PDA

View Full Version : Toplinske crpke


stranice : 1 [2] 3 4 5

viz
11.02.2009., 10:12
...Korištenjem TP zrak/zrak/voda na Vaš opisani način izbjeglo bi se investiranje u nabavku rekuperatora + sustava predgrijavanja zraka u rekuperator. ...
...Ona TP sa početka (sustav zrak/zrak/voda) je zato dobar način za kvalitetnije grijanje st. prostora, PTV, ulaznog zraka kont. prozračivanja samo do cca. 22°C. Toplinu koristi iz izlaznog zraka + okolni zrak. Cijena ne bi trebala biti tako visoka kao za npr. kombinirane uređaje. TP tog tipa sam vidio na web-u i hrvatski je patent i proizvod (pisao sam o tome na forumu o klimama - MAK uređaj) koju bi trebalo samo malo doraditi da radi u skladu sa prozračivanjem...

Zbog novih spoznaja mijenjam mišljenje:

Prozračivanje treba biti, po mojim novim spoznajama, zasebni sustav neovisan o sustavu grijanja i/ili hlađenja. Najbolji način prozračivanja (zdravlje, komfor i energetska efikasnost) je kontrolirano prozračivanje sustavom sa rekuperatorom i sklopom za predgrijavanje/rashlađivanje ulaznog zraka (zemljani izmjenjivač: izravni gdje zrak ide po cijevima u zemlji ili neizravni - posredni). Poželjno je izabrati sustav sa što je većim korisnim djelovanjem kako bi temp. razlika izlaznog i ulaznog zraka u stamb. prostoru bila što manja.

Iskorištavanje topline izlaznog zraka iz sustava prozračivanja zajedno sa toplinom vanjskog zraka nije dobra zamisao:

As for directing the air from the exhaust of the MHRV into the ASHP, this is not usually recommended. Depending on how good the MHRV is at removing moisture, the exhaust air may be rather humid and could cause the ASHP heat exchanger to ice up. In any case, the volume of air expelled by the MHRV will be small compared to how much air the ASHP needs to move to get useful heat out of.

No ideja da se koristi toplina vanjskog zraka za grijanje PTV i stamb. prostora je OK. Za moj slučaj to potvrđuje i provjera na: WWW.STIEBEL-ELTRON.DE
Taj kombinirani uređaj također treba u ljetnom periodu prebacivati toplinu iz stamb. prostora u akumulaciju PTV.

dsabol
11.02.2009., 17:36
Naravno da ima rješenja za predgrijavanje zraka toplom vodom. I to na očitom mjestu :)

http://www.paul-lueftung.net/.../9_heizelemente... (http://www.paul-lueftung.net/downloads/9_heizelemente_090113.pdf)

Samo da napomenem da za 250 kubika na sat treba 'samo' 6 kW struje. A i tople vode treba ozbiljna količina (iako kruži, ne znam koliko je treba dogrijavati). Ja ću vrlo vjerojatno ići na spominjani posredni zemljani izmjenjivač.

dreamcatchers
11.02.2009., 20:41
imam pitanje.. nije jako vezano za temu ali mi je bezveze otvarati novu za ovako nesto.
:ne zna: ne mogu naci ovu informaciju na netu. nego.. kada se zatvori dotok vode citavoj kuci.. da li se bojler nekim cudom odluci isprazniti sam od sebe ili ostaje pun dok netko ne dodje do njega i odluci ga isprazniti? s time da je bojler odmah ugasen da ne grije bezveze ako nema dotoka nove vode.

:confused:

hvala unaprijed

viz
11.02.2009., 22:17
imam pitanje.. nije jako vezano za temu ali mi je bezveze otvarati novu za ovako nesto.
:ne zna: ne mogu naci ovu informaciju na netu. nego.. kada se zatvori dotok vode citavoj kuci.. da li se bojler nekim cudom odluci isprazniti sam od sebe ili ostaje pun dok netko ne dodje do njega i odluci ga isprazniti? s time da je bojler odmah ugasen da ne grije bezveze ako nema dotoka nove vode.

:confused:

hvala unaprijed
Teško da će se bojler isprazniti sam od sebe, pa i ako se otvore slavine, a zatvori dovod vode. Zatvorte dovod vode u kuću i sve slavine - bojler će ostati stalno pun vode.
Ako se voda duže ne koristi - prije korištenja tople potrošne vode - pustite da oteče u odvod min. cca. 1.5 volumena bojlera - da ne koristite ustajalu vodu.
Za pražnjenje bojlera: zatvoriti dovodni ventil - ispred bojlera, otvoriti slvinu na toplo (nešto će malo izići vode), otpojiti dolazni vod (još nešto vode će otići) i usmjeriti ga na mjesto izljevanja vode, pomalo otpajati odlazni vod iz bojlera (da voda naglo ne krene - regulirati otpojenošću odlaznog voda) i nakon nekog vremena bojler je prazan. Ne uključivati grijač kad je bojler prazan!

viz
11.02.2009., 22:41
Naravno da ima rješenja za predgrijavanje zraka toplom vodom. I to na očitom mjestu :)

http://www.paul-lueftung.net/.../9_heizelemente... (http://www.paul-lueftung.net/downloads/9_heizelemente_090113.pdf)...
Mislim da su ovo elementi za dogrijavanje zraka koji je došao izvana, predgrijao se u npr. zemljanom izmjenjivaču, te zagrijao rekuperatorom. To je opcija za pasivnu kuću gdje nema posebnog sustava za grijanje, već se ulazni zrak dogrijava ovim elementima za max. 30K i time se grije pasivna kuća (ne postoji npr. podno/zidno grijanje).
Ne znam dobro njemački, ali mislim da sam dobro skužio!

Tomica74
11.02.2009., 23:50
Mislim da su ovo elementi za dogrijavanje zraka koji je došao izvana, predgrijao se u npr. zemljanom izmjenjivaču, te zagrijao rekuperatorom. To je opcija za pasivnu kuću gdje nema posebnog sustava za grijanje, već se ulazni zrak dogrijava ovim elementima za max. 30K i time se grije pasivna kuća (ne postoji npr. podno/zidno grijanje).
Ne znam dobro njemački, ali mislim da sam dobro skužio!

Upravo sam to htio reci, ali ni moj njemacki nije nesto.
Mislim da bi trebalo pogledati pod Produkte & Leistungen>Teile und Zubehör>Defrosterelemente.
Pozdrav

dsabol
12.02.2009., 21:07
Da, tako je. Ovi za odmrzavanje su ipak slabiji (do 2kW).

tom_pz
12.02.2009., 21:30
Evo da se i ja malo uključim u ovu temu. Prije par mjeseci također je bilo govora o rekuperaciji na forumu, ali u temi o građenju kuće i vrlo brzo se prešlo na druge stvari tako da je rekuperacija ostala po strani. Zanima me da li tko ima iskustva sa rekuperacijom tj. da li ima ugrađen rekuperator u svojoj kući?
Do sad su svi pisali o nekim drugim ljudima koji imaju ovo imaju ono a nitko da kaže konkretno imam to i to i radi tako i tako, zadovoljan sam ili nisam! Ovako sve ispada kao mlaćenje prazne slame a pogotovo kad se krene sa cijenama.

Inače sam u izgradnji kuće i planiram ugraditi rekuperator ako bude mogućnosti (love), a ovu zimsku pauzu koristim za prikupljanje informacija o rekuperaciji.

viz
12.02.2009., 22:59
... Zanima me da li tko ima iskustva sa rekuperacijom tj. da li ima ugrađen rekuperator u svojoj kući?
...Inače sam u izgradnji kuće i planiram ugraditi rekuperator ako bude mogućnosti ...
Mene je to isto zanimalo. Ove sam zime uz instalaciju klima-bojlera KOS 12i dobio i mali rekuperator besplatno. Taj mali rekuperator O2 je inače dio klima uređaja Haier Art Look, a kod mene je instaliran bez upravljanja - kad radi klima radi i on. Uz to što ima jako mali kapacitet, slab mu je i stupanj djelovanja. No svejedno: dobici od prisilnog prozračivanja su očiti. U kupaonici - gdje je instaliran - su nestali uobičajeni mirisi (ne treba više osvježavati zrak drugim kemikalijama), rel. vlažnost se smanjila (nakon tuširanja nije sve kao u izmaglici). No uvidio sam i sljedeće: jako je bitno sve dobro i korektno isplanirati i instalirati: sa dobrim položajem kanala, sifonskim sakupljačima kondenzata (gdje god se hladi), kvalitetnim rozetama, filterima, dobrom toplinskom i zvučnom izolacijom itd.
Ona PP prezentacija od Paul-a (link sam već dao) pokazuje dobre smjernice kao priprema za daljnji razvoj projekta kontroliranog prozračivanja.

viz
15.02.2009., 10:31
Na web-u sam pronašao zanimljiv file o usporedbi troškova i amortizaciji za razne vrste toplinskih pumpi kod primjene za grijanje stamb. prostora i pripreme potrošne tople vode (PTV):
http://www.effiziento.de/uploads/media/Kostenbeispiel_Waermepumpen.pdf
Molim komentare ili slične web sadržaje!

sunce_more
15.02.2009., 13:02
Viz, evo proslo je vec neko vrijeme od tvoje ugradnje klima-bojlera, a nema opširnijih dojmova (ne racunajuci ovaj rekuperatoric koji i nije standardni dio). Molim, napisi malo o pozitivnim i ev. negativnim stranama, svojim zadovoljstvom (kolicina tople vode, temperatura, brzina grijanja vode, rad pri nizim temperaturama, razina buke unutarnje i vanjske jedinice, kolika ti je udaljenost od vanjske jedinice do bojlera...). Unaprijed zahvaljujem, pozdrav iz suncem okupane Dalmacije:):)

viz
15.02.2009., 17:54
Viz, evo proslo je vec neko vrijeme od tvoje ugradnje klima-bojlera)...

Nisam se htio očitovati glede rada jer sam htio malo duže vidjeti kako će raditi.

Da pojasnim ostalima koji nisu pročitali moje postove na forumu o klimama (Par pitanja o klimama...):

Početkom godine sam ugradio u stan (u unutrašnjosti - okolica ZG) kombi-klima uređaj firme MB Frigo KOS-12i. Uređaj je rađen po patentu prof. Fabris sa Splitskog fakulteta. Osnova uređaja je Haier (inverter u mom slučaju) klima uređaj i bojler od 80l s el. grijačem. Link za uređaje je:
http://www.mbfrigo.hr/wp-content/uploads/2008/07/kombi-klima-uredjaji-2008a.pdf

Uređajem sam jako zadovoljan. U ovom zimskom periodu smo grijali stamb. prostor i PTV u bojleru. Radio je i kad je vani bilo -16°C (problemi su kad je vanjska temp. oko 0°C - hvatanje inja na vanjski izmjenjivač topline - no uređaj to bez problema odledi). Nekoliko dana je bio da nije bilo potrebno grijanje prostora - grijanje vode u bojleru je radilo bez problema, normalno brže. Nadam se da će ljeti raditi također dobro - tad hladi prostor prebacujući toplinu u bojler.
Komfor tople vode se nije smanjio - još se je i povećao, jer je uvijek više snage na raspolaganju nego ranije - voda se brže zagrije na cca. 50°C. Ako nam je bio dostatan prijašnji bojler sa 2 kW snage el. grijača - ovaj ima debelu rezervu. Troje ljudi se zaredom mogu bez problema istuširati.
Buka vanjske jedinice je minimalna - na 1. smo katu, a u prizemlju se ne čuje jel uređaj radi ili ne. Mala je buka što se prenosi bakrenim cijevima do bojlera - no to sam smanjio boljim položajem i ukrućenjem cijevi na ulazu u bojler (montažeri su se trebali malo više potruditi). Za unutarnju jedinicu mogu reći samo riječi hvale. U odnosu na Panasonic inverter klimu (2 god. radi bez greške) kod grijanja odmah puše ugrijan zrak. Buka im je ista kod iste brzine strujanja zraka. U početku se osjetio neki miris (kemikalije - iz boje, konzervansa ili nečega sl.) no kasnije je nestao.
Udaljenost vanjska-bojler je 6m, a vanjska jed.-unutarnja jed. je 5m.
Potrošnja el. energije bi trebala biti manja - uskoro će se vidjeti, a i preko ljeta bi trebala biti.
Čestitke prof. Fabris i ekipi MB Frigo na odličnom proizvodu.
Vama u Dalmaciji se definitivno isplati uzeti.

viz
16.02.2009., 09:21
...Početkom godine sam ugradio u stan (u unutrašnjosti - okolica ZG) kombi-klima uređaj firme MB Frigo KOS-12i. Uređaj je rađen po patentu prof. Fabris sa Splitskog fakulteta. Osnova uređaja je Haier (inverter u mom slučaju) klima uređaj ...

Na tržištu se nalaze proizvodi kao npr. Daikin Altherma koji su OK, ali im nedostaju neke karakteristike kao npr.: ne mogu istovremeno grijati stamb. prostor i PTV, hlađenje je tek kao opcija, nemogućnost hlađenja stamb. prostora prebacivanjem topl. u spremnik PTV, visoka cijena (kvaliteta je OK, ali je rang cijena previsok). Ima prednost: mogućnost rada u suradnji sa solarnim grijanjem PTV (ne i za solarno grijanje stamb. prostora). No ta prednost je kod KOS ili MAK uređaja zamjenjena drugom boljom osobinom: prebacivanjem topline iz stamb. prostora u spremnik potrošne tople vode.
Ako sam nešto krivo sročio, molim ispravak!

viz
16.02.2009., 10:22
Na tržištu se nalaze proizvodi ...

Jedini trenutni uređaj (namjenjen samo za pasivne kuće do 180m2 stamb. površ.), a da ima mogućnost hlađenja uz odvođenje topline iz izlaznog otpadnog zraka u akumulaciju PTV, je kombinirani kompaktni uređaj danske firme Nilin VP18-10P:
http://www.nilan.de/fileadmin/PDF/Prospekte/Deutsch/VP18-10%20Prospekt.pdf
Za veće prostore i za 3-litarske NEK bi trebala veća topl.snaga uređaja- kakvu imaju kombinirani uređaji firma: Paul, Tecalor, Effiziento i Stiebel Eltron (od 3.5 do 6 kW topl. snage koju uzimaju iz mješavine ulaznog vanjskog zraka i otpadnog izlaznog zraka) no oni nemaju mogućnost hlađenja i kod hlađenja prebacivanja topline u spremnik PTV. Kad bi i to imali, bili bi odličan odabir za 3-litarske ili pasivne kuće - kao jedini potrebni uređaj za osiguranje ugodne klime stamb. prostora.
No ne trebaju oni to razviti. Ovdje leži dobar potencijal za hrvtske stručnjake da razviju kvalitetan uređaj i da prodajemo vrhunsku tehnologiju :)

Nimalo Vazan
16.02.2009., 15:30
S obzirom da sam pokrenuo temu eto nakratko, mada nemam puno vremena jer sam u zadnje vrijeme često na putu.

Baš mi je drago da se tema ovako rasplamsala gdje ima dosta kvalitetnih informacija i mišljenja.

Evo ja šaljem link na jedan vrlo zanimljiv a pretpostavljam i skupi uređaj.

http://www.paul-lueftung.net/index1.php4?id=15&ruid=35

Pozdrav svima

:top::top::top:

miran18
16.02.2009., 21:09
Za sve one kojima to nešto znači firma Paul je frend firma od Stiebel Eltron znači uređaji se proizvode u Stiebel Eltron ali je firma Paul jedna od respektabilnih firmi u DE koja ima veliku većinu ing. koji su klikeraši.
Neznam točan datum ali negdje u 4 mjesecu bit će seminar u Zagrebu namjenjen za projektante pod pokroviteljstvom Stiebel Eltron možda neko ima volje i želje iz prve ruke od proizvođača čuti šta je novo . Mislim da je nova regulacija iPod od Aple jako zanimljiva i vrlo učinkovita.

swedishbrick
17.02.2009., 10:44
Zanima me da li tko ima iskustva sa rekuperacijom tj. da li ima ugrađen rekuperator u svojoj kući?

...Inače sam u izgradnji kuće i planiram ugraditi rekuperator ako bude mogućnosti (love), a ovu zimsku pauzu koristim za prikupljanje informacija o rekuperaciji.

ugradio sam rekuperaciju na prolece prosle godine. sada sticem iskustva prve zimske upotrebe.

rekuperator je povezan na kamin sa toplovazdusnim komorama i ventilatorima koji usisavaju taj vruc vazduha, u jedan zajednicki sistem cevnog razvoda dalje po sobama.

kapacitet rekuperatora je 250 m3/h pri 150Pa, uz efektivnost od 90% (prema proizvodjacu).
u praksi vrlo blisko toj brojci, vrlo sam zadovoljan izmenom toplote.

tip rekuperatora je Daytona 250 (poljski, Dospel) a sam izmenjivac toplote je od Heatex-a (Svedska) aluminijumski protivstujni.

najvidljivija posledica rekuperatora je vlaznost vazduha koja se krece od 30tak do 40tak % najcesce.

i potpuno uklanjanje sirenja "mirisa" iz mokrih cvorova, kuhinje.

sa moje strane, preporuka za sistem rekuperacije.

tom_pz
17.02.2009., 13:48
ugradio sam rekuperaciju na prolece prosle godine. sada sticem iskustva prve zimske upotrebe.

rekuperator je povezan na kamin sa toplovazdusnim komorama i ventilatorima koji usisavaju taj vruc vazduha, u jedan zajednicki sistem cevnog razvoda dalje po sobama.

kapacitet rekuperatora je 250 m3/h pri 150Pa, uz efektivnost od 90% (prema proizvodjacu).
u praksi vrlo blisko toj brojci, vrlo sam zadovoljan izmenom toplote.

tip rekuperatora je Daytona 250 (poljski, Dospel) a sam izmenjivac toplote je od Heatex-a (Svedska) aluminijumski protivstujni.

najvidljivija posledica rekuperatora je vlaznost vazduha koja se krece od 30tak do 40tak % najcesce.

i potpuno uklanjanje sirenja "mirisa" iz mokrih cvorova, kuhinje.

sa moje strane, preporuka za sistem rekuperacije.

Konačno nešto konkretno!
DOSPELA sam gledao, a taj model je cca 9000 kn + pdv i troškovi uvoza. Ne čini se loš, a još u kombinaciji s kaminom je prava srvar. Ja ću također imati kamin u kući tako da mi je ova kombinacija vrlo zanimljiva i izvediva.

viz
18.02.2009., 08:30
ugradio sam rekuperaciju na prolece prosle godine. sada sticem iskustva prve zimske upotrebe...najvidljivija posledica rekuperatora je vlaznost vazduha koja se krece od 30tak do 40tak % najcesce.i potpuno uklanjanje sirenja "mirisa" iz mokrih cvorova, kuhinje...

Hvala za iznesena konkretna iskustva.
Rel. vlažnost zraka od 30 do 40% je idealna.
Puno puta sam čuo od ljudi kako: centralno grijanje isušuje zrak i kako ga je potrebno ovlaživati.
Meni je to sasvim nelogično. Centralno grijanje sustavom radijatora samo prenosi toplinu, a temp. u prostoriji bi trebala biti rel. konstantna (nema prijenosa vlage).
Ne vidim način na koji bi centralno grijanje moglo isušivati zrak (ili se varam?).
Znam da zrak, osim svog kem. sastava plinova, sadrži i puno čestica (od onih velikih koje se vide kod snažnog osvjetljenja do skupina makro-molekula veličine manje od mikrometra).
Kod rel. vlažnosti zraka u zagrijanim prostorijama ispod 35% lako se može povećati stvaranje prašine usljed jačeg sušenja odjeće, tepiha, namještaja i sl.
Zato se ne preporuča rel. vlažnost ispod 30% (kad dolazi i do pojačanog isušivanja sluzokože gornjih dišnih puteva).
U slučaju visoko-temperaturnog sustava grijanja (npr. radijatori u sustavu 80/60°C) čestice prašine prolaze kroz grijaća tijela (npr. površine radijatora) visoke temp. kad dolazi do njihova tinjanja čime nastaju amonijak i neki drugi plinovi, a čestice često pougljene (najlakše se to vidi po tamnim mrljama na zidu iznad radijatora) - rezultat je nadraživanje dišnih organa. Rel. vlažnost može biti i preko 50%, a da se osjeti ovaj efekt.
Sustav nisko-temperaturnog grijanja (npr. zidno, podno, stropno) ne dovodi do tinjanja čestica i komfor je već samo zbog toga daleko bolji (glavna prednost, npr. podnog grijanja, je u ramnomjernom rasporedu temp. po prostoriji i stoga je strujanje zraka u prostoriji usljed male razlikre temp. daleko manjeg intenziteta).
Jedana od često spomenutih mana podnog grijanja je povećano stvaranje prašine. Meni je to sasvim nelogično: povećanje prašine je zbog manje rel. vlažnosti zraka i prisustva sintetskih i sl. materijala koji se daju lako elektrostatički nabiti (u industriji je i zbog tehn. procesa, prometa i dr.), a potpomognuto povećanim strujanjem zraka u prostoriji. Podno grijanje ne mijenja rel. vlažnost zraka već samo prenosi toplinu (kao i svi ostali sustavi grijanja), a strujanje uzrokovano temp. razlikama je najmanjeg intenziteta.
Kvaliteta klime u prostoriji se može mjeriti raznim parametrima, no najbitniji i najvažniji parametar je broj (postotak) nezadovoljnih osoba klimom (može se izražavati i u decipolima) u prostoriji (nisu toliko bitni parametri kao npr.: kem. sastav zraka, % vlage, temper., konc., vrsta i vel. čestica u zraku). Ispitivanjem Fang, Clausen i Fanger-a iz 2000. g. se vidi da je najmanji postotak nazadovoljnih osoba klimom u prostoriji kod rel. vlažnosti od 30 do 40%, kao i da je manji postotak nezadovoljnih kod niže temp., a iste rel. vlažnosti zraka.
Smanjenje rel. vlažnosti zraka se najlakše postiže zimi prozračivanjem. Vanjski zrak na npr. -10°C i 80% rel. vlage kad se zagrije u stamb. prostoriji drastično smanjuje svoju rel. vlažnost. Stoga u prostorijama koje imaju stolariju koja loše brtvi, a intenzivno se griju, dolazi zimi do smanjenja rel. vlažnosti. Namjernim prozračivanjem stvaranja propuha na 5 min. može se smanjiti rel. vlažnost i za 30%. Sustavom prisilnog prozračivanja se i u dobro zabrtvenim prostorima zimi drži % rel. vlažnosti u vrijednostima 30 do 40%.

Vi ste dali konkretan dokaz ovom razmišljanju. Još jednom Vam hvala na tome.:top:

FEDAYIN
19.02.2009., 13:03
PozdraF

Eto čitam Vas neko vrijeme pa molim nekoga ko se kuži u pumpe da mi odgovori na moje famozno pitanje
Naime posjedujem jednu veliku zemlju u predgrađu Zagreba u centru maloga grada.
Za koji dan krečem u izradu lokacijske dozvole za višestambene obijekte.
Zanima me ekološki prihvatljiva gradnja i pomak od arhitektonskih standarda naravno bliže Libeskindu nek dvorcu na Kajzerici.
Pitanje glasi
1.
Jeli izvediva izrada grijanja putem toplinske crpke u višestambenom obijektu
2.
Koliko je to važno za potencijalne kupce(Za mene je)
3.Koliko to poskupljuje samu investiciju obzirom da projekat mislim naplatiti iz marže a ne iz više cijene stana.
Hvala svim ljudima dobre volje koji mi odgovore na pitanje

viz
21.02.2009., 10:24
PozdraF

Eto čitam Vas neko vrijeme pa molim nekoga ko se kuži u pumpe da mi odgovori na moje famozno pitanje
Naime posjedujem jednu veliku zemlju u predgrađu Zagreba u centru maloga grada.
Za koji dan krečem u izradu lokacijske dozvole za višestambene obijekte.
Zanima me ekološki prihvatljiva gradnja i pomak od arhitektonskih standarda naravno bliže Libeskindu nek dvorcu na Kajzerici.
Pitanje glasi
1.
Jeli izvediva izrada grijanja putem toplinske crpke u višestambenom obijektu
2.
Koliko je to važno za potencijalne kupce(Za mene je)
3.Koliko to poskupljuje samu investiciju obzirom da projekat mislim naplatiti iz marže a ne iz više cijene stana.
Hvala svim ljudima dobre volje koji mi odgovore na pitanje

Imate dobru ideju. Šteta što Vam se prodavači i ugrađivači toplinskih pumpi ne javljaju.
Toplinska crpka ima osnovno ograničenje, a to je: potrebna joj je topl. energija okoline. Kod manjih objekata to nije problem - na raspolaganju su razni izvori.
Za veću zgradu to je kompliciranije za izvesti.
Pojasnite malo Vaš slučaj:
1.) koji izvor topline želite koristiti (zrak, zemlju, podzemne vode)?
2.) kolika Vam snaga za grijanje treba po m2 stamb. površine, tj. kakva će zgrada biti?
3.) planirate li centralni ili manje (po stanovima) sustave za grijanje?

Jeste li razmišljali o plinom pokrenutoj većoj toplinskoj crpki zrak-voda?

Za potencijalne kupce je to poprilično bitno - koliko će trošiti energije za grijanje/hlađenje/ventiliranje. Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, (N.N. 76/07 - čl. 15. stavak 2.), prije promjene vlasništva dijela zgrade (stana), prodavač je dužan pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade - izdaje ga ovlaštena osoba. To znači da ste dužni kupcima dati ispravu o tome kolko će energije biti potrebno za grijanje/hlađenje/ventiliranje stana. Ako je energija dobivena toplinskom crpkom, prema COP pumpe i cijeni el. energije (ili neke druge energije) se mogu predvidjeti troškovi za grijanje/hlađenje/ventiliranje stana. Da je energija npr. dobivena putem el. grijača - potrebna energija se množi sa cijenom el. energije; no kod topl. crpke potrebna (npr. el.) energija se dijeli sa COP topl. crpke i množi sa cijenom energije-energenta.

Kad odgovorite na gornja pitanja, možete podnjeti zahtjev za ponudu za konkretni sustav grijanja/hlađenja/prozračivanja i usporediti troškove investicije.
Nadam se da sam malo pomogao!

dunavac
22.02.2009., 20:19
No nije uvjet korištenje zemljanog zračnog izmjenjivača topline. Njime se samo smanjuju troškovi za npr. el. energiju. Većina rekuperatora ima zahtjev da temp. ulaznog svježeg zraka bude min. 0°C (osim onih vrhunskih gdje je min. temp. -10°C). Osim predgrijavanja toplinom zemlje, najčešće se predgrijava el. energijom (nije neki ekonomski, ekološki i higijenski način- spaljen zrak vel. temp. el. grijača ). Sustav predgrijavanja, a da nije zemljani izmjenjivač, prodaje npr. Remety - tvrtka iz Slo., a proizvod je tvrtke Brink (nemaju certifikat za pasivne kuće, a hvale se rekuperacijom od 95%). Javio sam se na njihov oglas za inženjera suradnika prije cca. mjesec dana, na što mi nisu upoće odgovorili - toliko o njihovoj susretljivosti i ljubaznosti :-(

Pozdrav viz i ostali koje zanima tema energija !
Moram reci da samo donekle imate pravo u postovima koje sam do sada procitao i ako vas stvarno zanima ta tema mozete se javiti preko e-mail (nakon toga je moguc i telefonski kontakt)
Da se predstavim ukratko : dolazim iz hr i zadnjih 12 godina radim za njemacku tvrtku koja vec 40god. proizvodi toplinske pumpe na razlicite sustave tj. zrak , zemlja(kolektori ,sonde, v kolektori)voda

viz
23.02.2009., 08:07
Pozdrav viz i ostali koje zanima tema energija !
Moram reci da samo donekle imate pravo u postovima ...
Drago mi je da ste se javili na forum:top:.
Ja nemam neka konkretna iskustva iz prakse i Vi bi mogli dati dobar doprinos poboljšanju diskusije na forumu.
Znam da su mi neka iznesena razmišljanja bila upitna., no neke sam čitatelje zasigurno naveo na drugačije razmišljanje, a možda sam im i pomogao u donošenju nekih odluka.

dunavac
23.02.2009., 20:04
PozdraF

Eto čitam Vas neko vrijeme pa molim nekoga ko se kuži u pumpe da mi odgovori na moje famozno pitanje
Naime posjedujem jednu veliku zemlju u predgrađu Zagreba u centru maloga grada.
Za koji dan krečem u izradu lokacijske dozvole za višestambene obijekte.
Zanima me ekološki prihvatljiva gradnja i pomak od arhitektonskih standarda naravno bliže Libeskindu nek dvorcu na Kajzerici.
Pitanje glasi
1.
Jeli izvediva izrada grijanja putem toplinske crpke u višestambenom obijektu
2.
Koliko je to važno za potencijalne kupce(Za mene je)
3.Koliko to poskupljuje samu investiciju obzirom da projekat mislim naplatiti iz marže a ne iz više cijene stana.
Hvala svim ljudima dobre volje koji mi odgovore na pitanje

1. Naravno izvedivo i to bez problema
2. Nerazumijem u kojem slucaju vazno , vazno je da se ustedi energija ili?
3. Naravno da poskupljuje investiciju ali i smanjuje troskove stanovanja i poboljsava kvalitetu same
Primjera radi ako objekt kosta 200 000€ a sa TP 240 000€ tih 40 000€ vraticemo za 5-8 godina stime da moramo racunati da nase TP imaju vijek i preko 30 i 35godina dok bi u istom razdoblju svaki drugi sistem najmanje 2 ili 3 puta zamjenili osim toga je 100% ekolosko prihvatljivo rijesenje ja mislim da vise argumenata netrebamo ili?

Tomica74
24.02.2009., 11:50
Koliko sam dosada shvatio :confused: razlikujemo dva osnovna koncepta dizalica topline: apsorpcijske i kompresorske. Prve za svoj rad trose toplinu, a druge struju.
Koliko sam skuzio rasprava se do sada vodi iskljucivo o drugima.
Osobno me vise zanimaju prve (ekoloski razlozi), pogotovo oni koji trose obnovljive izvore energije. Molim sve koji znaju vise da se ukljuce u raspravu. Vidio sam neke komercijalno dostupne plinske apsorpcijske TP (zrak/voda) te neke strane rasprave o TP na pelete (uglavnom se radi o vecim snagama).
Mozda netko ima vise iskustva s apsorpcijskim TP ?
Pozdrav

gogo_2006
24.02.2009., 12:26
Hvala za iznesena konkretna iskustva.
Rel. vlažnost zraka od 30 do 40% je idealna.
Puno puta sam čuo od ljudi kako: centralno grijanje isušuje zrak i kako ga je potrebno ovlaživati.
Meni je to sasvim nelogično. Centralno grijanje sustavom radijatora samo prenosi toplinu, a temp. u prostoriji bi trebala biti rel. konstantna (nema prijenosa vlage).
...........
Možda se ovdje radi o tome da se sa povećanjem temperature u prostoru smanjuje relativna vlažnost, a zvog relativno niskih vanjskih temperatura niti prozračivanje (željeno ili neželjeno) ne povećava relativnu vlažnost.

