View Full Version : Jezični savjetnik (rezerva)
kako se na standardnom hrvatskom kaže 'čok' (dio u autu)?
Koliko se sjećam, prigušnik. Ili prigušivač. Davno bilo. ;)
stitch kaže:
Znači, nije toliko bitna ocjena stanja koliko upute da se ono poboljša. Što ćemo onda s negativnim avisom (čitaj: avijem :D)?
Poslat ćemo ga na doradu (čitaj: prepravljanje u pozitivni). ;)
Well, well, well... Ništa se nije promenilo. A ja se ponadao da jeste.
Eh, videt ću šta mogu učiniti. :D
Didi kaže:
Koliko se sjećam, prigušnik. Ili prigušivač. Davno bilo. ;)
Ne služi li čok za promjenu smjese goriva u rasplinjaču (karburatoru)? Što se tu ima prigušivati? :confused:
Pitam jer nemam taj dio, moja pila ima izravno ubrizgavanje. Da nisi pomiješala čok s auspuhom? :D
Eh, videt ću šta mogu učiniti.Kaj je ovo? Loš utjecaj hrvatskog pravopisa i gramatike? :B
Didi kaže:
Kaj je ovo? Loš utjecaj hrvatskog pravopisa i gramatike? :B
Yeah, an extremely bad one. :D
Naše gramatike propisuju i takav futur, i to s oznakom stilski obeleženo. :rolleyes: Čest je u Primorju.
Nymann kaže:
Čest je u Primorju. Kojem primorju, pobogu? Hrvatskom? :D
Didi, ne provociraj, nije ovo politička tema. ;)
Iako se slažem, :D Boka je hrvatska. :D
Ne, Boka pripada Bangladešu. :D
Mene je strašno počelo živcirati prevođenje engleskoga couple rečju dva. To je istina, ali bolje mi zvuči germanizam par.
Pogrešno je samo prevoditi few kao par.
Priznaje li hrvatski jezik dublete misaona i mislena?
Pussy Cat
29.04.2004., 13:08
Nymann kaže:
Mene je strašno počelo živcirati prevođenje engleskoga couple rečju dva. To je istina, ali bolje mi zvuči germanizam par.
Pogrešno je samo prevoditi few kao par.
Ako se radi o "a few" - i nije tako pogrešno. Bar meni :) Naime, oduvijek mi se činilo da to "par komada" ne znači baš doslovno 2.
Vjerujem da misliš na razliku u engleskom "a few" (nekoliko) i "few" (malo)
Nymann kaže:
Priznaje li hrvatski jezik dublete misaona i mislena?
Naravno. Jedno je, recimo, misaoni proces, a drugo su mislene (odnosno apstraktne) imenice. ;)
Pussy Cat kaže:
Naime, oduvijek mi se činilo da to "par komada" ne znači baš doslovno 2.
Griješiš, "par" znači upravo - i samo - to. Zato je bolje reći nekoliko komada.
Mislim da ovdje Pussy Cat ima pravo, jer par moze znaciti 'nekoliko', a i 'dvoje'. Tako je naime i preuzeta iz njemackog u kome ein paar ne znaci 'dva, dvoje' vec samo 'nekoliko', dok ein Paar vec znaci 'dvoje', ko zna njemacki, moze uporediti: ein paar Fragen - nekoliko (par) pitanja i ein Paar Schuhe - par cipela
U engleskom a few (ne few bez clana jer onda znaci 'nedovoljno', 'malo') znaci 'nekoliko', ukoliko ga modificiras, recimo s quite onda cak znaci i suprotnost, naime 'dosta'. I have quite a few remarks znaci 'imam dosta ('podosta' jos mozda zvuci ljepse) primjedbi'. S a couple je slicna situacija - znaci 'nekoliko', a moze znaciti i 'dvoje'...
Panini, ako ne znaš što ta riječ znači u hrvatskom jeziku, zaviri u rječnik.
Potpuno je nebitno iz kojeg je jezika preuzeta i što u njemu znači.
jimmy jazz
29.04.2004., 19:12
panini kaže:
Mislim da ovdje Pussy Cat ima pravo, jer par moze znaciti 'nekoliko', a i 'dvoje'. Tako je naime i preuzeta iz njemackog u kome ein paar ne znaci 'dva, dvoje' vec samo 'nekoliko', dok ein Paar vec znaci 'dvoje', ko zna njemacki, moze uporediti: ein paar Fragen - nekoliko (par) pitanja i ein Paar Schuhe - par cipela
....
tak je. i to dvojno znacenje nije nestalo ni u hrvatskom.
barem ima takvo znacenje na kajkavskom. za knjizevni bi trebal malo promuckati kaj sad nemrem :rolleyes:
jimmy jazz
29.04.2004., 19:12
stitch ti provjeri knjige!
:D
jimmy kaže:
stitch ti provjeri knjige!
:D
Jesam, za razliku od tebe. I koji god rječnik uzeo, u svakoj definiciji piše da se radi o dva predmeta, dvije životinje ili dvoje ljudi.
Rabiti tu riječ u značenju "nekoliko" može se u razgovornom, ali ne i u standardnom jeziku.
No, ti si pametniji i od Anića i od Šonje pa sam siguran da ćeš njihove naputke dopuniti svojima. Dakako, boljima. ;) :B
Nymann je, osim toga, govorio o prevođenju, a tu se sasvim sigurno, izuzev dijaloga, a i to eventualno, neće raditi o razgovornom jeziku.
Da, jimmy, rijec par znaci i i 'dvoje' i 'nekoliko', ja bih ipak par u znacenju 'nekoliko' koristio vise u govornom, manje u pisanom jeziku!
Didi kaže:
Nymann je, osim toga, govorio o prevođenju, a tu se sasvim sigurno, izuzev dijaloga, a i to eventualno, neće raditi o razgovornom jeziku.
Ma naravno. :) Čak bih to značenje ostavio u književnim djelima, radi autentičnosti.
jimmy jazz
29.04.2004., 20:32
stitch kaže:
Jesam, za razliku od tebe. I koji god rječnik uzeo, u svakoj definiciji piše da se radi o dva predmeta, dvije životinje ili dvoje ljudi.
Rabiti tu riječ u značenju "nekoliko" može se u razgovornom, ali ne i u standardnom jeziku.
No, ti si pametniji i od Anića i od Šonje pa sam siguran da ćeš njihove naputke dopuniti svojima. Dakako, boljima. ;) :B
nemoj da ti ja dojdem mahati knjigama!
par ljudi...
osim toga ne pravi se glup, ljepo sem rekel da nisem stigel pogledati..a i nebum josh neko vrijeme.
stitch kaže:
OK, pričekat ću. :cool: I načekati se. ;)
jimmy jazz
29.04.2004., 22:48
to pogotovo. idem uskoro na duzhe poslovno putovanje..s kojeg cu se naravno vratiti s knjigama ;) :D
Čisto sumnjam. ;) Da ćeš nešto naći, naravno. :D
jimmy jazz
30.04.2004., 09:38
kad neznash kakvoj knjiznici imam pristup ;) :B
Vatikanskoj?
Iskoristi priliku i zamoli ih da nam vrate Omišaljski misal iz 14. stoljeća, ali i desetak drugih kodeksa. ;)
Ako nije ta, nabrojit ću popis nekoliko drugih u kojima se čuva (najčešće oteto) hrvatsko srednjovjekovno blago, pa napravi turneju. :D
Dakle, u lenjingradskoj biblioteci (nemam pojma kako se sada zove taj grad) Saljtikov-Ščedrin čuva se pet kodeksa te 200 glagoljskih fragmenata.
Državna biblioteka u Berlinu vlasnik je misala iz 1402., poznatog pod imenom Berlinski misal.
Nacionalna biblioteka u Beču posjeduje, između ostaloga, glasoviti Novakov misal iz 1381., Ročki misal s početka 15. st., Brevijar Vida Omišljanina, Kvadrigu Šimuna Grebla i Friščićev psaltir.
Moskovski Državni povijesni muzej vlasnik je glagoljskog fragmenta od 17 listova misalića iz 15. stoljeća.
Kraljevska biblioteka u Kopenhagenu dobila je u zamjenu Kopenhaški misal iz 15. stoljeća.
Britanska biblioteka u Londonu čuva Glagoljski brevijar iz 15. stoljeća i tzv. Londonski odlomak iz 13. stoljeća.
Knjižnica Bodlean u Oxfordu posjeduje čak pet glagoljskih kodeksa.
U carigradskoj biblioteci Sarayi čuva se glagoljski Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića s početka 15. stoljeća, koji je sa svoje 94 minijature i više od 380 inicijala najljepši iluminirani glagoljski kodeks.
U padovskoj knjižnici Instituta za slavensku filologiju čuva se glagoljski brevijar iz 14. stoljeća.
Općinska biblioteka u Sieni vlasnik je dvaju glagoljskih rukopisa, od kojih je jedan dar Alberta Fortisa, pisca knjige o Dalmaciji i zapisivača Hasanaginice.
Trebaš još? ;)
stitch kaže:
Nacionalna biblioteka u Beču posjeduje...
Ne volim kada ljudi sintagme poput teatro nazionale prevode kao nacionalno pozorište/kazalište. Jednostavno, narodno. Isto bi trebalo važiti i za knjižnice.
stitch kaže:
Dakle, u lenjingradskoj biblioteci (nemam pojma kako se sada zove taj grad)...
Sankt Petersburg. Bzvz. :rolleyes:
jimmy jazz
30.04.2004., 23:31
Nymann kaže:
Ne volim kada ljudi sintagme poput teatro nazionale prevode kao nacionalno pozorište/kazalište. Jednostavno, narodno. Isto bi trebalo važiti i za knjižnice.
nije..sto se tice biblioteka tu je drukcije..to je Nationalbibliothek a ne Volksbibliothek...nacionalna je vishe "sveucilishna" biblioteka, a narodne su one druge, za narod, zovu se knjiznice...kuzis razliku.
jimmy kaže:
kuzis razliku. Ja ne kužim. Jasno mi je što hoćeš reći u vezi s razlikom između nacionalno (zemaljsko) i narodno (pučko), ali ne znam kakva je "razlika" između 'knjižnice' i 'biblioteke'.:rolleyes:
Nema razlike, to su sinonimi. Jednom sam pisao "knjižnica", a drugi put "biblioteka" isključivo iz stilističkih razloga, da ne bi bilo ponavljanja.
Što se pak tiče pridjeva "narodni" i "nacionalni", oni nemaju isti opseg značenja. U redu je što Jimmy kaže, ali u hrvatskom jeziku prvi pridjev označava ukupnost ljudi koji žive na nekom području i imaju istu kulturu, jezik, vjeru, povijesno naslijeđe i slično, a drugi se pak odnosi na naciju. "Narodni", isto tako, može značiti i "pučki". Značenje mu je, dakle, mnogo šire. Zato i postoji Nacionalna i sveučilišna biblioteka, ali i Hrvatsko narodno kazalište.
Sreća moja da nemam strpljenja te ne mogu dalje objašnjavati. ;)
Počeli ste mi objašnjavati razliku između naroda i nacije, kao da ja to ne znam. Uostalom, to nisam ni pitao. :D ;)
Italijanski termini moraju se ovako prevoditi: teatro nazionale uvek je narodno pozorište, a nikada nacionalni teatar. Pa onda čujem bisere poput prevođenja italijanskog economia našim ekonomija, a treba privreda. Da ne govorim o imenicama l'istruzione i l'educazione. ;)
Inače, nije Volksbibliothek nego Volksbücherei. ;)
Nymann kaže:
... teatro nazionale uvek je narodno pozorište, a nikada nacionalni teatar.Ne nužno: postoji i mogućnost "narodno kazalište". :D
jimmy jazz
02.05.2004., 09:47
Nymann kaže:
Inače, nije Volksbibliothek nego Volksbücherei. ;)
:D jeste u pravu si! was dead tired kad sam to pisal
Što se austrijskih knjižnica tiče, u Beču postoje Österreichische Nationalbibliothek, koja je osnovana davne 1526. godine, Universitätsbibliothek; u Grazu - Steiermärkische Landesbibliothek i Universitätsbibliothek i u Innsbrucku Universitätsbibliothek. Naravno, ovo su samo najveće.
Pogledao sam spisak knjižnica u Nemačkoj i nisam video da u bilo kojoj od njih stoji Volks-.
jimmy kaže:
:D jeste u pravu si! was dead tired kad sam to pisal
I meni se to dešava. ;)
Zašto neki od vas ne sklanjaju ime Ante? U početku sam mislio da ja grešim pa sam pogledao u rečnik. Tamo lepo piše: Ánte, vok. Ânte (t. ćoro); Ánte Trésić Păvičić. Ovo t. ćoro znači da vlastitu imenicu 'Ante' treba sklanjati kao zajedničku 'ćoro'. Pored toga, mislim da većina ovo ime pogrešno naglašava s dugosilaznim akcentom na a.
Nymann kaže:
Pored toga, mislim da većina ovo ime pogrešno naglašava s dugosilaznim akcentom na a.
Imena su kategorija za sebe i tu nema krivog i pravog naglašavanja.
Anteaa kaže:
Imena su kategorija za sebe i tu nema krivog i pravog naglašavanja. Prezimena.
Didi kaže:
Prezimena.
Koliko ja znam o onomastici, i prezimena spadaju pod imena. :confused:
Al' da ne bi bilo zabune, isto vrijedi i za osobna imena.
Evo malo tuđica i posuđenica, ali i primjera pogrešne sintakse ili uporabe hrvatskih riječi koje sam našao u raznim novinama u manje od tjedan dana.
Napominjem da su zamjene prijedlozi, dakle riječi koje bih ja napisao, a ne pravila (premda većina postoji u jezičnim savjetnicima).
Također ističem da nisam uvijek navodio kontekst, o čemu katkad ovise navedena rješenja.
Ako vam nešto nije jasno, pitajte. Dakle:
Agent > zastupnik, opunomoćenik, punomoćnik
Agresor > napadač
Akvizicija > pojačanje, osnaženje
Alternacije > pričuve, zamjene
Analiza > raščlamba
Animirati > potaknuti
Antipod > suprotnost
Apel > poziv
Aplauz > pljesak
Asistencija > dodavanje; pomoć
Asocijacija > savez, organizacija, udruženje
Atmosfera > ugođaj, ozračje
Aut > prostor izvan igrališta
Baza > temelj, osnova
Bejzbol-igralište > bejzbolište
Bek > branič
Beskonačnost > beskrajnost
Besparica > oskudica, neimaština
Bespoštedno > nepoštedno, nemilosrdno, bezobzirno
Bespotrebno > nepotrebno
Besraman > bestidan
Bez da je > a da nije
Bilanca > učinak, izvještaj
Bilten > izvještaj, izvješće
Blagoglagoljiv > slatkorječiv, govorljiv, pričljiv
Blagovremen > pravodoban
Blindiran > oklopljen
Body-building > tjelogradnja
Break > obrat
Budžet > proračun
Bukvalno > doslovno
Burad > bačve
Burza > tržište
Cajtnot > vremenski škripac, tjesnac (u šahu)
Centarfor > vođa napada
Centarhalf > srednji pomagač
Centaršut > ubačaj
Centralni > središnji
Certifikat > potvrda
Cijenite li da je > mislite li...
