View Full Version : Jezični savjetnik (rezerva)
Daj ne budali. Ti pišeš gluposti na normu, što li? :rolleyes:
jimmy jazz
07.06.2004., 20:27
de si stitchu pticu...! ;) :D
nisem josh proveril ono za par..ljudi..gusaka..stonfi. al imam te u vidu!
goranbo
07.06.2004., 22:50
stitch kaže:
Daj ne budali. Ti pišeš gluposti na normu, što li? :rolleyes:
Ne, samo izrazavam misljenja mnogo ljudi koji su manje vise uključeni u problematiku jezika, lektora, prevoditelja itd.
Ak ne vjerujes, provedi anketu.
I daj malo argumentiraj ak vec tvrdis suprotno.
Pa kako moze za jedan jezik virjediti jedna logika, a za drugi druga, ako mozes pored svoje uvjetovanosti to pojmiti. (Nemoj se ljutiti).
Jer, danas svaki jezik promatra isti svijet.
Ako u engleskom nije suvišno inter u interconectedness, zasto bi bilo u hrvatskom, ili smo mi Hrvati toliko pametniji i učeniji od Engleza.
Nažalost, nemam što argumentirati čovjeku koji načela što vrijede u jednom jeziku ropski prenosi u drugi, i to još naziva logikom.
Ako sam ne shvaćaš koliko je to imbecilno, što ću ti ja govoriti? :rolleyes:
beheaded
08.06.2004., 01:00
kentaur kaže:
Što je neka stvar gora, to se više ponavlja.
Npr. posvuda se govori i piše ekonomistA, okulistA, biciklistA - ljudi, bez ovog A (naročito su liječnici pretjerali s tim A) - okulist, ekonomist
- To su pokupili od aktualnog precjednika. :p
Hrvatski jezik ne poznaje pasiv...
-kak ne? Istina, nije uobičajen...
HDZ je upropaštavao jezik godinama, a sad će to lijepo i nastavit. Prokleti Hercegovci.:flop: Nek se vrate u ŠB il Livno.
- uuuuu, :eek:, da nisu možda krivi oni koji se daju zavest propagandi?
goranbo
08.06.2004., 09:08
Pa nemoj se odmah ljutiti!
Ja mislim da je sasvim sigurno da jezici do odredjene mjere dijele odredjenu logiku te da nisu logicki potpuno odvojene, zasebne cjeline čija logika ne bi imala ništa zajedničko, i mislim da je to slučaj u ovom primjeru.
goranbo kaže:
Ja mislim da bi engleski lektori, da imaju mentalni sklop hrvatskih, srezali jedno trećinu engleskih riječi i izraza.
Ovisi, koji engleski lektori i za koji engleski jezik. ;)
Čak i ja koja nemam pojma o engleskom, nešto sam o tome "načula". ;)
A kako biste preveli rečenicu: I am being, not ‘a’ being?
Istina. "OkulistA" su pokupili od Mesića. Čudno, toliki ga ne vole, a kopirisali su način izražavanja.
...gardistaA
....a tek strašno lijepo, sad je već postalo užasno lijepo!:rolleyes:
goranbo
08.06.2004., 14:05
Ja sam bivanje, a ne biće?
nitko i ništa
08.06.2004., 18:58
Nymann kaže:
A kako biste preveli rečenicu: I am being, not ‘a’ being? E, bit će da se tu radi o Heideggerovoj ontološkoj diferenciji.
Dakle, hrvatski, ja sam bitak, a ne (neko) biće, ili srpski, ja sam biće, a ne (neko) bivstvujuće.
Bivanje je njemačko werden, u engleskom 'becoming', postajanje, ono što biva, dakle promjenjivo, za razliku od bitka, dakle onoga što jest, naime jest uvijek na isti način.
nitko i ništa kaže:
E, bit će da se tu radi o Heideggerovoj ontološkoj diferenciji.
Aham, samo što sam citat uzeo iz jedne knjige o budizmu. ;) U svakom slučaju, sviđa mi se prevod. Thanks.
demosten kaže:
Bok,
imam pitanje: kako se hrvatski kaže bookmark.
U vecernjem listu reklamiraju knjigu zajedno s bookmarkom (to je onaj komadić debljeg papira koji označava na kojoj si stranici stao s čitanjem.
_________See you Demosten
U Večernjaku tu stvarčicu zovu straničnik. :D
stitch kaže:
Ne mora. Naravno da se može svršavati, završavati i sve što je s tim povezano, ali ne može se "vršiti izbor", kako si predložio. :rolleyes:
A pritisak?
Nemoj samo reći da nikada u tvom životu niko nije vršio pritisak na tebe!?
Hm, zgodne li četvorostruke negacije. :D
Iako i taj frazem smatram imbecilnim, ostavljam ga nepromijenjenog. Ima još nekoliko sličnih sintagmi koje uključuju glagol "(iz)vršiti", a koje se ne mogu zamijeniti izrazom "obaviti".
I, kad smo već kod toga, ako konstrukcija nema apstraktno značenje, bolje je reći "pritiskati". ;)
Manekineko
11.06.2004., 13:00
A također te se može i "tlačiti". Ili je to strana riječ? meni je uvijek tlak (zraka, i sl) bio draži od pritiska... :D
stitch kaže:
I, kad smo već kod toga, ako konstrukcija nema apstraktno značenje, bolje je reći "pritiskati". ;)
U kom slučaju - pritiskati? A da se ne promeni, ili obesmisli, osnovno značenje?
Kada se misli na nešto doslovno.
Iako, može se reći i: "pritisnuli su ga da promijeni mišljenje" (u prenesenom značenju: prisilili, natjerali) umjesto "vršili su pritisak da promijeni mišljenje".
Odatle potječe i ono razgovorno: "pritislo me".
Manekineko kaže:
A također te se može i "tlačiti". Ili je to strana riječ? meni je uvijek tlak (zraka, i sl) bio draži od pritiska... :D
Tlak i pritisak su dvije razlicite fizikalne velicine.
Tlak je pritisak po jedinici povrsine.
stitch kaže:
Kada se misli na nešto doslovno.
Iako, može se reći i: "pritisnuli su ga da promijeni mišljenje" (u prenesenom značenju: prisilili, natjerali) umjesto "vršili su pritisak da promijeni mišljenje".
OK. To je u slučaju kada je radnja završena (mada, tada bi bilo: izršili su pritisak) ali za radnju koja je u toku ,neuporedivo je razumljivije reći: "vrši se pritisak na nekoga", nego "pritiska se neko". Zar ne?
Uostalom, malo li je slučajeva da kolokvijala (kakva god da je) vremenom postane standardna varijanta?
Ne "pritiska" se nekoga, nego pritišće. ;)
stitch kaže:
Ne "pritiska" se nekoga, nego pritišće
Hehehe, 'ajde sad još kaži da nisi primetio da ja pišem srpskim jezikom. :)
A između srpskog i hrvatskog jezika, ponekad postoje neke razlike. ;)
Primijetio sam, ali bio sam uvjeren da je prezent isti. Nema veze, nešto sam naučio. :)
goldberry kaže:
ima u tvom postu gnjeva na svašta - nešto je jednostavno netočno, nešto su srbizmi, a nešto fraze....
Ja pizdim na fraze!!!!
Čak i kad pišem formalne dopise nikad ne koristim te glupave konstrukcije poput 'od strane', 'na način da', 'u vremenu od', 'svi zainteresirani'....
Meni na televizijama(osobito na Novoj) najviše nedostaje vokativ! Tamo se svi jedni drugima obraćaju u nominativu!
a ma daj, a kak bi to izgledalo po tvojem u vokativu?
za nekog ko se zove Mario: I Mariu, kak se ti osjecas?
za Ivu: Ivo, jesi li sretna
za Dijanu: Dijano, kako si danas?
slazem se s tobom da je Nova (a i opcenito nase TV-postaje) strasna po tom pitanju, al vokativ mi je opet lagano smijesan....pa jezik se ipak razvija, ne mozes ocekivati da bude isti tijekom stoljeca, onda bi i mi danas govorili ko u 15. stoljecu
Da si u školi naučila kako glasi vokativ nekih imenica koje spominješ, ne bi pisala takve gluposti. Otvori radije kakvu kupusaru pa ponovi gradivo. :B
stitch kaže:
Ne "pritiska" se nekoga, nego pritišće. ;)
a ne pritišče!?
Ne vidim zasto bi vokativ bio 'zastario'. Problem je sto na njega nismo nauceni. Cini mi se da je to zato jer ljudi ne znaju svoj jezik.
Ama shvatite napokon: vokativ ženskih imena Ana i Iva oduvijek je jednak nominativu.
Reći da glasi Ivo ili Ano jednako je besmisleno kao i to što spominješ, da je inzistiranje na pravilnim padežima i sročnosti "zastarjelo".
No, tako je to kad savjete dijele neznalice. Poštedite me, lijepo molim, svoje "pameti". :rolleyes:
jimmy jazz
14.06.2004., 18:51
stišče, stišče se ;) :cerek:
A kako biste vi preveli ovaj divni naslov: A Wrong Day's Journey Into Right? Ako neko zna slovenački, ne bi bilo loše da mi da i prevod na slovenački. :D
jimmy jazz
15.06.2004., 23:59
krivog dana put u desno? :D :D
finalnifantazista
16.06.2004., 00:19
Nymann kaže:
A kako biste vi preveli ovaj divni naslov: A Wrong Day's Journey Into Right? Ako neko zna slovenački, ne bi bilo loše da mi da i prevod na slovenački. :D
Putovanje krivog dana u desno?
Put u dobro krivim danom?
Ostavio tako?
:D
S obzirom na to da je za O.Neillov naslov A Long Day's Journey Into Night već uvriježen prijevod Dugo putovanje u noć, najbolje bi bilo zadržati literarnu aluziju, kad je već nemoguće sačuvati zvučnu sličnost. Dakle, krivo putovanje u pravo, ispravno u neispravno ili već nešto tako poetski. ;)
Lali Puna
16.06.2004., 14:21
stitch kaže:
Reći da glasi Ivo ili Ano jednako je besmisleno kao i to što spominješ, da je inzistiranje na pravilnim padežima i sročnosti "zastarjelo".
:top:
Ili - jednako glupo kao reći da je vokativ od Mario - Mariu!
Ja jednostavno želim da se oni jedan drugome obraćaju sa - Dorijane(a ne Dorijan, reci nam ti kako je u BEKSTEJDŽU), Danijele i sl.
Reci ti štogod hoćeš, ali meni nedostatak vokativa para uši!
Da, čitao sam tu ibsenovsku dramu o porodici rastočenoj porocima. Padao mi je napamet i očajni naslov Loš početak, dobar kraj. :rolleyes:
Postoji još jedan s aluzijom na književno delo: Sense and Sense Ability. :D
stitch, trebam par odgovora. Naime, moje malo društvo se ne može usaglasiti oko nekoliko stvari pa te molim da presudiš:D
Dakle, odaberi što je točno od dolje navedenih izraza:
1. "naglasak na lošim iskustvima/loša iskustva"
2."iskustva u komunikaciji/komunikacijska iskustva"
3."Relativan/relativni nedostatak"
4."nezadovoljavajuća iskustva/iskustva koja ne zadovoljavaju"
5."a.komunikaciji među različitim generacijama/
b. između različitih generacija/
c. međugeneracijska iskustva "
Nymann kaže:
Padao mi je napamet i očajni naslov Loš početak, dobar kraj. :rolleyes:
Dobar kraj lošeg dana?
Basta kaže:
Istina. "OkulistA" su pokupili od Mesića. Čudno, toliki ga ne vole, a kopirisali su način izražavanja.
ahaaa:rolleyes:
On inače svaki dan na televiziji govori 'okulista' i to u Dnevniku, tako da ga svi čuju. Onda provedu istraživanje koliko je Hrvata čulo tu riječ pa ako nije dovoljno opet snime Mesića kako ponavlja 'okulista okulista okulista'...
