View Full Version : Jezični savjetnik 1
Nekad je postojalo jednostavno pravilo da se društveni pokreti, povijesni događaji i razdoblja pišu malim početnim slovom, a onda su, ne znam zašto, iz toga isključeni jasno određeni društveni povijesni događaji (Francuska revolucija, Prvi svjetski rat...).
Živcira me praksa da se jednostavno pravilo komplicira i knjige arhaiziraju bez potrebe, nije ovo jedini primjer, jasno. I što znači - "jasno određeni"? Je li opravdano tražiti znanje o povijesnim događajima kao preduvjet za pravilno pisanje?
Kako se snalazite s ovim pravilom i što mislite o njemu?
Kriteriji su upitni, ali poštujem ga. Drugi je par opanaka što mislim o njemu. :D
Bezbednosna ili bezbedonosna? Ili su to reči sa različitim značenjem? :confused:
Ili ću dobiti odgovor da takve reči ne postoje kod vas?
Ili neću ni dobiti odgovor?
Ili ovo? Ili ono?
Ovo-ono!
U hrvatskom ne postoji bezbednost, samo sigurnost. Tako da se recimo kaže Vijeće sigurnosti, a ne Savet vezbednosti. I ne kaže se Britanski savet, nego Britansko vijeće.
I kad smo kod tog bez, treba ga izbegavati kao prefiks. Nije bespotrebno, nego nepotrebno.
Pussy Cat
17.03.2006., 16:05
Postoji li neko pravilo za poredak riječi u hrvatskom??
Šta je pravilno/normalnije/uobičajenije:
"Radna grupa je razmotrila prijedlog" ili
"Radna grupa razmotrila je prijedlog"???
(htjela bih izbjeći preseravanja tipa "od stoljeća sedmog"...)
Ja bih molio pomoć oko prijevoda engleske riječi "appropriator", a pokušao sam i na za to predviđenom podforumu.
Riječ je izvedena iz glagola appropriate (aproprijejt) - 1. dati ili dodijeliti (novac, sredstva, resurse, prava...) nekome; 2. uzeti ili prosvojiti, posebice bez dopuštenja.
E sad, kontekst mi je takav da se radi o osobama kojima je dano pravo raspolaganja prirodnim resursima, npr. ribari.
Postoji li neko pravilo za poredak riječi u hrvatskom??
Šta je pravilno/normalnije/uobičajenije:
"Radna grupa je razmotrila prijedlog" ili
"Radna grupa razmotrila je prijedlog"???
(htjela bih izbjeći preseravanja tipa "od stoljeća sedmog"...)
Radna je grupa razmotrila prijedlog.
Radna grupa razmotrila je prijedlog.
Ja bih molio pomoć oko prijevoda engleske riječi "appropriator", a pokušao sam i na za to predviđenom podforumu.
Riječ je izvedena iz glagola appropriate (aproprijejt) - 1. dati ili dodijeliti (novac, sredstva, resurse, prava...) nekome; 2. uzeti ili prosvojiti, posebice bez dopuštenja.
E sad, kontekst mi je takav da se radi o osobama kojima je dano pravo raspolaganja prirodnim resursima, npr. ribari.
Nije li to koncesija? Ako jest, riječ je o koncesionaru.
Nije li to koncesija? Ako jest, riječ je o koncesionaru.
Koncesionar mi je pao na pamet... ipak, zbunjuje me to što se nigdje ne spominje koncesija, odnosno nekakva naknada za to pravo na korištenje (izlov ribe, npr.)
Možemo li reći da su naši ribari koncesionari?
uradak> uratci ili uraci?
izvadak>izvatci ili izvaci?
naime, nailazim na obje varijante pa apsolutno nemam blage ideje koja bi mogla biti ispravna. Iako spellcheck 'voli' ovu drugu varijantu.
Koncesionar mi je pao na pamet... ipak, zbunjuje me to što se nigdje ne spominje koncesija, odnosno nekakva naknada za to pravo na korištenje (izlov ribe, npr.)
Možemo li reći da su naši ribari koncesionari?
Ribari nisu koncesionari. Istražit ću.
uradak> uratci ili uraci?
izvadak>izvatci ili izvaci?
naime, nailazim na obje varijante pa apsolutno nemam blage ideje koja bi mogla biti ispravna. Iako spellcheck 'voli' ovu drugu varijantu.
Ništa od toga. Uradci i izvadci, jer se u nominativu množine u skupu "dc" ne provodi jednačenje po zvučnosti.
danke:D
a kad kažem 'Boga mi', jel trebam zapravo to pisati s malim B?
Aha, ali bogami.
Nego, kad ćeš mi platiti za tolike savjete? Već dugo nisam bio na kavi s nekom lijepom i pametnom forumašicom. ;)
sutra i preksutra sam također na poslu:(
pa mozemo tad:(
sad gibam u zivot.
još jednom hvala:kiss:
Prijatelj mi radi u poduzeću koje se bavi montažom dotičnih tvorničkih dizalica. Koji je pravilan naziv od gore navedenih. On u ugovorima piše mosne.
sutra i preksutra sam također na poslu:(
pa mozemo tad:(
sad gibam u zivot.
još jednom hvala:kiss:
A ja kao nisam? :zubo:
Javit ću se. :kiss:
Mrtva mrkva
17.03.2006., 22:33
Šiiic, vec dva tjedna se grebem za slike iz Berlina. Stani u red. :zmaj:
U zadnje vrijeme povremeno čujem rečeničnu konstrukciju tipa - Rekao je doći tamo.... Gdje je nestalo ono da će? Može li se to koristiti u takvom skraćenom obliku?
Ma, to ti je stvar "stručnjaka" koji misle da je da srpski. Naravno da ne može. Pravilno je tako kako si napisala. :)
Šiiic, vec dva tjedna se grebem za slike iz Berlina. Stani u red. :zmaj:
Stajao bih ja u njenom redu i tisuću godina, samo da mi se isplati. :p
Ali eto, star sam i ružan, premda briljantan. Svemirska pravda. ;)
Što je ispravno, retci ili reci?
Redci.
Hvala.
A otkad je tako? Imam jedan pravopis iz 1990. i u njemu piše 'reci'. Nekako mi ni to nikad nije ulazilo u uho.
Stajao bih ja u njenom redu i tisuću godina, samo da mi se isplati. :p
:eek:
nego, imam jos jedno pitanje:raspa:
Hina je KRISTALNI GLOBUS pisala s malim "k", a svi drugi s velikim "K". Tko je u kurcu?:D
za kavu se javi
Hvala.
A otkad je tako? Imam jedan pravopis iz 1990. i u njemu piše 'reci'. Nekako mi ni to nikad nije ulazilo u uho.
Réci, rédci... Jest ovo prvo malo čudno, ali ljudi ne znaju da izgovore lepo pa zato.
:eek:
nego, imam jos jedno pitanje:raspa:
Hina je KRISTALNI GLOBUS pisala s malim "k", a svi drugi s velikim "K". Tko je u kurcu?:D
za kavu se javi
Trebalo bi s velikim, kao ime nagrade odnosno trofeja.
Hvala.
A otkad je tako? Imam jedan pravopis iz 1990. i u njemu piše 'reci'. Nekako mi ni to nikad nije ulazilo u uho.
Od 1996. To je Babić promijenio, a ostali prihvatili.
Réci, rédci... Jest ovo prvo malo čudno, ali ljudi ne znaju da izgovore lepo pa zato.
Nema to veze s izgovorom, jednačenje po zvučnosti ne provodi se u pismu.
Ma, to ti je stvar "stručnjaka" koji misle da je da srpski. Naravno da ne može. Pravilno je tako kako si napisala. :)
Ok. Hvala :)
Stitch, jesu li u redu riječi CRPITELJ i VODOCRPITELJ?
I jesi možda iskopao šta za "appropriator", trebalo bi mi za sutra :D
Hvala :top:
A, Stitch, kakva je to Tabakova Biblija koju si spominjao?
I šta znaš o tom novom pravopisu koji priređuje Matica hrvatska?
Thresholder
19.03.2006., 18:10
U hrvatskom ne postoji bezbednost, samo sigurnost. Tako da se recimo kaže Vijeće sigurnosti, a ne Savet vezbednosti. I ne kaže se Britanski savet, nego Britansko vijeće.Za hrvatski jezik bi bilo dobro kad bi bilo tako. Ali nazalost tako to nije.
Jer Hrvati i sami danas (vise cak nego otprije 20-ak godina!) govore Savjet ministara EU, Sveucilisni savjet itd., a postoje i savjeti u raznim politickim strankama.
Sve to od ruskog izraza sovjet... Kako je samo jedan takav jezikoslovni ustasa Stjepan Babic to previdio? :rolleyes:
Za hrvatski jezik bi bilo dobro kad bi bilo tako. Ali nazalost tako to nije.
Jer Hrvati i sami danas (vise cak nego otprije 20-ak godina!) govore Savjet ministara EU, Sveucilisni savjet itd., a postoje i savjeti u raznim politickim strankama.
Sve to od ruskog izraza sovjet... Kako je samo jedan takav jezikoslovni ustasa Stjepan Babic to previdio? :rolleyes:
Šteta. No znaš da mi ovde uvek govorimo o nekoj vrsti idealnog jezika, koji nikad neće postojati.
Pussy Cat
19.03.2006., 20:27
Radna je grupa razmotrila prijedlog.
Radna grupa razmotrila je prijedlog.
Ma ti mene zezaš??
Sad je odjednom moderno razbijat pridjev i imenicu???
đizs, kud mi idemo... :(
U hrvatskom ne postoji bezbednost, samo sigurnost.
Mislila sam da je razlika u jednom "j". A ono - čitava reč! :brukica:
Radna je grupa razmotrila prijedlog.
Radna grupa razmotrila je prijedlog.
A zašto ne može Radna grupa je razmotrila prijedlog?
Mislim, s obzirom da može XY je razmotrio prijedlog. Tj. bar mislim da može :D
Po svaku cijenu ili pod svaku cijenu?
misery-
20.03.2006., 14:08
forumiranje ili forumašenje? ili nikako? :)
viviana
20.03.2006., 17:44
molbica: Ima li neki jednostavan izraz, ime... za one široke trakaste komade platna koji se obično vješaju u glavnoj ulici između zgrada a putem kojih se najavljuju neke značajnije manifestacije u gradu...?
forumiranje ili forumašenje? ili nikako? :)
Mojoj ženi se uvriježio ovaj potonji izraz, kojeg koristi svakodnevno dok mi prigovara o vremenu koje provodim na forumu :D
Enchantress
20.03.2006., 21:23
Može li se reći: vetar će pozapadniti? :confused: To sam juče čula na vremenskoj prognozi...
Može li se reći: vetar će pozapadniti? :confused:
Ne, kaže se vjetar :zubo:
Ne znam odgovor, ali idem malo pametovati. Vjetar je strujanje zraka s područja visokog tlaka na područje niskog tlaka. Ime dobiva s obzirom na smjer strujanja. Kad se promjeni smjer strujanja to više nije ista "vrsta" vjetra. Dakle, to nije ista stvar koja je promijenila nešto unutar sebe (kao što sugerira naziv "pozapadniti"), nego se tom promjenom mijenja sama bit :zubo: te cijele pojave. Odnosno, to nije promjena od Xa na Xb, nego promjena od X na Y. Nije to isti vjetar koji je poprimio drugačije karakteristike (usporio, recimo), nego je to jedan sasvim drugi vjetar te je stoga naziv neprikladan.
: pametovanjeoff:
Jesam li u pravu? :mirko:
molbica: Ima li neki jednostavan izraz, ime... za one široke trakaste komade platna koji se obično vješaju u glavnoj ulici između zgrada a putem kojih se najavljuju neke značajnije manifestacije u gradu...?
Mogu ti samo reci da se u zargonu koriste izrazi transparent i banner, ocito uvozni i ne bas prikladni proizvodi; inace samo koristim priliku pozdraviti vivianu ;D
(stitch, obzirom da sam se vec jednom bio umijesao ovdje, ovog puta moram reci da se jesi popravio u medjuhologramskim odnosima; posipanje pepelom nekad zbilja vrijedi zlata, pozdrav)
viviana
21.03.2006., 10:31
Mogu ti samo reci da se u zargonu koriste izrazi transparent i banner, ocito uvozni i ne bas prikladni proizvodi; inace samo koristim priliku pozdraviti vivianu ;D
Hvala ti guest, pozdravljam i ja tebe ovom prilikom. :) Inače, taj mi je izraz trebao za jedan tekst kako bih izbjegla isuviše riječi da bih objasnila o čemu se radi. :) vidjet ću kako mi se u tekst uklapa transparent.
hvala puno. :)
Ma ti mene zezaš??
Sad je odjednom moderno razbijat pridjev i imenicu???
đizs, kud mi idemo... :(Hrvatski je jedan od malobrojnih jezika u kojima se Wackernagelovo pravilo još uvijek može lijepo i dosljedno provoditi...
ElliQuinn
21.03.2006., 15:36
Što je Wackernagelovo pravilo?
Pussy Cat
21.03.2006., 15:53
Hrvatski je jedan od malobrojnih jezika u kojima se Wackernagelovo pravilo još uvijek može lijepo i dosljedno provoditi...
Ma navodno to vrijedi i za bosanski i za srpski, dok su se slovenci ljepo othrvali (po običaju!!! :zubo: )
Ali to meni ne zvuči normalno!!
Stitch, jesu li u redu riječi CRPITELJ i VODOCRPITELJ?
