PDA

View Full Version : Jezični savjetnik 1


stranice : 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 [29] 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53

Manaslu11
07.02.2007., 10:34
Nemojte se svađati. Didi je u postu 7132 sve rekla.
A na Babića i njemu slične ne vrijedi trošiti riječi. Ipak, dodao bih samo:
«Već sam fakat što se naši pravopisi, takoreći, sezonski mijenjaju, već sam taj fakat govori o natprosječnoj nadarenosti naše cilindraške, kaligrafske, pravopisne rase!»
(Miroslav Krleža: Na rubu pameti, 1938.)

velouria
08.02.2007., 14:49
Narudžba ili narudžbenica?

Didi
08.02.2007., 14:55
Narudžba ili narudžbenica?I jedno i drugo: narudžba je čin naručivanja, a narudžbenica obrazac na kojem ispunjavaš podatke za narudžbu.

ElliQuinn
08.02.2007., 15:27
Šema ili shema?

cp.tar
08.02.2007., 15:29
Šema ili shema?Shema.

Drifter_in_Night
09.02.2007., 12:39
Što znači riječ pastiš?

Didi
09.02.2007., 12:55
Što znači riječ pastiš?Oponašanje, krivotvorina, i to loša.

Abyssus
09.02.2007., 12:56
Imitacija, krivotvorina (talijanizam > galicizam).

Edit: Kako uvijek stigneš? :D

Bjanka
09.02.2007., 13:20
Pozdrav svima. Vidim da ovdje ima vrlo pametnih ljudi pa vas molim za pomoć.Što je pravilno:
prema tomu ili prema tome
obaveza ili obveza
kompjuter, računalo ili računar
efikasno ili učinkovito

Hvala unaprijed:)

Abyssus
09.02.2007., 13:29
prema tomu ili prema tome
Oboje. Nekoć je navezak -u bio striktno za dativ, a -e za lokativ, danas je isti drek. Možeš i prema tom. ;)

obaveza ili obveza
Može oboje, ali pravopisci vele - obveza. Kretenski je potiskivati živu obavezu.

kompjuter, računalo ili računar
Računalo. :cerek:
Ili kompjutor (premda ja tako nikad neću pisati).

efikasno ili učinkovito
Može oboje, ali rvacko je učinkovito, djelotvorno.

Bjanka
09.02.2007., 13:47
Hvala puno na učinkovitom odgovoru:)
Vjerujte da je vama u Hrvatskoj puno lakše boriti se s ovim silnim dvojbama nego meni u Hercegovini. Kod nas se nameću sve najgore opcije. Forsira se obveza i obvezatno ali se, nažalost, obaveza tretira kao "nehrvatska", što vjerujem, nije točno. NA snazi je tzv. sustavno silovanje jezika:) Da još nešto upitam, tokom ili tijekom ?Znam da je "rvackije" ovo drugo, ali je li "nervacki" reći tokom ? Može preporuka za normalan pravopis i gramatiku hrvatskog jezika:) (osobno, cijenim prof.Pranjkovića )
Pozdrav

Abyssus
09.02.2007., 14:44
Vjerujte da je vama u Hrvatskoj puno lakše boriti se s ovim silnim dvojbama nego meni u Hercegovini. Kod nas se nameću sve najgore opcije.
Jesi ti sigurna da ne živiš u Hrvatskoj? :D

NA snazi je tzv. sustavno silovanje jezika
Kod nas to nije sustavno, nego analno. Onako, i ne skužiš, a oni otraga navale.

Da još nešto upitam, tokom ili tijekom ?Znam da je "rvackije" ovo drugo, ali je li "nervacki" reći tokom ?
I tijek i tok izvedeni su iz staroslavenskog korijena tek- i u objema riječima proveden je prijevoj (promjena korijenskog samoglasnika, u prvome u ě, a u drugome u o). Analogija ti je kod rek- s istim fleksijama. Oba su oblika dugo u uporabi zajedno sa svojim izvedenicama (npr. tijek > utjecaj, tok > potok, utok). Uglavnom, značenjske nijanse postoje, ali to sve ovisi o interperetaciji. :D Oba bi oblika trebala biti ravnopravna jerbo se s vremenom sve više izjednačivaše, nekako mi se čini da se preferira tijek zbog ovog vrlog ije u njem. Neću se začuditi ako ću se jednog dana kupati u nekom potijeku na otijeku. :D

Inače, što se posvjedočenja tiče, u hrvatskom su jeziku u uporabi otprilike jednako vremena, katkad se u prostornoj raslojenosti razlikovala sinonimna uporaba obiju riječi. No, što se staroslavenskog tiče, i ondje već imamo odraze obaju prijevojnih stupnjeva, npr. otokъ i těĉiti. Tijek i njegove izvedenice imale su vremensko i apstraktnije značenje, a tok prostorno i konkretnije. Tako je ostalo uglavnom i danas (riječni tok, kružni tok, potok i otok; tijek vremena, utjecaj, istjecanje).

Forsira se obveza i obvezatno ali se, nažalost, obaveza tretira kao "nehrvatska", što vjerujem, nije točno.
Naravno da nije točno. Obaveza i jest jedino pravilno, ma što neki nazovifilolozi tvrdili. Imamo a u obaveza koje je odraz poluglasa (obъ + vęzati >ob'vezati > obavezati). Obveza je umjetna.

(osobno, cijenim prof.Pranjkovića )
A onda kupi njegovu gramatiku, suautor je Silić. Izdana je prošle godine, neke kakaste boje, a moje izdanje smrdi po ribi. Zato je ne volim. I 8. izdanje BFM-a smrdi mi također. Slučajnost? :D

Bjanka
09.02.2007., 15:36
Hvala, hvala...:)
Može još jedno pitanje (što bi ovi moji rekli - upit)?
Kako se pravilno piše bar kod ili barkod ?

cp.tar
09.02.2007., 17:04
Hvala, hvala...:)
Može još jedno pitanje (što bi ovi moji rekli - upit)?
Kako se pravilno piše bar kod ili barkod ?Ja bih napisao bar-kod... jer mi je prijevod (koji sam negdje čak i vidio) "štapićasti kod" preblesav.

ElliQuinn
09.02.2007., 17:31
Ja bih napisao bar-kod... jer mi je prijevod (koji sam negdje čak i vidio) "štapićasti kod" preblesav.
Bi li "prugasti kod" zvučao bolje?

Abyssus
09.02.2007., 17:32
Obično su po knjigama prevodili kao crtični kod.

Platonov
09.02.2007., 20:30
Molila bih za savjet:
a) ugljikov ili ugljični (dioksid)?
b) podsaharska ili subsaharska (Afrika)
Hvala lijepa :)

Didi
10.02.2007., 06:23
Molila bih za savjet:
a) ugljikov ili ugljični (dioksid)?
b) podsaharska ili subsaharska (Afrika)
Hvala lijepa :)a) ugljični dioksid
b) subsaharska

Didi
10.02.2007., 06:25
Bi li "prugasti kod" zvučao bolje?Meni zvuči izvrsno. Mnogo bolje i od crtičnog, a pogotovo od štapičastog koda.

Didi
10.02.2007., 06:33
Forsira se obveza i obvezatno ali se, nažalost, obaveza tretira kao "nehrvatska", što vjerujem, nije točno.Dodala bih nešto onome što je Abyssus napisala, a nadam se da nije prekasno za savjet. Lik obveza, kao i obveznik odnosno obvezni, funkcioniraju u okviru specijalizirane terminologije (vojna obveza, porezni obveznik, obvezno pravo, obvezni odnosi), a u svakodnevnim se situacijama pojavljuje obaveza: recimo, "seks bez obaveza". :cerek:

Platonov
10.02.2007., 09:19
a) ugljični dioksid
b) subsaharska

Hvala, Didi :)

Manaslu11
11.02.2007., 13:06
Još jedno (nešto češće) značenje riječi pastiš (pastiche): krparija, napravljena miješanjem i spajanjem dijelova različitih već poznatih radova.
Usput, Dalmatinci imaju dijalektalni izraz paštroć, koji se koristi za razne stvari, npr. za patvoreno vino.

Abyssus
11.02.2007., 13:19
Da, ali nije od istog korijena.

Didi
11.02.2007., 14:23
Da, ali nije od istog korijena.Ali jest. Došlo je od venecijanskog pastròcio, što je u standardu pastrocchio, a u vezi je s pasticcio, od kojeg su pak Francuzi napravili pastiche.

Abyssus
11.02.2007., 14:51
Pastiš imaš još od krnjeg latinskog pasticium, dalje u talijanski pa u francuski. I uvijek ima veze (još od lat. pasta) s pitama, tijestom i inim finim stvarcama.

Mi smo s Matasovićem paštroć izvodili od apparecchiare (ven. parechiar). Paštroć znači nešto loše pripremljeno, ofrlje. Logičnije je izvoditi iz pripremanja, kao i u navedenoj tal. riječi, nego pite i inih. Jedino ako impliciraš da Dalmatinci loše kuhaju. :D

Meni tak svejedno, baš me briga za paštroć, ali bilo je to zanimljivo predavanje. :cerek:

Didi
11.02.2007., 17:11
Pastiš imaš još od krnjeg latinskog pasticium, dalje u talijanski pa u francuski. I uvijek ima veze (još od lat. pasta) s pitama, tijestom i inim finim stvarcama.Sad se kaže krnji latinski? Mi smo to zvali vulgarni latinitet, ali dobro. A i u latinski je došlo iz grčkog. Pa si ti misli. :p

Mi smo s Matasovićem paštroć izvodili od apparecchiare (ven. parechiar). Paštroć znači nešto loše pripremljeno, ofrlje. Logičnije je izvoditi iz pripremanja, kao i u navedenoj tal. riječi, nego pite i inih. Jedino ako impliciraš da Dalmatinci loše kuhaju. :DJe li možda gospodin lingvist objasnio i otkuda se u "paštroć" pojavilo t kojega u parechiar nema?

Abyssus
11.02.2007., 17:22
To ga ja odmilja tako. :D

Otkud je došlo? Pa ti bi trebala znati koja je drugo lingvističko univerzalno objašnjenje nakon laringala - analogija. :D


Usput, passein > pastos?

Manaslu11
11.02.2007., 18:09
Od apparecchiare, venecijanski parechiar, dolazi opet dijalektalno dalmatinsko pari (s akutom na drugom, a u današnje vrijeme s kratkouzlaznim na prvom i dužinom na drugom slogu), sa značenjem izgleda, nalikuje. Ne isključujem ništa a priori, ali kako su u navedenom slučaju promjene minimalne, teško je vjerovati da bi onda za paštroć bile tako velike.