NoWa kaže:
stitch, trebam par odgovora. Naime, moje malo društvo se ne može usaglasiti oko nekoliko stvari pa te molim da presudiš:D
Dakle, odaberi što je točno od dolje navedenih izraza:
1. "naglasak na lošim iskustvima/loša iskustva"
2."iskustva u komunikaciji/komunikacijska iskustva"
3."Relativan/relativni nedostatak"
4."nezadovoljavajuća iskustva/iskustva koja ne zadovoljavaju"
5."a.komunikaciji među različitim generacijama/
b. između različitih generacija/
c. međugeneracijska iskustva "
1. Prva je rečenica bolja. No, ne znam što te zapravo muči, padež ili sintaksa.
2. To nije isto.
3. U sintagmama koje nisu termini pravilan je neodređeni oblik pridjeva (kakav).
4. Kao i u drugom primjeru, to nije isto.
5. Može i a i b. Ovo pod c, budući da se radi o "iskustvu", a ne "komunikaciji", ne čini isti značenjski sklop.
stitch kaže:
12. To nije isto.
4. Kao i u drugom primjeru, to nije isto.
5. Može i a i b. Ovo pod c, budući da se radi o "iskustvu", a ne "komunikaciji", ne čini isti značenjski sklop.
e tek sad je zbunj.
recimo da bi na engleskom to išlo nešto kao 'communication experience', 'unsatisfying experiences' i 'integenerational communication'.
a zašto nije isto 'iskustva u komunikaciji' i 'komunikacijska iskustva'? Kako objašnjavaš ta dva izraza? (primjer:) ?)
Zato što opseg značenja nije jednak. Uzmi, recimo, "istraživanja na forumu" (a ne na televiziji, radiju ili u novinama) i "forumska istraživanja" (točno određena vrsta istraživanja).
Tako i "iskustva u komunikaciji" znače da te ne zanimaju npr. ljubavna ili seksualna iskustva, a pridjev "komunikacijska" sužava značenjsko polje, jer opisuje o čemu se radi, odnosno pobliže određuje pojam.
Sve je to stvar naglašavanja, odnosno isticanja bitnog.
Lali Puna
17.06.2004., 13:22
eh, da...a moj favorit definitivno je 'zajedno sa'...kad to vidim umrem od smijeha....
I druga stvar - kad će više ljudi koji se nazivaju intelektualcima prestati prevoditi fiction sa fikcija!? Pišu i Mraović u Globusu i Piteša u Jutarnjem kako taj i taj piše 'fikciju':bonk:
I to ljudi koji imaju veze sa književnošću i studijem komparativne književnosti!:mad:
Zašto je rukovet ženskog roda, a prstovet muškog? Ili nije tako? :confused:
Ne kažemo li mi prstohvat? ;)
I jedno i drugo. Ne znam zašto.
Ne znam ni ja. Ali, velimo i rukohvat. :D
Aha. Zato bi trebalo stajati: Zaisto je oni rukohvat, da mnozim cvitje(m) obkićen. :D
Množina od češanj? Češnji , češnjevi ?:confused:
pitanje:
Može li se reći 'iz tog razloga' ? (mislim, znam da može, al da bude po pravilu:D)
Didi kaže:
Množina od češanj? Češnji , češnjevi ?:confused:
Može i kratka i duga množina.
NoWa kaže:
pitanje:
Može li se reći 'iz tog razloga' ? (mislim, znam da može, al da bude po pravilu:D)
Obično kažem "zbog toga" ili "zato". ;)
A zašto je u hrvatskom samo ispravno reći doslovno, a ne i bukvalno? Kako vi zovete bukvar?
I prevedite mi onaj naslov... :D :( Stitch, smisli nešto poput onog uprizorenja stvarnosti.
stitch kaže:
Može i kratka i duga množina. Može neki autoritet na koji se mogu pozvati? Kod Anića uopće nema množine (:D), osim genitiva češanja, a mojem je uhu draža duga množina.
Ako nećeš da se pozoveš na njega, pozovi se na Rečnik Matice srpske i Pravopisni rečnik, koji je sastavljao, između ostalih, i Mate Hraste.
Tamo piše: čèšanj, mn. čèšnji, češanja i čèšnjevi, češnjeva. Iskreno, uzeo bih drugu inačicu i izgovarao je s dugosilaznim akcentom na e. ;)
Da, i ja upotrebljavam duži oblik, ali me neki vrag tjerao da provjeravam. ;) Jesi li siguran da je naglasak baš takav? :confused:
Didi kaže:
Može neki autoritet na koji se mogu pozvati? Kod Anića uopće nema množine (:D), osim genitiva češanja, a mojem je uhu draža duga množina.
Tako piše u rječniku koji je uređivao Šonje. Glavni urednik bio je akademik Brozović. Dovoljno? ;)
Nymann kaže:
A zašto je u hrvatskom samo ispravno reći doslovno, a ne i bukvalno? Kako vi zovete bukvar?
I prevedite mi onaj naslov... :D :( Stitch, smisli nešto poput onog uprizorenja stvarnosti.
Iskreno, ne da mi se prevoditi. A "bukvar" je slovnica.
stitch kaže:
Tako piše u rječniku koji je uređivao Šonje. Glavni urednik bio je akademik Brozović. Dovoljno? ;) Sve pet. :)
Didi kaže:
Da, i ja upotrebljavam duži oblik, ali me neki vrag tjerao da provjeravam. ;) Jesi li siguran da je naglasak baš takav? :confused:
Da, piše da je kratkouzlazni (spori). Weird, but that's the way it is. :)
Da. Samo što si prije napisao dugosilazni. ;)
Ne, ja sam rekao da ja to tako izgovaram. Nije ortoepski, ali sviđa mi se. ;)
OK. Loše sam čitala, ali - iskreno rečeno - ne mogu ni zamisliti kako to zvuči. :confused:
goranbo
22.06.2004., 16:12
Treba sloziti neku novu rijec, bilo je vec nekih pokusaja prevodjenja izraza kojeg je uveo fizicar Bohm i kojim opisuje svemir, no nisam siguran sto bi izabrao.
Izraz je 'holomovement'. To je uveo zato sto misli da je svemir odnosno sviejt zasnovan na principima holograma, no hologram govori o nečem statičnom, a svemir nije statičan.
Prijedlozi su sljedeci:
holokret, hologibanje, holo-gibanje, holopokret, svekret, holo-pokret.
Što od toga bi moglo šljakati.
Izvini gorabnbo što se opet miješam, no što si ti po struci i odakle tebi uopće muda da u hrvatski rječnik unosiš nove riječi, i to dosta često?
Znam da nisi niti prevoditelj niti stručnjak za hrvatski jezik, pa ipak si se prihvatio prevođenja i izmišljanja hrvatskih termina za određene tuđice. Naš jezik je ionako dovoljno zapetljan i pun nelogičnosti, valjda zbog ljudi poput tebe koji nađu za shodno izmišljati stvari, umjesto da se posluže opisivanjem termina.
I da, kad ideš prevoditi nešto s nekog jezika, bilo bi lijepo kad bi znao oba jezika. Nemoj se ljutiti, ali prevođenje ostavi prevoditeljima, a ti se idi fino baviti svojom strukom, ako ju imaš.
ajde :w
goranbo
22.06.2004., 16:30
NoWa kaže:
Izvini gorabnbo što se opet miješam, no što si ti po struci i odakle tebi uopće muda da u hrvatski rječnik unosiš nove riječi, i to dosta često?
Znam da nisi niti prevoditelj niti stručnjak za hrvatski jezik, pa ipak si se prihvatio prevođenja i izmišljanja hrvatskih termina za određene tuđice. Naš jezik je ionako dovoljno zapetljan i pun nelogičnosti, valjda zbog ljudi poput tebe koji nađu za shodno izmišljati stvari, umjesto da se posluže opisivanjem termina.
I da, kad ideš prevoditi nešto s nekog jezika, bilo bi lijepo kad bi znao oba jezika. Nemoj se ljutiti, ali prevođenje ostavi prevoditeljima, a ti se idi fino baviti svojom strukom, ako ju imaš.
ajde :w
Joooj, kak me dira tvoja patnja za teskoce hrvatskog jezika, srce me boli...
A ti se drži samo prevodjenja, vidim da u skolu za postanje na forum nisi isla :) :w
Ukratko, od.... i lječi svoje komplekse negdje drugdje.
PS: Ti bi to vjerojatno opisno prevela (univerzalan recept!) i navukla par kartica više u knjizi.
I pazi sad kad odgovaras na ovo, nemoj opet da bude nest potpuno besmisleno i jadno ko prosli put. Bolje nemoj nista onda. Ciao amore! :W
goranbo kaže:
lječi
:lol:
i rest my case.
goranbo
22.06.2004., 17:48
NoWa kaže:
:lol:
i rest my case.
Ajde de, malko je bolje, al još uvijek na tebi svojstvenoj niskoj razini kada se od tipkačkih pogrešaka pravi nekakav argument.
A i mislio sam da ces tek za par dana odgovorit, a ti odgovorila već za pola sata.
Kaj nemaš pametnijeg posla?
Kako bi glasi genitiv prezimena Šantoši?
Šantošija. Imaš nešto teže? ;)
goranbo
22.06.2004., 21:40
Što je od ovoga najpogodnije?
holokret, hologibanje, holo-gibanje, holopokret, svekret, holo-pokret.
"Pokret" i "gibanje" nisu isto, što ti je valjda jasno. ;) Izvučeno iz konteksta, mislim da je najbolje hologibanje, jer se radi o fizici.
goranbo
23.06.2004., 10:51
stitch kaže:
"Pokret" i "gibanje" nisu isto, što ti je valjda jasno. ;) Izvučeno iz konteksta, mislim da je najbolje hologibanje, jer se radi o fizici.
Hvala, to je i bio moj prvi izbor, a onda sam se raspitao i čuo za ove druge stvari
Znam da nije u uporabi, ali zanima me može li stanovnik poluotoka biti - poluotočanin?
goranbo
23.06.2004., 20:27
deni kaže:
Znam da nije u uporabi, ali zanima me može li stanovnik poluotoka biti - poluotočanin?
Ja nisam strucnjak al' mislim da ne, stanovnik poluotoka. Poluotočanin bi prije označavalo nekoga tko dio godine živi na otoku, a dio godine na kontinentu, ili slično.
---------------------------------------------------------------------
Može li se reći "uvijen kroz nešto"?
Ne. Može samo "uvijen u nešto".
deni kaže:
Znam da nije u uporabi, ali zanima me može li stanovnik poluotoka biti - poluotočanin?
A da pokušaš, recimo, s Pelješanin? ;)
stitch kaže:
A da pokušaš, recimo, s Pelješanin? ;) Bolje to nego Istranin jer bi se tu mogli javiti i Istrijani. :D
svastikuti
24.06.2004., 01:04
Evo prvi put cuh za ovu rijec bilinogojstvo , pa ako mi moze neko pojasniti kako je doslo do njene tvorbe i ako zna od kada se pocela koristi ?
Ma jasno da je bolje Pelješčanin, Istranin..., ali zanima me može li i ovaj oblik. Primjerice, ako je riječ o stanovniku nekog imaginarnog poluotoka koji (još) nema svoje ime...
Prefiks polu ima gotovo rezervirano značenje pa "poluotočanin" ne bi značilo "stanovnik poluotoka" nego "netko tko je napol otočanin". Žišku? ;)
Ta se riječ nije sad počela koristiti, nego je izvučena iz neke davne prošlosti. Bilinarstvo, bilinstvo su arhaični oblici za botaniku.
Nešto detaljnije ne znam, ali zanima me gdje si to pročitao/čuo.
Razumijem ja to, ali ipak se tvori od osnovne riječi koja je već složenica.
Nije pravi primjer - jer radi se o vlastitoj imenici - ali stanovnik zadarskog Poluotoka naziva se Poluotočanin.
Pa što onda pitaš ako znaš? Odnosno, ako je riječ posve uobičajena? :D
Nisam ja Babić. On je genijalac za tvorbu riječi. ;)
Izvukli su je iz formalina na Agronomskom fakultetu, ako se ne varam. :)
svastikuti
24.06.2004., 01:33
stranicama Novog lista ima vijest o drzavnim novcima za podsticaj istog.
Stvar je u tome što nije uobičajena, jer ni ja nisam čula da se upotrebljava u općem značenju. Ali čini mi se da bi mogla, zato se konzultiram.
Nije baš tipično za Novi list :D.
Sve pet, ironičan sam. :D
Ja je ne bih upotrijebio u tom značenju, a rekao sam zašto. Tvorbeno, nije mi najčistija, iako postoji mogućnost. :)
svastikuti
24.06.2004., 01:39
vlast .
Taj bih izraz smjestila, na primjer, u Hrvatsko slovo... Ili u gospodarske planove HSP-a.
Piše Alemko Gluhak (!) u današnjem tekstu da su "poskupile cijene". :rolleyes:
Zvao sam šeficu da provjerim ima li se dotični gospodin običaj zaje.avati s nama lektorima pa namjerno pisati takve gluposti.
Rekla je da nema. Ne mogu reći da mi je sad lakše pri srcu. ;)
Lali Puna
25.06.2004., 12:18
postoji li ralika između interaktiviteta i interaktivnosti ili je stvar samo u tomu da ljudi žele biti jako jako pametni i neuobičajeni pa umjesto zdravorazumske riječi interaktivnost koriste interaktivitet?