Isto tako ovih 30% mi se čini poprilično nisko, ali pretpostavljam da je ugoda individulana. Vlažnost zraka utječe i na "osjet topline" pa je vjerojatno pri jako niskoj rel vl. potrebno podići temperaturu u prostoriji :D


Jedana od često spomenutih mana podnog grijanja je povećano stvaranje prašine. Meni je to sasvim nelogično:

Mislim da se ovdje radi o podizanju prašine sa poda (zbog strujanja toplog zraka) koji je daleko veće površine nego npr. radijator pa je samim time i količina prašine veća iako bi razlika u temp. trebala biti manja tako da mi je teorija o "više prašine" klimava (ali bit je ne u stvaranju nego u podizanju) :D

viz
24.02.2009., 13:20
Napravite probu:
Kad je vanjska temp. cca. -5°C ili niža, otvorite široko nasuprotne prozore (ili vrata) u grijanoj prostoriji (npr. 22°C) na cca. 5 min. Prostoriju potom zatvorite i pričekajte da se zrak u njoj ponovno zagrije na 22°C. Izmjerite rel. vlažnost prije i nakon prozračivanja.

Kod nas uvijek rel. vlažnost padne za cca. 20%.
Zna se desiti, kad su temp. bile ispod -10°C, da se rel. vlažnost kasnije smanji na razinu od cca. 25%. Ugoda takvog zraka je daleko veća nego ustajalog zraka sa cca. 55% rel. vlažnosti.
No onaj "zgodni" propuh od 5 min. i čekanje na zagrijavanje zraka - nisu mi nimalo ugodni.

blaenka
24.02.2009., 15:04
1. Naravno izvedivo i to bez problema


koliko bi otprilike koštala toplinska pumpa za 300m2 raspoređanih na 2 etaže? čisto otprilike je 10000€, 20 000...

viz
24.02.2009., 15:58
Ovisi o topl. snazi koja Vam treba za 300m2, a mislim i o vrsti izvora topline iz okoline.
No dunavac će dati i konkretne brojke. Razvod po objektu nije toliko ovisan o toplinskoj pumpi, te se često spominje kao odvojen izdatak (obično se daje cijena investicije u toplinsku pumpu, a posebno cijena investicije u sustav razvoda topline po objektu).

blaenka
24.02.2009., 19:08
izvor bi bila podzemna voda, a za topl.snagu neznam. fasada 10cm stiropora na ytongu od 25, prozori Uw1,1, klima mediteranska.
dunavac please koliko bi otprilike došlo koštat

dunavac
24.02.2009., 19:50
izvor bi bila podzemna voda, a za topl.snagu neznam. fasada 10cm stiropora na ytongu od 25, prozori Uw1,1, klima mediteranska.
dunavac please koliko bi otprilike došlo koštat

Ukoliko sam vas dobro razumio sa podzemnom vodom mislite vjerovatno bunar??
300m2 sa 10cm izolicije daje jako dobre uvjete
U slucaju TP na bunar da se razumijemo trebaju dva bunara jedan iz kojega izvlacimoi vodu i oduzimamo energiju i drugi tj. povratni bunar koji se mora nalaziti najmanje 10 do 15 od prvog pri tome je vazno za objekat od 300m2 da bunar uvijek ima dosta vode tj u konkrektnom slucaju je oko dva m3 protok po satu stime da moramo vodu takodje dati na analizu da bi se ustanovilo koji materijali ce biti koristeni u izvedbi TP sto znaci da voda moguce sadrzi previse kisika ili zeljeza sto nije pravilo
U slucaju da su ti uvjeti ispunjeni potrebno je znati potrebe objekta za toplom vodom da bi se mogla odrediti velicina bojlera(pufferspeicher, tesko mi je sve prevesti na hr jer sve su to stvari koje znam samo na njemackom)
ostalo je legenda znaci bunar kao izvor energije je idalno rijesenje gdje se temp. vode konstantno odrzava sto ljeti sto zimi od 11 do 14 stupnjeva i sa istim od jednog kw struje dobiva 6 ili 5.8 kw energije tj grijanja

Da skratimo bez kopanja bunara sa nase strane postave radijatora ili podnog grijanja znaci samo instalicija TP i bojlera i dovlacenje instalicija iz bunara sa plivajucom pumpom za objekat od 300 receno grubo oko 14 do 15000€
stime da prica uopce nije tako jednostavna kako se cini ali plus minus 2000€ grubo

blaenka
24.02.2009., 21:55
Ukoliko sam vas dobro razumio sa podzemnom vodom mislite vjerovatno bunar??


imamo uz ogradu naše parcele žilu podzemne vode,(prolazi i kod susjeda koji je pumpa vani i koristi za vrt i sl.)
šta je bolje kao izvor uzimati toplinu iz vode ili iz tla?
btw tnx na brzom odgovoru:)

dunavac
24.02.2009., 22:26
imamo uz ogradu naše parcele žilu podzemne vode,(prolazi i kod susjeda koji je pumpa vani i koristi za vrt i sl.)
šta je bolje kao izvor uzimati toplinu iz vode ili iz tla?
btw tnx na brzom odgovoru:)

iskoristivost TP sa energijom iz bunara je nesto bolja nego sto je to slucaj sa
sa energijom iz sondi tj. tla
bunar (grundwasser)1kw struja= 7 kw energije tj grijanja
sonde (sole ili glykol) 1kw struje= 6 kw(ili 1kw struje =5.1 kw grijanja u hladnijem periodu) grijanja dok kod sole postoje manja odstupanja sto bi znacilo da sto zima duze traje sonde se isto tako vise hlade sa recimo 15 stupnjeva koliko imamo vec na 100 metara dubine na 8 ili 9 stupnjeva zavisno od vanjske temperature dok jedan dobar bunar ima konstantniju temperaturu preko cijel godine sto ljeti sto zimi od nekih 11 do 14 stupnjeva
Drugi cimbenik je cijena busenja sondi koja iznosi od 35 do 55 € po metru dubine doke se bunar moze dosta jeftinije napraviti , cijene u hr mi jos nisu poznate

viz
25.02.2009., 08:06
...2. Nerazumijem u kojem slucaju vazno , vazno je da se ustedi energija ili?...

Energija se ne može uštedjeti (smanjiti potreba za istom) uz pomoću odabira aktivnih elemenata građevine (sustavi grijanja, hlađenja, prozračivanja stamb. prostora, kao i grijanje PTV). Uslijed promjena vanjske klime, a da bi se osigurao ugodan boravak osoba u objektu, građevini su potrebni pasivni i aktivni elementi (arhitekti me mogu ispraviti). Pasivni elementi osiguravaju smanjenje potrebne energije za osiguranje ugodne klime u objektu. Ostatak, što se pasivnim elementima ne uspije osigurati, potrebno je nadoknaditi aktivnim elementima građevine. Za aktivne elemente građevine potrebna je energija. Zaključak: pasivnim elementima se smanjuju potrebe za energijom, što se izborom aktivnih elemenata ne može osigurati.
Pojašnjenje: Toplinska crpka (kao primjer aktivnog elementa građevine) ne smanjuje potrebe građevine za energijom.
Mislilo se vjerojatno na smanjenje sredstava potrebnih za osiguranje potrebne energije. Odabir primarne energije-energenta je ekonomske prirode, no također i ekološke, a dijelom i političke, marketinške itd. Koliko sam do sad imao priliku primjetiti, većinu ljudi zanima baš ekonomski kriterij odabira izvora energije - energenta (ili sam u zabludi?).

Podzemne vode su jedan od izvora energije (energija okoliša) potrebne za osiguranje ugodne klime u građevini, a bunar je građevina koja pomaže u iskorištavanju tog izvora.

viz
25.02.2009., 10:18
Na web-u sam pronašao zgodan način orijentacijskog izračuna potrebne snage toplinske crpke i kapaciteta izvora topline:
http://www.mcsolar.hr/pumpe-proracun.swf

miran18
13.03.2009., 20:55
Pošto sam juče došao sa ish u Frankfurtu sa dosta velikim iznenađenjem sam saznao jednu stvarčicu vezanu za toplinske pumpe koje su definitivno postale veliki hit svi proizvođači opreme za grijanje ili hlađenje su imali svoju tp. ali jedan proizvođač je napravio tp. koja radi od -20 do+ 30 C a temperatura polaznog voda je +75C sa mogućnošću zagrijavanja tople sanitarne vode na 60C te mogućnost rada bez pufferspeicher sa integriranim specijalnim specherom.Sad je riješeno i to znači da se može priključiti direktno na radijatorsko grijanje u objektima koji imaju radijatore već postavljene ne treba neke velike radove . Sama činjenica da se uopće može grijati sa toplinskom pumpom i radijatorima je velika stvar . Pumpa je izvedena na verziji zrak voda znači bez bušenja i bez zemljani kolektora nedostatak je jedino što za sada je jedino verzija bez hlađenja , ali budući da se radi o radijatorima to i nije nedostatak . Toplinska crpka je pokretana sa dva inverterska kompresora i elekto magnetnim expanzionim ventilima . te još mnogo novitata ukratko kapa doli znanju i vrhunskim stručnjacima .

Nimalo Vazan
15.03.2009., 13:12
Pošto sam juče došao sa ish u Frankfurtu sa dosta velikim iznenađenjem sam saznao jednu stvarčicu vezanu za toplinske pumpe koje su definitivno postale veliki hit svi proizvođači opreme za grijanje ili hlađenje su imali svoju tp. ali jedan proizvođač je napravio tp. koja radi od -20 do+ 30 C a temperatura polaznog voda je +75C sa mogućnošću zagrijavanja tople sanitarne vode na 60C............. .

Možda se radi o istom proizvođaču na kojeg mislim i ja, no kolko zanm takvo što ima Njemački Dimplex več dvije godine, rad čak od -25 do +35, a temperatura polaza od čak 75 C te za pripremu tople vode do 58 C.

Radi se o visokotemperaturnim modelima LIH 22/26 TE.

Imaju oni više modela od kojih osnovni rade do 58C, srednjetempearturne do 65C a visokotemperaturne do 75 C

Naravno modeli zrak/voda i zemlja voda

:top::top::top:

ilko35
28.03.2009., 19:32
Zanima me koliku je temperaturu vode moguće stvoriti u bojleru sa toplinskom pumpom. Vidio sam verziju od 300l sa integriranom TP na vrhu bojlera, ali sam i čuo za tzv. klima-bojler, ustvari namjera mi je na jeftiniji način zagrijati određenu količinu vode u bojleru i onda je šibnuti kroz radijatore. Naravno treba mi barem 60 stepeni celzijusa.

puger
29.03.2009., 14:13
vidi ovdje ide na 65 stupnjeva
http://www.aermec.com/prodotti/default.asp?id=133&ftype=achiller&sun=srp

miran18
29.03.2009., 14:23
Zanima me koliku je temperaturu vode moguće stvoriti u bojleru sa toplinskom pumpom. Vidio sam verziju od 300l sa integriranom TP na vrhu bojlera, ali sam i čuo za tzv. klima-bojler, ustvari namjera mi je na jeftiniji način zagrijati određenu količinu vode u bojleru i onda je šibnuti kroz radijatore. Naravno treba mi barem 60 stepeni celzijusa.

teoretski moguće je postići kao temperatura polaznog voda a ona je 75C ali je uređaj za tu namjenu totalno loš izbor postoje uređaji koji sami po sebi imaju temperaturu polaznog voda veću od 60C.U pitanju je kapacitet toplinske pumpe .

Nimalo Vazan
30.03.2009., 06:38
Zanima me koliku je temperaturu vode moguće stvoriti u bojleru sa toplinskom pumpom. Vidio sam verziju od 300l sa integriranom TP na vrhu bojlera, ali sam i čuo za tzv. klima-bojler, ustvari namjera mi je na jeftiniji način zagrijati određenu količinu vode u bojleru i onda je šibnuti kroz radijatore. Naravno treba mi barem 60 stepeni celzijusa.

Uglavnom do 55 C, ostatak ide preko el. grijača kao i termička dezinfekcija.

To što si vidio sa spremnikom od 300litara to je najjednostavnija moguća varijanta pripreme tople vode sa TP-om. Spremnik se još može spojiti i nakotao za grijanje (uljni, plinski, drva.....)

To ti ima Gorenje več duže od 25 godina, samo se rijetko u kojoj kući može vidjeti. Imaju to I vaillant, Buderus, dimplex i mnogi drugi samo neznam tko od njih na našem tržištu. To je luksuz od nekakvih 12.000 - 16.000 kn ovisno o modelu.

Misllim da se od Gorenja može kupiti u Merkur centrima

:top::top::top:

viz
30.03.2009., 10:34
Teoretski, a i praktično (postoje takvi proizvodi i sustavi) je moguće grijati vodu iznad 60°C uz pomoć toplinske crpke. Jel to racionalno - to je već ??
U teh. specifikacijama toplinskih pumpi je dan dijagram "korisnog djelovanja" COP u ovisnosti od tražene temperature i/ili u ovisnosti od temperature izvora topline. Načelno - što je temperaturna razlika veća COP se smanjuje.
Kombi -bojler grije s TP vodu do cca. 50°C. Iznad toga grije el.-otporni grijač. Topl. crpka na spremniku (Gorenje i sl.) je praktična, po meni, samo u jednom slučaju - regulaciji vlage u prostoriji za sušenje rublja (možda za podrum gdje se drži npr. vino i želi se isušiti zrak -za držanje voća i povrća nije jer isušuje zrak).

lyinx
30.03.2009., 19:14
Teoretski, a i praktično (postoje takvi proizvodi i sustavi) je moguće grijati vodu iznad 60°C uz pomoć toplinske crpke. Jel to racionalno - to je već ??
U teh. specifikacijama toplinskih pumpi je dan dijagram "korisnog djelovanja" COP u ovisnosti od tražene temperature i/ili u ovisnosti od temperature izvora topline. Načelno - što je temperaturna razlika veća COP se smanjuje.
Kombi -bojler grije s TP vodu do cca. 50°C. Iznad toga grije el.-otporni grijač. Topl. crpka na spremniku (Gorenje i sl.) je praktična, po meni, samo u jednom slučaju - regulaciji vlage u prostoriji za sušenje rublja (možda za podrum gdje se drži npr. vino i želi se isušiti zrak -za držanje voća i povrća nije jer isušuje zrak).

Vidim da vam vas ta tema interesuje i to me veseli :) pozdrav
lyinx (index)

zhilly
29.04.2009., 07:41
Pozdrav,

Zatvorili su mi thread i uputili me k vama pa da vas pitam budući da imate dobre ideje. Moja ideja je da samo za hlađenje (umjesto klime) napravim cijev koja će ići kroz zemlju ili bunar do strateških mjesta u kući. Zrak bi se unutra upuhivao obični sobni ventilator koji bi bio vani u sjeni. Cilj je dobiti svježi i hladniji zrak tijekom vrućih ljeta bez potrebe za klimama koje troše puno struje. Pa imam par pitanja u vezi toga...

Da li se to moguće izvesti?
Da li bi se taj zrak uopće išta rashladio do kuće kada je vani 35 stupnjeva u u kojim uvjetima? Kako to funkcionira kod rekuperatora?
Koliko bi trebala biti minimalna duljina cijevi? Koliki treba biti promjer cijevi? Kakve cijevi koristiti da budu čvrste (ipak su pod zemljom), a istovremeno da se dobro hlade zemljom?
Da li treba neki odvlaživač? Da li će se raditi gljivice i plijesan u tim cijevima? Kako to spriječiti?
Kolike snage treba biti ventilator da to funkcionira? Da li je dobar obični ili treba neki jači? Kako izračunati potrebnu snagu?

viz
29.04.2009., 11:53
To je moguće izvesti.
Za to Vam je potreban izmjenjivač topline zrak-zemlja(podzemna voda?!!).
Jedan od takvih proizvoda je:
http://www.rehau.hr/gradnja/niskogradnja/koristenje.geotermalne.energije/awadukt.thermo.izmjenjivac.topline.zrak-zemlja.shtml
gdje se daje i software za proračun.
Odvlaživač nije potreban, ali je potreban ulazni filter-rešetke - ulazni dio, sifonski odvod koji, kad se hladi zrak, služi za odvod kondenzata i vode kod ispiranja cijevi - redovitog čišćenja.
Osim ovog izravnog izmjenjivača, postoji i posredni koji koristi posredni medij (glikol ili slanu vodu).

zhilly
30.04.2009., 07:56
To je moguće izvesti.
Za to Vam je potreban izmjenjivač topline zrak-zemlja(podzemna voda?!!).
Jedan od takvih proizvoda je:
http://www.rehau.hr/gradnja/niskogradnja/koristenje.geotermalne.energije/awadukt.thermo.izmjenjivac.topline.zrak-zemlja.shtml
gdje se daje i software za proračun.
Odvlaživač nije potreban, ali je potreban ulazni filter-rešetke - ulazni dio, sifonski odvod koji, kad se hladi zrak, služi za odvod kondenzata i vode kod ispiranja cijevi - redovitog čišćenja.
Osim ovog izravnog izmjenjivača, postoji i posredni koji koristi posredni medij (glikol ili slanu vodu).

Po čemu je ovo puno bolje od običnih npr. bakrenih cijevi? Pretpostavljam da je puno skuplje.
Nažalost ne znam dobro njemački pa ne mogu ništa izračunati. :(
Ove ulazne rešetke su za kukce ili ?
Gdje i kako pravilno napraviti sifonski odvod?

viz
30.04.2009., 09:10
Trebao sam biti konkretniji!
Hlađenje zgrade zrakom koji se rashladi predajući toplinu zemlji se može izvesti na 2 načina. Mislim da ste mislili na 2. :
1. način (meni ispravniji) je da se pomoću cijevi u stropu (i podu) oduzima toplina prostoriji kroz koje struji ohlađen zrak u zračnom zemljanom kolektoru.
2. način je da se ohlađeni zrak uvodi u stamb. prostor preko sustava prozračivanja.
Kako je važno iz higijenskih razloga da zrak bude zadovoljavajuće kvalitete - poželjno je da bude sve jako dobro izvedeno - ako se govori o direktnom izmjenjivaču zemlja-zrak.
Postoje i posredni načini.
Malo više o tome imate na:
http://www.e-netsi.si/si/prezracevanje/tehnicni_napotki_zemeljskiprenosnik.html#zra%C4%8D ni%20zemeljski%20prenosnik

viz
30.04.2009., 13:00
Moj trenutni stav je da, iako takvi sustavi postoje, ne treba objedinjavati sustave grijanja, hlađenja i prozračivanja, već da se svaki sustav može zasebno funkcionirati.
Nije mi logično da zbog hlađenja dolazi do povećanog prozračivanja (ili ostale kombinacije).
Ako je zagušljivo - pojača se prozračivanje, ako je vruće - pojača se hlađenje, itd.

zhilly
01.05.2009., 10:20
Moj trenutni stav je da, iako takvi sustavi postoje, ne treba objedinjavati sustave grijanja, hlađenja i prozračivanja, već da se svaki sustav može zasebno funkcionirati.
Nije mi logično da zbog hlađenja dolazi do povećanog prozračivanja (ili ostale kombinacije).
Ako je zagušljivo - pojača se prozračivanje, ako je vruće - pojača se hlađenje, itd.

Htio sam jeftino hlađenje kuće, ali čini se da ništa od toga. Prema napisanome, trebalo bi mi barem 50m onih skupih cijevi ako bi htio nešto postići.
Molim ljude s rekuperatorima (izmjenjivačima topline) da napišu kakve oni imaju cijevi pod zemljom i kako su duge.
Postoji li način kako s stvarima kupljenim u baumaxu (obični ventilator, cijevi,...) napraviti improvizirano hlađenje pomoću zemlje?

mrzli
01.05.2009., 18:21
Pogledaj realno - da je jeftino i dovoljno dobro, već bi svi to radili.

ELTI
01.05.2009., 21:01
Ima li netko sa ovog foruma da koristi TP i radijatorski sistem grijanja, ili pozna nekoga tko ima konkretno iskustvo sa ovom kombinacijom. Namjeravam uraditi ovakav sistem jer su mi stanovi vec izgradjeni i nemam mogucnost izvedbe podnog grijanja. Naravno postoji i kombinacija sa fan-coilima ali to dosta poskupljuje sistem ako se to radi sa nekim brand modelima. Jos jedno pitanje ali samo za strucnjake, da li ici na nizu temperaturu polaznog voda a povecati povrsinu radijatora ili ici sa normalnom povrsinom a ipak ici sa temperaturom 60°C i visom.

viz
01.05.2009., 21:07
Htio sam jeftino hlađenje kuće...

Idejna zamisao je u redu. Logika razmišljanja je OK. Sve može raditi i kad se radi principom Sam svoj majstor.
Ali kad je zrak kojeg udišemo u pitanju - treba biti oprezan. Npr. klima uređaji koji samo hlade unutrašnji zrak bez izmjene s vanjskim zrakom (mali uobičajeni uređaji split izvedbe) nemaju na sebi sve one zaštite (filtere za dezinfekciju, UV lampe, grube filtere itd.) bez veze - ti sklopovi im samo smanjuju korisno djelovanje. Sve je to zbog poboljšanja higijene (hlađenjem dolazi do kondenzacije vlage iz zraka, a bakterije, grinje, gljivice i ostali mikroorganizmi takve uvjete vole za razmnožavanje). Što mislite kako će se razvijati ti mikroorganizmi u cijevima koje je teško čistiti, a kondenzacija posvuda oko cijevi?
Stoga su one cijevi od Rehau obložene posebnim slojem iznutra za kakvu-takvu zaštitu i nepropusni su spojevi. Oni sifonski izlazi za kondenzat na kraju nagiba cijevi su u redu ako su sprovedeni u podrum, pa u kanalizaciju - problem je ako se ne mogu tako izvesti već se smjeste u zemlju i spoje na kanalizaciju. Tu je opasnost kad se podigne razina podzemnih voda da voda prodre u cijevi - lako se to dogodi kad su učestale i obilne oborine.
Stoga dobro promislite prije nego što se odlučite tako nešto raditi!
Nadam se da sam malo pomogao u daljnjem razmišljanju!

mrzli
02.05.2009., 08:07
Ima li netko sa ovog foruma da koristi TP i radijatorski sistem grijanja, ili pozna nekoga tko ima konkretno iskustvo sa ovom kombinacijom. Namjeravam uraditi ovakav sistem jer su mi stanovi vec izgradjeni i nemam mogucnost izvedbe podnog grijanja

Povrsina radijatora najčešće se mora povecati u slucaju grijanja toplinskom pumpom jer je temperatura polaznog voda niža. Ako je sve vec izrađeno, ja ne bih savjetovao korištenje toplinske pumpe jer je neefikasna s radijatorima i njezina je isplativost vrlo upitna kod visokotemperaturnog grijanja. Plin je sigurno jeftiniji i isplativiji u tom slučaju.

mrzli
03.05.2009., 07:57
Inače, što se tiče cijena toplinskih crpki, na Interklimi je bilo dosta njih izloženo i cijene se spuštaju. Sada se može dobiti solidna toplinska crpka od 15ak kW za nekih 35.000 kn.

lyinx
04.05.2009., 20:01
Trebao sam biti konkretniji!
Hlađenje zgrade zrakom koji se rashladi predajući toplinu zemlji se može izvesti na 2 načina. Mislim da ste mislili na 2. :
1. način (meni ispravniji) je da se pomoću cijevi u stropu (i podu) oduzima toplina prostoriji kroz koje struji ohlađen zrak u zračnom zemljanom kolektoru.
2. način je da se ohlađeni zrak uvodi u stamb. prostor preko sustava prozračivanja.
Kako je važno iz higijenskih razloga da zrak bude zadovoljavajuće kvalitete - poželjno je da bude sve jako dobro izvedeno - ako se govori o direktnom izmjenjivaču zemlja-zrak.
Postoje i posredni načini.
Malo više o tome imate na:
http://www.e-netsi.si/si/prezracevanje/tehnicni_napotki_zemeljskiprenosnik.html#zra%C4%8D ni%20zemeljski%20prenosnik

Pozdrav g Viz
1. za hlađenje (i grijanje) je najbolje upotrjebiti cjevi u steni (opcija strop) ali ne i na podu zbog neugodne hladnoče, kod ovog tipa hlađenja koji je i po mojem mišljenju najbolji je potreban oprez kod minimalnih temperatura medija (vode) naime ako u cjevi uvedemo medij koji ima temperaturu izpod tačke kondenzacije dolazi do kondenzacije vode na stjeni ili stropu

2. ovaj sistem je moguč samo kod kuća koje imaju jaku dobru izolaciju (recimo 25-30cm izolacije) inače je potrebno jako strujanje(propuh) što nije baš ugodno a ni zdravo

lyinx
04.05.2009., 20:09
Ima li netko sa ovog foruma da koristi TP i radijatorski sistem grijanja, ili pozna nekoga tko ima konkretno iskustvo sa ovom kombinacijom. Namjeravam uraditi ovakav sistem jer su mi stanovi vec izgradjeni i nemam mogucnost izvedbe podnog grijanja. Naravno postoji i kombinacija sa fan-coilima ali to dosta poskupljuje sistem ako se to radi sa nekim brand modelima. Jos jedno pitanje ali samo za strucnjake, da li ici na nizu temperaturu polaznog voda a povecati povrsinu radijatora ili ici sa normalnom povrsinom a ipak ici sa temperaturom 60°C i visom.


TP i radiatori su dvije potpuno različite stvari naime TP ima najbolje karakteristike ili COP (mislim da su te dobre karakteristike najbitniji faktor ) kod temperatura do oko 35 stupnjeva što je za radijatorski sistem premalo, TP pumpa dakako može raditi i na večim temperaturama medija(vode) ali onda COP drastično upadne

lyinx
04.05.2009., 20:19
Htio sam jeftino hlađenje kuće, ali čini se da ništa od toga. Prema napisanome, trebalo bi mi barem 50m onih skupih cijevi ako bi htio nešto postići.
Molim ljude s rekuperatorima (izmjenjivačima topline) da napišu kakve oni imaju cijevi pod zemljom i kako su duge.
Postoji li način kako s stvarima kupljenim u baumaxu (obični ventilator, cijevi,...) napraviti improvizirano hlađenje pomoću zemlje?

Ovde se mješa rekuperator i cjevi(kolektor) u zemlji naime rekuperator je malo pojednostavljeno kutija 1x1m koja ima puno sitnih cjevčica koje služe za prenos topline zraka iz starog rabljenog na svježi nov i to tako da po jednoj cjevčici ide star vazduh a po drugi svjež...

A cjevi u zemlji ili kolektori su deo TP odnosno jedna od varianta kako TP osigurati toplinsku energiju za rad

viz
05.05.2009., 06:21
... potreban oprez kod minimalnih temperatura medija (vode) naime ako u cjevi uvedemo medij koji ima temperaturu izpod tačke kondenzacije dolazi do kondenzacije vode na stjeni ili stropu...
Za obe vrste hlađenja je, po meni, potrebna dobra topl. izolacija kuće i ostali pasivni elementi (npr. solarni - dobre zaštite od izravnog zračenja Sunca osobito s zapadne strane). Snaga hlađenja kod prozračivanja ne može biti velika, jer se previše zraka mijenja nepotrebno - tu se ulazni zrak niti ne treba ohladiti na nižu temp. od sobne, već je dobro da je nešto manjeg postotka vlage koju izgubi u zemljanom izmjenjivaču ili/i u procesu rekuperacije topline.
Po meni je najbitnije da se pasivnim elementima gradnje u što je mogućoj većoj mjeri osigura potrebna što manja snaga za hlađenje. Tad sustav prozračivanja samo dopunjuje ono što se nije moglo pasivnim elementima osigurati.

Pod 1. načinom sam mislio na zračno hlađenje preko sustava koji služi zimi za grijanje : grijanje toplim zrakom zagrijanim u zračnim solarnim kolektorima koji se prisilno tjeraju kroz rupe u podu građevine. Ljeti se kroz te rupe može hladiti s ohlađenim zrakom koji je prošao kroz zemljani izmjenjivač topline - tad nije bitna higijena zraka koji se hladi. No ovaj sustav grijanja/hlađenja je novija pojava i, po meni, neka daleka alternativa. No vrijeme će pokazati!

I kod ovog uz pomoć zraka, i kod sustava s podnim/zidnim/stropnim grijanjem/hlađenjem uz pomoć vode, nije moguće postići veliku snagu hlađenja zbog, spomenute od Vas, kondenzacije u podu/zidu/stropu. Tako da ostaje za uobičajene kuće, s potrebnom velikopm snagom za hlađenje, najoptimalniji način hlađenja s klima uređajima ili eventualno tko ima topl. pumpu s fan-coil-ima koji tad trebaju imati riješen odvod kondenzata.

zhilly
05.05.2009., 11:34
Ovde se mješa rekuperator i cjevi(kolektor) u zemlji naime rekuperator je malo pojednostavljeno kutija 1x1m koja ima puno sitnih cjevčica koje služe za prenos topline zraka iz starog rabljenog na svježi nov i to tako da po jednoj cjevčici ide star vazduh a po drugi svjež...

A cjevi u zemlji ili kolektori su deo TP odnosno jedna od varianta kako TP osigurati toplinsku energiju za rad

Cijevi u zemlji su i dio rekuperatora (kao sustava). One hlade/griju zrak prije nego on dođe do te kutije. U toj kutiji se zatim on još npr. dodatno grije zrakom koji se izbacuje iz kuće.

viz
05.05.2009., 11:35
Po nekoj logici, najpravilniji odabir podno-zidno-stropno je: kod grijanja podno, a kod hlađenja stropno. Zidno je nešto između - možda najbolje rješenje ako je jedino - što je čest slučaj.

lyinx
10.05.2009., 18:20
Po nekoj logici, najpravilniji odabir podno-zidno-stropno je: kod grijanja podno, a kod hlađenja stropno. Zidno je nešto između - možda najbolje rješenje ako je jedino - što je čest slučaj.

Moguča je i takva kombinacija ali barem ja se držim principa što jednostavnije to bolje (i jeftinije) dakle po moje je najbolji izbor (za grijanje i hlađenje) zidna varianta jedini problemčič kod zidnog je ta da nije baš pametno vješati slike na takav zid :D

phlegm
11.05.2009., 12:28
TP i radiatori su dvije potpuno različite stvari naime TP ima najbolje karakteristike ili COP (mislim da su te dobre karakteristike najbitniji faktor ) kod temperatura do oko 35 stupnjeva što je za radijatorski sistem premalo, TP pumpa dakako može raditi i na večim temperaturama medija(vode) ali onda COP drastično upadne

Tip koji je meni htio prodati toplinsku crpku tvrdi da ima toplinsku crpku spojenu na radijatorsko grijanje.
Ne znam dal stvarno ima, al mislim da je u tom slučaju iskoristivost toplinske crpke jako slaba. A za smanjenje temperature na razinu dobre iskoristivosti radijatori bi morali biti dosta veliki.
Ali sigurno nije neizvedivo.

phlegm
11.05.2009., 12:30
Inače, što se tiče cijena toplinskih crpki, na Interklimi je bilo dosta njih izloženo i cijene se spuštaju. Sada se može dobiti solidna toplinska crpka od 15ak kW za nekih 35.000 kn.

ako imaš kakav kontakt ili konkretniju informaciju bio bih jako zahvalan!

mrzli
11.05.2009., 16:08
Pa klasika - Vaillant, Buderus, Viessman itd. A ima i drugih manjih proizvođača ali mislim da je bolje ići na one veće i bolje zastupljene jer imaju bolju podršku i jaču instalatersku i servisnu mrežu.

zec1874
29.05.2009., 08:18
ako imaš kakav kontakt ili konkretniju informaciju bio bih jako zahvalan!

Pozdrav,

kod Vaillanta možeš pronaći pakete kod prodaje toplinskih crpk:
- idejno riješenje
- odabir i specifikacija opreme
- nadzor prilikom postave opreme
- ukoliko se radi o bušenju sondi Vaillant ima partnera koji to izvodi
- internetski nadzor rada crpke...

Naravno uz opće poznatu najbolju servisnu mrežu.

