeva me objašnjenja, naime, ne zadovoljavaju u tolikoj mjeri da bih od pismenih ljudi stvarao - nepismene. ;)

P. S. NoWa, objašnjavao sam ti već slučaj s redcima, ne paziš na satu. :D

goranbo
05.04.2004., 21:51
stitch kaže:
U kojem novom jeziku? Čovjek koji drži do jezične kulture neće rabiti tuđicu ako ima svoju riječ istog opsega značenja. Koja je, usput, stara i odavno zabilježena u rječnicima.

I što nedostaje pridjevima "zamjetljiv" ili "zamjetan"? Objasni mi tu suptilnu razliku, koja se ne navodi u knjigama - a postoji u tvojoj glavi. ;)

U tom novom hrvatskom jeziku koji je nastao tijekom zadnjih desetak i više godina, kad baš moram objašnjavati.
Suptilnu razliku ne mogu objasniti. Ako se dobro usredotočiš na svaku pojedinu riječ od ovih koje su ovdje u pitanju, možda ćeš primijetiti razliku. Kada bih pokusao opisati suptilnu razliku tih riječi, rekao bih da imaju različit spektar primjene.

Je li i glagol opažati tuđica?

PS. Ako postoji u mojoj glavi, onda postoji i u svemiru. ;)
(Ovo zadnje ima isto toliko veze s temom kao i tvoja uzadnja)

goranbo
05.04.2004., 21:56
Ipak sam u prijevod stavio zamjetljiv, iako bi meni kao prijevod od observable idealno bilo staviti opaziv.

Ne razumijem zašto ta riječ ne postoji u hrvatskom jeziku. Mislim da bi trebala postojati, a ako bi trebala, tako će i biti.:W

stitch
05.04.2004., 22:08
Ama, možeš reći "opaziti" ili "opažaj". Pridjevi su, tvorbeno gledajući, problem jer su iznimke. A onda takvima postaju i riječi derivirane iz njih. Nije li bolje reći "primjetljivost" nego "opažljivost"? Koja ti riječ bolje zvuči?

Što se tiče "observable", to se odnosi na nešto što se može vidjeti ili primijetiti. Po čemu ti onda ne odgovaraju predložene zamjene?

Uostalom, pokušaj prevesti smisao rečenice. Je li "očit" pridjev koji tražiš?

NoWa
06.04.2004., 00:07
stitch kaže:
P. S. NoWa, objašnjavao sam ti već slučaj s redcima, ne paziš na satu. :D
skužaj šjor stič, maj mistejk:D

evo gradiva ponovljenog:Ako je skup dc na granici prefiksa i osnove, ne provodi se jednačenje po zvučnosti. Dakle, podcijeniti.

A množina od "redak" glasi reci i redci

jel bi po toj logici bilo 'predak'> 'predci' i 'preci' (ovo prvo mi zvuči :bljak: ) : ja bih uvijek stavila 'preci'

goranbo
06.04.2004., 07:43
stitch kaže:
[Nije li bolje reći "primjetljivost" nego "opažljivost"? Koja ti riječ bolje zvuči?

Što se tiče "observable", to se odnosi na nešto što se može vidjeti ili primijetiti. Po čemu ti onda ne odgovaraju predložene zamjene?

Uostalom, pokušaj prevesti smisao rečenice. Je li "očit" pridjev koji tražiš? [/B]

Observable po meni prije znači ono, što se može opažati ili promatrati, barem u mojoj rečenici. Različito od notice.

Svakako je bolja primjetljivost, ali i opazivost bi bila OK.

Nymann
06.04.2004., 08:08
Kako glasi množina od reality show? Reality shows? :D

Nymann
06.04.2004., 08:10
NoWa kaže:
jel bi po toj logici bilo 'predak'> 'predci' i 'preci' (ovo prvo mi zvuči :bljak: ) : ja bih uvijek stavila 'preci'

Gde ti je tu prefiks, a gde osnova?

Didi
06.04.2004., 09:26
goranbo kaže:
Observable po meni prije znači ono, što se može opažati ili promatrati, barem u mojoj rečenici. Različito od notice.