Crveni karton > isključenje
Često puta > često; mnogo puta
Ćuška, šamar > pljuska, zaušnica
Delegacija > izaslanstvo
Delfin > dupin
Demonstrirati > prikazati
Desiti (se) > dogoditi (se)
Destinacija > odredište
Detaljno > podrobno
Diferencija > razlika
Dobiti utakmicu > pobijediti
Dočekati > ugostiti
Domicilan > matičan
Dominantan > nadmoćan
Doprinijeti > pridonijeti
Dozvoliti > dopustiti
Dres > majica
Duel > okršaj
Efekt > učinak
Efikasan > djelotvoran, učinkovit, precizan
Egzekutor > izvođač (kad govorimo o jedanestercu)
Egzil > progonstvo
Ekspert > vještak
Eminentan, prominentan > istaknut, ugledan, glasovit
Entuzijast > zanesenjak
Evidentan > očit
Familija > obitelj
Farski Otoci > Ovčji Otoci
Faul > prekršaj
Federacija > savez
Fide-majstor > Fidin majstor (u šahu)
Figurirati > sloviti, vrijediti
Filijala > podružnica, ispostava
Firma > tvrtka
Fizička > tjelesna
Fondacija > zaklada
Formirati > utemeljiti, osnovati
Forsirati > uporno nastojati
Front > fronta
Fulati > promašiti
Funkcija > dužnost
Garancija > jamstvo
Gem > igra
Generacija > naraštaj
Gol > vrata
Gol, zgoditak > pogodak
Golf-teren > golfište
Golgeter > strijelac
Golman > vratar
Grupa > skupina
Half > pomagač
Hipoteka > zalog
Imamo za pokazati - nepotrebna fraza
Indicije > naznake
Inozemna > strana
Ishrana > prehrana
Ispred HNS-a > uime HNS-a
Istanbul > Carigrad
Istovremeno > istodobno
Isturen > istaknut, izbočen
Ivica > rub
Izuzetno > iznimno
Izvršiti > obaviti
Judo > džudo
Kampanja > akcija
Kancelarija > ured
Kaos > nered, zbrka, metež
Kapitulacija > predaja
Karta > ulaznica
Kasnije > poslije ('jednom u budućnosti')
Kazeta > kaseta (videokaseta)
Keš > gotovina
Kick-boxing > kick-boks
Klasa > razred
Klauzula > dodatak, stavak
Komesar > povjerenik, tajnik
Komitet > odbor
Kompozicija > skladba
Konc-logor > sabirni logor
Konstatirati > ustvrditi
Konsternacija > zaprepaštenje, preneraženost
Konstitucija > građa
Kontra(napad) > protuudar
Kontraproduktivan > neplodan, neučinkovit
Kontroverzan > proturječan, prijeporan
Korigirati > popraviti
Korner > udarac iz kuta
Koštati > stajati
Kotizacija > ulog, prinos, članarina
Kredit > zajam
Krivični > kazneni
Kroz (dva dana) > za (dva dana)
Kuverta > omotnica
Kvalifikacijski > izlučni
Licenc(ij)a > dozvola
Lojalan > odan
Loše po nas > loše za nas
Mada > iako, premda, makar
Manifestacija > priredba
Masakr > pokolj, krvoproliće
Match-race > dvobojsko jedrenje
Menadžment > uprava
Mnogobrojni > brojni
Momentalno > momentano > trenutačno
Mountain bike > brdski bicikl
Muški sastav > momčad
Muzički instrument > glazbalo
Na koncu > na kraju
Na način da > tako da, tako što
Na pomolu > na vidiku
Nadležan > mjerodavan, ovlašten
Nanišaniti > naciljati
Napraviti rezultat > postići pobjedu
Naredni, predstojeći > idući, sljedeći
Natjecateljka > natjecateljica
Nedoumica > sumnja, dvojba
Neminovan > neizbježan
Neosporan > neupitan, nedvojben
Neprikosnoven > neupitan
Neriješeno > neodlučeno
Nevježa > neznalica
Novajlije > prinove, novaci
Obala Slonovače > Bjelokosna Obala
Obeštećenje > odšteta
Obznaniti > objaviti
Odmazda > osveta
Odsustvo > odsutnost
Odsvirati kraj > označiti kraj
Ogroman > golem
Okončati > završiti
Opaska > napomena
Opozicija > opreka
Opticaj > optjecaj, promet, kolanje
Originalan > izvoran
Oscilacija > kolebanje, nestalnost, mijenjanje, promjena
Ostvarenje > postignuće
Par dana > nekoliko dana
Parac > zaštitnik
Paralelno > usporedno
Patike > sportske papuče, tenisice
Patrola > ophodnja
Pauza > stanka
Penal > jedanaesterac
Period > razdoblje
Planeta > planet
Plasirati (se) > uvrstiti (se)
Playmaker > razigravač
Play-off > doigravanje
Play-out > razigravanje
Po meni > mislim, smatram
Po tom pitanju > o tome
Pobjeda na strani > p. u gostima
Podnijeti izvještaj > izvijestiti
Podnijeti ostavku > dati ostavku
Podstrek > poticaj
Poduhvat > pothvat
Pokal > pehar
Poklon > dar
Polivalentan > višenamjenski, mnogovaljan
Ponaosob > osobito; posebice, pojedinačno
Ponekad > katkad
Poravnati (omjer) > izjednačiti
Poraženi > pobijeđeni
Pored > pokraj
Poslije > nakon, iza (vremenski odnos)
Postarati (se) > pobrinuti (se)
Postepeno > postupno
Poštivati > poštovati
Pošto > budući da, s obzirom na to da
Poteškoća > teškoća
Potrebit znači siromašan, bijedan!
Povodom > u povodu
Poza > stav
Pozicija > mjesto
Pravovremen > pravodoban
Prečka > greda
Pred sam kraj > potkraj
Pred utakmicu > uoči utakmice, ususret utakmici
Preko > iznad; više od
Prepiska > dopisivanje, dopisi
Pričiniti štetu > počiniti
Prijem > prijam, primanje
Primat > prevlast
Princip > načelo
Priobalni > obalni
Promotor > promicatelj, predstavljač
Prozivka > proziv, prvo okupljanje
Pružiti otpor > oduprijeti se, suprotstaviti se
Prvi put, ali po drugi put, po treći put (nije puta)
Puna je boca, a ljudi je mnogo!
Rang > stupanj (natjecanja)
Raskrsnica > raskrižje
Razočarenje > razočaranje
Redovan > redovit
Regatno polje > jedrilište
Regionalni > pokrajinski
Rekonvalescent > prizdravnik, oporavljenik
Rekreacioni > rekreacijski
Rezervni > pričuvni
Rezultat > ishod
Rival, konkurent > suparnik
Sabrati se > pribrati se
Sačekati > pričekati
Sačiniti > načiniti
Sahrana > pokop
Saopćenje > priopćenje
Satisfakcija > zadovoljština
Saučešće > sućut
Saznati > doznati
Sazviježđe > zviježđe (Raka, Djevice, Ribe)
Sekcija > odsjek, odjeljenje, odjel
Selekcija > izabrana vrsta
Selektor > izbornik
Semi-contact > polukontakt
Servirati > poslužiti
Signal > znak
Sistem > sustav
Skiper > kormilar
Snabdjeti > opskrbiti
Snimak > snimka
Spisak > popis
Spor > sukob
Sporiti > osporavati
Staratelj > skrbnik
Stativa > vratnica
Stepenište > stubište
Stolica > stolac
Stvarno > doista
Sudačko vrijeme > nadoknada vremena
Sujeta > taština
Supervizor > nadglednik, kontrolor
Svirep > okrutan, krvoločan
Svo vrijeme > sve (to) vrijeme
Svota > iznos
Šaljivdžija > šaljivac
Šansa > prilika (drugo je prigoda!)
Škoditi > štetiti
Šljem > kaciga
Špedicija > otpremništvo
Špica > napadač
Štab > stožer
Šut > udarac
Šut za tri koša (a ne poena!) > trica
Tablica > ljestvica
Tae kwon do > tekvondo - tekvondist(ica)
Tajkun, magnat > bogataš
Takmac, protivnik > suparnik
Takmičenje > natjecanje
Taksa > pristojba
Talentiran > darovit
Tandem > dvojac
Tegovi > utezi
Tim > sastav
Time-out > predah, odmor
Tiraža > naklada
Tiskovna konferencija > konferencija za novinare
Top-forma > vrhunska forma
Topnik > strijelac/strelkinja
Totalno > potpuno
Traka > vrpca
Trofej > naslov
Tutor > zaštitnik
U našim redovima > u našem sastavu
U okviru > u sklopu
U potpunosti > potpuno
U prvom redu, prvenstveno > ponajprije, prije svega
U reketu > pod košem
Učesnici > sudionici
Učešće > udio
Ukaz > odluka, rješenje
Ukoliko > ako
Upečatljiv > dojmljiv
Uperen > usmjeren
Upražnjavati > baviti se, prakticirati
Usuglasiti > uskladiti
Usvojen > prihvaćen
Utrka i trka nisu isto!
Uvjerenje > potvrda
Van terena > izvan
Vaterpolo organizacija > vaterpolski savez
Vatrogasac > gasitelj (leksički pleonazam)
Važan > bitan
Vijadukt > nadvožnjak
Vinovnik > krivac, uzročnik
Višak > prednost (pobjeđuje se s prednošću, a gubi s razlikom!)
Vjeresija > zajam
Volonter > dragovoljac
Za nevjerovati > nije za vjerovati
Za očekivati je > očekuje se
Zahvaliti se znači odbiti (ponudu), a zahvaliti suprotno odnosno izraziti zahvalnost!
Zaobilaznica > obilaznica
Započeti > početi
Zlouporaba > zloporaba
Značaj je karakter, a ne značenje!
Zvaničan > služben
Žanr > vrsta
Ženski sastav > ekipa
Žiri > ocjenjivački sud
Mnogo ih je, je li? ;)
stitch kaže:
Bejzbol-igralište > bejzbolište
:jumping:
Jel' ovo tvoje glave djelo? :kukuc:
:s
Ne, odnekud sam je zapamtio, ali već postoje (što i napisah) golfišta i jedrilišta, pa nema razloga za toliko čuđenje. ;)
Uostalom, siguran sam da bi Babić bio oduševljen tom riječi. Tvorbeno, genijalna je. :D
A smišno mi zeru. Al' :top: .
A do golfišta i jedrilišta nisan stigla. Morala san se, ki prava baba, odmah iščudit. :mig:
Samo nastavi. Da ti pravo kažem, očekivao sam pucnjavu. :D
Vidin da si izvuka i ukoliko .
Ukoliko ide samo u odnosu s utoliko , jel'de?
Taj me utoliko već dugo muči. Teorija mi je jasna, ali nikako da smislim rečenicu u kojoj bih mogla ubacit taj utoliko.
Daj mi to malo oprimjeri. <trep trep>
Spominjala je to Agirl: Ukoliko više radiš, utoliko ćeš više zaraditi.
stitch kaže:
Utrka i trka nisu isto!
Je san dosadna, al' da si mi mislit...
Trka = trčanje.
Onda trka može biti utrka, ali ne i obratno. Ili? :confused:
Zato sam i izbjegavao popise, da ne moram previše objašnjavati. ;)
Utrka je natjecanje, a trka je trčanje.
Dakle, na utakmici može biti mnogo trke, a dva trkača (ili preneseno, dva kluba, dva kandidata...) mogu biti izjednačena u nekoj utrci (za naslov, za položaj, itd.).
A riječ sam stavio jer svi pogrešno govore o "trkama motocikala" ili "trkama formule jedan". Posrijedi su utrke.
Oke. To sam i mislila.
Drugim riječima, trka (trčanje) može biti utrka (natjecanje u brzini). :D
Nego, sad me onaj stolac zbunjuje. Jednom to provjeravah i nađoh i stolicu u Rječniku hrvatskoga jezika (Leksikografski zavod). Zašto si to ispravio?
Btw, u mom kraju je stolac onaj s tri noge.
Znam, spominjali su mi to. No, većina savjetnika koje sam imao u rukama preporučuje "stolicu" samo kao perifrazu za Vatikan, uz dodatak "sveta", te kao medicinski eufemizam za znaš već što. ;)
U ostalim slučajevima, odnosno kad označava namještaj, vele da je bolje reći "stolac", jer je "stolica" karakterističnija za srpski jezik. To piše i u Brodnjakovom Razlikovnom rječniku.
Anteaa kaže:
Oke. To sam i mislila.
Drugim riječima, trka (trčanje) može biti utrka (natjecanje u brzini). :D
Upravo tako. :) :top:
Eh, i ja se sjetih nečega.
Koristiti se > služiti se.
Koristiti (nešto) = imati koristi od nečega.
(Eto, barem neke koristi u ispisivanju onih metodičkih priprema. Nešto i naučih! :) )
I, da te eventualno preduhitrim, "stvarno" znači "realno", odnosno nešto što je povezano sa stvarnošću.
Nije dobro reći da si u nečemu, primjerice, "stvarno dobra". Nego doista dobra.
Riječ posiječe gore od mača, i zato treba voditi računa o njenoj uporabi. ;)
Anteaa kaže:
Eh, i ja se sjetih nečega.
Koristiti se > služiti se.
Koristiti (nešto) = imati koristi od nečega.
"Koristiti se" ima drugi značenjski sloj, apstraktan, pa ta zamjena nije uvijek dobra. Iako, načelno imaš pravo.
stitch kaže:
INije dobro reći da si u nečemu, primjerice, "stvarno dobra". Nego doista dobra.
A možda sam u nečem, realno, dobra. :mig:
Kažeš alternacije > pričuve. Hm, kada se radi o fonetici i fonologiju, radije bih govorio o glasovnim smenjivanjima. To je verovatno srbizam.
Analiza = raščlamba. To može, primerice, u hemiji. Ali, kako možeš govoriti o ekonomskoj raščlambi? Sreća da si se ogradio rečenicom o kontekstu.
A zašto budžet ne zameniti troškovnikom? Zar to nije kroatizam? Burza i tržište nisu istu. Odnosno, jesu, ali moraš dodati neko određenje.
Certifikat. Zar vi nemate svedočanstvo?
Nastaviću ovo drugi put, nemam sati na mreži.
Nymann kaže:
Kažeš alternacije > pričuve. Hm, kada se radi o fonetici i fonologiju, radije bih govorio o glasovnim smenjivanjima. To je verovatno srbizam.
A ne, fonetika je drugo. Ovo su bile "igračke alternacije".
Nymann kaže:
Analiza = raščlamba. To može, primerice, u hemiji. Ali, kako možeš govoriti o ekonomskoj raščlambi? Sreća da si se ogradio rečenicom o kontekstu.
Hm, katkad je ipak bolje raščlaniti nešto.
Nymann kaže:
A zašto budžet ne zameniti troškovnikom? Zar to nije kroatizam? Burza i tržište nisu istu. Odnosno, jesu, ali moraš dodati neko određenje.
Kod nas se raspravlja o državnom, općinskom, gradskom... proračunu. Ne govorim o sintagmi kućni budžet. Niti o troškovnicima.