Pozdrav Zec1874

viz
27.07.2009., 11:53
CO2 (R744) se kao medij počeo dosta koristiti u sustavima grijanja prostora i PTV u Japanu kod dosta modela njihovih proizvođača (Sanyo, Daikin, Panasovic, Mitsubishi El., Corona, Hitachi). Takvi uređaji imaju zajednički naziv EcoCute - električna toplinska crpka zrak/voda sa CO2 plinom. Iako su za CO2 potrebni visoki pritisci i stoga čvršće dimenzionirani elementi sustava, uređaji bez problema rade i na -25°C i griju PTV i na 65°C. Npr.:
http://uk.sanyo.com/aircon/products/CO2-ECO-Heating-System/Introduction/

Jel se netko susretao s takvim uređajima ili se koristi njime?

U Japanu se dosta koriste i topl. crpke kompresorskog tipa sa plinskim pogonom, no zbog veličine, cijene; mislim da veće primjene u kućama plinski pogonjenih toplinskih crpki ne će biti (kao niti plinskih absorpcijskih topl. crpki npr. ROBUR E3 i sl. koje koriste otrovan NH3 - primjer otrovanja u Karlovačkoj pivovari). Više o plinom pogonjenim toplinskim crpkama:
http://www.proheatpump.eu/Downloads/Deliverables/Proheatpump%20D19.pdf

miran18
27.07.2009., 22:12
Hvale vrijedno ponovno aktivireanje teme . Ovih dana u Zagrebu Njemačka tvrtka u suradnji sa nama radi bušenje i postavljanje sondi za toplinske pumpe pa ćemo moći dati svoja iskustva i u tom segmentu. Trenutno radim na toplinsskoj pumpi koja je zrak voda na obiteljskoj kući koja ima mali bazen cca 6x4 m 4 kolektora po 2,5 m2 cijela koća ima podno grijanje i hlađenje i ventilokonvektore mislim da u Hrvatskoj nije puno uređaja koji u isto vrijeme griju sanitarnu vodu ,vodu u bazenu ,a istodobno hlade cijelokupnu kuću . To je jako složen sustav ali isto tako jako lijepo radi . U četvrtak idem u Dalmaciju pustiti u pogon jedan isto dobar sustav koji je isto zrak voda .

miran18
27.07.2009., 22:19
Hvale vrijedno ponovno aktivireanje teme . Ovih dana u Zagrebu Njemačka tvrtka u suradnji sa nama radi bušenje i postavljanje sondi za toplinske pumpe pa ćemo moći dati svoja iskustva i u tom segmentu. Trenutno radim na toplinsskoj pumpi koja je zrak voda na obiteljskoj kući koja ima mali bazen cca 6x4 m 4 kolektora po 2,5 m2 cijela koća ima podno grijanje i hlađenje i ventilokonvektore mislim da u Hrvatskoj nije puno uređaja koji u isto vrijeme griju sanitarnu vodu ,vodu u bazenu ,a istodobno hlade cijelokupnu kuću . To je jako složen sustav ali isto tako jako lijepo radi . U četvrtak idem u Dalmaciju pustiti u pogon jedan isto dobar sustav koji je isto zrak voda .

ELTI
28.07.2009., 22:00
Hajde Mirane javi se kad to pustis dole u Dalmaciji ako je sve u redu da to uradimo i kod mene!!

NarogoraN
06.09.2009., 21:11
Pročitao sam svih 8 stranica postova gotovo u jednom dahu. Vrlo interesantan pristup rješavanju više problema "jednim" udarcem. Posebno me veseli vijest da su TP pojeftinile kako je to netko izvjestio par postova ranije.
Ono što mislim da bi moglo interesirati sve prisutne na ovoj temi se tiče štetnog djelovanja podnog grijanja na zdravlje. Naime podno grijanje predstavlja za čovjeka neprirodan način grijanja jer je svojim nogama, od kako se podigao na dvije, uvijek blizu tla koje je u pravilu gotovo uvijek hladnije od okolnog zraka. Tako je primječeno (na žalost nemam neki link kojim bih potvrdio svoju tvrdnju, no tako sam čuo od jednog ing. strojarstva i projektanta grijanja, ventilacija, klimatizacija...) da u osoba koje žive u prostorijama grijanim podnim grijanjem dolazi do češćeg oboljevanja zglobova na nogama. :flop: Reklo bi se da nam je evolucijska prilagodba hodati po hladnom (u svakom slučaju hladnijem od zraka s kojim je u kontaktu ostatak našeg tijela).
Ako nađem kakav materijal kojim bih to mogao potvrditi postam ga. Ako netko drugi zna neka javi. Za sada prosudite sami. Logike ima. Ako je tako onda bi sustav zidnog grijanja kojega vidim da se koristi bio najpovoljniji u kombinaciji sa TP, ili radijatori...

Također imam pitanje što u kontekstu bojlera znači kratica PTV, često korištena na ovoj temi?
Unaprijed hvala.

gogo_2006
06.09.2009., 21:50
....
Također imam pitanje što u kontekstu bojlera znači kratica PTV, često korištena na ovoj temi?
Unaprijed hvala.

Priprema Tople Vode :top:

NarogoraN
09.09.2009., 12:18
Kog zanima: članak o usporedbi principa rada toplinskih pumpi koje koriste toplinu okolnog zraka (za hladnu klimu):
http://repositories.tamu.edu/bitstream/handle/1969.1/5474/ESL-IC-06-11-312.pdf
Možda ima i novijih radova. Ovaj je iz 2006. g.

Pronašao sam i treći uređaj - toplinsku pumpu zrak/voda/voda (uz Daikin Altherma-u i MB Frigo MAK uređaj):
http://www.china-heatpump.com/heatpump/English/En_ProductShow.asp?ArticleID=149

Evo još jedna TP zrak/voda:

http://www.vaillant.hr/stepone2/data/downloads/32/2f/01/Vaillant_plus_special.pdf

stranice 9 i 24-25.

NarogoraN
09.09.2009., 12:27
al opet je toplije u septičkoj od 8-12 stupnjeva. Imaš toplinu zemlje, otpadnih voda, vrenja. Veličina septičke valjda nije problem. Netko prodaje veće.
čuo sam da talijani koriste i plin nastao u septičkoj. doduše nitko relevantan mi to nije potvrdio. to bi bilo krasno. plinska turbina za pokretanje toplinske pumpe, izmjenjivači u septičkoj, i sve bi zvao k meni na sranje...
:rofl:

Petica za humor:top:
No šalu na stranu otpadne vode se zaista mogu koristiti kao izvor topline za TP. Evo na što sam naišao:

http://www.vaillant.hr/stepone2/data/downloads/32/2f/01/Vaillant_plus_special.pdf

stranice 22-23.

miran18
09.09.2009., 19:07
Mislim da je jako teško danas naći opravdanje da se ide na toplinsku pumpu zrak voda a da ta ista nemože hladiti . Po meni kao da kupite naj bolji auto na svijetu a da ne postoji rikverc možete ga voziti samo naprijed i pričati kako imate najbolji auto .Toplinska pumpa je velika investicija i ne trpi znate to nemože.U priobalju cijelog jadrana jedino pravo riješenje ,sve drugo je ili veća investicija ili nemoguća izvedba .

NarogoraN
09.09.2009., 22:36
Mislim da je jako teško danas naći opravdanje da se ide na toplinsku pumpu zrak voda a da ta ista nemože hladiti . Po meni kao da kupite naj bolji auto na svijetu a da ne postoji rikverc možete ga voziti samo naprijed i pričati kako imate najbolji auto .Toplinska pumpa je velika investicija i ne trpi znate to nemože.U priobalju cijelog jadrana jedino pravo riješenje ,sve drugo je ili veća investicija ili nemoguća izvedba .

Dakle Vaillantova TP zrak/voda ne može hladiti. Pa nigdje i nisam mogao nači podatak može li hladiti ili ne. :confused:

Tijekom dana sam našao ješ neke proizvode (TP zrak/voda):

Danfoss (ne može hladiti)

http://pfheating.danfoss.com/Content/4CC3B48E-1525-42A6-B3FF-8AEF4AE41BF6_MNU17435414_SIT218.html

i Harreither (može hladiti)

http://www.harreither.com/index.php?id=121&L=5

Ovaj uređaj radi do vanjske temperature -17°C dok Danfoss i pri -20°C. Isto tako i Daikin-ova Altherma (koja može i hladiti). Teoretski ako uz to imam kuću sa masivnim dobro izoliranim zidovima može se dogoditi da se električni grijač za dogrijavanje niti ne uključi. Razmišljam li ispravno? Kako je to u praksi, ima li tko iskustva?

viz
10.09.2009., 07:56
MB Frigo MAK uređaj (ili KOS uređaj) je malo drugačije riješenje od kvalitetne Altherme koja je odličan proizvod (oni kinezi su je dosta kopirali).

Altherma može grijati ili opcijski hladiti prostor povezana na podno ili ventilkonvektore, a uz to može i grijati potrošnu toplu vodu. Princip rada (grijanje prostora + PTV) je kao i kod npr. kombiniranog zidnog plinskog uređaja samo što je ovdje izvor energije toplina okolnog zraka, a ne plin i što može i hladiti. Kinezi su dodali i mogućnost da dok se grije prostor da se može grijati istovremeno i PTV.

MAK uređaj ima još i dodatnu funkcionalnost što toplinu kod hlađenja prostora prebacuje u PTV (imam KOS uređaj u stanu) - no tad ne regulira temp. PTV već temp. prostora.

Ono što je kod svih TP tipa zrak/voda problem je smanjenje kapaciteta kod nižih temperatura i to što im je teško ostvariti temp. PTV veću od 60°C (legionela).

Tu vidim jedino rješenje koje japanci jako forsiraju, a to je TP zrak/voda sa medijem CO2, pa tako te TP imaju manji pad kapaciteta kod niskih temp. (rade i ispod -25°C) i mogu grijati PTV na temp. od 65°C.

NarogoraN
10.09.2009., 08:25
...
Ono što je kod svih TP tipa zrak/voda problem je smanjenje kapaciteta kod nižih temperatura i to što im je teško ostvariti temp. PTV veću od 60°C (legionela).

Što to konkretno znači za korisnika TP. Naime sa padom vanjske temp. polazni vod je i dalje iste temperature kakve je bio i prije pada vanjske temp. Znači li "smanjenje kapaciteta" da će pumpa sada pri nižoj vanjskoj temp. biti u stanju ugrijati manju stambenu površinu nego ranije? Ili istu stambenu površinu ali na nešto nižu temp?

viz
10.09.2009., 08:34
Regulacija održava izlaznu zadanu temperaturu, ali kapacitet je manji - npr. kod KOS uređaja se stoga unutarnji protok zraka preko izmjenjivača smanji. Kod grijanja vodom se smanji protok vode.

NarogoraN
10.09.2009., 09:00
Koji kapacitet TP zrak/voda bi bilo potrebno ugraditi za grijanje 130 m2? Recimo da je objekat izoliran u skladu sa propisima (blok 29 cm + 10 cm stiropora)? Može li se to uopće ovako "otprilike" reći ili je nužno napraviti proračun gubitaka itd. Postavljam pitanje kako bih znao za koji uređaj zatražiti informativnu ponudu. Koliko uopće TP zrak/voda koštaju. Recimo pošto je spominjana Altherma od 11 kW, a koliko ona od 16 kW?

viz
10.09.2009., 09:21
Ako je dobra topl. izolacija - trebale bi Altherme biti dostatne, no bolje izračunati točno po normi topl. gubitke.

Za cijene upitati uvoznika, no mislim da se kreću od 6 k€ na više. Za Sanyo sa CO2 su 50% cijene više.

Inače Daikin je kupio Rotex firmu koji imaju sličane proizvode, pa i kod njihovih zastupnika se može tražiti upit.

NarogoraN
10.09.2009., 10:30
Ako je dobra topl. izolacija - trebale bi Altherme biti dostatne, no bolje izračunati točno po normi topl. gubitke.

Za cijene upitati uvoznika, no mislim da se kreću od 6 k€ na više. Za Sanyo sa CO2 su 50% cijene više.

Inače Daikin je kupio Rotex firmu koji imaju sličane proizvode, pa i kod njihovih zastupnika se može tražiti upit.

Thanks!

NarogoraN
10.09.2009., 10:47
Znam da nije pitanje za ovu temu no u zadnje vrijeme mi se čini da je ova tema u odnosu na ostale koje se tiču stanovanja najživlja.
Zanima me koji je odnos u izolativnim svojstvima stiropora i mineralne (kamene) vune. Npr. negdje sam pročitao da 1 cm stiropora ima izolativna svojstva kao 2 cm Ytong-a. U kojem su omjeru stiropor i min. vuna?

viz
10.09.2009., 12:08
Prema EN 13163 : kamena vuna lambda je 0,040 a EPS-a (stiropora) je 0,035 W/mK. Dakle EPS je nešto bolji po topl. svojstvima.
Inače plinobeton sa gustoćom od 500 kg/m3 (npr. Ytong) ima lambdu od 0,300 W/mK što znači da 1 cm EPS-a odgovara cca. 9 cm Ytonga obzirom na toplinsku izolaciju.

viz
10.09.2009., 12:27
U EN 12524:2000 je dano da zid od plino-betona ima od 0,2 - 0,3 W/mK , a također i da ima od 3,5 - 13% zapremine vlage - marketing Ytonga daje podatak za potpuno suhe blokove kakvi u praksi ne postoje i koji imaju lambdu 0,09 W/mK.

NarogoraN
10.09.2009., 12:45
Ups!
Krivo sam zapamtio pročitano. Čovjek je za stiropor:Ytong rekao da se odnose 1:3, a ne 1:2 kako sam ja spomenuo.

http://www.ytong.mojblog.hr/p-nije-sve-ni-bijelo/123765.html

Dakle odnos stiropor:Ytong što se tiče izolativnih svojstava je 1:9. Pretpostavljam da je taj odnos još veći u odnosu na običnu blok opeku ili neki termo blok tipa Porotherma ili Eurotherma.

viz
10.09.2009., 12:57
Sad sam vidio da je gustoća Ytonga koji prikazuje lambdu 0,09 W/mK kod suhog stanja s gustoćom od 350 kg/m3. Zanimljivo je to da oni nude u katalogu i cjeniku samo blokove s gustoćom od 400 i 500 kg/m3.

Žestok im je marketing - treba to prodati!!

Iz Novolitova programa se može vidjeti iz kataloga materijala kakav je koji po topl. karakteristikama ili napraviti u katalogu novi vlastiti materijal

mdj300B
10.09.2009., 18:04
Sad sam vidio da je gustoća Ytonga koji prikazuje lambdu 0,09 W/mK kod suhog stanja s gustoćom od 350 kg/m3. Zanimljivo je to da oni nude u katalogu i cjeniku samo blokove s gustoćom od 400 i 500 kg/m3. Evo ovdje http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/8/86/Pravilnik10-Nada.pdf na stranici 19 i 20 do 23 imate lambde za većinu cigli (građevinskih materijala) na tržištu pa tako i za parobeton naravno i za sve dostupne izolatore zatim stolariju itd.

Meni je bilo zanimljivo vidjet da obična puna glinena cigla (recimo moja kuća je građena tom starom ciglom) ima lambda 0,8, što znači da samo 1cm stiropora mjenja debljinu zida od 20cm po pitanju toplinske izolacije.

viz
11.09.2009., 07:19
Hvala za info. Po tome je Ytong ovisno o gustoći sa lambdom za 350 kg/m3 od 0,11 , za 400 kg/m3 od 0,13 , a za 500 kg/m3 od 0,16 kg/m3.
Onda je ispravno da 1 cm EPS-F s lambdom 0,039 odgovara 3,3 cm ytong-u sa 400 kg/m3 što se topl. svojstava tiče.
Isprika zbog odlaska van teme TP.

NarogoraN
11.09.2009., 08:55
Hvala!

221
08.10.2009., 20:43
bok,
u fazi smo projektiranja kuce,
razmisljamo o geotermalnoj energiji, odnosno toplinskoj pumpi s dubinskim sondama i s podnim, stropnim i zidnim grijanjem, hladenjem,
Da li imate iskustva s takvim sistemom i kakvo je vase misljenje o ugodi u takvoj kuci ljeti, zimi, ne samoj isplativosti.
Imam ponudu od Vaillanta s harreither cijevima, jel su oni ok ili imate neki drugi prijedlog
Na koliki Uw prozora ici i koje prozore predlazete.
Da li je potrebno jos dodatno ugradivati ventilaciju prostorija.
hvala

dxer
09.10.2009., 06:54
Evo samo za informaciju sto se tice cine a toplinske pumpe,ja sam dobio ponudu za toplinsku pumpu u kojoj je ukljuceno i busenje za sondu 180 m. Cijena je cca 200 000 kn + jos cca 60 000 za podno grijanje. Radi se o kvadraturi cca 180 m2 grijanog prostora.

emu5007
20.10.2009., 13:11
Postovani,

tragajuci za najboljim rjesenjem u vezi grijanja za porodicnu kucu koju planiramo graditi u Sarajevu (kuca 210 m2, 20 cm stiropor, prozori <1u) naisao sam na firmu u BiH (http://www.rimptz.com.ba/Web%20stranica2.htm). Zvao sam ih i kada sam poslao proracune kuce te jos malo caskanja sa vlasnikom firme dobio sam i okvirnu ponudu:
toplinska pumpa +
povrsinske sonde u zemlji (ako sam ga ja dobro shvatio bile bi cetiri sonde od po 300 m)
Okvirna cijena je 5000-6000 EUR. Djelove nabavlja iz Amerike, Svedske i Engleske.

Sta mislite o ovom? Firma ima OK reference. Svjestan sam da nestanu da nema servisa sto ce naravno uticati na moju krajnju odluku. Ostala rjesenja su mnogo skuplja pa me zanima da li sam ja zvao pogresne firme ili je ponuda koju sam dobio nerealno niska?

Unaprijed zahvalan clanovima koji se puno bolje razumiju u ovu problematiku.

dxer
20.10.2009., 13:28
vlasnikom firme dobio sam i okvirnu ponudu:
toplinska pumpa +
povrsinske sonde u zemlji (ako sam ga ja dobro shvatio bile bi cetiri sonde od po 300 m)
Okvirna cijena je 5000-6000 EUR. Djelove nabavlja iz Amerike, Svedske i Engleske.
.

Ako su sonde, onda se buši u zemlju i kod tebe bi trebalo biti dovoljno recimo 200m u dubinu (dvije po 100m). E, sad ovo zbunjuje kako si napisao, jer ne znam čemu trebaju čak 4 sonde po 300m........a dodatno zbunjuje i cijena jer za ovo sto si ti napisao u HR bi kostalo valjda 50000-60000 Eur.
zato ce prije biti da se u tvom slucaju ne radi o sondama nego o kolektorima kojih ti trebas znaci nesto vise od 500m2 površine tih kolektora. To bi onda sigurno odgovaralo cijeni koju si naveo.

emu5007
20.10.2009., 13:43
Ako su sonde, onda se buši u zemlju i kod tebe bi trebalo biti dovoljno recimo 200m u dubinu (dvije po 100m). E, sad ovo zbunjuje kako si napisao, jer ne znam čemu trebaju čak 4 sonde po 300m........a dodatno zbunjuje i cijena jer za ovo sto si ti napisao u HR bi kostalo valjda 50000-60000 Eur.
zato ce prije biti da se u tvom slucaju ne radi o sondama nego o kolektorima kojih ti trebas znaci nesto vise od 500m2 površine tih kolektora. To bi onda sigurno odgovaralo cijeni koju si naveo.

Oprosti i mislio sam na kolektore na oko metar ispod zemlje. Pominjao je oko 200 m2 povrsine sto u mom slucaju ne bi bio problem pa cak i da je 500 m2.
Cijena oko 5-6k EUR za ovo je OK?
Kakvo je misljenje da on sam to nesto sklapa sa djelovima koje uvozi?
Da li bi mogao dobiti slicno rjesenje od nekog renomiranog proizvodjaca (n.p.r. Buderus) za pribliznu cijenu?

dxer
20.10.2009., 13:47
Oprosti i mislio sam na kolektore na oko metar ispod zemlje. Pominjao je oko 200 m2 povrsine sto u mom slucaju ne bi bio problem pa cak i da je 500 m2.
Cijena oko 5-6k EUR za ovo je OK?
Kakvo je misljenje da on sam to nesto sklapa sa djelovima koje uvozi?
Da li bi mogao dobiti slicno rjesenje od recimo Buderusa za pribliznu cijenu?

Sonde su ako se buši , a kolektori su ako se postavljaju metar dva ispod površine. Za kolektore je računica da kvadraturu stambenog prostora pomnožiš sa 2,5. Toliko ti onda treba kvadrature tj. zemljista za postavljanje kolektora. U Švedskoj kako sam čuo jako puno firmi nudi bušenje za sonde tako da oni ne razmisljaju o postavljanju kolektora. Tako da je to tamo navodno dosta jeftino, a i struju imaju jeftinu.

emu5007
20.10.2009., 13:58
Sonde su ako se buši , a kolektori su ako se postavljaju metar dva ispod površine. Za kolektore je računica da kvadraturu stambenog prostora pomnožiš sa 2,5. Toliko ti onda treba kvadrature tj. zemljista za postavljanje kolektora. U Švedskoj kako sam čuo jako puno firmi nudi bušenje za sonde tako da oni ne razmisljaju o postavljanju kolektora. Tako da je to tamo navodno dosta jeftino, a i struju imaju jeftinu.

U Svedskoj je busenje puno jeftinije nego u BiH (ne znam za HR). Ja sam se raspitivao pa sam odustao jer je metar busotine u dubinu ispadao oko 50 EUR/m sto je za nas previse. Iz tog razloga sam gledao da to rjesim sa kolektorima na 1-2 metra dubine sto mi plac gdje planiramo graditi kucu dozvoljava.
U ovoj firmi su mi rekli da na osnovu njihovih dosadasnjih iskustava trosak po kvadratu bude oko 0.3 EUR nakon postavljanja TP.

Jos uvijek sam zaintresovan za cijenu slicnih rjesenja (naravno okvirno koliko je to moguce) renomiranih proizvodjaca za slicna rjesenja?

M@tthew
30.10.2009., 15:48
Evo tek sam nedavno saznao za toplinske pumpe i malo se više interesirao za njih. Naime gradimo kuću na sjeveru Hrvatske. Kuća će biti građena Ytongom sa svim izolacijama koje su predviđene za taj materijal. Dobili smo ponudu iz njemačke (isti ti ljudi koji će graditi kuću, kuća je niskoenergetska) za postavljanje toplinske pumpe sa kolektorima jer imamo zemljište dovoljno veliko pa se da to zakopati u vrtu i to u kuću koja će biti 130 m2. Gospoda su spomenula cijenu od oko 6-7 tisuća eura što je po meni više nego fer cijena.
Što vi mislite o tome i da li se to uopće isplati raditi jer je bilo spomenuto o nekakvom dogrijavanju preko struje tokom zime. Znači u zimi se samo preko toplinske pumpe ne bi mogli grijati nego bi trebalo malo dogrijavati preko struje ako sam dobro shvatio? Nov sam u tome pa se baš i ne razumijem u to.

Lijep pozdrav

dxer
30.10.2009., 15:53
Moram priznati da je to odlicna cijena. Ja sam trazio ponudu od jedne firme u ZG i kazu mi za kucu 190m2 ako se buši za sonde onda je 200 000 kn, a ako idu kolektori, onda je 150 000 kn. Znaci i najjeftinija varijanta je 20 000 Eur sto je daleko, daleko vise od ove svote koju ti spominjes. Ako mozes, molim te kontakt tog izvodjaca na PM.

Ego
30.10.2009., 19:00
Meni još nitko baš nije objasnio računicu iza toplinskih crpki. Naime, toplinska crpka treba niskotemperaturno grijanje (dakle podno ili zidno), za što pak treba dobro izoliran objekt. Kada imamo takav objekt, pitam se može li ušteda u odnosu na recimo plin biti tolika da opravda čitavu investiciju.

viz
30.10.2009., 20:42
Ja si postavljam neki logični slijed razmišljanja:

1) Da bi imali kvalitetan objekt uz ostale izolacije bitna je dobra toplinska izolacija. Do koje mjere ići sa tom izolacijom - recimo nekom solidnijom, no ne otići u krajnosti. Ona, uz ostale pasivne faktore, daje veličinu potrebe za toplinom izvana. Negativnosti su joj male - recimo veća početna investicija i deblji zidovi (veći komunalni doprinos).

2) Površinsko grijanje/hlađenje ima ograničenja zbog fiziološke prirode - max./min. temperature polaza. To ograničenje dovodi da je npr. max. 100 W/m2 moguće ostvariti - dakle za malo bolje izolirane objekte ili podno + druga grijuća tijela. Za podno grijanje max. temp. polaznog voda je cca. 40°C.

3) Topl. crpka je dobra sa strane ekologije (obnovljiv izvor - okoliš, malo zagađenje), sigurnosti (od nestanka energenata, niske temp. u topl. crpki, pouzdana) i komfora opsluživanja (na razini plinskih aparata ili el. otpornih grijalica). Nedostatak joj je visoka investicija, potreban siguran izvor iz okoliša i max. temp. od cca. 55°C.

Tko želi topl. crpku zbog njenih prednosti - njoj treba prilagoditi i sustav distribucije topline. Uz zračno grijanje i konvektorsko (može i niskotemperaturno radijatorsko - samo su tad veliki radijatori) najčešći je odabir površinsko grijanje. A tko želi površinsko grijanje ili ga odabere zbog odabira izvora topl. crpke - zbog ograničenja istog treba dobru toplinsku zaštitu.

Hoću reći da uvođenje bolje toplinske izolacije ili odabir površinskog grijanja nije povod za odabir toplinske crpke, već je obrnuti slijed: zbog prednosti toplinske crpke poželjna je, za ostvarenje njene veće efikasnosti, što bolja toplinska izolacija i npr. površinsko grijanje.

Pasivnoj kući npr. je dovoljno topl. opterećenje od 1500 W - što znači i sa strujom je trošak energije jako mali - ići na skupe sustave grijanja je po meni loša logika.

Ekonomičnost odabira toplinske crpke nije nikako razlog uvođenja iste (možda neke jako povoljne - npr. klima uređaja ili kombi-klime), a niti komfor - jer je sličan kao i kod grijanja plinom ili elektro-otporom.

Lee Champa
31.10.2009., 17:44
....... Za podno grijanje max. temp. polaznog voda je cca. 40°C.

Glupost:s
O čemu ovisi temp polaznog voda?

ALEN111
31.10.2009., 19:21
Moram priznati da je to odlicna cijena. Ja sam trazio ponudu od jedne firme u ZG i kazu mi za kucu 190m2 ako se buši za sonde onda je 200 000 kn, a ako idu kolektori, onda je 150 000 kn. Znaci i najjeftinija varijanta je 20 000 Eur sto je daleko, daleko vise od ove svote koju ti spominjes. Ako mozes, molim te kontakt tog izvodjaca na PM.

Kod naše ponude za izgradnju kuće doplata za toplinsku pumpu iznosi 7000-10000 eura (sve kompletno)

ALEN111
31.10.2009., 19:29
[QUOTE=viz;23322864]Ja si postavljam neki logični slijed razmišljanja:

1) Da bi imali kvalitetan objekt uz ostale izolacije bitna je dobra toplinska izolacija. Do koje mjere ići sa tom izolacijom - recimo nekom solidnijom, no ne otići u krajnosti. Ona, uz ostale pasivne faktore, daje veličinu potrebe za toplinom izvana. Negativnosti su joj male - recimo veća početna investicija i deblji zidovi (veći komunalni doprinos).

Cijena kuće koja zadovoljava niskoenergetske zahtjeve rađena klasičnom gradnjom iznosi 750 eura po m2 netto površine (s uklučenim pdv-om)

2) Površinsko grijanje/hlađenje ima ograničenja zbog fiziološke prirode - max./min. temperature polaza. To ograničenje dovodi da je npr. max. 100 W/m2 moguće ostvariti - dakle za malo bolje izolirane objekte ili podno + druga grijuća tijela. Za podno grijanje max. temp. polaznog voda je cca. 40°C.

3) Topl. crpka je dobra sa strane ekologije (obnovljiv izvor - okoliš, malo zagađenje), sigurnosti (od nestanka energenata, niske temp. u topl. crpki, pouzdana) i komfora opsluživanja (na razini plinskih aparata ili el. otpornih grijalica). Nedostatak joj je visoka investicija, potreban siguran izvor iz okoliša i max. temp. od cca. 55°C.

Investicija 7000-10000 eura

viz
31.10.2009., 20:14
...O čemu ovisi temp polaznog voda?

Ispričavam se zbog toga što sam ukratko napisao tezu.

Ispravnije bi bilo:
Maksimalna temperatura polaznog voda kruga površinskog grijanja je ograničena fiziološkim ograničenjem preko maksimalne temperature površine preko koje se grije.
Kolka će točno biti ovisi o smještaju površinskog grijanja (pod: prohodni ili neprohodni dio, zid: parapet vanjskog zida ili npr. unutarnji zid, strop: visina stropa), o trenutnom toplinskom opterećenju, o toplinskoj izolaciji u zaleđu istog (obično se cca. 10% topline gubi prema van) povezanoj s vrstom podloge (njenom toplinskom otporu prema prostoriji koja se grije.

No, bez obzira na ovo neobjašnjenje, ja ostajem kod prije iznesenog - sviđalo se to Vama ili ne. To je moj stav!

viz
31.10.2009., 20:22
Investicija 7000-10000 eura

Ova investicija može nekome biti malo, nekom puno.
Isto je i kad se usporedi sa ostalim sustavima grijanja - može biti skuplje, jednako skupo ili povoljnije. Sve ovisi o situaciji.

ELTI
31.10.2009., 21:42
Moja T.P. Stiebel Eltron je danas napokon pustena u probni rad kao i cijeli sustav. Inace radi se o kuci sa 2 stana po 100m/2 i poslovnom prostoru od 35m/2, kombinacija radijatora i fan-coila. Pufer je 750L, 3 vakumska solarna kolektora po 16 cijevi...uskoro cu vam to sve bolje opisati i postaviti neke fotografije (ako majstor Miran dozvoli :) ) Sad slijedi testiranje i optimizacija sustava. Za sada mi izgleda o.k....uskoro vise o svemu...