Didi
11.02.2007., 18:13
To ga ja odmilja tako. :DPa, kvragu, uopće nije krnji. Dapače, razbujao se i razvio u odnosu na original, tako da ga se ni prepoznati ne može. :p

Otkud je došlo? Pa ti bi trebala znati koja je drugo lingvističko univerzalno objašnjenje nakon laringala - analogija. :DZato i pitam. Je li ponudio kakvu analogiju?

O, fra Vilime, zašto nikad nisi uza me kad te trebam! :moli:


Usput, passein > pastos?Aha. Množina srednjeg roda. Sa značenjem "kaša". Pa mi sad reci da nije povezano s pastišom i paštroćom. :cerek:

Didi
11.02.2007., 18:17
Od apparecchiare, venecijanski parechiar, dolazi opet dijalektalno dalmatinsko pari (s akutom na drugom, a u današnje vrijeme s kratkouzlaznim na prvom i dužinom na drugom slogu), sa značenjem izgleda, nalikuje. Ne isključujem ništa a priori, ali kako su u navedenom slučaju promjene minimalne, teško je vjerovati da bi onda za paštroć bile tako velike.Ama ne. Od parechiar dolazi "parićat", a "parit" dolazi od apparire.

Abyssus
11.02.2007., 18:21
Je, ponudio je, zato i velim. O tom je mljeo pola sata dok su mu djeca cedevitu pila u prvom redu. :D

Ali pas mu mater ako je se ja sjećam (Kopitaru?). Pogledat ću što zapisah. :D

Manaslu11
11.02.2007., 18:35
Ama ne. Od parechiar dolazi "parićat", a "parit" dolazi od apparire.Uups, u pravu ste, kolegice. S tim da je «parićat» opstalo na sjevernom Jadranu, a u Dalmaciji na otocima. U govorima obalnog područja srednjeg Jadrana mislim da se ne pojavljuje.

Academia
12.02.2007., 15:49
U mom okruzenju u zadnje vrijeme cujem puno ljudi koji govore "On je htjeo nesto", pa vas molim da mi razjasnite, tko se razumije u gramatiku i pravopis - znam da neke rijeci trenutno u pravopisu dobivaju novi status, ali ovo meni nikako ne zvuci ispravno.

Zar se ne kaze:
ona je htjela, ali on je htio ?

Molim da mi istu situaciju objasnite za glagole donijeti, vidjeti i smjeti.
(donio, vidio, smio:confused: )

Drifter_in_Night
12.02.2007., 16:08
Je li "oprava" isto što i odjeća (barem sam je ja tako tumačio :p) ili ta riječ ima neku točniju definiciju? Btw, zašto te riječi nema u Anićevom rječniku *zbunj*?

Eh da, još jedno pitanje... Stavlja li se uvijek crtica kada se piše ovakav oblik epiteta: iscrpljeno-crna noć? Pitam, budući da sam negdje vidio da se stavlja crtica, a negdje ne, pa me buni...

azucena
12.02.2007., 16:20
U mom okruzenju u zadnje vrijeme cujem puno ljudi koji govore "On je htjeo nesto", pa vas molim da mi razjasnite, tko se razumije u gramatiku i pravopis - znam da neke rijeci trenutno u pravopisu dobivaju novi status, ali ovo meni nikako ne zvuci ispravno.

Zar se ne kaze:
ona je htjela, ali on je htio ?

Molim da mi istu situaciju objasnite za glagole donijeti, vidjeti i smjeti.
(donio, vidio, smio:confused: )

Ispravno je htio, a ne htjeo.Ljudi se obično ravnaju po infinitivu što je relativno točno za ž.r., ali ne i muški. Što se tiče donijeti-donio, vidjeti-vidio, smjeti-smio, U ženskom rodu-donijela, vidjela, smjela.

Didi
12.02.2007., 16:49
Je li "oprava" isto što i odjeća (barem sam je ja tako tumačio :p) ili ta riječ ima neku točniju definiciju? Btw, zašto te riječi nema u Anićevom rječniku *zbunj*?

Eh da, još jedno pitanje... Stavlja li se uvijek crtica kada se piše ovakav oblik epiteta: iscrpljeno-crna noć? Pitam, budući da sam negdje vidio da se stavlja crtica, a negdje ne, pa me buni...Oprava je stara riječ za haljinu. Lijepa, ali se više ne rabi, osim ako baš želiš arhaizirati tekst. To je ujedno i razlog zašto je nema kod Anića.

U primjeru kakav si naveo crtica se nikada ne stavlja.

Drifter_in_Night
12.02.2007., 17:24
U primjeru kakav si naveo crtica se nikada ne stavlja.

Ma nije mi važan taj primjer, to sam stavio isključivo radi toga da kroz primjer lakše objasnim što me zapravo zanima, a koliko se može vidjeti i dalje nemam pojma kada se koristi crtica. Pa bih molio za pojašnjenje kada se u takvim slučajevima stavlja, a kada ne ... Možda barem neko skraćeno pravilo, ako je opširna varijanta previše zahtjevna za napisati :zubo:.

Recimo kod papreno-kreaturalni bi bila crtica... No meni i dalje nije jasno koje je pravilo.


I da, što to znači fablel?


Btw Didi, zahvaljujem na prijašnjem odgovoru.

ElliQuinn
12.02.2007., 21:46
Oprava je stara riječ za haljinu. Lijepa, ali se više ne rabi, osim ako baš želiš arhaizirati tekst. To je ujedno i razlog zašto je nema kod Anića.

U primjeru kakav si naveo crtica se nikada ne stavlja.
Pa, još uvijek se koristi na Banovini. Ne prečesto, ali svi znaju o čemu govoriš.

cp.tar
12.02.2007., 21:48
Je, ponudio je, zato i velim. O tom je mljeo pola sata dok su mu djeca cedevitu pila u prvom redu. :D

Ali pas mu mater ako je se ja sjećam (Kopitaru?). Pogledat ću što zapisah. :DPojma nemam, nama je fonologiju stoka držao... ta nam riječ nije došla na dnevni red.

Al je zato stoka rekonstruirao jednoć "pizda ti materina"... :zubo:

cp.tar
12.02.2007., 21:49
Oprava je stara riječ za haljinu. Lijepa, ali se više ne rabi, osim ako baš želiš arhaizirati tekst. To je ujedno i razlog zašto je nema kod Anića.Imaš je inače u većini epizoda M.A.S.H.-a, barem u verziji titlova koja je išla na HRT-u.

Bjanka
14.02.2007., 10:19
Mudre glave, može par savjeta:)
lift ili dizalo
soliter ili neboder
nadležan ili mjerodavan
Hvala :kiss:

Abyssus
14.02.2007., 10:37
Pa i nama je stoka fonologiju držao. Ovo je bilo na povijesnom dijelu, raspričao se čovjek. :)
Kao da bi stoka rekonstruirao takve stvari. Znaš njegov izbor: i kako bi se na hetitskom reklo "vime"?! i slično. Od leksika voli vimena, menstruacije, rajčice, penise, pizde materine, gutanja... Ah. :cerek: :lol: I omiljeno mu: sad znate da su feministice (d^heh1mh1neh2 :D) dojilje. :D

lift > dizalo
soliter > neboder
(što mi kalkove volimo)
nadležan > mjerodavan

Bjanka
14.02.2007., 11:00
:confused:

Abyssus
14.02.2007., 11:01
Ti gledaš samo donji dio i desnu stranu. :D

bušiona
14.02.2007., 13:40
mislim da je ova rasprava oko padeža ovih krenula krivim smjerom. ne bi li trebalo biti svejedno kojim redosljedom djeca nešto uče?

Dunj@
14.02.2007., 13:46
a zakaj onda redoslijed postoji? ili su nove generacije gluplje od nas starih koji smo jedva imali ploču i kredu?
molim, ja sam počela s pločicama, dakle čak i bez olovke!

Didi
14.02.2007., 20:38
a zakaj onda redoslijed postoji? ili su nove generacije gluplje od nas starih koji smo jedva imali ploču i kredu?
molim, ja sam počela s pločicama, dakle čak i bez olovke!Samo zato što su grčki geometri zamišljali padeže kao polumjere u četvrtini kruga, pri čemu je nominativ bio početna okomica, a ostali su se polumjeri naginjali ili padali, zbog čega se i zovu padeži. Nekakvog "unutrašnjeg" razloga nema.


Oni su to navodno crtali na pijesku, dakle, čak i bez pločice i krede.:cerek:

Billi
15.02.2007., 14:58
sto znaci rijec fojba, od kud dolazi i kak se to veli na engleskom?

g2slep
15.02.2007., 15:12
sto znaci rijec fojba, od kud dolazi i kak se to veli na engleskom?

to je vrtača ili jama

hole valjda na engleskom

Billi
15.02.2007., 15:26
ajme koja bezvezna rijec. povezala jesam da se radi o nekim jamama ali nisam bila ziher dal se radi o necemu drugacijem...

thnx

aquama
15.02.2007., 20:04
zanima me slijdeće:

Kako glasi pridjev od imenice bakar (Cu) ?
Kako je pravilnije reći:

1) Bakrene legure, ili
2) Bakarne legure ?

....ili da ostanem na :

....bakar i njegove legure.....

:-)

fala sima šteri mi očeju pomoći!! ( Hvala svima koji su mi voljni pomoći)

dk1
16.02.2007., 13:10
bakarne i bakrene kao drvne i drvene

enigma
16.02.2007., 13:24
bakrene legure iako meni bakar i njegove legure zvuci isto sasvim ok.

Nymann
16.02.2007., 19:16
Jel' gledao neko Otvoreno s Babićem, Ladanom...? :D

Abyssus
16.02.2007., 19:37
Zaboravljaš najbitnijeg. ;)

g2slep
17.02.2007., 10:27
Jel' gledao neko Otvoreno s Babićem, Ladanom...? :D

ja jesam jedan dio
trebali su davno u penziji bit, Babić više ništa ni ne čuje

Nymann
17.02.2007., 14:39
Zaboravljaš najbitnijeg. ;)

Škarića? Ili možda Škariča?