Svakako je bolja primjetljivost, ali i opazivost bi bila OK. Pa ja se cijelo vrijeme i pitam zašto ne upotrijebiš opisnu konstrukciju, dakle, može + glagol, kao što se pridjevi na --able i mogu prevesti, pardon, kao što su prevodivi. :D

christy
06.04.2004., 10:51
Ajde kad već govorimo o imenima - što je pravilno:

novi cd
Dine Dvornika ili
Dina Dvornika???

Recimo, isto se događa i s imenom Bruno - neki u genitivu kažu - Brune a neki Bruna.

Tu se i ja dvoumim, iako obično kažem Dine i Brune. :D

A uši mi para kad netko kaže: "Antea". Uf. :rolleyes:

stitch
06.04.2004., 10:55
NoWa kaže:


jel bi po toj logici bilo 'predak'> 'predci' i 'preci'

Upravo tako. Pravilne su obje riječi, a ti izaberi koju ćeš rabiti. Bitno je samo da to činiš dosljedno. :)

stitch
06.04.2004., 11:04
Prednost dajem obavijesno boljem obliku, dakle Dina.

Zašto? Genitiv muškog imena Dino i genitiv ženskog Dina bio bi u suprotnom isti. Što bi moglo dovoditi u zabludu.

Didi
06.04.2004., 11:11
Ajde, ajde. Brunota, Dinota, Anteta - kud ćeš boljeg rješenja! ;)

NoWa
06.04.2004., 17:21
znam da se kod nas godinama govorilo kako ce se neki informaticki termini prevoditi na hrvatski pa je bilo kojekakvih nesretnih rješenja poput 'vatrozid', 'hardver' ili 'očvrstje', 'softver' ili 'omekšje' i slicne fore.
Dakle, susretnes se s nekim terminom za kojeg nema ekvivalenta u nasem jeziku, primjerice 'firewall': da li se to prevodi (vidjela sam da mnogi u prirucnicima koriste riječ 'vatrozid') ili ostavljamo termin kako je?

i da, sto je s mnozinom od 'reality show'?

stitch
06.04.2004., 17:34
Iako je u savjetnicima zabilježena riječ šou, kad je u pitanju ta sintagma, ostavio bih je nedirnutom.
(Nominativ množine bio bi onda šouovi, što prilično nezgrapno zvuči pa bih izbjegavao upotrebu te riječi.)

Isto vrijedi za neke anglicizme u informatičkom nazivlju za koje nisu prihvaćene hrvatske inačice, nego su samo grafijski kroatizirani (hardver, softver i slično).

Ostavio bih i firewall, ali samo pisan kurzivom ili u navodnicima, kao što je praksa sa stranim riječima.

Nažalost, jezik nam je nesustavan i trenutačno ti ne mogu ponuditi bolje rješenje.

nitko i ništa
06.04.2004., 18:04
stitch kaže:
Upravo tako. Pravilne su obje riječi, a ti izaberi koju ćeš rabiti. Bitno je samo da to činiš dosljedno. :) Ako je važno da je doslijedno, znači li to da pisanje 'redci' uključuje i 'otci'? A 'srdce'?

stitch
06.04.2004., 18:20
Naravno da ne, to uopće nisu iste stvari. Zar sam igdje spomenuo korijenski pravopis?

Imenice "otac", "sudac" i "svetac" iznimke su zabilježene u svakom dosadašnjem pravopisu, pa nominativ množine glasi "oci" (može i očevi), "suci" i "sveci".

NoWa
07.04.2004., 00:29
stitch kaže:
Nažalost, jezik nam je nesustavan i trenutačno ti ne mogu ponuditi bolje rješenje.
trenutno radim s nizom drugih ljudi na prijevodima gdje ima tehnickih termina i samo što ne poteče krv među nama:D
srećom što surađujemo putem maila, pardon elektronicke poste (:D), pa se rijetko vidimo jer bi inače bilo pravih sukoba hiihih-

ima zatucanih ljudi koji pod obavezno moraju kroatizirati neki termin, iako on zvuci debilno i nerazumljivo.
Cijeli svijet govori 'hardware', al našao se Hrvat i on bi 'očvrstje'.:bljak:

The_Equilibrist
07.04.2004., 00:33
To "Dina" i "Bruna" je slavenski genitiv, zar ne? U tom je slucaju oboje tocno. Prihvaca se i normalni i slavenski.

stitch
07.04.2004., 00:51
Koliko znam (a znam), očvrsje je kovanica zadarskog klasičnog filologa Mile Mamića, kojeg poštujem sve dok ne zađe u šiblje i granje, tj. informatiku. ;)

Mislim da sam prihvatio samo jednu njegovu zamjenu, računalna (programska) podrška za softver. Ostali su mu prijedlozi više-manje smiješni.