ALEN111
01.11.2009., 07:45
Ova investicija može nekome biti malo, nekom puno.
Isto je i kad se usporedi sa ostalim sustavima grijanja - može biti skuplje, jednako skupo ili povoljnije. Sve ovisi o situaciji.

slažem se

miran18
01.11.2009., 09:01
Ja bi se uključio u ovu raspravu jer mislim da se i očekuje od mene da ja nešto kažem o svemu tom jer se bavim sa tim svakodnevno, u ovoj godini sam gotovo 80 % poslova radio sa toplinskim pumpama ne mali broj pustio u pogon te prošao specijalistička školovanja za tu problematiku. Prošli tjedan sam došao iz Deutschlanda gdje sam bio 7 dana na usavršavanju za toplinske crpke . Vrlo malo ljudi zna nešto više nego mi , budući da je sad bilo predstavnika iz 21 zemlje u europi smatram da smo mi u nekakvom globalnom trendu koji je nezaustavljiv . Znači toplinske crpke su budućnost i ako tako postavimo stvari tada se ne treba bojati da li će biti servisera koji će to znati servisirati dali će biti cijena povoljnija , hoće ali ne tako skoro . Nemojte tražiti od trgovaca da vam daju potrebne informacije koje su ionako presložene za objasniti , morate shvatiti da su ti trgovci zaposleni u nekakvoj firmi koja im daje svakodnevni kruh i da moraju vas ubjediti da kupite brend koji oni prodaju da bi zaradili kruh naš svagdašnji a ne da bi vi dobili najkvalitetnije rješenje koje je za vas najbolje . Druga jedna jako bitna stvar je da se toplinskim crpkama počela baviti široka javnost da to više nije" Bauk" da se toplinske crpke sve više pojavljuju na svim razinama . Zšto se nisu nametnule kao jedan bum je samo stvar u strahu od ne znanja većina majstora koji se bave centralnim grijanjem nisu se susretali sa freonima pa se pomalo boje jer to nije u njihovom fahu a svi proizvođači nisu proizvođači opreme nego je kupuju i pod svojim imenom prodaju ,ali samo prodaju nema školovanja nema logistike nema osposobljenih ljudi koji mogu dati prave informacije te na pravi način uputiti krajnjeg kupca . Da li se isplati kupiti novu jahtu novog Mercedesa sa alu felgama koje koštaju skoro kao toplinska crpka mislim da daje odgovor na pitanje da li se isplati toplinska crpka ,jer ako je to ekološki prihvatljivo omogućuje najbolji komfor bilo u grijanju bilo u hlađenju apsolutno tihi uređaji i pritom potrošnja koja je definitivno svedena na minimum mislim da su dovoljno dobri razlozi. Što se tiče bušenja i zemlanih kolektora to je jedna velika investicija i kod bušenja je cijena oko 45 eur. po metru i bušotina sa dva polaza i dva povrata dubine od 100 met. nebi trebala biti opterećena sa više od 5kw jer bi moglo doći do podhlađenja bušotine koja se nebi mogla tijekom ljeta regenerrati . A zemljani kolektor mana je jer nemamo aktivno hlađenje. naj isplativije je ako imate lako dostupnu podzemnu vodu -bunari npr . Ali da vas ne davim općenitim frazama pitajte konkretno sto god želite ako znam bit će mi drago da vem pomognem .

fulcrum
01.11.2009., 09:17
Mene zanima, pošto nisam našao nikakav konkretan podatak o samoj isplativosti tog sustava. Ja sam isključivo zainteresiran za toplinsku crpku zrak/voda. Kuća će biti oko 90 kvadrata netto. Toplinska izolacija jako dobra (montažna kuću - 31cm zid (u to uključena fasada sa stiroporom od 10cm). Koliko je okvirna cijena samog sustava (uključujući PTV). Koliko bi za tu kvadraturu koju sam naveo trebao još trebalo izdvojiti za podno/zidno grijanje i kakve su zapravo preporuke što se toga "potrošačkog" dijela sustava tiće?

Na nekoliko foruma i ovdje sam pročitao da se takav sustav za manje kvadrature uopće ne isplati (da napomenem, dostupna mi je samo struja i drva (koja ne želim)).

miran18
01.11.2009., 10:10
Za montažnu kuću je potrebna najmanja moguća TP ta je sada negdje oko 49000 kn spremnik PTV oko 3000 kn a podno grijanje je oko 200 kn po m2 plus PDV a da li je isplativo sami prosudite Ako ste se odlučili na montažnu kuću vjerojatno nije samo cijena presudna vjerojatno je i drugih stvari bilo u kombinaciji ,ali grijana i hlađena kuća sa neograničenom količinom tople vode mora nešto više koštati . Znam da je u kombinaciji klima sa pripremom tople vode daleko isplativija ali to je nešto drugo to nije kompletan sustav tada je neriješeno grijanje kupaone mora se napraviti nekakvo elekto podno grijanje zatim imate sustav grijanja koji vam u extremno niskoj temperaturi nije dovoljan radi štimuga morate upaliti kamin ili oper nekakav elektro dodatni izvor topline . U biti sve klime su dimenzionirane za hlađenje i nisu za grijanje dostatne u extremnim uvjetima npr -10c . A uvijek je to strujanje zraka kod klima uređaja koje nije uvijek sretno riješenje . Sistem koji će pokriti cijeli objekt mora biti sa više unutarnji jedinica koji je opet nešto skuplji . neznam da li je to nekakvo riješenje koje vaz zadovoljava .

Lee Champa
01.11.2009., 18:12
Ispričavam se zbog toga što sam ukratko napisao tezu.

Ispravnije bi bilo:
Maksimalna temperatura polaznog voda kruga površinskog grijanja je ograničena fiziološkim ograničenjem preko maksimalne temperature površine preko koje se grije.
Kolka će točno biti ovisi o smještaju površinskog grijanja (pod: prohodni ili neprohodni dio, zid: parapet vanjskog zida ili npr. unutarnji zid, strop: visina stropa), o trenutnom toplinskom opterećenju, o toplinskoj izolaciji u zaleđu istog (obično se cca. 10% topline gubi prema van) povezanoj s vrstom podloge (njenom toplinskom otporu prema prostoriji koja se grije.

No, bez obzira na ovo neobjašnjenje, ja ostajem kod prije iznesenog - sviđalo se to Vama ili ne. To je moj stav!

Da, to je OK!
Ali površinska temp. poda ovisi i o konstrukciji podnog grijanja (razmak cijevi u deki, brzina pumpe - zapravo brzina prelaza topline cijev/pod) pa temp. polaznog voda može biti i do 60C. Kod mene je 55/45! (a temp poda 25C):top:

NarogoraN
04.11.2009., 15:29
Mene zanima, pošto nisam našao nikakav konkretan podatak o samoj isplativosti tog sustava. Ja sam isključivo zainteresiran za toplinsku crpku zrak/voda. Kuća će biti oko 90 kvadrata netto. Toplinska izolacija jako dobra (montažna kuću - 31cm zid (u to uključena fasada sa stiroporom od 10cm). Koliko je okvirna cijena samog sustava (uključujući PTV). Koliko bi za tu kvadraturu koju sam naveo trebao još trebalo izdvojiti za podno/zidno grijanje i kakve su zapravo preporuke što se toga "potrošačkog" dijela sustava tiće?

Na nekoliko foruma i ovdje sam pročitao da se takav sustav za manje kvadrature uopće ne isplati (da napomenem, dostupna mi je samo struja i drva (koja ne želim)).

I meni se čini da se za manje objekte toplinska pumpa ne isplati, pogotovo kada su dobro izolirani jer je u takvim objektima potrošnja (npr. plina) mala pa je teško vjerovati da će razlika u cijeni TP i kombi-bojlera biti isplačena računima za plin. Osobno sam za potrebe grijanja 140 m2 nove kuće izolirane prema propisima dobio ponudu za TP zrak/voda od 46000 kn + 7000 za spremnik tople vode. Ponuđeni uređaj je imao snagu 14 KW te od tog proizvođaća postoji samo jedan jači (16 KW).
Unatoč cijeni mene of TP odvlači činjenica što nemam nikakvu informaciju iz prve ruke kako TP zrak/voda zadovoljava potrebe za grijanjem u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovdje u Slavoniji nije nikakva rijetkost da ca. -10 °C potraje nekoliko dana. U tom slučaju pad kapaciteta TP-e pokrivaju električni grijači. Ima li tko informaciju iz "prve ruke"? Kako ste zadovoljni?

Također me zanima ako tko zna pri kojoj temperaturi vanjskog zraka TP-a uključi dogrijavanje el. grijačima (pod uvjetom da su potrebe za grijanjem konstantne)?

NarogoraN
04.11.2009., 15:40
Što je bolja kombinacija:

1. kondenzacijski kombi-bojler + solarni paneli (PTV + fotonaponski)
2. kondenzacijski kombi-bojler + toplinska pumpa zrak/voda
3. mikrokogenerator + solarni paneli (PTV + fotonaponski)
4. mikrokogenerator + toplinska pumpa zrak/voda
5. solarni paneli (PTV + fotonaponski) + toplinska pumpa zrak/voda

Sustav zimi treba grijati, a ljeti hladiti. Pri ocjeni "bolja" označava cijenu, autonomnost i isplativost u budučnosti.

Pozdrav

dxer
04.11.2009., 18:06
Ja sam upravo pred odlukom kakvo grijanje ugraditi u kuću. Odlučio sam se za podno, ali zasad još ne i za aparaturu jer iako plin ide 300 m od mene, kazu da ga nece potegnut jos nekoliko godina po ulicama koje izlaze na tu glavnu. E, sad, što mi je činiti ? Što odabrati od energenta, aparature, a da nije preskupo tj. da nije skupi potrošač. Ja sada moram završiti podove što znači da sada moram ugraditi podno ako ga želim, ali je pitanje kada ću ga ustvari pokrenuti , u slučaju da se do trenutka kada bi dobili plin, odlučim za grijanje kaminom recimo. Obzirom da se znači to podno ne bi koristilo još godinama, da li ima kakve bojazni kasnije , mislim što se tiče tih instalacija ?
A što se tiče te TP, nemam dovoljno dvorišta za kolektore, a bušenje je preskupo. No nitko mi nije ni ponudio TP zrak-voda, pa me isto zanimaju iskustva grijanja sa tom pumpom. Meni treba za grijanje 190 m2 stambenog prostora, a fasada će biti 10-12 cm stiropor.
Svaki savjet je dobrodošao.

Ego
05.11.2009., 20:39
Ja sam upravo pred odlukom kakvo grijanje ugraditi u kuću. Odlučio sam se za podno, ali zasad još ne i za aparaturu jer iako plin ide 300 m od mene, kazu da ga nece potegnut jos nekoliko godina po ulicama koje izlaze na tu glavnu. E, sad, što mi je činiti ? Što odabrati od energenta, aparature, a da nije preskupo tj. da nije skupi potrošač. Ja sada moram završiti podove što znači da sada moram ugraditi podno ako ga želim, ali je pitanje kada ću ga ustvari pokrenuti , u slučaju da se do trenutka kada bi dobili plin, odlučim za grijanje kaminom recimo. Obzirom da se znači to podno ne bi koristilo još godinama, da li ima kakve bojazni kasnije , mislim što se tiče tih instalacija ?
A što se tiče te TP, nemam dovoljno dvorišta za kolektore, a bušenje je preskupo. No nitko mi nije ni ponudio TP zrak-voda, pa me isto zanimaju iskustva grijanja sa tom pumpom. Meni treba za grijanje 190 m2 stambenog prostora, a fasada će biti 10-12 cm stiropor.
Svaki savjet je dobrodošao.

Možda bi ti se najviše isplatilo iznajmiti ili kupiti UNP spremnik pa kada dođe plin samo zamijeniti dizne i vanjsku instalaciju.

Ja imam iznajmljeni spremnik i sve više si razmišljam je li mi možda bilo isplativije da sam ga kupio pa kasnije prodao.

msulentic
19.11.2009., 16:00
Ja sam malo istraživao tržište i pronašao prihvatljivu ponudu TP voda-voda( http://www.alfaclima.co.rs/ ) sve ugrađene komponente su Danfoss, a upravljanje Carel.

Dizajn nije kraj svijeta, ali cijene su im zaista prihvatljive, TP 11.7/13,4 kW je 1700 EUR.
Dvije su navodno već ugrađene u Vinkovcima.

viz
19.11.2009., 18:27
Sve je to OK, no meni se ne sviđa to što je rashladni medij R22 - nije neka ekološka priča, a kako se mogu uvesti takve crpke - ? je.

viz
19.11.2009., 20:01
Što je bolja kombinacija:
...Sustav zimi treba grijati, a ljeti hladiti. Pri ocjeni "bolja" označava cijenu, autonomnost i isplativost u budučnosti.

Sve ove opcije zahtjevaju višu investiciju od klasičnog rješenja.
Ako se radi niskoenergetska ili pasivna kuća - što se odnosi na projekt za plin i instalacije plina - ista je investicija kao i za uobičajenu kuću.
Kondenzacijski kombi-bojler je dobar ako se misli imati mala kupaonica i blizu kuhinja ili dva takva uređaja. Pametnije je, zbog većeg komfora i zbog lakšeg usklađenja sa solarnim grijanjem, uzeti kondenzacijsku cirko centralu sa dvo-valentnim spremnikom PTV (kondenzacijske cirko centrale sa monovalentnim spremnikom PTV su većinom na akciji i nisu puno skuplje od klasične cirko centrale). Kolka je isplativost plina kao energenta u budućnosti ? je- po meni on je najčišći, najkomforniji (mali automatski uređaji bez spremnika energije) i najpovoljniji trenutno fosilni energent (ugljen ne računam).
Solarni kolektori i dizalice topline su ekološki prihvatljiviji, komforni su za korištenje i niskog troškova održavanja, i ono najbitnije koriste obnovljive izvore topline, te su više autonomni.
Hlađenje bez dizalice topline je skupo izvedivo.
Kriterij cijene daje klasično riješenje: plinska cirko centrala + klimatizacija rashladnim uređajem - split sustavom. Kriterij samoodrživosti i autonomnosti, a osobito ekološki kriterij - daju sasvim drugačije rješenje.

msulentic
19.11.2009., 21:09
Sve je to OK, no meni se ne sviđa to što je rashladni medij R22 - nije neka ekološka priča, a kako se mogu uvesti takve crpke - ? je.

Slažem se što se tiče medija, ali je proizvođač prilagodljiv što se tiče medija.
Zanimalo me pa sam ih kontaktirao.

Sam uvoz nije problem; 1% carinske evidencije i 23% PDV.

sky cruiser
20.11.2009., 01:28
Danas sam razgovarao sa svojim centralašem o TP. On je često po Njemačkoj, na Veissmannovim seminarima itd. Kaže da tamo švabe vele da je trenutno najisplativija varijanta (uvjerljivo) kondenzacijski bojler i solarno i dobra izolacija kuće. Kaže da je povrat investicije kod TP i do 30g ako je sve u redu, a ako nešto crkne po putu...onda samo nebo zna! vrlo skupi dijelovi i da se to nešto kod TP mora mijenjat svakih 5 godina (nisam skužio što), ali da i to košta...

viz
20.11.2009., 06:47
...Sam uvoz nije problem; 1% carinske evidencije i 23% PDV.

Molim Vas da, ako se odlučite uvesti crpku, podijelite dojmove.

Za tu svotu novaca - isplativost topl. crpke je neupitna. Vidim da imaju i kanalne zrak-zrak topl. crpke za sustave provjetravanja!

sky cruiser
20.11.2009., 09:21
Može li netko malo pojasniti kako TP u stvari funkcioniraju?

sky cruiser
20.11.2009., 09:27
... isplativost topl. crpke je neupitna.

Nisam baš siguran, jer s tim sustavom ćeš mjesečno imat 200 kn plina i 100 kn struje;

a sa kond. plin. bojlerom i solarom ćeš imat 300-400 kn plina....

Meni se čini (neću tvrdit) da tu štediš maksimalno 100-200 kn mjesečno, pa sad vidi kad ćeš imat povrat investicije od 60 ili 70 000 kn (a da ne spominjemo održavanja sustava i eventualne kvarove...kojih ima )

Bilo bi dobro da se javi netko tko to ima ugrađeno (hm, takvih je malo u Hrvata)...

viz
20.11.2009., 09:49
..ali cijene su im zaista prihvatljive, TP 11.7/13,4 kW je 1700 EUR...

Sa ovom cijenom stvari se mijenjaju - ovo je min. 3x manja cijena od renomiranih europskih proizvođača. Kvaliteta je ?
Ovo su kompresorske topl. crpke pogonjene el. energijom (nije potreban plin kao energent).
Dakle otpada trošak od cca. 2000 € za priključak plina (projekt+izvedba) kao investicijski trošak. No treba sve staviti na papir ako se samo isplativost gleda (u Njemačkoj je trošak energije 1 kWh iz kond. pl. uređaja cca. 0,16€, a iz topl. crpke je cca. 0,18€, iz solarnih kolektora je 0,40€ - iz istraživanja i analize gdje su uzeti svi troškovi: investicije, održavanja i čisti trošak energije na 20 god. sa kamatama 6% godišnje - a kolka je cijena čiste el. energije 1 kWh kod nas - 0,1€!!)

Lee Champa
20.11.2009., 13:12
Sve je to OK, no meni se ne sviđa to što je rashladni medij R22 - nije neka ekološka priča, a kako se mogu uvesti takve crpke - ? je.

Na brdoviti Balkan se može sve uvesti, tko pita za ekologiju!
A što se R22 za koju godinu više neće proizvoditi pa i garancija će isteći!:top:

dlasic
20.11.2009., 13:56
Može li netko malo pojasniti kako TP u stvari funkcioniraju?

Prezentacija (http://www.geoservisas.hr/prezentacija.ppt)

Istina, ovo je rađeno na primjeru jedne firme. Nije mi cilj reklamirati nikoga, no čini mi se da to nije ni cilj većini proizvođača :ne zna:
Jer kada sam tražio informacije po raznim prodajnim mjestima, nula bodova; na velesajmu prije par godina isto tako... Ne razumijem...

msulentic
20.11.2009., 15:56
Na brdoviti Balkan se može sve uvesti, tko pita za ekologiju!
A što se R22 za koju godinu više neće proizvoditi pa i garancija će isteći!:top:

U prethodnom postu sam naveo da R22 nije uvjetovan, ovisno o naručitelju može ići i ekološki prihvatljiv, npr. za Toyota-in salon u Novom Sadu su isporučili sa R407.
Obzirom da smo ekološki osvješteniji, naravno da ću naručiti sa ekološki prihvatljivim medijem.

sky cruiser
20.11.2009., 18:09
Prezentacija (http://www.geoservisas.hr/prezentacija.ppt)

Istina, ovo je rađeno na primjeru jedne firme. Nije mi cilj reklamirati nikoga, no čini mi se da to nije ni cilj većini proizvođača :ne zna:
Jer kada sam tražio informacije po raznim prodajnim mjestima, nula bodova; na velesajmu prije par godina isto tako... Ne razumijem...

Dobra prezentacija. Sad mi je puno toga jasnije.

miran18
20.11.2009., 21:39
I dalje mislim da ne trebam ništa napisati ali ovo je jače od mene ne može se prešutiti da nam neko iz Novog Sada treba reći kako su čileri jeftiniji nego toplinske crpke i to po mogućnosti sa R22 Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola te za nas vrijedi pravilo da se uređaji sa R22 ne mogu stavljati u promet nego postojeći uređaji koji su u radi radi servisiranja mogu dopuniti sa R22 u strogo kontroliranim uvjetima . Svaki serviser da bi dobio odobrenje za rad sa rashladnim srestvima mora proći tečaj o zbrinjavanju i upotrebi rashladnih medija te potpisati kodex dobrog ponašanja i da ne pišem dalje jer me baca van takta , nek se živcira onaj ko ima takve uređaje koji su zabranjeni za upotrebu u RH što sa njima . moj savjet bojim se da neće bit od pomoći.

msulentic
25.11.2009., 07:04
I dalje mislim da ne trebam ništa napisati ali ovo je jače od mene ne može se prešutiti da nam neko iz Novog Sada treba reći kako su čileri jeftiniji nego toplinske crpke i to po mogućnosti sa R22 Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola te za nas vrijedi pravilo da se uređaji sa R22 ne mogu stavljati u promet nego postojeći uređaji koji su u radi radi servisiranja mogu dopuniti sa R22 u strogo kontroliranim uvjetima . Svaki serviser da bi dobio odobrenje za rad sa rashladnim srestvima mora proći tečaj o zbrinjavanju i upotrebi rashladnih medija te potpisati kodex dobrog ponašanja i da ne pišem dalje jer me baca van takta , nek se živcira onaj ko ima takve uređaje koji su zabranjeni za upotrebu u RH što sa njima . moj savjet bojim se da neće bit od pomoći.

Kapa dolje tvojoj stručnosti i iskustvu, ali na osnovu čega zaključuješ da je "neko" iz Novog Sada!?

miran18
25.11.2009., 16:07
Ma ne zaključujem ja da li je neko iz Novog Sada ili je iz neznam kud stvar je u tom da je neusporedivo to što se zove toplinska crpka i toplinska crpka sory ako sam to krivo reko nije me briga od kuda je ko nego što piše ko o toplinskim pumpama . Talijanski naziv za chillere koji griju i hlade je isto toplinska crpka ali da se razumijemo toplinske crpke u Hrvatskoj se ne smatraju chilleri bilo kakve izvedbe ili namjene jer su to smo po nečemu slični uređaji .

TrueLove
28.11.2009., 14:10
Dobra prezentacija. Sad mi je puno toga jasnije.

Možete Naći ALTHERMU - neću navesti proizvođaća - izumitelji TP Zrak voda. Super za površinska grijanja i hlađenja + topla voda. Ima i manjih bez tople vode.

TrueLove
28.11.2009., 14:22
TP zrak/voda zadovoljavinformaciju iz "prve ruke"? Kako ste zadovoljni?

Također me zanima ako tko zna pri kojoj temperaturi vanjskog zraka TP-a uključi dogrijavanje el. grijačima (pod uvjetom da su potrebe za grijanjem konstantne)?[/QUOTE]

Ja sam kupio Altermu ali ju još nisam montirao. Već su ugradili stotinjak komada po Hrvatskoj i tu su daleko najnapredniji. Grijač se uključuje na -5'C. Što je niža temperatura učinkovitost je manja. Idealno za stropno grijanje i hlađenje. Možda za sada najskuplja kombinacija, ali najveći komfor, učinkovitost i ušteda energije. Žena mi se prehladi čim nekaj puše i strop je dobitna kombinacija. Meni je trebala za 130m2

miran18
28.11.2009., 19:04
Točka kada se nešto dodatno uključuje je kod većine proizvođača podesiva i u terminologiji se koristi izraz bivalentna točka . Svaka toplinska crpka koja nešto vrijedi ima bivalentnu točku oko -19_-20 C jer je nepotrebno na višoj temperaturi koristiti dodatni grijač odnosno to se može koristiti i neki drugi izvor energije .npr. onaj ko ima već postojeći sustav grijanja na lož ulje može kombinirati kao polivalentni sustav samo mora dobro izračunati kada i pri kojoj temperaturi je najoptimalnije da se uključuje koji sustav .Kolega dragi slobodno napiši DAIKIN kad već pišeš Alterma to je kao da si napisao megan pa sad nećeš napisati da se radi o renaultovom vozilu "šalim se".

NarogoraN
29.11.2009., 10:34
Točka kada se nešto dodatno uključuje je kod većine proizvođača podesiva i u terminologiji se koristi izraz bivalentna točka . Svaka toplinska crpka koja nešto vrijedi ima bivalentnu točku oko -19_-20 C jer je nepotrebno na višoj temperaturi koristiti dodatni grijač odnosno to se može koristiti i neki drugi izvor energije .npr. onaj ko ima već postojeći sustav grijanja na lož ulje može kombinirati kao polivalentni sustav samo mora dobro izračunati kada i pri kojoj temperaturi je najoptimalnije da se uključuje koji sustav .Kolega dragi slobodno napiši DAIKIN kad već pišeš Alterma to je kao da si napisao megan pa sad nećeš napisati da se radi o renaultovom vozilu "šalim se".

Gornji boldani tekst je za mene zbunjujući. Treba valjda reći da ne postoji potreba za korištenjem dodatnog grijača ako je i smanjeni kapacitiet TP, jer on opada sa padom vanjske temperature, zadovoljavajuć za potrebe grijanja. Bilo bi super da TP zrak/voda i bez pomoći dodatnog grijača uspješno zagrijava npr. 130 m2 pri -20 jednako kao što ga zagrijava pri -2 ili +10 °C.
S padom vanjske temperature možemo napraviti samo dvije stvari kako bi kompenzirali pad kapaciteta TP: 1. Smanjiti grijanu površinu (zatvoriti koji radijator) ili 2. zadržati grijanu površinu u cijelosti, a manjak topline (tj. dopunu kapaciteta TP-e) nadopuniti električnim grijačem, lož uljem, plinom...
Jesam li u pravu?

TrueLove možeš li mi ovdje ili na e-mail reći koji kapacitet Altherme ste kupili za potrebu grijanja 130 m2 (12 ili 14 kW) te u kojem dijelu Hrvatske će biti instalirana? Također vas molim da s vremanom podjelite sa zajednicom forumaša utiske i dojmove korištenja uređaja...

miran18
29.11.2009., 11:43
Potpuno u pravu u svakoj tehničkoj dokumentaciji ima tablica učinka pri određenoj temperaturi npr. TP 23 ima pri vanjskoj tem. -7 13Kw a pri -17 ima 6Kw ako je to nedovoljno da se grije prostor u kom je instalirano tada će se podesiti bivalentna točka na onu granicu gdje je potrebno da bi se zadovoljio zahtjev za toplinom ali to se mora izračunati te uzeti u obzir još jako puno faktora koji utječu na cijelokupni sustav.Svaki proizvođač radi na tom da se smanjuje kapacitet do one granice gdje se COP uređaja ne dovede u pitanje i najčešće je to 1:3 ali kako temperatura pada tako se smanjuje snaga .To je samo primjer radi lakšeg razumjevanja nemojte ovo shvatiti bukvalno kao relevantni podatak.

NarogoraN
29.11.2009., 19:08
Sve ove opcije zahtjevaju višu investiciju od klasičnog rješenja.
Ako se radi niskoenergetska ili pasivna kuća - što se odnosi na projekt za plin i instalacije plina - ista je investicija kao i za uobičajenu kuću.
Kondenzacijski kombi-bojler je dobar ako se misli imati mala kupaonica i blizu kuhinja ili dva takva uređaja. Pametnije je, zbog većeg komfora i zbog lakšeg usklađenja sa solarnim grijanjem, uzeti kondenzacijsku cirko centralu sa dvo-valentnim spremnikom PTV (kondenzacijske cirko centrale sa monovalentnim spremnikom PTV su većinom na akciji i nisu puno skuplje od klasične cirko centrale). Kolka je isplativost plina kao energenta u budućnosti ? je- po meni on je najčišći, najkomforniji (mali automatski uređaji bez spremnika energije) i najpovoljniji trenutno fosilni energent (ugljen ne računam).
Solarni kolektori i dizalice topline su ekološki prihvatljiviji, komforni su za korištenje i niskog troškova održavanja, i ono najbitnije koriste obnovljive izvore topline, te su više autonomni.
Hlađenje bez dizalice topline je skupo izvedivo.
Kriterij cijene daje klasično riješenje: plinska cirko centrala + klimatizacija rashladnim uređajem - split sustavom. Kriterij samoodrživosti i autonomnosti, a osobito ekološki kriterij - daju sasvim drugačije rješenje.

Viz hvala za mišljenje. Šteta što oprema za korištenje obnovljivih izvora energije nije jeftinija, te što, osim za solarne kolektore u dvije županije, nema državne stimulacije. Ljudska glupost je zasljepljujuća. Ne vide vlastitu propast.
Usput možeš li mi objasniti što je to "cirko centrala"? Hvala!

viz
30.11.2009., 06:54
Na žalost - tako je - oni koji razmišljaju ekološki i odlučuju se za ekološki-podobnije uređaje trebaju financijski više potrošiti :-(

Cirko-centrala je popularni naziv za plinski aparat koji ima mogućnost povezivanja u krug grijanja i spajanja na spremnik potrošne tople vode (PTV) - tj. ima crpku, sigurnosni sklop,regulaciju, priključke za jednostavnije i ostalo potrebno za rad sustava grijanja i sustava pripreme PTV. Kombinirani plinski uređaji imaju protočne izmjenjivače za PTV - tj. nemaju mogućnost priključenja spremnika PTV - nedostatak je komfor PTV. Sa spremnikom je komfor PTV daleko bolji od protočnog dobivanja PTV (svaki način osiguranja PTV ima svoje prednosti i nedostatke).

NarogoraN
30.11.2009., 13:45
Na žalost - tako je - oni koji razmišljaju ekološki i odlučuju se za ekološki-podobnije uređaje trebaju financijski više potrošiti :-(

Cirko-centrala je popularni naziv za plinski aparat koji ima mogućnost povezivanja u krug grijanja i spajanja na spremnik potrošne tople vode (PTV) - tj. ima crpku, sigurnosni sklop,regulaciju, priključke za jednostavnije i ostalo potrebno za rad sustava grijanja i sustava pripreme PTV. Kombinirani plinski uređaji imaju protočne izmjenjivače za PTV - tj. nemaju mogućnost priključenja spremnika PTV - nedostatak je komfor PTV. Sa spremnikom je komfor PTV daleko bolji od protočnog dobivanja PTV (svaki način osiguranja PTV ima svoje prednosti i nedostatke).

Nije mi jasno zašto je sustav sa spremnikom tople vode komforniji od protočnog. Naime kada pustim toplu vodu svejedno moram čekati da iz cijevi u zidu iscuri hladna voda pa tek onda topla iz spremnika. Isto bih tako čekao na toplu vodu i kod protočnog sustava. Ja recimo imam malu kupaonicu od 4.5 m2 i kombi bojler ima oko 6 m cijevi do umivaonika. Ta udaljenost može biti nešto kraća no svejedno...? Pri tome spremnik tople vode košta cca 500 E te tu vodu valja neprestano dogrijavati. Zanimljivo je vidjeti koliko kubika vode se može potrošiti na eventualno dulje čekanje tople vode u protočnom sustavu za cijenu spremnika i dogrijavanje vode u istom te još tome treba pridodati cijenu hladne vode u cijevi od spremnika do slavine...

viz
01.12.2009., 07:10
Sve ovisi od situacije - i protočni i sustav sa spremnikom - imaju svoje prednosti i nedostatke - na vama je da odlučite koji vam više odgovara.

Nedostatak akumulacionog je viša investicija, veći gubitak topline, korozija i kamenac u spremniku, zauzimaju više mjesta.
Prednost protočnog sustava je higijenska (nema ustajale vode - legionela), niži gubici topline, manji prostor je potreban.
Prednost akumulacijskog je da se veće potrebe za PTV izjednačuju akumulacijom, na raspolaganju velika količina PTV, temp. PTV se može regulirati (sa kotlom manje snage je moguće osigurati i veće zahtjeve za PTV).
Nedostatak protočnog je problemi sa kamencem u protočnom izmjenjivaču (zahtjevnije održavanje), promjenjiva temperatura kod uzimanja PTV (to je onaj komfor PTV), količina PTV ovisi o snazi kotla.

Ako odgovara protočni i ne smetaju vas njegove mane - odabir je jednostavan.
Ako mislite imati i solarno ili mislite imati alternativu sa strujnim grijačem za nestanak plina - bez spremnika je teško to izvesti.

Čekanje na PTV ne ovisi jel sustav protočni ili sa spremnikom. Uvijek su bolje što kraće cijevi - paziti kod projektiranja i rasporeda prostorija i izljevnih mjesta. Tu se komfor poboljšava uvođenjem dodatnog cirkulacionog voda PTV koji isto ima i nedostatake.

miran18
01.12.2009., 21:33
Ja bih se ipak vratio toplinskim crpkama ako nemate ništa protiv , Danas se sve više toplinske crpke koriste kao osnovni izvor energije za zagrijavanje i hlađenje kako stambenih tako i poslovnih prostora . Kod nas u primorju se isključivo treba koristiti sustavi na zrak voda i eventualno zemljani kolektori gdje se samo pasivno hladi.Ukontinentalnom dijelu su tu prvenstveno voda voda te geo-termalne sonde ali isto tako i zemljani kolektori,međutim pojavljuje se sustav koji je nešto novo što se do sada nije koristilo a po meni jako "klikeraški"
naime radi se o sustavu koji se odnosi na geo sonde i posebno konstruirani izmjenjivač topline koji pomoću zraka oduzima toplinu tekućini koja je u sondi. Ezašto je to inovativno a isto tako ima smisla u periodu kao što je sada kada je vanjska temperatura negdje oko12-15 C i kada su magle dakle zrak koji je jako zasićen sa vlagom takav zrak ima jako veliku količinu energije i dovoljno da se pokrene sustav i bez bušotine jer mu temperature zraka to omogućuju a isto tako na kraju ogrijevne sezone kada je kapacitet bušotine pao atemperatura vanjskog zraka porasla može se koristiti ikao regenerator za bušotinu odnosno kombinacija oba sustava u jednom tako da se može raditi na drugom izračunu tj. količini bušotina i njihovoj ukupnoj dužini .Sa ovakvim kombiniranjem dvaju načina uzimanja energije dolazimo do još boljeg stupnja iskorištenja energije . Danas je temperatura zraka u Rijeci bila 15 C a kod toplinske crpke je povrat na geo sondi bio 4C ako bi sa izmjenjivačem od toga dobili 10 C temperaturu vode koja ulazi u toplinsku crpku to je ^t 6 C još uvijek jako isplativo. Volio bih da malo prokomentirate sustav da kažete što vi mislite za tako nešto. Ili možda imate još bolji sistem htio bi se uključiti u slične rasprave .