Nymann
17.02.2007., 14:40
Meni je, recimo, velezgoditak savršena reč, a oduševila me i čavrljaonica. Fantastično. :D

cp.tar
17.02.2007., 15:37
Škarića? Ili možda Škariča?Najbitniji je ipak Kapović. :kava:

Nymann
17.02.2007., 20:10
Najbitniji je ipak Kapović. :kava:

Treba ga šutnuti s lingvistike, ne zna ni ortoepiju, Škarić ga je verovatno hteo mlatnuti nekom šerpetinom... Što ne znači da Škarić pravilno govori...

Abyssus
17.02.2007., 20:59
ne zna ni ortoepiju
:rofl:

Lee Champa
18.02.2007., 05:19
a zakaj onda redoslijed postoji? ili su nove generacije gluplje od nas starih koji smo jedva imali ploču i kredu?
molim, ja sam počela s pločicama, dakle čak i bez olovke!

:D Još imam ploćicu i pisalo:D
:D :D A meni ukinuli gotiku i to bez pitanja!:cry:

cp.tar
18.02.2007., 10:14
Treba ga šutnuti s lingvistike, ne zna ni ortoepiju, Škarić ga je verovatno hteo mlatnuti nekom šerpetinom... Što ne znači da Škarić pravilno govori...Ne znam kakve veze ima ortoepija s lingvistikom, za početak... i da, Škarić je tek fonetičar, za što mi jednako tako nije jasno kakve veze ima s jezikom... :kava:

maruša1
19.02.2007., 21:54
Imam problem i molim vas pomozite!


1. Kako da najlakše prepoznam u tekstu radili se o odnosnoj zamjenici što ili vezniku što?

2. Kad bi starica utonula u polusan i ja shvatio da je ništa ne dotiče od svega što sam ja kadar smisliti, ništa od svega što je oko nas, što zdrav čovjek vidi i može čuti, ustao sam i obavio po kući gomilu svakodnevnih poslova, ulazeći povremeno u sobu k njoj i dobacujući u prolazu po koje od onih teških pitanja o ostavštini.

Didi
20.02.2007., 05:41
Zar "što" može biti veznik? Koliko znam, to je zamjenica. Odnosna ili upitna.

U sva tri slučaja u ovom tekstu riječ je o odnosnoj zamjenici.

Kako ih prepoznati? Pokušaj s preoblikom. Nemam sada više vremena, možda ti netko napiše par savjeta u međuvremenu, a ako ne, pokušat ću ja kasnije.

maruša1
20.02.2007., 10:50
Zar "što" može biti veznik? Koliko znam, to je zamjenica. Odnosna ili upitna.

U sva tri slučaja u ovom tekstu riječ je o odnosnoj zamjenici.

Kako ih prepoznati? Pokušaj s preoblikom. Nemam sada više vremena, možda ti netko napiše par savjeta u međuvremenu, a ako ne, pokušat ću ja kasnije.

Pa ja više ništa ne kužim.:bang:

Evo jedan primjer iza testa standardnog:

Kad bi starica utonula u polusan i ja shvatio da je ništa ne dotiče od svega što sam ja kadar smisliti, ništa od svega što je oko nas, što zdrav čovjek vidi i može čuti, ustao sam i obavio po kući gomilu svakodnevnih poslova, ulazeći povremeno u sobu k njoj i dobacujući u prolazu po koje od onih teških pitanja o ostavštini.

U tom tekstu je samo drugi što boldan i podvučen da bi par zadataka poslije tražili da se odredi vrsta zavisnih rečenica podcrtanim veznicima.
Tako zaključujem da što može biti veznik.

Ja ga u testu nisam označila padežom iako sam bila uvjerena da se radi o odnosnoj zamjenici i asistentica ga je zaokružila jer je trebalo napisati da je u A. Pa kako da napišem da je u A kad su ga oni već odredili da je veznik.

gatto
20.02.2007., 20:02
Na podforumu Dijaspora imamo malu polemiku o tome kako se piše nasreću, odvojeno ili skupa? Ne misli se na igre na sreću, nego baš na ono kada se kaže nasreću, nažalost i sl.

Nasreću, postoji tema Jezični savjetnik pa mogu pitati ovdje. :)

Thresholder
21.02.2007., 00:07
Na podforumu Dijaspora imamo malu polemiku o tome kako se piše nasreću, odvojeno ili skupa? Ne misli se na igre na sreću, nego baš na ono kada se kaže nasreću, nažalost i sl.

Nasreću, postoji tema Jezični savjetnik pa mogu pitati ovdje. :)"nasreću" srecom valjda ne postoji u hrvatskome. Ili se barem nadam da je tako.

Ali mene zanima nesto drugo. Zar ovdje mora biti zarez poslije onog "nasrecu" (ili "srecom" - svejedno za ovo pitanje)?? Naime (ovdje namjerno ne stavljam zarez!) precesto primjecujem u medijima, ali i kod vodecih savjetnika na ovom Savjetniku, da nepotrebno sjeckaju recenice iza raznih izraza (priloga?) kao sto su naime, dakle, nazalost/srecom, pak i dr. A kad su doticni izrazi u sredini recenice, onda su zarezi i ispred i iza izraza. Bez veze!

A onda ljudi vise ne znaju kad je sto (ne)pravilno pa onda stavljaju zareze svugdje... Evo na HTV-u, recimo, (--> ovdje zarezi ipak moraju ici!, ali je nepotreban iza onoga "evo") vidim u teletekstu da je "umro spiker V. Mahovlic u 75. godini, nakon duge i teske bolesti". Ili je cesto pak(--> ovo "pak" bez zarezâ!) u izvjestajima s cesta napisano da je "cesta zatvorena, zbog radova...".

Abyssus
21.02.2007., 02:27
Srećom i nasreću što imamo ovakve jezikoslovce.

Minchika
21.02.2007., 10:14
Maruša, pomoći će ti ako taj "što" pokušaš zamijeniti s "koji" - ako se mogu zamijeniti bez promjene smisla rečenice, onda je riječ o vezniku (i ne stavljaš padež gore), a ako se ne mogu zamijeniti - riječ je o zamjenici (i stavljaš padež u testu).

maruša1
21.02.2007., 12:52
Maruša, pomoći će ti ako taj "što" pokušaš zamijeniti s "koji" - ako se mogu zamijeniti bez promjene smisla rečenice, onda je riječ o vezniku (i ne stavljaš padež gore), a ako se ne mogu zamijeniti - riječ je o zamjenici (i stavljaš padež u testu).


:kiss: :s Hvala!

Minchika
21.02.2007., 16:45
Nema na čemu...

Nymann
23.02.2007., 00:29
Ne znam kakve veze ima ortoepija s lingvistikom, za početak... i da, Škarić je tek fonetičar, za što mi jednako tako nije jasno kakve veze ima s jezikom... :kava:

Ima veze s time da je neko znanstveni novak, i to jezičar, koji bi kao i svaki budući predavač na fakultetu trebao govoriti pravilno. Da ne pilim sad o tome kako bi svi trebalo pravilno govoriti...

Nymann
23.02.2007., 00:32
A onda ljudi vise ne znaju kad je sto (ne)pravilno pa onda stavljaju zareze svugdje... Evo na HTV-u, recimo, (--> ovdje zarezi ipak moraju ici!, ali je nepotreban iza onoga "evo") vidim u teletekstu da je "umro spiker V. Mahovlic u 75. godini, nakon duge i teske bolesti". Ili je cesto pak(--> ovo "pak" bez zarezâ!) u izvjestajima s cesta napisano da je "cesta zatvorena, zbog radova...".

Ala ti naklapaš! Ko baba u groznici. Navalio si ko Muhamed u raj. :rolleyes:

cp.tar
23.02.2007., 08:05
Ima veze s time da je neko znanstveni novak, i to jezičar, koji bi kao i svaki budući predavač na fakultetu trebao govoriti pravilno. Da ne pilim sad o tome kako bi svi trebalo pravilno govoriti...:rofl:

Ne znam niti jednog jedinog predavača - uključujući Škarića - koji govori pravilnim hrvatskim standardom.

Niti jednog jedinog.

Opet, Kapović ima prilično pravilne novoštokavske naglaske, što je daleko bliže ortoepiji hrvatskog jezika nego što joj dođe Škarić.

Što se pak tiče samog koncepta pravilnog govorenja, muka mi je svaki put kad to čujem.
Svako je govorenje pravilno, osim s obzirom na standard, kad je svako govorenje nepravilno jer će uvijek neko obilježje odstupati od propisanog standarda.

Pridodaj tome da je Kapović prvenstveno lingvist, deskriptivist, a ne glupi preskriptivistički kroatist, pa će ti možda nešto biti i jasnije...

Uglavnom, koliko vidim, nemaš argumente protiv bilo čega što je Kapović rekao, ve ga napadaš ad hominem.
Jadno.

P.S. Kapović nije budući predavač na fakultetu.

aliteracija
23.02.2007., 17:39
Da li u uzročnoj rečenici "kako" važi jednako kao "budući da", ili sam ipak nepismena? Npr. Kako mi olovka nije trebala, posudila sam ju njoj. :confused:

I ovo: Još nije došlo vrijeme da umre. - Nije to vremenska, jelda :cry: Onda kakva je?

Thresholder
23.02.2007., 17:42
Ala ti naklapaš! Ko baba u groznici. Navalio si ko Muhamed u raj. :rolleyes:Kad me jezikoslovac tvoga kalibra kritizira, onda je to sigurni pokazatelj da sam u pravu. ;)

x-type
24.02.2007., 21:27
postoji li hrvatski izraz za francuski grad Nice? stalno se govori Nica, a ja nigdje nisam vidio da se tako piše

Nymann
25.02.2007., 11:14
Ne znam niti jednog jedinog predavača - uključujući Škarića - koji govori pravilnim hrvatskim standardom.

Niti jednog jedinog.

Opet, Kapović ima prilično pravilne novoštokavske naglaske, što je daleko bliže ortoepiji hrvatskog jezika nego što joj dođe Škarić.

Mora da sam slušao nekog drugog. Jer nisam čuo ni “n” od novoštokavskog. A Škarića sam pomno pratio, i bolje govore Ladan i Babić. Babić onako starinski, skoro crnogorski, a Ladan malo nategnuto štokavski, iako je rođen u Srbiji.

Što se pak tiče samog koncepta pravilnog govorenja, muka mi je svaki put kad to čujem.
Svako je govorenje pravilno, osim s obzirom na standard, kad je svako govorenje nepravilno jer će uvijek neko obilježje odstupati od propisanog standarda.