Didi
07.04.2004., 09:14
NoWa kaže:
trenutno radim s nizom drugih ljudi na prijevodima gdje ima tehnickih termina i samo što ne poteče krv među nama:D
srećom što surađujemo putem maila, pardon elektronicke poste (:D), pa se rijetko vidimo jer bi inače bilo pravih sukoba hiihih-

ima zatucanih ljudi koji pod obavezno moraju kroatizirati neki termin, iako on zvuci debilno i nerazumljivo.
Cijeli svijet govori 'hardware', al našao se Hrvat i on bi 'očvrstje'.:bljak:

Nije baš "cijeli svijet" složan u tom pogledu: Francuzi softver nazivaju logiciel, a hardver matériel, Talijani također imaju vlastite izraze, samo mi se sad ne da tražti, a poznajući Nijemce, valja pretpostaviti da i oni imaju neka vlastita rješenja.

Inače, stručnjaci me uvjeravaju da je "elektronička pošta" besmislica, da je bolje reći "elektronska". Meni nekako više "leži" elektronička, ali to nije nikakav argument.

nitko i ništa
07.04.2004., 09:16
Didi kaže:
Inače, stručnjaci me uvjeravaju da je "elektronička pošta" besmislica, da je bolje reći "elektronska". Meni nekako više "leži" elektronička, ali to nije nikakav argument. Meni se čini da bi se elektronska odnosila na elektrone a elektronička na elektroniku. Pa bi bilo smislenije ovo drugo.

Didi
07.04.2004., 09:24
The_Equilibrist kaže:
To "Dina" i "Bruna" je slavenski genitiv, zar ne? U tom je slucaju oboje tocno. Prihvaca se i normalni i slavenski. Joooj! Znala sam da se u današnjim školama više ništa ne uči, ali nisam znala da je to doguralo tako daleko.

Slavenski genitiv nije morfološka, nego sintaktička kategorija. Primjerice: na ovo ne očekujem nikakva odgovora umjesto na ovo ne očekujem nikakav odgovor.

A ova fina lingvistička distinkcija između "normalni" i "slavenski" posebno me razveselila. :D

Didi
07.04.2004., 09:33
E, pa meni tvrde da je upravo to besmisleno jer se poruke ne prenose elektroničkim, nego elektronskim putem, to jest, zahvaljujući elektronima.

stitch
07.04.2004., 09:56
Pošta je, dame i gospodo, elektronska. :cool:

nitko i ništa
07.04.2004., 09:58
A da mi usvojimo ono 'emajl' iz Sabora?

Cats
07.04.2004., 09:58
NoWa kaže:

Cijeli svijet govori 'hardware', al našao se Hrvat i on bi 'očvrstje'.:bljak:

Ma ja još negdje imam neki riječnik, jedno 10-12 godina star, u kojem je hardware čvrstovlje a software naputbina....

NoWa
07.04.2004., 10:42
Cats, ajme grozote:zubo:

nego, sta je s onim novim hrvatskim riječima s kojima smo se sprdali pocetkom 90-ih, tipa 'dalekovidnica', 'zrakomlat' iliti 'vrtirep' itd..?

Didi
07.04.2004., 10:46
Po čemu je vrtirep "nova" hrvatska riječ? :confused:

stitch
07.04.2004., 10:47
NoWa kaže:

nego, sta je s onim novim hrvatskim riječima s kojima smo se sprdali pocetkom 90-ih, tipa 'dalekovidnica', 'zrakomlat' iliti 'vrtirep' itd..?

Eh, nemoj biti neozbiljna. ;) Jedno su pučki vicevi, a drugo znanost i lingvistika.

Naši jezikoslovci ipak nisu toliko ludi. Barem još nisu. :D

Nymann
07.04.2004., 11:59
Didi kaže:
Nije baš "cijeli svijet" složan u tom pogledu: Francuzi softver nazivaju logiciel, a hardver matériel, Talijani također imaju vlastite izraze, samo mi se sad ne da tražti, a poznajući Nijemce, valja pretpostaviti da i oni imaju neka vlastita rješenja.