Usto, ne sjećam se da sam igdje izjednačio "burzu" i "tržište".
Nymann kaže:
Certifikat. Zar vi nemate svedočanstvo?
Misliš, svjedodžbu? Nije to isto. A radilo se o certifikatima koji nisu međunarodni odnosno o dokumentima koji su nešto potvrđivali. Zato sam i stavio tu riječ.
Isto tako, "potvrda" je mnogo bolja od rusizma uvjerenje, što još ne znaju u Narodnim novinama. :rolleyes:
(Drugo je kad riječ znači "stav" ili "mišljenje", naravno.) ;)
nitko i ništa
03.05.2004., 19:17
stitch kaže:
Beskonačnost > beskrajnost
Besparica > oskudica, neimaština
Bespoštedno > nepoštedno, nemilosrdno, bezobzirno
Bespotrebno > nepotrebno
Besraman > bestidan
:confused: Zasto?
Ukratko, srbizmi i rusizmi, odnosno tvorba riječi u kojoj prefiksi nisu karakteristični za hrvatski jezik.
Ako mi ne vjeruješ, provjeri kod Brodnjaka. ;)
Ali i u riječima beskrajnost i bestidan prefiks je isti nepoželjni "bez", nezamjenjiv u mnogim riječima (besposlen, besmislen, bespomoćan, besplatan, besparica itd.).
Osim toga, sram i stid značenjski su nešto različiti. Stid se odnosi na spolnost, a sram na ostalo.
Od primjera koje si navela, rekoh već, umjesto "besparica" treba stajati oskudica, nedostatak novca, neimaština, bijeda.
Budući da sam naveo četiri sinonima, po čemu je ta riječ "nezamjenjiva"?
Za ostale si u pravu. Samo, prefiks bez mnogo je češći u srpskom jeziku nego u hrvatskom. Ne da mi se prepisivati, ali Brodnjak navodi gotovo stotinu prijepornih leksema, što je mnogo više od tvojih pet. ;)
I da, možda nije uvijek u pravu, ali njegov rječnik - u tome se svi stručnjaci slažu - ne pati od manjka riječi. Ono što je unutra, sigurno je strano (rusko, tursko ili srpsko).
Što se pak tiče "stida" i "srama", naravno da to nije isto.
Samo, jedno su izrazi poput "sramota me je" (stid me je), "sramotljiv" (sramežljiv), "sramotnik" (bestidnik), "sramotski" (nepristojan, bestidan), potpuno karakteristični za srpski jezik (u zagradama su hrvatske inačice), a drugo značenjska razlika koju navodiš. ;)
nitko i ništa
04.05.2004., 08:58
Zašto ne valja 'beskonačnost'? Mogli bismo doduše umjesto o 'konačnim skupovima' govoriti o 'krajnjim skupovima' ali bi to bilo prilično smiješno. Ili konačnost kao filozofska kategorija, čime to zamijeniti?
A blesavo mi je i to da je sramežljiv OK a sramota nije. Valjda onda i stidljiv?
Tetrijeb gluhan
04.05.2004., 10:59
Zašto "konc-logor>sabirni logor"? Nije li sabiranje>prikupljanje?
Zašto ne konac već kraj (beskonačno>beskrajno, na koncu>na kraju)? Tu pretpostavljam da konac, kao kraj odnosno svršetak, nije izvorna hrvatska riječ (Poljaci, Slovaci, Česi... sve iz crtića jasno :D ).
Kako bi se hrvatski rekla fotokopija? Preslika, preslik...?
I kako se kaže za stanovnika Jeruzalema - Jeruzalemac? :confused:
boli glava!
nitko i ništa kaže:
Zašto ne valja 'beskonačnost'? Mogli bismo doduše umjesto o 'konačnim skupovima' govoriti o 'krajnjim skupovima' ali bi to bilo prilično smiješno. Ili konačnost kao filozofska kategorija, čime to zamijeniti?
A blesavo mi je i to da je sramežljiv OK a sramota nije. Valjda onda i stidljiv?
Što se tiče matematičkih termina, to ne bih mijenjao. Ostavio bih tvoje skupove nedirnutima. ;)
Tetrijeb gluhan kaže:
Zašto "konc-logor>sabirni logor"? Nije li sabiranje>prikupljanje?
Zašto ne konac već kraj (beskonačno>beskrajno, na koncu>na kraju)? Tu pretpostavljam da konac, kao kraj odnosno svršetak, nije izvorna hrvatska riječ (Poljaci, Slovaci, Česi... sve iz crtića jasno :D ).
Kako bi se hrvatski rekla fotokopija? Preslika, preslik...?
I kako se kaže za stanovnika Jeruzalema - Jeruzalemac? :confused:
boli glava!
Jest, uvijek bi trebalo reći "prikupljanje", no problem je u polusloženici. Nitko ne govori "koncentracijski logor", kako zapravo taj pojam glasi.
Što se "kraja" tiče, intuicija ti dobro radi, pogodio si u čemu je stvar.
Fotokopija je preslika, a što se pak tiče Jeruzalema, složio bih se s tobom. Postoje i druge tvorbene mogućnosti, ali ta mi je najljepša. Stanovnica bi, sukladno tome, bila Jeruzalemka.
Načelno, čestica ne uvijek se piše odvojeno od glagola.
Iznimke su pomoćni glagoli "biti" i "htjeti": nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu odnosno neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.
U toj su kategoriji i glagol "imati": nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju te imperativni oblici nemoj, nemojmo, nemojte odnosno nedaj, nedajmo, nedajte.
Eto, zapamtite tih pet stvari pa više nećete morati mozgati što se piše odvojeno, a što ne. ;)
stitch kaže:
Od primjera koje si navela, rekoh već, umjesto "besparica" treba stajati oskudica, nedostatak novca, neimaština, bijeda.
Budući da sam naveo četiri sinonima, po čemu je ta riječ "nezamjenjiva"?
I da, možda nije uvijek u pravu, ali njegov rječnik - u tome se svi stručnjaci slažu - ne pati od manjka riječi. Ono što je unutra, sigurno je strano (rusko, tursko ili srpsko).
Što se pak tiče "stida" i "srama", naravno da to nije isto.
Samo, jedno su izrazi poput "sramota me je" (stid me je), "sramotljiv" (sramežljiv), "sramotnik" (bestidnik), "sramotski" (nepristojan, bestidan), potpuno karakteristični za srpski jezik (u zagradama su hrvatske inačice), a drugo značenjska razlika koju navodiš. ;)
Osvrnula sam se samo na posljednji post, a tvoj popis prijedloga samo sam preletjela. Bilo bi bolje da napišeš nekoliko primjera slične problematike, da ih nije previše na jednome mjestu. Za ovaj primjer si u pravu.
Brodnjak je u većini toga u pravu, ali nastoji izbaciti i neke riječi za koje nemamo zamjenske.
Može i "sram me je", "to je prava sramota", "sramotni"...
stitch kaže:
Načelno, čestica ne uvijek se piše odvojeno od glagola.
Iznimke su pomoćni glagoli "biti" i "htjeti": nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu odnosno neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće.
U toj su kategoriji i glagol "imati": nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju te imperativni oblici nemoj, nemojmo, nemojte odnosno nedaj, nedajmo, nedajte.
Eto, zapamtite tih pet stvari pa više nećete morati mozgati što se piše odvojeno, a što ne. ;)
Koliko ja znam, nedaj itd. piše se odvojeno: ne daj, ne dajmo...
I postoji još jedan glagol koji se piše zajedno s negacijom - nedostajati.
deni kaže:
Osvrnula sam se samo na posljednji post, a tvoj popis prijedloga samo sam preletjela. Bilo bi bolje da napišeš nekoliko primjera slične problematike, da ih nije previše na jednome mjestu. Za ovaj primjer si u pravu.
Brodnjak je u većini toga u pravu, ali nastoji izbaciti i neke riječi za koje nemamo zamjenske.
Može i "sram me je", "to je prava sramota", "sramotni"...
Jest, dobro veliš. :)
Što se tiče primjera, problem je što većinu postova (poput ovog sada) napišem na poslu, kada uhvatim desetak minuta vremena. To je s jedne strane dobro, jer ne odem zapaliti cigaretu, a s druge loše, jer katkad budem nejasan ili pogrešno shvaćen. :D
No dobro, dodat ću objašnjenja navečer, kada dođem kući. Strpi se dotad, molim te. I, naravno, pitaj sve što te zanima. :)
deni kaže:
Koliko ja znam, nedaj itd. piše se odvojeno: ne daj, ne dajmo...
I postoji još jedan glagol koji se piše zajedno s negacijom - nedostajati.
Mislim da griješiš jer nam je tih pet primjera svojedobno navela profesorica Opačić. Da nisi pomiješala prezent i imperativ? ;)
No, postoji mogućnost da su i to promijenili. Ako jesu, ispričavam se, moje je znanje onda zastarjelo. :D
Ekspert > vještak. Znači li to da je imenica stručnjak srbizam?
Dominantan > nadmoćan. Može valjda značiti i preovlađujući.
Gem > igra. Pa kako onda zameniti gem - set - meč?
Ishrana > prehrana. Seljaci kažu da se svinje prehranjuju (tove). :rolleyes: Ne znam ti to objasniti baš najbolje.
Nymann kaže:
Ekspert > vještak. Znači li to da je imenica stručnjak srbizam?
Dominantan > nadmoćan. Može valjda značiti i preovlađujući.
Gem > igra. Pa kako onda zameniti gem - set - meč?
Ishrana > prehrana. Seljaci kažu da se svinje prehranjuju (tove). :rolleyes: Ne znam ti to objasniti baš najbolje.
1. Ne, zamjena se odnosi na sudske vještake, koji se spominju u crnim kronikama.
2. "Prevladavajući" i "nadmoćan" ne znače isto. ;)
3. "Igra" je zbog pogrešne zamjene "gema" rezerviranim terminom pripetavanje.
4. "Ishrana" je srbizam. Osim toga, uopće nema razloga da postoji prehrana (ljudi) i ishrana (životinja), ili obrnuto. Zašto? Jezična ekonomija.
stitch kaže:
2. "Prevladavajući" i "nadmoćan" ne znače isto. ;)
Znam, zato i kažem. Verovatno si mislio na neki sportski kontekst.
Doprinijeti > pridonijeti
Kick-boxing > kick-boks
Obala Slonovače > Bjelokosna Obala
Odsustvo > odsutnost
Ostvarenje > postignuće
Staratelj > skrbnik
Stepenište > stubište
Tiskovna konferencija > konferencija za novinare
Je li ovo prvo neka metateza? A zašto ne kik-boks? Šta fali Obali Bjelokosti?
Zašto je skrbnik, a ne staratelj? Skrbiti nekoga nečim nije baš isto što i starati se o nekome.
I Srbi kažu konferencija za novinare. A šta fali slovenačkom tiskovnom središću? Kad ste već pokrali glazbu (glasbu), mogli ste i ovo da uzmete. ;)
Satisfakcija > zadovoljština
A gde je nestalo zadovoljstvo? Odnonsno, zadovoljnost?
Talentiran > darovit
Topnik > strelac
Psiholozi bi ti na prvome rešenju zamerili. Darovitost je opšti pojam, a talen(a)t se odnosi uglavnom na umetnost (i jezike).
Ovo isto ovisi o kontekstu. Kako bi ti nazvao tobdžiju?
U okviru > u skolpu
Okvir i sklop nisu isto. Ali, slažem se – pravilnije je ovo drugo.
Upečatljiv > dojmljiv
Usuglasiti > uskladiti
Ova dva prideva nemaju isto značenje. Upečatljiv je dojmljiv na treći stepen, recimo. Drugi je kraj opanaka činjenica da je tvorba nebabićevski izvršena.
A usaglasiti?
Za nevjerovati > nije za vjerovati
Molim?! Kako možeš stavljati predlog ispred glagola? Zar ne bi bilo bolje neverojatno, odnosno neverovatno?
Zahvaliti se znači odbiti (ponudu), a zahvaliti suprotno odnosno izraziti zahvalnost!
Ovo je već suludo. :D Kidding.
Značaj je karakter, a ne značenje!
Zvaničan > služben
1. U kom kontekstu? 2. Zašto?
Nymann kaže:
Je li ovo prvo neka metateza? A zašto ne kik-boks? Šta fali Obali Bjelokosti?
Zašto je skrbnik, a ne staratelj? Skrbiti nekoga nečim nije baš isto što i starati se o nekome.
I Srbi kažu konferencija za novinare. A šta fali slovenačkom tiskovnom središću? Kad ste već pokrali glazbu (glasbu), mogli ste i ovo da uzmete. ;) [/B]
1. Ne, nego pravilna tvorba (donijeti > pridonijeti). ;)
2. Čak bih napisao "kikboks", kao "rokenrol". No, to je kompromis s praksom i urednicima, koji ne vole revolucionarne promjene. Dovoljno mi je što se bune kada je posrijedi i posve uobičajeni "džez".
3. Bolje je ipak Bjelokosna Obala, po načelu da je pravilnije napisati posvojni pridjev nego imati od uporabe otrcanu sintagmu imenica u nominativu i genitivu. To vrijedi i za genitivnu metaforu.
4. "Starati se" nije hrvatski glagol. O tome je pisao Mile Mamić u knjizi Jezični savjeti. Šonje i Anić navode imenicu "staratelj", ali smatram da su razlozi praktični, s obzirom na to da riječ ipak postoji u našem jeziku.
5. "Tiskovna konferencija" uži je pojam od "konferencije za novinare", jer se zapravo pozivaju novinari iz svih medija. Zato preinaka.
Na ostala pitanja odgovorit ću poslije, radim. :)
stitch kaže:
1. Ne, nego pravilna tvorba (donijeti > pridonijeti). ;)
Mislio sam da je doprineti metateza od pridoneti. U svakom slučaju, nisam bio u pravu.
3. Bolje je ipak Bjelokosna Obala, po načelu da je pravilnije napisati posvojni pridjev nego imati od uporabe otrcanu sintagmu imenica u nominativu i genitivu. To vrijedi i za genitivnu metaforu.
Da, pretpostavljao sam. ;)
4. "Starati se" nije hrvatski glagol. O tome je pisao Mile Mamić u knjizi Jezični savjeti. Šonje i Anić navode imenicu "staratelj", ali smatram da su razlozi praktični, s obzirom na to da riječ ipak postoji u našem jeziku.
Znači li to da ćeš ga prihvatiti kao deo normiranog jezika?
Na ostala pitanja odgovorit ću poslije, radim. :)
U redu je. :)
FFu, opet smo vas pobedili u matematici. ;) Sad pogledah rezultate od 2003 i imamo 3 srebrne i jednu brončanu medalju na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi.
Pogledaj. (http://www.imo2003.com/) :)
finalnifantazista
04.05.2004., 23:28
Nymann kaže:
FFu, opet smo vas pobedili u matematici. ;) Sad pogledah rezultate od 2003 i imamo 3 srebrne i jednu brončanu medalju na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi.
Pogledaj. (http://www.imo2003.com/) :)
Kaj ne ide točka iza godine?