(pričam o Gordani Vnuk i ekipi oko Eurokaza koji za fenomen interaktivnosti između publike i izvođača predtsva cijelo vrijeme koriste taj (meni) glupavi interaktivitet. A to je još najmanji biser ne bi li se ispalo jaako pametno i jaaako intelektualno i jaaako zakukuljeno - pričajući o tome kako joj to što ne živi u zagrebu već u Hamburgu pomaže da bude super u toku sa svim zbivanjima u modernom kazalištu pa onda na Eurokaz dovodi vrhunske grupe - nevjerijatno, ali istinito - pričali su o 'geografskoj izmještenosti selektorice'!!!!!!!!!!!)
Da ne spominjem kako su mnoge grupe 'distingvirane', sve je to 'kvintesencijalno' grrrrrr....
To je ista priča kao s riječima "invalidnost" i "invaliditet", gdje prva označava "stanje nečeg što je invalidno", a druga "tjelesno oštećenje". U praksi, to su sinonimi.
goldberry, u slučaju 'distingviranosti' i 'kvintesencijalnosti' radi se jednostavno o lošem prijevodu na naš jezik. Strane riječi su samo malo kroatizirali, iako u našem jeziku postaje savršeni termini za iste riječi.
stitch, pitanje:
Kažemo li da se radi o 'komunikaciji između različitih genaracija/ljudi' ili ovo 'između' izostavljamo (pa ostaje 'komukacija različitih generacija/ljudi '.)
Često, naime, nailazim na obje verzije (da ne kažem inačice:D) pa više nisam sigurna što koristiti.
Komunikacija između nas dvoje može biti naša komunikacija. Ali, je li to isto? ;)
stitch kaže:
Komunikacija između nas dvoje može biti naša komunikacija. Ali, je li to isto? ;)
e sad me (kako da se izrazim) jebeš:D?
znači, isto je? Nije pogrešno reći ni jedno ni drugo?
npr. 'Komunikacija između nas dvoje je blablabla'
i 'Komunikacija nas dvoje je blablabla'.
ja bi 'između'. jel mogu jel mogu?:jumping:
A što ćemo s ovim (http://www.vecernji-list.hr/freetime/lifestyle/ona/22241/index.do)?
stitch kaže:
Piše Alemko Gluhak (!) u današnjem tekstu da su "poskupile cijene". :rolleyes:
Zvao sam šeficu da provjerim ima li se dotični gospodin običaj zaje.avati s nama lektorima pa namjerno pisati takve gluposti.
Rekla je da nema. Ne mogu reći da mi je sad lakše pri srcu. ;)
Hm, jel' to znači da se Alemku ne može dogoditi greška?:rolleyes:
Možda si ipak trebao pitati njega osobno ili je to nezamislivo?;)
Zna li neko u čemu je razlika između tehničke lekture i lekture?
Pretpostavljam da prva podrazumijeva, uvjetno rečeno, nekakvu terminološku kontrolu, metajezičnu dakle. Ali nemam pojma, nagađam po smislu. :D
Didi, već sam vidio taj "magistralni" superlativ. Ne radim Nju :D i na neke stvari jednostavno nemam utjecaja. ;)
Simona kaže:
Hm, jel' to znači da se Alemku ne može dogoditi greška?:rolleyes:
Možda si ipak trebao pitati njega osobno ili je to nezamislivo?;)
Bih, da ne postoje čuda moderne komunikacije poput telefaksa, kompjutora i sličnih stvari koje omogućavaju autorima da tekstove šalju s prilične udaljenosti od redakcije. :D
stitch kaže:
Pretpostavljam da prva podrazumijeva, uvjetno rečeno, nekakvu terminološku kontrolu, metajezičnu dakle. Ali nemam pojma, nagađam po smislu. :D
Pitao sam to budući da sam pomenute "titule" našao u jednoj hrvatskoj knjizi. Podseća me na razliku između producer i produced by.
Jedino sam dodao uzvičnike u zagradama pored nekih neverovatnih konstatacija. Ostalo je netaknuto.
Slovo o jeziku
Trostavačan koncert
Gramatički gledano, trostavačan je složenica: od prefiksoida tro- i oblika stavačan
Stalni čitaoci naše rubrike postavljaju pitanje: Da li je pravilno da se za koncert koji ima tri stava kaže “trostavačan koncert”?
Pitanja naizgled jednostavna, ali odgovor ipak zaslužuje više od — da I ne. Naime, reč “trostavačan” se ne nealazi u standardnim rečnicima (!), a nismo je našli ni u jezičkoj literaturi. Zabeležena je samo u Obratnom rečniku srpskog jezika (autor M. Nikolić), s napomenom da je to “autorova potvrda”, a navedena je u okviru sintagme — “trostavačna kompozicija”.
Kako, međutim, rezumeti ovu reč? (!) Gramatički gledano, trostavačan je složenica od prefiksoida tro- i oblika stavačan. Po tvorbenom liku, uklapa se u standardni sistem složenica, takvih kao: trostubačan, tromesečan, tročasovan i sl., dakle onih u kojih prvi deo (tro-) označava da nešto što se kazuje drugim delom složenice ima tri dela, da se sastoji iz tri dela i sl.
Međutim, taj drugi deo, oblik stavačan, takođe predstavlja “složenicu”, zapravo reč tvorbeno izvedenu od imenice. Pitanje je, međutim, od koje imenice. (!) Moglo bi se reći da je stavačan izvedeno od stav i nastavka -ačan (stav+ačan), što bi bilo u skladu sa standardnim modelima tipa trostub+ačan, dvostub+ačan, trenut+ačan i sl., ali takođe i od imenice stavak i nastavka -an (stavak+an), što bi takođe bilo u skladu sa standardnim modelom tvorbe, tipa: ličan (lik+an), junačan (junak+an) i sl.
Mogao bi se, međutim, pretpostaviti i drugačiji put tvorbe; naime, mogao bi se očekivati oblik načinjen od imenice stav i nastavka -an (stav+an), dakle oblik stavan. Takav oblik (stavan) nalazimo, ali jedino u složenici jednostavam (jednostav+an), koji, međutim, ima unekoliko drugačije značenje u odnosu na eventualan oblik trostavan.
Međutim, postoji još jedan problem. Naime, pridevi se ne mogu graditi od svake imenice (od imenica stručak, mačak, sveska i dr., na primer, nema oblika struč-ačan (od im. struk), mačačan (od im. mačak) i dr., a rekli bismo da je to slučaj i sa imenicama stav i stavak; ni stavan ni stavačan ne nalaze se u jeziku kao posebne lekseme (pridevi). Kako onda oblike — trostavan ili trostavačan razumeti? Oblik stavan, ipak, kao što smo rekli, nalazimo, ali samo u sastavu složenice jednostavan (jedno+stavan), koja, međutim, mahom ne označava da je nešto — iz jednog dela (jednog “stava”), već nešto što je lako, prosto za izvođenje, razumevanje i sl. (npr. “jednostavan zadatak); značenje zabeleženo u Vukovom Rječniku da jednostavan označaba nešto “iz jednog komada” (aus einem Stück, ex una) danas je mahom neaktuelno.
U muzičkoj terminologiji je, međutim, uobičajeno da se za celoviti odeljak dela (sonate, koncerta, simfonije i sl.) upotrebljava imenica stav (npr. “Kompozitor ponavlja doslovno zvučne periode, čak i ceo stav” — P. Konjović), ili imenica stavak (npr. “Dečak odigrao na klaviru svaki stavak bez pogreške” — Vj. Novak). Pa iako se, rekosmo, od imenica stav i stavačan ne tvore regularni pridevi (!), ali se takvi oblici u praksi javljaju kao potrebna odredba za dela koja imaju više od jednog stav(k)a, valjdalo bi odrediti koja od eventualnih varijanti odgovara i jezičkom sistemu.
Jezički tvorbeni potencijal (ne uvek i iskorišćen) može u ovom slučaju da ponudi nekoliko konkurentnih formi. Naime, prema imenici stav mogli bismo očekivati pridev — trostavan (oblik neodređenog pridevskog vida), ili, bolje, trostavni (isti oblik, ali u određenom prid. vidu). Prema imenici stavak, opet, mogli bismo očekivati oblik trostavačan (neodr. prid. vid), odnosno trostavačni (odr. prid. vid). Budući, međutim, da trostavan unekoliko “alternira” sa jednostavan, verovatno bi prihvatljiviji bio oblik trostavačan, odnosno, bolje, rostavačni (koncert), tj. oblik određenog pridevskog vida koji ima izrazitiju nomenklaturnu (a ne opisnu) funkciju.
Ne mislimo, međutim, da i trostavan, ili, bolje, trostavni (koncert) ne bi mogao biti prihvatljiv (uklapa se u jezički sistem). Međutim, principijelno uzev, presudnu reč treba da imaju muzički stručnjaci, jer kad je posredi terminologija, prednost u odlučivanju ima ipak reč struke.
Egon Fekete
Galadrijela
28.06.2004., 00:53
Nymann kaže:
Jedino sam dodao uzvičnike u zagradama pored nekih neverovatnih konstatacija. Ostalo je netaknuto.
Teško stalnim čitaocima rubrike, a još teže jadnim muzičarima.
Enivej, pozdrav. Ovo je moj prvi post na ovom forumu i baš kad sam htjela da pohvalim "Mapetovce" kako za pristup jeziku tako i topic -u, zaledi me trostavačan koncert. Pa eto; brzinska pohvala konsultantima i prelazak na trostavačan koncerat.
A što nije pitao ljude iz struke pa napisao ovo :confused: . Moram priznati da me početak oborio s nogu: "Gramatički gledano, trostavačan je složenica: od prefiksoida tro- i oblika stavačan", šta bi tek bilo da je na trostavačan gledano negramatički, npr. razumski, logički ili upotrebno?
Jako me nervira preskriptivnost svih ovih naših jezika, jezikoslovci kao da ne žive među običnim smrtnicima. Možda je pitanje o imenovanju koncerta za violinu iz tri stava važno normativno pitanje, ali bi li bio grijeh recimo anketirati 100 muzičara i 100 lingvista i pitati jedne i druge koji bi im naziv bio najprirodniji, kad već jedan ugledni lingvista ne zna da li se oblik stavačan (zar oblik postoji kao morfološka kategorija, mislim, kako se riječ može sastojati iz prefiksa ili prefiksoida i oblika) izvodi iz stava ili stavka.
Ja, kao jedan prosječni upotrebljivač jezika čijem neiskorišćenom jezičkom tvorbenom potencijalu i konkurentnim formama autor ne može živ da se načudi, nikada, makar na koncerte iz tri stava za klavir i violinu išla svaki dan, neću izgovoriti riječ trostavačan.
Dopada mi se ova ideja o virtuelnim jezičkim konsultacijama, mislim, savjetovanju. Bilo bi mi drago kada biste prodiskutovali i o nečemu što Bosanci zovu bosanskim, a Srbi bošnjačkim jezikom. Mislim i da vam nedostaje ta varijanta onoga što se nekada zvalo srpskohrvatskim. Poštujući princip samoopredjeljenja, kako etnički, tako i lingvistički, proizlazi (nije sporno :)) da taj jezik postoji. No, ne mogu da se otrgnem utisku da je, politiku i samoopredjeljenje na stranu, lingivstički nastao kao
koktel jezika A i jezika B, uz revitalizaciju anahronizama te bogatu upotrebu pozajmljenica i tuđica uz nevjerovatan broj dubletnih oblika.
Ako znate nekoga ko govori bosanskim / bošnjačkim jezikom (ne zato što pripada etničkoj grupi iz čijeg je naziva, evidentno izvedeno ime za jezik, već zato što isti poznaje, još i bolje proučava) biću vam / biti ću vam vječno zahvalna, a treba mi i za lokalizaciju softvera.
Prošvrljaj malo po podforumu, mislim da Grozotny prevodi s engleskog na bosanski/bošnjački pa ti može dati kakav savjet. :)
goranbo
28.06.2004., 21:21
"Međutim, ono što još više zapanjuje ..."
Jel može tako ići, s obzirom na zadnju riječ u primjeru?
Zašto ne? Ne shvaćam što te muči.
goranbo
29.06.2004., 17:13
Jedna od stvari koje me muče što se toga tiče je to što hrvatski spell-checker u Wordu nije među ponajboljima.
'Zapanjuju' mi je podcrtao kao pogresku.
goranbo
29.06.2004., 20:42
Može li ići: "zavarati nekoga da misli ... "
Aha. I "prevariti" također. Kao i "dovesti u zabludu".