To je kao da kažeš da je svaki deo jezičnog sustava deo standarda. A nije. Dakle, postoji pravilan govor, i ako već pišeš standardnim, onda tako trebaš i govoriti.

Pridodaj tome da je Kapović prvenstveno lingvist, deskriptivist, a ne glupi preskriptivistički kroatist, pa će ti možda nešto biti i jasnije...

Uglavnom, koliko vidim, nemaš argumente protiv bilo čega što je Kapović rekao, ve ga napadaš ad hominem. Jadno.

P.S. Kapović nije budući predavač na fakultetu.

Prvo si veš u kopiranju grudih, naročito stitchovskih metoda, a drugo, nisam od njega ni imao šta da čujem. Jer je govorio vrlo kratko. I nije imao u šta da me ubedi kada sam ja već za “neću” i “strelicu”. I za “ć” u hrvatskom jeziku.

To što je on deskriptivist, mene uopšte ne zanima. Očekujem i od čistačice da zna naglaske, kao što npr. u Srbiji svaka koja ne radi u nekoj zabiti zna, a pogotovo od sveučilišnog profesora, bilo da predaje na Kineziološkom, bilo na Filozofskom.

I nemoj mi replicirati na ovo, jer će se rasprava rastegnuti, a stvarno više ne znam što bih rekao. Imam osećaj da me uopšte ne slušaš. A nije ni bitno. :)

Nymann
25.02.2007., 11:16
Kad me jezikoslovac tvoga kalibra kritizira, onda je to sigurni pokazatelj da sam u pravu. ;)

Slatko sam se nasmejao. :D

Didi
25.02.2007., 11:23
Da li u uzročnoj rečenici "kako" važi jednako kao "budući da", ili sam ipak nepismena? Npr. Kako mi olovka nije trebala, posudila sam ju njoj. :confused:

I ovo: Još nije došlo vrijeme da umre. - Nije to vremenska, jelda :cry: Onda kakva je?Prvo. Da, "kako" može biti i uzročni veznik. Razlika između njega i "budući da" formalno je u tome što uzročna rečenica koja počinje tim veznikom redovito dolazi ispred glavne.

Drugo. Nije vremenska. Meni idu na živce takve analize, ali mislim da u našoj gramatici to tumače tako da je "vrijeme je došlo" predikat, a "da se umre" subjekt. Možda će to noviji gramatičari bolje znati.

Didi
25.02.2007., 11:29
I nije imao u šta da me ubedi kada sam ja već za “neću” i “strelicu”. I za “ć” u hrvatskom jeziku.Oprosti, ali što ti, kao izvorni srpski ili crnogorski govornik, još te nisam uspjela odrediti, imaš biti za nešto u hrvatskom jeziku. Možeš imati svoje mišljenje, ne sporim, baš kao što i ja odavno mislim da je ćirilica suvišna ili da se strana imena i nazivi na ćirilici uopće ne moraju pisati fonetski, ali ne možeš biti za to.

aliteracija
25.02.2007., 13:07
Prvo. Da, "kako" može biti i uzročni veznik. Razlika između njega i "budući da" formalno je u tome što uzročna rečenica koja počinje tim veznikom redovito dolazi ispred glavne. Spas http://i168.photobucket.com/albums/u180/nakolk/sn/banana.gif

Drugo. Nije vremenska. Meni idu na živce takve analize, ali mislim da u našoj gramatici to tumače tako da je "vrijeme je došlo" predikat, a "da se umre" subjekt. Možda će to noviji gramatičari bolje znati. A sramoto moja :cry:

cp.tar
25.02.2007., 21:58
To je kao da kažeš da je svaki deo jezičnog sustava deo standarda. A nije. Dakle, postoji pravilan govor, i ako već pišeš standardnim, onda tako trebaš i govoriti.Standard je - naročito u govoru - idealizacija.

Ne vjerujem da je itko sposoban govoriti savršenim standardom, dok je u pismu to ipak nešto drugačije.
Prvo si veš u kopiranju grudih, naročito stitchovskih metoda, a drugo, Što god ovo značilo... :misli:
nisam od njega ni imao šta da čujem. Jer je govorio vrlo kratko. I nije imao u šta da me ubedi kada sam ja već za “neću” i “strelicu”. I za “ć” u hrvatskom jeziku. Dakle, napadaš ga tek tako.

Bravo.
To što je on deskriptivist, mene uopšte ne zanima. Očekujem i od čistačice da zna naglaske, kao što npr. u Srbiji svaka koja ne radi u nekoj zabiti zna, a pogotovo od sveučilišnog profesora, bilo da predaje na Kineziološkom, bilo na Filozofskom. U Srbiji, izuzev torlačkog, (barem koliko znam) nema drugih blisko srodnih jezika.
U Hrvatskoj postoje kajkavski i čakavski, koji se službeno smatraju narječjima. I gle: hrpa ljudi nisu štokavci. I onda nemaju štokavske naglaske jer ne samo da oni izumiru, već ih mnogi idiomi uopće ni nemaju.

Uspoređuješ kruške i jabuke...
I nemoj mi replicirati na ovo, jer će se rasprava rastegnuti, a stvarno više ne znam što bih rekao. Onda ti nemoj replicirati meni.

Obožavam ljude koji se žele povući iz rasprave, pa onda kažu meni da se povučem. Jebo bi, a da ti ne uđe, a?
Imam osećaj da me uopšte ne slušaš. A nije ni bitno. :)Slušam te... ali da nalazim smisla u tovjim riječima... ne baš.

Lafiel
26.02.2007., 16:22
Drugo. Nije vremenska. Meni idu na živce takve analize, ali mislim da u našoj gramatici to tumače tako da je "vrijeme je došlo" predikat, a "da se umre" subjekt. Možda će to noviji gramatičari bolje znati.
S moje (srednjoškolske) razine: "Još nije došlo vrijeme" = glavna rečenica, "da umre" = atributna surečenica. :confused:

Lafiel
03.03.2007., 16:22
Ja dođem, a topic zamre. :zubo: Evo i pitanja: iz kojeg smo jezika preuzeli riječ "buhtla"?

Zdena
03.03.2007., 16:38
Ja dođem, a topic zamre. :zubo: Evo i pitanja: iz kojeg smo jezika preuzeli riječ "buhtla"?

Buhtla smo preuzeli iz njemačkoga jezika, pa tu riječ nazivamo germanizmom! Ja se bavim jezikom, i tek sam danas vidio ovaj topic. Pa ako vas šta zanima, rado ću vam pomoći. vjerujem da bi vam pomogao stručni savjet, naravno, ni ja ne znam sve!:)
BTW, što se tiče odakle smo preuzeli koju riječ, samo pitajte. Mislim da biste rijetko rekli neku koju ne znam odakle je!

Abyssus
03.03.2007., 18:03
ni ja ne znam sve!:)
Vidim. Buhtla je od praslavenskog *buhti (tvrdo, velarno h, x) = napuhnuto, naduto, otud i naša riječ podbuhao. Korijen bje posuđen u germanski (pretpostavljam kerefeke oko aktivnog participa preterita drugog), stoga imamo kružno posuđivanje. Naziv koji se u jednom mom kraju rabio bio je napuhnjača.

Mislim da biste rijetko rekli neku koju ne znam odakle je!
Aha.

To može očito svatko opskrbljen etimološkim rječnicima, ako već nema znanja o poredbenom jezikoslovlju. Onda bar nauči osnove sročnosti i pravopisa u hrvatskom jeziku, ako već imaš taj pitajte Beškera stav. :rolleyes:


Stara dva stručnjaka (neka dama ne shvati doslovno ovo "stara" ;)) na ovoj temi imamo. A time se nijesu prozvali sami. Postoji razlog. ;) Ok, osim Stitchova proglasa u prvom postu. :D Uostalom, shvatit ćeš kad napuniš malo više od osamnaest.

Zdena
04.03.2007., 00:07
Vidim. Buhtla je od praslavenskog *buhti (tvrdo, velarno h, x) = napuhnuto, naduto, otud i naša riječ podbuhao. Korijen bje posuđen u germanski (pretpostavljam kerefeke oko aktivnog participa preterita drugog), stoga imamo kružno posuđivanje. Naziv koji se u jednom mom kraju rabio bio je napuhnjača.


Aha.

To može očito svatko opskrbljen etimološkim rječnicima, ako već nema znanja o poredbenom jezikoslovlju. Onda bar nauči osnove sročnosti i pravopisa u hrvatskom jeziku, ako već imaš taj pitajte Beškera stav. :rolleyes:


Stara dva stručnjaka (neka dama ne shvati doslovno ovo "stara" ;)) na ovoj temi imamo. A time se nijesu prozvali sami. Postoji razlog. ;) Ok, osim Stitchova proglasa u prvom postu. :D Uostalom, shvatit ćeš kad napuniš malo više od osamnaest.


On je pitao iz kojega smo jezika mi preuzeli tu riječ, a nije ga zanimala etimologija. Odgovor na pitanje je taj koji sam ja dao. Dakle, "buhtla" smo preuzeli iz njemačkoga. Vjeruj mi, provjereno u Ministarstvu. Jer oni su ti koji kroje testove za natjecanja. Jedno od pitanja je i bilo: "Iz kojega jezika dolazi riječ ´buhtla´i koja se prilagodba dogodila s obziroma na hrvatski jezik".

Zdena
04.03.2007., 00:13
Ali, dobro je! Ne želim se svađati. Imam i ja jedno pitanje. Vjerujem da ćeš ti sigurno znati odgovor.

Kojem sloju pasivnoga leksika pripada riječ "zvjezdozor"?

Abyssus
04.03.2007., 02:36
Vjeruj mi, provjereno u Ministarstvu.

:lol: :rofl:
Ono isto vrlo nam Ministarstvo obrazovanja i športa koje je donijelo, pazi sad, Hrvatski Nacionalni Obrazovni Standard. I oni su tebi mjerilo za jezik? Vae, vae - o tempora, o... discipuli? ;)

Jer oni su ti koji kroje testove za natjecanja. Jedno od pitanja je i bilo: "Iz kojega jezika dolazi riječ ´buhtla´i koja se prilagodba dogodila s obziroma na hrvatski jezik".
Ovako, sunce. Kad počneš razmišljati vlastitom glavom, a kojekakve gluposti sa - ah! - srednjoškolskih natjecanja uzimati kao autoritet (one iste koji tvrde da je hvala lijepo, da je kolodvor staroslavenska riječ, da je ne ću lingvistički opravdano, da je nečistoća prefiksalna tvorba, da je palatalizacija i promjena z u ž od iskona rvatstva i slične nebuloze), shvatit ćeš kakve su to blesavoće. A tek kad ih uočiš na fakultetu, au... Ili barem trebaš početi, ako ne i završiti studij jezika za koji se smatraš stručnjakom. ;) Ah, odu na jedno natjecanje i već su jezikoslovci.