I jesi možda iskopao šta za "appropriator", trebalo bi mi za sutra :D
Hvala :top:
Jesu. Nisam.
To je danas, mislim. Sorry, u poslu sam.
Ma ti mene zezaš??
Sad je odjednom moderno razbijat pridjev i imenicu???
đizs, kud mi idemo... :(
Ako je pridjev prva riječ u rečenici, a nije posrijedi metajezik, ime ustanove, grada ili nešto slično - to je pravilno, a ne "moderno".
Jesu. Nisam.
To je danas, mislim. Sorry, u poslu sam.
Hvala!
Bilo je jučer, al' nema veze. Bilo, pa prošlo...
A zašto ne može Radna grupa je razmotrila prijedlog?
Mislim, s obzirom da može XY je razmotrio prijedlog. Tj. bar mislim da može :D
Tako je rečenicu teže izgovoriti i imaš stanku nakon jedne sintagme a prije druge. Tu enklitika jednostavno ne može stajati.
I ne smije biti: XY je razmotrio je prijedlog nego samo: XY razmotrio je prijedlog. Iz istih razloga.
Može li se reći: vetar će pozapadniti? :confused: To sam juče čula na vremenskoj prognozi...
Može se reći, ali pitanje je je li to pravilno. :D
Po svaku cijenu ili pod svaku cijenu?
Pod.
A, Stitch, kakva je to Tabakova Biblija koju si spominjao?
I šta znaš o tom novom pravopisu koji priređuje Matica hrvatska?
Kaštelanova, zapravo. Tabak ju je redigirao.
Ništa. :D
forumiranje ili forumašenje? ili nikako? :)
To je govorni jezik, može kako god hoćeš.
(stitch, obzirom da sam se vec jednom bio umijesao ovdje, ovog puta moram reci da se jesi popravio u medjuhologramskim odnosima; posipanje pepelom nekad zbilja vrijedi zlata, pozdrav)
A gdje to?
Tako je rečenicu teže izgovoriti i imaš stanku nakon jedne sintagme a prije druge. Tu enklitika jednostavno ne može stajati.
I ne smije biti: XY je razmotrio je prijedlog nego samo: XY razmotrio je prijedlog. Iz istih razloga.
Ivan Horvat razmotrio je prijedlog mi zvuči ok kad izgovorim, ali Ivan je razmotrio prijedlog, zar ne?
Na ovaj drugi primjer sam mislila kad sam pisala pitanje, možda sam trebala staviti samo X umjesto XY.
Pussy Cat
22.03.2006., 15:10
Tako je rečenicu teže izgovoriti i imaš stanku nakon jedne sintagme a prije druge. Tu enklitika jednostavno ne može stajati.
I ne smije biti: XY je razmotrio je prijedlog nego samo: XY razmotrio je prijedlog. Iz istih razloga.
:confused:
A možda mi ne govorimo isti jezik, jer ja lomim jezik i OBAVEZNO imam pauzu ako hoću reći "Radna grupa || razmotrila je prijedlog" :confused:
Ma, stič, jesi ti siguran da je to pravilo normalne gramatike, a ne neke poetske??? :zubo:
Jer ovaj prijevod što ga sad radim već ionako ima ogavne frazetine i još je gore i nerazumljvije ako sad i imenice i glagole i enklitike i šta-sve-ne razbacam na nelogična i jezikolomna mjesta.... :(
:confused:
A možda mi ne govorimo isti jezik, jer ja lomim jezik i OBAVEZNO imam pauzu ako hoću reći "Radna grupa || razmotrila je prijedlog" :confused:
Ma, stič, jesi ti siguran da je to pravilo normalne gramatike, a ne neke poetske??? :zubo:
Jer ovaj prijevod što ga sad radim već ionako ima ogavne frazetine i još je gore i nerazumljvije ako sad i imenice i glagole i enklitike i šta-sve-ne razbacam na nelogična i jezikolomna mjesta.... :(
Za prijevod je najvažnije da bude razumljiv naručitelju.
Pussy Cat
22.03.2006., 15:43
Nije baš da se slažem, plimpi, al nema veze :D
No, evo još jednog pitanja!
"1990-ih (godina)" ili "1990ih" ili nešto potpuno deseto?? (ali neću napisati "devedesetih godina 20. stoljeća"!)
Nije baš da se slažem, plimpi, al nema veze :D
Nisam ni rekao da se slažem s tim, ali je to, ipak, činjenica.
Ivan Horvat razmotrio je prijedlog mi zvuči ok kad izgovorim, ali Ivan je razmotrio prijedlog, zar ne?
Na ovaj drugi primjer sam mislila kad sam pisala pitanje, možda sam trebala staviti samo X umjesto XY.
Drago mi je da smo to riješili, onda. :D
:confused:
A možda mi ne govorimo isti jezik, jer ja lomim jezik i OBAVEZNO imam pauzu ako hoću reći "Radna grupa || razmotrila je prijedlog" :confused:
Ma, stič, jesi ti siguran da je to pravilo normalne gramatike, a ne neke poetske??? :zubo:
Jer ovaj prijevod što ga sad radim već ionako ima ogavne frazetine i još je gore i nerazumljvije ako sad i imenice i glagole i enklitike i šta-sve-ne razbacam na nelogična i jezikolomna mjesta.... :(
U svakoj gramatici stoji da enklitika u rečenici stoji na drugome mjestu, iza naglašene riječi, koja dolazi prva. Postoje iznimke, i većinu sam naveo.
A nije moj problem što se neznalicama čini da je nepravilno nešto što je propisano prije stotinu godina.
Nije baš da se slažem, plimpi, al nema veze :D
No, evo još jednog pitanja!
"1990-ih (godina)" ili "1990ih" ili nešto potpuno deseto?? (ali neću napisati "devedesetih godina 20. stoljeća"!)
Nešto potpuno deseto. Ne postoje "1990-e godine" nego samo "90-e" ili "devedesete".
Pravilno je dakle "90-ih godina".
U svakoj gramatici stoji da enklitika u rečenici stoji na drugome mjestu, iza naglašene riječi, koja dolazi prva. Postoje iznimke, i većinu sam naveo.
A nije moj problem što se neznalicama čini da je nepravilno nešto što je propisano prije stotinu godina.Ahem.
Nešto što smo naslijedili iz indoeuropskog prajezika, što će reći da je staro par tisuća godina.
(Da, znam, ti govoriš o samom propisu...)
Inače, onome tko je pitao, ovo je odgovor na pitanje o Wackernagelu.
U hrvatskom je to pravilo AFAIK toliko jako da može razbiti čak i ime i prezime (Ivan je Horvat...), iako su takve sintagme vjerojatno one iznimke o kojima stitch govori.
Enchantress
22.03.2006., 21:57
Ne, kaže se vjetar :zubo:
Ne znam odgovor, ali idem malo pametovati. Vjetar je strujanje zraka s područja visokog tlaka na područje niskog tlaka. Ime dobiva s obzirom na smjer strujanja. Kad se promjeni smjer strujanja to više nije ista "vrsta" vjetra. Dakle, to nije ista stvar koja je promijenila nešto unutar sebe (kao što sugerira naziv "pozapadniti"), nego se tom promjenom mijenja sama bit :zubo: te cijele pojave. Odnosno, to nije promjena od Xa na Xb, nego promjena od X na Y. Nije to isti vjetar koji je poprimio drugačije karakteristike (usporio, recimo), nego je to jedan sasvim drugi vjetar te je stoga naziv neprikladan.
: pametovanjeoff:
Jesam li u pravu? :mirko:
Nemam pojma. :zubo: Ni stitch ni Didi se nisu izjasnili. :tuzni:
A kako bi bilo u rečenici: Očekuje nas zapadnjenje vetra?
Pussy Cat
23.03.2006., 16:10
Stitch, jel se ti trudiš biti odbojan i preseravati se u stilu Sveznajuće Smetljarke ili ti to ide prirodno??
Koliko sam ja neznalica shvatila o klitikama, "klitike teže položaju iza prve naglašene riječi ili skupa riječi", ali isto tako i da ih gramatike tretiraju dosta kontradiktorno, tj. da prvo strogo odrede njihov položaj u rečenici a onda ga same krše i nazivaju ga stilki obilježenim. A navodno ima i nekih koje kažu da je njihov razmještaj dosta slobodan.
Isto tako, kao izvorni govornik hrvatskog s jako velikim lingvističkim obrazovanjem i iskustvom, ne bih baš rekla da sam takav mulac bez sluha za svoj vlastiti jezik.
there, morala sam to reći :p
Divno, kraj toliko diploma jedino se možeš razbacivati argumentima "ja baš neću". Eh, da bi čovjek to činio a da mi istodobno ne diže tlak, treba nešto i znati. :p
Uostalom, kad si toliko pametna, koji klinac radiš ovdje?
Ahem.
Nešto što smo naslijedili iz indoeuropskog prajezika, što će reći da je staro par tisuća godina.
(Da, znam, ti govoriš o samom propisu...)
Inače, onome tko je pitao, ovo je odgovor na pitanje o Wackernagelu.
U hrvatskom je to pravilo AFAIK toliko jako da može razbiti čak i ime i prezime (Ivan je Horvat...), iako su takve sintagme vjerojatno one iznimke o kojima stitch govori.
Hajde da netko shvaća o čemu toliko trubim. :)
Jest, stari su pisci enklitikom razbijali i ime. Ali to nije dobro i većina je jezičara protiv toga.
Nemam pojma. :zubo: Ni stitch ni Didi se nisu izjasnili. :tuzni:
A kako bi bilo u rečenici: Očekuje nas zapadnjenje vetra?
Čemu, kad je Potala to dobro objasnila? :D
Enchantress
23.03.2006., 20:15
Čemu, kad je Potala to dobro objasnila? :D
Mogao si da potvrdiš. :) Svi čekamo tvoj znak... :s :D
Usput, Didi je na godišnjem i prepušteni ste mi na milost i nemilost. :D A ovih sam dana nakrivo nasađen i ne da mi se (stoput) ponavljati. Uvijek sam svakome odgovorio na pitanje, ali to ne znači da sam raspoložen za razgovor/filozofiranje "ja bih to ovako". Manite me se, ljudi. Mene za ovo ne plaćaju i spreman sam trošiti svoje vrijeme da vam pomognem. Ali ne i živce. Ako vam je do prepucavanja, prebacite se na Politiku. Ovo je apsolutistička tema, i moja je. :D
Svi koji misle da mogu bolje neka otvore svoju. Mislim da je to pošteno. Ali neke mi stvari ovdje odavno idu na tintilinića i nisam daleko od toga da temu zaključam. Kome će to donijeti više sreće, vidjet ćemo.
Toliko.
Mogao si da potvrdiš. :) Svi čekamo tvoj znak... :s :D
Oprosti, nisam shvatio da je potrebno. A izreka je doista besmislena pa sam mislio kako je očito da je proizvod nečije intelektualne masturbacije. :)
K tomu, i ja bih mogao na dulji odmor od weba pa je krajnje vrijeme da katkad poslušaš i druge. ;)
Hajde da netko shvaća o čemu toliko trubim. :)
Jest, stari su pisci enklitikom razbijali i ime. Ali to nije dobro i većina je jezičara protiv toga.Mene samo zanima je li itko ove konstrukcije doživio kao neprirodne. :)
Pretpostavljam, neobične su svakome tko nije čuo za značenjske, logičke, naglasne ili ritmičke cjeline. :D
A pomoglo bi kad bi ljudi naglas pročitali svaku rečenicu koju napišu. Glatkoća izraza nešto je što se teško može naučiti, bitan je osjećaj. Npr. izgovorite ovu prethodnu i usporedite je s mogućnošću: "Glatkoća izraza je nešto što se teško može naučiti..." Ne postoji li razlika, uočljiva?
Usput provjerite i rečenicu:
Glatkoća je izraza nešto što se teško može naučiti.
Jedno je razgovorni jezik, u kojem pričamo manje-više onim redom kako nam stvari padaju na pamet... pisani je jezik nešto sasvim drugo.
Čemu, kad je Potala to dobro objasnila? :D
Da nisi stavio taj smajli na kraju onesvijestila bi se od iznenađenja. A ovako :tuzni:
Nego, daoizam? Lao-zi?
http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=2113
Zar nisu taoizam i Lao-Tzu ili Lao-Cu?
Da nisi stavio taj smajli na kraju onesvijestila bi se od iznenađenja. A ovako :tuzni:
Nego, daoizam? Lao-zi?
http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=2113
Zar nisu taoizam i Lao-Tzu ili Lao-Cu?Ovisi ti o transkripciji...
Ovo tebi neobično je novija i preciznija transkripcija... malo možda zbunjuje jer se zvučni konsonanti na početku riječi u kineskom obezvučuju...
konj111
24.03.2006., 23:35
Može li mi netko pojasniti koja je razlika između riječi "obaveza" i "obveza"? (osim u ovome "a" :)) Je li "obveza" formalniji izraz od "obaveza" ili šta...
U zadnje vrijeme sve više nalazim jedan odvratan pridjev koji je izveden od "obveza" - "obvezatno". :bljak:
Ovisi ti o transkripciji...
Ovo tebi neobično je novija i preciznija transkripcija... malo možda zbunjuje jer se zvučni konsonanti na početku riječi u kineskom obezvučuju...
Ali otkud zi? Kako se to izgovara - zi ili ci? Ako je pravilan izgovor njegovog imena Cu (kao što sam pretpostavila jer se prije uvijek pisalo Tzu), nije mi jasno otkud taj Zi sad.