Gianluca Vialli
01.07.2004., 15:45
Ovo sam u zadnje vrijeme primijetio po forumima. Umjesto "sumnjam", ljudi pišu "sumljam". Nikako mi ne ide u glavu na koji način se to može tako izokrenuti. Nije valjda da misle da je imenica "sumlja" :rolleyes: Ili ima neka druga fora zakaj to neki tako pišu? Još mi nekako ide u glavu da ljudi ne kuže razliku između "č" i "ć" (dobro, lažem, priznajem :D), ali baš ovakvu grešku raditi, to ne shvaćam. Sumlja? :rolleyes:
Jel mi može netko to objasniti? Ima li neko stručno objašnjenje? Jeste i vi to primijetili?
Pozdraf...
Lali Puna
01.07.2004., 15:52
to ti je od pradavna greška neobrazovanih
Nemruth Dagi
01.07.2004., 21:48
Gianluca Vialli kaže:
Ovo sam u zadnje vrijeme primijetio po forumima. Umjesto "sumnjam", ljudi pišu "sumljam". Nikako mi ne ide u glavu na koji način se to može tako izokrenuti. Nije valjda da misle da je imenica "sumlja" :rolleyes: Ili ima neka druga fora zakaj to neki tako pišu? Još mi nekako ide u glavu da ljudi ne kuže razliku između "č" i "ć" (dobro, lažem, priznajem :D), ali baš ovakvu grešku raditi, to ne shvaćam. Sumlja? :rolleyes:
Jel mi može netko to objasniti? Ima li neko stručno objašnjenje? Jeste i vi to primijetili?
Pozdraf...
Nisu svi dobrog uha niti volje da se ispravljaju....uostalom greške su moguće i u onih sa sluhom i voljom....jezik je složen pojam.
goranbo
01.07.2004., 23:41
Može li se glagol 'predložiti' bez zadrške koristiti na sljedeći način:
"1972. godine su Daniel Pollen i Michael Tractenberg, istraživači vida s Harvarda, predložili da holografska teorija mozga može objasniti zašto neki ljudi posjeduju fotografsko pamćenje."
Ajme, kakva konstrukcija. :rolleyes:
Ne može se, zaboga, "predložiti" da nešto "može objasniti". Predlažem ti da objasniš sam sebi što zapravo želiš reći. ;)
No, budući da sam svjestan tvojih titanskih napora da nešto suvislo kažeš, i pogotovo toga da ti to rijetko kad uspijeva, evo ti gotovo rješenje:
"Godine 1972. Daniel Pollen i Michael Tractenberg, istraživači vida s Harvarda, predložili su da se holografskom teorijom mozga objasni zašto neki ljudi posjeduju fotografsko pamćenje."
Što se drugog primjera tiče, treba ići: "Otkrijte svijetlu budućnost i načine na koje ćemo je stvoriti..."
stitch kaže:
Ajme, kakva konstrukcija. :rolleyes:
Ne može se, zaboga, "predložiti" da nešto "može objasniti". Predlažem ti da objasniš sam sebi što zapravo želiš reći. ;)
No, budući da sam svjestan tvojih titanskih napora da nešto suvislo kažeš, i pogotovo toga da ti to rijetko kad uspijeva, evo ti gotovo rješenje:
"Godine 1972. Daniel Pollen i Michael Tractenberg, istraživači vida s Harvarda, predložili su da se holografskom teorijom mozga objasni zašto neki ljudi posjeduju fotografsko pamćenje." Mislim, Stittch, da ovdje nije u pitanju samo konstrukcija, nego uobičajeni prevodilački zajeb. Ni poznatiji prevodioci od Gorana nisu na to imuni. To propose, naime, osim značenja 'predložiti, predlagati', znači i 'iznijeti (pret)postavku'.
goranbo
02.07.2004., 07:21
Didi kaže:
Mislim, Stittch, da ovdje nije u pitanju samo konstrukcija, nego uobičajeni prevodilački zajeb. Ni poznatiji prevodioci od Gorana nisu na to imuni. To propose, naime, osim značenja 'predložiti, predlagati', znači i 'iznijeti (pret)postavku'.
Da, znaci i iznijeti pretpostavku, ali izgleda prvenstveno ovo prvo dvoje sto si nabrojila, a meni nije bilo jasno (nisam ni sada bas siguran ) na koje sve načine mogu koristiti predložiti i predlagati.
Imam dosta toga 'propose', ali ne samo propose nego i 'suggest', stvarno mnogo toga imam pa sam htio malo kombinirati.
Mozda netko moze napisati moguce upotrebe predloziti i/ili predlagati. To ide samo uz akuzativ?
No, budući da sam svjestan tvojih titanskih napora da nešto suvislo kažeš, i pogotovo toga da ti to rijetko kad uspijeva, evo ti gotovo rješenje:
:eek: :bljak: :)
Gorane, u prevođenju nema "prvenstvenog" značenja. Ili je točno ili nije točno.
Nemam izvornik pa mogu samo nagađati, ali bih ono što si ti preveo kao "1972. godine su Daniel Pollen i Michael Tractenberg, istraživači vida s Harvarda, predložili da holografska teorija mozga može objasniti zašto neki ljudi posjeduju fotografsko pamćenje", ja izrazila ovako: "Godine 1972. (zato što ne volim brojke na početku rečenice, ali nije uvjet) Daniel Pollen i Michael Tractenberg, istraživači vida s Harvarda (pojma nemam što bi značilo 'istraživači vida' - istražuju se valjda problemi ili pitanja u vezi s vidom, ali to ostavljam tebi i tvojim čitateljima), iznijeli su pretpostavku o tome da se fotografsko pamćenje što ga imaju (varijacije na temu: što ga posjeduju, koje se primjećuje kod...) neki ljudi može objasniti hologramskom teorijom o mozgu" (holografska je oporuka, a teorija o hologramima može biti samo hologramska, eventualno holografijska).
Zašto 'to suggest' jednostavno ne prevedeš kao 'sugerirati'? Naravno, tamo gdje to neće biti kao šaka u oko. ;)
Eto, zbog ovakvih slučajeva mrzim kada mi netko donese tekst da ga "samo malo pogledam": na kraju se sve svodi na redakturu ili ponovno prevođenje.
BootBoy
02.07.2004., 21:22
heh. tako jedan moj kolega svaki put umjesto 'defektno' kaze 'defaktno'... schengensku granicu zove 'sangajska granica'
Lali Puna
03.07.2004., 01:06
BootBoy kaže:
heh. tako jedan moj kolega svaki put umjesto 'defektno' kaze 'defaktno'... schengensku granicu zove 'sangajska granica'
e, to je već pučka etimologija!
Mrtva mrkva
03.07.2004., 01:15
sumljam, dimljak, helihopter, preformans... ima toga jos. :rolleyes:
placebo
03.07.2004., 01:23
meni je najbolje kad se nešto dogodi sekundarno :D
A film o Rambu, "vijetnamskom veterinaru"?
A lizanje "klimaktorisa"? :D
Oni koje to zanima ovdje (http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/33025/index.do) mogu pročitati zanimljiv tekst profesorice Opačić o jeziku. ;)
Aha! A kada sam ja tvrdila da je avis mišljenje, onda se tu mudrovalo. :D
Inače, primjećujem da fale dva zareza. Prvi odlomak, pretposljednja rečenica. :B
Ovdje? Jer, ako se u javnosti tek paušalno čuje kako je jezik hrvatskih političara loš, to za mene ne znači ništa tako dugo dok se ako je loš ne pokaže po čemu je loš.
Griješiš, napisana je baš kako treba biti. :B
Ne griješim. Umetnuta se rečenica odvaja zarezima.
vec sam pokusala jednom pitat ali bili su toliko akademski raspolozeni da mi se nisu udostojili dat odgovor :rolleyes:
ali kazu da se upornost isplati pa evo-
da li je ispravno kazat radim nesto ili radim nestA
od tog nesta mi se :bljak: pa makar bilo i ispravno :rolleyes:
Didi kaže:
NeštO. :)
:s :s :s :s :top: :top:
hvala:w
Didi kaže:
Ne griješim. Umetnuta se rečenica odvaja zarezima.
Ali nije umetnuta, u tome je stvar. Ti bi sve sjeckala, rezala i prekrajala. ;)
Jest. Umetnuta je. Dokaži da nije. :p
E, ovo je baš bezobrazno!
Žalim slučaj! Administrator je odredio da možete postati samo po jednu poruku svakih 30 sekundi.
Nemam ja vremena toliko čekati! :cool:
Didi kaže:
Jest. Umetnuta je. Dokaži da nije. :p
Dokazivanje bi moglo upaliti ako nađem dobar primjer sve dok traje ova naša rasprava.
Pokaži mi tu umetnuti dio, molim te. :B
Ne izvrdavaj. Dokaži da u Nivesinoj rečenici "ako je loš " nije umetnuta rečenica.
Upravo jesam. ;)
Da se radi o umetnutoj rečenici, ostatak bi mogla pročitati bez nje, a da smisao cjeline ostane neokrnjen i jasan.
No, provjerljivo, nije tako. Upravo nepostojanje zaraza omogućava razumijevanje cijele tvrdnje kao logičnog slijeda.
Nisi. Rečenica je potpuno razumljiva i jasna, čak i kada se iz nje izostavi "ako je loš". Tvoja rečenica posve je drugačiji primjer.
Najbolje bi bilo da pozovemo Vratovića. On bi sigurno znao koja je alternativa točna, prva ili druga. ;)
Ovo je zamjena teza. Tipična argumentacija kada shvatimo da smo pogriješili. :cool:
O alternativi više neću, kao što sam i svojevremeno odustala, jer je onome tko ne želi shvatiti uzaludno bilo što objašnjavati.
Na žalost, ipak si tipičan lektorski primjerak: sic volo, sic iubeo, sit pro ratione voluntas! :(
Dragonfly
03.07.2004., 19:00
a šta je s onima koji dožive srčani "infrakt"?:D
Na tome mjestu zarezi, naravno, nedostaju, a i na još nekima. Međutim, primjetno je da je ona tu umetala crtice (vidi širinu praznog polja!) koje iz nekog tehničkog razloga nisu vidljive.
Npr. tamo gdje govori o navijačima, iza riječi arh. Rošina itd...
BootBoy
03.07.2004., 19:19
goldberry kaže:
e, to je već pučka etimologija!
a sms poruka sadrzaja 'jer ides van?'
:D
Grozotny
03.07.2004., 21:21
Dragonfly kaže:
a šta je s onima koji dožive srčani "infrakt"?:D
Bolje i to nego da te kindapuju.
Djevojke, koliko znam, čovjek je nevin sve dok mu se ne dokaže krivnja. ;)
Ako netko treba nešto dokazati, onda ste to vas dvije. A ne profesorica Opačić, niti moja malenkost. :B
Kako brzo postanemo slatkorječivi kada shvatimo da smo se zeznuli. ;)
Deni je uočila ono što je meni promaklo: pogreške u internetskom prikazu. Kod mene se pojedine riječi, za koje pretpostavljam da bi trebale u tisku biti istaknute, pojavljuju s upitnikom i sprijeda i straga (:p), recimo, ?bez papira?. Nije mi, međutim, palo na pamet da bi se neki znak jednostavno mogao "izgubiti", no očito se upravo to dogodilo.
Da probamo s preinakama.
!.
Neka rečenica glasi: Jer, ako se u javnosti tek paušalno čuje kako je jezik hrvatskih političara loš, to za mene ne znači ništa tako dugo dok se, pod uvjetom da je loš, ne pokaže po čemu je loš. Zarezi ili ne?
II.
Ili ovako: Jer, ako se u javnosti tek paušalno čuje kako je jezik hrvatskih političara loš, to za mene ne znači ništa tako dugo dok se ne pokaže po čemu je loš. Je li rečenica nerazumljiva zato što smo iz nje izostavili naknadno dodanu rečenicu?
Ne mogu vjerovati da ozbiljno tvrdiš to što tvrdiš. Molim te, reci da si se šalio. :)
Prva rečenica treba imati zareze, baš kao što si i napisala. Ali, promijenila si veznike, a ja i dalje inzistiram na tvrdnji da nije potrebno ispred svakog ako pisati zarez. Trenutačno radim, ali nema problema, navest ću ti dvadeset primjera koji će dokazati moju tvrdnju. ;)
Isto tako, spomenuta bi se rečenica mogla napisati i ovako (kad smo već kod crta i crtica):
"Jer, ako se u javnosti tek paušalno čuje kako je jezik hrvatskih političara loš, to za mene ne znači ništa tako dugo dok se ako je loš - ne pokaže po čemu je loš."