Uostalom, rekao si da znaš otkud je svaka riječ došla, zar ne? Kako se jednom Skoku ovog naraštaja dogodio takav previd? Kleta sudbo! ;) Usput, rasporedi enklitika nijesu ti jača strana?

Kojem sloju pasivnoga leksika pripada riječ "zvjezdozor"?

Četvrti razred, Samardžija se radi, ha? ;)

Zvjezdozor (stsl. zvězda < prasl. gvězda; stsl. zorъ < prasl. apof. zьrěti) kalk je grecizma teleskop (tele-, skopos < skopein), a potječe iz pera samog Šuleka, a potom su je prihvatili i ostali pisci u 19. stoljeću. Ona je, dakle, kalk i novotvorenica. Ako ideš u dalju klasifikaciju, biva knjiškim leksemom. Tabak je u svojim prijevodima često koristio zvjezdozor, no nije baš zaživjela u narodu, tako da je ne možeš klasificirati arhaizmom, a nestajanje, kao i samo pojavljivanje bjehu uvjetovali izvanjezični razlozi. Lijepo riječ izgleda, ali gajim neku odbojnost prema kalkovima općenito.

Abyssus
04.03.2007., 03:11
Nevezano, Didi, molila bih te lijepo za malu pomoć. :) :cerek:

Hajde mi, molim te, prevedi na vrancuski nekoliko riječi, ako stigneš. Treba mi za ie. morfologiju (ne pitaj, nije ni meni jasno što ću pobogu s francuskim :D), a nemam pri ruci nikakav dikcionar. :)

Treba mi za vime, grana, prdjeti (ne šalim se :D), pupak, želudac i štap. Pa kad/ako stigneš. Nadam se da mi neće uvaliti neki Perraultov zakon kao kontru Grimmovu. :D


Prvo si veš u kopiranju grudih
Usput, vrtim ja ovu stranicu i uočim ovaj divni primjer spunerizma. :D
Podsjeća me na ahavce. Ali zanimljiv zajeb. :D


Usput, kad će vratiti stare smješkiće? Ovi su ružni i iritantni. :(

cp.tar
04.03.2007., 08:53
Dakle, "buhtla" smo preuzeli iz njemačkoga. Vjeruj mi, provjereno u Ministarstvu. Jer oni su ti koji kroje testove za natjecanja. Jedno od pitanja je i bilo: "Iz kojega jezika dolazi riječ ´buhtla´i koja se prilagodba dogodila s obziroma na hrvatski jezik".:rofl:

Mislim, OK, sve je Abyssus rekla... ali ipak :rofl:

Od svih nesposobnih hrvatskih ministarstava, ti kao kriterij uzimaš najnesposobnije. Kao da je uostalom rečeno ministarstvo ikakav kriterij za ikoje jezično pitanje. Strašno.

Imam ja kolegu na faksu... tvrdi da je idealan, izvorni govornik standarda... a sve zbog bisera par nestručnih ljudi i njegova sudjelovanja na natjecanju iz hrvatskog.

Ali da... ja nikad nisam bio na natjecanju iz hrvatskog, pa ne mogu iz vlastitog iskustva navesti kakve se gluposti pojavljuju u zadacima.
Ali ako je moje iskustvo s drugih vrsta natjecanja ikakvo mjerilo, glupost je alarmantna.

Naročito s obzirom na prosječne kroatiste. Imam valjda sreće da su mi hrvatski uglavnom predavali natprosječni.

Dugonoga
04.03.2007., 09:56
U zadnje vrijeme cesto cujem da se deja vu izgovara kao deja vi-otkad je ta promjena? Ili je to njihovo neznanje?

Lafiel
04.03.2007., 10:01
Zvjezdozor (stsl. zvězda < prasl. gvězda; stsl. zorъ < prasl. apof. zьrěti) kalk je grecizma teleskop (tele-, skopos < skopein), a potječe iz pera samog Šuleka, a potom su je prihvatili i ostali pisci u 19. stoljeću. Ona je, dakle, kalk i novotvorenica. Ako ideš u dalju klasifikaciju, biva knjiškim leksemom. Tabak je u svojim prijevodima često koristio zvjezdozor, no nije baš zaživjela u narodu, tako da je ne možeš klasificirati arhaizmom, a nestajanje, kao i samo pojavljivanje bjehu uvjetovali izvanjezični razlozi. Lijepo riječ izgleda, ali gajim neku odbojnost prema kalkovima općenito.
To je također pitanje s natjecanja, točan odgovor bio je knjiški leksem. ;)

Zdena
04.03.2007., 11:28
To je također pitanje s natjecanja, točan odgovor bio je knjiški leksem. ;)

Ne, OK, razumijem. Ispričavam se, bio sam u krivu.
Evo, vidiš. Napisao sam da je to knjiški leksem i naravno, prema dotičnom Ministarstvu je to arhaizam. Sad mi je sve jasno. Samo što time zakidaju učenike i sve čine nejasnim. I to mi nisu priznali.
Evo još primjera: (pa, ako ti se da, da mi riješiš)
1. Možeš li još reći kojem sloju pasivnog leksika bi stavio "šunda"?
2. Kojoj normi pripada rečenica "Raska je došla u učionicu."
3. Prema prirodi značenjske oprjeke, kojim antonimima pripadaju šutjeti-govoriti


Hvala

P.S. Hrvatskim se jezikom bavim 8 godina i drago mi je što sam naišao na nekoga tko se tako dobro razumije. Još jednom, isprike. Nadam se da se nećemo više prepirati, nego ćemo si pomagati.

Lafiel
04.03.2007., 11:32
Ne, OK, razumijem. Ispričavam se, bio sam u krivu.
Evo, vidiš. Napisao sam da je to knjiški leksem i naravno, prema dotičnom Ministarstvu je to arhaizam. Sad mi je sve jasno. Samo što time zakidaju učenike i sve čine nejasnim. I to mi nisu priznali.
Nisam bila na žalbama, ali kakav arhaizam? Da ne bi. :rolleyes:

Evo još primjera: (pa, ako ti se da, da mi riješiš)
1. Možeš li još reći kojem sloju pasivnog leksika bi stavio "šunda"?
2. Kojoj normi pripada rečenica "Raska je došla u učionicu."
3. Prema prirodi značenjske oprjeke, kojim antonimima pripadaju šutjeti-govoriti
1. ne znam ni kaj znači "šunda".
2. nije riječ o normi kojoj pripada nego normi koja je u toj rečenici prekršena. Koliko sam čula, originalno rješenje bilo je "leksička", ali kasnije su priznavali i "stilistička".
3. Ja sam stavila "binarni". Ili šutiš ili govoriš, nema ništa između, zar ne? :confused:

Zdena
04.03.2007., 11:47
Tako je, za stilističku sam se izborio.
I binarni je točno. Ali neki su se žalili da je to obratni jer kao ako ja šutim drugi govori i obrnuto, ali brzo smo ih demantirali.
Čekat ćemo stručna mišljenja starosjedioca na forumu. Oni sigurno znaju.

camundongo
05.03.2007., 10:00
Zenski rod od javni biljeznik je ''javna biljeznica?''
Zenski rod od dopisnik iz Pariza je ''dopisnica iz Pariza?''

zasto se razlikuju spavacice, a ne razlikuju se dopisnice i biljeznice...?
Hm hm

Didi
05.03.2007., 12:47
Zenski rod od javni biljeznik je ''javna biljeznica?''
Zenski rod od dopisnik iz Pariza je ''dopisnica iz Pariza?''

zasto se razlikuju spavacice, a ne razlikuju se dopisnice i biljeznice...?
Hm hmZa "bilježnicu" je lako - zato što u hrvatskom razlikujemo č i ć, a nemamo znaka za umekšanu varijantu glasa ž. U riječi "dopisnica" pak nema dijakritika. :cerek:

stagediver
06.03.2007., 10:26
znam da sam ovdje vec o tome citao, ali tema je duga 290 stranica pa nemam vremena traziti

prosjecnog zivotnog standarda bi ustvari trebalo pisati kao prosjecnoga zivotnog standarda?

a sto ako je samo prosjecnog standarda ili zivotnog osiguranja?

i ako moze neko (logicno :)) pojasnjenje da to pokusam zapamtiti za ubuduce :D

unaprijed hvala

Abyssus
06.03.2007., 22:22
Čitaj ovo (http://jezicnisavjetnik.mojblog.hr/permalink.aspx?id=67994) jer mi se spava pa da ne duljim. ;)

Uglavnom, naveske biraš prema vlastitu osjećaju. Sva mudrost. ;)

stagediver
07.03.2007., 08:49
hvala jos jednom
sad su stvari malo jasnije

Krkan
07.03.2007., 11:43
sto znaci 'opora'?
ima jos neka rijec istog znacenja?

ElliQuinn
07.03.2007., 18:24
sto znaci 'opora'?
ima jos neka rijec istog znacenja?
Trpko. Onaj kiselogorki okus od kojeg ti se usta "skupe".

Zdena
07.03.2007., 20:27
Recimo, zna se reći da je vino oporo ako nije dobro. Možda ti pomogne.

Abyssus
07.03.2007., 20:40
Sviđa mi se ElliQuinnova ilustracija. :D

Drugo je pak značenje oštrine i grubosti (ob + *porъ).

Uostalom:
Nisi opor, veliš. Oporost znači neprilagođivanje, neobjektivnost, znači nehaj prema okolini. Ti, vidiš, više puta u noći vičeš u sobi i niti ne misliš, da je već kasno i da u pokrajnoj sobi spavaju ljudi... Tvoj je kret i opet instinktivan. Taj nehaj nije drugo no zaboravnost...