Inače, stručnjaci me uvjeravaju da je "elektronička pošta" besmislica, da je bolje reći "elektronska". Meni nekako više "leži" elektronička, ali to nije nikakav argument.

Zaboravila si couriel. ;) Italijani svi kažu software i hardware. Svakoga dana "sretnem" po jednog, ali nisam čuo da upotrebljavaju neku drugu reč. Pitaću Valeriju. :D

A ne znam ni za Nemce. Pogledaću pa ću vam javiti. :)

Što se tiče dvojbe elektronska - elektronička, ja sam za prvu inačicu. Uostalom, tako se i govori i piše u Srbiji. Ali, razumem i one koji pišu elektronika, jer mi pomoću svih tih elektroničkih naprava šaljemo pomenutu poštu. Ako ćemo do u tančine, elektroni su na kraju niza. A i još ponešto. :D

The_Equilibrist
07.04.2004., 12:28
Sorry, nisam lingvisticar (lingvist?), ali ne kuzim u cemu je fora? Da malo prepravim tvoj primjer, uzmimo.... aha, cek...

Sto, slavenski genitiv je kad koristimo genitiv umjesto akuzativa? Sad sam potpuno zbunjen.


(a sto se tice skole i hrvatskog; tko je ikad na tome pazio...:))

Flemming
07.04.2004., 15:46
Cats kaže:
Ma ja još negdje imam neki riječnik, jedno 10-12 godina star, u kojem je hardware čvrstovlje a software naputbina....

Ma neeee, hardware je DEMBELQRAC a software ti je CVIJETAK PREKLAPICA...
:B

stitch
07.04.2004., 16:57
Flemming, pogrešno si kliknuo, Papanluk ti je na drugom podforumu. :cool:

Didi
07.04.2004., 17:09
The_Equilibrist kaže:
Sorry, nisam lingvisticar (lingvist?), ali ne kuzim u cemu je fora? Da malo prepravim tvoj primjer, uzmimo.... aha, cek...Da, znam da nisi lingvist: ti si Ekvilibrist. ;)

Sto, slavenski genitiv je kad koristimo genitiv umjesto akuzativa? Sad sam potpuno zbunjen.Baš tako, ali samo u negativnim rečenicama.

NoWa
07.04.2004., 18:23
stitch kaže:
Eh, nemoj biti neozbiljna. ;) Jedno su pučki vicevi, a drugo znanost i lingvistika.

Naši jezikoslovci ipak nisu toliko ludi. Barem još nisu. :D
sad mi neces vjerovati, ali ja sam prije par mjeseci na TV-u na Dnevniku u 19,30 sati cula riječ 'zrakomlat' .

uzas.

Nymann
07.04.2004., 20:18
NoWa kaže:
sad mi neces vjerovati, ali ja sam prije par mjeseci na TV-u na Dnevniku u 19,30 sati cula riječ 'zrakomlat' .

uzas.

Pa zar nisi čula stitcha kako pljuje po Jezičnoj službi HTV (ili kako se već zove)? :D

Natch
07.04.2004., 21:27
kolko ja znam, u pravilniku za radio i tv pise da se umjesto helikopter treba reci 'vrtolet' a ne 'zrakomlat'. :rolleyes:

NoWa
08.04.2004., 00:05
Natch kaže:
kolko ja znam, u pravilniku za radio i tv pise da se umjesto helikopter treba reci 'vrtolet' a ne 'zrakomlat'. :rolleyes:
a rekli su 'zrakomlat' tako mi mlijeka u prahu:D

bude ponekad jos 'krasnih' izjava da mi dođe da nazovem redakciju i pitam koga su to zaposlili...

ne znam jeste culi za SRCE, Sveucilisni računski centar...sta ne bi trebao bit 'računalni'?
od 'računalo', a ne od 'račun'...

NoWa
08.04.2004., 11:04
pitanje:

Da li 'Frankenstein' prevodimo u 'Frankenštajn' il ostavljamo?

stitch
08.04.2004., 11:50
To ovisi o tome je li posrijedi roman, ime ili metafora. ;)