Srbi su uvijek bolji od Hrvata u matematici. Bliže ste Rusiji i Bugarskoj. :D Hrvatska je dosada sveukupno imala dvije srebrne medalje, a vi samo u ovoj godini imate tri (jel` ovo vama uobičajeno, ili je to jedna od boljih/lošijih godina?). Mi smo prošle godine imali 3 bronce, i mislim da je to otprilike prosjek dosada.
Kako se vi pripremate? Kod nas je to ful loše. Na državnom natjecanju (nakon što dobiju rezultate) izaberu nekoliko njih koji idu izravno, a nekoliko ostalih - nekoliko četvrtaša, trećaša i pokojeg drugaša, ukupno manje od 20 - pozovu na tzv. malu olimpijadu, gdje imaju 270 minuta za 3 zadatka (u pravilu jedan geometrijski, jedan kombinatorni i jedan iz teorije brojeva), a po rezultatima toga odrede tko ide uz one koje su izravno pozvali, te 3 rezerve. Njih 9 ne idu na nastavu posljednji tjedan nego su na pripremama, a te pripreme traju (mislim) do same IMO. Po meni bi puno bolje bilo izabrati nekoliko trećaša, drugaša i prvaša, napraviti hrpu natjecanja s njima, izabrati 6 (+2 rezerve) najboljih i onda ih cijelu godinu pripremati... Kako to kod vas izgleda?
Jel` imaš nekim nemogućim slučajem (pazi sad) link gdje mogu naći zadatke s bugarskih/ruskih/ukrajinskih (/bilo koje zemlje koja uvijek ima dobre rezultate na IMO) natjecanja na engleskom?
A da mi nastavimo na p.m.?
Dečki, malo ste se zaigrali. ;) Otvorite si temu o matematici. :D
Nymanne, gdje smo stali? Da, zanimaju te "satisfakcija" i "strijelac".
Prvu riječ zamijenio sam "zadovoljštinom", što se značenjski ipak razlikuje od "zadovoljstva", a druga se ne odnosi na onoga koji puca iz topa, što si i sam pretpostavio, nego na uobičajeni opis "prvi topnik lige", koji smatram neprimjerenim.
Što ćeš, dosta vremena provodim u sportskoj rubrici. :D
"Upečatljiv" je srbizam, a "zvaničan" rusizam. Stoga su obje riječi nepotrebne.
Fraza "zahvalio je na povjerenju" i "zahvalio se na povjerenju" ne znači isto. Druga znači odbiti nešto.
Što još? "Značaj" je u hrvatskom jeziku "karakter", Aristotel, primjerice, u Poetici govori o "slabosti značaja", kako ga prevodi Martin Kuzmić. U srpskom je pak posrijedi "značenje", "važnost", "vrijednost".
Što se "talenta" tiče, hrvatski jezikoslovci smatraju da je bolja zamjena "darovitost" nego "nadarenost".
Eto, ako sam nešto zaboravio, podsjeti me. :)
stitch kaže:
Što se "talenta" tiče, hrvatski jezikoslovci smatraju da je bolja zamjena "darovitost" nego "nadarenost".
U pravu je Nymann. Koliko se sjećam, psiholozi razlikuju ta dva pojma (darovitost i talentiranost).
E, sad bih trebala to pogledati u knjigu, ali je nemam pored sebe pa ću o onome što mislim da je točno:
- darovitost je povezana s kreativnošću i inteligencijom (dakle, što si inteligentiji to si kreativniji pa i darovitiji, jel'te :) );
- talenat je darovitost za neko specifično područje i nema previše veze s inteligencijom.
E sad, ako bulaznim - ljubazno molim da me netko (ponovno) nauči. :)
stitch kaže:
Eto, ako sam nešto zaboravio, podsjeti me. :)
Ne, veoma si sustavan i detaljan. ;) Iako, ne slažem se s nekima od rešenja (u ovome trenutku). A to ne znači da se jednom u budućnosti neću složiti. ;)
Anteaa kaže:
U pravu je Nymann. Koliko se sjećam, psiholozi razlikuju ta dva pojma (darovitost i talentiranost).
A jesu li psiholozi kad čuli za pojam "jezična ekonomija"? ;)
Nymann kaže:
Ne, veoma si sustavan i detaljan. ;) Iako, ne slažem se s nekima od rešenja (u ovome trenutku). A to ne znači da se jednom u budućnosti neću složiti. ;)
Jedva čekam. :D
stitch kaže:
Jedva čekam. :D
Uostalom, učitelj se mora poštovati. ;)
stitch kaže:
A jesu li psiholozi kad čuli za pojam "jezična ekonomija"? ;)
Da, kroatisti su isto ekonomični kad pričaju o dijalektu i o narječju. :rolleyes: :mig:
Nama se to oprašta jer svi smatraju da znamo o čemu govorimo. ;)
greathut
06.05.2004., 15:08
nemam pri ruci klaićev riječnik pa ako netko zna značenje riječi KOLAUDACIJA, molim da podijeli svoje cijenjeno znanje samnom!hvala
greathut kaže:
nemam pri ruci klaićev riječnik pa ako netko zna značenje riječi KOLAUDACIJA, molim da podijeli svoje cijenjeno znanje samnom!hvala
Klaić, 1983.
kolaudacija lat. (collaudare - hvaliti, pohvaliti)
odobrenje, potvrda; predaja nove zgrade ili kojeg drugog objekta na upotrebu.
P.S.
Ovu riječ već dugo nisam čula. Mislim da se više ne rabi, barem ne u ovom kontekstu.
greathut
07.05.2004., 10:41
hvala simona! inače, kolaudacija se upotrebljava čak i u nekim službenim dokumentima RH(zakoni, pravilnici)! moj je slučaj vezan uz poslove nabave u jednoj velikoj hrvatskoj državnoj firmi.
množina od riječi 'manjak' bi bila...?
greathut kaže:
hvala simona! inače, kolaudacija se upotrebljava čak i u nekim službenim dokumentima RH(zakoni, pravilnici)! moj je slučaj vezan uz poslove nabave u jednoj velikoj hrvatskoj državnoj firmi.
Ipak se pobrini za noviji rječnik. Trebat će ti. Stare navike se ne mijenjaju lako.
Anić i Goldstein:
kolaudacija ž. odobrenje (ob. nakon komisijskog pregleda) da je npr. zgrada upotrebljiva za stanovanje, brod za primopredaju, da su staza i vozila spremni za natjecanje u automobilizmu ili orgulje spremne za sviranje, rukopis ovjeren po prvoj i posljednjoj riječi odlomka itd.
kolaudirati (što) dati odobrenje, dati ili izvršiti kolaudaciju rukopisa itd.
Jučer sam pročitao članak Marije Znike iz Instituta za jezik i jezikoslovlje o pridjevima "elektronski" i "elektronički".
Budući da se njeno mišljenje ne podudara s mojim, vraćam temu na raspravu. ;)
Znika, naime, tvrdi da bi pošta trebala biti "elektronička", kakva bi trebala biti i, recimo, glazba. To opravdava time da se pridjev odnosi i na znanost koja se bavi proučavanjem ponašanja elektrona u raznim medijima i na uređaje čiji se rad zasniva na tome.
Pridjev "elektronski", pak, odnosi se samo na elektrone i njihova svojstva.
No, postavljam pitanje zašto onda imamo "elektronski mikroskop"? Ili "elektronski teleskop"? Nisu li i to uređaji?
I zašto kod Anića "elektronički" znači i "elektronski"?
stitch kaže:
Jučer sam pročitao članak Marije Znike iz Instituta za jezik i jezikoslovlje o pridjevima "elektronski" i "elektronički".
Budući da se njeno mišljenje ne podudara s mojim, vraćam temu na raspravu. ;)
A gde je pomenuti članak objavljen?
go2slep
08.05.2004., 16:09
stitch kaže:
No, postavljam pitanje zašto onda imamo "elektronski mikroskop"? Ili "elektronski teleskop"? Nisu li i to uređaji?
elektronski mikroskop radi na principu da se predmet izlaže struji elektrona
za elektronski teleskop nikad čuo
ali priznaj da bi sasvim drugačije zamislio uređaj za koji nisi nikad čuo naprimjer elektronski top ili elektronički top
O križu i oko njega
Jedna priča (koja bi kao podnaslov mogla imati i izbacivačko-lektorska) počela je prije nekih pet godina u prepunom tramvaju br. 12 (nije bila jedanaestica, inače bih pomislila da su to pučke stilske vježbe in situ). Tramvaj, pun znojnih tijela nervoznih putnika, približavao se Trešnjevačkom trgu, još jednom trbuhu metropole bez metroa. Ondje će, sva je prilika, 50 posto baba sići da optereti mrežama iz kojih vire pera poriluka, rotkvica, riblji repovi, čuperci ananasa, iz kojih curi nedovoljno ocijeđeni kravlji sir i vrhnje svaki slobodni prst pa će se i tramvaj svesti na ljudskiju mjeru. U očekivanju toga bliskog raja »pri placu«, kad su sve oči bile uprte u vrata koja će donijeti tračak spasa i nekakva zraka, nisam povjerovala svojim već pomalo gluhoćom načetim ušima čuvši dva priprosta čovjeka kako u tom posvemašnjem civilizacijskom jadu razgovaraju. Osoba A: Kako kažeš da se zoveš? Osoba B: Krsnik. Osoba A: Krsnik? Ti bi se sada trebao zvati Križnik. Krst kažu Srbi, a mi Hrvati kažemo križ.
Priča je simptomatična. Nastavak na istoj razini može se čuti i od kumica na tržnici (»Kaj vi, gospa, ne znate da se hrvatski veli tisuća, a ne hiljada?«). »Običan« puk, vrlo osjetljiv na jezik, ali u prvom redu pod utjecajem politike i masovnih medija, a nedovoljno školovan da razluči što je što i zašto je tako, lako podliježe »općim mjestima« — pa što je neupućeniji u neku materiju, to je i netolerantniji i agresivniji.
Sličica iz tramvaja dala mi je misliti. Jezični čistači ne vrebaju samo u izdavačkim kućama, na radiju i televiziji, u novinama; vrebaju na svakom koraku. A mentalni im je sklop isti. Jedni će izbacivati pojedine riječi zato što su im sumnjive, a kako im je i znanje sumnjivo, sigurnije će biti ako postupe onako kako pjeva masa. Samo ne isticati se i utopiti se u sivilu bez razmišljanja. Drugi su plašljivi. Samo da se ne zamjerim, samo da ne stanem kojemu moćniku na žulj. Dobri stari oportunizam na djelu. Treći se žele grlatim intervencijama pročuti — ni karijerizam nije bez pobornika. Najteže je (i najnepopularnije) provjeriti kako zaista stvari stoje, proučiti stručnu literaturu, prekopati po rječnicima, razmisliti — pa tek onda prosuditi (riječi nikada osuditi!). Narod je svoju stoljetnu mudrost znao sažeti u poslovicu: ispeci pa reci!
Kako, dakle, stoji stvar s križem i krstom u hrvatskom jeziku? Križ je osnovni simbol kršćanstva, znak samoga Krista i vjere u Krista, simbol molitve, posvećenja i blagoslova. Križeva ima zaista svuda oko nas: na crkvenim oltarima, na crkvenim tornjevima, na zvonicima, uz ceste, na grobljima, nekomu kao nakit oko vrata, nekomu u uhu, na prstenju. U »križu« stoji i bor za Božić da se ne prevrne itd. Riječ križ ima u hrvatskom jeziku toliko značenja da ih ni izdaleka neću moći sve nabrojiti — samo Akademijin rječnik, na primjer, ima o toj riječi i nekim njezinim izvedenicama 14 gusto pisanih stupaca.
Križ je, dakle, drvena sprava na kojoj je bio mučen Isus Krist i na kojoj je on i umro (približavamo se Uskrsu, pa je tema križa ovom vremenu vrlo primjerena). Križ je općenito bio oruđe kazne, sprava za mučenje i ubijanje krivaca u nekih naroda (npr. u Rimljana ta je kazna bila predviđena samo za robove), ali sličnih primjera ima i u novijoj povijesti (npr. u Japanu). Isusova smrt na križu učinila je od križa simbol slave i spasenja, pa se kao takav časti i često naziva svet. Raspinjanje na križ izmislili su kao mučenje Feničani. Kao mučilo služila je isprva uspravna greda, a kasnije joj je pri vrhu ili na vrhu dodana poprečna vodoravna greda (tzv. antena). Na dnu uspravne grede nalazio se mali oslonac za noge (supedanej), a na vrhu pločica s imenom i krivnjom osuđenoga (tzv. titulus ili natpis).
Križ, međutim, može biti i znamenje, znak koji se čini rukom po zraku na sebi, na drugom ili na nečemu. Križ je kasnije postao i znak kraljevske vlasti, a može biti i zajedno s kuglom na kojoj je križ, kao i vrsta odlikovanja (bilo vojničkoga ili civilnoga). Vitez s križem od zasluga znači čovjeka koji je u viteškom redu jedan od glavara.
Kako sam već rekla, i nekoć i danas križ se nosi i kao nakit. Trebao bi izražavati i religiozne osjećaje onoga tko ga nosi, no čini mi se da danas vrlo često prevagu odnose pomodnost i dekorativni razlozi.
Središnje mjesto križa jest Isusova muka, smrt i uskrsnuće. Taj je prizor nadahnuo mnoge umjetničke obradbe. U ranoj Crkvi do 4. st. kršćani su bili vrlo oprezni u slikanju križa jer ih je preotvoreno prikazivanje križa moglo izložiti raznim nedaćama, pa i smrti. Kad je car Konstantin priznao kršćanstvo kao religiju, ukinuo je i smrtnu kaznu pribijanjem na križ te promovirao, kao simbole kršćanstva, i golgotski križ i titulus: Isus Nazarećanin, kralj židovski. Nekoliko stoljeća nakon cara Konstantina kršćani su slavili križ kao znak Kristove pobjede nad silama zla i smrti, izbjegavajući realistično prikazivanje Isusove patnje. Na najranijim slikama raspeća vidimo Krista živa, otvorenih očiju i raširenih ruku — vidimo, zapravo, sliku njegova božanstva čak i kad je proboden i mrtav kao zemaljski čovjek. No od 9. st. umjetnici počinju naglašavati Kristovo trpljenje i smrt. U skladu s tim, zapadnjačko prikazivanje raspeća — bilo u slici ili u nekom kiparskom djelu — sve više izražava bol i agoniju. Romanika često na Kristovu glavu stavlja kraljevsku krunu — prikazujući Isusa kao pobjednika i kralja — a gotika zamjenjuje kraljevsku krunu onom od trnja.