Beži, Jankec... :cerek:

Gryphius
08.03.2007., 18:02
Eh, ja se moram uključiti ovdje u raspravu glede ovoga 'buhtla' jer su i Zdena i Abyssus podjednako u krivu i u pravu. A evo zašto. Zato što se kontaktna lingvistika, pa samim time i transferske riječi ili, tradicionalno lingvistički - posuđenice, ne može promatrati samo iz ugla jednog jezika. Utjecaji među jezicima su višestrani i višekratni, posebice u Središnjoj Evropi. Pa tako je i s našom 'buhtlom'. Naime, 'buhtla' je posuđenica iz austrijskog njemačkog. Dovoljno je skoknuti do Graza ili Beča i naručiti istu u nekoj kavani pa vidjeti da se ona u njemačkom izgovara [buxtl], a piše 'Buchtel'. Međutim, 'Buchtel' nije njemačka riječ, već je, kao i mnoge druge riječi u austrijskome njemačkom, a posebice u bečkome dijalektu, posuđena iz češkoga jezika gdje glasi 'buchta'. Znači, originalno slavenska riječ koju su prvo uzeli Austrijanci pa je fonetski i morfološki adaptirali u njemački pa je takva njemačka forma preuzeta u hrvatski i pritom je posuđenica adaptirana sukladno hrvatskim fonetskim i morfološkim pravilima (npr. x > h na fonetskom planu, ili prevođenje u odgovarajuću deklinaciju dodavanjem gramatičkog morfema -a koji opet ima i fonotaktičku ulogu jer "razbija" nedopustivi cluster -xtl u finalnom položaju itd.)

Abyssus
08.03.2007., 22:41
Ukratko, ponovio si sve što rekoh.

A sve što se može izreći, može se izreći - jasno. ;)

camundongo
09.03.2007., 13:07
U zadnje vrijeme cesto cujem da se deja vu izgovara kao deja vi-otkad je ta promjena? Ili je to njihovo neznanje?

izgovara se deža vü, ü kao u München

ne izgovaramo [munhen] pa nema ni smisla izgovarati dežavu:top:

camundongo
09.03.2007., 13:10
Vidim. Buhtla je od praslavenskog *buhti (tvrdo, velarno h, x) = napuhnuto, naduto, otud i naša riječ podbuhao. Korijen bje posuđen u germanski (pretpostavljam kerefeke oko aktivnog participa preterita drugog), stoga imamo kružno posuđivanje. Naziv koji se u jednom mom kraju rabio bio je napuhnjača.



Svi misle da pisemo kako citamo, a nije istina.
npr. H izgovaramo na dva nacina:

velarno [x] kao npr. u Hrvatska, hrt
kao aspiracija [h] u vecini ostalih slucaja

[h] je noviji izgovor, puno puta izgovaramo BIH kao [bih] samo sto se [h] proguta...

Oni koji zele govoriti ''tocno'' cesto forsiraju, pa umjesto [bi(h)] govore [bix]
sto zvuci komicno :rofl:

camundongo
09.03.2007., 13:16
:rofl:



Imam ja kolegu na faksu... tvrdi da je idealan, izvorni govornik standarda... a sve zbog bisera par nestručnih ljudi i njegova sudjelovanja na natjecanju iz hrvatskog.



Ne postoje izvorni govornici standarda.
:) Ni govornici koji konstantno monitoriraju svoj idiolekt ne mogu pricati standard, eventualno mogu samo teziti tome, pa koriste parastandard.

camundongo
09.03.2007., 13:18
2. Kojoj normi pripada rečenica "Raska je došla u učionicu."


Kolokvijalnoj normi. :)
Mezolektu.

Abyssus
09.03.2007., 16:41
Ne postoje izvorni govornici standarda.
:) Ni govornici koji konstantno monitoriraju svoj idiolekt ne mogu pricati standard, eventualno mogu samo teziti tome, pa koriste parastandard.
Standard se ne priča i ne koristi.

Monitoriraju... :rolleyes:
Koliko nepotrebnog prekenjavanja. :D

Svi misle da pisemo kako citamo, a nije istina.
No shit, Sherlock... ;)

cp.tar
09.03.2007., 20:46
Ne postoje izvorni govornici standarda.
:) Ni govornici koji konstantno monitoriraju svoj idiolekt ne mogu pricati standard, eventualno mogu samo teziti tome, pa koriste parastandard.Oh, no shit, Sherlock...

Kaj misliš zakaj se cijelo vrijeme sprdamo s tom izjavom?

Za ostale komentare v. Abyssus.

Didi
09.03.2007., 22:21
Jezik se ne priča, nego govori. Pričaju se priče. :p

camundongo
10.03.2007., 10:52
Jezik se ne priča, nego govori. Pričaju se priče. :p

Price se ne pricaju, nego ih se prica. :rolleyes:

[bas kao sto Vi se pitate, i Vas se pita , ili Roditelji se vole i Roditelje se voli nije jednako, isto tako, price se prica, i pricaju se price nije isto :cool: ]

conta-se os contos ''prica se price'' (netko prica price)
contam-se os contos ''pricaju se price'' (jedna prica prica drugu pricu)

stanove se iznajmljuje, kuce se prodaje U DUHU HRVATSKOG
stanovi se iznajmljuju, kuce se prodaju U DUHU SRPSKOG


Radnici se traze (a) i
Radnike se trazi (b)
nije isto u hrvatskom jeziku, a u srpskom je jer se (b) ne koristi

Ajde malo procitajte nove lingvisticke publikacije ;)

camundongo
10.03.2007., 11:02
Jezik se ne priča, nego govori. Pričaju se priče. :p

Jezik se ne govori, nego se jezikom govori. :zubo:

ps
svi nesta ponavljate kano papagaji, a uvik isti stari journali :(
di su van istrazivanja, publikacije?


tko jos misli da je Labov dio laboratorija?
tko nije naucio frekvencije formanata?
vi ste najslabija karika:azdaja:

Abyssus
10.03.2007., 11:02
:lol: :rofl:

Koje blesavoće. :D
Volim ovakve nadobudne "lingviste".

camundongo
10.03.2007., 11:07
Nemas ti sta voliti ili izvoliti:

tebi je najveci autoritet opacicka, a nisi cula za Labova ili Saussurea : :vidiga:

ne zelin ti ni postavit par pitanja o hrvatskom jeziku jer bi se ponila kao riba na suvon :D :afro:
tako mi pari

cp.tar
10.03.2007., 11:15
:lol: :rofl:

Koje blesavoće. :D
Volim ovakve nadobudne "lingviste".QFMFT

cp.tar
10.03.2007., 11:19
Jezik se ne govori, nego se jezikom govori. Jezikom se liže, dragi moj... ako to još nisi naučio... :D

Abyssus
10.03.2007., 11:19
tebi je najveci autoritet opacicka, a nisi cula za Labova ili Saussurea : :vidiga:

Očito nisi ni ti:
Jezik se ne govori, nego se jezikom govori.

Stari se Ferdo okreće u grobu.

mili vanili
10.03.2007., 18:56
Ovako, ne znam je li se ovdje pisalo o pitanju koje ću postaviti - ako jest, molila bih da se usmjeri na pravi put.

Zanima me zašto svi pišu ovakve navodnike '' ''? Zar mi ne bi trebali koristiti ,, ''??? (a '' '' možda ipak samo koristiti u tiskanim djelima???) :confused: :confused:
Može li mi se to malo pojasniti ako nije problem?

Abyssus
10.03.2007., 19:31
Stvar tehnologije. ;)

A ja se u radovima uvijek koristim "našim" navodnicima. Ovo je sve ostalo zbog toga što baš i nijesu na tipkovnici. :D

U rukopisu uvijek jedan gore - jedan dolje. :)

cp.tar
10.03.2007., 23:42
Stvar tehnologije. ;)

A ja se u radovima uvijek koristim "našim" navodnicima. Ovo je sve ostalo zbog toga što baš i nijesu na tipkovnici. :D

U rukopisu uvijek jedan gore - jedan dolje. :)Vidiš, ja ne...

Meni su ovi navodnici praktičniji, tj. čitljiviji i prihvaćam odstupanje od pravopisne norme radi čitljivosti.

mili vanili
11.03.2007., 13:02
Aha :)

Imam još jedno pitanje.

Naime, maturantica sam i pripremam se za ffzg, uostalom i tako što rješavam zadatke u Zbirci testova s razredbenih ispita na ffzg-u iz prošle godine.

I sad, jedno od pitanja glasi:

U rečenicama: Dulji su dani navještali proljeće. Učio sam o suncu najsjajnijoj zvjezdi našega sustava. Nalazi se (nalaze se):

A) nijedna pravopisna pogreška
B) jedna pravopisna pogreška
C) dvije pravopisne pogreške
D) tri pravopisne pogreške
E) četiri pravopisne pogreške

Ja bih rekla E)

Dulji su dani naviještali proljeće. Učio sam o Suncu, najsjajnijoj zvijezdi našega sustava.

No, rješenje kaže da je D) točan odgovor! Zašto???? :confused:

Didi
11.03.2007., 19:59
No, rješenje kaže da je D) točan odgovor! Zašto???? :confused:Zato što se navještati piše bez i.

Abyssus
11.03.2007., 20:23
Navijestiti, naviještati, navještavati, navješćivati.

Didi
11.03.2007., 22:03
Navijestiti, naviještati, navještavati, navješćivati.Reci to Šonji. Ovakav test i njegova rješenja posljedica su opće zbrke. Koja ide na ruku Škariću.

Thresholder
12.03.2007., 12:54
Navijestiti, naviještati, navještavati, navješćivati.
Reci to Šonji. Ovakav test i njegova rješenja posljedica su opće zbrke. Koja ide na ruku Škariću.
He,he,he...
Jos jedan dokaz da je hrvatski jezik u posljednjih 15-ak godina - smece.

U vrijeme dok sam ja bio u Hrvatskoj (do 1993.), mislim da je bilo navještati iako se izgovaralo [naviještati], dakle s dugouzlaznim naglaskom na 2. slogu.

Ali tako i vecina ljudi dugosilazno izgovara [vijesnik] i [riječnik], ali se ipak i dalje pise vjesnik odnosno rječnik...

Zbrka bi se dakle izbjegla kad bi se dugi naglasci (neovisno: uzlazni ili silazni) pisali s -ije, a kratki s -je.

mili vanili
12.03.2007., 20:06
Anić veli navještati! :rigo:

Namještati je recimo s -je jer sve izvedenice od riječi mjera, sjesti i mjesto imaju -je. Međutim, naviještati je naviještati...