I otkud daoizam ako dolazi od tao, ne od dao? Ili je onda naslov knjige Dao Te Čing? :D
Ali otkud zi? Kako se to izgovara - zi ili ci? Ako je pravilan izgovor njegovog imena Cu (kao što sam pretpostavila jer se prije uvijek pisalo Tzu), nije mi jasno otkud taj Zi sad.
I otkud daoizam ako dolazi od tao, ne od dao? Ili je onda naslov knjige Dao Te Čing? :DJa sam nalazio Tse, recimo.
E se u kineskom čita slično kao u japanskom u - prilično blizu šva.
Za ovo i ne znam jer ne znam ton... uostalom, čita se manje-više isto kao prije, samo se drugačije piše ;)
Pretpostavio bih da se izgovara blizu c - negdje između dz i c, recimo - ali nemoj me loviti za riječ, kineski nisam ni pogledao već tri-četiri godine, a još kraće sam ga uopće učio.
Knjiga je inače Dao De Jing - dosljedno primjenjuj transkripciju ;)
Na početku je svaki konsonant obezvučen, pa se izgovara približeno starijoj transkripciji.
Pisao sam već mnogo puta o tome. Pa i neke sportske novinare naučio da pišu Ana Kurnjikova, Jevgenij Kafeljnjikov, Fjodor Jemjeljanjenko...
Jiři bi trebalo transliterirati kao Jirži, a Mihail bi bio Južnjij. Pravila o tome objavili su samo Anić i Silić, u svom Pravopisnom priručniku (crnom i crvenom).
No, to nije sve. Isto vrijedi i za arapska, kineska, japanska i korejska imena. Uvijek sam radije za inačicu Toširo Mifune, recimo, nego za Toshiro Mifune. Pišem Lao Ce, a ne Lao Tse; Sun Cu, a ne Sun Tzu. Jasno ti je valjda načelo, da ne nabrajam unedogled.
Dakle, čitajte Stitcheve postove...
Lee Champa
25.03.2006., 12:39
Pussy Cat kaže:
Nije baš da se slažem, plimpi, al nema veze
No, evo još jednog pitanja!
"1990-ih (godina)" ili "1990ih" ili nešto potpuno deseto?? (ali neću napisati "devedesetih godina 20. stoljeća"!)
Da malo zamutim: Pravilno je dakle "90-ih godina".
Na koje se to godine, prošlog milenija i stolječa odnosi? (Onak brojkicama):rolleyes:
Čitam Stitcheve postove i jasna mi je poanta ovog što si citirao. Pa mi i dalje nije jasno otkud Lao-zi. Ako je poanta da ćemo transliterirati tako da se napisano na hrvatskom izgovara točno onako kako se izgovara na jeziku otkud potječe to neko osobno ime, onda, opet pitam, otkud to "Z" u njegovom imenu? Zanemarimo sad na trenutak čita li se to Cu, Ce ili Ci (dok ne nađemo nekog tko zna kineski :zubo: ), ali glupo je mijenjati već uobičajeno "Ts" u "Z" koje se opet ne čita tako. Ako se već mijenja, neka se mijenja u "C".
Čitam Stitcheve postove i jasna mi je poanta ovog što si citirao. Pa mi i dalje nije jasno otkud Lao-zi. Ako je poanta da ćemo transliterirati tako da se napisano na hrvatskom izgovara točno onako kako se izgovara na jeziku otkud potječe to neko osobno ime, onda, opet pitam, otkud to "Z" u njegovom imenu? Zanemarimo sad na trenutak čita li se to Cu, Ce ili Ci (dok ne nađemo nekog tko zna kineski :zubo: ), ali glupo je mijenjati već uobičajeno "Ts" u "Z" koje se opet ne čita tako. Ako se već mijenja, neka se mijenja u "C".Stitch ti govori o hrvatskoj transkripciji.
Ovo je međunarodna.
E se u kineskom čita slično kao u japanskom u - prilično blizu šva.
Kaj? Učila sam japanski neko vrijeme. Doduše, vrlo kratko i gotovo ničeg se više ne sjećam, ali bome se "u" ne čita "šva". :D
Ili sam te nešto krivo skužila...
Knjiga je inače Dao De Jing - dosljedno primjenjuj transkripciju ;)
Zašto onda nije Dao De Đing (ili Čing)?
Makar mi je to poprilično besmisleno jer se naziv "taozam" toliko ustoličio u hrvatskom jeziku da ovo uvođenje samo stvara konfuziju. A ako prihvatiš "taoizam" onda bi trebao prihvatiti i "tao".
Stitch ti govori o hrvatskoj transkripciji.
Ovo je međunarodna.
Pa dobro, kaj ti briješ? Moje pitanje je zašto je netko i po kojem pravilu se sjetio "ts" prebaciti u "z" ako se ni jedno ni drugo ne čita tako kako bi se trebalo čitati na hrvatskom. Ne moraš mi ti objašnjavati da je to međunarodna transkripcija, znam kako se "z" čita na hrvatskom :rolleyes:
Očekivani mogući odgovori na moje pitanje su bili:
a) Da, taj koji je to napisao je blesav jer je mogao ili preuzeti staru transkripciju (ts) ili ovu koja je po pravilima hrvatskog pravopisa (c) jer je glupo odbaciti jednu već uobičajenu međunarodnu transkripciju i onda uzeti drugu koja je opet međunarodna, a kod nas je rijetka ili dosad nepostojeća. Čemu unositi zbrku...
ili
b) Dobro je napravio jer se to čita tako, dakle "z"
U ovo pod b) nisam vjerovala da je moguće, ali ono, možda stvarno je pa idem pitati...
Kaj? Učila sam japanski neko vrijeme. Doduše, vrlo kratko i gotovo ničeg se više ne sjećam, ali bome se "u" ne čita "šva". :D
Ili sam te nešto krivo skužila...Ne čita se kao šva, već kao onaj neki glas koji se u IPA označava znakom koji mene jako podsjeća na ćirilično Š. Dovoljno blizu šva, u svakom slučaju. Možda malo bliže joru, ali nisam ja fonetičar... ;)
Zašto onda nije Dao De Đing (ili Čing)?U hrvatskoj transkripciji vjerojatno i jest tako.
Ja imam drugačiju filozofiju od stitcha - preferiram međunarodne transkripcije. Ionako niti jedna nije dovoljno točna, a što ih je više, veća je i pomutnja, kao što se vidi iz priloženog. Osim toga, smatram da se transkribira na pismo, ne na jezik - dakle, jedna transkripcija na latinicu, makar i englesku, je sasvim dovoljna jer je svima jednako čitljiva. Ni Englezi neće spontano pročitati qing kao ćing.
Makar mi je to poprilično besmisleno jer se naziv "taozam" toliko ustoličio u hrvatskom jeziku da ovo uvođenje samo stvara konfuziju. A ako prihvatiš "taoizam" onda bi trebao prihvatiti i "tao".Ako potražiš na internetu, vidjet ćeš da mnogi koriste 'tao' i 'taoizam' unatoč novoj transkripciji; čak navode da je po novoj transkripciji drugačije, ali su se te riječi u $JEZIKu toliko udomaćile da...
Kad govorimo o tim pojmovima, nema razloga za promjenom transkripcije - te su se riječi i u našem jeziku već sasvim dovoljno udomaćile da je bilo kakvo mijenjanje zbog promjene međunarodne transkripcije posve bedasto.
U naslovu knjige, koji nije preveden, jasnija je i promjena transkripcije.
Može li mi netko pojasniti koja je razlika između riječi "obaveza" i "obveza"? (osim u ovome "a" :)) Je li "obveza" formalniji izraz od "obaveza" ili šta...
U zadnje vrijeme sve više nalazim jedan odvratan pridjev koji je izveden od "obveza" - "obvezatno". :bljak:
I to je pravilna tvorba. A "obveza" sve više istiskuje "obavezu". Značenje je isto.
Da malo zamutim: Pravilno je dakle "90-ih godina".
Na koje se to godine, prošlog milenija i stolječa odnosi? (Onak brojkicama):rolleyes:
Zato i prigovaram Pussy Cat, jer ona "baš neće" to napisati. ;)
Čitam Stitcheve postove i jasna mi je poanta ovog što si citirao. Pa mi i dalje nije jasno otkud Lao-zi. Ako je poanta da ćemo transliterirati tako da se napisano na hrvatskom izgovara točno onako kako se izgovara na jeziku otkud potječe to neko osobno ime, onda, opet pitam, otkud to "Z" u njegovom imenu? Zanemarimo sad na trenutak čita li se to Cu, Ce ili Ci (dok ne nađemo nekog tko zna kineski :zubo: ), ali glupo je mijenjati već uobičajeno "Ts" u "Z" koje se opet ne čita tako. Ako se već mijenja, neka se mijenja u "C".
Uh, ne bi te to trebalo interesirati jer nisi sinologinja. Ali, evo, imaš na internetu mnogo sajtova o transkripciji kineskog:
http://www-rohan.sdsu.edu/dept/chinese/aspect/romantables.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Transcription_of_Chinese.
Dakle, radi se o razlici između novijeg pinyina i starije Wade-Gilesove trnaskripcije.
U arapskom su stvari mnogo gore, premda je preporučena ona koju je smislilo Deutsche Morgenländische Gesellschaft (Nemačko orijentalno društvo).
Zavelim
25.03.2006., 22:31
Zašto se koristo rič guslar umisto guslač (...svirač, pivač...) za onog koji svira na guslama?
lexicon
27.03.2006., 11:12
Možda zbog istog razloga zbog kojeg postoje stolar, ribar, pekar, ratar..., stitch će zasigurno znati pravila po kojima se taj zadnji slog mijenja, ali samo da dodam, onoga što u tamburu udara ne zovemo tamburač, nego tamburaš.
...gitarist, basist bubnjar... ;)
Zašto se koristo rič guslar umisto guslač (...svirač, pivač...) za onog koji svira na guslama?
Ha, čudni su jezični putovi. Jednom se imenica tvori na -ač, a drugi put na -ak ili -ar. Ali da postoji orkestar, čovjek koji bi u njemu svirao gusle mogao bi biti guslač. Za razliku od guslara, pjevača narodne poezije. No to ja onako, naglas razmišljam...
Loreleis
27.03.2006., 21:08
Jedno pitanje me dugo kopka, a nikako da ga ovdje postavim. Često čujemo izraz s pomoću, ali kakvog to smisla ima? Zar nije sasvim dovoljno napisati pomoću sredstava, veze, lijekova, ili jednostavno staviti imenicu u instrumental (tamo gdje je moguće)?
Zavelim
27.03.2006., 21:33
Ha, čudni su jezični putovi. Jednom se imenica tvori na -ač, a drugi put na -ak ili -ar. Ali da postoji orkestar, čovjek koji bi u njemu svirao gusle mogao bi biti guslač. Za razliku od guslara, pjevača narodne poezije. No to ja onako, naglas razmišljam...
Ma i ja sam do neki dan mislio kako je guslar "narodni" izraz no upozoreni od jednog bačkog Bunjevca da se i kod nji divani guslač pogledali smo starije zapise i u Imotskom se sve do tridesetih godina 20.st češće se govorilo guslač, a ne guslar.
(...)
Žarki starče, vilino gojenče,
Gora mojih dični susjedniče!
Dok Hrvata na tom svijetu bude,
A Hrvatom i gorštak se bâni,
U gorštaka guslač je na glasu,
A guslač će uz gusle pjevati
»Osvetnike« — Tvoje miljenike —
Knjige naše ruže mirovanke —
Ter će slavno ime Radovana
Slavno slovit ko i Milovana
Po Zagorju kršnu neprogaznu
— Gdje lisice zakloništa, traže —
I kičeru grebenastu ljutu
— Gdje no jastreb svoje gnijezdo vije,
Do kog ruka nikad segla nije —
Pa odasvud orit će se glasi:
Dobri Bože! svani duga dana
Živovanju Starca Radovana!!!
Don Ilija Ujević (1858.-1921.)
----------------------------
Netom se mrak prihvati, kupe se momci gdje znadu veće djevojakah, i tu ima veselja. Čim jih je puna kuća, odmah se gusle guslaču dodaju, on se nećka, i tada veće putah prihvati koja djevojka, ter znade udariti (ima jih više), počme kudit nekanje, i zapjeva uz gusle pjesmu junačku.
(Arhiv za povjestinicu jugoslavensku, V/1859, 206-217.)
Fra Šimun Milinović, Hrvatske uspomene iz Dalmacije
-----------------------------
Gusle
Gusle su najčešće i najdraže. Gusle su od drveta, i to javorova ili kljenova. U dnu su široke i duboke, po sridini tanke, glava zavrnuta i izrađena. Udubina je pokrivena suvom jaretijom kožicom, dobro nategnutom. Po sridini na kožici ima nikoliko buža, da bolje odzvanjaju. Konj i gudalo isto su od drveta jasenova ili kljenova. Strunja je od mlada konja, obično crna. Strunja se zapne na dnu gusala i navr, za klin. Dobro je valja iščešljati i ugladiti i nategnuti. Kako na guslam tako i na gudalu. Ona na gudalu mora se suviše nategnut jednim upravnim drvcom. Obe natrti mrtvim ugljenom i pečatnim voskom ili tamjanom. I gusle gotove, samo vapiju guslača. A guslač obično u uvodu i sam gusle ovako opiše:
"Gusle moje, moja davorijo,
Jesam li vam skoro govorijo,
Da ste klete kožom razapete,
Na koži je konjic od drveta,
A po konju strunja od ždribeta.
I gudalo, jadikom napeto.