A odakle potječe sama riječ križ? O njezinu postanku vrlo se mnogo pisalo u stručnoj literaturi. Svi se slažu da je postala od lat. crux, crucis. No mišljenja se razilaze je li lat. naziv došao k nama neposredno ili kroz neko tuđe jezično sito. Tako neki naš izraz izvode iz starovisokonjemačkoga chrinzi ili chruzi, a drugi opet iz romanskih oblika — croce, krog'e (krođe), krože, kruže. Promjena o u i (krože u križ) poznata je i u nizu drugih primjera. Tako je od Roma postao hrvatski oblik Rim, od Salona Solin itd. Ovdje se rado sjetim i danas još uvijek živa oblika koji čuva starije stanje u jeziku, a to je kruč, i to baš u Italiji. To je jedno selo u kojem žive moliški Hrvati, a zove se Živa Voda — Kruč (Acquaviva — Croce). U svih Slavena katolika nalazimo oblik križ7, čak se preko poljskoga proširio i u ruski jezik (ali samo za katolički križ), a ima ga i litavski — križius. U stsl. jeziku nalazimo oblik križ, no on ne dolazi u najstarijim spomenicima. Kao stariji oblik javlja se jedan drugi, a taj je upravo kr'st. Izraz potječe od grč. Christós, preko lat. Christus. U stsl. jeziku kratko je u dalo tzv. poluglas, koji će dati oblik kr'st. Imenice križ i krst u katolika su se polarizirale, pa neke riječi izvodimo samo od riječi križ, a druge samo od krst. Tako ćemo za pripadnike nekih redova ili organizacija uvijek reći: križar, križarica itd., a za vrste plovila npr. krstaši krstarica. Možemo ići na krstarenje po Jadranu, ali samo na križni put itd. U pravoslavaca su se spojila značenja i riječi križ i riječi krst u jednu imenicu — krst. U katolika ono što potječe od lat. crux, crucis, dakle što ima oblik križa, najčešće i izvodimo iz osnovne riječi križ. Međutim, ono što odgovara grč. báptosma, a što je postalo od glagola baptízein, a znači smočiti, uranjati, prati — priklonit će se korijenu krst. A evo i zašto. Slavenski glagol krstiti izravno kazuje: Ja te krstim, što znači: Ja te pokrišćujem, ja te uranjam u Krista, da budeš njegov sljedbenik i da pronosiš Krista u sebi. Zato se i zovemo kršćani. Jezično se postanak te riječi lijepo može pratiti preko oblika krstjanin, u kojem još nisu provedene glasovne promjene (jotacija i jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe), koje će — kada se provedu — dati današnji oblik u hrvatskom standardnom jeziku — kršćanin.
Krst je prvi i temeljni sakrament u svim kršćanskim crkvama, kojim se brišu posljedice istočnoga grijeha. Na krstu (a ne na križu) dobivamo i krsno ime, uz — naravno — krsnoga kuma ili kumu. Nakon krštenja u crkvi roditelji i rodbina počastit će sebe i svoje prijatelje biranim jelima i pićima; slavit će krstitke. Danas se sakrament krsta podjeljuje u odjeljku crkve zvanom krstionica. U prva tri stoljeća kršćanstva krštenje se obavljalo svugdje gdje je bilo vode — na potocima ili u termama, a tako se obred obavljao još donedavno u nekim protestantskim crkvama — recimo, u Baptističkoj crkvi, koja je po tom ključnom događaju u životu jednoga kršćanina i dobila ime. Težilo se za tim da voda bude tekuća, kao što je i Ivan Krstitelj krstio u rijeci Jordanu, gdje je i Isus primio krštenje. Kad se u 4. st. počinju graditi posebni prostori za liturgijsko bogoslužje kršćana — a to su bazilike — grade se naprije pokraj njih, a potom u njima, i posebne manje prostorije za krštenje. U 9. st. počinju se, najprije u alpskim krajevima, zbog jake zime, sve više graditi krstionice u samim crkvama, pa se i sam obred krštenja mijenja — od potpunog i višekratnog uranjanja krštenika u vodu do polijevanja vode po glavi. Danas su i količina vode i količina ulja simbolične.
Kako vidimo, prema korijenu krst — što je zapravo Krist — suludo bi bilo da imamo ikakvih jezičnih rezervi. Treba samo znati da se u hrvatskom ne zamjenjuju značenja križ i krst. Na Krku, recimo, kad puk odgovara svećeniku u misi, pjeva: Gospodi pomiluj, Krste pomiluj, plna su nebesa itd. Ovo Krste, naravno, znači Kriste pomiluj. Tko nije čuo za ime Isukrstovo? A Isukrst nije ništa drugo nego stezanje (kontrakcija) dvaju imena: Isus+Krst u jedno — Isukrst, što je Isus Krist.
Vratimo se makar još na trenutak u smrdljivi tramvaj. Gospon Krsnik, ostanite Krsnik i dalje. Vjerujem da sam dovoljno potkrijepljeno pokazala kako je pogrešno riječ krst smatrati (samo) srpskom. Ona je, vidjelo se, i te kako i hrvatska. Ako je pod utjecajem jezičnih neznalica počnemo izbacivati iz hrvatskoga jezika (lako je za tipove iz tramvaja, no od te riječi zaziru i neki nazovi lektori), što će biti s krštenje, krsnim imenom, kršćanstvom, kršćaninom i nizom drugih hrvatskih riječi, bez kojih ne možemo, a sve su one izvedene iz korijena krst. Od te riječi imamo i drugih plodnih izvedenica — npr. prezime Krsnik, Krstić, Krstičevići sl. (I na spomen imena Krsto doživjela sam sumnjičavo kimanje glavom; je li to hrvatsko ime ili je srpsko? No nitko nikad nije doveo u pitanje Frana Krstu Frankopana kao hrvatskoga pjesnika i mučenika. Samo usput, ime njegova oca izaziva ne samo nevjericu nego otvorenu sumnju. On se, naime, zvao Vuk Krsto Frankopan, a plebs koji je čuo samo za Vuka Stefanovića Karadžića nema pojma da je staro ime Vuk nekoć bilo često upravo među hrvatskim plemstvom.). U pučkoj tradiciji u Istri i u Hrvatskom primorju, sporadično i u Gorskom kotaru, živi osoba rođena u košuljici — krsnik; to je susjed, rođak, koji štiti bližnje od svojega antipoda, vješca vidovine, štrigona s kojim vodi bitke. A čakavsko i kajkavsko narječje ne preklapaju se — kao, recimo, štokavsko — ni jednim svojim dijelom sa srpskim jezikom, pa ipak, naravno, imaju i riječ krst i njezine izvedenice.
Ono što je u jeziku duboko ukorijenjeno nemojmo iskopati danas tako brzopletim jaružalom, jer će i sami korijeni nepovratno usahnuti. A ako se to uz svesrdnu pomoć agresivnih novopečenih zahuktalih bagerista u jeziku dogodi — zbogom i naši najstariji spomenici, zbogom cjelokupna hrvatska baština.
stitch kaže:
I zašto kod Anića "elektronički" znači i "elektronski"?
Zato što je rođen u Užicama.
Nymann kaže:
A gde je pomenuti članak objavljen?
A gdje je objavljen taj koji si citirao, profesorice Opačić? ;)
go2slep kaže:
elektronski mikroskop radi na principu da se predmet izlaže struji elektrona
za elektronski teleskop nikad čuo
ali priznaj da bi sasvim drugačije zamislio uređaj za koji nisi nikad čuo naprimjer elektronski top ili elektronički top
Nisi se, znači, bavio astronomijom. ;)
Što se topa tiče, za prvi bih rekao da izbacuje snop elektrona, a za drugi da osim mehaničkih sadrži i druge, elektroničke komponente. Što ne znači da izbacuje nešto drugo osim granata.
Nymann
Ova priča iz tramvaja je kao ono "kako mali Ivica" ......
Sad bih mogla ja ispričati priču kako dokoni pivopije u mom parku objašnjavaju svom "kolegi" kao on nije Hrvat, već Hercegovac...:D
Nisam nikakav katolički vjernik, ali sam uvijek razlikovala križ i krst i ne znajući podrijetlo riječi. U prigradskom Žitnjaku će za križ (raspelo) reći križno drievo, ali znam da postoje i neki stručni nazivi kao krstaš (brod) npr. koliko se sjećam.
Ljudi se krste na krštenju (katolici ne primaju krst!) i križaju pri molitvi (krst je ovdje od Krist). Dva različita pojma u hrvatskom standardu. U kraju mog podrijetla gdje je stanovništvi bilo vjerski ( i nacionalno) pomiješano manje više se ta razlika nije u govoru primjećivala.
U tom "mom" kraju ni slučajno Gojko, Dušan, Milorad i sl. ne bi bila hrvatska imena i kakve to veze ima s kumicama na placu ili ovim pivopijama?
Jedna moja pak znanica, izbjeglica iz mog kraja, čula je da su izvorne pjesme koje je pjevala -srpske. A nisu. Odnosno jesu onoliko koliko taj tip pjevanja ima veze općenito gorštačkim pjevanjem...ojkanjem. :D Ali su prije oni jako dobro znali razlike u "melodiji"...
Nedavno sam, na linku jednog forumaša naišla na tvrdnju da gangaju samo Hrvati. Čovjek pitao i tako mu rekli "naši", a ja znam iz prve ruke da gangaju i Srbi iz tih hrvatskih krajeva. Ja razlike baš i nisam primijetila, nemam sluha...ali oni ih dobro znaju. :D
Još nedavno sam na lokalnom radiju slušala neke Markuševčane (emisija o folkloru) da oni govore po seljački, a ne gospodski i sjetila se Krleže, koji je baš o tom odnosu običnog čovjeka prema "službenom" govoru kao o govoru gospode. Izravno je to čuo na jednom gradilištu i komentirao (Čengić: S Krležom iz dana u dan).
Onda se promijenila politika ( i rat) i odjednom su svi postali "stručnjaci" za jezik. Pa i kumice s placa.
Činjenica je da je Hrvatima jezik bio uvijek bitni dio identiteta.
To nikako da razumiju oni koji su odrasli i opismenili se drugdje u ex Yu.
Ipak da dodam i svoje osobno iskustvo. Davno sam iz Zagreba putovala vlakom u Skoplje s jednim bračnim parom koji su putovali u Niš. Gospođa je izričito htjela da za mene kupi pecivo (ili kruh) u Beogradu na kolodvoru, jer bih ja izgubila previše vremena dok im objasnim što hoću. :D
A govor mi je i tada itekako bio "književni štokavski."
:w
Elektronski ili elektronički? (http://www.pefri.hr/~helpdesk/elektron.htm)
stitch kaže:
Jučer sam pročitao članak Marije Znike iz Instituta za jezik i jezikoslovlje o pridjevima "elektronski" i "elektronički".
Budući da se njeno mišljenje ne podudara s mojim, vraćam temu na raspravu. ;)
Znika, naime, tvrdi da bi pošta trebala biti "elektronička", kakva bi trebala biti i, recimo, glazba. To opravdava time da se pridjev odnosi i na znanost koja se bavi proučavanjem ponašanja elektrona u raznim medijima i na uređaje čiji se rad zasniva na tome.
Pridjev "elektronski", pak, odnosi se samo na elektrone i njihova svojstva.
No, postavljam pitanje zašto onda imamo "elektronski mikroskop"? Ili "elektronski teleskop"? Nisu li i to uređaji?
I zašto kod Anića "elektronički" znači i "elektronski"?
Gluhak je jednom o ovome govorio na miloj dalekovidnici :mig: pa tada naučih da je pošta - elektronička.
Ipak si me natjerao da poćirim u rječnik (ne Anićev jer njega izbjegavam) i, nakon što prostudirah ta dva pojma, govorim - ni oni nemaju pojma; nedosljedni su.
Daklem, za pojam elektronički , između ostaloga, piše:
- elektroničko računalo - uređaj za primanje, obradbu i prikazivanje podataka; kompjutor;
- elektronička pošta - prenošenje poruka elektronskim računalom. :rolleyes:
:confused:
Al' ja ipak pišem kako barba Alemko rekne.
Anteaa kaže:
Gluhak je jednom o ovome govorio na miloj dalekovidnici :mig: pa tada naučih da je pošta - elektronička.
Ipak si me natjerao da poćirim u rječnik (ne Anićev jer njega izbjegavam) i, nakon što prostudirah ta dva pojma, govorim - ni oni nemaju pojma; nedosljedni su.
Daklem, za pojam elektronički , između ostaloga, piše:
- elektroničko računalo - uređaj za primanje, obradbu i prikazivanje podataka; kompjutor;
- elektronička pošta - prenošenje poruka elektronskim računalom. :rolleyes:
:confused:
Al' ja ipak pišem kako barba Alemko rekne.
Upravo me ta nedosljednost i navela da kažem "elektronska pošta", budući da pojmovi poput elektronskog mikroskopa postoje mnogo dulje od nesretnog e-maila. :)
Didi, u tom se članku govori o "elektroničkom računalu", koje pak Šonje i društvo izrijekom nazivaju "elektronskim".
To je u svom postu istaknula i Anteaa. Dakle, tko je tu lud? ;)
Zaboga, ni na Šonju ne gledam kao na Sveto pismo, pa neću ni na taj link odnosno članak. :D
Za mene je pošta elektronska, samo moram naći vremena da to obrazložim. ;)
A računalo je računalo. Čemu uopće dodavati elektonsko ili elektroničko? Neće valjda raditi na paru. :B
A kako si shvatila onaj primjer s topom?
I ne belji se, dame to ne čine. ;)
Elektronski top izvor je iz kojeg elektronski mikroskop dobiva elektrone za svoj "rad", a sastoji se od nekoliko parova elektroda (katoda i anoda). Dakle, prema svojoj bi konstrukciji mogao čak biti i elektrodni. :D
Jel se smijem bar ceriti? ;)
Smiješ. :D
A pitao sam za primjer koji je naveo Go2slep, znam kako radi elektronski top.
To nije primjer, nego nepoznavanje činjenica.
Promaklo ti je ono "zamisli uređaj". ;)
Nije bitno što je elektronski top u stvarnosti, nego kako bi ga doživjela samo na osnovi značenjske razlike pridjeva.
To te pitam, treba mi još jedan argument da bih potkrijepio svoju teoriju. Rječnike i leksikone mogu listati i sam. :D
Ne mogu "zamisliti" uređaj za koji znam kako radi i kako izgleda. Bar sa slika. Trebao bi mi neki drugi primjer.
No, dobro, pokušat ću biti maštovita. Elektronički top shvatila bih kao uređaj iz Rata zvijezda (samo što bi tamo najvjerojatnije bio laserski) koji funkcionira zahvaljujući elektroničkim sklopovima. Pa ma što se iz njega izbacivalo.
go2slep
08.05.2004., 23:30
Didi kaže:
Ne mogu "zamisliti" uređaj za koji znam kako radi i kako izgleda. Bar sa slika. Trebao bi mi neki drugi primjer.
No, dobro, pokušat ću biti maštovita. Elektronički top shvatila bih kao uređaj iz Rata zvijezda (samo što bi tamo najvjerojatnije bio laserski) koji funkcionira zahvaljujući elektroničkim sklopovima. Pa ma što se iz njega izbacivalo.
eto, ja nisam nikakav stručnjak za jezik, moja mama je profesor književnosti pa pitam nju i pišem kako mi ona kaže :D
a moja zdravoseljačka logika mi kaže da bi elektronski top trebao biti onaj koji izbacuje elektrone, a elektronički koji izbacuje bilo što, a ima elektroničke sklopove, ali da netko kaže elektronske pomislio bi da je to isto što i elektroničke.
a vidio sam puno ženskih, ali uvijek volim zamisliti kako rade one koje nisam vidio, ni njih, ni njihovu sliku :p
Didi, ja se bavim starim stvarima (ono kupiš kramu, prodaješ antikvitete), vidio sam puno mehaničkih računala, kad mi netko kaže da ima računalo iz 1938, ni ne pomišljam na elektronsko ili elektroničko
mada takvo mehaničko računalo ima i neki posebni naziv koji počinje sa slovom a, mislim, nisam siguran, zaboravio
Vjerojatno misliš na abak, ali to je naziv za vrstu računaljke.