NarogoraN
02.12.2009., 07:16
Ja bih se ipak vratio toplinskim crpkama ako nemate ništa protiv , Danas se sve više toplinske crpke koriste kao osnovni izvor energije za zagrijavanje i hlađenje kako stambenih tako i poslovnih prostora . Kod nas u primorju se isključivo treba koristiti sustavi na zrak voda i eventualno zemljani kolektori gdje se samo pasivno hladi.Ukontinentalnom dijelu su tu prvenstveno voda voda te geo-termalne sonde ali isto tako i zemljani kolektori,međutim pojavljuje se sustav koji je nešto novo što se do sada nije koristilo a po meni jako "klikeraški"
naime radi se o sustavu koji se odnosi na geo sonde i posebno konstruirani izmjenjivač topline koji pomoću zraka oduzima toplinu tekućini koja je u sondi. Ezašto je to inovativno a isto tako ima smisla u periodu kao što je sada kada je vanjska temperatura negdje oko12-15 C i kada su magle dakle zrak koji je jako zasićen sa vlagom takav zrak ima jako veliku količinu energije i dovoljno da se pokrene sustav i bez bušotine jer mu temperature zraka to omogućuju a isto tako na kraju ogrijevne sezone kada je kapacitet bušotine pao atemperatura vanjskog zraka porasla može se koristiti ikao regenerator za bušotinu odnosno kombinacija oba sustava u jednom tako da se može raditi na drugom izračunu tj. količini bušotina i njihovoj ukupnoj dužini .Sa ovakvim kombiniranjem dvaju načina uzimanja energije dolazimo do još boljeg stupnja iskorištenja energije . Danas je temperatura zraka u Rijeci bila 15 C a kod toplinske crpke je povrat na geo sondi bio 4C ako bi sa izmjenjivačem od toga dobili 10 C temperaturu vode koja ulazi u toplinsku crpku to je ^t 6 C još uvijek jako isplativo. Volio bih da malo prokomentirate sustav da kažete što vi mislite za tako nešto. Ili možda imate još bolji sistem htio bi se uključiti u slične rasprave .

Da vratimo se na TP (sorry za digresiju). Nije mi jasan boldani dio teksta. Valjda se toplina sa zraka prenosi na tekučinu u sondi i tako je potpomaže.
Negdje sam pročitao da postoje TP sa sondom čija se toplinska energija obnavlja pomoću solarnih kolektora u ljetnom periodu.

Imam pitanje. Jednom sam na netu naletio na stranicu neke domaće firme koja se bavila postavljanjem i prodajom TP. Na stranici su imali okvirne cjenovne raspone za tri tipa TP (sonda, kolektor i voda/voda). Problem je da sada ne mogu ponovno pronaći tu stranicu, a nije prošlo puno od kada sam je posljednji puta posjetio (cca 3 mjeseca). Možete li mi postati link ako znate za takvu nekakvu stranicu?

Ima li tko iskustva sa TP zrak/voda u kontinentalnoj Hrvatskoj? Kako sustav radi, zadovoljava li potrebe za toplinuom u zimi i pod kojim uvjetima izoliranosti objekta, kvadrature itd. Silom bih želio TP kao sustav grijanja/hlađenja, a nemam novaca za geotermalne sustave :-)

viz
02.12.2009., 07:59
...međutim pojavljuje se sustav koji je nešto novo što se do sada nije koristilo a po meni jako "klikeraški"
naime radi se o sustavu koji se odnosi na geo sonde i posebno konstruirani izmjenjivač topline koji pomoću zraka oduzima toplinu tekućini koja je u sondi. Ezašto je to inovativno a isto tako ima smisla u periodu kao što je sada kada je vanjska temperatura negdje oko12-15 C i kada su magle dakle zrak koji je jako zasićen sa vlagom takav zrak ima jako veliku količinu energije i dovoljno da se pokrene sustav i bez bušotine jer mu temperature zraka to omogućuju a isto tako na kraju ogrijevne sezone kada je kapacitet bušotine pao atemperatura vanjskog zraka porasla može se koristiti ikao regenerator za bušotinu odnosno kombinacija oba sustava u jednom tako da se može raditi na drugom izračunu tj. količini bušotina i njihovoj ukupnoj dužini .Sa ovakvim kombiniranjem dvaju načina uzimanja energije dolazimo do još boljeg stupnja iskorištenja energije ...

Ovo je interesantno riješenje za pokrivanje potreba za grijanje kod ekstremnih niskih temperatura vanjskog zraka - koje su česte zimi u kontinentalnom dijelu.
Ovako se smanjuje investicija u veličinu geo-sonde.
Jel sustav primjenjiv i kod površinskog zemljanog kolektora?

Kolko bi se u % mogla smanjiti veličina podzemne sonde?

Interesantno mi je za prodiskutirati i korištenje zraka bogatog vlagom. Takav zrak je na ispustu sustava provjetravanja. Jel postoje sustavi koji, uz toplinu okolnog zraka, iskorištavaju i otpadni zrak sustava provjetravanja?
Ili se samo iza vanjskog zračnog izmjenjivača topline (isparivača) dovede i otpadni zrak ventilacije?

lyinx
02.12.2009., 20:25
Danas sam razgovarao sa svojim centralašem o TP. On je često po Njemačkoj, na Veissmannovim seminarima itd. Kaže da tamo švabe vele da je trenutno najisplativija varijanta (uvjerljivo) kondenzacijski bojler i solarno i dobra izolacija kuće. Kaže da je povrat investicije kod TP i do 30g ako je sve u redu, a ako nešto crkne po putu...onda samo nebo zna! vrlo skupi dijelovi i da se to nešto kod TP mora mijenjat svakih 5 godina (nisam skužio što), ali da i to košta...

Hm ja osobno znam neke iz Viessmana i problem je u tome da su oni još uvjek više manje na plinu/ulju a manje na TP zbog toga (nisu jedini) i dalje reklamiraju "starije i proverjene" sisteme, da ne govorim o domačim centralašima kojima je TP još uvjek ne baš domača stvar
a ako želimo računati povrat investicije onda je u klasiku potrebno uključit i dimnjak i rezervoar koji koštaju?
I na kraju ne treba zaboraviti da dobro izoirana kuća ne treba više od recimo 4 KW grijanja pa me zanima dali možete nači recimo plinsko grijanje koje ima samo 4 KW ?

miran18
02.12.2009., 22:05
Da vratimo se na TP (sorry za digresiju). Nije mi jasan boldani dio teksta. Valjda se toplina sa zraka prenosi na tekučinu u sondi i tako je potpomaže.
Negdje sam pročitao da postoje TP sa sondom čija se toplinska energija obnavlja pomoću solarnih kolektora u ljetnom periodu.

Imam pitanje. Jednom sam na netu naletio na stranicu neke domaće firme koja se bavila postavljanjem i prodajom TP. Na stranici su imali okvirne cjenovne raspone za tri tipa TP (sonda, kolektor i voda/voda). Problem je da sada ne mogu ponovno pronaći tu stranicu, a nije prošlo puno od kada sam je posljednji puta posjetio (cca 3 mjeseca). Možete li mi postati link ako znate za takvu nekakvu stranicu?

Ima li tko iskustva sa TP zrak/voda u kontinentalnoj Hrvatskoj? Kako sustav radi, zadovoljava li potrebe za toplinuom u zimi i pod kojim uvjetima izoliranosti objekta, kvadrature itd. Silom bih želio TP kao sustav grijanja/hlađenja, a nemam novaca za geotermalne sustave :-)


Tako je toplina sa zraka se prenosi tekućinu i to na jedan vrlo jednostavan način tako da ventilatorom ispuhujemo izmjenjivač kroz koji se pomoću tekućine odvodi toplina sve do onog momenta da se COP isplati a kada se to ne isplati preko troputnog ventila cirkulacija se prebacuje na bušotinu odnosno zemljani kolektor. A pomoću solarnih kolektora se može regenerirati ali je i pomoću hlađenja isti učinak .Zrak voda u kontinentalnom dijelu pokriva 90%sezone ali u Toplinskoj crpki je integriran elektro grijač (baster)
koji se aktivira npr na-19 C i kako temp pada tako se sve skupa optimizira uključuje se postepeno grijač prema potrebi 2,4,6,ili 8 Kw . Prema tome taj dio od 10% sezone ne treba se nervirati zbog njega .

Dakako da bi se moglo koristiti i na površinskim kolektorima nema nikakvih prepreka samo plus.

Pa po meni čak i do 50% smanjiti veličinu geosondi.

Pošto toplinska sa jedne strane zrak uvlači a sa druge ga izbacuje samo se duvede na usis .

viz
03.12.2009., 13:14
Kod sustava provjetravanja sa rekuperacijom topline se za predgrijanje (ili predhlađenje) koristi izmjenjivač topline koji dobiva toplinu iz zemljanog izmjenjivača (površinskog kolektora) - npr.:

http://www.sole-ewt.de/

Površinski kolektor (normalno veći) bi se mogao koristiti za predgrijanje, kad su vanjske temperature niske, za izmjenjivač topline ispred rekuperatora + za izmjenjivač topline ispred izmjenjivača topline isparivača topl. crpke zrak/voda. Normalno to bi trebalo odraditi preko 2 zasebna kruga (2 crpke, 2 regulacije). Kad bi se doveo na usis otpadni zrak iz sustava provjetravanja + još dodao izmjenjivač topline od površinskog kolektora = toplinska crpka zrak/voda bi i kod niskih vanjskih temperatura radila sa zadovoljavajućom efikasnosti.
Problem je kod obnove topline zemlje oko površinskog kolektora ljeti. Preko predhlađenja ulaznog vrućeg vanjskog zraka ljeti za provjetravanje je OK i preko sunčevog grijanja zemlje, no preko izmjenjivača na toplinskoj crpki to je nemoguće jer ona treba grijati potrošnu toplu vodu u spremniku cijele godine.
Molim komentar ispravnosti takvog sustava!

miran18
03.12.2009., 20:13
E što se tiče zemljani kolektora tu je priča molo kompliciranija jer se pomoću zemljanih kolektora ne smije hladiti aktivno jer dolazi do prekomjernog isušivanja tla . Ali zato sam i naveo soluciju gdje se pomoću zraka u izmjenjivaču odvodi toplina pa se zemljani kolektor ne koristi u modusu hlađenja . Toplinska crpka se za grijanje tople vode koristi cijelu godinu pomoću pumpe za grijanje tople vode i moramo imati hladni pufer i spremnik PTV . Pumpa stane sa radom hlađenja kada je zahtjev za grijanje PTV aktivan i čim se postigne željena temperatura PTV vraća se u modus hlađenja . Nisam još naišao na toplinske crpke sa rekuperacijom kao kod chillera da se koristi dio energije koja je produkt kod hlađenja. Znači toplinska crpka ima dvije odvojene stvari ,grijanje PTV i grijanje odnosno hlađenje objekta. Kod nas se najčešće primjenjuje TZV topli pufer koji u sebi ima spiralu za protočnu pripremu PTV i hladni pufer koji su povezani preko troputnog ventila sa oprugom kad je bez napona ventil je uvijek prebačen na topli pufer.Hidrauličko povezivanje je dosta zahtjevno i jako puno detalja koji jednostavno moraju biti dobro dimenzionirani da se ne dešavaju toplinska opterećenja bilo da se radi o pozitivnim ili negativnim .

geoterm
03.12.2009., 20:50
Sve ove opcije zahtjevaju višu investiciju od klasičnog rješenja.
Ako se radi niskoenergetska ili pasivna kuća - što se odnosi na projekt za plin i instalacije plina - ista je investicija kao i za uobičajenu kuću.
Kondenzacijski kombi-bojler je dobar ako se misli imati mala kupaonica i blizu kuhinja ili dva takva uređaja. Pametnije je, zbog većeg komfora i zbog lakšeg usklađenja sa solarnim grijanjem, uzeti kondenzacijsku cirko centralu sa dvo-valentnim spremnikom PTV (kondenzacijske cirko centrale sa monovalentnim spremnikom PTV su većinom na akciji i nisu puno skuplje od klasične cirko centrale). Kolka je isplativost plina kao energenta u budućnosti ? je- po meni on je najčišći, najkomforniji (mali automatski uređaji bez spremnika energije) i najpovoljniji trenutno fosilni energent (ugljen ne računam).
Solarni kolektori i dizalice topline su ekološki prihvatljiviji, komforni su za korištenje i niskog troškova održavanja, i ono najbitnije koriste obnovljive izvore topline, te su više autonomni.
Hlađenje bez dizalice topline je skupo izvedivo.??????
Kriterij cijene daje klasično riješenje: plinska cirko centrala + klimatizacija rashladnim uređajem - split sustavom. Kriterij samoodrživosti i autonomnosti, a osobito ekološki kriterij - daju sasvim drugačije rješenje.

Jesi li ikada čuo za "pasivno "hlađenje:D
Najjeftinije moguče hlađenje.Ukopan horizontalni kolektor na dubini 1,5m konstantna temperatura podzemlja 9-12 stupnjeva , cirkulaciona pumpa 45-90W I TO JE UJEDNO POTROŠNJA ENERGIJE.Miš ventil i automatika koja mjeri razliku temperature zraka i medija u podnom razvodu ili konvektor max.razlika 4stupnja da se onemoguči kondenzacija na površini poda ili ako se koriste konvektor pusti kolko hoćeš bez miš ventila.Za isto se može koristiti sistem spojen na 2 bunara.

brzi66
03.12.2009., 21:16
Jesi li ikada čuo za "pasivno "hlađenje:D
Najjeftinije moguče hlađenje.Ukopan horizontalni kolektor na dubini 1,5m konstantna temperatura podzemlja 9-12 stupnjeva , cirkulaciona pumpa 45-90W I TO JE UJEDNO POTROŠNJA ENERGIJE.Miš ventil i automatika koja mjeri razliku temperature zraka i medija u podnom razvodu ili konvektor max.razlika 4stupnja da se onemoguči kondenzacija na površini poda ili ako se koriste konvektor pusti kolko hoćeš bez miš ventila.Za isto se može koristiti sistem spojen na 2 bunara.
O nečem sličnom razmišljam da bih izveo, ali je moja ideja bila da bi kroz kolektor cirkulirao zrak kojeg bi tako rashlađenog kroz filter i sistem kanala za provjetravanje ventilarorom upuhavao u kuću a drugim kanalima izbacivao iz kuće ustajali zrak.

Istina po tom pitanju nisam baš "tehnički potkovan" pa me zanima mišljenje nekoga tko pozna problematiku koliko bi to bilo učinkovito i izvedivo, kao i gdje bih pronašao više informacija o nečem sličnom.

geoterm
03.12.2009., 21:48
O nečem sličnom razmišljam da bih izveo, ali je moja ideja bila da bi kroz kolektor cirkulirao zrak kojeg bi tako rashlađenog kroz filter i sistem kanala za provjetravanje ventilarorom upuhavao u kuću a drugim kanalima izbacivao iz kuće ustajali zrak.

Istina po tom pitanju nisam baš "tehnički potkovan" pa me zanima mišljenje nekoga tko pozna problematiku koliko bi to bilo učinkovito i izvedivo, kao i gdje bih pronašao više informacija o nečem sličnom.

Navedeni sistem postoji ali se u posljednje vrijeme izbjegava za hlađenje.Razlog je jednostavan : Usisavanjem toploga zraka ,ljeti vrlo zasićenog vlagom ,u cijevima ukopanim u podzemlju dolazi do intenzivne kondenzacije i vremenom stvaranja gljivica na stijenkama .Spore gljivica gotovo je nemoguče filterima ukloniti u cijelosti iz zračne struje koju ovako ohlađenu uvlačite u kućni sustav ventilacije.To je razlog da se podzemni zračni kolektor danas uglavnom koristi isključivo za predgrijavanje zraka kod upotrebe toplozračnog grijanja i sistema sa rekuperatorom .Za pasivo hlađenje koristi se podzemni kolektor sa cijevima ispunjenim vodom koji sam naveo kao jedino ispravno riješenje.

brzi66
03.12.2009., 21:55
Pretpostavio sam da su glavni problem gljivice i kondenzacija, samo neznam gdje bi čovjek dobio najpotpuniju informaciju o mogučnostima i sustavima na jednom mjestu, kao i okvinne troškove za pojedine sustave :ne zna:

geoterm
03.12.2009., 22:15
Informacije? Kod proizvođača ,ima ih na netu puno ,kod proizvođača u Hrvatskoj , sve prilično skupo i svatko gura ono što ima u proizvodnom programu , uglavnom moraš sam procjenjivati realnu cijenu i definirati što trebaš ili imati pouzdanog projektanta , jer sve se radi od slučaja do slučaja , svaki je objekt drugačiji.Razvodi su uglavanom po m izolairane cijevi različitih promjera ali dodataka koliko hoćeš (regulacione zaklopke, protupožarne zaklopke, prigušivači šuma,.....luksuzniji sistem luksuznija cijena) rekuperator ,regulacija ,dobar sistem 10000e za 150m2

viz
04.12.2009., 08:10
... pomoću zemljanih kolektora ne smije hladiti aktivno jer dolazi do prekomjernog isušivanja tla . Ali zato sam i naveo soluciju gdje se pomoću zraka u izmjenjivaču odvodi toplina pa se zemljani kolektor ne koristi u modusu hlađenja ... toplinska crpka ima dvije odvojene stvari ,grijanje PTV i grijanje odnosno hlađenje objekta...

Ovo sa isušivanjem površinskog tla preko ljeta ili leđenjem istog zimi je popriličan nedostatak površinskog kolektora, stoga je sustav topl. crpka zrak/voda što se okoliša tiče u prednosti kao i kod cijene instalacije kolektora.
Temp. tla na 1,5 m dubine nije konstantna na godišnjoj razini i kreće se od nekoliko °C zimi do dvadesetak °C ljeti. Podzemne vode i geo-sonde daju, kao izvor topline, konstantnije temperature. Vegetacija nad površinskim zemljanim kolektorom se može gotovo zaboraviti :-(

No korištenje površinskog kolektora za predgrijanje ili predhlađenje sustava provjetravanja mi se čini OK. Kod topl. crpke zrak/voda bi bilo dobro i predgrijanje zraka kod jako niskih vanjskih temp. zraka + dovođenje otpadnog zraka ventilacije. Možda bi geo-sonda bila bolje riješenje (skuplja je) ili bunar? Kod bunara - jel se može oduzimati toplina posrednim medijem iz jednog bunara - a da se ne crpi bunarska voda već se u bunar stavi cijevni izmjenjivač - za manje potrebe za ventilaciju ili predgrijanje zračnog izmjenjivača topl. crpke.

Sustav planiram za potrebe pasivne kuće sa topl. opterećenjem od cca. 2 kW.
Tu bi topl. crpka zrak/voda sa max. topl. snagom od 4 kW bila savim OK (zbog potreba za PTV). Pufer kao opciju ne razmatram. Protočno dobivanje PTV iz toplog pufera mi komforno ne odgovara (objasnio sam prije).

Jel moguć sustav sa spremnikom PTV - 2-valentnim?
Jedna valencija za dovođenje topline iz topl. crpke, a druga valencija za odvođenje topline za dogrijanje ulaznog zraka i manje podno grijanje (u kupaonici i kuhinji gdje se ne dovodi vanjski zrak - već se uzima otpadni zrak). Hlađenje kuće ljeti bi trebalo biti dovoljno preko ohlađenja ulaznog zraka iz površinskog kolektora - ne planiram pasivno niti aktivno hlađenje (površinsko ili konvektorsko).

Jel realan takav sustav?
Znam za kompaktne uređaje kakve nudi AEREX, Paul, Drexel&Weiss, tecalor, Nilan, Stiebel Eltron, Viessmann i sl., no oni ne kombiniraju sa površinskim kolektorom.

Poslao sam Vam PP.

ELTI
07.12.2009., 15:47
Kod bunara - jel se može oduzimati toplina posrednim medijem iz jednog bunara - a da se ne crpi bunarska voda već se u bunar stavi cijevni izmjenjivač - .


Mislim da ovo ne bi funkcioniralo osim u slucaju da bunar ima jaaako velik kapacitet vode, u protivnom bi se mala kolicina vode jako brzo rashladila ili zaledila. Zato takvi sustavi sa bunarskom vodom i imaju uvjet koliki protok vode mora biti m3/h da bi TP funkcionirala. Osim toga voda se mora vracati u drugi bunar koji mora biti poprilicno udaljen od ulaznog bunara. Sve ovo se dobije integralnim racunom gdje se moraju uzeti u obzir mnogi jako bitini faktori kao npr. prosjecna toplina vode u ulaznom bunaru, kolicina-protok vode na sat, velicini odnosno snazi pumpe, povrsini koja se grije, geografski polozaj, izolacija prostora, potrebe i navike stanara i jos mnooogo toga. To je posebna nauka i uopce treba biti jako oprezan kod projektiranja grijanja sa TP jer rezultat moze biti porazavajuci. Pored svega toga ja mislim da je buducnost grijanja i hladjena u TP dok tehnologija ne uznapreduje toliko da u kotlovnici budemo imali mali nuklearni reaktor! :)

lyinx
10.12.2009., 20:07
Ja bi se uključio u ovu raspravu jer mislim da se i očekuje od mene da ja nešto kažem o svemu tom jer se bavim sa tim svakodnevno, u ovoj godini sam gotovo 80 % poslova radio sa toplinskim pumpama ne mali broj pustio u pogon te prošao specijalistička školovanja za tu problematiku. Prošli tjedan sam došao iz Deutschlanda gdje sam bio 7 dana na usavršavanju za toplinske crpke . Vrlo malo ljudi zna nešto više nego mi , budući da je sad bilo predstavnika iz 21 zemlje u europi smatram da smo mi u nekakvom globalnom trendu koji je nezaustavljiv . Znači toplinske crpke su budućnost i ako tako postavimo stvari tada se ne treba bojati da li će biti servisera koji će to znati servisirati dali će biti cijena povoljnija , hoće ali ne tako skoro . Nemojte tražiti od trgovaca da vam daju potrebne informacije koje su ionako presložene za objasniti , morate shvatiti da su ti trgovci zaposleni u nekakvoj firmi koja im daje svakodnevni kruh i da moraju vas ubjediti da kupite brend koji oni prodaju da bi zaradili kruh naš svagdašnji a ne da bi vi dobili najkvalitetnije rješenje koje je za vas najbolje . Druga jedna jako bitna stvar je da se toplinskim crpkama počela baviti široka javnost da to više nije" Bauk" da se toplinske crpke sve više pojavljuju na svim razinama . Zšto se nisu nametnule kao jedan bum je samo stvar u strahu od ne znanja većina majstora koji se bave centralnim grijanjem nisu se susretali sa freonima pa se pomalo boje jer to nije u njihovom fahu a svi proizvođači nisu proizvođači opreme nego je kupuju i pod svojim imenom prodaju ,ali samo prodaju nema školovanja nema logistike nema osposobljenih ljudi koji mogu dati prave informacije te na pravi način uputiti krajnjeg kupca . Da li se isplati kupiti novu jahtu novog Mercedesa sa alu felgama koje koštaju skoro kao toplinska crpka mislim da daje odgovor na pitanje da li se isplati toplinska crpka ,jer ako je to ekološki prihvatljivo omogućuje najbolji komfor bilo u grijanju bilo u hlađenju apsolutno tihi uređaji i pritom potrošnja koja je definitivno svedena na minimum mislim da su dovoljno dobri razlozi. Što se tiče bušenja i zemlanih kolektora to je jedna velika investicija i kod bušenja je cijena oko 45 eur. po metru i bušotina sa dva polaza i dva povrata dubine od 100 met. nebi trebala biti opterećena sa više od 5kw jer bi moglo doći do podhlađenja bušotine koja se nebi mogla tijekom ljeta regenerrati . A zemljani kolektor mana je jer nemamo aktivno hlađenje. naj isplativije je ako imate lako dostupnu podzemnu vodu -bunari npr . Ali da vas ne davim općenitim frazama pitajte konkretno sto god želite ako znam bit će mi drago da vem pomognem .

Poštovani neču da komentiram o tome ko najviše zna ali me zanima kako je moguče geotermalnu sondu dubine 100m+ tako pothladiti, da se ne regenerira pošto taj tip sonde upotrebljava upravo energiju zemlje koja je konstantna, i raste više manje konstantno u dubinu, (na dubini oko 100m 12 stupnjeva+-3 )... navedenih 5KW više manje stoji ali pasivna kuća i ne treba više tako da je barem po meni to OK.
Prvi put čujem da zemljani kolektor ne možemo koristiti za hlađenje ..zašto ne?
Svakako se slažem da je najisplativije imati dostupnu podzemnu(može i reka) vodu ili bunar sa dovoljno kapacitete.
PS: sada vidim vaš drugi upis da se zemljani kolektor ne može upotrebiti zbog navodnog sušenja zemlje? Koliko je meni poznato zemljani kolektor za razliku od geo sonde upotrebljavaju energiju sunca i voda(meteornih) pa mi tako nije baš jasno kako je (pretpostavimo da su izračuni dimenzije kolektora OK ako niso onda je to druga priča) moguče zemlju u dubini 1,5-2 m izsušiti zbog hlađenja (a kiša?) a da taj isti kolektor kod grijanja tu istu zemlju ne zamrzava? dakle vjerujem da je to moguče ali onda sa izračunima tog kolektora nešto ne štima pa če tako i grijanje biti vrlo upitno

miran18
11.12.2009., 22:20
Poštovani neču da komentiram o tome ko najviše zna ali me zanima kako je moguče geotermalnu sondu dubine 100m+ tako pothladiti, da se ne regenerira pošto taj tip sonde upotrebljava upravo energiju zemlje koja je konstantna, i raste više manje konstantno u dubinu, (na dubini oko 100m 12 stupnjeva+-3 )... navedenih 5KW više manje stoji ali pasivna kuća i ne treba više tako da je barem po meni to OK.
Prvi put čujem da zemljani kolektor ne možemo koristiti za hlađenje ..zašto ne?
Svakako se slažem da je najisplativije imati dostupnu podzemnu(može i reka) vodu ili bunar sa dovoljno kapacitete.
PS: sada vidim vaš drugi upis da se zemljani kolektor ne može upotrebiti zbog navodnog sušenja zemlje? Koliko je meni poznato zemljani kolektor za razliku od geo sonde upotrebljavaju energiju sunca i voda(meteornih) pa mi tako nije baš jasno kako je (pretpostavimo da su izračuni dimenzije kolektora OK ako niso onda je to druga priča) moguče zemlju u dubini 1,5-2 m izsušiti zbog hlađenja (a kiša?) a da taj isti kolektor kod grijanja tu istu zemlju ne zamrzava? dakle vjerujem da je to moguče ali onda sa izračunima tog kolektora nešto ne štima pa če tako i grijanje biti vrlo upitno

U mojim ranijim postovima mislim da sam naveo da je temperatura zemlje čak i nešto veća nego što si naveo iznosi oko 18 c barem u Zagrebu na našim poljima koje smo mi bušili . U Europi je zakonska odredba da se mora prije priključenja izvršiti mjerenje od strane neovisnog za to ovlaštenog instituta koji se priključi na geo sondu te 24 sata neprekidno mjeri . U najčešćem slučaju to se postavlja jedan grijač od 4 kw koji neprekidno grije tu vodu koja je u sondi te sa uređajima neprekidno mjeri nakon toga se ti podatci šalju u institut koji izdaje certifikat o kapacitetu geo sonde . Mi smo zvali Njemački institut koji nam je izdao certifikat jer kod nas to ne postoji . Što se dalje tiče podhlađivanja to se može vrlo lako desiti da se uništi bušotina jer se previše podhladi i nema pomoći za nekoliko godina to je vrlo ozbiljan problem mora se paziti razmak između bušotina razmak od susjeda te toplinski tereti .
Što se tiče zemljani kolektora na dubini od 1,5 m mogu napraviti pustinju a ne samo isušiti tlo a ko kaže da se tlo ne zaledi tjekom zime kada je u modusu grijanja .
P.S. Kada je potrebno hlađenje kod nas u Hrvatskoj ima jako malo oborina te je vlažnost tla sama po sebi jako mala neznam kako je kod vas ,negdje u tropima svakodnevno pada kiša pa je bez obzira na temperature vlažnost vrlo velika i nemaju prevelikih problema sa isušivanjem ja ipak pokušavam priču vezati isključivo za Lijepu Našu a za ostale me apsolutno nije briga .
Ja svoje znanje o ovome želim samo podjeliti sa dobronamjernim ljudima ukazati na moguće pogreške i isto tako nešto naučiti od bilo koga ko zna nešto više od mene ili ima nekakvo iskustvo sa toplinskim crpkama . Ko zna najviše sam Bog zna ali ko smo mi da o tom sudimo . Budimo konstruktivni i podijelimo svoja iskustva i razmišljanja .

lyinx
16.12.2009., 21:20
Slažem se da su problemi koje ste naveli moguči...ali još jednom to je moguče samo ako nešto gadno ne valja dakle ili su pogrešni izračuni ili realizacija ili investitor(vlasnik) pojma nema kako da eksplatira taj sistem.

miran18
17.12.2009., 23:06
Osim izračuna potrebna su mjerenja na osnovu kojih će se donijeti relevantne odluke . Jer da bi se ustvrdilo koliko su dobro cijevi u kontaktu sa okolinom moramo izmjeriti nemožemo to izračunati u tome je problem.

viz
18.12.2009., 10:41
Jesi li ikada čuo za "pasivno "hlađenje:D...