Didi
12.03.2007., 20:58
Zbrka bi se dakle izbjegla kad bi se dugi naglasci (neovisno: uzlazni ili silazni) pisali s -ije, a kratki s -je.Pa uglavnom i jest tako, samo bih ja rekla dugi odnosno kratki slogovi. Iznimke se mogu nabrojati na prste jedne ruke.

grizelda
14.03.2007., 16:40
Pozdrav svima :)
Imam pitanje.
Može li mi netko objasniti tvorbu oblika nemoj? U Enciklopedijskom rječniku pronašla sam da ovo -moj dolazi od moći. Gdje da pronađem više o etimologiji? Hvala :)

Abyssus
14.03.2007., 19:09
Erm, ok.

U staroslavenskom imamo moĉi (< mog+ti) i od tog moĉь (u praslavenskom imamo *motjь, s time da *t' > ĉ). Imamo u praindoeuropskom *me/og^h = moć, otud skr. mahan, magha, grč. mekhos, got. magan ~> (machts; mag, maganan) might; macht, mögen itd.

Negacija ne je od praindoeuropskog *ne- (vrlo kompliciran izvod :D), a odraze vjerojatno poznaješ u većini jezika.

Glagol moĉi u stsl. sprezao se ovako: mogǫ, možeši (zbog 1. pal.), možetъ... Imperativ: *mogi > moƷi (2. pal.) > mozi.

Odnosno, imaš spoj ne- + mozi > nemozi koji se stegnuo u nemoi (tako i kul čeljad u mom kvartu viče seam, a ne sedam. :D), a potom u nemoj, sve to vrijeme bivajući imperativna značenja.

alexia vespertine
15.03.2007., 16:15
Strategija stoga u cjelini mora marketinški biti detaljno osmišljena...

odvaja li se "stoga" zarezom??


tnx

dementiapraecox
15.03.2007., 19:30
Strategija stoga u cjelini mora marketinški biti detaljno osmišljena...

odvaja li se "stoga" zarezom??


tnx

Ja bih to ovako, "S toga u cjelini, strategija mora biti marketinški detaljno osmišljena.." Imamo još i "potom toga", "utom toga", "poradi toga", "zbog toga". "Stog" je nešto drugo, a genitiv od "stoga" je "stoga", s toga što, nominativ nije "stoga" već "stog". ;)

Abyssus
15.03.2007., 22:24
Ja bih to ovako, "S toga u cjelini, strategija mora biti marketinški detaljno osmišljena.." Imamo još i "potom toga", "utom toga", "poradi toga", "zbog toga". "Stog" je nešto drugo, a genitiv od "stoga" je "stoga", s toga što, nominativ nije "stoga" već "stog". ;)

Jesi ti inače ovako pametna ili se danas posebno trudiš? :rofl: :rofl: :rofl:
Ajme, majko, koji kretenizam. :D :D :D

Alexia vespertine, dobro je kako si napisala. ;)

cp.tar
15.03.2007., 23:06
Jesi ti inače ovako pametna ili se danas posebno trudiš? :rofl: :rofl: :rofl:
Ajme, majko, koji kretenizam. :D :D :D

Alexia vespertine, dobro je kako si napisala. ;)Joj, pa ti ne znaš?

To ti je ko ona kroatistička brija da se uvijek mora reći "kad", a nikad "kada" jerbo se u kadi kupaš.
Jebali ih naglasci u oči nepismene.

dementiapraecox
15.03.2007., 23:50
Ipak bih malo razmislila s time u svezi !! ;)

Abyssus
15.03.2007., 23:51
Razmisli ti o osnovama pismenosti.

dementiapraecox
16.03.2007., 00:06
Razmisli ti o osnovama pismenosti.

Evo jesam i....,opet nije pravilno ! lol Možebitan odgovor leži u .... " Sémantika je nauka o významu jednotlivých slov, morfémů a jiných znaků, případně též jejich vztahu ke skutečnosti, kterou označují. Slovo vzniklo z řeckého σημαντικός, séma znamená význam (např. semafor = nosič významu)." ?! ;)

Didi
16.03.2007., 15:57
Evo jesam i....,opet nije pravilno ! lol Možebitan odgovor leži u .... " Sémantika je nauka o významu jednotlivých slov, morfémů a jiných znaků, případně též jejich vztahu ke skutečnosti, kterou označují. Slovo vzniklo z řeckého σημαντικός, séma znamená význam (např. semafor = nosič významu)." ?! ;)Bogoslave, jesi li to ti?! :cerek:

Abyssus
16.03.2007., 17:08
:rofl: :rofl: :rofl: :D

:cerek:

camundongo
18.03.2007., 18:26
Vidim da i Ladan koristi NAS umjesto SVOJ: Vratimo se mi sada na nase probleme. ;)

Izgleda da ce se uskoro svoj koristiti samo za trece lice, kao u portugalskom. :rolleyes:

Potala
19.03.2007., 00:15
Pranje zuba, zubi ili zubiju? :o

cp.tar
19.03.2007., 00:38
Pranje zuba, zubi ili zubiju? :oZubova :zubo:

Abyssus
19.03.2007., 03:24
Pranje zuba, zubi ili zubiju? :o

Ma sve može.


Doduše, ako pitaš kroatiste, vjerojatno će nešto izmisliti.

areveola
19.03.2007., 12:42
Čaos! Kako se izgovara Juneau (gl. grad Aljaske)?

dementiapraecox
19.03.2007., 13:04
Čaos! Kako se izgovara Juneau (gl. grad Aljaske)?

Po Vuku iz Tršića brate/sestro bilo bi "Đuno" ! ;)

areveola
19.03.2007., 13:09
Po Vuku iz Tršića brate/sestro bilo bi "Đuno" ! ;) s kratkouzlaznim (?) na "o"? :confused:
po francuski onako?

boba_jagoda
19.03.2007., 22:53
Ovo je jedan citat iz jednog od podforuma:
Znam priličan broj osoba koje su išle na to veleučilište i uopće im nije priznalo diplomu

Takve formulacije vidjam sve cesce.
Meni to zvuci jako cudno i pogresno, pa me zanima jesam li u pravu?
Sto im to nije priznalo diplomu? Veleuciliste? Cudovste iz mocvare?:confused:
Ovakve formulacije bi mi bile u redu:
Znam priličan broj osoba koje su išle na to veleučilište i uopće im nije priznata diploma.
ili
Znam priličan broj osoba koje su išle na to veleučilište i ministarstvo im uopće nije priznalo diplomu


Ako je nesto ovako vec spomenuto, ispricavam se.
Molim objasnjenje.

cp.tar
19.03.2007., 23:25
Sto im to nije priznalo diplomu? Veleuciliste? Cudovste iz mocvare?:confused: U govornom se jeziku sve češće koristi taj jedan bezlični oblik - evo sam ja jučer odrezao kosu, pa napisao "ošišalo me".

Abyssus
19.03.2007., 23:27
A i izgledaš tako. :D

cp.tar
19.03.2007., 23:32
A i izgledaš tako. :DKako?

Da me ošišalo?

Tko?
Veleučilište? Čudovište iz močvare? :D

(Morao sam)

camundongo
21.03.2007., 00:41
Opacicka kaze da je ispravno BOJITI a ne BOJATI...
Kako je onda BOJINKA? Nije vise BOJANKA?:D

camundongo
21.03.2007., 00:41
Pranje zuba, zubi ili zubiju? :o

Pranje zubâ. :zubo:

camundongo
21.03.2007., 00:44
Znam priličan broj osoba koje su išle na to veleučilište i ministarstvo im uopće nije priznalo diplomu.

Meni bolje zvuci:

Znam priličan broj osoba koji je išao na to veleučilište i ministarstvo mu uopće nije priznalo diplomu.

:top: :D

camundongo
21.03.2007., 00:47
U govornom se jeziku sve češće koristi taj jedan bezlični oblik - evo sam ja jučer odrezao kosu, pa napisao "ošišalo me".

Osisalo me je ''juzni pasiv'', osisali me je ''sjeverni pasiv'' :)
a pravilan pasiv je OSISAN SAM [perfekt], BIO SAM OSISAN [pluskvampefekt]...
SISAJU ME postaje BIVAM SISAN [prezent pasiv]:zubo:

RODJEN SAM nije prezent nego perfekt.
prezent je BIVAM RADJAN :zubo:

Bjanka
21.03.2007., 12:23
Može brza pomoć
podcijenjen ili podcjenjen, neki kažu i potcijenje

dementiapraecox
21.03.2007., 13:15
Može brza pomoć
podcijenjen ili podcjenjen, neki kažu i potcijenje

Podcijènen ili pòdcjenen ! Kako ljudi većinski naglasačno govore podcijènjen i podcijèniti, onda je to, to. U obama slučajevima "dc" čitamo/izgovaramo "tc".

Abyssus
21.03.2007., 16:00
Isuse Kriste, dementia, MOLIM TE, PREKINI. Ova se tema bavi hrvatskim standardnom, osim ako tkogod zatraži nešto izvan njega. I ne bavi se rudimentima laszlovštine.

Bjanka: podcijenjen. U skupu dc ne provodi se jednačenje po zvučnosti u pismu, ali je u govoru to tc. Jedan od ostataka ovog kretenoidnog pravopisanja za koje se dotična osoba prije mene zalaže.

dementiapraecox
21.03.2007., 18:33
Isuse Kriste, dementia, MOLIM TE, PREKINI. Ova se tema bavi hrvatskim standardnom, osim ako tkogod zatraži nešto izvan njega. I ne bavi se rudimentima laszlovštine.

Bjanka: podcijenjen. U skupu dc ne provodi se jednačenje po zvučnosti u pismu, ali je u govoru to tc. Jedan od ostataka ovog kretenoidnog pravopisanja za koje se dotična osoba prije mene zalaže.

Nije šija jur je vrat. Es ti :rolleyes:

camundongo
23.03.2007., 00:58
Nije šija jur je vrat. Es ti :rolleyes:

és tu = ti si
é pra ti = za tebe je :)

stitch
24.03.2007., 14:34
Otkako me nema, tema se pretvorila u kupleraj. :D

stitch
24.03.2007., 14:39
Ovo je jedan citat iz jednog od podforuma:

Znam priličan broj osoba koje su išle na to veleučilište i uopće im nije priznalo diplomu.

Takve formulacije vidjam sve cesce.
Meni to zvuci jako cudno i pogresno, pa me zanima jesam li u pravu?
Sto im to nije priznalo diplomu? Veleuciliste? Cudovste iz mocvare?:confused:


Pogrešno je samo logički, ne i gramatički. Ovako ispada da im diplomu nije priznalo sveučilište, a ono je nema što priznati.

stitch
24.03.2007., 14:43
Ma sve može.