Računalo je riječ koja se, čini mi se, rijetko čula prije pojave kompjutera, a i onda nije odmah ušla u upotrebu. Neko se vrijeme jezična praksa kolebala između kompjutera i kompjutora, a onda se okrenula računarima, pa su na kraju ipak pobijedila računala. Ne znam kada je riječ prvi put upotrijebljena u modernom smislu, ali je od rječnika koje imam pri ruci bilježi jedino Akademijin, navodeći Šuleka kao izvor. Nema je ni kod Skoka ni u Broz-Ivekoviću, pa čak ni u Maretićevu dodatku. Kod Šulaka znači 'stroj za računanje', a u tom je značenju upotrijebljena i u prvom izdanju Opće enciklopedije JLZ. U svakodnevici se govorilo o digitronima, kalkulatorima i zbrajalicama, što možda nije relevantno za standard, ali jest za primjer koji ti spominješ - računalo iz 1938.
Inače, kad smo već kod Maretića, usput sam naišla i na njegov komentar o riječi proračun. Pa kaže: Voranschlag, Budget, nije najbolja riječ jer proračunati se može ne samo ono što će se trošiti (a upravo to hoće da se kaže), nego i ono što se potrošilo: zato će bolje biti upotrebljavati englesku riječ budget, koju upotrebljavaju i drugi narodi.
Hmmm! A meni se 'proračun' činio pogrešnim upravo zbog toga što mi se činilo da u sebi nužno sadrži ideju futura. :D
Hm, vrag će u svoju obranu katkad citirati i Bibliju. :D
Ti bi, znači, radije govorila budžet?
stitch kaže:
Hm, vrag će u svoju obranu katkad citirati i Bibliju. :D
Ti bi, znači, radije govorila budžet? Ne. Htjela sam reći da sam tog futura postala svjesna tek kada je budžet zamijenjen proračunom. Za razliku od Tome, meni se čini da je to dobro odabrana riječ. Osim kada je u pitanju kućni budžet jer je onda nekako više posrijedi prezent. Ili pluskvamperfekt. :D
Ovo s vragom i Biblijom... Ajde, budi malo jasniji. :raspa:
Mislio sam da je jasno: nisam baš lud za Maretićem. ;)
stitch kaže:
A gdje je objavljen taj koji si citirao, profesorice Opačić? ;)
U Vijencu Matice hrvatske. :)
Simona kaže:
Nymanne,
Ova priča iz tramvaja je kao ono "kako mali Ivica"...
Objavio sam je upravo zbog te humorne epizode. Ali, nadasve, zbog suptilnih stilema kojima članak vrvi. ;)
Anteaa kaže:
Ipak si me natjerao da poćirim u rječnik (ne Anićev jer njega izbjegavam) i, nakon što prostudirah ta dva pojma, govorim - ni oni nemaju pojma; nedosljedni su.
Što reče stitch, rečnik mu je loš i pun srbizama. :D
Anteaa kaže:
Imena su kategorija za sebe i tu nema krivog i pravog naglašavanja.
Opet je to kakoepija.
stitch kaže:
Evo malo tuđica i posuđenica, ali i primjera pogrešne sintakse ili uporabe hrvatskih riječi koje sam našao u raznim novinama u manje od tjedan dana.
Napominjem da su zamjene prijedlozi, dakle riječi koje bih ja napisao, a ne pravila (premda većina postoji u jezičnim savjetnicima).
Ah, setih se i ovoga: Čemu iskren razum koji zdravo sudi, / Čemu polet duše i srce koje sniva, / Čemu žar, slobodu i pravdu kada žudi, / Usred kukavica čemu krepost diva? ;)
Da, Matoš je u svojim kritikama uvijek spominjao lekturu, ispravljajući one koji su o jeziku znali manje od njega. Zato mislim da bi me mogao razumjeti. ;)
No, žalio se na korektore kad bi mu ispustivši ili dodavši pokoji vokal narušili muzikalnost stiha. Stoga ne znam na kojoj sam strani (uske) ulice. :D
Je li reč odlomak sklopljena po pravilima tvorbe reči u hrvatskom?
Nymann kaže:
Je li reč odlomak sklopljena po pravilima tvorbe reči u hrvatskom?
Po Aniću jest. :)
Odlomak, odlomka; odlomci, odlomaka
1. ono što je lomljenjem odijeljeno od veće cjeline,
2.a. sastavni dio neke cjeline, fragmet (npr. iz opere),
2.b. dio cjeline koja nije sačuvana, ostatak (npr. starog rukopisa),
3. odjeljak, alineja
Već smo pisali o tome kada se ispred uzročnog veznika piše zarez, a kada ne. No, ponekad se i dalje dvojim. Šta to zapravo znači da su rečenice "labavo zavisne" jedna od druge, odnosno kada su one u "tesnoj vezi"?
Pa, ako dvije rečenice dijele isti subjekt, pretpostavljam da su povezanije od onih kojima su subjekti različiti. ;)
Animal Mother
14.05.2004., 00:14
koja je verzija ispravna: 'ne možete' ili 'nemožete'? daj neka mi to neko pojasni...
Ona prva, zato što se negacija (uglavnom) piše odvojeno od glagola.
Imaš o tome post na prethodnoj stranici, čini mi se. Nedavno sam pisao o tome.
stitch kaže:
Pa, ako dvije rečenice dijele isti subjekt, pretpostavljam da su povezanije od onih kojima su subjekti različiti. ;)
I to je jednio pravilo? Ako je tako, onda je stvar prosta. :eek:
Stitch, pomozi mi razmišljati. Ako je engleska grafija shiatsu, bi li ti u hrvatskom stavio šiacu ili šijacu? Ja optiram za drugo rješenje. A dong quai? Kvai ili kvaj?
Po nekoj logici, trebalo bi pisati j, jer ga izgovaraš.
Dakle, šijacu i kvaj.
Vidim da se nas dvoje slažemo, al će mi urednica popizdit. :D
Zamisli kako je tek meni, ja ih imam mnogo više. ;)
Eh, a meni nad glavom vise još i lektori. :B
Stitch, imaš li još neki primer poput pogrešnog pisanja : umesto . u oznaci sati?
Nymann kaže:
Stitch, imaš li još neki primer poput pogrešnog pisanja : umesto . u oznaci sati?
Klasičan je primjer da se nešto treba dogoditi u, recimo, 17.00 sati. Nismo u američkoj vojsci, i nule su potpuno suvišne.
Zatim, pisanje sati s nulom - 08.30 sati umjesto 8.30.
Slično je i s datumima, pogrešan je oblik 03. 04. 2004. Treba stajati 3. 4. 2004. ili, još bolje, 3. travnja 2004.
Didi kaže:
Eh, a meni nad glavom vise još i lektori. :B
Tko ti je kriv, nauči jezik pa ti neće trebati. ;) :kiss:
:D
A imaš li još neke korekturne bisere?
Napisat ću ih kad se sjetim. :)
Tetrijeb gluhan
19.05.2004., 10:34
stitch kaže:
Klasičan je primjer da se nešto treba dogoditi u, recimo, 17.00 sati. Nismo u američkoj vojsci, i nule su potpuno suvišne.
Zatim, pisanje sati s nulom - 08.30 sati umjesto 8.30.
Slično je i s datumima, pogrešan je oblik 03. 04. 2004. Treba stajati 3. 4. 2004. ili, još bolje, 3. travnja 2004.
i Hvala Stiču na ovome "3. travnja" jer mnogi pišu "3. travanj". Pa čak i kad pomaknem miša na sat na taskbaru (:confused: imamo li prijevod?) napiše mi "srijeda, 19. svibanj 2004" (bez točke). Šteta.
:w
jimmy jazz
21.05.2004., 23:29
ovo na taskbaru je naravno tocno, jer tamo ti pishe koji je danas dan, odnosno datum, a to je - 21. svibanj!
ak se odgovara na pitanje kada, onda je naravno - 21. svibnja.
prije upotrebe promuckati
to kod stitcha nije dovoljno jasno izaslo, al hrvatski ima vishe padezha! kolko se zmislim ;)
on je vjerojatno mislio na pisma i slicne izvjestaje, gdje je pretpostavljeno gdje i kada.
Bilo bi dobro da ti katkad promućkaš prije nego što lupiš. ;)
Jedini je pravilan oblik 21. svibnja, neovisno o padežima. Jer to znači 21. dan mjeseca svibnja.
Idioti koji su lokalizirali Windowse ne znaju hrvatski pa ne shvaćaju da su zapravo napisali 21. mjesec svibanj u 2004. godini. A koliko ih ima, 43? :B
jimmy kaže:
ovo na taskbaru je naravno tocno, jer tamo ti pishe koji je danas dan, odnosno datum, a to je - 21. svibanj!
ak se odgovara na pitanje kada, onda je naravno - 21. svibnja.
Oprosti, al' daj se probaj ne pravit upućen ako znaš samo napola.
Da, nominativ se koristi kad je datum odgovor na pitanje koji je danas dan, a genitiv kad odgovara na pitanje kada se nešto dogodilo, ali ta se razlika odnosi ISKLJUČIVO na dan. Mjesec je uvijek u genitivu upravo zbog toga što ti stitch kaže.
Dakle:
KOJI JE DANAS DAN? - Dvadesetprvi svibnja
KADA SI POSLAO POST? - Dvadesetprvog svibnja
Daaa jiiimmyyy!! :mad:
21. svibanj bi značilo dvadeset prvi svibanj po redu što bi reklo 21 godinu, jel. A mi želimo reći dvadeset prvi dan mjeseca svibnja, a to malo skratimo u 21. svibnja.
Sve je to lijepo i krasno, no jeste li već čuli za dvadeset i drugu veljaču? :D
Stitch, samo mi nemoj reći da ti nisam pričala o lektorskim biserima! :cerek:
Djevojke i dečki, lakše malo. Siromah Jimmy nikad se više neće usuditi pisati na ovoj temi. ;)
Didi kaže:
Stitch, samo mi nemoj reći da ti nisam pričala o lektorskim biserima! :cerek:
Jesi, srećo, ali kako još uvijek nisi shvatila da sam ja jedinstven? :D
jimmy jazz
22.05.2004., 11:36
ok, al onda je 1. maj iznimka ;) :B
jimmy kaže:
ok, al onda je 1. maj iznimka ;) :B Ne, to je praznik. ;)
jimmy jazz
22.05.2004., 13:26
eto vidish.
stitch kaže:
Jesi, srećo, ali kako još uvijek nisi shvatila da sam ja jedinstven? :D Zar i ti? :mig:
Kako glasi hrvatska inačica prideva sopstveni?
Brodnjak:
sopstven, -a, -o = vlastit, svoj
sopstvenica = vlasnica
sopstvenički, -a,-o = vlasnički
sopstvenost - vlasništvo
sopstvo = bitak, biće; jastvo
nitko i ništa
25.05.2004., 15:13
Simona kaže:
sopstvo - bitak, biće; jastvo Ne valja. Riječ 'sopstvo' ima višestoljetnu tradiciju u Hrvata. Sopstvo je središnje za jednu od najvažnijih knjiga hrvatske filozofije, 'Metamorfoze metafizike' Marijana Cipre. Ne dam 'sopstvo'!
Citirala sam autora: Brodnjak, (Razlikovni rječnik). :D
Inače, čitala sam i ja hrvatske književnike koji su pisali sopstvo, ali i one koji su pisali sebstvo, ali ovdje sam dodala iz Brodnjaka malo odvojeno jer nije bilo odgovor na pitanje. ;) :B
Bila sam uvjerena da riječ 'tušiti' znači 'kuhati u pari', ali me rječnici demantiraju. Broz-Ivekovićev i Akademijin. Kažu da je to isto što i 'pirja(ni)ti'. A meni se ipak čini da sam u nekoj od starijih kuharica našla upravo ono značenje s parom.
Ima li netko pri ruci kakvu stariju knjižicu o kuhanju da malo zaviri u nju? Ili baku odnosno prabaku koja nije iz Zagreba ili Splita? :D
P. S. Nije kod tete Mire, premda imam kraj sebe nekakvo prastaro izdanje u kojem je riječ 'začin' ženskog roda, a zdjela za juhu zove se jušnik, jer ona kaže 'pirjati' i 'pirjanje'.
P. P. S. Od Anića, dakako, nikakve vajde.
Moja mama je uvijek dinstala, u značenju koje je bilo pirjanje tj. po Klaiću na poseban način pržiti jelo; pirjati, tušiti. To nije na pari. Ako to nešto pomaže.
Na pari se na selu nije baš oduvijek radilo. "To" je došlo kasnije kad se više imalo, iz grada. A i Klaić tvrdi da je dinstanje došlo iz dunsten (s preglašenim u) ali ne kaže izvorno značenje, pa sve mislim da su možda pismeni dunstali :D, a za dunst kaže da dolazi od čistog Dunst 1. para, 2. ukuhano voće, kompot; dunstpapir - posebno impregniran papir (pergament) kojim se umjesto poklopca (hermetički) zatvaraju boce s ukuhanim voćem odn. povrćem.
Piše da dunsten znači "isparavati, pušiti se", a dünsten "pariti, isparavati". Nadam se da ste shvatili razliku u značenju.
Meni se sviđaju nemački izrazi s parom; npr. keinen blassen Dunst davon haben, "nemati pojma o nečemu" i was er spricht ist alles Dunst, "sve što on govori jeste laž; on stalno laže". :D
Pa i kad se nešto dinsta, puši se (pari). Zato se i podlijeva vodom kad previše ispari ( da ne zagori). :D
Dunstanje bi bilo (po ovom značenju) kuhanje na pari, za razliku od dinstanja kod kojeg se jelo lagano "prži" u posudi pod poklopcem i lagano ispušta svoje sokove i usput se isparava kad se digne poklopac. :)
Bilo bi dobro ovo specifično pitanje postaviti na gastronomiji. ;)
Simona kaže:
Pa i kad se nešto dinsta, puši se (pari). Zato se i podlijeva vodom kad previše ispari ( da ne zagori). :D
Dunstanje bi bilo (po ovom značenju) kuhanje na pari, za razliku od dinstanja kod kojeg se jelo lagano "prži" u posudi pod poklopcem i lagano ispušta svoje sokove i usput se isparava kad se digne poklopac. :)
Bilo bi dobro ovo specifično pitanje postaviti na gastronomiji. ;)
Kad se nešto dunstira, ono se puši. Znači, ovde nije reč o kuhinjskom glagolu. Leto je, upekla zvezda, kad najednom poče onaj letnji pljusak. S ugrejanog puta isparavalo je (pušilo se)... :D Koji opis... :rolleyes:
Eeeej, kamo ste vi odlutali!