Evo jednog citiranog teksta o pasivnom hlađenju sa kojim se slažem:

Pasivno hlađenje
je trenutno jako moderno i često krivo postavljeno na što treba upozoriti. Često ga imaju moderne kuće koje imaju zemljani prijenosnik topline za toplinsku crpku ili bunare sa podzemnom vodom. Ti izvori nam daju razmjerno hladan temperaturni nivo oko 12 do 14°C što je dovoljno za hlađenje na 30°C zagrijane kuće. Često se podzemna voda razvede u razvod podnog, stropnog ili zidnog grijanja i tako se »hladi« zgrada, što nazivamo »pasivno hlađenje«. Tu se javlja veliki problem: zidovi se ne smiju previše hladiti kako se površine zidova, poda ili stropa ne bi ovlažile kondenzacijom vlage iz zraka. Dakle trebamo dugotrajno malim opterećenjem hladiti da ne dođe do kondenzacije vlage iz zraka! A odvođenje vlage iz zraka je kod hlađenja najvažnije! Pasivnim hlađenjem preko površina prostorija s jedne strane samo malo ohladimo kuću, a s druge strane snažno dižemo relativnu vlažnost zraka što veoma neugodno djeluje na osjećaj ugode; iako je kuća ohlađena, ugoda zbog veće relativne vlage je lošija nego prije! Dobiva se medvjeđa usluga! Korištenje hladne podzemne vode je moguća na način da hladimo zrak (ne i masivne dijelove!) do te mjere da se iz njega izluči vlaga. Za taj način hlađenja su potrebni ili konvektori ili centralni sustav prozračivanja ili toplozračno grijanje koje je jako rijetko. Tako je moguće hladiti zrak na nivo kad se iz njega izlučuje kondenzirana vlaga što kod »pasivnog« hlađenja ne bi bilo uspješno! Ta izvedba nije tako jednostavna kako se na prvi pogled čini. Kod hlađenja moramo najprije osigurati način izlučivanja vlage iz zraka – tzv. razvlaživanje (sa klasičnom klimom ili kondenzacijom zračne vlage podzemnom vodom), a tek potom možemo dodati i pasivno hlađenje preko masivnih dijelova zgrade čime dobijemo »aktiviranje masivnog jezgra zgrade«.

mačak_felix
30.12.2009., 06:34
Evo jednog citiranog teksta o pasivnom hlađenju sa kojim se slažem:

Pasivno hlađenje
je trenutno jako moderno i često krivo postavljeno na što treba upozoriti. Često ga imaju moderne kuće koje imaju zemljani prijenosnik topline za toplinsku crpku ili bunare sa podzemnom vodom. Ti izvori nam daju razmjerno hladan temperaturni nivo oko 12 do 14°C što je dovoljno za hlađenje na 30°C zagrijane kuće. Često se podzemna voda razvede u razvod podnog, stropnog ili zidnog grijanja i tako se »hladi« zgrada, što nazivamo »pasivno hlađenje«. Tu se javlja veliki problem: zidovi se ne smiju previše hladiti kako se površine zidova, poda ili stropa ne bi ovlažile kondenzacijom vlage iz zraka. Dakle trebamo dugotrajno malim opterećenjem hladiti da ne dođe do kondenzacije vlage iz zraka! A odvođenje vlage iz zraka je kod hlađenja najvažnije! Pasivnim hlađenjem preko površina prostorija s jedne strane samo malo ohladimo kuću, a s druge strane snažno dižemo relativnu vlažnost zraka što veoma neugodno djeluje na osjećaj ugode; iako je kuća ohlađena, ugoda zbog veće relativne vlage je lošija nego prije! Dobiva se medvjeđa usluga! Korištenje hladne podzemne vode je moguća na način da hladimo zrak (ne i masivne dijelove!) do te mjere da se iz njega izluči vlaga. Za taj način hlađenja su potrebni ili konvektori ili centralni sustav prozračivanja ili toplozračno grijanje koje je jako rijetko. Tako je moguće hladiti zrak na nivo kad se iz njega izlučuje kondenzirana vlaga što kod »pasivnog« hlađenja ne bi bilo uspješno! Ta izvedba nije tako jednostavna kako se na prvi pogled čini. Kod hlađenja moramo najprije osigurati način izlučivanja vlage iz zraka – tzv. razvlaživanje (sa klasičnom klimom ili kondenzacijom zračne vlage podzemnom vodom), a tek potom možemo dodati i pasivno hlađenje preko masivnih dijelova zgrade čime dobijemo »aktiviranje masivnog jezgra zgrade«.


Ako može malo prakse? Imam 12godina podno hlađenje (i grijanje) cijele kuće sam sam radil i savršeno radi. Kod ekstremnih uvjeta kad pokazujem kolko može ohladit vani 35 i ohoho a nutra na 18 poćinje se orošavat pod. imam odvlaživać zraka ali ga ne koristim. Neopisivo je ugodno 26 stupnjeva nema puhanja samo ugoda. Koristim dva bunara sa razmakom od 15m iz jednog u drugi a može i za bazen ili vrt. Kad treba toplija i veća kolićina otvorim prozore i termoventil podesim na npr.28 za bazen netreba filter.
Pozdrav

viz
30.12.2009., 07:06
Jasno mi je da Vam je ugodno uz 26°C, visoku rel. vlažnost zraka i otvoren prozor, no citirao sam ono zbog toga što nekima to i nije neka ugodnost.
Da ne ostane da pišem samo o pasivnom hlađenju, evo citata i o ostala dva (vjerujem) češća načina hlađenja:

Prirodno hlađenje
je najjednostavnije i najjeftinije hlađenje koje iskorištava prirodne uvijete, iako zahtjeva aktivnog i opreznog korisnika. Danju sa vanjske strane zastiremo osunčane staklene površine, a prozračivanje (najbolje mehaničko) reguliramo na najmanje. Noću otvaramo više prozora na različitim stranama zgrade i preko otvorenih sobnih vratiju omogućavamo zraku da prostruji uz sve unutarnje masivne dijelove zgrade kroz sve sobe dižući se na gornju etažu gdje kroz otvorene prozore odlazi van kuće. Zrak se zbog uzgona sam diže, sam kruži i daje 3 do 4 puta veći volumen izmjene zraka na sat. Kod takvog noćnog hlađenja masivne zgrade, danju nije potrebno nikakvo mehaničko hlađenje. Puno ljudi poznaje taj princip i prakticira ga uspješno bez potrebe za mehaničkim hlađenjem. Naravno takav način hlađenja zahtjeva dosljednu disciplinu kod otvaranja i zatvaranja prozora, što se može i olakšati. Npr. sa dva (Velux) krovna prozora na najvišem dijelu kuće iznad stubišta kojih otvaramo i zatvaramo programibilnim upravljanjem motornog pogona, što sa senzorom za kišu čimi sustav koji radi samostalno. Pomoći si možemo i sa vanjskim osjenčenjem gdje plastične rolete povoljno motoriziramo a upravljačem reguliramo dizanje i spuštanje roleta u dnevnom ritmu.
Aktivno hlađenje
je hlađenje klimatskim uređajima, najčešće u split izvedbi: vanjski dio grije vanjski zrak, unutarnji dio hladi zrak unutrašnjosti. Rasponi u cijenama i kvaliteti su veoma veliki, a jeftini uređaji obično nisu energetsko učinkoviti. Problem velike ljetne vrućine je najviše problem nesrazmjera temperature i vlage zraka koja je ljeti veoma visoka. Iako smo uvjereni da nam je ljeti vruće zbog visokih temperatura, na našu ugodu više od temperature ima utjecaj vlaga (kod visoke relativne zračne vlage naše tijelo ne može odavati vodu znojenjem i ne možemo se ohladiti – osjećamo se neudobno). Klimatski uređaji imaju stoga brz i ugodan učinak jer sav zrak dobro ohladimo (na temperaturu oko 10°C) da se iz njega izluči puno vlage, potom se zagrije na 18°C čime se relativna vlažnost još smanji i takav zrak se pošalje u obitavajući prostor. Zrak se nešto ohladi a naše olakšanje i bolji osjećaj ovisi najviše o nižem stupnju vlage u zraku. Aktivno hlađenje je učinkovito i solidni klima uređaji su razmjerno energetski učinkoviti. Njihov grijući broj COP treba biti između 3 i 4 (za 1 kWh upotrijebljene električne energije hladimo zrak sa 3 do 4 kWh). Klima uređaj naravno ne prozračuje, te je potrebno kuću prozračivati, a tad dovodimo svjež, vlažan i topao zrak.

Ako klima uređaj vežemo na centralni sustav prozračivanja gdje ga ohlađujemo i oduzimamo mu vlagu dobivamo uspješan način rješavanja problema hlađenja. Problem se može riješiti tako da klime postavimo u najkorištenijim prostorijama, tj. na »strateškim« mjestima. U manjim kućama je dovoljna jedna unutarnja jedinica klime u dnevnom prostoru i druga jedinica na stropu stubišta druge etaže gdje su spavaće sobe. Na taj način cijelu kuću jednakomjerno ohladimo i razvlažimo. Za aktivno hlađenje je bitno da ga koristimo kratko samo nekoliko dana ljeti za velikih vrućina, visoke zračne vlage i bez vjetra. To je ispravnija opcija. Ako nemamo klima uređaj, dobro dođe i ventilator koji stvara propuh kojim nas hladi isparavanjem vlage-znoja.

mačak_felix
30.12.2009., 09:16
Jasno mi je da Vam je ugodno uz 26°C, visoku rel. vlažnost zraka i otvoren prozor, no citirao sam ono zbog toga što nekima to i nije neka ugodnost.
Da ne ostane da pišem samo o pasivnom hlađenju, evo citata i o ostala dva (vjerujem) češća načina hlađenja:

Prirodno hlađenje
je najjednostavnije i najjeftinije hlađenje koje iskorištava prirodne uvijete, iako zahtjeva aktivnog i opreznog korisnika. Danju sa vanjske strane zastiremo osunčane staklene površine, a prozračivanje (najbolje mehaničko) reguliramo na najmanje. Noću otvaramo više prozora na različitim stranama zgrade i preko otvorenih sobnih vratiju omogućavamo zraku da prostruji uz sve unutarnje masivne dijelove zgrade kroz sve sobe dižući se na gornju etažu gdje kroz otvorene prozore odlazi van kuće. Zrak se zbog uzgona sam diže, sam kruži i daje 3 do 4 puta veći volumen izmjene zraka na sat. Kod takvog noćnog hlađenja masivne zgrade, danju nije potrebno nikakvo mehaničko hlađenje. Puno ljudi poznaje taj princip i prakticira ga uspješno bez potrebe za mehaničkim hlađenjem. Naravno takav način hlađenja zahtjeva dosljednu disciplinu kod otvaranja i zatvaranja prozora, što se može i olakšati. Npr. sa dva (Velux) krovna prozora na najvišem dijelu kuće iznad stubišta kojih otvaramo i zatvaramo programibilnim upravljanjem motornog pogona, što sa senzorom za kišu čimi sustav koji radi samostalno. Pomoći si možemo i sa vanjskim osjenčenjem gdje plastične rolete povoljno motoriziramo a upravljačem reguliramo dizanje i spuštanje roleta u dnevnom ritmu.
Aktivno hlađenje
je hlađenje klimatskim uređajima, najčešće u split izvedbi: vanjski dio grije vanjski zrak, unutarnji dio hladi zrak unutrašnjosti. Rasponi u cijenama i kvaliteti su veoma veliki, a jeftini uređaji obično nisu energetsko učinkoviti. Problem velike ljetne vrućine je najviše problem nesrazmjera temperature i vlage zraka koja je ljeti veoma visoka. Iako smo uvjereni da nam je ljeti vruće zbog visokih temperatura, na našu ugodu više od temperature ima utjecaj vlaga (kod visoke relativne zračne vlage naše tijelo ne može odavati vodu znojenjem i ne možemo se ohladiti – osjećamo se neudobno). Klimatski uređaji imaju stoga brz i ugodan učinak jer sav zrak dobro ohladimo (na temperaturu oko 10°C) da se iz njega izluči puno vlage, potom se zagrije na 18°C čime se relativna vlažnost još smanji i takav zrak se pošalje u obitavajući prostor. Zrak se nešto ohladi a naše olakšanje i bolji osjećaj ovisi najviše o nižem stupnju vlage u zraku. Aktivno hlađenje je učinkovito i solidni klima uređaji su razmjerno energetski učinkoviti. Njihov grijući broj COP treba biti između 3 i 4 (za 1 kWh upotrijebljene električne energije hladimo zrak sa 3 do 4 kWh). Klima uređaj naravno ne prozračuje, te je potrebno kuću prozračivati, a tad dovodimo svjež, vlažan i topao zrak.

Ako klima uređaj vežemo na centralni sustav prozračivanja gdje ga ohlađujemo i oduzimamo mu vlagu dobivamo uspješan način rješavanja problema hlađenja. Problem se može riješiti tako da klime postavimo u najkorištenijim prostorijama, tj. na »strateškim« mjestima. U manjim kućama je dovoljna jedna unutarnja jedinica klime u dnevnom prostoru i druga jedinica na stropu stubišta druge etaže gdje su spavaće sobe. Na taj način cijelu kuću jednakomjerno ohladimo i razvlažimo. Za aktivno hlađenje je bitno da ga koristimo kratko samo nekoliko dana ljeti za velikih vrućina, visoke zračne vlage i bez vjetra. To je ispravnija opcija. Ako nemamo klima uređaj, dobro dođe i ventilator koji stvara propuh kojim nas hladi isparavanjem vlage-znoja.


Stari moj ništa ti ne kužiš. Kakvi otvoreni Prozori to dok grijem vodu za bazen. Sa malo snage ohladim "kuću" 10 puta i manje mi treba energije jer je voda hladna nju samo prepumpam ili izbacim(u bunaru ima 7m vode a 10kwmuljača ju samo spusti na 1m),a ugodnije je jer nema puhanja a odvlaživač mi netreba. A prozraćivanje vršim po potrebi.

viz
30.12.2009., 11:08
Svakom je neki sustav hlađenja prihvatljiviji i nema generalnog jedinstvenog riješenja.

Zamislite si samo sa kolko "malo snage" se prirodnim hlađenjem ohladi kuća :-)

Nekome je zgodno prirodno prozračivanje (klasična metoda u našim krajevima), a nekome će se svidjeti prinudno prozračivanje :-) Nismo svi isti, niti smo u istoj poziciji.
Jasno mi je da Vi daleko bolje kužite od mene, no ja samo učim od ljudi poput Vas i pokušavam donjeti najprihvatljiviju odluku za planiranu kuću. Hvala Vam za iznesena iskustva!

ELTI
30.12.2009., 12:04
Kod ekstremnih uvjeta kad pokazujem kolko može ohladit vani 35 i ohoho a nutra na 18 poćinje se orošavat pod.

Hm...napolju 35 a kod tebe sa pasivnim hladjenjem 18!!! Jel ovo naucna fantastika ili stan James-a Bonda? Daj prepravi ovaj post da se ljudi ne smiju!!! :)

mačak_felix
30.12.2009., 15:32
Hm...napolju 35 a kod tebe sa pasivnim hladjenjem 18!!! Jel ovo naucna fantastika ili stan James-a Bonda? Daj prepravi ovaj post da se ljudi ne smiju!!! :)

"Ekstremni ekstremni i iznimni" kad pokazujem ljudima poput tebe samo onda da se vididi da može sa 300w ohladit kuća i koliko, na koliko stupnjevai i onda se poćinje rosit pod. 250 w je pumpa koja diže vodu i prepumpava iz bunara u bunar, a 50w umješava.

mačak_felix
30.12.2009., 16:51
U Većernjem od 13. 06 2007 na stranici 31 ima o hlađenju morskim i podzemnim vodama. Klima mora prepumpat toplinu iznutra van i otpuhat toplinu iz vanjske jedinicevan, a iznutra mora otpuhat hladni zrak u prostoriju, a ovdje se prepumpa hladna voda i pusti van.

ELTI
30.12.2009., 17:17
Svaka cast maestro, samo se ti hladi... mora da je u tvom bunaru voda bar na -5 stupnjeva!!:D

mačak_felix
02.01.2010., 09:54
Svaka cast maestro, samo se ti hladi... mora da je u tvom bunaru voda bar na -5 stupnjeva!!:D

97 Kad smo se uselili imal sam 1,1kw pumpu za prepumpavanje i 250w za umješavanje.Moja pokora me natjerala da joj poštelam novu peć na plin na max kolko može a da ne ćađi i mali plamen na minimalni kak može. Kad sam skužil da tak mali plamen može zakuhat veliki lonac da mogu i manje pumpe ohladit i to ugodnije bez zujanja i šljocanja kontaktora.
Pozdrav i svenajbolje u novoj!

nike321
02.01.2010., 10:05
Svaka cast maestro, samo se ti hladi... mora da je u tvom bunaru voda bar na -5 stupnjeva!!:D
Sa podnim sistemom i dobro izoliranom kućom, zbog velike površine izmjenjivača, dovoljna je razlika od samo par stupnjeva (3-5K) da se ostvari puni efekt.
Znači ako želimo u kući 26°C onda je dovoljna temperatura vode 21°C da ohladi kuću. Dobra izolacija kuće je ključna za to.

lyinx
02.01.2010., 14:36
Sa podnim sistemom i dobro izoliranom kućom, zbog velike površine izmjenjivača, dovoljna je razlika od samo par stupnjeva (3-5K) da se ostvari puni efekt.
Znači ako želimo u kući 26°C onda je dovoljna temperatura vode 21°C da ohladi kuću. Dobra izolacija kuće je ključna za to.

potpuno se slažem dobra izolacija je osnova, osim kaj podni sistem za hladenje nije baš najbolje rešenje bolji je stenski a za sve ove sisteme važi da je zbog moguče kondenzacije potrebno uvesti vodu koja ima teperaturu iznad tačke kondenzacije.

nike321
02.01.2010., 16:08
potpuno se slažem dobra izolacija je osnova, osim kaj podni sistem za hladenje nije baš najbolje rešenje bolji je stenski a za sve ove sisteme važi da je zbog moguče kondenzacije potrebno uvesti vodu koja ima teperaturu iznad tačke kondenzacije.

Još je bolje stropno hlađenje a podno grijanje.
Mogučnost kondezacije je niska i najčešće se dešava kad prostor prvi put hladimo na zadanu temperaturu. Kasnije je moguća jedino ako je ventilacija nekontrolirana.
2-4kW potrebe za grijanjem spada u niskoenergetske kuće i tu je kontrolirana ventilacija obavezna.

viz
26.01.2010., 08:45
...Kod bunara - jel se može oduzimati toplina posrednim medijem iz jednog bunara - a da se ne crpi bunarska voda već se u bunar stavi cijevni izmjenjivač - za manje potrebe za ventilaciju ili predgrijanje zračnog izmjenjivača topl. crpke...

Pronašao sam način da se koristi kolektor za uzimanje topline iz tla, a da ne treba prekopati cijelo gradilište i vrt ili bušiti duboke skupe sonde:

http://www.sano-erdwaerme.at/sondenfelder.html

Ovo je baš ono što trebam. Bušenje rupa dubine cca. 5 m promjera cca. 0,5 m je moguće svrdlom za kopanje rupa za stupove, a sam spiralni kolektor se može napraviti i kao "sam svoj majstor" - ovo je razrada moje ideje.

Više o tome:

http://www.ims-group.si/docs/ims-ecotech/clanek%20grobovsek.pdf

Jel netko primjenio ovakav način izrade kolektora?

viz
26.01.2010., 10:21
Evo natpisa i kod iskorištenja bunara sa spiralnim kolektorom:

http://www.evip.si/index.php?option=com_content&task=view&id=133&Itemid=164

viz
26.01.2010., 11:26
... Pufer kao opciju ne razmatram...

Postoje mogućnosti primjene toplinske crpke (dizalice topline) bez instaliranja spremnika topline (puffer-a):

http://www.evip.si/index.php?option=com_content&task=view&id=117&Itemid=164

miran18
26.01.2010., 23:02
Pronašao sam način da se koristi kolektor za uzimanje topline iz tla, a da ne treba prekopati cijelo gradilište i vrt ili bušiti duboke skupe sonde:

http://www.sano-erdwaerme.at/sondenfelder.html

Ovo je baš ono što trebam. Bušenje rupa dubine cca. 5 m promjera cca. 0,5 m je moguće svrdlom za kopanje rupa za stupove, a sam spiralni kolektor se može napraviti i kao "sam svoj majstor" - ovo je razrada moje ideje.

Više o tome:

http://www.ims-group.si/docs/ims-ecotech/clanek%20grobovsek.pdf

Jel netko primjenio ovakav način izrade kolektora?

Moraš dobro izračunati kapacitet takve bušotine tj, koliko sati je potrebno da se takva sonda zaledi . Mislim da sam napisao da je Geo Wel u vlasništvu Stiebel eltrona i da rade u Zagrebu na našim bušotinama .

JoNe
27.01.2010., 10:12
Pozdrav svima,
razmisljam o instalaciji TP (zrak/voda) zbog zamjene postojećeg (dotrajalog) sistema grijanja (plinski kotao)u obiteljskoj kući. To naravno podrazumijeva i zamjenu radijatora sa niskotemperaturnim sistemom, dobru toplinsku izolaciju itd… Ono što me zanima a ne mogu naći na web-u, je potrošnja el. struje u nekom stvarnom objektu koji koristi sistem TP (zrak\voda) za grijanje i PTV. Prateći razne informacije u vezi TP na stranicama raznih proizvođača sve izgleda uglavnom pozitivno no pravo stanje se ipak najpouzdanije može ustanoviti nakon realizacije. Osim broja Kwh dobro bi došao i podatak o odnosu potrošnje više i niže tarife struje. U očekivanju odgovora svima želim toplije dane.

viz
27.01.2010., 10:58
Ja sam našao ovo:

http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/images/stories/TM/3/3-10.pdf

možda Vam pomogne!

JoNe
27.01.2010., 21:38
Ja sam našao ovo:

http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/images/stories/TM/3/3-10.pdf

možda Vam pomogne!

Bravo "Viz", ovo je već nešto konkretnije. Navedeni primjer mogu direktno uspoređivati sa svojom kućom (2*80m2 i 6 osoba) i preciznije pretpostaviti što bi postigao prelaskom na sistem sa TP-om. U mojem slučaju godišnja potrošnja iznosi prosječno 4800m3 zemnog plina što je equivalent cca 48000Kwh.
Obzirom da nemam toplinsku izolaciju kuće, nakon izolacije očekujem 40% manju potrošnju što se uklapa u navedeni primjer god. potrošnje (28600Kwh).
Izloženi podaci o uštedi energije instalacijom TP ne idu mi financijski u prilog jer navedeno smanjenje utroška energije za dvije trećine nažalost anulira činjenica da je zemni plin upravo toliko jeftiniji po equivalentu iste jedinice energije. Sama investicija znatno je veća nego da instaliram kondenzacijski plinski kotao pa mi ne preostaje drugo nego čekati poskupljenje plina, manje cijene TP i državne subvencije za OIE. Sve skupa nije baš optimistično ali činjenicama treba pogledati u oći. Nadam se da je računica sa solarnim kolektorima ipak povoljnija. Hvala na informaciji.

mačak_felix
28.01.2010., 08:19
Ja sam našao ovo:

http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/images/stories/TM/3/3-10.pdf

možda Vam pomogne!



Za ugradnju ovog sustava potrebno je izgraditi niskotemperaturni sustav distribucije
topline (do 40oC) kao što je podno grijanje i/ili ventilokonvektori. Ako se radi samo o
podnom grijanju troškovi se kreću oko 46.000 kn za Zagreb i oko 36.000 kn za Split.
Ako korisnik želi hladiti kuću, potrebno je ugraditi ventiokonvektore jer se površinskim
hlađenjem ne može odvesti vlaga iz prostora bez rošenja na hladnim stijenkama. Za
ugradnju ventilokonvektora prosječna cijena se (ovisno o odabranoj opremi) kreće oko
41.000 kn za Zagreb i oko 40.000 kn za Split. Moguća je i kombinacija podnog grijanja i
ventilokonvektora koja osigurava izuzetno komforne uvjete boravka u prostoru, ali ima
i adekvatno višu cijenu.


Ako se zanemari masa poda tj. debljina i sastav poda koji hladi ili grije onda je to ok, ali ako se želi ugoda i ušteda treba pod biti iste temperature kao i temperatura u prostoriji npr. ljeti 26 je jako ugodno i kod takve temperature poda i prostora se "ne rosi" a ako je pod tanki i zanemaren sastav, mora biti puno niža tem. pa vrijedi ovo pravilo.

JoNe
02.02.2010., 14:00
Prije tjedan dana bio sam na jednom seminaru o instalaciji TP (zemlja\voda) i tamo su nakon navođenja svih prednosti ovog sistema dobave topline, vrlo nevoljno spominjali cijene sondiranja (bušenja i uvlaćenja sondi). Vrlo naširoko i oprezno (da nas pripreme i ne šokiraju prenaglo) su nam bjasnili da se cijene "orjentacije radi", kreću oko 65 Eura po metru bušotine promjera 152mm a buši se do sto metara jer u tom slučaju nisu potrebne posebne dozvole.
Preporučena ukupna "dužina" sondi za pogodan stambeni objekt je 1metar sonde po jednom kvadratnom metru stambene površine.
Imam dojam da to nije napuhana cijena s obzirom na složenost radova ali je ipak zastrašujuča za prosječnog stanovnika hrvatske koji bi to poželio.
Uvjeravali su nas da TP više ne predstavljaju ezoteriju jer se radi o tehnologiji provjeravanoj kroz praksu unatrag gotovo sto godina. Ipak, entuzijazazam mi se otopio upravo zbog cijene sondiranja. Malo si ljudi to može priuštiti čak i uz 50% subvencije. Vjerujem da će cijena ipak biti prihvatljivija ako se to počne
masovnije raditi.

viz
02.02.2010., 20:25
... U mojem slučaju godišnja potrošnja iznosi prosječno 4800m3 zemnog plina što je equivalent cca 48000Kwh.
... Nadam se da je računica sa solarnim kolektorima ipak povoljnija. Hvala na informaciji.

U Njemačkoj (a vjerojatno i u većoj mjeri kod nas) je potrebno oko 3 kWh primarne energije (npr. plina) za 1 kWh električne energije.
Kako se većinom govori o dizalicama topline (topl. crpkama) kompresorskog tipa na elektro-pogon, niti ekološki aspekt (koristi energiju okoline) nije na visokoj razini jer je njihov COP na godišnjoj razini cca 4 (a nisu još i uračunati gubici za transport medija). Kad bi se električna energija više proizvodila iz obnovljivih izvora - tad bi to bilo ekološki opravdano. Budući da su u planu nove termo-elektrane - do toga kod nas dugo ne će doći :(

Solarni kolektori su iz njemačkih analiza sustavi koji proizvode energiju dvostruko skuplju (ukupni troškovi na razini 20 godina) od kondenzacijskog pl. uređaja, topl. crpke ili uljnog kotla (cijena plina je u DE veća nego kod nas, a od rodbine iz Canada-e čujem da je tamo plin pojeftinio na 0,18 CAN$/m3 - a država subvencionira kondenzacijske uređaje :).

Iskreno (a i iz prakse se to vidi), upotreba TC je alternativna opcija u većini slučajeva.

miran18
04.02.2010., 13:52
Daj ti nama cijenu busenja i postavljanja sondi , a moze i cijena sondi ako ce biti u ponudi.

Već sam napisao cijena bušenja je cca 45 eura po metru i sve preko je skupo po toj cijeni smo izbušili oko 1000 met.

antisa5
04.03.2010., 11:26
Pozdrav,
Evo imam za vas par pitanja..
Imam u dalmaciju obiteljsku kuce s 6 stanova u kuci. Sada bih trebao rijesiti termo dio posla. Jedna firma mi je napravila projekt i troskovnik. Sad me zanim da li se tko razumije da pogleda projekt ili predlozi izmjene. Posaljem projekt na mail. Ili ako znate kakvu renomirane tvrtke koje sebave s tim. ipak tu su malo veci iznosi novca

nitko666
26.03.2010., 12:48
Ozbiljno sam razmisljao o voda-voda toplinskim pumpama, gledajuci veliku pompu i reklame iskoristavanja zemljine temp. Privukla me cinjenica da su cijene ipak pale i da se za normalne novce moze dobiti toplinska pumpa koja i grije i hladi.

Nakon puno proucavanja naisao sam na bar dva nepremostiva problema:
1) Bilokakav nacin postavljanja cijevi u zemlju je katastrofalno skup i dugorocno neisplativa investicija - bilo da je rijeci o otkopu 2m dubine povrsine duplo vece od kuce ili busenja rupe za sonde. Ovo je investicija koju toplinska pumpa jednostavno ne moze opravdati ako govorimo o dobroj izoliranoj kuci, a ne usporedjujemo super izoliranu kucu i stagalj bez fasade kao sto se to radi u brosurama. Jedino realno rjesenje bi bilo pretakanje vode iz bunara u bunar - a to je opet nelegalno. :flop:
2) Hladjenje pomocu toplinske pumpe - A sta je sa kondenzacijom poda, zida, stropa - gdjegod cijevi bile, pa i cijelog prostora? Potrebno je opet ulaganje u rjesavanje tog problema. :flop:
Tesko mi je pojmiti isplativost geotermalne toplinske pumpe u dobro izoliranoj kuci, pogotovo bez ikakve subvencije drzave.

Jednostavno rjesenje nalazim u koristenju toplinskih pumpi zrak-zrak - iliti klime - invertera koje uz malo ulaganja nude puno, a iskoristenja su sve bolja i bolja. Ostaje jos samo koju vrstu grijanja staviti za potporu - da li podno elektricno ili se zezati sa peletima.

viz
26.03.2010., 14:18
Zrak, kod dobro topl. izoliranih kuća i solarno optimalno orijentiranih, kao izvor topline za TC je po meni najpravilnije riješenje za grijanje kuće. Instalacija je laka i svagdje moguća, a aktivno hlađenje (kombi klime nude i istovremeno grijanje tople potrošne vode uz hlađenje prostora) je najjednostavnije - odvodi vlagu iz zraka. Problem koji se navodi da se kod niskih temp. smanjuje učinak nije neki problem kod solarno dobro orijentiranih kuća koje mogu nisko zimsko osunčanje direktno preko prozora primati (kad su jako niske temp. ispod npr. -7°C vedro je vrijeme) i time se smanjuju potrebe za grijanjem. Grijanje potrošne tople vode je dobro napraviti u kombinacji TC - heat pipe vakuumski solarni kolektori koji i kod niskih vanjskih temp. dobro griju toplu vodu - kad je vani vedro. Pregrijanje ljeti vode u solarnom sustavu se može riješiti sa drain back sustavom (u nekim sustavima se koristi i voda kao medij - npr. Buderus drain back sustav), a brzo dobivanje tople vode sa solarom osigurava slojevito punjenje spremnika toplinom (npr. termosifonski spremnik npr. Buderus SL linija).

miran18
26.03.2010., 21:01
To i je razlog da se potraži kvalitetna toplinska crpka koja se može koristiti i u extremnijim uvjetima bilo da se radi o grijanju ili o hlađenju u verziji zrak voda .
Ove zime nisam imao prilike da se koristi dodatni grijaač jer je bivalentna točka postavljena na -19 C kod grijanja i kod pripreme tople vode a sve toplinske crpke su mi bile u primorju i nisam imao prilike to ispitati u praksi na nižoj temperaturi od -14 C kolika je izmjerena na Klićima iznad Rijeke, a to je pri toj temperaturi radilo bez problema . Jasno je da se treba dobro pozabaviti u samom dimenzijoniranju veličine toplinske crpke jer je sa padom temperature učinkovitost crpke manja a potreba za energijom veća ,moramo uzeti u obzir da se cijena crpke sa njenim kapacitetom rapidno povećava a sa tim i njena isplativost. Jedan od razloga da se traži dobra izolacija je da bi se sa što manjom crpkom može zagrijati što veći prostor.

viz
30.03.2010., 13:20
Zanimljivo tehničko riješenje - toplinske crpke zrak/voda koje koriste neostakljeni solarni kolektor kao isparivač (DX-SAHP), tj. koriste uz energiju okolnog zraka i vlage i direktnu solarnu energiju zračenja.
Pdf o kineskom istraživanju dotičnih:
http://www.sjtuirc.sjtu.edu.cn/news/060630-Performance%20of%20a%20multi-functional%20direct-expansion%20solar%20assisted%20heat%20pump%20syste m.pdf
U Europi postoji jedan proizvođač koji ih nudi. Vidio sam u živo jedan uređaj za grijanje potrošne tople vode na MEGRA sajmu.
Ima li izgleda da se u budućnosti više primjenjuju ovakvi sustavi?

NarogoraN
18.08.2010., 09:33
Ozbiljno sam razmisljao o voda-voda toplinskim pumpama, gledajuci veliku pompu i reklame iskoristavanja zemljine temp. Privukla me cinjenica da su cijene ipak pale i da se za normalne novce moze dobiti toplinska pumpa koja i grije i hladi.