Pa se jednom zdrugim poigrava
Kano momče i mlado divojče!"
Ili ovaki učini pripiv:
"Lako ti je, tanke gusle moje
Lako ti je guslam zagusliti.
I pijanu vlaju zapivati
I procvilit siroti divojci,
Koja oca ni matere nema
Nit u selu virna mušterije.
Suze roni a godine broji
Obzire se na desnu i livu,
Odkle će joj ogranuti sunce!"
o. fra Šilve Kutleša, 9.5.1936.
Ha, čudni su jezični putovi. Jednom se imenica tvori na -ač, a drugi put na -ak ili -ar. Ali da postoji orkestar, čovjek koji bi u njemu svirao gusle mogao bi biti guslač. Za razliku od guslara, pjevača narodne poezije. No to ja onako, naglas razmišljam...Guslač na krovu. ;)
Jedno pitanje me dugo kopka, a nikako da ga ovdje postavim. Često čujemo izraz s pomoću, ali kakvog to smisla ima? Zar nije sasvim dovoljno napisati pomoću sredstava, veze, lijekova, ili jednostavno staviti imenicu u instrumental (tamo gdje je moguće)?
Ostavimo li instrumental po strani, "pomoću" je kada je značenje doslovno, a "s pomoću" kada je apstraktno:
Očistio sam snijeg pomoću lopate.
S pomoću logike došao sam do rješenja.
(Naravno da je bolje reći jednostavno: lopatom, logikom.)
Loreleis
28.03.2006., 20:09
Hvala!
Još nekoliko pitanja...
Je li pouzdanost visoka ili velika?
U jednom časopisu našla sam ovakav izraz: "...7,7 milijuna pokrio je državni proračun..." Zar ne bi trebalo biti "7,7 milijuna pokrilo je državni proračun"?
Piše li se Institut "Ruđer Bošković" tako, ili bez navodnika? U pravopisu stoji da se piše OŠ "Petar Preradović" i OŠ Petra Preradovića. Dakle, trebali bi se pisati navodnici u mom primjeru, zar ne? Na njihovoj službenoj stranici (http://www.irb.hr/) povremeno koriste Institut 'Ruđer Bošković' (jednostruki navodnici?!), ponekad navodnike izostave, a katkad stave dvostruke.
Može li se pisati web-shop ili postoji sretnije rješenje?
Je li pouzdanost visoka ili velika?Ja bih rekao da je visoka. Ili niska.
U jednom časopisu našla sam ovakav izraz: "...7,7 milijuna pokrio je državni proračun..." Zar ne bi trebalo biti "7,7 milijuna pokrilo je državni proračun"?Tko je koga pokrio? ;)
Državni je proračun pokrio trošak od 7.7 milijuna - ili je svota od 7.7 milijuna pokrila državni proračun?
Loreleis
29.03.2006., 10:47
Tko je koga pokrio? ;)
Državni je proračun pokrio trošak od 7.7 milijuna - ili je svota od 7.7 milijuna pokrila državni proračun?
Očito su u časopisu mislili na ovo prvo, da je državni proračun pokrio taj trošak. No, pitam za slučaj da je obrnuto, da je nešto učinila svota od 7.7 milijuna (iako tamo stavljaju zarez, a ne točku :(). Tada bi bilo: 7.7 milijuna je namijenjeno nečemu, 7.7 milijuna je pokrilo naše troškove?
Je li pouzdanost visoka ili velika?
U jednom časopisu našla sam ovakav izraz: "...7,7 milijuna pokrio je državni proračun..." Zar ne bi trebalo biti "7,7 milijuna pokrilo je državni proračun"?
Piše li se Institut "Ruđer Bošković" tako, ili bez navodnika? U pravopisu stoji da se piše OŠ "Petar Preradović" i OŠ Petra Preradovića. Dakle, trebali bi se pisati navodnici u mom primjeru, zar ne? Na njihovoj službenoj stranici (http://www.irb.hr/) povremeno koriste Institut 'Ruđer Bošković' (jednostruki navodnici?!), ponekad navodnike izostave, a katkad stave dvostruke.
Može li se pisati web-shop ili postoji sretnije rješenje?
1. Velika. Kad nisi sigurna, pokušaj naći analogiju. Ona je dobro rješenje za probleme u jednom jeziku, opasna je samo kada se primjeri iz jednoga prenose u drugi jezik.
Dakle, bi li rekla da se nešto može učiniti s visokom ili velikom djelotvornošću ili učinkovitošću umjesto tvrditi s velikom ili visokom pouzdanošću? Čini mi se da je svakome druga mogućnost nekakako više u uhu (i duhu), jer ne postoji niska pouzdanost kao suprotnost (nego mala).
2. Parafraziraj rečenicu pa će ti biti jasno. Iz državnog proračuna isplaćeno je 7,7 milijuna kuna. Dakle, napisano je pravilno.
3. Nominativ je Institut "Ruđer Bošković", a genitiv Institut Ruđera Boškovića. U tom padežu nema navodnika. Pravilna su oba oblika, ali načelno treba uzimati službeni. Ako se škola zove OŠ "Petar Preradović", ne treba je mijenjati u OŠ Petra Preradovića.
4. Ako pišeš web shop, tu nema crtice, jer je Englezi ne pišu (možda se varam, ali tako je u 90 posto slučajeva). No bolje je reći internetska prodavaonica ili trgovina. Razgovorno može i dućan.
Očito su u časopisu mislili na ovo prvo, da je državni proračun pokrio taj trošak. No, pitam za slučaj da je obrnuto, da je nešto učinila svota od 7.7 milijuna (iako tamo stavljaju zarez, a ne točku :(). Tada bi bilo: 7.7 milijuna je namijenjeno nečemu, 7.7 milijuna je pokrilo naše troškove?
Prvo, zarez su i trebali napisati, na decimalnoj točki inzistiraju samo matematičari. I to pogrešno.
Drugo, da - tada bi bilo "pokrilo".
Loreleis
29.03.2006., 17:25
3. Nominativ je Institut "Ruđer Bošković", a genitiv Institut Ruđera Boškovića. U tom padežu nema navodnika.
Od nominativa Institut "Ruđer Bošković" genitiv je Instituta "Ruđer Bošković", zar ne?
Ako pišeš web shop, tu nema crtice, jer je Englezi ne pišu (možda se varam, ali tako je u 90 posto slučajeva). No bolje je reći internetska prodavaonica ili trgovina. Razgovorno može i dućan.
Dakle, web shop nije u kurzivu? Isto je tako web stranica, a ne web-stranica?
Od nominativa Institut "Ruđer Bošković" genitiv je Instituta "Ruđer Bošković", zar ne?
Ne. Govorim o imenima ustanova u nominativu i genitivu.
Dakle, web shop nije u kurzivu? Isto je tako web stranica, a ne web-stranica?
E, to je već polusloženica jer ima našu riječ pa stoga i crticu. Doduše, Babić je ne bi napisao, ali Institut za jezik bi. S pravom.
Loreleis
29.03.2006., 22:25
Ne. Govorim o imenima ustanova u nominativu i genitivu.
Jasno mi je o čemu govoriš. :) Ako sam dobro shvatila, stvar je odabira određene ustanove kako će se zvati, s imenom u nominativu (pa se stavljaju navodnici) ili s imenom u genitivu (navodnika tada nema).
No pitala sam gore za slučaj da imamo nominativ u tom nazivu (Institut "Ruđer Bošković"). Glasi li genitiv tog imena - Instituta "Ruđer Bošković"?
ambasadorica
29.03.2006., 22:38
imam ja pitanje. možda je već bilo,al nije mi se dalo čitat 220 stranica pa evo ga opet.
u našim knjigama profesori jako često koriste riječ "povratiti" umjesto "vratiti". evo,sad učim građansko i stalno to vidim.
pa zar stvarno taj prefix daje dodatnu vrijednost (koju ja ne uviđam) il se radi o nečem drugom?
"povratiti",kao vratiti natrag nešto nekome.
Jasno mi je o čemu govoriš. :) Ako sam dobro shvatila, stvar je odabira određene ustanove kako će se zvati, s imenom u nominativu (pa se stavljaju navodnici) ili s imenom u genitivu (navodnika tada nema).
No pitala sam gore za slučaj da imamo nominativ u tom nazivu (Institut "Ruđer Bošković"). Glasi li genitiv tog imena - Instituta "Ruđer Bošković"?
Aha, kao u sličnim imenima u kojima se apozicija sklanja, a ostatak ostaje u nominativu.
imam ja pitanje. možda je već bilo,al nije mi se dalo čitat 220 stranica pa evo ga opet.
u našim knjigama profesori jako često koriste riječ "povratiti" umjesto "vratiti". evo,sad učim građansko i stalno to vidim.
pa zar stvarno taj prefix daje dodatnu vrijednost (koju ja ne uviđam) il se radi o nečem drugom?
"povratiti",kao vratiti natrag nešto nekome.
Ja povraćam samo kad previše popijem. ;)
ambasadorica
30.03.2006., 13:55
Ja povraćam samo kad previše popijem. ;)
pa jelda?:(
Prvo, zarez su i trebali napisati, na decimalnoj točki inzistiraju samo matematičari. I to pogrešno.Koliko je to pogrešno, kad je Hrvatska kontra dobrog dijela svijeta...
Mene, recimo, prilično živcira ovakav nastup... stručnjake iz određenih područja se potpuno zanemaruje kod određivanja pravopisnih pravila... jer, kao, kakve oni veze imaju s jezikom i s pravopisom...
Whatever.
Ti su stručnjaci isto tako, na svoju ruku, prije dvadesetak godina uveli točku. Zašto to nisu učinili prije? Zato što "znanstveno" objašnjenje glasi: to smo napravili zbog računala i digitrona, gdje nema zareza.
Oprosti, ali to je nebulozno i smiješno.
Ti su stručnjaci isto tako, na svoju ruku, prije dvadesetak godina uveli točku. Zašto to nisu učinili prije? Zato što "znanstveno" objašnjenje glasi: to smo napravili zbog računala i digitrona, gdje nema zareza.
Oprosti, ali to je nebulozno i smiješno.To je praktično.
Nebulozno i smiješno je bilo kad su mijenjali kemijsku notaciju, pa su valencije dobile arapske brojke, a oksidacijski brojevi pozitivne, negativne i razlomljene rimske.
Za to ne znam. Svejedno, glede točke i zareza ne mogu se složiti s tobom. Ja sam stara škola i naginjem tradiciji, kakva god bila. ;)
Za to ne znam. Svejedno, glede točke i zareza ne mogu se složiti s tobom. Ja sam stara škola i naginjem tradiciji, kakva god bila. ;)We'll just have to agree to disagree.
Recimo, ja ni hrvatske navodnike ne koristim... tradicionalni ili ne, jezivo su glupi kad ti se navod proteže u dva reda...
We'll just have to agree to disagree.
Recimo, ja ni hrvatske navodnike ne koristim... tradicionalni ili ne, jezivo su glupi kad ti se navod proteže u dva reda...Kakve veze ima duljina navoda s oblikom navodnika?
Kakve veze ima duljina navoda s oblikom navodnika?Specifičan slučaj kad se navod proteže u točno dva retka: prvi, donji navodnik je na istoj visini kao i drugi, gornji. Barem u rukopisu.
Općenito nečitko.
Specifičan slučaj kad se navod proteže u točno dva retka: prvi, donji navodnik je na istoj visini kao i drugi, gornji. Barem u rukopisu.
Općenito nečitko.Ne razumijem. Ako govoriš o pravom rukopisu (rukom pisanom tekstu, što baš i ne ne vjerujem da se danas često susreće), navodnici bi trebali izgledati ovako: ,,xxxxxx" - na početku sam upotrijebila dva zareza zato što ih na kompjuterskoj tastaturi, kao ni na pisaćoj mašini, nema. U rukopisu pisanom strojem (i to je već rijetkost) ili na kompu postoji samo mogućnost "xxxxxx", dakle, oba su "gornja".
Ne razumijem. Ako govoriš o pravom rukopisu (rukom pisanom tekstu, što baš i ne ne vjerujem da se danas često susreće), navodnici bi trebali izgledati ovako: ,,xxxxxx" - na početku sam upotrijebila dva zareza zato što ih na kompjuterskoj tastaturi, kao ni na pisaćoj mašini, nema. U rukopisu pisanom strojem (i to je već rijetkost) ili na kompu postoji samo mogućnost "xxxxxx", dakle, oba su "gornja".Oba su gornja jer je tako u engleskom i mnogim drugim jezicima.
Softverski je lako preurediti navodnike u manje-više bilo koji oblik, pa tako i hrvatski... a meni su postali nepraktični upravo zbog rukopisnog citiranja još tamo negdje krajem osnovne.
misery-
01.04.2006., 14:59
nama se profesorica na jednom kolegiju (Kultura govora i pisanja) u biti čudila kad smo je pitali zašto ne koristi te navodnike (jedan dolje, jedan gore). rekla je da se to odavno nigdje ne koristi :confused:
Enchantress
03.04.2006., 21:32
Ako je poslednja reč u jednom rodu, a prethodna (prethodne) u nekom drugom, šta sa glagolom koji se odnosi na obe?
Rečenica:
Kreveti, stolovi i stolice su bili poslagani kraj zida.
ili
Kreveti, stolovi i stolice su bile poslagane kraj zida.
Ako je poslednja reč u jednom rodu, a prethodna (prethodne) u nekom drugom, šta sa glagolom koji se odnosi na obe?