U mojem njemačkom rječniku uopće nema glagola dünsten, nego samo dunsten, ali mi je logično da se razlika između medija i aktiva tvori s pomoću prijevoja. Inače, u Zagrebu se oduvijek govorilo "nemam plavog dunsta" (nije blassen, nego blauen, što je kasnije prešlo u "blagi dunst", a onda u "blagu vezu". :D
Mene, međutim, ne zanima njemački nego hrvatski. I mi smo kod kuće uvijek dinstali, ali su moje tetke dunstale. Očinsko-majčinske jezične inačice. No, to je ista razlika kao između frištika i fruštuka - nemaš pravi glas u jeziku pa ga zamijeniš najbližim.
U Klaića sam zaboravila pogledati. I dobro da jesam jer bi se inače meni pušilo iz ušiju. Jezičari, čim se maknu od pisaćeg stola, više nemaju pojma o čemu govore. Kakvo vražje prženje! Prži se u ulju, bez ikakva dolijevanja vodom. :mad:
Broz-Iveković i Akademija pozivaju se na njemačko dämpfen kao objašnjenje za 'tušiti'. E, sad, Hurm za dämpfen kaže da znači 'prigušiti' (kao u 'denfati' i ' štosdenfer'), a značenje 'pariti se, dimiti se' veže uz dampfen.
P. S. Ne kužim kakve veze tu ima selo. Za kuhanje u pari ne treba imati lonac za šparoge - dovoljno je i cjedilo. A Zagreb i Split spomenula sam više onako... simbolički. :cool:
kentaur
27.05.2004., 09:33
Što je neka stvar gora, to se više ponavlja.
Npr. posvuda se govori i piše ekonomistA, okulistA, biciklistA - ljudi, bez ovog A (naročito su liječnici pretjerali s tim A) - okulist, ekonomist
Hrvatski jezik ne poznaje pasiv, podivljat ću, svi od mene traže da pišem ''od strane''. Pun mi je q novog hrvatskog službenog jezika. Nešto je učinjeno od strane tog i tog Ministarstva ili osobe. Halo??? Jabuka je pojedena od strane Ivice??? Marica je poševljena od strane svog muža Ibrice???
I treće. Naročito na TV-u zastupljeno - namjerne rečenice pretvorene u načinske - od straha od srbizama svi se boje reći 'da bi bilo' pa pišu 'kako bi se učinilo to i to'. Lijepo zvuči ali je pogrešno. Naime, i sama sam znala napisati 'kako bi', dok mi lektori nisu rekli suprotno, ali u poplavi grešaka na TV-u tko bi znao što je točno.
Ali da se prevoditelji filmova sjete inverzije ili 'jesi li' - a, to ne, tada će reći DA- Da li si pojela? Umjesto - Jesi li pojela?
Da li priznaješ? Umjesto - Priznaješ li?
HDZ je upropaštavao jezik godinama, a sad će to lijepo i nastavit. Prokleti Hercegovci.:flop: Nek se vrate u ŠB il Livno.
Prsni koš ili grudni koš? Zašto?
Lali Puna
27.05.2004., 12:46
ima u tvom postu gnjeva na svašta - nešto je jednostavno netočno, nešto su srbizmi, a nešto fraze....
Ja pizdim na fraze!!!!
Čak i kad pišem formalne dopise nikad ne koristim te glupave konstrukcije poput 'od strane', 'na način da', 'u vremenu od', 'svi zainteresirani'....
Meni na televizijama(osobito na Novoj) najviše nedostaje vokativ! Tamo se svi jedni drugima obraćaju u nominativu!
Bozidar
27.05.2004., 13:06
Pravopis i gramatika u hrvatskom. nikad cuo za to. Ja na sercu psiem kak mi psae i ljdui uglvnaom kzue.:)
Didi kaže:
Prsni koš ili grudni koš? Zašto?
Prsni koš, naravno. Zato što nemamo svi grudi. ;)
Didi kaže:
Eeeej, kamo ste vi odlutali!
U mojem njemačkom rječniku uopće nema glagola dünsten, nego samo dunsten, ali mi je logično da se razlika između medija i aktiva tvori s pomoću prijevoja. Inače, u Zagrebu se oduvijek govorilo "nemam plavog dunsta" (nije blassen, nego blauen, što je kasnije prešlo u "blagi dunst", a onda u "blagu vezu". :D
Znam da nam je taj izraz s blassen pominjao jedan Nemac koji je inače diplomirao germanistiku u Heidelbergu. Verovatno on nema pojma. :D
stitch kaže:
Prsni koš, naravno. Zato što nemamo svi grudi. ;) izgleda da su na medicini ukinuli anatomiju: na sve strane piše 'grudni koš'. ;)
Nymann kaže:
Znam da nam je taj izraz s blassen pominjao jedan Nemac koji je inače diplomirao germanistiku u Heidelbergu. Verovatno on nema pojma. :D ajde, ne žesti se. tko je tebi i tom švabi kriv što niste hrvatski učili u zagrebu. :B
A onda na jednom internetskom rečničkom sajtu piše: keinen blassen Schimmer haben - "not to have a clue", "not to have the foggiest notion"... :rolleyes: Koje formulacije...
"I'll be damned if I know!" - Ich habe keinen blassen Dunst! ;)
ajd ti njih malo pitaj za ono moje tušenje. vidiš da ovdje nitko nije čuo za to. ;)
kentaur kaže:
HDZ je upropaštavao jezik godinama, a sad će to lijepo i nastavit. Prokleti Hercegovci.:flop: Nek se vrate u ŠB il Livno.
Zapravo, nas jezik je sustavno unistavan u Jugoslaviji. Ne mozes ocekivati od ljudi da se opismene preko noci.
Ne piše ama baš ništa. :( ;)
Pogledaj ti u nekom češkom slovniku. :D Baš mi ta reč miriše na češki spisovni jezik.
Maso i zelenina kod njih se duse (inf. dusit se). :eek:
Zašto? Tušiti je zabilježeno u hrvatskim rječnicima. U pitanju je značenje.
a-a Ja Ne Trebam Nikoga
27.05.2004., 19:34
Evo jedno pitanje.
Kako se piše broj 600?
Profesorica kaže da se ne piše "šesto" pošto to označava da je nešto šesto po redu, a u knjizi je "šesto" označeno kao potpuno pravilno.
Prema njoj, 600 se piše "šest sto", a u drugoj sam pak knjizi nasao "šeststo".
Naravno, najjednostavnije je napisati "šest stotina" ali zanima me koja je od gore navedenih opcija točna?
Ti Što Ne Trebaš Nikoga, nisi pročitao sve postove. Pretraži prethodne strane pa ćeš naći. ;)
Didi, čisto da vidiš šta reč znači u češkom. :D
Didi kaže:
Zašto? Tušiti je zabilježeno u hrvatskim rječnicima. U pitanju je značenje.
Tko zna kad i gdje je zabilježena. Ja sam ju našla samo u Klaićvom rječniku, za kojeg kažeš da je izgubio vezu sa stvarnošću s kojom je selo (moja mama) imalo.
Didi:
Ima li netko pri ruci kakvu stariju knjižicu o kuhanju da malo zaviri u nju? Ili baku odnosno prabaku koja nije iz Zagreba ili Splita?
i
P. S. Ne kužim kakve veze tu ima selo. Za kuhanje u pari ne treba imati lonac za šparoge - dovoljno je i cjedilo. A Zagreb i Split spomenula sam više onako... simbolički.
Nimalo simbolički, cjedilo je na selu bilo luksuz. To je donedavna bila većinska hrvatska (seljačka) stvarnost. Nije bilo kuhanja na pari. Kad se nešto moralo cijediti, upotrebljavala se lanena tkanina, vrlo štedljivo jer i nije bilo nekog izbora.
(Ja sam još vidjela i polja posijana lanom i sudjelovala u kompletnoj obradi lana. Sredinom pedestih.)
Lonci su isto bili luksuz. U Dalmatinskoj Zagori sve tamo do kraja šezdesetih. Ne znam gdje su naši jezikoslovci pokupili riječ tušiti. Ja sam ju čula na selu ;)) iskrivljenu (?) u vezi s gušenjem/potapljanjem (od duša?), recimo nepoželjnog mačjeg legla, ili da se netko (slučajno) utušio kad je zbog nečeg ostao bez zraka.
To bi bila možda i veza s posebnim načinom prženja (Klaić :D).
Ulje je u kontinetalnoj Hrvatskoj isto bilo luksuz. Sve se radilo na masti, a dinstanje jest poseban način prženja jela za razliku od kuhanja u vodi. To su bila dva (osnovna) načina pripremanja hrane u većinskoj (seljačkoj) Hrvatskoj ma koliko mi šutjeli o tome.
Malo sam se (još) konzultirala s prijateljicom (65 g.) koja jest odrasla i još je povezana sa selom.
Ona je još spomenula i tušenje pčela.
Pojam se shvaćao kao ostajanje bez zraka (bez pare :D), tako naime i sad ponekad čujem od starijih (na selu). ;)
Uvijek tušenje podrazumijeva nedostatak zraka.
Dinstanje je prema njoj jedno (posebno prženje), a dunstanje drugo (spremanje zimnice, kompot i sl.). Točno po Klaiću. ;)
Njena majka je još živa. Njihova kuća se računala u bogatije, ali njima je cjedilo jako dugo bilo luksuz i upotrebljavalo u vezi s mlijekom i njegovim "derivatima". Do tada samo lanene krpe.
Usput, njena majka i žene njenog vremena prve su prave (i higijenske) tečajeve u vezi s kuhanjem dobile u herojsko doba poslije 2.sv.rata od mjesne učiteljice (nedavno umrla). Nikad nije zaboravila te lekcije. Vidjela to sam i na svoje oči.
Meni se po svemu čini da je riječ tušiti u vezi s jelom nađena u literaturi kad su ju neki hrvatski pisci pokuša(va)li uvesti baš kao pogodnu zamjenu za dinstanje. Očito se nije primila.
Šteta.
Lali Puna
28.05.2004., 14:23
kentaur kaže:
HDZ je upropaštavao jezik godinama, a sad će to lijepo i nastavit. Prokleti Hercegovci.:flop: Nek se vrate u ŠB il Livno.
Ne znam znaš li ti da, pojednostavljeno rečeno, zapravo Hercegovci govore 'najbolji hrvatski'?
a-a Ja Ne Trebam Nikoga
28.05.2004., 14:41
Nymann kaže:
Ti Što Ne Trebaš Nikoga, nisi pročitao sve postove. Pretraži prethodne strane pa ćeš naći. ;)
Eh sad...
Zar je toliko tesko napisati? :rolleyes:
a-a-JaNeTrebamNikoga kaže:
Evo jedno pitanje.
Kako se piše broj 600?
Profesorica kaže da se ne piše "šesto" pošto to označava da je nešto šesto po redu, a u knjizi je "šesto" označeno kao potpuno pravilno.
Prema njoj, 600 se piše "šest sto", a u drugoj sam pak knjizi nasao "šeststo".
Naravno, najjednostavnije je napisati "šest stotina" ali zanima me koja je od gore navedenih opcija točna?
Mene učili da se piše šesto i/ili šest stotina, ali to je bilo davno.:D
Ipak, na poslu sam uvijek na čekovima ispisivala šest stotina (odvojeno), jer se uz brojku moralo ispisivati i slovima.
Koplja su se uvijek lomila oko šestogodišnjaka (predškolca) i šestogodišnjaka (stablo ili građevina stari 600 g).
:D
Aman, ljudi! Lepo je stitch pisao, ali niko ga izgleda ne čita. Ja sam se frapirao kad sam pre nekoliko godina u našem pravopisu pročitao da je pravilno pisati šeststo.
Stitch je lepo objasnio da je to silovanje jezika, budući da je oblik s udvostručenom skupinom st starija inačica. ;)
Nymann kaže:
Aman, ljudi! Lepo je stitch pisao, ali niko ga izgleda ne čita. Ja sam se frapirao kad sam pre nekoliko godina u našem pravopisu pročitao da je pravilno pisati šeststo.
Stitch je lepo objasnio da je to silovanje jezika, budući da je oblik s udvostručenom skupinom st starija inačica. ;)
:top:
Ja sam svoj odgovor pisala ne vidjeći tvoj šeststo (provjeri svoj prvi odgovor), ali u pravu si. Onaj komu treba mogao je i potražiti.
A još ima nick da mu nitko ne treba! :D
Tetrijeb gluhan kaže:
i Hvala Stiču na ovome "3. travnja" jer mnogi pišu "3. travanj". Pa čak i kad pomaknem miša na sat na taskbaru (:confused: imamo li prijevod?) napiše mi "srijeda, 19. svibanj 2004" (bez točke). Šteta.
:w
Ha-ha, to baš ne možeš podesiti, ali možeš umesto : da staviš kao razdvajača . u označavanju sati.
goranbo
29.05.2004., 18:27
Šta se sve radi s izborom?
Npr. odluka se donosi, a izbor?
goranbo
29.05.2004., 18:27
Šta se sve radi s izborom?
Npr. odluka se donosi, a izbor?
Izabrati izbor? To je malo glupo.
nitko i ništa
29.05.2004., 19:09
goranbo kaže:
Šta se sve radi s izborom?
Npr. odluka se donosi, a izbor? Vrši?
goranbo
29.05.2004., 19:20
Izvršit ću izbor??
Napravit ću izbor?
nitko i ništa
29.05.2004., 19:43
goranbo kaže:
Izvršit ću izbor??
Napravit ću izbor? Zašto ne 'izabrat ću'?
A ako baš inzistiraš na imenici, možeš upotrijebiti i "moj će izbor biti to i to". Ovisi o tome kako želiš konstruirati rečenicu.
goranbo
29.05.2004., 20:03
Didi kaže:
A ako baš inzistiraš na imenici, možeš upotrijebiti i "moj će izbor biti to i to". Ovisi o tome kako želiš konstruirati rečenicu.
Recimo ovako, konkretno:
Stvoreni su uvjeti da čovječanstvo napravi konačan izbor.
Jel to OK s obzirom na ovo sto sam pitao?
goranbo kaže:
Recimo ovako, konkretno:
Stvoreni su uvjeti da čovječanstvo napravi konačan izbor.
Jel to OK s obzirom na ovo sto sam pitao?
Ne valja. Trebao bi napisati da čovječanstvo izabere. Samo, trebao bi ti i neki objekt.
Podseća me na one doslovne prevode poput prevođenja italijanskog far piangere kao činiti plakati. :lol:
A-a, Nymann, nije to baš to. (Viđe konstrukcije! :D) Premda podsjeća.
Izbor je ovdje sinonim za odluku. Želimo li izbjeći 'pravljenje ili činjenje konačnog izbora', preostaje nam jedino da 'donesemo konačnu odluku'.
Da nema onih uvjeta, moglo bi se napisati i 'čovječanstvu je prepušten konačan izbor', ali ne mogu o tome govoriti jer ne znam kakav je kontekst.
Inače, ja bih napisala 'stekli su se uvjeti'.
Gorane, pokušaj prevoditi na razini diskursa, a ne riječi ili rečenice. Ovako samo otežavaš život sebi i drugima. Molim te, shvati ovo kao savjet. :)
goranbo
29.05.2004., 22:34
Didi kaže:
A-a, Nymann, nije to baš to. (Viđe konstrukcije! :D) Premda podsjeća.