Nakon puno proucavanja naisao sam na bar dva nepremostiva problema:
1) Bilokakav nacin postavljanja cijevi u zemlju je katastrofalno skup i dugorocno neisplativa investicija - bilo da je rijeci o otkopu 2m dubine povrsine duplo vece od kuce ili busenja rupe za sonde. Ovo je investicija koju toplinska pumpa jednostavno ne moze opravdati ako govorimo o dobroj izoliranoj kuci, a ne usporedjujemo super izoliranu kucu i stagalj bez fasade kao sto se to radi u brosurama. Jedino realno rjesenje bi bilo pretakanje vode iz bunara u bunar - a to je opet nelegalno. :flop:
2) Hladjenje pomocu toplinske pumpe - A sta je sa kondenzacijom poda, zida, stropa - gdjegod cijevi bile, pa i cijelog prostora? Potrebno je opet ulaganje u rjesavanje tog problema. :flop:
Tesko mi je pojmiti isplativost geotermalne toplinske pumpe u dobro izoliranoj kuci, pogotovo bez ikakve subvencije drzave.

Jednostavno rjesenje nalazim u koristenju toplinskih pumpi zrak-zrak - iliti klime - invertera koje uz malo ulaganja nude puno, a iskoristenja su sve bolja i bolja. Ostaje jos samo koju vrstu grijanja staviti za potporu - da li podno elektricno ili se zezati sa peletima.

Može li mi tko objasniti boldanu izjavu da je pretakanje vode iz bunara u bunar nelegalno te uputiti na zakon koji to određuje? Izvlačenje vode iz jednog bunara, propuštanje kroz sustav niskotemperaturnog grijanja i ispuštanje u drugi bunar predstavlja u mojim amaterskim očima idealan i jeftin način hlađenja prostora pazeći pri tome da se ne pređe temp. orošavanja. Pogotovo mi se taj sustav sviđa u obliku zidnog/plafonskog hlađenja prostorija u potkrovlju koje su pod direktnim solarnim opterečenjem. Još ako se iz estetskih razloga želi imati krov crne boje... Odvlaživanje se može riješiti na druge načine (ako se za njime uopće pokaže potreba).
Molim vas za komentare.

goc

miran18
19.08.2010., 21:37
Po meni je bolje riješenje da se u bunar postavi sonda koja je ispunjena sa glikolom a voda iz bunara se pretače "iz šupljeg u prazno "samo radi izmjene temperature u tom slučaju nemamo previše problema sa filtriranjem te vode . Prilikom stalnog crpljenja vode iz bunara dolazi do taloženja nečistoća na nekim kritičnim mjestima što zahtjeva redovno održavanje filtera i izmjenjivača da bi se to izbjeglo predlažem gore navedeno.

NarogoraN
21.08.2010., 07:22
Može li se takav sustav umjesto glikolom ispuniti i običnom vodom? Ako bi se koristio samo za hlađenje (i. e. ljeti) tada ne bi postojala opasnost od smrzavanja. Postoji li neka druga prednost zbog koje treba upotrijebiti glikol?
Što sa onom tvrdnjom da je prelijevanje vode iz bunara u bunar nelegalno? Je li ona točna?

miran18
21.08.2010., 20:20
Pa što se tiče pasivnog hlađenja nema nikakvih problema da se koristi obična (demineralizirana voda) a čim krenete u aktivno hlađenje to ne ide odnosno treba se zaštiti od mogućeg smrzavanja medija .A što se tiče da li je dozvoljeno ili ne mislim da se niko nije službeno očitovao o tome jer to je ipak obnovljivi izvor energije te bi se trebala za tu svrhu zatražiti subvencija kao i za korištenje ostalih altrnativnih izvora energije sunce vjetar i sl.Ovo mislim ozbiljno bez sarkazma .

miran18
08.09.2010., 23:05
Primjetio sam da se svako toliko zapusti naša tema o toplinskim crpkama pa da se na tu temu ponovo posjetimo. U zadnje vrijeme se sve više spominje da se kao alternativa bušotini koja je prilično skupa ali za sada jedino stabilan izvor energije mogu koristiti i neki manji potočići koji imaju stalan tok tjekom zimskog perioda a da se temperatura ne spušta niže od nule . Naj jednostavniji oblik je da se u koritu rječice ili potoka na njenom dnu postavlja cijev koja se ispuni sa glikolom i koja svoju energiju predaje potoku odnosno preuzima od njega . Cijev se postavlja ovisno o potrebnoj količini energije koja je potrebna za nesmetan rad uređaja u dužini od npr.150 m promjer cijevi npr. 2" U tom slučaju nije potrebno postavljati dodatne izmjenjivače topline niti je potrebno raditi koje kakve filtere jer se pomoću glikola koji je sustavu radi izmjena topline . U takvoj jednoj vrlo stabilnoj situaciji i toplinska crpka ima vrlo visoki COP.Nerijetko su u blizini objekata takvi potočići ali treba paziti da se ipak ne narušava nekakva prirodna temperatura koja nesmije odstupati više od 1 C u cijeloj dužini na kojoj se instalira takav sustav .

msulentic
21.02.2011., 17:59
Primjetio sam da se svako toliko zapusti naša tema o toplinskim crpkama pa da se na tu temu ponovo posjetimo. U zadnje vrijeme se sve više spominje da se kao alternativa bušotini koja je prilično skupa ali za sada jedino stabilan izvor energije mogu koristiti i neki manji potočići koji imaju stalan tok tjekom zimskog perioda a da se temperatura ne spušta niže od nule . Naj jednostavniji oblik je da se u koritu rječice ili potoka na njenom dnu postavlja cijev koja se ispuni sa glikolom i koja svoju energiju predaje potoku odnosno preuzima od njega . Cijev se postavlja ovisno o potrebnoj količini energije koja je potrebna za nesmetan rad uređaja u dužini od npr.150 m promjer cijevi npr. 2" U tom slučaju nije potrebno postavljati dodatne izmjenjivače topline niti je potrebno raditi koje kakve filtere jer se pomoću glikola koji je sustavu radi izmjena topline . U takvoj jednoj vrlo stabilnoj situaciji i toplinska crpka ima vrlo visoki COP.Nerijetko su u blizini objekata takvi potočići ali treba paziti da se ipak ne narušava nekakva prirodna temperatura koja nesmije odstupati više od 1 C u cijeloj dužini na kojoj se instalira takav sustav .

Pokušat ću malo oživiti temu, naime danas mi je stigla toplinska pumpa voda-voda.
Ugradnja slijedi u narednih tjedan do dva i tada ću podijeliti iskustva sa svima vama.:)

miran18
21.02.2011., 19:30
Pokušat ću malo oživiti temu, naime danas mi je stigla toplinska pumpa voda-voda.
Ugradnja slijedi u narednih tjedan do dva i tada ću podijeliti iskustva sa svima vama.:)

Ako nije tajna o kojem se proizvođaču radi ,kolika je snaga , i kakvi su još detaljčići poznati da se ja malo usporedim npr. sa cijenom i sl. ako nije previše što tražim . Unaprijed zahvaljujem i stojim na raspolaganju ako ima bilo kakvih pitanja za mene možda mogu pomoći.

geoterm
21.02.2011., 21:51
Eto da se i ja priključim temi sa iskustvom prve zime i podnim grijanjem obiteljske kuće površine 160 m2 sa toplinskom pumpom zrak- voda

http://geoterma.blog.hr/

http://i899.photobucket.com/albums/ac195/geoterm/P1010026.jpg

msulentic
22.02.2011., 09:42
Ako nije tajna o kojem se proizvođaču radi ,kolika je snaga , i kakvi su još detaljčići poznati da se ja malo usporedim npr. sa cijenom i sl. ako nije previše što tražim . Unaprijed zahvaljujem i stojim na raspolaganju ako ima bilo kakvih pitanja za mene možda mogu pomoći.

Nije tajna, kineska proizvodnja. Cijena uređaja voda-voda od 12kw (grijanje, hlađenje, sanitarna voda) sa svim troškovima 2500€.

miran18
26.02.2011., 20:07
Nije tajna, kineska proizvodnja. Cijena uređaja voda-voda od 12kw (grijanje, hlađenje, sanitarna voda) sa svim troškovima 2500€.

Nije loše što se tiče cijene mislim da je neusporedivo jeftinije od bilo kojeg europskog proizvođača,i što znači sanitarna voda nije mi jasan termin dali ima samo mogućnost ili je tu u igri nekakav spremnik PTV sa direktnim zagrijavanjem ili nešto sasvim drugo . Kakva je regulacija (automatika ) da li je jednostavna za korištenje koliko je osjetljiva , Imam još jako puno pitanja ali ne znam koliko mi možete odgovotiti . Čiji je kompresor ,da li su elektomotorni expanzioni ventili ,koji je rashladni medij ,koliko je decibela buka ,kakav je priljučak struje koja je IP zaštita , kakav je izmjenjivač da li je potreban polipropilenski antifriz, ili nešto drugo , da li ima dodatni el grijač koliko snage kako se upravlja sa njime koji je COP Koja je najniža temperatura primara a koja sekundara .I možda znate kolika je minimalno potrebna količina vode pri temperaturi od 0 Cda bi se dobio COP 1:2. Imam još mnošto pitanja .

msulentic
27.02.2011., 22:40
Nije loše što se tiče cijene mislim da je neusporedivo jeftinije od bilo kojeg europskog proizvođača,i što znači sanitarna voda nije mi jasan termin dali ima samo mogućnost ili je tu u igri nekakav spremnik PTV sa direktnim zagrijavanjem ili nešto sasvim drugo . Kakva je regulacija (automatika ) da li je jednostavna za korištenje koliko je osjetljiva , Imam još jako puno pitanja ali ne znam koliko mi možete odgovotiti . Čiji je kompresor ,da li su elektomotorni expanzioni ventili ,koji je rashladni medij ,koliko je decibela buka ,kakav je priljučak struje koja je IP zaštita , kakav je izmjenjivač da li je potreban polipropilenski antifriz, ili nešto drugo , da li ima dodatni el grijač koliko snage kako se upravlja sa njime koji je COP Koja je najniža temperatura primara a koja sekundara .I možda znate kolika je minimalno potrebna količina vode pri temperaturi od 0 Cda bi se dobio COP 1:2. Imam još mnošto pitanja .

Pokušaću odgovoriti na neka pitanja, za ostala sam vam poslao manuala na PM.
Sanitarna voda u mom slučaju podrazumjeva mogućnost pripreme odnosno ima ugrađen troputi ventil(Honeywell) povezan sa upravljanjem. Također postoji model i sa ugrađenim spremnikom od 120l. Što se tiče automatike još ne mogu komentirati osim onog što sam pročitao u manualu, no ne čini se komplicirano.
Kompresor je Sanyo C-SBP160H38A.
Koliko sam vidio ekspanzioni ventil(Emerson) nije elektromotorni.
Za buku sam dobio podatak od 40 dB, no kad je pustim u rad napraviću mjerenje.
Priključak struje može biti monofazni ili trofazni, ovisno o potrbama, a zaštita je IP21.
Također su ugrađene dvije cirko pumpe Willo 25/8, a na upravljanju ima priključak za još dvije.
O COP-u bi radije nakon puštanja u rad, ali vjerujem da će biti ok obzirom na potrebe temp. polaza od 26-32 stupnja, a temperatura spremnika topline je od 12-14.
Toliko za sada.

ATIP
25.03.2011., 10:47
Pozdrav ljudi,

evo upravo sam u fazi odluke koji tip energenta uzeti kao pravi odabir za grijanje kuće. U tu svrhu sam napravio jedan excel file koji ovom prilikom dijelim sa vama - jer koliko sam vremena potrošio na potragu da sam shvatio da je najbolje napraviti neku simulaciju samostalno i olakšam drugima potragu po net-u

...dakle definitivno sam odabrao Toplinsku pumpu za grijanje 400m2 stambenog prostora, sad samo još treba odabrati vrstu izmjenjivača, Dubinkse sonde, bunar ili slično...ima li tko iskustva i možda informacije o povoljnim cijenama bušenja. Zvao sam Geo-Solar i oni traže 55-60€/m...isto tako zvao sam jednog bušača u Brodu koji mi za bušenje od promjera 5cm traži do 20m 1600kn a svaki daljnji metar je 40kn...problem je u tome što nebuši veći promjer od 5cm i što nemože bušiti više od 50m...ja bi htio ići do dubune 100m i promjer ne manji od 16cm... imali tko kakvih ideja koga bi mogao nači za bušenje.

p.s. Kolega iz moje bivše firme inače se bavi i u firmi radi Chillere i toplinkse pumpe za potrebe firme, ima sav alat i doma pa će mi ovak napraviti toplinsku pumpu bez nekih velikih troškova...izaći će me cca 50000kn toplinska i još dalje moram uračunati bušenje te materijal.
U prizemlju ću postavljati fan coil jer je prizemlje već u upotrebi i sređeno je pa mi je to najbolja opcija, kat i potkrovlje idu sa podnim grijanjem s tim da ću u knauf postaviti fan coile za hlađenje preko ljeta - u biti preko ljeta hlađenje će biti pasivno bez upotrebe toplinske pumpe, dakle samo voda koja cirkulira sondama dolazi na izmjenjivač, a krug izmjenjivača na fan coile.
Ima li netko preporuku za fan-coile a da je omjer cijene i kvalitete ok??
Planiram ostaviti izvod za buduću ugradnju solarnih panela pa bi dobrodošla i preporuka proizvođača solarnih panela za cijevne vakuumske??

Hvala
p.s. link za excel proračun: https://www.rapidshare.com/files/454306977/Izra__un_za_grijanje.xlsx
i tlocrt kata i potkrovlja kuće: https://www.rapidshare.com/files/454306978/KU__A1.DWG ... da se malo pohvalim sa arhitekturom kuće :cerek:

dxer
25.03.2011., 11:22
Meni su za cca 180 m2 grijanog prostora rekli da trebam dvije sonde po 100 m dubine. Prema tome, tebi trebaju sigurno 4 sonde. Vec i sa ove dvije mislim da toplinska pumpa nije isplativa. jedino mozda kolektori po dvoristu, a koje ti treba biti najmanje 1000 m2 za tebe.

Po usporedbi ti je toplinska pumpa isplativija 1000 kn po sezoni grijanja. Kazes da ce te toplinska pumpa kostati bez velikih troskova, a kazes 50 000 kn. Sa busenjem neces proci manje od 200 000 kn . Podno grijanje jos kojih 50 000+ Kn. I sada si postavi pitanje kada ce ti se isplatiti ta pumpa........za 200 godina u odnosu na drva. Istina, komoditet je neupitan........ali nazalost zbog cijene energenata sve vise ljudi slusam vraca se na drva. Ja konkretno sada imam centralno na pelete sto je veci komoditet na drva, a cijena je tu negdje.

Naravno, ako ti novac nije bitan, onda navali, samo ne znam zasto bi se onda trudio raditi sve te proracune.

ATIP
25.03.2011., 11:29
...novac...a to j svakome problem...recimo još nisam konačno dogovorio sa bušačem iz broda, ali zvao sam ga danas i moći će mi bušiti veći promjer za spomenutu cijenu, ali do 50m...
...mislim da cijene od 55 - 65€/m su prenapuhane i nerealne...koliko vidiš ovdje je sve po principu uradi sam, naravno uz usluge bušenja koje i nemoraju biti tako skupe...dakle spomenuti bušač će mi spostaviti cijev dužinom bušotine, kupim cijevi sa U profilima, uteg i zapunim sa onom bitumenskom smjesom koja ima najbolja toplinska svojstva...
...kad pogledaš ostale energente...slažem se za drva i palet, ali isto tako moram uložiti i u Kotlovnicu, dimnjak - atesti za dimnjak...pa imaš poslije skladištenje drveta, moraš imati dobro sušenje, jer ako je vlaga opada kalorična vrijednost i tako...a kod plina još bi morao i uvesti plin, tako da je sve skupa gledajući ulaganja tu negdje ako radiš po principu "uradi sam"...doduše TP je skuplja naravno, ali kažem ta razlika i nije tako velika kad pogledaš da i ovdje imaš ulaganja + ušteda u budućnosti...:ne zna:

ATIP
25.03.2011., 11:49
Ja konkretno sada imam centralno na pelete sto je veci komoditet na drva, a cijena je tu negdje.

Naravno, ako ti novac nije bitan, onda navali, samo ne znam zasto bi se onda trudio raditi sve te proracune.

Koliko te izađe palet...mislim koliko je po m3 i gdje nabavljaš? Kotao sam dozira? koliki je kapacitet spremnika, tj sati rada?

dxer
25.03.2011., 12:03
Kazu da je to busenje skupo jer je skupa oprema, a desava se naravno da ta svrdla ili vec sto, puknu i sve ostane tu gdje je. Ja kada sam se raspitivao (ne direktno kod tih bušaća), znam da je bilo govora kako je nase tlo ustvari losije za busenje nego gore na sjeveru (Finska mislim). Tamo je tlo vise kameno i to je pogodnije za busenje, vise ima tih koji buse pa je zato i jeftinije. Mislim da je bilo tako govora da je isto netko naisao na jeftinije, pa su busili, i ostala im unutra oprema. Onda su narucitelju digli cijenu naravno pa je on odustao i pojma nemam sto je na kraju sa time bilo.

dxer
25.03.2011., 12:12
Koliko te izađe palet...mislim koliko je po m3 i gdje nabavljaš? Kotao sam dozira? koliki je kapacitet spremnika, tj sati rada?

Peleti su oko 1,4 kn/kg (peleti ne idu na m3, to ti je pakirano u vreće po 15 kg). Ja imam kompletno podno grijanje, a kako jos nemam fasadu, potrosnja je veća. Potrosnja je nekih 3 kg /sat, dnevno mi je pec radila cca 10 sati. Osim podnog grijanja, u tih 10 sati se 2 puta grijao i 200 L spremnik tople vode. Od proslog tjedna sam ustvari grijanje iskljucio i ostalo je samo grijanje tople vode, jednom dnevno. Dnevno se sada potrosi cca 4 kg na 70 minuta koliko pec radi. Kotao sam dozira, kapacitet spremnika je nazalost premali (90 kg). Ima tu jos poboljsanja koje treba napraviti na peći.

Kada ima dovoljno sunca, u kuci se zadrzava oko 20 C, a preko noci se spusti na nekih 17 C. Po potrebi navecer ukljucim kamin. U svakom slucaju ne vjerujem da bi sezona grijanja trebala biti od 9-6 mjeseca. Vise mi se cini da bi to moglo biti 10-4 mjesec

ATIP
25.03.2011., 12:51
Ovak palet ima 18MJ/kg, što znači da je ukupna energija 1kg 5kWh/kg...stavio sam u svoj proračun da je iskoristivost ložišta kotla 0,8 (skoro kao i plinskog) iako je daleko manja...i dobio sam nevjerojatan prikaz kako je Palet definitivno neisplativ, čak mi je ispao skuplji od plina:rofl: ...probaj staviti ti svoju kvadraturu kuće pa me molim te razuvjeri oko toga...mislim da nisam ništa fulao u izračunu...:rolleyes:

evo link: https://www.rapidshare.com/files/454326558/Izra__un_za_grijanje.xlsx

dodao sam i sheet palet pa si pogledaj i nakraju usporedbe cijene...podatke o kući mijenjaj u sheetu "Toplinska pumpa", tada se svi podaci dalje automatski popunjavaju z aostale energente...

dxer
25.03.2011., 13:01
Zaboravi raznorazne proracune, ja se time ne zamaram. Bitno mi je ono sto vidim iz prakse. Sta mi znaci, proracun, ako je stanje na terenu drugacije. Prije vise mjeseci sam tako koristio od nekoga skriptu za izracun koliko je kW potrebna pec za moju kucu recimo. Sa svim gubicima, i to sto nemam fasadu je ispalo da trebam pec ispod 10 kW, sto je naravno daleko, daleko od istine i onoga sto mi treba. Toliko o tim proracunima. Bitno je stanje koje imam tj. potrosnja koju sam ti napisao, a uzimajuci u obzir to sto sam ti napisao. takodjer napomena da nemam niti krov izoliran , niti je potkrovlje uopce uređeno (vide se grede).

ATIP
25.03.2011., 13:15
...pa gdje bi današnje čovječanstvo bilo da nema proračuna i inženjerskog pristupa...dakako da ima slučajeva kad netko nezna koristiti proračune i fizikalne zakonitosti u svoju svrhu...:mig:
...kažeš da trošiš 3kg/h i to ti je 42kn/dan...30 dana = 1260kn .:eek:.pa nije li to malo neisplativo...ok nemaš izolaciju, ali svejedno ovdje pričamo o vrsti energenta kojeg se koristi i njegovoj konačnoj isplativosti preko kalorične vrijednosti (kWh) naspram el. energije...uzimajuči u obzir cijene i dostupnost, komociju i dr.
Definitivno je palet po meni neisplativ, cijena mu je kao i plin otprilike. S tim da dosta ovisi o stupnju iskoristivosti ložišta kod svih plamenih kotlova - naravno da najsuvremeniji plinski dostižu iskoristivost i do 98%, ali takvi su nažalost i skuplji tako da u prosjeku iskoristivost plinskih ložišta se kreče od 88 do 92% za neke prihvatljive cijene...za ložišta na drva iskoristivost je manja od 0,6 (60%)...još kad se uzme u obzir i vlaga u drvetu tada taj broj daleko opada...što se paleta tiće ovdje je malo bolja iskoristivost ložišta (izgaranja) nego kod drva ali je opet mala ne više od 88%...
Nikome ne namečem nikakve proračune, ali definitivno je poznata kalorična vrijednost svih energenata i prema tome se treba mjeriti...

dxer
25.03.2011., 13:28
To kaj ti mislis da ces malo trositi sa tom pumpom, varaš se. Daleko ces vise trositi nego sto mislis tj. koliko ti izracun pokazuje. Covjek sa onog bloga geoterma kaze da potrosi struje 1400 kn, a koristi toplinsku pumpu (istina mislim zrak-voda ako se ne varam). ja ti samo kazem da proracuni govore jedno, a praksa nerijetko pokazuje velike razlike. Ja ne kazem da su peleti najbolji izbor, ali opet kazem, trazili su me oko 200 000 kn za toplinsku pumpu. Potrosnja struje i peleta bi mi znaci bila tu negdje, a cca 3 puta vise me kosta toplinska pumpa sa busenjem. Kako mi onda TP moze biti isplativa, ako me kosta vise 150 000 kn od kotlovnice koju sada imam? A prema iskustvu nekih je znaci potrosnja mjesecna jednog i drugog energenta podjednaka. Pa i da mi toplinska pumpa daje besplatnu energiju , to je 150 000 kn vise, pokvarit ce se prije nego to isplatim u odnosu neke druge opreme.

ATIP
25.03.2011., 13:35
...ma slažem se ja da ni toplinska pumpa nije "perpetum mobile"...ovaj link što spominješ je kako si rekao zrak/voda i jako puno ovisi o vanjskoj temperaturi...i onda kad najviše trebaš grijanje tada ti je COP mali...mislim da je kod takvih negdje do 3,5maksimalno...ja sam za Voda/voda stavio 4 iako sa nekom konstantnom temperaturom možeš dobiti cop i do 6...al nećemo pretjerivati pa sam u simulaciju stavio 4...da upravu si kad kažeš za održavanje...pa u svakom sistemu treba održavanje...
...ne se ljutiš samo sam htio pokazati usporedbe energenata, a što se kome isplati to je osobna odluka i koliko tko ima financija...ali vjerujem u "uradi sam" barem večeg dijela posla, ono što se mora platiti, da ali opet pokušati pronači nešto realno...
...Kod tebe kad izolirač kuću, stiropor i vuna, rata u zimi na mjesečnoj bazi nebi trebala prelaziti cca 900kn (za hladni mjesec)...

dxer
25.03.2011., 13:37
Ne zaboravi da meni to grije i toplu vodu. Ne znam koliko tebi ta TP moze dici temperaturu da zagrije i toplu vodu.

ATIP
25.03.2011., 14:04
...ja sam uzeo za proračun 400m2...s tim da nema punih 400, isto tako..radit će se pumpa od 25kW što je 4kW više nego je potrebno za zagrijavanje u računatom extremu od -9C...u toj situaciji spremnik vode ima svoj dodatni el. grijač od 4kw za slučaj da vanjska temperatura bude niža od -12C...dakle malo sam predimenzionirao sustav kako bi dobio na nekoj rezervi...Inače toplinksa pumpa novijih generacija ne koristi više uključivanje kompresora po stupnjevito, već se scroll compresori upravljaju sa frekventnim pretvaračima tako da se i tu povečava efikasnost te se pumpa točno postavlja u režim dobre iskoristivosti, jer nema viška ni manjka snage u krugu...:top:
...sve u svemu ako je netko zainteresiran za "uradi sam" toplinsku pumpu nek mi se javi na PM pa ću poslati kontakte od kolege...pa nek si svatko vidi što mu je isplativo...

Meni je recimo za 25kW dakle 400m2 cijena cca 50 000kn sama pumpa (Copeland Scroll kompresor, AlfaLaval izmjenjivači, pumpe emerson...)..ruke majstora osobno znam za njega - vrsni frigorista i strojar...

sa manjom snagom drastično opada i cijena

miran18
25.03.2011., 17:56
...ja sam uzeo za proračun 400m2...s tim da nema punih 400, isto tako..radit će se pumpa od 25kW što je 4kW više nego je potrebno za zagrijavanje u računatom extremu od -9C...u toj situaciji spremnik vode ima svoj dodatni el. grijač od 4kw za slučaj da vanjska temperatura bude niža od -12C...dakle malo sam predimenzionirao sustav kako bi dobio na nekoj rezervi...Inače toplinksa pumpa novijih generacija ne koristi više uključivanje kompresora po stupnjevito, već se scroll compresori upravljaju sa frekventnim pretvaračima tako da se i tu povečava efikasnost te se pumpa točno postavlja u režim dobre iskoristivosti, jer nema viška ni manjka snage u krugu...:top:
...sve u svemu ako je netko zainteresiran za "uradi sam" toplinsku pumpu nek mi se javi na PM pa ću poslati kontakte od kolege...pa nek si svatko vidi što mu je isplativo...

Meni je recimo za 25kW dakle 400m2 cijena cca 50 000kn sama pumpa (Copeland Scroll kompresor, AlfaLaval izmjenjivači, pumpe emerson...)..ruke majstora osobno znam za njega - vrsni frigorista i strojar...

sa manjom snagom drastično opada i cijena

To sam neki dan i ja čuo ali uvijek volim reći kuća troši a ne sustav grijanja pa radilo se o bilo kakvom energentu.

Zbog povećanja cijene goriva prisiljeni smo povećati cijenu bušenja na 48 eura po metru

Toplinska crpka dolazi do izražaja svakim danom sve više jer je cijena uređaja sve povoljnija a cijena energenta sve veća.


Do sada sa nikim nisam ulazio u raspravu oko izračuna (matematike) pa će tako ostati do daljnjega , za mene je uvijek 1+1=2 ako se drugačije ne dogovorimo.

ATIP
25.03.2011., 18:06
To sam neki dan i ja čuo ali uvijek volim reći kuća troši a ne sustav grijanja pa radilo se o bilo kakvom energentu.

...što si čuo...za Scroll kompresore?!

Zbog povećanja cijene goriva prisiljeni smo povećati cijenu bušenja na 48 eura po metru

Ti se baviš bušenjima? U toj cijeni je sav materijal sondi?


Toplinska crpka dolazi do izražaja svakim danom sve više jer je cijena uređaja sve povoljnija a cijena energenta sve veća.

Slažem se...plin je sada nerealno jeftin u odnosu cijene koju rusi imaju prema nama...još uvijek vlada subvencionira dio cijene, a pošto je MOL večinski vlasnik ine - nevjerujem da će u skoroj budućnosti plin biti manji od 5kn...

miran18
26.03.2011., 20:32
[QUOTE=ATIP;32592744]...što si čuo...za Scroll kompresore?!

Ti se baviš bušenjima? U toj cijeni je sav materijal sondi?


Slažem se...plin je sada nerealno jeftin u odnosu cijene koju rusi imaju prema nama...još uvijek vlada subvencionira dio cijene, a pošto je MOL večinski vlasnik ine - nevjerujem da će u skoroj budućnosti plin biti manji od 5kn...[/QUOT


Pročitavši moje ranije postove doći ćeš do zaključka da se ja ne bavim bušenjima nego za mene to radi jedna renomirana Njemačka tvrtka . Koliko ja znam Scroll je jedna obična kanta sa dvije cijevi pomoću kjih se šulja plin te pomoću još nekih "čandrljina "to hladi a u biti cijevi su jako tople, ili misliš nešto drugo . Nešto stvarno miriše na reklamu.Cijena je nebitna samo ako neko drugi plaća račune.Nemoj te se zabrinjavati i onako je zima prošla a dogodine biće kako bude.

buraz s knezije
26.03.2011., 22:50
atipe sine, bitno da si mene pokakao neki dan a danas ti ljudi kazu isto. kad kazem da toplinska pumpa, ovako kako si ti to zamislio, nije isplativa mislim da ti je vrijeme povrata investicije u opremu i rupe i svasta nesto duze nego sto ce ti bit radni vijek opreme. i govoris o nekom inženjerskom pristupu a ofrlje barataš brojkama i nisi do kraja to sve proučio. ako ne vjeruješ meni nađi nekog ko se bavi grijanjem i pitaj ga za misljenje.

ATIP
27.03.2011., 13:53
@Miran18: sorry nisam baš imao vremena čitati sve postove...krenuo sam od početka pa sam pogubio oči:mig:

@buraz s knežije:
Ovdje se govori o energetskoj učinkovitosti i pristupu izračuna razlika u korištenju energenta. Kojim brojkama ja to ofrlje baratam!?!?...ja sam prije nego sam ušao u istraživanje i sve silne proračune, konzultirao par ozbiljnih firmi koje se time bave i definitivno sam zagrijan za ovakvu vrstu ulaganja. Slažem se da je to skup sport ali definitivno za ukupnu manju isplativost zato radim na tome da što više posla i ugrađenih elemenata odradim samostalno sa kolegom frigoristom.
Primjerice: Automatiku ću složiti samostalno sa Siemens S7300 (već ga imam) dakle ne samo za TP već i za cijelu kuću, TP će mi napraviti kolega ili ovi iz Srbije, bušotinu ću morati platiti (dali produbljenje postoječeg bunara ili sonde)...pa se tako na taj način može inicijalno dosta uštedjeti...

Evo dobio sam jednu ponudu iz Srbije
Nalazimo se pred otvaranjem predstavništva naše firme u Hrvatskoj. Sedište predstavništva bi trebalo da bude u Vinkovcima.
Nadamo se da bi u narednih 30 dana trebalo da počne sa radom.
Našem predstavniku bi prosledili Vaš kontakt.

S obzirom na lokaciju Vašeg objekta, predpostavljam da imate dovoljnu količinu podzemne vode (cca 3 m3/h). Možda u postojećem bunaru ili na većoj dubini, cca 20 m.
Naše toplotne pumpe su konstrukciono prilagodjene direknom korišćenju podzemne vode (koaksijalni primarni izmenjivač toplote, ne pločasti), tako da nije potrebno postaviti medjuizmenjivač toplote.
S toga je sigurno da je investiciono i energetski najpovoljnije direkno korišćenje podzemne vode. Postavljanje sondi je skupo (cena sondi + bušenje).

Proizvodjačka cena naših toplotnih pumpi, grejne snage 22-25 kW, je cca 4600 eura.
Potrošnja u realnim uslovima rada, temp. bunarske vode 13-14C i temp. vode u instalaciji 45C, el. energije je 5,5-6,5 kWh.
U njih ugradjujemo Danfoss (Copeland) kompresore sa odgovarajućom freonskom armaturom.
Vodjenje procesa je potpuno automatizovano pomoću mikroprocesora Carel mc2.