Rečenica:
Kreveti, stolovi i stolice su bili poslagani kraj zida.
ili
Kreveti, stolovi i stolice su bile poslagane kraj zida.Muški rod.
Enchantress
03.04.2006., 21:42
Muški rod.
Uvek ili zavisi od prve imenice?
Uvek ili zavisi od prve imenice?U pitanju je kombinacija. Ako je bar jedna imenica muškog roda, glagol dolazi u muškom rodu. Inače za ženske imenice stoji u ženskom rodu, a za imenice srednjeg roda opet u muškom.
Otac i majka stajali su na peronu.
Majka i tetka stajale su na peronu.
Pismo i pero ležali su na stolu.
Enchantress
03.04.2006., 23:05
U pitanju je kombinacija. Ako je bar jedna imenica muškog roda, glagol dolazi u muškom rodu. Inače za ženske imenice stoji u ženskom rodu, a za imenice srednjeg roda opet u muškom.
Otac i majka stajali su na peronu.
Majka i tetka stajale su na peronu.
Pismo i pero ležali su na stolu.
Hvala! :)
Ariston
04.04.2006., 00:12
Čitah ovo redovito, ali se ne sjećam je li bilo ovo pitanje:
Ako umjesto "odviše" ponekad kažemo "odveć", zašto je pogrešno umjesto "previše" reći "preveć" ?
Zato što je "preveć" kajkavizam?
Čitah ovo redovito, ali se ne sjećam je li bilo ovo pitanje:
Ako umjesto "odviše" ponekad kažemo "odveć", zašto je pogrešno umjesto "previše" reći "preveć" ?
Zato što je "preveć" kajkavizam?
možeš reći,ali napisati ne jer nije standard.
u svakom slučaju stilski obilježena riječ. bar mislim. ako stitch ovo ne ispravi onda je moj odghovor dobar.
Ariston
04.04.2006., 11:24
Znam da ne mogu napisati jer nije standard. Taj dio me muči: Zašto nije standard? :)
zato jer nije. hihihi...
a kako je nešto dospjelo u standard.... kažu da su riječi zapisali dobri pisci u dobrim knjigama.
najnovije, morala bi biti u javnoj upotrebi sve češće i od što više govornika. tako su postale standardne neke koje su potekle iz slenga..
za -preveć- čisto sumnjam, dok god je -previše- riječ koja zadovoljava većinu govornika pojedinačno ali i u specifičnim potrebama.
mene osobno riječ preveć, draga i topla, tj u nekom kontekstu ću reći preveć si popil, popapal, i neće bit svađe, ali da kažem previše si popio i pojeo....eto belaja...
Ariston
04.04.2006., 14:05
Hvala na opširnom odgovoru kojeg sam mogao dobiti od svih nekompetentnih osoba ovog foruma ;)
učila sam od kompetentnih. uostalom, rekoh, ako sam u krivu.... već će stitch uskočiti.
u svakom slučaju, preveć je stilski obilježena riječ, a to sam i prije napisala.:cerek:
i još uvijek učim, jer jezik ne statira. onaj koji statira, umire.mislim, jezik.:cerek:
Ariston
04.04.2006., 15:29
Ma nisam mislio da ti nisi kompetentna, već da je to laički odgovor, a ovdje ima profesionalaca :)
Platonov
05.04.2006., 00:42
Dragi Stitch,
oprosti sto gnjavim, opet me muce dvojbe:
1. Je li suncana ili sunceva svjetlost?
2. Mozda gnjavim s osnovama, ali eto nikako da si razjasnim veliko i malo slovo u sljedecim primjerima, najcesce toponimima i geografskim pojmovima; npr.:
JUGOISTOCNA AZIJA
ZAPADNA EUROAZIJA
PACIFICKI OTOCI
ZAPADNA EUROPA
SREDISNJA AMERIKA
ZAPADNO (ILI ZAPADNJACKO) DRUSTVO
SJEVERNA EUROPA
RAKOVA OBRATNICA
LEDENO DOBA
ISTOCNA AZIJA
itd.
3. LOVCI SAKUPLJACI ILI LOVCI-SAKUPLJACI?
Hvala:)
Ariston
05.04.2006., 00:47
učila sam od kompetentnih. uostalom, rekoh, ako sam u krivu.... već će stitch uskočiti.
u svakom slučaju, preveć je stilski obilježena riječ, a to sam i prije napisala.:cerek:
i još uvijek učim, jer jezik ne statira. onaj koji statira, umire.mislim, jezik.:cerek:
I uopće nisi fora, editirala si odgovor :P
[ U izbjegavanju spamma na ovoj temi povlačim se odmah ]
Evo i mojih par pitanja...
Kad mi iza neke godine (ili rednog broja) dolazi zarez, kako se to piše - 2005., ?
Malo mi to nespretno izgleda pa pitam...
HRT-ov ili HRTov? Pretpostavljam da je ovo prvo.
Čitah ovo redovito, ali se ne sjećam je li bilo ovo pitanje:
Ako umjesto "odviše" ponekad kažemo "odveć", zašto je pogrešno umjesto "previše" reći "preveć" ?
Zato što je "preveć" kajkavizam?
Aha, ali nijedan kajkavac to neće tako izgovoriti. Nego "preveč". :D
Znam da ne mogu napisati jer nije standard. Taj dio me muči: Zašto nije standard? :)
Stvar dogovora. Ništa se u jeziku samo po sebi ne razumije, sve je konvencija.
Dragi Stitch,
oprosti sto gnjavim, opet me muce dvojbe:
1. Je li suncana ili sunceva svjetlost?
2. Mozda gnjavim s osnovama, ali eto nikako da si razjasnim veliko i malo slovo u sljedecim primjerima, najcesce toponimima i geografskim pojmovima; npr.:
JUGOISTOCNA AZIJA
ZAPADNA EUROAZIJA
PACIFICKI OTOCI
ZAPADNA EUROPA
SREDISNJA AMERIKA
ZAPADNO (ILI ZAPADNJACKO) DRUSTVO
SJEVERNA EUROPA
RAKOVA OBRATNICA
LEDENO DOBA
ISTOCNA AZIJA
itd.
3. LOVCI SAKUPLJACI ILI LOVCI-SAKUPLJACI?
1. Može i jedno i drugo - sunčana svjetlost, Sunčeva svjetlost. Prvi je pridjev opisni, a drugi posvojni.
2. jugoistočna Azija, zapadna Euroazija, tihooceanski otoci, ;) zapadna Europa (Zapadna bi se odnosila na narode, kulturu ili civilizacijske stečevine), Srednja (Središnja) Amerika, zapadno (zapadnjačko) društvo, sjeverna Europa, Rakova obratnica (živio Henry Miller), ledeno doba, istočna Azija.
3. Lovci skupljači, sklanjaju se obje riječi.
Evo i mojih par pitanja...
Kad mi iza neke godine (ili rednog broja) dolazi zarez, kako se to piše - 2005., ?
Malo mi to nespretno izgleda pa pitam...
HRT-ov ili HRTov? Pretpostavljam da je ovo prvo.
1. Nespretno ili ne, ali tako je lakše. I Hrvatima i strancima. ;)
2. HRT-ov.
Loreleis
05.04.2006., 11:47
Od označavati je - označuje ili označava?
Od predavati treće lice prezenta jednine je predaje, a od pogledavati je pogledava. Dakle, i ovdje sve primjere moramo naučiti napamet?
Ne, od označavati je označavam, a od označivati označujem. Po tome se razlikuju Šonje i Institut za jezik s jedne i Anić s druge strane; potonji kod glagola toga razreda više voli "a" u infinitivu i "-vam" u prezentu, no misli se da su oblici sa "i" i "-jem" hrvatskiji. Prolistaj malo morfologiju.
No, dok mi kažemo obećavam, Srbi vele obećajem. Nije isto, ali je simptomatično. :D
Meni je draže prilagođujem (od prilagođivati), omogućujem (od omogućivati) i slično nego prilagođavam (od prilagođavati) i omogućavam (od omogućavati).
Platonov
05.04.2006., 15:48
Anic predlaze zenski rod, a Savjetnik IHJJ-a muski. Sto odabrati?
marijal
05.04.2006., 16:17
No, dok mi kažemo obećavam, Srbi vele obećajem.
Ne, Stitch, ne kažu.:)
No, dok mi kažemo obećavam, Srbi vele obećajem. Nije isto, ali je simptomatično. :D
Meni je draže prilagođujem (od prilagođivati), omogućujem (od omogućivati) i slično nego prilagođavam (od prilagođavati) i omogućavam (od omogućavati).
Jao, ala si ti počeo lupati... Ko ti to reče? Upravo je suprotno, Hrvati više govore obećajem. To ne postoji ni u narečjima a ne u standardnom jeziku.
mene su bili naucili da je pravilno obecajem, a ne obecavam..
kako mrzim kad sam u zabludi nekoliko godina :D
Ne, Stitch, ne kažu.:)
Ima rasprava Instituta za jezik o tome, no ne da mi se tražiti i - pogotovo - prepisivati. :D
Anic predlaze zenski rod, a Savjetnik IHJJ-a muski. Sto odabrati?
Arktik, Antartika.
mene su bili naucili da je pravilno obecajem, a ne obecavam..
kako mrzim kad sam u zabludi nekoliko godina :D
Ima toga, ali na regionalnoj razini. Rekoh, međutim, da mi se ne da kopati po ormaru. U hrvatskom jeziku stvar stoji ovako: od obećati prezent glasi "obećam", a od obećavati "obećavam". I nikako drukčije.
Jao, ala si ti počeo lupati... Ko ti to reče? Upravo je suprotno, Hrvati više govore obećajem. To ne postoji ni u narečjima a ne u standardnom jeziku.
Počeo si nositi naočale? :p
Evo tri primjera iz prošloga i ovoga stoljeća, a ti reci koliko još treba:
PANDUR: Isfinjavam. Sinoć je bilo šen. I gipanica i krafne su bili šen. Obećajem, to se fiše neće dokotiti... I ofaj, stražimešter je frlo strok - može me dati šnel suspendovati ako čuje... (Petar Grujičić, Fiškal galantom)
Ili reci Ti, ako Ti je milije, a ja Ti se pod zakletvom obećajem da ću te potpomoći i u tonu i u činu sa svijem mojim silama... (pismo knjaza Nikole Petrovića kralju Aleksandru Obrenoviću)
KSENIJA: Obećala si...
VARLA: Obećajem i sad. A ti budi tako dobra te idi vidi ima li koga u kujni, da čaj skuvam.
Ksenija uzdahne, pa nevoljno ustaje i izlazi. Mrak u Varlinoj sobi. (Molina Udovički-Fotez, Nedodirljivo)
Kažeš, ni u standardnom jeziku, ni u narječjima? ;)
marmont
05.04.2006., 23:24
omogućujem/omogućavam
Jalnuški Diletant
05.04.2006., 23:31
Koja je hrvatska riječ za "homoseksualac"?
deep in the sun
06.04.2006., 00:04
ako je nominativ inspektor Jacques Clouseau, je li dativ inspektoru Jacquesu Clouseauu?
sori ako je već bilo, ne nalazim,
tnx
Koja je hrvatska riječ za "homoseksualac"?
Nemamo je. Samo pogrdne oblike kao što su peder, buzorant, topli brat... Seksualna diskriminacija, moglo bi se reći. :D
ako je nominativ inspektor Jacques Clouseau, je li dativ inspektoru Jacquesu Clouseauu?
Aha.
Jalnuški Diletant
06.04.2006., 12:27
Nemamo je. Samo pogrdne oblike kao što su peder, buzorant, topli brat... Seksualna diskriminacija, moglo bi se reći. :D
Zašto je "peder" pogrdan oblik? :confused:
Nekidan me neka diskutantica uvjeravala da je "padavica" pogrdan oblik za "epilepsiju" i "šećerna bolest" pogrdan naziv za "dijabetes". :confused:
Stoga pitam je li i "kurac" pogrdna riječ za "penis"?
I ako je - znači li to da su sve hrvatske riječi pogrdne?
Zašto je "peder" pogrdan oblik? :confused:
Zato što nije neutralan, stilski neobilježen, nultoga konativnog značenja. Dapače, afektivno je obojen.
Nekidan me neka diskutantica uvjeravala da je "padavica" pogrdan oblik za "epilepsiju" i "šećerna bolest" pogrdan naziv za "dijabetes". :confused:
Stoga pitam je li i "kurac" pogrdna riječ za "penis"?
I ako je - znači li to da su sve hrvatske riječi pogrdne?
Nisu to pogrdne riječi nego hrvatski oblici. Isto kao sušica za tuberkulozu ili kopnica za sidu. Ali kad je riječ o raznoraznim nazivima za muško i žensko spolovilo, posrijedi je razgovorni jezik, a ne standardni. U tome je razlika.
Dalo bi se pritom govoriti o tabu-temama i psihološkim mehanizmima zbog kojih radije uzimamo jedan oblik, a izbjegavamo drugi. Ali opet, nijedan naš naziv nije neutralan, lišen emocionalnosti, kakav bi po definiciji trebao biti standard.
Jalnuški Diletant
06.04.2006., 12:50
Nisu to pogrdne riječi nego hrvatski oblici. Isto kao sušica za tuberkulozu ili kopnica za sidu. Ali kad je riječ o raznoraznim nazivima za muško i žensko spolovilo, posrijedi je razgovorni jezik, a ne standardni. U tome je razlika. Hvala.Dalo bi se pritom govoriti o tabu-temama i psihološkim mehanizmima zbog kojih radije uzimamo jedan oblik, a izbjegavamo drugi. Ali opet, nijedan naš naziv nije neutralan, lišen emocionalnosti, kakav bi po definiciji trebao biti standard.Znači li to da bilo koja hrvatska riječ koja se pokaže puna "emocionalnosti" traba biti zamjenjena?