I što ćemo sad? :D
stitch kaže:
Prva rečenica treba imati zareze, baš kao što si i napisala. Ali, promijenila si veznike, a ja i dalje inzistiram na tvrdnji da nije potrebno ispred svakog ako pisati zarez. Trenutačno radim, ali nema problema, navest ću ti dvadeset primjera koji će dokazati moju tvrdnju. ;)
Isto tako, spomenuta bi se rečenica mogla napisati i ovako (kad smo već kod crta i crtica):
"Jer, ako se u javnosti tek paušalno čuje kako je jezik hrvatskih političara loš, to za mene ne znači ništa tako dugo dok se ako je loš - ne pokaže po čemu je loš."
I što ćemo sad? :D Sad ćemo još staviti jednu crticu ispred veznika ako.
Gledaj, ni u jednom trenutku nisam tvrdila da ispred svakog ako treba pisati zarez. Tvrdila sam i tvrdim da se umetnuta rečenica odvaja zarezima. Može i crticama. :) Pri čemu uopće nije bitan veznik ni vrsta rečenice.
Evo je na! :D Ama, uopće nisam stavio crticu da bih istaknuo "umetanje", nego poantu, što i sama znaš, ali me vučeš za rep. A ja sam umoran, gladan i neispavan, i nije mi do igara. :)
Lali Puna
04.07.2004., 01:22
BootBoy kaže:
a sms poruka sadrzaja 'jer ides van?'
:D
ooo, pa ja sam negdje do svojih srednjoškolskih godina govorila jer umjesto jel.
ajd kad smo već krenuli temu u smjeru pučke etimologije, probajte objasnit zašto se nešto krivo izgovara u narodu, ako znate...
tnx
ja ću početi
kad se u hrvatski iz engleskog uvezao huligan onda su mnogi govorili huljigan - jer im pro ništa ne znači, a drugo ima veze s hulja
također - vrtilator umjesto ventilator - očito jer se vrti
Šteta! A baš sam mislila da si na dobrom putu! :D
Zaključak: lektorima na neko vrijeme treba uskratiti jelo, piće i san - to je jedina šansa da se koliko-toliko urazume. :cool:
P. S. Ovo je crtica kojom se naglašava poanta . :B
Vidi se da nikad nisi radila po 15 sati u komadu. ;) Da jesi, ne bi bila toliko razmažena. :D
Tja, čuj, posao mi je takav da zapravo radim cijeli dan, od pet ujutro do deset uvečer, ali ne neprekidno. To više nisam u stanju izdržati. A da sam razmažena, jesam. Imam zašto i biti. :cool:
goranbo
05.07.2004., 22:02
Didi kaže:
(holografska je oporuka, a teorija o hologramima može biti samo hologramska, eventualno holografijska).
Koliko sam se ja raspitao po rječnicima 'holografijski' ne postoji u hrvatskom jeziku. Hvala bogu, dodao bih. Bez takvih akrobacija svima nam je lakše.
'Holografski' označava ono što se tiče holografije, a i ono što se tiče holografa. (Prema Anićevom Enciklopedijskom rječniku, npr.)
goranbo kaže:
Koliko sam se ja raspitao po rječnicima 'holografijski' ne postoji u hrvatskom jeziku. Hvala bogu, dodao bih. Bez takvih akrobacija svima nam je lakše.
'Holografski' označava ono što se tiče holografije, a i ono što se tiče holografa. (Prema Anićevom Enciklopedijskom rječniku, npr.) Da, imaš pravo: doista tako piše kod Anića. Što ne znači da je to dobro rješenje.
goranbo
05.07.2004., 22:31
Didi kaže:
Da, imaš pravo: doista tako piše kod Anića. Što ne znači da je to dobro rješenje.
A zašto ne bi bilo dobro rješenje? To mi stvarno nije jasno.
Zato što je dvoznačno? Neko bi se možda mogao zabuniti? Ne vjerujem.
To je kao da kazes 'biologijski'.
goranbo kaže:
A zašto ne bi bilo dobro rješenje? To mi stvarno nije jasno.
Zato što je dvoznačno? Neko bi se možda mogao zabuniti? Ne vjerujem.
To je kao da kazes 'biologijski'. Ili 'filozofijski'. Što se kod Anića može naći. Toliko o jezičnoj dosljednosti. :D
goranbo
06.07.2004., 09:29
Didi kaže:
Ili 'filozofijski'. Što se kod Anića može naći. Toliko o jezičnoj dosljednosti. :D
S 'filozofijski' je očito pogriješio, ili netko tko je redaktirao. :D
goranbo kaže:
S 'filozofijski' je očito pogriješio, ili netko tko je redaktirao. :D Nije pogriješio. Pitao je filozofe.
adriatic
06.07.2004., 14:21
goranbo kaže:
S 'filozofijski' je očito pogriješio, . :D
filozofijski - odnosi se na filozofiju - pripada filozofiji
filozofski - odnosi se na filozofa/e
Mnogo je strašnije kada se kaže "sociološki", a misli se
sociologijski, društveni ili čak socijalni.
Naravno možemo govoriti o "sociološkim problemima" baš kao i o "bravarskim", "smetlarskim" ili "liječničkim" problemima.;)
goranbo
06.07.2004., 21:43
adriatic kaže:
filozofijski - odnosi se na filozofiju - pripada filozofiji
filozofski - odnosi se na filozofa/e
Mnogo je strašnije kada se kaže "sociološki", a misli se
sociologijski, društveni ili čak socijalni.
Naravno možemo govoriti o "sociološkim problemima" baš kao i o "bravarskim", "smetlarskim" ili "liječničkim" problemima.;)
Ako se mogu malo našaliti:
Da, to je toliko strašno da se ja i svi koje poznajem uvijek stresemo kad to čujemo ili pročitamo.
(Das se ja imam tu nešto zašto zalagati, zalagao bih se da se svi ti -ijski zaborave. Razlozi su višestruki, kao i uvijek.)
Primijetio bih i da mislim da se u prirodnim znanostima nikad ne bi ustalilo nešto takvo, s nastavkom -ijski, jer ti znanstvenici jednostavno, da tako kažem, nemaju vremena za takve stvari.
Mislim i da bi se takva tvorba, kad bi se primjenjivala kao pravilo na riječi slične holografiji, sociologiji i slično, u nekim slučajevima stvarno ridikulno ispala, tj. tako ridikulno da bi to bilo očito.
(Nemojte zaboravit da su to samo moja mišljenja!)
-----------------------------------------------------------------------------------
Jedno moje pitanje je:
Ako može 'značenjski', zašto ne i 'mišljenjski'
-----------------------------------------------------------------------------------
Drugo, je li 'ličnost' sasvim validna hrvatska riječ?
----------------------------------------------------------------------------------
Lali Puna
07.07.2004., 01:20
adriatic kaže:
filozofijski - odnosi se na filozofiju - pripada filozofiji
filozofski - odnosi se na filozofa/e
Mnogo je strašnije kada se kaže "sociološki", a misli se
sociologijski, društveni ili čak socijalni.
Naravno možemo govoriti o "sociološkim problemima" baš kao i o "bravarskim", "smetlarskim" ili "liječničkim" problemima.;)
čekaj,čekaj....
sad tu meni ovo sa sociologijom nije dobro sjelo (ne prigovaram, nego želim naučiti)
sociologijski problem - neki problem socoiologije kao znanosti (npr. - lupam nabrziu - nedovoljno razrađena neka teorija ili loše definirani neki pojmovi ili loša metodologija...)
sociološki problem - problem u društvu(ali onaj kojim bi se bavila sociologija i sociolozi)
društveni problem - ??????
socijalni problem - recimo... obitelj s devetero djece, oba roditelja nsaposlena, nemaju gdje živjeti....dakle - siromaštvo, (ne)dostupnost zdravstvenog osiguranja i slično...
Ja sam to sad po intuiciji i onomu što mislim(sam mislila da znam)...
Ajde ako se nekome da neka mi objasni tu zavrzlamu oko te terminologije, ali baš na primjeru sociologije...jer nekad mi nije jasno kad su i zašto sociološki i društveni ili društveni i socijalni sinonimi, a kad nisu....ako bi se nekome dalo pozabavit i s etimologijom, bila bih jako zahvalna....
Jer, kako je onda 'društveni život'' isto što i "socijalni život'...
tnx
adriatic
07.07.2004., 08:49
goldberry kaže:
sociološki problem - problem u društvu(ali onaj kojim bi se bavila sociologija i sociolozi)
društveni problem - ?????? tnx
Društveni problem ostaje društvenim problemom bez obzira bavila se njime sociologija (psihologija, politologija, itd) ili ne.
"Sociološki problem" bio bi (da malo fantaziramo) da imamo tisuće nezaposlenih sociologa (tako je bilo u Francuskoj kada sam ja studirao) ili da su naši sociolozi slabije obrazovani od nekih drugih. Ukratko bio bi to društveni problem koji se tiče sociologa kao skupine.
Na sličan se način pogrešno rabi pridjev "kulturološki" umjesto "kulturalni". :)
Gianluca Vialli kaže:
Ovo sam u zadnje vrijeme primijetio po forumima. Umjesto "sumnjam", ljudi pišu "sumljam". Nikako mi ne ide u glavu na koji način se to može tako izokrenuti. Nije valjda da misle da je imenica "sumlja" :rolleyes: Ili ima neka druga fora zakaj to neki tako pišu? Još mi nekako ide u glavu da ljudi ne kuže razliku između "č" i "ć" (dobro, lažem, priznajem :D), ali baš ovakvu grešku raditi, to ne shvaćam. Sumlja? :rolleyes:
Jel mi može netko to objasniti? Ima li neko stručno objašnjenje? Jeste i vi to primijetili?
Pozdraf...
Lukice, postavljas irelevantna pitanja. Probaj ponavljat naglas sto puta "mnjmnjmnjmnjmnj" a probaj "mljmljmljmljmlj". Pritom stavi ruku lagano na bradu i pazi na pokrete mishitja lica i donje kosirice...
I ?
Pametniji ?
Ili jos uvijek sumljas ? :D
ja sam 2o godina govorila sumlja i dimljacar.
nikad mi nitko, do tad, nije rekao da je to krivo, a ja sam cula lj.
i dan danas mi ono nj nekako cudno zvuci.
i, sta s tim? nema to nikakve veze s nepismenoscu.
a vidila sam i ja ovuda da nas ima jos puno takvih.
meni su dobri Dajanci koji nose darove (možda misle da je to od davati, daj i sl.)
indian kaže:
.
a ja sam cula lj.
i, sta s tim? nema to nikakve veze s nepismenoscu.
ne, to ima veze s pismenošću,
treba nekada i čitati
Lali Puna
08.07.2004., 00:11
medeja kaže:
ne, to ima veze s pismenošću,
treba nekada i čitati
:D :top:
medeja kaže:
ne, to ima veze s pismenošću,
treba nekada i čitati
pa ako ikad puno citala, onda je to bilo bas do 2ote
i nisam to zamijetila.
rijec sam skuzila da je krivo pisem, nakon sto sam prepisala jednu pjesmu u kojoj se bar 5 puta spominjala rijec "sumnja".
i naravno da sam ja uredno svaki put napisala lj
prije bi ja to onda nazvala coravoscu. :D
pojava je malo precesta da je pripises samo nepismenosti.
ipak mi rijeci uglavnom uvijek prvo cujemo dok smo klinci, a tek onda citamo.
Lali Puna
08.07.2004., 00:58
adriatic kaže:
Društveni problem ostaje društvenim problemom bez obzira bavila se njime sociologija (psihologija, politologija, itd) ili ne.
"Sociološki problem" bio bi (da malo fantaziramo) da imamo tisuće nezaposlenih sociologa (tako je bilo u Francuskoj kada sam ja studirao) ili da su naši sociolozi slabije obrazovani od nekih drugih. Ukratko bio bi to društveni problem koji se tiče sociologa kao skupine.
Na sličan se način pogrešno rabi pridjev "kulturološki" umjesto "kulturalni". :)
a što bi onda bio sociologijski problem?
razliku kulturološki/kulturalni/kulturni znam....
i kako je i zašto u to 'socio' nazivlje dospijela socijala?
adriatic
08.07.2004., 09:26
goldberry kaže:
a što bi onda bio sociologijski problem?
i kako je i zašto u to 'socio' nazivlje dospijela socijala?
Pa valjda problem kojim se bavi sociologija kao znanost.
Svakim društvenim problemom može se baviti bilo koja znanost i tu sociologija nema nikve prednosti, osim što je za razliku od drugih globalna znanost.