Na osnovu navedenog, mišljenja sam da bi se isplatilo angažovanje oko pronalaženja dovoljne količine podzemne vode.
Nije nikakav problem da navedene tp rade i sa sondama, ali je onda realna grejna snaga manja.

Ovo je uopštena informacija.
Nadam se da će te o konkretnom rešenju moći da razgovarate sa našim predstavnikom.


ova cijena za navedenu snagu još je jeftinija nego što mi je kolega ponudio:rolleyes::eek:
Oni mi predlažu da postojeći bunar koji je trenutno dubok 11,5m produbimo na 20m - što bi u biti bilo dosta jeftinije od bušenja 3 ili 4 sonde od po 100m.
Samo ovdje sam odmah poslao pitanje nazad koji plin koriste u sustavu, jer vidio sam u prošlim postovima kako su stavljali u Hr zabranjene plinove..

Uglavnom jedva čekam dolazak njihovog predstavnika, ako oni nešto obećaju da će biti - toga ću se i držati postavljanjem članka u ugovor pa u slučaju da nije tako kako su napisali neka izvole o svom trošku postaviti sustav da radi prema nuđenim parametrima.

Jel ima tko iskustva sa tom firmom iz Srbije AlfaClima?! Mislim kakvi su u kvaliteti, stručnosti, obečano-ispunjeno (mislim na performanse)?

msulentic
28.03.2011., 15:05
Pokušaću odgovoriti na neka pitanja, za ostala sam vam poslao manuala na PM.
Sanitarna voda u mom slučaju podrazumjeva mogućnost pripreme odnosno ima ugrađen troputi ventil(Honeywell) povezan sa upravljanjem. Također postoji model i sa ugrađenim spremnikom od 120l. Što se tiče automatike još ne mogu komentirati osim onog što sam pročitao u manualu, no ne čini se komplicirano.
Kompresor je Sanyo C-SBP160H38A.
Koliko sam vidio ekspanzioni ventil(Emerson) nije elektromotorni.
Za buku sam dobio podatak od 40 dB, no kad je pustim u rad napraviću mjerenje.
Priključak struje može biti monofazni ili trofazni, ovisno o potrbama, a zaštita je IP21.
Također su ugrađene dvije cirko pumpe Willo 25/8, a na upravljanju ima priključak za još dvije.
O COP-u bi radije nakon puštanja u rad, ali vjerujem da će biti ok obzirom na potrebe temp. polaza od 26-32 stupnja, a temperatura spremnika topline je od 12-14.
Toliko za sada.

U protekla tri tjedna sam pratio potrošnju na kontrolnom brojilu i dobitak na kalorimetru.
COP je oko 4, ali uz još malo truda i optimizacije bunarske pumpe mogao bi doći do 5.

ATIP
28.03.2011., 19:34
@msulentic:
jako lijepi COP si dobio...po meni 4 je dovoljan da opravda status najučinkovitijeg načina grijanja, a ako postigneš i veći to je direktna lova u đep i prijevremena otplata sistema.
Daj mi samo reci na koji si princip išao: strateški bunar, bunar, ili cijevni izmjenjivač u bunaru??

P.S. Koju toplinsku imaš? Home made ili od nekog proizvođača?

ATIP
28.03.2011., 23:35
...joj čuj mene "strateški bunnar" :lol::lol::rofl::rofl::D
arteški:D

msulentic
30.03.2011., 13:09
@msulentic:
jako lijepi COP si dobio...po meni 4 je dovoljan da opravda status najučinkovitijeg načina grijanja, a ako postigneš i veći to je direktna lova u đep i prijevremena otplata sistema.
Daj mi samo reci na koji si princip išao: strateški bunar, bunar, ili cijevni izmjenjivač u bunaru??

P.S. Koju toplinsku imaš? Home made ili od nekog proizvođača?

Bunar je arteški, dubine 20m, promjer 50mm.
Proizvođač je noname, ali većina ugrađenih dijelova su poznati brandovi.

ATIP
31.03.2011., 14:29
...odlično...na 20m dubine i koliko imaš vode...mislim koji je kapacitet?...imaš li i upojni bunar pored ovoga?...koristiš li pumpu za izvlačenje vode ili voda ide pod tlakom?

Zvao sam jučer vodno gospodarstvo i oni traže da se plaća 0,10kn/m3...što na kraju ako se ide legalno ispada da je grijanje na TP puno neisplativo i u exploataciji...ispada rata skuplja već za pin. A neznam savjetuju mi da to odradim na crno bez prijave u Vodno gospodarstvo:ne zna::ne zna:
Šta mislite o tome?

flanker
01.04.2011., 08:17
pa naravno da to napraviš bez znanja vodnog gospodarstva.
ionako ne crpiš vodu iz zemlje nego zemlju koristiš kako izmjenjivač topline.
i ne kužim kako ti misle naplačivati 0,10 Kn/m3? imat će nekakav vodomjer na sustavu grijanja?

ATIP
01.04.2011., 14:13
@Flanker: slažem se za sonde da u tom slučaju koncesija neide na vodno gospodarstvo, tada mislim da podliježe Rudastvu i opet se treba plaćati po dobivenom kW.
Ovo što sam zvao Vodno gospodarstvo bilo je u slučaju da bi crpio vodu i koristio njenu energiju za toplinsku pumpu te ju vračao nazad u upojni bunar.
Za mjerenje količine vode morao bi se postaviti vodomjer kao što je onaj za gradsku vodu...zamisli koja su to gamad prestrašno - naplačuju ti dar od prirode...

mrgud34
11.04.2011., 13:25
Samo ovdje sam odmah poslao pitanje nazad koji plin koriste u sustavu, jer vidio sam u prošlim postovima kako su stavljali u Hr zabranjene plinove..

Uglavnom jedva čekam dolazak njihovog predstavnika, ako oni nešto obećaju da će biti - toga ću se i držati postavljanjem članka u ugovor pa u slučaju da nije tako kako su napisali neka izvole o svom trošku postaviti sustav da radi prema nuđenim parametrima.

Jel ima tko iskustva sa tom firmom iz Srbije AlfaClima?! Mislim kakvi su u kvaliteti, stručnosti, obečano-ispunjeno (mislim na performanse)?

Evo ovako, prijatelj je za grijanje/hlađenje poslovnih prostora u zgradi koju iznajmljuje uzeo dvije TP od Alfaclime i to jednu u izvedbi voda/voda i drugu zrak/voda. Plin je R407C ako sam dobro zapamtio. TP voda/voda je snage 15.4kW i ima koaksijalni izmjenjivač jer koristi bunarsku vodu na ulazu. Cijena je bila čini mi se cca 3.500€. Pumpa je radila 4 mjeseca bez problema a onda je otišao detektor asimetrije faza (DAF) što nije krivica proizvođača (imho) jer su non stop nešto petljali oko struje i priključaka. DAF je promijenjen u vlastitoj izvedbi gde je očito fulan raspored faza pa pumpa nije nije hladila ni grijala iako se kompresor jako grijao. Poslali mail u Alfaclimu i ovi odmah odgovorili da je najverojatnije greška u raporedu faza. Zamijenili 2 faze i stvar opet radi. Sve u svemu, čine se OK po pitanju stručnosti i susretljivosti. Ako još budu imali predstavnika u HR tim bolje samo da naši ne nabiju maržu 30%. U tom slučaju idem u Srbiju po nju :-p

viz
14.04.2011., 18:11
zgodna usporedba energetske učinkovitosti i isplativosti odabira dizalice topline (toplinske pumpe):
http://www.hkis.com.hr/fs/newsletter/17-10/2-TEHNOLOGIJE/17%20EV%20Energetska%20ucinkovitost%20dizalica%20t opline.pdf

SETRA Samoborček
15.04.2011., 09:55
Kako da vjerujem nečemu što ima tipfeler već u 2. riječi :kava:

viz
15.04.2011., 15:25
odličan komentar :)
no ja sam ipak vjernik :mig:
ovo su napisali ljudi - što mislite: jel ljudi mogu pogriješiti kod pisanja?
No ne razumijem što se tu treba vjerovati?
Napravite Vi analizu za sebe za svoj primjer i onda ako želite možete vjerovati sebi, ali i ne morate ako ne želite; no ipak nam javite da znamo jel vjerujete u svoju analizu ili ne (ili sebe ili...) :cerek:

SETRA Samoborček
15.04.2011., 15:35
Dobro, s tehničke strane se moglo to izbjeći, kao i što se moglo rješit da lijepo piše u grafovima što je što (a ne ono Series 1, 2...).

Što se samog sadržaja tiče, djeluje dosta informativno iako se dosta malo barata stvarnim brojkama, više pretpostavkama.

viz
15.04.2011., 19:39
Idemo od pretpostavke da nešto projektirate...
Projektira se za budućnost (ili mislite drugačije?)
Kako bi onda Vi baratali stvarnim brojkama koje će se događati u budućnosti?
Vi ne bi pretpostavljali po trenutnim naznakama, već imate stvarne brojke što će biti u narednim godinama?!

Energeezer
16.04.2011., 18:08
Kako da vjerujem nečemu što ima tipfeler već u 2. riječi :kava:

potpuno površan komentar, s obzirom da je tema vrlo pismeno i stručno elaborirana

Pero22
11.05.2011., 22:07
Vrlo konstruktivna tema, ja ću dodati malo suprotnih iskustava - kako instalacija navodno vrhunske dizalice topline u Hrvatskoj može poći naopako: http://www.my-heat-pump.com
Tekstovi su na engleskom, ali priča je tipično hrvatska, zainteresirani neka pročitaju prije nego se upuste u tako nešto.

mrgud34
11.05.2011., 22:58
Vrlo konstruktivna tema, ja ću dodati malo suprotnih iskustava - kako instalacija navodno vrhunske dizalice topline u Hrvatskoj može poći naopako: http://www.my-heat-pump.com
Tekstovi su na engleskom, ali priča je tipično hrvatska, zainteresirani neka pročitaju prije nego se upuste u tako nešto.

Pero, na ovakve probleme možeš naletjeti sa bilo čim. Na kraju krajeva, ja tu ne vidim da je lik pisao da je pumpu spojio na podno grijanje ili na radijatore. Zatim koji mu je izvor topline na ulazu TP npr. podzemni kolektori, bunarska voda, bušotine?
Slažem se da treba biti oprezan pogotvo jer nisu mali novci u igri ali gledaj:
TP uvoz Kina 15kW grijanje, 8 hlađenje u izvedbi voda-voda košta cca. 2000 US.
Metar cijevi za ukop u zemlju cca 4-5 kn ako se snađeš i evo te :-p

SETRA Samoborček
11.05.2011., 23:36
Piše, moraš sve pročitati.
Ima podno grijanje, a izvor topline su ukopane cijevi u dvorištu.

Sve u svemu, nije mi jasno što je bilo s tim punjenjem podnog grijanja običnom vodom. Zar se to ne radi s nekim uljima ili tako nečim :confused:

nike321
12.05.2011., 00:37
Piše, moraš sve pročitati.
Ima podno grijanje, a izvor topline su ukopane cijevi u dvorištu.

Sve u svemu, nije mi jasno što je bilo s tim punjenjem podnog grijanja običnom vodom. Zar se to ne radi s nekim uljima ili tako nečim :confused:

Izvor topline mora biti pravilno dimenzioniran.

Ne, ne radi se uljima već običnom vodom ili se doda glikol u vodu ako se očekuje smrzavanje.
U pravilu, to se ne smije desiti kod geotermalne toplinske pumpe.

dlasic
12.05.2011., 10:11
Piše, moraš sve pročitati.
Ima podno grijanje, a izvor topline su ukopane cijevi u dvorištu.

Sve u svemu, nije mi jasno što je bilo s tim punjenjem podnog grijanja običnom vodom. Zar se to ne radi s nekim uljima ili tako nečim :confused:

Preko 50 metara cijevi (po proizvođaču ulaz u pumpu je fi 160) na dubinu dva metra i kroz nju pumpa usisava zrak, ako sam dobro shvatio. :ne zna:

SETRA Samoborček
12.05.2011., 10:58
Da, onda sam ja nešto pobrkao, mislio sam da se ti sustavi pune određenim tekućinama koje imaju neka posebna svojstva (ako ništa, barem kamenca nema?), a ne običnom vodom iz pipe :)

Sve u svemu, zanimljivo bi bilo vidjeti da li je takav scenarij moguć i pri upotrebi nekih ajmo reći poznatijih marki, Buderus, Viessmann, Vaillant i sl.

Šteta što čovjek nije napisao odakle je točno, 2 sata od Zagreba je široko područje :zubo:

Pero22
12.05.2011., 13:10
Grad je Osijek. Radi se o sustavu zrak-voda (ne voda/voda), i kako dlasic kaže preko 50m cijevi putem koje se vanjski zrak usisava i pri tome predgrijava/podhlađuje, ovisno o godišnjem dobu, što bi trebalo utjecati na bolju iskoristivost na ulazu. Sustav ima dodatno ugrađen rekuperator u ventilacijskom dijelu za iskorištavanje topline otpadnog zraka. Uostalom, tu piše sve: http://www.stiebel-eltron.de/en/privatkunden/erneuerbare-energien/produkte/lueftung/integralgeraete-mit-zentraler-zuluft/lwz-303-403-integral-sol/
Problem je nastao s vodom u cijevima podnog grijanja. Sustav traži obrađenu/omekšanu vodu u sustavu podnog grijanja. Nema to veze s posebnim uljima, glikolom itd (ne očekuje se smrzavanje), a što se projekta i proračuna tiče, sve je napravljeno po pravilima. Ovaj dio sa omekšanom vodom su instalateri i serviseri odlučili "preskočiti" kod uvođenja, po dobrom balkanskom običaju. E sad, kako su dodatni grijači u izrazito uskom protočnom cilindru, svaka pa i najmanja količina kamenca jako smeta.

Nakon svega, čovjek mi kaže da nije uopće siguran da je samo u tome problem, svaki put kad se nešto desi svi se prave blesavi, od proizvođača do servisera. Servis je inače posebna priča, moja je preporuka da od navedene firme bježite što dalje.
Stiebel Eltron je inače veliki igrač na tom polju, i proizvodnja TP im je uz protočne bojlere glavna djelatnost.

dlasic
12.05.2011., 14:59
Nakon svega, čovjek mi kaže da nije uopće siguran da je samo u tome problem, svaki put kad se nešto desi svi se prave blesavi, od proizvođača do servisera. Servis je inače posebna priča, moja je preporuka da od navedene firme bježite što dalje.
Stiebel Eltron je inače veliki igrač na tom polju, i proizvodnja TP im je uz protočne bojlere glavna djelatnost.

Mda, reklo bi se da nije problem samo u tome.
Ja imam ugrađenu Vaillantovu VWS 103/2 (http://www.vaillant.hr/Krajnji_korisnici/Proizvodi/Obnovljiva_energija/Izvor_topline_zemlja/produkt_vaillant/geTHERM_exclusiv.html) i ova zima joj je bila prva. Površinski kolektor je otprilike na istoj dubini, ukupne duljine oko 500 metara. Niti jednom nije palila dogrijavanje (isključeno u postavkama).

SETRA Samoborček
12.05.2011., 15:10
Stvarno je sve to oko tih TP dosta mistično, ovo sad zrak/voda a ja bio uvjeren da je takav sustav ono s vanjskom jedinicom nalik na vanjsku jedinicu klima uređaja :(.

Ovdje mi se ipak čini da je svaki od instalatera po nešto zabrljao i strašna je nezainteresiranost zastupnika za proizvode koje zastupa. Vjerujem da se to ne bi događalo sa poznatijim markama zbog raširenosti servisa.

@dlasic: Jesi ti imao iskustva sa supportom Vaillanta/nekog servisa u vezi nekog problema/savjeta?

Pero22
12.05.2011., 15:26
@setra: Ovo zrak/voda je u stvari slično onome o čemu pišeš, s tim da je kod ovakvih uređaja kompresor i sve ostalo sve u jednom kućištu i nema klasične vanjske jedinice. Prednost je u tome što medij (zrak) iz kojeg se "izvlači" toplina već dolazi ponešto zagrijan, a grije se ispod zemlje.
Vidim gore kako ljudi navode kineske uređaje kao pravi izbor, ja se ne bih ni slučajno usudio ići na uređaj bez vrhunskog servisa. Najgore je to što kvalitetu servisa upoznate tek kad krenu problemi, a onda može biti kasno. Ne računajte da će vam biti toplo pored zastupnika kakav je Timeco i proizvođača poput Stiebel Eltrona koji im drže stranu.

geoterm
12.05.2011., 21:53
Vrlo konstruktivna tema, ja ću dodati malo suprotnih iskustava - kako instalacija navodno vrhunske dizalice topline u Hrvatskoj može poći naopako: http://www.my-heat-pump.com
Tekstovi su na engleskom, ali priča je tipično hrvatska, zainteresirani neka pročitaju prije nego se upuste u tako nešto.
A meni nikako nije bilo jasno zašto su mi instalateri Aermeca uključili cirkulacionu pumpu na sekundarnom krugu pločastog izmjenjivača tako da radi stalno 24h/ dan. Sada sam skužio: da nije tako i kod mene bi se na pločastom izmjenjivaču nakupljao kamenac.Rekli su da ima u kompjuteru opcija da se pali zajedno sa TP , ali da je ovako bolje- očito ni oni nisu znali zašto ali su poslušali preporuke proizvođača.
http://geoterma.blog.hr/

dlasic
13.05.2011., 08:47
@dlasic: Jesi ti imao iskustva sa supportom Vaillanta/nekog servisa u vezi nekog problema/savjeta?

Jesam, izravno sa Vaillantom, servis i puštanje u rad rade isključivo njihovi stručnjaci.
Uređaj je uvijek savršeno radio, problemi su bili zbog drugih lumena:
- HEP zamijenio dvije faze, TP ima zaštitu baš za ovakve situacije na svu sreću
- instalater grijanja prigušio sve krugove grijanja na povratu i TP pregrijavala polaz (do zadane temperature, onda se gasi); naravno da sam posumnjao u TP pa su došli iz Vaillanta odmah drugi dan obaviti mjerenja i za par dana poslali poštom sve grafove i izvještaj.

Baš taj support mi je bio najvažniji kada smo se odlučivali za TP, jer sve radnje prije puštanja u rad (proračun gubitaka, potrebne površine zemnog kolektora, broj krugova, duljina pojedinog kruga, smještaj pumpe, projektiranje kotlovnice, izbor razdjelnika...) je rađeno u dogovoru sa Vaillantom.

nike321
13.05.2011., 09:10
G
Problem je nastao s vodom u cijevima podnog grijanja. Sustav traži obrađenu/omekšanu vodu u sustavu podnog grijanja.

Ugradio sam do sad priličan broj podnih grijanja i nikad nije bio problem u običnoj vodi iz opskrbne mreže koja je u tim cijevima.

Ne znam kako je to u tebe spojeno ali jedini problem sa kamencem iz vode možeš imati sa sanitarnom toplom vodom.

Ajde pošalji shemu tog sistema pa da vidim kako je to spojeno. Kamenac svaka 2 dana, kako pišeš na blogu, može biti samo na krugu pripreme tople vode a ne na krugu grijanja koji je zatvoren i koji cirkulira uvijek istu vodu.

Pero22
13.05.2011., 13:24
Ugradio sam do sad priličan broj podnih grijanja i nikad nije bio problem u običnoj vodi iz opskrbne mreže koja je u tim cijevima.

Ne znam kako je to u tebe spojeno ali jedini problem sa kamencem iz vode možeš imati sa sanitarnom toplom vodom.

Ajde pošalji shemu tog sistema pa da vidim kako je to spojeno. Kamenac svaka 2 dana, kako pišeš na blogu, može biti samo na krugu pripreme tople vode a ne na krugu grijanja koji je zatvoren i koji cirkulira uvijek istu vodu.

Upravo to su govorili instalateri i u ovom slučaju, ali sad su promjenili mišljenje. Evo našao sam upute (PDF, 3 Mb) - http://www.stiebel-eltron.de/ste_shared/php/download.php?file=/imperia/md/content/STIEBELELTRON/de/Fachpartner/Fachinformationen/Downloads/Gebrauchs-und-Montageanweisungen/04_lueftung/15_zentralsysteme/286914-35911-8569_lwz_303-403_en.pdf&extension=PDF&gruppe=Downloads/GMA/en

Stranica 29: "To prevent equipment damage through scaling, observe the following when filling the system with heating water. The total water hardness must be < 1 dH, the total alkaline earths in the water must be < 0.2 mol/m3..."
Na količinu od nekih 150-200 l koja cirkulira u cijevima se nakupi zavidna količina kamenca, vidio sam na svoje oči. Kod ispiranja cijevi je u sustav ušla nova količina svježe vode, i tako ispočetka dok se nije shvatilo da je to barem dio problema.
Usput, da su projektanti i zastupnik pošteno naveli sve ove preduvjete (a ne ih zanemarili po principu "ako prođe-prođe"), čovjek nikada ne bi ni išao na to rješenje. Em toplinska pumpa košta, em joj još treba i sustav za pripremu vode?!?

nike321
13.05.2011., 15:32
Tvoj problem je što ti je toplinska pumpa debelo poddimenzionirana. Skoro 200m^2 grijati sa 4,2 kW toplinskom pumpom sa polaznom temperaturom u podno grijanje 35°C a vanjska temp 2°C i to još u Osijeku je smješno osim ako nemaš 25 cm izolacije na zidu, podu i stropu te prozore i vrata izolirane za svemirsku stanicu.
Pa samo za rekuperator topline iz zraka ti treba toliko snage
Tu treba toplinska pumpa od 10-15 kW ućina na -5°C
S tom igračkom se ne može to uopće ugrijati osim ako ti ti grijači ne rade stalno. Zato i imaš problem s kamencom jer oni non-stop rade.

Drugo, treba provjeriti protok vode kruga grijanja koji mora biti 2m3/h da bi ta toplinska pumpa normalno radila. Dali je itko to mjerio? Jeli podno izbalansirano?

Tko god ti došao i bilo što napravio nećeš se ekonomski ugrijat s tom toplinskom pumpom.
Pakuj to i prodaji, a sebi kupi Mitsubishi Zubadan, Daikin Altherma, Fujitsu Waterstage itd.... odgovarajuće snage i odvojeni rekuperator.
Pouzdane toplinske pumpe na zrak znaju napraviti samo Japanci.
Kod tog švabe i sam izbor plina R407C govori da je to zastarjela tehnika.

Evo ti jedan normalni primjer:
http://www.mitsubishi-electric-aircon.de/eng/pdf/KKA_02_2009_Waermepumpe_Kliwa.pdf
Za 8kW porejektirane gubitke kuće odabrana je toplinska pumpa od 14 kW snage.

Tko ti je to savjetovao da kupiš tako malu toplinsku pumpu?
Nije ni čudo da ovi što su ti je prodali neće da dođu kad ništa ni ne mogu napraviti osim da ti ostave el grijač da radi cijelo vrijeme. Tako si mogao i kupiti protočni bojler za 6-7000 kn. Jednako bi platio struje a bar bi se ugrijao.

miran18
13.05.2011., 20:23
Poštovani gospodine Sušac ( Pero 22) ja vas lijepo molim da se kao prvo prestanete na ovaj način obračunavati sa iznošenjem neistina i dezinformacija .
Kao što je kolega nike 321 rekao vi niste odabrali toplinsku pumpu koja je odgovarajuća za vašu kuću , niste otklonili problem sa nakupljanjem prljavštine iz vašeg sustava grijanja koko navodite da su vaša svakodnevnica čišćenje filtera . Nje istina da vam se niko nije htio javiti ,nije istina da se proizvođač stavio na stranu zastupnika ,nije istina da je kriv proizvođač za vaš problem . Stiebel eltron je jedna velika tvornica sa velikim iskustvom i kako sami navodite sa vrlo stručnim kadrom, ali dragi kolega ako je vama potrebno 20kw nema proizvođača na svijetu koji će vam dati uređaj od 5kw sa kojim ćete vi biti zadovoljni . Ja osobno neželim pljuvati ni po kome ali vi ste shvatili da je vaš uređaj poddimenzioniran pa sada okrivljujete proizvođača. Poštovane kolege koriste priliku da promoviraju druge proizvođače koji nisu možda ništa bolji od spomenutog ali pravilno dimenzionirani nesumnjam da će raditi besprijekorno,samo postavljam logično pitanje da li bi i Stiebel eltron radio kako treba da je dimenzioniran kako treba . Navodite da ste krivulju podigli na najviše ato je 2 da ste bivalentnu točku postavili na +5 ili takvo nešto znači aktivirali dodatni grijač od 8 kw i da ste se i dalje smrzavali u kući. Razmislite poštovani gospodine samo o toj svojoj konstataciji ,dakle 13kw nije dostatno ,ja sam sebi postavljam pitanje da li ste projektantu dali vjerodostojne podatke o vašoj kući da li ste primjenili sve sto je projektom predviđeno ,da li se ugradilo sve što je bilo unutar projektnog zadatka na osnovu čega je neko izračunao da vama treba toplinska pumpa od 5kw. Dragi moj gospodine ako je elektro grijač od 8 kw nedovoljan a projektirana je toplinska pumpa od 5 kw kako da vam objasnim da se netreba ljutiti na proizvođača . Što se tiče potrošnje shvatite ovo kako god hoćete ali "kuća troši" a ne uređaj zatvorite sve ventile i neće trebati niti jedan kilovat. Vi kao programer znate da se svaki proizvođač štiti i ne dozvoljava svakome da se po softveru igra u regulaciji vaše toplinske crpke je uloženo 30 godina razvoja da bi se postigli rezultati koji su verificirani od svih europskih instituta koji su dali potvrde o sukladnosti sa normama, za mene je hrabro izjaviti da Stiebel eltron laže o COP-u da su sve institucije koje su izdale ateste i certifikate krivotvorile dokumente dragi moj prijatelju pogledaj koje su to institucije i ko si ti da to izjaviš. No međutim da ne duljimo i da ne zamoramo ljude na forumu sa ovim stvarima ja vam predlažem slijedeće kao prvo da se točno utvrdi koji su problemi zašto do njih dolazi i kako ih riješiti ja vam iskreno želim pomoći i stojim vam na raspolaganju 24sata pozdrav od her.Harold Schroedel her.Alexsander Klein her.Ingo Amann i na kraju moje malenkosti Miran Kotarac.

Energeezer
13.05.2011., 20:35
doista, pumpa je poddimenzionirana. u cijelom blogu to autoru nije palo na pamet primjetiti. što je mislio, ko isus s ribicom nahraniti svekoliki puk...

SETRA Samoborček
13.05.2011., 21:04
@miran: Lijepo je čuti i drugu stranu :)
Postavlja se pitanje zašto je uopće do bloga došlo, zašto niste ranije zaključili da je poddimenzionirana i to niste (ako niste) rekli kupcu/klijentu pri kupnji, ugradnji ili najkasnije pri pritužbama. Valjda vam je bilo jasno da ako je S-E tako kvalitetna pumpa da nešto ne valja ako vas čovjek zivka svaki dan :confused:

miran18
13.05.2011., 21:43
Kao prvo nije zvao svaki dan čak što više u početku je bio i jako zadovoljan ali kada je temperatura počela padati zahtjevi za toplinom postajali sve veći a mogućnosti onolike kolike jesu. Možda je i nešto drugo u pitanju ja nisam bio kod gospodina i neznam sve detalje znam da su podatci koje je gospodin davao koleganma u institu za razvoj ukazali da pumpa radi kako bi trebala raditi nisu se pojavljivali alarmi ni greške . Ali zbog zaprljanosti filtera smanjivao se protok i stime i količina predane energije . Svakodnevno stvaranje kako gospodin navodi nekoliko centimetara kubični kamenca iz 120 l vode koja je zatvorena u sustavu nemoguće , napomena za čišćenje filtera nije potrebno prazniti sistem to je jako mali filter i kod čišćenja je potrebno zetvoriti ventil skinuti čep i očistiti ukupno se izgubi manje od 1 dcl. vode.Preporuka proizvođača da se nakon nekoliko čišćenja taj filterić izvadi jer se smatra da se nema od kuda stvarati nova prljavština ,za početak možda je neophodno isprati izmjenjivač u kontra smjeru. Ali to je sad nešto drugo veličina uređaja je nešto što treba provjeriti dali odgovara za taj objekt pa se u slijedećem koraku može razmatrati sve što je potrebno da bi se riješio problem. A da napomenem Stiebel eltron proizvodi milionske serije toplinskih pumpi prodaje u cijelom svijetu svakim danom sve veća potražnja za konkretno tim uređajem trenutno više se prodaje nego se može proizvesti te su liste čekanja sve veće nije to nekakva igračka koja puno košta i ništa ne valja šta je toliko ljudi koji su zadovoljni sa tim uređajem pre mali argument a da se ne vidi da tu nešto ne štima .

sdenis1
13.05.2011., 21:43
Izuzetno mi je drago što se javio g. Kotarac, iako za njega nikada nisam čuo, pretpostavljam da radi u Timeco d.o.o. Ja sam autor bloga, malo je pogrješio u obraćanju kolegi, ali neću mu zamjeriti. Kako je ovo prvi put nakon 3 godine da kontakt inicira netko s njihove strane, jedva čekam da sve raspravimo do u detalje. Rezultate ću vrlo rado iznijeti i ovdje i na blogu, bez obzira na čiju štetu išli.

@nike i @energeezer: nemojte se ljutiti, ali za navedenu kuću je rađen ozbiljan projekt koji je i ispoštovan. Ja se u svojoj struci ne bih zalijetao s takvim ocjenama dok ne vidim konkretne brojke. Priče od 25 cm stiropora, svemirskim stanicama i biblijskim temama bolje da preskočimo. U tom stilu mi je jedan renomirani instalater vrlo nadobudno saopćio da u Osijeku ne može ići podno grijanje, samo radijatori. Izračune vam mogu poslati naknadno, moram negdje iskopati elektronsku verziju, a g. Miran će ih vidjeti čim zaželi.

@miran18: što je u blogu netočno? Molim pronađite jedan jedini detalj. Nakon 3 godine mi kažete da je pumpa poddimenzionirana? Jeste li bili u kući? Jeste li vidjeli projekt? Kako to da to niste rekli mom projektantu kad vas je kontaktirao? Ili dok je pričao direktno s g. Schroedelom, direktorom prodaje Stiebel Eltrona? Izuzetno mi je drago što ste izašli s ovom tvrdnjom, jer sad konačno možemo argumentirano razgovarati, ako preskočimo djetinjaste pretpostavke o davanju nevjerodostojnih podataka projektantu. Vjerujem da će vam on imati puno toga za reći, za sebe sam siguran.

Usput, ta ista pumpa nije bila u stanju ugrijati ni dio jedne etaže, jer sam silom prilika pokušao baš sve, pa i isključivanje cijele sekcije. I nakon što na svaki moj poziv ili odgovorite da ne možete doći 2 tjedna, ili ne odgovorite uopće, sad iznosite ovu teoriju?!? Sad ćete vjerovatno reći da ni to nije istina, ali postoje mailovi, povratnice, ispisi poziva, svjedoci (stručni), i činjenica da NIKADA nitko nije došao vidjeti u čemu je riječ. Kakva to uopće tvrtka šalje rezervni dio krajnjem korisniku da ga sam ugradi? Ali da ne duljim, ja sam uvijek spreman na civiliziran razgovor. Nemam vaše kontakt podatke, g. vlasnik Timeca moje svakako ima, na raspolaganju sam vam u svako doba dana i noći.