Je li stoga i hrvatski izraz "Cigan" zamjenjen "neutralnim" i stranim - "Rom"?
Može li se, tom logikom, i riječ "Srbin" zamjeniti nekom "neutralnom" rječju koja je lišena "emocionalnosti"?
Ne provociram, nego me zbilja zanima kako dolazi do toga da neka stoljećima uvriježene riječ postane "nepodobna". :confused:
Zbilja mi nije jasno zbog čega se pojedine hrvastake riječi kao što su npr. peder, cigan, kurac, pička, guzica, lezbača... za neke, vidjeli smo, i sušica, padavica..., a u SAD-u čak i crnac smatraju nekorektnim i da se kao takva redovito zamjenjuju stranim riječima, a u koliko-toliko jezično normalnijim zemljama, koje izbjegavaju strane izraze, složenicama kao npr. afro-amerikanac?
Jalnuški Diletant
06.04.2006., 12:57
Ali opet, nijedan naš naziv nije neutralan, lišen emocionalnosti, kakav bi po definiciji trebao biti standard.I još nešto mi pade na pamet.
Ako u definiciju standarda ulazi i to da neka riječ, da bi bila standardna, treba biti "lišena emocionalnosti" je li definirano i to što je to "emocionalnost" u nekoj riječi i(li) pojmu?
Platonov
06.04.2006., 13:24
Je li stanovnik Nove Gvineje Novogvinejac ili Gvinejac?
Hvala, Stitch:)
Ako u definiciju standarda ulazi i to da neka riječ, da bi bila standardna, treba biti "lišena emocionalnosti" je li definirano i to što je to "emocionalnost" u nekoj riječi i(li) pojmu?
treba bit lišena pogrdne emocionalnosti, u najmanju ruku. dakle, stilski neobilježena. sad pitaj, kaj to znači?:D
Ako mi netko može odgovoriti kako se piše Albansko prezime (čita se Sahatčija) ?
Platonov
06.04.2006., 15:38
Dragi Stitch,
molim za pomoc:
1. kako pisati Yucatan (Jukatan?) i Yangtze (kineska rijeka, Jangce?)
2. veliko/malo slovo:
INDIJSKI POTKONTINENT
NOVI SVIJET
STARI SVIJET (kao povijesne sintagme)
3. je li tocno 'darvinizam'?
4. je li tocno 'subsaharska Afrika'?
Hvala!
Platonov
06.04.2006., 16:01
Sto je tocno?
12.000 godina pr. Kr.
ili
12.000. pr. Kr.
Hvala, Stitch :)
Jalnuški Diletant
06.04.2006., 16:14
treba bit lišena pogrdne emocionalnosti, u najmanju ruku. dakle, stilski neobilježena. sad pitaj, kaj to znači?:DTko određuje što je to "emocionalnost", "pogrdna emocionalnost", "stilska neobilježenost" ( :confused: :confused: :confused: :confused: ) i slična obilježja?
Postoji li definicija za iti jedan od navedenih pojmova?
Ako mi netko može odgovoriti kako se piše Albansko prezime (čita se Sahatčija) ?Piše se 'albansko', malim slovom.
Ovisno o tome je li č ili ć u izgovoru, piše se Sahatqija ili Sahatçija, rekao bih...
Ajme koliko vas je. :D
Večeras ne stignem svima odgovoriti, imam previše posla i prekratke rokove, ali sutra bih mogao. Pretpostavljam, negdje u ovo vrijeme.
Loreleis
06.04.2006., 20:55
Kratica GMO znači genetski modificiran organizam, zar ne? Kakva onda smisla ima reći "GMO sastojak"? Zar se ne bi trebalo koristiti samo GM?
Jalnuški, poznavajući Stićevu narav, mislim da će ti uskoro reći da se prestaneš pravit mutav :D
Kad smo kod toga, reci ti meni - je li riječ mutav stilski obilježena (pogrdna) ili ne? I bi li nekom, recimo djetetu za koje znaš da je nijemo rekao - "E, mali, ti si mutav, jelda? Ako da, samo kimni tintarom."
Mislim da svatko od nas, ako ne na prvu loptu, onda nakon kraćeg promišljanja može ustanoviti koje riječi su neutralne, a koje imaju pogrdan prizvuk.
a u SAD-u čak i crnac smatraju nekorektnim i da se kao takva redovito zamjenjuju stranim riječima, a u koliko-toliko jezično normalnijim zemljama, koje izbjegavaju strane izraze, složenicama kao npr. afro-amerikanac?
Riječ Black nije pogrdna u Americi. Kao ni naša crnac, ali je pogrdno reći crnčina, crnčuga i sl.
Može li se, tom logikom, i riječ "Srbin" zamjeniti nekom "neutralnom" rječju koja je lišena "emocionalnosti"?
Ta riječ nije pogrdna ako govoriš o osobi srpske nacionalnosti, nego eventualno ako imaš običaj nekoga uvrijediti time što ćeš mu reći da je Srbin :rolleyes:
A ako postoje (a na žalost, postoje) osobe koje će to "Srbin" procijediti kroz zube kao uvredu kad govore o nečijoj nacionalnosti, nema smisla mijenjati je jer bi tu zamjensku izgovarali na isti način.
djurica
07.04.2006., 13:39
Stich,
Kada se pismeno obraćamo nekom ministru/ici, obraćam li se s npr. "Poštovani gospodine Ministre..." ili se treba dodati i njegovo/njezino prezime tj. "Poštovani gospodine ministre Periću..."? Je li i prvom slučaju ok staviti veliko slovo u riječi ministar, a malo slovo u drgom slučaju?
Hvala, Djuro
Loreleis
07.04.2006., 14:07
U pitanju je kombinacija. Ako je bar jedna imenica muškog roda, glagol dolazi u muškom rodu. Inače za ženske imenice stoji u ženskom rodu, a za imenice srednjeg roda opet u muškom.[/I]
U dva udžbenika iz sintakse (Pranjkovićevom i Znikinom) nalazim dopuštanje da da predikat bude onoga roda kojega je najbliži subjekt, npr. Presušile su rijeke i izvori. Naravno, to je uz ono što si sama napisala (Presušili su rijeke i izvori.).
Znika kaže i da u slučaju da su subjekti različitog roda predikat može biti u rodu i broju najbližeg subjekta (Grad i selo slilo se na doček.). Opet, to je samo druga mogućnost pored predikata u množini muškoga roda.
Jalnuški Diletant
07.04.2006., 17:26
Jalnuški, poznavajući Stićevu narav, mislim da će ti uskoro reći da se prestaneš pravit mutav :D
Kad smo kod toga, reci ti meni - je li riječ mutav stilski obilježena (pogrdna) ili ne? I bi li nekom, recimo djetetu za koje znaš da je nijemo rekao - "E, mali, ti si mutav, jelda? Ako da, samo kimni tintarom."
Mislim da svatko od nas, ako ne na prvu loptu, onda nakon kraćeg promišljanja može ustanoviti koje riječi su neutralne, a koje imaju pogrdan prizvuk.
Riječ Black nije pogrdna u Americi. Kao ni naša crnac, ali je pogrdno reći crnčina, crnčuga i sl.
Ta riječ nije pogrdna ako govoriš o osobi srpske nacionalnosti, nego eventualno ako imaš običaj nekoga uvrijediti time što ćeš mu reći da je Srbin :rolleyes:
A ako postoje (a na žalost, postoje) osobe koje će to "Srbin" procijediti kroz zube kao uvredu kad govore o nečijoj nacionalnosti, nema smisla mijenjati je jer bi tu zamjensku izgovarali na isti način.
Zadržati ću se samo na bitnom:
Hrvatske riječi su i mutav ("pogrdno") i mucav ("neutralno") i nijem ("neutralno"); dakle neću upotrijebiti riječ mutav nego nijem, ali ću uptrijebiti riječ mucav ako se radi o mucavom. Iako je u nas, u Dalmaciji, čest nadimak za mucave (neutralno :D) ljude - Muto. Kao i za kovrčave - Rico. Ni Rice ni Mute se ne ljute na to. Sasvim uobičajeni nadimci s "neutralnim" (ma što to značilo) prizvukom.
I još jedno podpitanje: Je li naziv Cigan neutralan?
ElliQuinn
07.04.2006., 21:09
Stich,
Kada se pismeno obraćamo nekom ministru/ici, obraćam li se s npr. "Poštovani gospodine Ministre..." ili se treba dodati i njegovo/njezino prezime tj. "Poštovani gospodine ministre Periću..."? Je li i prvom slučaju ok staviti veliko slovo u riječi ministar, a malo slovo u drgom slučaju?
Hvala, Djuro
Mene su učili da se velikim slovom piše samo titula predsjednika/vladara država i to samo onda kada se ne navodi njihovo ime. A u svim drugim slučajevima pisanje funkcija velikim slovom je sarkazam - izrugivanje Funkcionarima.
Počeo si nositi naočale? :p
Evo tri primjera iz prošloga i ovoga stoljeća, a ti reci koliko još treba:
PANDUR: Isfinjavam. Sinoć je bilo šen. I gipanica i krafne su bili šen. Obećajem, to se fiše neće dokotiti... I ofaj, stražimešter je frlo strok - može me dati šnel suspendovati ako čuje... (Petar Grujičić, Fiškal galantom)
Ili reci Ti, ako Ti je milije, a ja Ti se pod zakletvom obećajem da ću te potpomoći i u tonu i u činu sa svijem mojim silama... (pismo knjaza Nikole Petrovića kralju Aleksandru Obrenoviću)
KSENIJA: Obećala si...
VARLA: Obećajem i sad. A ti budi tako dobra te idi vidi ima li koga u kujni, da čaj skuvam.
Ksenija uzdahne, pa nevoljno ustaje i izlazi. Mrak u Varlinoj sobi. (Molina Udovički-Fotez, Nedodirljivo)
Kažeš, ni u standardnom jeziku, ni u narječjima? ;)
Ovo bi me trebalo ubediti da Srbi govore obećajem? Nikad čuo nekoga, ni u narečjima... Eventualno u nekim ranijim razdobljima jezika, 18. ili 19. vek... Kralj Nikola... :lol: I ko je Molina?
Nisu to pogrdne riječi nego hrvatski oblici. Isto kao sušica za tuberkulozu ili kopnica za sidu. Ali kad je riječ o raznoraznim nazivima za muško i žensko spolovilo, posrijedi je razgovorni jezik, a ne standardni. U tome je razlika.
Sad se hvataš za kopnicu a do pre nekoliko meseci nisi ni čuo za nju? Eee...:D :top:
Zašto ovdje nekoliko Srba ima potrebu konstantno uplitati srpski jezik? To samo unosi nepotrebnu zbunjenost i donosi još manje potrebne dvojbe nama koji ovu temu čitamo ne samo iz znatiželje, nego i iz potrebe.
Ovo pišem najozbiljnije i najiskrenije, bez ikakvih loših namjera prema ikome.
Usput, ovom prigodom zahvaljujem stitichu i ostalima na nesebičnoj pomoći, koja mi je nerijetko od neprocjenjive vrijednosti, bez pretjerivanja.
Zašto ovdje nekoliko Srba ima potrebu konstantno uplitati srpski jezik?Zar hrvatski nije upletati? :D
Platonov
08.04.2006., 11:19
Stitch,
kako je najbolje pisati:
Grand Canyon
ili
Veliki Kanjon
ili
Veliki kanjon
Thx!
Zar hrvatski nije upletati? :D
I sam bih to volio znati (naučiti).
Znači li to da bilo koja hrvatska riječ koja se pokaže puna "emocionalnosti" traba biti zamjenjena?
Je li stoga i hrvatski izraz "Cigan" zamjenjen "neutralnim" i stranim - "Rom"?
Može li se, tom logikom, i riječ "Srbin" zamjeniti nekom "neutralnom" rječju koja je lišena "emocionalnosti"?
Ne provociram, nego me zbilja zanima kako dolazi do toga da neka stoljećima uvriježene riječ postane "nepodobna". :confused:
Zbilja mi nije jasno zbog čega se pojedine hrvastake riječi kao što su npr. peder, cigan, kurac, pička, guzica, lezbača... za neke, vidjeli smo, i sušica, padavica..., a u SAD-u čak i crnac smatraju nekorektnim i da se kao takva redovito zamjenjuju stranim riječima, a u koliko-toliko jezično normalnijim zemljama, koje izbjegavaju strane izraze, složenicama kao npr. afro-amerikanac?
Potala ti je dobar dio objasnila, a stvar je samo u opreci pogrdno - neutralno. Za usporedbu, bi li u znanstvenom radu napisao guzica ili stražnjica? Kladim se da bi se, unatoč svoj svojoj borbi za "narodne" oblike, odlučio za ovaj drugi. Zašto? Iz istog razloga: riječ nema nikakvih afektivnih prizvuka.
Ako u definiciju standarda ulazi i to da neka riječ, da bi bila standardna, treba biti "lišena emocionalnosti" je li definirano i to što je to "emocionalnost" u nekoj riječi i(li) pojmu?
Naravno. Uz riječi postoje natuknice koje označavaju da je neki pojam razgovorni, pogrdan ili pak familijaran, od milja... Obje se krajnosti u javnoj komunikaciji izbjegavaju.
Je li stanovnik Nove Gvineje Novogvinejac ili Gvinejac?