Socijalna politika i socijalne skrb bave se marginalnim (zakinutim ) skupinama i pojedincima. Tu država igra ulogu surogata zajednice da bi priskrbila "normalnu" egzistenciju onima koji to ne mogu bez tuđe pomoći. ;)
goranbo
08.07.2004., 12:20
Možda bi sociologijski poroblem bio problem sociologije kao znanstvene discipline.
Npr. to da je sociologija na niskim granama, ili problem u načinu rada sociologije? :)
Lali Puna
08.07.2004., 13:02
adriatic kaže:
Socijalna politika i socijalne skrb bave se marginalnim (zakinutim ) skupinama i pojedincima. Tu država igra ulogu surogata zajednice da bi priskrbila "normalnu" egzistenciju onima koji to ne mogu bez tuđe pomoći. ;)
ma da...da...da...znam ja to
ali zašto baš 'socio' nazivlje (gdje socio znači društvo) znači i marginalne tj. zakinute društvene skupine?
goldberry kaže:
ma da...da...da...znam ja to
ali zašto baš 'socio' nazivlje (gdje socio znači društvo) znači i marginalne tj. zakinute društvene skupine? Ne znači. Pridjev 'socijalan' ovdje se veže uz imenice 'skrb' i 'politika'. Uostalom, i marginalne skupine i pojedinci isto su tako dio društva.
ma ja sam ti vizualan tip, prvo sam naučila čitati tek onda govoriti i tako lakše zapazim napisano nego izgovoreno
a i malo sam cjepidlaka jer su mi starci jezičari pa su me pilili cijeli život
Lali Puna
08.07.2004., 14:29
indian kaže:
pa ako ikad puno citala, onda je to bilo bas do 2ote
i nisam to zamijetila.
rijec sam skuzila da je krivo pisem, nakon sto sam prepisala jednu pjesmu u kojoj se bar 5 puta spominjala rijec "sumnja".
i naravno da sam ja uredno svaki put napisala lj
prije bi ja to onda nazvala coravoscu. :D
pojava je malo precesta da je pripises samo nepismenosti.
ipak mi rijeci uglavnom uvijek prvo cujemo dok smo klinci, a tek onda citamo.
ti stvarno sporo učiš
adriatic
08.07.2004., 14:35
medeja kaže:
ne, to ima veze s pismenošću,
treba nekada i čitati
Pa ja sam eto od malih nogu puno čitao i uvijek govorio "sumljam". Naravno pisalo je "sumnjam", ali ja sam čitao kao govoriim: sumljam
- pa neću valjda obraćati pažnju na jedno beznačajno slovce.
Nikada nisam slovkao (osim možda u prvom razredu) već čitam cijele riječi ili skupine riječi.
Pa da zaključim: baš i nema veze s pismenošću ! :D
adriatic kaže:
Pa ja sam eto od malih nogu puno čitao i uvijek govorio "sumljam". Naravno pisalo je "sumnjam", ali ja sam čitao kao govoriim: sumljam
- pa neću valjda obraćati pažnju na jedno beznačajno slovce.
Nikada nisam slovkao (osim možda u prvom razredu) već čitam cijele riječi ili skupine riječi.
Pa da zaključim: baš i nema veze s pismenošću ! :D
O.K. ima veze s usmenošću i predajom s koljena na koljeno
goldberry kaže:
ti stvarno sporo učiš
a ti se stvarno trudis skuzit ono sto ti pokusavam objasnit.
Gianluca Vialli
09.07.2004., 00:12
Ćamil kaže:
Lukice, postavljas irelevantna pitanja. Probaj ponavljat naglas sto puta "mnjmnjmnjmnjmnj" a probaj "mljmljmljmljmlj". Pritom stavi ruku lagano na bradu i pazi na pokrete mishitja lica i donje kosirice...
I ?
Pametniji ?
Ili jos uvijek sumljas ? :D
Ma, tipično za nas, samo da što manje moramo raditi. :mad: Jebene ljenčine...:mad: :D :D
Gianluca Vialli
09.07.2004., 00:18
Kad smo već kod pučke etimologije, znam da je do moje babe riječ "zulufi" došla kao "solupi", ne znam kako niti zašto. Tako da sam ja, kada sam nosio zulufe, bio solupan. :D
E, da...vjerojatno svi koji gledaju Pervana znaju da on često govori "njekoliko" iz zajebancija...tak je moja prababa stvarno govorila...:) dakle, moja prababa je Pervan...:D
Pozdraf...
Gianluca Vialli
09.07.2004., 00:21
young.but.dead kaže:
a ja sam došao na topic s namjerom da te upozorim da si krivo napisao naslov :D
A i ja sam se malo stiltao. :D Već sam skoro tu počeo razbijati po sobi, kao, jebote, opet netko ne zna kak se piše "sumnjam", više mi fakat idu na racku...:D kad ono, sjetim se da sam ja bio otvorio topic...i viđe stvarno, to je moje...:D
adriatic kaže:
filozofijski - odnosi se na filozofiju - pripada filozofiji
filozofski - odnosi se na filozofa/e
Da, kako da ne, u zemlji crtica pogotovo. ;)
Pridjev "filozofski" odnosi se i na filozofiju, i na filozofe.
O ostalim "razlikama" koje si napisao ne isplati se trošiti riječi.
Ne shvaćam samo ovu raspravu, koju su tako lako prihvatili kolege jezičari. Zar je teško otvoriti rječnik hrvatskog jezika?
Nema me nekoliko dana (idoh da se upišem na faks) i cela se tema već zahuktala... A kad sam tu — nigde nikog! :mad: :D
stitch kaže:
Ne shvaćam samo ovu raspravu, koju su tako lako prihvatili kolege jezičari. Zar je teško otvoriti rječnik hrvatskog jezika? Anićev se rječnik takvim ne smatra? :B
A koji? ;)
Naime, definicija koju sam naveo postoji u prvom Rječniku hrvatskog jezika i nešto novijem Rječniku stranih riječi. "Filozofski" i "filozofijski", provjerljivo, znače isto - drugim riječima, to su sinonimi. :B
Osim toga, oblik "filozofijski" uopće ne postoji u Šonjinom rječniku, koji je redigirao Brozović. To ti ništa ne govori? ;)
Što se pak tiče upletanja Despota, Bošnjaka ili bilo koga drugog s Katedre za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u leksikologiju, s kojom nemaju blage veze - takve pokušaje i "definicije" smatram smiješnima. A jezična praksa dokazuje da sam u pravu. :cool:
stitch kaže:
A koji? ;)Enciklopedijski.
Osim toga, oblik "filozofijski" uopće ne postoji u Šonjinom rječniku, koji je redigirao Brozović. To ti ništa ne govori? ;) Kako da ne! Govori mi da se naši leksikografi ne slažu. :D
Nemoj sve to toliko uzimati k srcu. Malo smijeha nikada nikom nije naškodilo. :)
Utvrdismo li mi je li glagol kontaktirati prelazan ili ne?
nitko i ništa
09.07.2004., 18:18
stitch kaže:
Što se pak tiče upletanja Despota, Bošnjaka ili bilo koga drugog s Katedre za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u leksikologiju, s kojom nemaju blage veze - takve pokušaje i "definicije" smatram smiješnima. A jezična praksa dokazuje da sam u pravu. :cool: Pa baš to što pišu Despot, Bošnjak ili bilo tko drugi s Filozofskog fakulteta jest jezična praksa. Valjda prije filozofi znaju o čemu govore kad govore o filozofiji i filozofiranju nego jezičari? Pa ako oni smatraju da je distinkcija potrebna, da ima smisla, i koriste tu distinkciju u svome filozofiranju, onda je to jezična praksa.
stitch kaže:
Jesmo, odavno. :D
I, naravno, pr(ij)elazan je. Je li? :D
goranbo
09.07.2004., 20:58
nitko i ništa kaže:
Pa baš to što pišu Despot, Bošnjak ili bilo tko drugi s Filozofskog fakulteta jest jezična praksa. Valjda prije filozofi znaju o čemu govore kad govore o filozofiji i filozofiranju nego jezičari? Pa ako oni smatraju da je distinkcija potrebna, da ima smisla, i koriste tu distinkciju u svome filozofiranju, onda je to jezična praksa.
Ja mislim da svi ljudi mogu zabrijat, pa tako i filozofi. A ponekad brija postane skupna.
Baš me zanima što bi Platon, Sokrat i Aristotel koristili.
Sigurno da ta distinkcija ima smisla, no može li se važnost tog smisla i takvog razlikovanja mjeriti s upotrebom tako nezgrapne riječi kao što je 'filozofijski'?
Ako ne može, ima li smisla koristiti je?
nitko i ništa
09.07.2004., 23:46
goranbo kaže:
...Baš me zanima što bi Platon, Sokrat i Aristotel koristili.
Sigurno da ta distinkcija ima smisla, no može li se važnost tog smisla i takvog razlikovanja mjeriti s upotrebom tako nezgrapne riječi kao što je 'filozofijski'?
Ako ne može, ima li smisla koristiti je? Od Aristotela do Heideggera filozofi su bili prinuđeni stvarati nove riječi jer su otkrivali nove distinkcije i nova jedinstva - to im je uostalom i posao. I uvijek su bili optuživani za nasilje nad jezikom. Pa opet, mi i danas u našem jeziku koristimo niz riječi koje je Aristotel tako nasilno uveo u grčki a Boetije onda nasilno preveo na latinski.
nitko i ništa kaže:
Pa baš to što pišu Despot, Bošnjak ili bilo tko drugi s Filozofskog fakulteta jest jezična praksa. Valjda prije filozofi znaju o čemu govore kad govore o filozofiji i filozofiranju nego jezičari? Pa ako oni smatraju da je distinkcija potrebna, da ima smisla, i koriste tu distinkciju u svome filozofiranju, onda je to jezična praksa.
Ne koriste je. Ne postoji filozofska kategorija koja zahtijeva razliku između nečega što se odnosi na filozofe i nečega što se odnosi na filozofiju.
Riječ je o čistom diletantizmu. I nepotrebnom preseravanju.
goranbo kaže:
Ja mislim da svi ljudi mogu zabrijat, pa tako i filozofi. A ponekad brija postane skupna.
Baš me zanima što bi Platon, Sokrat i Aristotel koristili.
Sigurno da ta distinkcija ima smisla, no može li se važnost tog smisla i takvog razlikovanja mjeriti s upotrebom tako nezgrapne riječi kao što je 'filozofijski'?
Ako ne može, ima li smisla koristiti je?
O tome i govorim. Postoji pojam o kojem lingvisti znaju mnogo, a filozofi ništa - jezična ekonomija. ;)
Nymann kaže:
I, naravno, pr(ij)elazan je. Je li? :D
Što te zanima? Kontaktira se s nekim, ne kontaktira se "nekoga". To ti treba? ;)
Ja sam mislio da nekoga kontaktiraš, valjda po analogiji s engleskim... No, reče ti — jezične su analogije opasna stvar.
goranbo
10.07.2004., 17:40
Moze li se reci ' trebamo se ugoditi na taj izvor' ili 'nas um se ugodi na nesto' u smislu uskladi, namjesti na -- od engleskog tune: nastimati, namjestiti stanicu, ugoditi -- na neku razinu svijesti recimo, ili tako nesto, malo apstraktnije.
Meni se to 'ugoditi' svidja no ne znam mkoze li se tako upotrijebiti.
Ako ne moze, sto bi bila alternativa, odnosno sto bi bilo ispravno?
Priviknuti ili prilagoditi (se).
goranbo
10.07.2004., 19:10
Cini mi se da to bas ne odgovara smislu. Radi se bas o tome da se um npr. ugodi/nastima na neku frekvenciju, kao radio na radio-postaju, ili na neku razinu stvarnosti.
goranbo
10.07.2004., 20:25
Evo i 1001. odgovora, Didiin (?) tisućiti je stvarno bio kratak.
Podesiti je svakako blize znacenju, razmislit cu.
PITANJE:
Stanovnik planeta Venera (eng. Venusian), kako je na hrvatksom?
(Da znam kak da mu se obratim kad ga vidim, dakle, gosp. ????)
goranbo
10.07.2004., 21:53
stitch kaže:
Što te zanima? Kontaktira se s nekim, ne kontaktira se "nekoga". To ti treba? ;)
Kaj, onda se oze reci 'on je kontaktirao sa mnom tad i tad' u smislu da je on tada STUPIO sa mnom u vezu. (ili bi to prije značilo da je on tada STUPAO sa mnom u vezu?)
1. Mislim da ti neće preostati drugo nego da se Venerijancu ili Veneraninu obratiš telepatski. ;) Rječnici koje imam kod kuće ne predlažu nikakvo rješenje (osim 'venerički' :D), Venerijanca sam sretala u prijevodima, a Veneranin je prijedlog.