Izbor je ovdje sinonim za odluku. Želimo li izbjeći 'pravljenje ili činjenje konačnog izbora', preostaje nam jedino da 'donesemo konačnu odluku'.
Da nema onih uvjeta, moglo bi se napisati i 'čovječanstvu je prepušten konačan izbor', ali ne mogu o tome govoriti jer ne znam kakav je kontekst.
Inače, ja bih napisala 'stekli su se uvjeti'.
Gorane, pokušaj prevoditi na razini diskursa, a ne riječi ili rečenice. Ovako samo otežavaš život sebi i drugima. Molim te, shvati ovo kao savjet. :)
Ma mislio sam to prevesti s odluka, prevodio sam i prije tako, al valjda nemam dovoljno samopouzdanja.
Onda sam otvorio rječnik, kako se to sigurno ne radi, i vidim da uz choice nigdje ne stoji odluka, pa sam se predomislio.
Zanimljiva primjedba za prijevod iz diskursa, hvala, nadams e da cu uspjet to iskoristit nekako, ako se uspijem olabavit malo.
Dal bi mozda mogla nesto napisat negdje malo o teoriji prevodjenja, ili konkretnije, recimo, o stanju duha od prevodjenja. Ovaj prijedlog mi je malo duga lopta, znam, ne znam da li sam se dobro izrazio.
A ovo 'stekli su se uvjeti' mi je malo cudno. (no nema veze)
nitko i ništa kaže:
Vrši?
Vrši se žito. ;)
U ekavskom infinitivi toga glagola jesu vrći i vreći, a u jekavskom vrći i vrijeći.
I prezent je valjda: vršem, vršeš, vrše, vršemo, vršete, vrhu; imperfekat: vrsijah i vršah; aorist: vrhoh, 2. i 3. vrše (s dugosilaznim akcentom); prilog sadašnji: vrhući; prilog prošli jest (o)vrhav(ši); pridev rani vrhao, vrhla; pridev trpni vršen...
Hah, ali to nije tema. :D
goranbo kaže:
Ma mislio sam to prevesti s odluka, prevodio sam i prije tako, al valjda nemam dovoljno samopouzdanja.
Onda sam otvorio rječnik, kako se to sigurno ne radi, i vidim da uz choice nigdje ne stoji odluka, pa sam se predomislio.
Zanimljiva primjedba za prijevod iz diskursa, hvala, nadams e da cu uspjet to iskoristit nekako, ako se uspijem olabavit malo.
Dal bi mozda mogla nesto napisat negdje malo o teoriji prevodjenja, ili konkretnije, recimo, o stanju duha od prevodjenja. Ovaj prijedlog mi je malo duga lopta, znam, ne znam da li sam se dobro izrazio.
A ovo 'stekli su se uvjeti' mi je malo cudno. (no nema veze) Nema smisla da išta pišem kad su drugi to već prilično dobro obavili prije mene. (C'est pas la modestie qui m'étouffe ili po naški: skromnosti, ime ti je Didi!)
Zato, evo radije malo usputnog razmišljanja.
Vjerojatno ti je poznata stara dosjetka na račun prijevoda: Prijevod je kao žena - ako je lijep, nije vjeran, ako je vjeran - nije lijep. Dosjetka, međutim, zaobilazi bitan atribut: dobar. Rekla bih da je dobar prijevod onaj koji se doima kao da je izvorno napisan na jeziku na koji je preveden.
Možda bi bilo najbolje da sam malo problematiziraš temu, to jest pitaš što te zanima.
Inače, Hrvatsko društvo književnih prevodilaca svojedobno se bavilo idejom o pokretanju prevodilačkih radionica (prvi jezik, naravno, engleski) pa se možda kod njih možeš raspitati kako s tim stvari stoje i mogu li se tamo nabaviti kakvi materijali. I na FF-u se ne bi bilo loše raspitati. :)
nitko i ništa
31.05.2004., 10:51
stitch kaže:
Vrši se žito. ;) Zašto mogu do-vršiti, ili za-vršiti, ili s-vršiti bez ikakve veze sa žitom, a vršiti mogu isključivo žito? Mora li po-vršina biti isključivo žitorodna?
Ne mora. Naravno da se može svršavati, završavati i sve što je s tim povezano, ali ne može se "vršiti izbor", kako si predložio. :rolleyes:
goranbo
31.05.2004., 15:12
Zanima em samo je li ispravna tvorba 'valolik' (u smislu da nešto ima svojstva vala, ili izgleda kao val) i eventualno koja su pravila za tvorbu takvih složenica.
ZAtim, nešto slično, je li Ok imenica 'mjenjolik' (u smislu bića koje mijenja oblik)?
Hello, infinitiv je vr(ije)ći. :D
goranbo kaže:
Zanima em samo je li ispravna tvorba 'valolik' (u smislu da nešto ima svojstva vala, ili izgleda kao val) i eventualno koja su pravila za tvorbu takvih složenica.
ZAtim, nešto slično, je li Ok imenica 'mjenjolik' (u smislu bića koje mijenja oblik)? Prvo - da, drugo - ne.
Valolik bi moglo proći ako ti je baš prijeko potreban: dakle, ako je posrijedi terminus technicus, ako je i u jeziku s kojeg prevodiš u pitanju nova tvorba i ako se riječ često ponavlja.
Mjenjolik ne doživljavam kao imenicu, pa ma koliko pokušavala biti tolerantna, a ni 'lik' i 'oblik' nisu jedno te isto. Što kaže izvornik?
Jedna mi karlovačka novinarka, prepisujući policijska izvješća o provalama, stalno pod nos gura konstrukciju o pričinjenim štetama.
Jednom za svagda: "pričiniti" i "načiniti" nisu isto - čovjeku se može pričiniti da vidi oazu u pustinji, a štete su uvijek načinjene.
nitko i ništa
31.05.2004., 17:40
goranbo kaže:
Zanima em samo je li ispravna tvorba 'valolik' (u smislu da nešto ima svojstva vala, ili izgleda kao val) i eventualno koja su pravila za tvorbu takvih složenica.
ZAtim, nešto slično, je li Ok imenica 'mjenjolik' (u smislu bića koje mijenja oblik)? Ja sam 'wavelike' prevodio s 'nalik valu'.
A je li legalan u hrvatskom glagol prevideti?
goranbo
31.05.2004., 18:26
Didi kaže:
Mjenjolik ne doživljavam kao imenicu, pa ma koliko pokušavala biti tolerantna, a ni 'lik' i 'oblik' nisu jedno te isto. Što kaže izvornik?
Za izraz 'mjenjolik' sam prvi put čuo (bartem koliko me pamćenje služi) u onoj novoj SF seriji koja mijenja Zvjezdane staze, Deep Space 9, pa mi se svidio. Ne mogu se sad sjetit sto su jos koristili. Na engleskom su u igri shapeshifter i changeling, ne znam što je još bilo u igri na hrvatskom. Moglo bi biti možda i 'metamorf', no to mi je malo glupo.
Za Nymana:
'previdjeti' nije ilegalan u hrvatskom, kaj kod vas prevideti je?
sunčica
31.05.2004., 22:05
kentaur kaže:
Prokleti Hercegovci.:flop: Nek se vrate u ŠB il Livno.
e baš neću
bit ću tu da tebe živciram :B :B
osim toga, za Livno je diskutabilno da li je uopće u Hercegovini ili je u Bosni
sunčica
31.05.2004., 22:08
goldberry kaže:
Ne znam znaš li ti da, pojednostavljeno rečeno, zapravo Hercegovci govore 'najbolji hrvatski'?
yeah, rečeno od strane pok. Branka Gavelle
:o
goranbo
01.06.2004., 11:51
A može li se pretpostavka postaviti?
goranbo kaže:
o.
Za Nymana:
'previdjeti' nije ilegalan u hrvatskom, kaj kod vas prevideti je?
Legalan je.
kaj je po pravopisu točno?
Satir I Kusch
02.06.2004., 11:05
Ono što je za PC kućište, za buhu bi se (u širem značenju riječi) moglo nazvati kučište, ali samo ako buha živi i radi na psiću.
kaj znači da je ipak kučište
Satir I Kusch
02.06.2004., 11:33
kaj znači da su ipak buha i kuče u pitanju?
aj molim te objasni to sa buhom i psićem, mozes mi i na crtati.
Satir I Kusch
02.06.2004., 12:13
Ne mogu ti nacrtati, antitalenat sam za to.
No, pokušati objasniti mogu riječima.
Psić, tj. kuče, jedno je od prirodnih staništa za buhu.
Ako buha živi na psu, može nazivati svoj stan psetište.
Ako živi na psiću, pa prilično je nezgodno reći - psićište. Nekako mi uhu bolje zvuči - kučište. Izvedeno od izraza "kuče" za psića.
Naravno, to je bila šala mala na tvoj račun.
Stanište dolazi od riječi "stan".
Od riječi "kuća" može doći samo izraz "kućište".
Za PC je "kuća" okvir u kojem se nalaze bitni elementi, pa otuda dolazi i izraz "kućište" za tu kutiju.
Ah, kutija.
Pa, kuće su manje više kutije.
Pune kuteva u kojima treba klečati.
A, u što se ono pretvara "t" pod određenim uvjetima?
A, neću pitati u što se pretvara "k" pod određenim uvjetima, jer bi nas to predaleko odvelo. Naime, padaju mi na um riječi "kuk" i "kuka".
E, i njihovo stanište bi moglo biti "kučište"!
A, to bi bilo odveć za moje trenutno raspoloženje!
A, mogao bih si i linguagimnastičare za vrat navući.
Nego, prodaj ti kuću pa kupi stan.
Tada ćeš mirne duše moći reći: "Moje stanište..."
cipiripi
03.06.2004., 00:15
Zelda kaže:
kaj je po pravopisu točno?
Toćno je: kuča. :D
el_mariachi
03.06.2004., 18:19
Jel se jos uvijek sjecate onog kretena profa koji je htio ukinuti "č" rekavsi da nema razlike izmedju tvdog "ć" i mekog "ć".
Taj zasigurno nije probao ćevapčiće.
Salu na stranu mislim da je normalno da obicno pu"ć"anstvo ima problema sa pravopisom kad svaki profesor poslije rata izbacuje svoju gramatiku tako da su ljudi zbunjeni pa zaboravljaju cak i ono sto su znali.
No sve ce se to sleci a "č" ce ostati.
goranbo
03.06.2004., 19:57
Je li validan pridjev (ili što već) 'čestični'. U smislu nečega što ima kvalitete čestice ili nečega što pripada čestici, ili recimo, govorim napamet, kao čestični akcelerator (akcelerator čestica)?
nitko i ništa
03.06.2004., 20:09
U fizici je uobičajeno je govoriti o npr. čestičnoj prirodi svjetlosti.
goranbo
03.06.2004., 20:09
Je li validna riječ 'međupovezanost'.
Naime, nisam je našao u rječnicima, a meni nekakon izgleda na granici. Čini misn e da se Wordov spellchecker isto nije protivio, no to i nije neki autoritet.
To bi mi bio prijevod za interconnectedness. Znam da postoji međuovisnost i međuzavisnost, no ovo mi se čini točnije.
goranbo
03.06.2004., 20:11
nitko i ništa kaže:
U fizici je uobičajeno je govoriti o npr. čestičnoj prirodi svjetlosti.
I meni se činilo da je tako, no pušem na hladno jer tu riječ nisam našao ni u jednom rječniku. Ti bi mogao bit stručnjak i za međupovezanost.
nitko i ništa
03.06.2004., 20:14
Tu riječ ne znam. Možda je samo 'povezanost' dovoljno?
Naravno da je dovoljno. Nema potrebe stvarati leksičke pleonazme. Zašto bi trebalo biti "mnogobrojni", kad je dovoljno "brojni"? ;)
goranbo
05.06.2004., 16:00
Kako se piše pridjev od 'New York'?
Newyorški?
Može i njujorški. Ravnopravna su oba posvojna pridjeva, i etimološki i fonetski.
To je peti put da neko pita isto. Što ću vam kad niste postojali u doba Nologa.
I opet se vraćamo na isto pitanje: zašto prihvatamo englesko pisanje stranih reči? Recimo, zašto pišemo Jaipur mesto Džaipur? Indijci ne pišu latinicom, kao što je dobro poznato.
Nymann kaže:
To je peti put da neko pita isto. Što ću vam kad niste postijali u doba Nologa.Znam, znam, znam da je tipkogreška, ali ipak... Tek toliko da se zabilježi za budućnost. :D
demosten
07.06.2004., 10:27
Bok,
imam pitanje: kako se hrvatski kaže bookmark.
U vecernjem listu reklamiraju knjigu zajedno s bookmarkom (to je onaj komadić debljeg papira koji označava na kojoj si stranici stao s čitanjem.
_________See you Demosten
Demosten kaže: "Bok,
imam pitanje: kako se hrvatski kaže bookmark.
U vecernjem listu reklamiraju knjigu zajedno s bookmarkom (to je onaj komadić debljeg papira koji označava na kojoj si stranici stao s čitanjem."
kako znam: "knjižna oznaka"
Ajooj, Nymann, krivo sam shvatila. Mislila sam da 'postijali' stoji umjesto 'postirali'. Užasan izraz, ali upotrebljava se. A meni se svidio glagol 'postijati'. :)
goranbo
07.06.2004., 13:44
stitch kaže:
Naravno da je dovoljno. Nema potrebe stvarati leksičke pleonazme. Zašto bi trebalo biti "mnogobrojni", kad je dovoljno "brojni"? ;)
A zašto bih ja ispravljao Bohma koji recimo koristi "interconectedness" kao jedan znanstveni pojam?
Da je htio reći povezanost, ne bi li upotrijebio"conectedness"?
Didi kaže:
Ajooj, Nymann, krivo sam shvatila. Mislila sam da 'postijali' stoji umjesto 'postirali'. Užasan izraz, ali upotrebljava se. A meni se svidio glagol 'postijati'. :)
Ha-ha, jao! Baš si me nasmejala! To mi uopšte nije padalo na pamet. ;) :D
goranbo kaže:
A zašto bih ja ispravljao Bohma koji recimo koristi "interconectedness" kao jedan znanstveni pojam?
Da je htio reći povezanost, ne bi li upotrijebio"conectedness"?
Nitko ne ispravlja Bohma, nego tebe. :B
goranbo
07.06.2004., 18:41
stitch kaže:
Nitko ne ispravlja Bohma, nego tebe. :B
Ispravlja se hrvatski jezik, i to na način da buder rigidan i krut, a u ime nekakve pravopisne čistoće.
Ja mislim da bi engleski lektori, da imaju mentalni sklop hrvatskih, srezali jedno trećinu engleskih riječi i izraza.
Najbolje mi je bilo kad je netko tvrdio da ne može postojati nešto "temeljnije", ili "osnovnije". Možda u nekoj teoriji, ali u praksi, kad znanost praktički stalno otkriva neke stvari ili razine koje su osnovnije od drugih, ne.
vBulletin® v3.8.4, Copyright ©2000-2013, Jelsoft Enterprises Ltd.