Hvala, Stitch:)
Obavijesno je preciznije reći Novogvinejac.
Dragi Stitch,
molim za pomoc:
1. kako pisati Yucatan (Jukatan?) i Yangtze (kineska rijeka, Jangce?)
2. veliko/malo slovo:
INDIJSKI POTKONTINENT
NOVI SVIJET
STARI SVIJET (kao povijesne sintagme)
3. je li tocno 'darvinizam'?
4. je li tocno 'subsaharska Afrika'?
Hvala!
1. Yucatan je poluotok, a Jukatan savezna država. Što se rijeke tiče, nekad smo je češće pisali fonetski. Danas je suprotno: svi preferiraju englesku transkripciju. A jezičari bi rekli da može i jedno i drugo.
2. Indijski potkontinent, Novi svijet, Stari svijet.
3. Točno je.
4. Misliš zbog jednačenja po zvučnosti? Aha.
Sto je tocno?
12.000 godina pr. Kr.
ili
12.000. pr. Kr.
Ovo drugo.
Kratica GMO znači genetski modificiran organizam, zar ne? Kakva onda smisla ima reći "GMO sastojak"? Zar se ne bi trebalo koristiti samo GM?
Ne valja ni jedno ni drugo. Najprije, nije genetski nego je genetički, od genetika. Genetski ne postoji, samo genski (ako se odnosi na gene) i genetički. Bilo bi lijepo kada bi biolozi to napokon shvatili.
Drugo, kad se već igramo prevoditelja, sintagma na hrvatskom glasi "genetički preinačen". Kratica bi dakle bila GPS.
Kada se pismeno obraćamo nekom ministru/ici, obraćam li se s npr. "Poštovani gospodine Ministre..." ili se treba dodati i njegovo/njezino prezime tj. "Poštovani gospodine ministre Periću..."? Je li i prvom slučaju ok staviti veliko slovo u riječi ministar, a malo slovo u drgom slučaju?
Ne. "Poštovani gospodine ministre (Periću)..." To je jedino pravilno.
U dva udžbenika iz sintakse (Pranjkovićevom i Znikinom) nalazim dopuštanje da da predikat bude onoga roda kojega je najbliži subjekt, npr. Presušile su rijeke i izvori. Naravno, to je uz ono što si sama napisala (Presušili su rijeke i izvori.).
Znika kaže i da u slučaju da su subjekti različitog roda predikat može biti u rodu i broju najbližeg subjekta (Grad i selo slilo se na doček.). Opet, to je samo druga mogućnost pored predikata u množini muškoga roda.
I ja sam to nedavno napisao, baš na ovoj temi.
Loreleis
08.04.2006., 13:02
Hvala na pomoći.
Imam još nekoliko nedoumica. Kod ovakvih rečenica
On zna više nego svi ostali zajedno.
Njima je bilo lakše nego nama.
kako znam jesu li ovo nezavisnosložene suprotne, ili zavisnosložene poredbene?
Zadržati ću se samo na bitnom:
Hrvatske riječi su i mutav ("pogrdno") i mucav ("neutralno") i nijem ("neutralno"); dakle neću upotrijebiti riječ mutav nego nijem, ali ću uptrijebiti riječ mucav ako se radi o mucavom. Iako je u nas, u Dalmaciji, čest nadimak za mucave (neutralno :D) ljude - Muto. Kao i za kovrčave - Rico. Ni Rice ni Mute se ne ljute na to. Sasvim uobičajeni nadimci s "neutralnim" (ma što to značilo) prizvukom.
I još jedno podpitanje: Je li naziv Cigan neutralan?
Brkaš kruške i jabuke. Nadimci su jedno, a nazivi drugo. K tomu, mutav nije mucav nego lud, umno ograničen, blesav. Kako ste to izjednačili, nemam pojma, ali pogrešno je.
Cigan ne može biti neutralan naziv nego pogrdan. Da je tako, najbolje dokazuje činjenica kako se rabi uglavnom kao uvreda.
Zar hrvatski nije upletati? :D
Jest. Upletati i uplećem, od uplesti. Uplitati je srbizam.
Stitch,
kako je najbolje pisati:
Grand Canyon
ili
Veliki Kanjon
ili
Veliki kanjon
Thx!
Grand Canyon. Inače bi bio Veliki kanjon.
Platonov
08.04.2006., 13:16
Stitch,
Karipski Otoci
ili
Karipski otoci
ili
karipski otoci
Hvala:)
Hvala na pomoći.
Imam još nekoliko nedoumica. Kod ovakvih rečenica
On zna više nego svi ostali zajedno.
Njima je bilo lakše nego nama.
kako znam jesu li ovo nezavisnosložene suprotne, ili zavisnosložene poredbene?
Po osjećaju. :D Ove su poredbene, jer dijelovi ne mogu stajati sami, a mogu se parafrazirati. Kod komparacije moraš imati oba dijela, ono što se uspoređuje i ono s čim se uspoređuje.
Stitch,
Karipski Otoci
ili
Karipski otoci
ili
karipski otoci
Hvala:)
Nemam atlas uza se, ali mislim da nije posrijedi država. Karipski otoci, dakle.
Ovo bi me trebalo ubediti da Srbi govore obećajem? Nikad čuo nekoga, ni u narečjima... Eventualno u nekim ranijim razdobljima jezika, 18. ili 19. vek... Kralj Nikola... :lol: I ko je Molina?
Suvremena srpska dramatičarka, diplomirala na beogradskoj Akademiji.
Loreleis
08.04.2006., 13:33
Po osjećaju. :D Ove su poredbene, jer dijelovi ne mogu stajati sami, a mogu se parafrazirati. Kod komparacije moraš imati oba dijela, ono što se uspoređuje i ono s čim se uspoređuje.
Hvala, pokušat ću tako.
Još nešto. Sramota je lagati. Je li subjekt te rečenice "sramota"? Ako jest, kakav je to predikat "je lagati", imenski ili glagolski? Imenski ne može biti jer se u takvom predikatu mora nalaziti imenska riječ (s kopulom, jasno), kao ni glagolski jer "je lagati" nije nikakav glagolski oblik. Dakle, rješenje bi bilo da je "lagati" subjekt, a "sramota je" imenski predikat. Ili nekako drukčije?
Aha, i ja bih rekao da je "lagati" subjekt. On može biti glagol u infinitivu, a može se zamijeniti i glagolskom imenicom: Laganje je sramota. Osim toga, službu subjekta mogu obavljati i zamjenice, pridjevi i poimeničeni pridjevi. Nije dakle ograničen samo na imenice.
Loreleis
08.04.2006., 13:50
Znam da nije. Pranjković navodi da subjekti mogu biti i cijeli nesklonjivi izrazi poput "mnogo ljudi", i sl.
Još jedno pitanje u vezi sintakse. Riječ je o sintagmi "ispituje svaki dan". "Svaki dan" tu je okolnost radnje, i ovaj je spoj riječi nastao pridruživanjem, zar ne? Pravila zapravo sugeriraju da bi ovo trebala biti rekcija jer je "svaki dan" deklinabilni izraz, a sintagma nastala pridruživanjem ima kao zavisni dio nepromjenjivu riječ ("ispituje glasno", npr.). "Ispituje svakoga dana" bio bi spoj riječi nastao upravljanjem, zar ne?
Loreleis
08.04.2006., 13:59
Ipak, mogu se dosjetiti slučajeva kad ne mogu sama po značenju odrediti što je subjekt. Na primjer, "Mona Lisa je ova slika." i "Ova slika je Mona Lisa." U prvoj je rečenici "Mona Lisa" subjekt, a "je slika" predikat. U drugoj rečenici moram slijediti red koji mi je autor rečenice dao, pa je "slika" subjekt, a "je Mona Lisa" predikat. Zar ne?
U primjeru s laganjem i sramotom je jasnije, jer očito je što se želi reći, dakle da je laganje sramota. A ne da je sramota uvijek jednaka laganju (što bi značila rečenica "Sramota je laganje/lagati."). U ovom primjeru sa slikom, čini se, baš moram poštovati što mi je rečeno i po redoslijedu zaključiti što je subjekt, a što predikat.
Znam da nije. Pranjković navodi da subjekti mogu biti i cijeli nesklonjivi izrazi poput "mnogo ljudi", i sl.
Još jedno pitanje u vezi sintakse. Riječ je o sintagmi "ispituje svaki dan". "Svaki dan" tu je okolnost radnje, i ovaj je spoj riječi nastao pridruživanjem, zar ne? Pravila zapravo sugeriraju da bi ovo trebala biti rekcija jer je "svaki dan" deklinabilni izraz, a sintagma nastala pridruživanjem ima kao zavisni dio nepromjenjivu riječ ("ispituje glasno", npr.). "Ispituje svakoga dana" bio bi spoj riječi nastao upravljanjem, zar ne?
Čekaj malo. :D Rekcija se odnosi na objekt, nije li tako? A "svaki dan" to nije, nego priložna oznaka vremena. Može se deklinirati, ali i ostati u tom obliku. No nju možeš prepričati, a objekt ne možeš.
Malo mi je nejasan taj novi metajezik. Znam da su poglavlja o sintaksi bitno promijenjena u odnosu na prethodne gramatike, ali dok to svojim očima ne vidim, ne znam na što profesori zapravo misle.
Ipak, mogu se dosjetiti slučajeva kad ne mogu sama po značenju odrediti što je subjekt. Na primjer, "Mona Lisa je ova slika." i "Ova slika je Mona Lisa." U prvoj je rečenici "Mona Lisa" subjekt, a "je slika" predikat. U drugoj rečenici moram slijediti red koji mi je autor rečenice dao, pa je "slika" subjekt, a "je Mona Lisa" predikat. Zar ne?
U primjeru s laganjem i sramotom je jasnije, jer očito je što se želi reći, dakle da je laganje sramota. A ne da je sramota uvijek jednaka laganju (što bi značila rečenica "Sramota je laganje/lagati."). U ovom primjeru sa slikom, čini se, baš moram poštovati što mi je rečeno i po redoslijedu zaključiti što je subjekt, a što predikat.
Aha, nema druge mogućnosti.
Loreleis
08.04.2006., 14:30
Čekaj malo. :D Rekcija se odnosi na objekt, nije li tako? A "svaki dan" to nije, nego priložna oznaka vremena. Može se deklinirati, ali i ostati u tom obliku. No nju možeš prepričati, a objekt ne možeš.
Da, tako sam i ja na kraju zaključila.
Osim ako tu "svaki dan" nije priložna oznaka, nego izravni objekt (mnogo manje vjerojatno), pa netko ispituje svaki dan (ima niz od više dana koje mora ispitati, pa uzima dan po dan, i ispituje svaki :D).
Mene su učili da se velikim slovom piše samo titula predsjednika/vladara država i to samo onda kada se ne navodi njihovo ime. A u svim drugim slučajevima pisanje funkcija velikim slovom je sarkazam - izrugivanje Funkcionarima.
Predsjednik, kralj, papa. Te tri titule mogu biti napisane velikim slovom, tako kako je rečeno - kada se zna tko je posrijedi jer mu je ime prethodno bilo spomenuto, i nikada zajedno:
U goste nam je došao predsjednik Mesić. U pozdravnom govoru Predsjednik je istaknuo da je zadovoljan srdačnim dočekom i da se ovdje ugodno osjeća.
Opet, ne bi bilo pogrešno ni da je riječ napisana malim slovom. Tako se pišu i ostale titule - glavni tajnik, ministar, kardinal, pa i visoki predstavnik (u BiH).
deep in the sun
08.04.2006., 15:05
Jest. Upletati i uplećem, od uplesti. Uplitati je srbizam.
po toj logici, ne može se reći npr. "zavrzlama se sve više zapliće" nego "sve više zapleće"?!:confused:
Upravo tako. I nije to logika nego gramatika.
deep in the sun
08.04.2006., 15:49
Upravo tako. I nije to logika nego gramatika.
:(
mene riječ "zapleće" podsjeća na "zaleđe"..pa ono, prostor iza pleća - zapleće.
da se "stvar zapliće" mi zvuči puno bolje, zapletenije:)
no, hvala na infou
p.s. proskribirana je dakle i riječ "preplitanje"?:(
isto dobra riječ, bar za moj ukus. eventualno "prepletanje" bi mi zvučalo kao nadmašivanje nekoga u pletenju, nije mi to to
da se "stvar zapliće" mi zvuči puno bolje, zapletenije:)Meni zvuči zaplitenije. :D
Meni zvuči zaplitenije. :D
Aha, isto kao zaplitaj crijeva. :D
Platonov
08.04.2006., 18:58
Dragi Stitch,
nisam sigurna za sljedeće pojmove, pa molim da pomogneš:
CARSTVO INKA
SVETI RIMSKI CAR
CAR SVETOG RIMSKOG CARSTVA
SVETA KATOLIČKA VJERA
NJEGOVA SVETA PROVIDNOST
Hvala :)
Platonov
08.04.2006., 19:23
Dragi Stitch,
još samo ovo, kako napisati:
BOG SUNCA
(kao titula vladara u nekršćanskim religijama)
Hvala!
Dragi Stitch,
nisam sigurna za sljedeće pojmove, pa molim da pomogneš:
CARSTVO INKA
SVETI RIMSKI CAR
CAR SVETOG RIMSKOG CARSTVA
SVETA KATOLIČKA VJERA
NJEGOVA SVETA PROVIDNOST
Hvala :)
Trebalo bi: carstvo Inka, sveti rimski car, car Svetog Rimskog Carstva, sveta katolička vjera, Njegova Sveta Providnost. Opet, dalo bi se govoriti i o drugim mogućnostima, ovisno o kontekstu.