2. 'Kontaktirati' ima isti oblik i za trajni i za svršeni vid. Recimo, kao i 'reagirati'.
Imam nekoliko pitanja za Stitcha.
Potpuno se slažem sa sve češćom nepravilnom upotrebom veznika KAKO u namjernim rečenicama, no zašto se ta upotreba u gramatikama i savjetnicima onda navodi kao pravilna?
Druga stvar se tiče suprotnih veznika A i ALI, ispred kojih uvijek dolazi zarez, barem se tako navodi i u Babićevom i u Silić-Anićevom pravopisu. Mislim da ne treba dodatno komplicirati jer je u praksi gotovo nemoguće držati se pravila, koja često propisuju neke stvari koje jednostavno nemaju veze s konkretnim jezičnim izražavanjem.
Veznik DOK se isto tako navodi kao suprotan veznik, a i često je jeziku u toj funkciji neophodan.
Ono što me smeta su rečenice poput: "Rekao je to predsjednik..."
Zar nije prirodnije: "Predsjednik je to rekao..."???
Isto se tako u gramatikama navodi S OBZIROM DA kao pravilno, s čime se nikako ne slažem.
Što je s veznikom PAK i zašto se sve češće odvaja zarezima?
U ovoj zemlji, gdje vlada potpuna jezična konfuzija i gdje se pravila mijenjaju kad i vlast, teško je uopće nešto znati - jezik, nažalost, stvaraju novinari i voditelji, a jezično neosviješten narod ih nekritički sluša...
A Stjepka Težaka baš i ne bih nazvao "liberalnim jezikoslovcem".
E, da, ne razumijem zašto je sve veća težnja razbijanju sintagmi, kao npr: hrvatska je Vlada učinila to i to, itd, kad se takve konstrukcije upotrebljavaju samo u izrazito biranom stilu?
Lali Puna
14.07.2004., 21:24
vumy kaže:
E, da, ne razumijem zašto je sve veća težnja razbijanju sintagmi, kao npr: hrvatska je Vlada učinila to i to, itd, kad se takve konstrukcije upotrebljavaju samo u izrazito biranom stilu?
E, ja to često radim! Vrlo često. Prečesto.
Znam da to baš nije poželjno, ali nekako mi uvijek dođe. Negdje u primozgu sam ja sebi umislila da je tako 'tečnije', štogod to značilo. (opratite pažnju na itekaku stručnu i znanstvenu utemeljenost mog argumenta :D).
E, sad..jel to baš onak jako krivo?
Ili je samo nepoželjno?
Jer ja tako VOLIM pisati...ne pitajte me zašto...
Sa, ako je krivo - prestat ću - nisam tvrdoglavo magare, a i stalo mi je da pišem pravilno.
No, ako nije krivo..
Hmmm...nekako ja to doživljavam kao obilježje svoga stila....:hekla:
Joj, o tim sam sintagmama već toliko puta pisao da me glava boli od pomisli da moram opet. :D
Enklitikama se nikad ne razbijaju sintagme poput imena ljudi ili gradova, raznih ustanova i tijela, titula i zanimanja...
Ne radi se pritom o biranom stilu nego o neznanju. Pravilno je samo:
Predsjednik Republike Hrvatske rekao je...
Vladimir Nazor napisao je...
U Slavonskom Brodu dogodilo se...
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu donio je...
OK? ;)
Lali Puna
15.07.2004., 11:17
A ako se ne radi o imenima ljudi, titulama, ustanovama?
Onda, naravno, enklitika dolazi iza prve (naglašene) riječi u rečenici. :)
Onda je sve OK.
U Hrvatskoj gramatici (str. 588) navodi se sljedeće: "S obzirom na mjesto zanaglasnica izrazito su stilski obilježene one rečenice u kojima je zanaglasnica između imena i prezimena:
Luka bi Šušmek polazio u šetnju da namigne kojoj curi. (S. Kolar)
Prema rasporedu, Goran bi Ivanišević trebao igrati sutra. (HTV, kolovoz 1993.)"
A i Stjepan Babić tako piše u svojim člancima...
Meni je to GROZNO.
Bilo bi lijepo kad bi netko odgovorio na moja pitanja...
Shvatio sam ih više kao primjedbe nego kao pitanja. ;)
Općenito, jezičari nemaju previše izbora - kad nešto postane uobičajeno, prihvate to kao normalno stanje i unesu u rječnike i gramatike. Na svijetu samo mijena vječna jest, i zbog toga su sinoćnje pogreške današnje pravilo. Tako je s veznicima za koje pitaš, ali i mnogim drugim stvarima.
Što se Babića tiče, on se voli praviti važan, da ne upotrijebim neku ružniju riječ. Voli sebe smatrati najpametnijim i plivati protiv struje. Zato piše tako kako navodiš. Iako svatko obdaren mozgom i koliko-toliko razvijenim osjećajem za jezik njegov stil doživljava kao šaku u oko.
goranbo
15.07.2004., 12:33
Što islite o tome kad netko ponosno kaže "strastveni ribič" i slično.
Nije li to ultimativna besmislica?
Pored toga, je li ispravan pridjev 'performančni' od performanca.
Npr. kao 'licenčni'.
Ako nije, što je ispravno?
Lali Puna
15.07.2004., 12:37
stitch kaže:
Općenito, jezičari nemaju previše izbora - kad nešto postane uobičajeno, prihvate to kao normalno stanje i unesu u rječnike i gramatike. Na svijetu samo mijena vječna jest, i zbog toga su sinoćnje pogreške današnje pravilo.
Dvije stvari koje me neizmjerno živciraju, a u javnosti(medijima, javnom govoru se se uvriježile kao točne što znači da obično prolaze lekturu kao točne) su:
(premda je jedna više logička, a ne jezična besmislica)
- žene vozačice
- homoseksualci i lezbijke
I još me živcira kad ljudi koji se smatraju intelektualcima 'fiction' prevode sasvim uobičajeno kao fikcija....:mad:
goranbo kaže:
Što islite o tome kad netko ponosno kaže "strastveni ribič" i slično.
Nije li to ultimativna besmislica?
Ne.
goranbo kaže:
Pored toga, je li ispravan pridjev 'performančni' od performanca.
Npr. kao 'licenčni'.
Ako nije, što je ispravno?
Prvo, nije ispravno reći "pored toga" nego "osim toga".
Drugo, "performanca" ne postoji u hrvatskom jeziku.
Treće, ne postoji ni "licenčni" (koje li debilne tvorbe, gdje si to vidio?), može biti samo "licencijski", prema pravilnom "licencija".
goranbo
15.07.2004., 17:46
stitch kaže:
Prvo, nije ispravno reći "pored toga" nego "osim toga".
Drugo, "performanca" ne postoji u hrvatskom jeziku.
Treće, ne postoji ni "licenčni" (koje li debilne tvorbe, gdje si to vidio?), može biti samo "licencijski", prema pravilnom "licencija".
Ne znam da li 'performanca' postoji u hrvatskom jeziku, no vidio sam da postoji u Anićevom encikoopedijskom rječniku, ima. Ima slično značenje kao i performansa.
('Licenčni' sam čuo nagdje na radiju ili tv, neka bankarsko-financijska terminologija)
Budući da se ovde jedino ja bavim ortoepijom, moram reagirati na natpis ispod nicka goranbo. Nije forúmaš, nego forùmāš.
goranbo
15.07.2004., 20:46
Nymann kaže:
Budući da se ovde jedino ja bavim ortoepijom, moram reagirati na natpis ispod nicka goranbo. Nije forúmaš, nego forùmāš.
Ajoj, takvo 'u' sam stavio samo zato jer se u tekstu ispod nicka automatski cenzurira kad pise forumaš (ili moderator).
stitch kaže:
... koje li debilne tvorbe, gdje si to vidio?
Verovatno je takvu tvorbu video u nekim slovenačkim novinama, ili je mislio na pridev "licencni".
Kako si, stitch, rekao da treba da zamenim reč subwoofer? Zaboravio sam.
Smem li u ovoj rečenici dodati zarez: Prilikom prijema gosti su upoznati s načinom poslovanja preduzeća iza druge reči?
goranbo
16.07.2004., 21:09
Nitko me nije ništa pit'o ali ja gađam da tamo ne bi smjelo biti zareza.
A kaj je s mojim preformancama. Ja sam jos jednom provjerio u Aniću da se uvjerim da nisam pogresno vidio. Nisam pogresno vidio.
Prvo trebaš shvatiti da Stitch ne može svariti Anića, možda zato što je Užičanin. Uglavnom, "rječnik mu je pun srbizama". On najčešće koristi rečnik Jure Šonje (e ovi vaši genitivi...).
Nymann kaže:
Kako si, stitch, rekao da treba da zamenim reč subwoofer? Zaboravio sam.
Možda zato što ništa nisam rekao. Ostavi tako, razumijevanja radi. Sve što bih mogao predložiti zvučalo bi prilično nesklapno i nespretno.
Nymann kaže:
Smem li u ovoj rečenici dodati zarez: Prilikom prijema gosti su upoznati s načinom poslovanja preduzeća iza druge reči?
Ne treba ti. No, pravilno je reći prigodom (tj. za vrijeme)...
Razliku ćeš najbolje osjetiti u primjeru: "Tom prigodom imao je nekoliko prilika..." ;)
goranbo kaže:
A kaj je s mojim preformancama. Ja sam jos jednom provjerio u Aniću da se uvjerim da nisam pogresno vidio. Nisam pogresno vidio.
Problem je u pogrešnom prenošenju riječi u hrvatski jezik. (Dakle, Nymanne, ne radi se o averziji uzrokovanoj srbizmima. ;))
Jer, koji god savjetnik otvorio - a nema(m) ih baš malo - svugdje piše da je pravilan oblik performansa.
Uh, što volim objašnjavati očite stvari. Mislio sam da si shvatio što je posrijedi. No, dobro, sljedeći put bit ću određeniji.
goranbo
17.07.2004., 09:00
stitch kaže:
Problem je u pogrešnom prenošenju riječi u hrvatski jezik. (Dakle, Nymanne, ne radi se o averziji uzrokovanoj srbizmima. ;))
Jer, koji god savjetnik otvorio - a nema(m) ih baš malo - svugdje piše da je pravilan oblik performansa.
Uh, što volim objašnjavati očite stvari. Mislio sam da si shvatio što je posrijedi. No, dobro, sljedeći put bit ću određeniji.
Da, i meni je to prilicno nelogicno. U Anićevom rječniku nalaze se dvije takve riječi (i -ansa i -anca) kojima daje približno isto značenje. Potpuno nepotrebno, tko zna kakve razloge je nasap za to.
Mene je prvenstveno zanimalo može li se onda od performansa napraviti pridjev.
stitch kaže:
Jer, koji god savjetnik otvorio - a nema(m) ih baš malo - svugdje piše da je pravilan oblik performansa.
I u srpskom jeziku to je jedini pravilni oblik.
Havarija na Kalvariji
Čudno kako naš narod nauči sve manje-više obratno. Ako komu pokušate rastumačiti da se npr. prijedlog s u liku sa upotrebljava kad riječ koja slijedi počinje suglasnicima s, š, z, ž ili teže izgovorljivim skupinama ks, ps, pši sl., možete biti sigurni da će rezultat biti s psom, s Ksenijom, s pšenicom, ali zato sa nama. Ako pak kažete da je nominativ jednine kći, a akuzativ kćer, možete se kladiti da ćete češće čuti (i vidjeti napisano): »Dobili smo kći« (kad treba kćer) ili »To je moja kćer« (kad treba kći). Za takvim primjerima ne morate tragati. Sami hrle k vama iz svih novina, a pogotovo onih koje svaki dan slikaju obitelji s novorođenčetom kako odlaze iz rodilišta. Na stranu što je pravilo jasno, što se uči već u nižim razredima osnovne škole; do mnogih (i premnogih) naših novinara (i u pisanom i u govorenom novinstvu) to još nije stiglo.
Uopće, u naobrazbi hrvatskoga puka nedopustivo je mnogo nepoznanica. U sadašnjoj općoj kvizomaniji — svi se zaklinju da im je na prvom mjestu ’igra’, a zapravo svatko želi nekako do novca jer je i ’prvi prag’ (32 tisuće kuna) nedohvatljiv iz redovite plaće, a pogotovo mirovine — stalno izlazi na vidjelo naše sramotno neznanje. Tako mladac koji je (vidi se po godinama) tek izašao iz srednje škole po vlastitim riječima nikad nije čuo za Krležin roman Povratak Filipa Latinovicza. I uopće se toga ne srami. Jer se to danas sve više uzima kao nešto samo po sebi razumljivo.