Dragi Stitch,
još samo ovo, kako napisati:
BOG SUNCA
(kao titula vladara u nekršćanskim religijama)
Hvala!
Hm... Naslovi iz počasti pišu se velikim početnim slovom, npr. Njegova Ekscelencija. A taj mi se ne čini takvim. Više je kao apozicija. Recimo, Atulhapa, kralj Inka, bog sunca, neba i zemlje. :D
No nisam siguran. Takve stvari nisu precizirane pa bih se mogao složiti i s drukčijim mišljenjem.
K tomu, mutav nije mucav nego lud, umno ograničen, blesav.
Za riječ mucav (lokalizam?) nisam čula, ali mislim da je mutav pogrdan izraz za nijem i pretpostavljala sam da ima isti korijen kao i engleska riječ mute. A i upotrebljava se kad želiš nekoga uvrijediti jer ne zna ni beknuti. Mislim da je ovo značenje koje si ti naveo (lud itd.) prošireno. U smislu - ljudi su zvali nijeme ljude mutavima (kao i slijepe ćoravima npr.), ali se ta uvreda proširila i na one koji "ne znaju ni beknuti" pa s obzirom da ne znaju ni beknuti a nije da su nijemi, mora da su ludi, blesavi, umno ograničeni pa je onda s vremenom izraz mutav postao sinonim za umno ograničene :D
Jel mi dobra teorija? :zubo:
Nije to teorija, to je očita stvar. :D
Ah, pa dobro onda. Ispravljao si Jalnuškog pa nisam bila sigurna što točno želiš reći.
I sad dok je malo mir s upitima, da ti se zahvalim za prethodne odgovore :)
Ne bi išlo. :D
Zahvaliti se znači odbiti. Možeš samo zahvaliti komu. ;)
I da, a kakva je to moja narav? :D
Pogledaj prethodne stranice. Oličenje sam strpljivosti, plemenitosti, ljubavi prema bližnjemu i posvemašnje nesebičnosti... ;)
Udala bi se za me svaka pametna cura. :D
Došla sam u napast da izeditiram svoj post i kažem ti da ti se priviđa jer je 2 ujutro :D
Hvala na ispravci. Ili ispravku? :D
Hvala, nisam bila sigurna kojeg je roda :)
A narav? Pa u zadnje vrijeme - za svaku pohvalu. Jesi dobro? :D ;)
Jesam, ali pokušavam biti forumaš godine. :D
Za riječ mucav (lokalizam?) nisam čula, ali mislim da je mutav pogrdan izraz za nijem i pretpostavljala sam da ima isti korijen kao i engleska riječ mute. A i upotrebljava se kad želiš nekoga uvrijediti jer ne zna ni beknuti. Mislim da je ovo značenje koje si ti naveo (lud itd.) prošireno. U smislu - ljudi su zvali nijeme ljude mutavima (kao i slijepe ćoravima npr.), ali se ta uvreda proširila i na one koji "ne znaju ni beknuti" pa s obzirom da ne znaju ni beknuti a nije da su nijemi, mora da su ludi, blesavi, umno ograničeni pa je onda s vremenom izraz mutav postao sinonim za umno ograničene :D
Jel mi dobra teorija? :zubo:
:misli: cek, cek, za mene je mucav onaj koji mu-ca, ne nije glup ni debilan nego mu-ca i nemoze pokoje rijeci izgovoriti u teku tj. cijelu recenicu mu-ca
za njeme i gluhe "nadimak" mucav mi ne pada na pamet i da li je to uvrijeda?
Ja nisam objašnjavala značenje riječi mucav, nego mutav ;)
Za ostala pitanja obrati se budućem forumašu godine :D
Ja stvarno nemam pojma ko je ta Molina Udovički Fotez, koja je navodno završila FDU (nije više Akademija)... Niti znam da se njene drame igraju u BG pozorištima... I još mi citiraš tu dramu o monahinjama u fruškogorskom manastiru...
P. S. Znaš li ti da je tebi omiljeni Njegoš pisao točka umesto tačka? :D
Zašto ovdje nekoliko Srba ima potrebu konstantno uplitati srpski jezik? To samo unosi nepotrebnu zbunjenost i donosi još manje potrebne dvojbe nama koji ovu temu čitamo ne samo iz znatiželje, nego i iz potrebe.
Ovo pišem najozbiljnije i najiskrenije, bez ikakvih loših namjera prema ikome.
Usput, ovom prigodom zahvaljujem stitichu i ostalima na nesebičnoj pomoći, koja mi je nerijetko od neprocjenjive vrijednosti, bez pretjerivanja.
Ne radi se o tome. Još ću jednom izneti svoju briljantnu tezu da je hrvatski jezik posrbljen. Taj se zaključak lako može izvesti posmatrajući hrvatski govor, 'namerno' insistiranje na određenim oblicima reči u hrvatskom te u 'varvarizmima' kao što je npr. konstrukcija trebam te (koja mi se, moram reći, u poslednje vreme sve više sviđa).
Meni je hrvatski jezik lepši od srpskog te tako ja govorim nekom kentaurskom (da upotrebim taj Stitchu omiljen pridev) inačicom hrvatskog / srpskog. Šta to zači? Znači da ja nikad neću govoriti tko, što nego uvek ko, šta, moći ću kad mi se prohte da kažem klarineta, a ne klarinet ili pak planet, a ne planeta. Naslonjenice ću raspoređivati kako Bog zapoveda, koristiću reči kao što je npr. pristojba. Eto... Da ne davim više. :D Nalupah se, sačuvaj Bože!
Jalnuški Diletant
09.04.2006., 17:30
Zahvaljujem na odgovorima. :)
Ajmo sad, nakon silnih zasluženih zahvala, na posao.
Muči me genitiv množine za mnoge riječi, a sada konkretno za sljedeće:
1) tvrtka
2) majka
Tvrtke; majke?
Jesi siguran da te ne muči dativ? ;)
EDIT: Blesava sam i površno čitam. Neću ovo izbrisati, samokažnjavanje zbog površnosti :zubo:
Tvrtke; majke?
Jesi siguran da te ne muči dativ? ;)
EDIT: Blesava sam i površno čitam. Neću ovo izbrisati, samokažnjavanje zbog površnosti :zubo:
Da te ne poznajem bolje, ...
Nego, kako je onda ispravno? Ja bih rekao majki i tvrtki, ali čini mi se da u posljednje vrijeme (10-ak) godina pokušavaju progurat majka... taj mi je izraz baš bezveze i neprirodan.
Da te ne poznajem bolje, ...
Nego, kako je onda ispravno? Ja bih rekao majki i tvrtki, ali čini mi se da u posljednje vrijeme (10-ak) godina pokušavaju progurat majka... taj mi je izraz baš bezveze i neprirodan."majaka" i "tvrdaka" :D
Just kidding ;)
Vidim da se nitko ne usudi, svi čekamo stitcha :zubo:
Jalnuški Diletant
11.04.2006., 11:16
Ajmo sad, nakon silnih zasluženih zahvala, na posao.
Muči me genitiv množine za mnoge riječi, a sada konkretno za sljedeće:
1) tvrtka
2) majka1.) tvrtki
2.) majki
Ajmo sad, nakon silnih zasluženih zahvala, na posao.
Muči me genitiv množine za mnoge riječi, a sada konkretno za sljedeće:
1) tvrtka
2) majka
U oba slučaja imaš dublete: tvrtka, tvrtki (s duljinom na posljednjem vokalu); majka, majki. Češći su oblici na "-i", ali deklinacija je stvar izbora i stila.
Daj mi nešto teže. ;)
1.) tvrtki
2.) majki
Napisah maloprije, to je samo dio.
OK, znači može i majki. To mi je bilo važno.
Mislim da se ne bih mogao prisiliti napisati nešto kao "Na skupu se okupilo dvadesetak majka".
Ili nedajbože, "jesi li bio jučer na koncertu Majka" :zubo:
tramuntana
11.04.2006., 11:39
Dragi Stitch,
možeš li mi malo pomoći oko suvremene informatičke terminologije?
Nailazim na sintagmu "incoming communications" koju prevode (čini mi se - neprimjereno) izrazom "dolazne komunikacije". Zatim je tu još i "upravljanje komunikacijama" i tome slično. Ovo se odnosi na najnovija svima znana "čuda tehnike", s kojima se može sve i svašta - a koja više i nisu nikakvo naročito čudo, no mislim da u jezičnom smislu imamu frku.;)
Pod kapu "dolaznih komunikacija" spada svašta - (dolazni) telefonski pozivi, poruke (različitog tipa), bla-bla-bla... - i sve se to naziva "komunikacijama". Ali kako to komunikacije mogu - dolaziti k nekome? Ako mi je došla SMS poruka (najbanalnije) - eventulano mogu reći da mi je došla informacija, zar ne?
Nešto mi u toj priči smrdi, ali ne mogu točno definirati...
Molim te za pomoć i objašnjenje.
A svi ti izrazi munjevitom brzinom ulaze u jezik - upravo s različitim marketinškim materijalima... I onda kad novi izraz tako uđe u uho - gabula! Tako nas je bio zaskočio npr. - streaming!
Kako se ti nosiš s novim tehnologijama i nazivljem? Smeta li ti to?
Ako imaš kakav prijedlog za streaming, npr., - reci nam svima!:)
Hvala unaprijed!
Jalnuški Diletant
11.04.2006., 11:46
OK, znači može i majki. To mi je bilo važno.
Mislim da se ne bih mogao prisiliti napisati nešto kao "Na skupu se okupilo dvadesetak majka".
Ili nedajbože, "jesi li bio jučer na koncertu Majka" :zubo:Ili: "Sastala su se rukovodstva 26 tvrtka."
ElliQuinn
12.04.2006., 07:46
A zašto ne "Sastala su se rukovodstva 26 tvrtaka?"
A zašto ne "Sastala su se rukovodstva 26 tvrtaka?"Jer onda mora biti "tvrdaka" :zubo:
Isto kao što nije "vježaba" nego "vještaba". :zubo:
Dragi Stitch,
možeš li mi malo pomoći oko suvremene informatičke terminologije?
Nailazim na sintagmu "incoming communications" koju prevode (čini mi se - neprimjereno) izrazom "dolazne komunikacije". Zatim je tu još i "upravljanje komunikacijama" i tome slično. Ovo se odnosi na najnovija svima znana "čuda tehnike", s kojima se može sve i svašta - a koja više i nisu nikakvo naročito čudo, no mislim da u jezičnom smislu imamu frku.;)
Pod kapu "dolaznih komunikacija" spada svašta - (dolazni) telefonski pozivi, poruke (različitog tipa), bla-bla-bla... - i sve se to naziva "komunikacijama". Ali kako to komunikacije mogu - dolaziti k nekome? Ako mi je došla SMS poruka (najbanalnije) - eventulano mogu reći da mi je došla informacija, zar ne?
Nešto mi u toj priči smrdi, ali ne mogu točno definirati...
Molim te za pomoć i objašnjenje.
A svi ti izrazi munjevitom brzinom ulaze u jezik - upravo s različitim marketinškim materijalima... I onda kad novi izraz tako uđe u uho - gabula! Tako nas je bio zaskočio npr. - streaming!
Kako se ti nosiš s novim tehnologijama i nazivljem? Smeta li ti to?
Ako imaš kakav prijedlog za streaming, npr., - reci nam svima!:)
Hvala unaprijed!
"Dolazne poruke" jedino ima smisla, jer je "komunikacija" viši pojam koji podrazumijeva dvostrano izmjenjivanje informacija. "Dolazni pozivi" bio bi pleonazam, na neki način, jer je logično da odnekud dolaze. Možda je bolje rješenje "prihvaćeni pozivi", "neodgovoreni pozivi" i slično.
Za "streaming" nemam alternative, a ni pretenzija da budem novi Šulek. Promijenim i prilagodim što god mogu, a što ne - ostavim.
Usput, jučer sam u knjizi o književnosti starih naroda našao grad Falidžu. Znam da se arapski "u" katkad transkribira kao "u", a katkad kao "i", ovisno o jeziku prenositelju. Eh, sad me zanima zašto se od toga odustalo pa svugdje u novinama imamo Falluju. A nisu je pisali diletanti nego Ježić, Katičić i ostali naši stručnjaci za arapsku, indijsku, općenito orijentalnu književnost.
Zašto to spominjem? Zato što je znakovito to odustajanje od tradicije. Nekad smo i informatičko nazivlje više prevodili. A sada se terminologija uglavnom preuzima u izvornom obliku. Tako je lakše, a i čovjek ne treba naprezati mozak.
Jalnuški Diletant
14.04.2006., 15:42
A zašto ne "Sastala su se rukovodstva 26 tvrtaka?"Je l' to genitiv u množini od riječi "tvrtak"? :D
Stari genitiv množine glasio bi tvrtkah. Šteta što se od toga odustalo. ;)
Jalnuški Diletant
14.04.2006., 19:46
Stari genitiv množine glasio bi tvrtkah. Šteta što se od toga odustalo. ;)Po Dalmaciji i dan-danas ponegdje zvuči "tvrtkov".
"Od neba do zemje ima točno: sedan kvadriljunov, biljunov, triljunov, miljunov nebeski' metrićov."
Tvrdi Bepo, lokalni mistik i prorok. :mig:
vBulletin® v3.8.4, Copyright ©2000-2013, Jelsoft Enterprises Ltd.