Samo po sebi razumljivo
To »samo po sebi razumljivo« neznanje imali smo prilike vidjeti i kad su novinari nedavno u Splitu (za jednu TV emisiju) pitali svoje sugrađane što je to Sudamja. Cijeli je grad bio oblijepljen plakatima s tim nazivom, no mnogi nisu znali što je to. A to je proslava njihova sveca zaštitnika, sv. Dujma, Duje! No Splićani mogu u svom neznanju biti mirni. Anketa u ’metropoli’ i pitanje kada se slavi Majka Božja od Kamenitih vrata, zaštitnica Zagreba, pokazala bi još veće neznanje (slavi se 31. svibnja).
Hrvatska često i rado ističe kako je u visokom postotku katolička zemlja. Znanje pak o vjeri — a poglavito o Bibliji — nažalost ne slijedi tu impozantnu brojku. Nedavno mi je jedna gospođa poslala pismo s izreskom iz novina koji će vrlo zorno potkrijepiti moju (tako bogohulnu!) tvrdnju o Hrvatima kao o slabim znalcima. I pokazati kako su i novinari »tvrde šije« kad prionu uz pogrešku. Nju ćeš teško (ako uopće!) ispraviti. Ondje (Večernji list, 11. svibnja 2004, str. 23) piše: »Neugodna atmosfera linča u lokalnom mediju primorala je našu novinarku i na to da je neko vrijeme... morala odlaziti u čakovečku bolnicu... Havariji naše suradnice tu nije bio kraj.« U ovom kontekstu uljez je, naravno, imenica havarija. Što ona znači, moglo se bez po muke pročitati u svakom rječniku stranih riječi, u rječnicima hrvatskoga jezika i u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (za početak). Naivno sam mislila da su to priručnici koji stanuju u svakom novinskom uredništvu i — što je još važnije — da se njima novinari, lektori, redaktori služe. Havarija je teška prometna nesreća, oštećenje prijevoznoga sredstva (broda, aviona, vlaka), brodolom; u pomorskom pravu to su sve štete i izvanredni troškovi koje pretrpi brod ili teret pa stoga bude onesposobljen za daljnju plovidnu i ne može završiti putovanje; kvar. U prenesenom značenju havarija je životni brodolom, neuspjeh. Riječ nalazimo u mnogim europskim jezicima: njem. Havarie, fr. avarie, tal. avaria, češ. havarie — prometna nesreća; šteta; kvar. Taj mediteranski pomorski izraz raširio se od Španjolske i Portugala preko Nizozemske, Njemačke, Norveške do Poljske, Rusije, Češke i Bugarske. Kao stručni izraz u engleskom mu je najbliži average, što znači prosjek, prosječan, izračunati prosjek, a kao imenica average odgovara europeizmu havarija. U tal. i fr. avariato/avarié rado se upotrebljava za hranu koja se pokvarila, npr. meso i voće. Havarija iz pomorstva danas sve češće prelazi u zrakoplovstvo i u druge prijevozne grane. U korijenu joj je ar. awar, šteta, ’awariyy, oštećena roba. U prijevozu robe brodovima riječ je značila i proporcionalno izračunanu osigurninu za teret oštećen prilikom plovidbe. S tim je povezano ono značenje prosjeka u engleskom jeziku.
Kalvarija, a ne havarija
Što je od nabrojenoga pretrpjela novinarka suradnica? Nadam se — ništa. Riječ koja je tu trebala stajati olako je zamijenjena jednom (zvučno) sličnom, ali kontekstu potpuno neprimjerenom. Da to nije slučajno, dokazuje spomenuto pismo. Gospođa piše: »Svojedobno je u novinama već bilo takvih zamjena te sam ja iz Rječnika hrvatskog jezika točno prepisala što je što... sve s oznakom stranica i svim ostalim podacima i sve to poslala autoru/autorici članka i glavnom uredniku, ali...« Znamo što slijedi. I opet — ništa. A koja je riječ trebala stajati umjesto ove, pogrešne? Kalvarija. Lat. Calvaria — prema calva, plješiva, ćelava, gola lubanja — prijevod je aramejskog izraza Golgota (od golgoltH/gulgultH, lubanja). Samo usput (znam da ste zapeli na onom ’plješivi’): češki standardni izraz plešatý, plešivý (ćelav, gole površine) nalazimo kao okaminu u hrvatskim nazivima Plešivica, Plješivica (hiperjekavizam), Gologorica. Kalvarija je ime brijega izvan jezuralemskih zidina na kojem je razapet Isus Krist. Naziv Lubanja dolazi vjerojatno odatle što je ondje bilo stratište zločinaca, koji su tu i pokapani, a možda i zato što je svojim oblikom sličan ljudskoj lubanji. Kalvarijama se od ranoga baroka nazivaju i mjesta u prirodi gdje je smješteno 14 postaja križnoga puta. Riječ ima i preneseno značenje (tada se piše malim slovom): teške muke, patnje (prošla je ona svoju kalvariju), a anatomski znači zavinutu plohu svoda lubanje.
Dakle, htjelo se reći da je novinarka doživljavala razne neugodnosti i to je bila njezina kalvarija. Šteta (i sramota) što to oni koji ispisuju novinske stupce ne znaju. Šteta (i sramota) što to tako malobrojni primjećuju. Znanje je u Hrvatskoj spalo na niske grane, ali su zato rasprave o njemu na visokoj razini. Tim agilnim diskutantima upućujem dvostih u milom nam desetercu:
Što se više raspravlja o znanju,
Ono ima vr’jednost sve to manju.
goranbo
17.07.2004., 13:50
To su za mene štetice i sramotice. Prava šteta i sramota je ono što svakog dana, godinama previdjamo, i pri tome se možda tužimo na ovakve relativno nevažne stvari.
goranbo kaže:
Mene je prvenstveno zanimalo može li se onda od performansa napraviti pridjev.
Može, naravno, barem tvorbeno. No, što nedostaje obliku izvedbeni?
goranbo
17.07.2004., 15:42
stitch kaže:
Može, naravno, barem tvorbeno. No, što nedostaje obliku izvedbeni?
Performansni?
Izvedbeni ne štima jer se ne radi o performansu, po mom mišljenju.
Radi se o performansi/performansama, ne znam sad kako se to definira, ali npr. moze se upotrijebiti u smislu da netko ima dobre performanse za neki posao, ne mora biti samo za stroj u pitanju.
Pa o tome i govorim. Zanima te kakva je izvedba nekog stroja, odnosno koje su njegove mogućnosti ili koliki mu je kapacitet.
Ima još mnogo sinonima, pomogao bi mi kontekst. Dalo bi se govoriti i o karakteristikama.
goranbo
17.07.2004., 17:30
Je li ispravno reći '"stvarnost nečega" ili "zbiljnost nečega"?
(Nekak mi se čini da je ovo prilično glupo pitanje, no radi se o naslovu).
Osim toga (ne znam zašto ne bi moglo 'pored toga'), jesam li ispravno upotrijebio 'no' u gornjnoj rečenici, i bi li jednako ispravno bili da sam umjesto 'no' stavio 'međutim?
Može li mi neko objasniti pojmove bilježitosti, oviska i skladnje? :confused:
goranbo
17.07.2004., 22:22
Možda su to pojmovi iz igre scrabble?
-------------------
Može li mi tko odgovoriti koji su od sljedećeg ispravne upotrebe glagola POUČITI i POUČAVATI. (primjer sma izmislio iz glave)
- Poučiti nekoga matematici
- Poučavati koga matematici
- Poučiti nekoga o matematici
- Poučiti koga kako da napravi to i to (za ovo sam siguran da ej ispravan.
kONKRETNO, ČINI MI SE DA SAM JA U TEKSTU IMAO DA JE NETKO POUČIO PACIJENTE TEHNIKAMA ZAMIŠLJANJA (pardon), te ne znam je li to ispravno.
Zanima mei koji još ispravni načini upotrebe glagola poučiti/poučavati postoje.
Počeo sam pisati Ilijadu od posta, da istodobno odgovorim obojici, pa mi se u pola posla smrznuo IE. :rolleyes:
Nemam sada volje, strpite se do sutra. :)
nitko i ništa
18.07.2004., 11:18
goranbo kaže:
Je li ispravno reći '"stvarnost nečega" ili "zbiljnost nečega"?
(Nekak mi se čini da je ovo prilično glupo pitanje, no radi se o naslovu).
Osim toga (ne znam zašto ne bi moglo 'pored toga'), jesam li ispravno upotrijebio 'no' u gornjnoj rečenici, i bi li jednako ispravno bili da sam umjesto 'no' stavio 'međutim? Reality je obično stvarnost, a actuality je obično zbiljnost (ovo drugo je najčešće vezano za razlikovanje potencijalno /aktualno, dakle moguće/ozbiljeno).
goranbo kaže:
Je li ispravno reći '"stvarnost nečega" ili "zbiljnost nečega"?
(Nekak mi se čini da je ovo prilično glupo pitanje, no radi se o naslovu).
Osim toga (ne znam zašto ne bi moglo 'pored toga'), jesam li ispravno upotrijebio 'no' u gornjnoj rečenici, i bi li jednako ispravno bili da sam umjesto 'no' stavio 'međutim?
Eh, da... Sad moram ispočetka. :rolleyes:
1. Ni "stvarnost" ni "zbiljnost" nisu baš podesne za sintagmu s imenicom u genitivu. Govori se, naime, o nekakvoj ili nečijoj stvarnosti odnosno zbiljnosti, ali o bîti nečega.
2. Zato što ja tako kažem (da ne pišem opet o prilozima). ;)
3. Da, premda bi (stilistički) bilo bolje napisati "međutim".
4. Nekoga se o nečemu poučava (recimo, ja tebe o jeziku).
Nymann kaže:
Može li mi neko objasniti pojmove bilježitosti, oviska i skladnje? :confused:
Treći su pojam (uglazbljene) "pjesme" ili kakvi "stihovi". Za prva dva nikad nisam čuo, ali potražit ću.
goranbo
19.07.2004., 22:52
Može li se od prezimena Achterberg koje označava žensku osobu napraviti posvojni pridjev, i kako bi takav glasio?
Achterbergica - Achterbergičin.
Gospođa Achterberg - gospođe Acheterberg.
Ime u nominativu + Achterberg - ime u genitivu + Achterberg.
Koliko se mogu sjetiti, ovo su jedine tri mogućnosti koje ti stoje na raspolaganju. Osim 'Achterbergova', ali si tu opet osuđen na posvojni genitiv, da ne spominjemo razliku u značenju, no tebi to ovdje nije bitno.
Mayflower
20.07.2004., 01:39
Meni do dana danasnjeg "ftica" zvuci prirodnije nego "ptica", "trambaj" nego "tramvaj". Za ovo drugo mi i nije tako zao osim sto zvucim smijesno - tramvaj je jedna od mogucih verzija transkripcije s engleskog.
A moja baka jos uvijek govori "sengvic" (tvrdo c, naravno).
goranbo
20.07.2004., 10:35
Što kažete na naslov:
"Da li ijedan lijek zaista/stvaro djeluje"
Znam da bi vjerojatno trebalo ići 'Djeluje li ...', međutim ...
A što ti kažeš na solomunsko rješenje: "Je li ijedan lijek zaista / uistinu djelotvoran?" ;)
Lali Puna
20.07.2004., 13:33
Kaže Jutarnji danas: Cedevita donirala Petrovu bolnicu...
WTF? Jel to znači da je Cedevita nekome darovala Petrovu bolnicu?
(naravno, htjeli su reći da je cedevita nešto darovala Petrovoj bolnici). Bi li onda ispravnje bilo Cedevita donirala Petrovoj bolnici?
goranbo
20.07.2004., 18:34
Didi kaže:
A što ti kažeš na solomunsko rješenje: "Je li ijedan lijek zaista / uistinu djelotvoran?" ;)
Joj, zaista sam bio blizu tog rjesenja. Super je. Premda malo je solomunsko. (zapravo cu jos razmisliti)
Kaže Jutarnji danas: Cedevita donirala Petrovu bolnicu... WTF? Jel to znači da je Cedevita nekome darovala Petrovu bolnicu? (naravno, htjeli su reći da je cedevita nešto darovala Petrovoj bolnici). Bi li onda ispravnje bilo Cedevita donirala Petrovoj bolnici?
Ja kao laik mislim da ne bi.
Milsim i da je moguće da Jutarnji dobro kaže jer donirati možda znači i darivati (nekome), pa su mogli napisati i Cedevita darivala Petrovu bolnicu.
(Cekam potvrdu i priznanje :))
vBulletin® v3.8.4, Copyright ©2000-2013, Jelsoft Enterprises Ltd.