Doduše, ako pitaš kroatiste, vjerojatno će nešto izmisliti.

Već jesmo - upravo da se sve može upotrijebiti. :D

stitch
24.03.2007., 14:50
Vidim da i Ladan koristi NAS umjesto SVOJ: Vratimo se mi sada na nase probleme. ;)

Izgleda da ce se uskoro svoj koristiti samo za trece lice, kao u portugalskom. :rolleyes:

Ne mora biti pogrešno, ovisi o smislu. "Naše" ovdje može značiti "samo naše", "balkanske", "hrvatske", stavi što hoćeš. Ako upotrijebiš povratno-posvojnu zamjenicu, izraz jest pravilan, ali i obezličen. "Naše" mu daje stilsku obilježenost.

camundongo
25.03.2007., 21:00
Je li pravilnije SVECI ili SVETCI?
Kako se izgovara SVETCI, s tihim C ili s tihim T?
Many thanks.

Abyssus
25.03.2007., 21:04
Sveci.

Ostalo ne priznajem, jbg.

stitch
25.03.2007., 21:21
Pa i ne možeš. :)

Oci, suci, sveci. Ta tri nominativa množine navode svi pravopisi kao iznimku. :kiss:

stitch
25.03.2007., 21:52
Kako se izgovara SVETCI, s tihim C ili s tihim T?
Many thanks.

Sa c, t ispada. Pojednostavljeno, jer nemam znak za alofon.

Abyssus
26.03.2007., 00:37
Oci, suci, sveci. Ta tri nominativa množine navode svi pravopisi kao iznimku.

Nijesu iznimka nego pravilo. :kava:

:kiss:
I ja tebe. :cerek:

stitch
26.03.2007., 01:04
Iznimka. :D

U dijelu o neprovođenju jednačenja po zvučnosti u pismu. ;)

Abyssus
26.03.2007., 01:08
Samo se pozivaj na stvari koje još nijesi naučio, potčinjeni stvore?

stitch
26.03.2007., 01:18
Samo se pozivaj na stvari koje još nijesi naučio, potčinjeni stvore?

Bolje biti stvor nego jezična skorojevićka s izrazitim smislom za naftalinsku modu. :p

Abyssus
26.03.2007., 01:22
s izrazitim smislom za naftalinsku modu.
Zato te i ševim. :cerek:

stitch
26.03.2007., 01:25
Zato te i ševim. :cerek:

Zabavnije je u lunaparku. :D

Abyssus
26.03.2007., 01:26
Nemoj biti samokritičan. ;)

Ta bit će bolje, nu...

stitch
26.03.2007., 01:27
Zar imam razloga? :p

Abyssus
26.03.2007., 01:29
Nisi vješt s jezikom. :(

stitch
26.03.2007., 01:30
To je ipak mnogo benignije nego ne biti vješt sa zubima. :D

Abyssus
26.03.2007., 01:32
Jep, i s tim imaš problema. :(

Želiš li još štogod priznati forumskome puku, sunce? ;)

stitch
26.03.2007., 01:34
Čemu? Ako je tkogod toliko zainteresiran, dobit će na PM cijeli blog. :D

Abyssus
26.03.2007., 01:35
:rofl: :lol:

:kiss: :cerek:

stitch
26.03.2007., 01:41
To smo, znači, riješili. :D Iznimka je.:kava:

Abyssus
26.03.2007., 01:43
Brzaš sa zaključcima.

Prečesto brzaš u posljednje vrijeme. :(

stitch
26.03.2007., 01:53
A kad volim miris spaljene gume. :D

Abyssus
26.03.2007., 01:59
Me bows to the master. :s




Kinky. :D :Sex:

stitch
26.03.2007., 02:01
Sad kad si zapišala teritorij, možemo na ajsikju? :D

stitch
26.03.2007., 02:04
Didi, ostavi ovo, da ne moramo ispočetka. ;)

Abyssus
26.03.2007., 02:04
Sorry, Didi. :D

stitch
26.03.2007., 02:21
Aha, sad ti je žao... :D

Slučajno si unijela osam postova? Ili samo prvi, pa onda sedam puta zabunom kliknula na Pošalji odgovor? :D

Abyssus
26.03.2007., 02:23
Ti si prvi počeo s predigrom. :kava:

:kiss:

stitch
26.03.2007., 02:24
Eto vidiš da postoji. Sad si skačeš u usta. :D

Abyssus
26.03.2007., 02:25
Sad si skačeš u usta.
Wanna hop in? ;) :cerek:

stitch
26.03.2007., 02:27
Gotovo je, sad ćemo definitivno završiti na LJES-u. :D

sepiani
26.03.2007., 15:04
pozdrav svima!
kako glasi imperfekt od "buljiti"? oni buljahu? :D
kako napravit pridjev od san francisco ili san diego?
tnx

camundongo
27.03.2007., 01:48
pozdrav svima!
kako glasi imperfekt od "buljiti"? oni buljahu? :D
kako napravit pridjev od san francisco ili san diego?
tnx
sandijeski i sanfranciskicki :zubo:

-isco nema prijedev: disko glazba, disko klub, disko moda, disko ploce...

most svetog Franja Tudjmana:zubo:

camundongo
27.03.2007., 01:53
Zanima me ima li nase kolokvijalno POSTO veze sa spanjolskim PUESTO QUE i portugalskim POSTO QUE (koji isto znace: ''buduci da'')...Najsmjesnije je to sto rijecnik HOUAISS navodi da je POSTO QUE kolokvijalizam, a nalazi ga se cak i u pravnom jeziku (zakoni)...Koja zbrka :(

alexia vespertine
27.03.2007., 10:57
naslov:
Nazivi ulica na stupovima kao u velegradovima

e sad mene zanima može li tu ići drukčija deklinacija, kao npr.:

Nazivi ulica na stupovima kao u velegradima


nekako mi smiješno zvuči velegradovima :zubo:

alexia vespertine
27.03.2007., 11:09
još jedno

ovaj put za kolege francuze :)

kako se izgovara Anaïs (Nin, parfem, itd.)??

alexia vespertine
27.03.2007., 11:16
Anais is a beautiful name for a girl. It is pronounced Ahna-ees.

Our 8yr old girl is named Anais, but we pronounce it An-ace!

ANAÏS NIN - It is a Catilian/French name... Provençal and Catalan form of ANNA, which means "gracious" I believe.

It is french and pronounced A-na-ez but we pronounce in in australia like the perfume A nay

i šta sad valja??

alexia vespertine
27.03.2007., 11:18
rastrgana sam između a(h)na-ees i ane :zubo:

sepiani
27.03.2007., 14:27
imam još par pitanjaca. :)

1. koja je razlika između samo i jedino te između isto i jednako? načelno je (valjda) kužim, no ponekad se na konkretnim primjerima zbunim. recimo: to se može učiniti samo/jedino na ovaj način.
u vezi s drugim pitanjem posebno me zanima izraz isto tako, odnosno jednako tako. meni je nekako draža druga varijanta, ali češće viđam ovu prvu, paaa... :)

2. žena, koja se nije prestajala smješkati, priđe i pomiluje ga. i
žena koja se nije prestajala smješkati priđe i pomiluje ga.
razumijem razliku između ove dvije rečenice, ali mi se opet u praksi često događa da dvojim oko zareza. kako si pomoći?

stitch
27.03.2007., 22:16
Ne da mi se raditi večeras, strpite se malo. :D

camundongo
28.03.2007., 22:39
SAMO pril 1. jedino, iskljucivo; 2. ne vise nego
JEDINO pril 1. samo, iskljucivo; vez 2. samo, tek sto

ISTO pril upravo, tako, na isti nacin, kao i, jednako kao
JEDNAKO pril 1. u jednakoj mjeri, bez razlike, na jednak nacin, ne razlikujuci se; 2. neprestano, bez prekida, bez prestanka

JEDNAK adj koji se ni pocemu ne razlikuje od drugoga, potpuno takav, isti

[izvor: Anic]

(u matematici 1+1 = 2 (jednako); 1+1=1+1 (identicno; idu tri crte umjesto dvije))

znatiželja
28.03.2007., 22:59
Bok ljudi,
trebam vaš savjet: kako biste u književnom tekstu riješili npr. rečenicu: Na pitanje hoćemo li još piti, spremno odgovara odmah?
Ono što me zanima to je upravni govor. Napominjem da je u cijelom tekstu upravni govor označen crticom. Ovdje se dvoumim zbog toga što su u istoj rečenici dva govornika.
Ili, npr. Govorila mi je ti si budala, ali ju nisam slušao.
Ima li tko pametan prijedlog?

sepiani
29.03.2007., 10:45
SAMO pril 1. jedino, iskljucivo; 2. ne vise nego
JEDINO pril 1. samo, iskljucivo; vez 2. samo, tek sto

ISTO pril upravo, tako, na isti nacin, kao i, jednako kao
JEDNAKO pril 1. u jednakoj mjeri, bez razlike, na jednak nacin, ne razlikujuci se; 2. neprestano, bez prekida, bez prestanka

JEDNAK adj koji se ni pocemu ne razlikuje od drugoga, potpuno takav, isti

[izvor: Anic]

(u matematici 1+1 = 2 (jednako); 1+1=1+1 (identicno; idu tri crte umjesto dvije))

kaj ti iz ovoga nešto razumiješ? :D (imam i ja anića)

camundongo
29.03.2007., 22:56
kaj ti iz ovoga nešto razumiješ? :D (imam i ja anića)

eu entendo, e você? ;)

Nymann
31.03.2007., 17:10
Stvar tehnologije. ;)

A ja se u radovima uvijek koristim "našim" navodnicima. Ovo je sve ostalo zbog toga što baš i nijesu na tipkovnici. :D

U rukopisu uvijek jedan gore - jedan dolje. :)


Čuj, čuj, nema ih na tipkovnici... Ima, ima. Samo treba znati kako ih napisati: držiš levi Alt i onda jednu po jednu brojku — 0 pa 1 pa 3 pa 2 — kucaš na numeričkom delu tipkovnice. I prikaže ti se „. Dakle, sve vreme dok kucaš jedan po jedan broj držiš levi Alt. Probaj pa se javi.

Nymann
31.03.2007., 17:17
Zna li neko šta je pravilnije pisati kao dugouzlazni akcenat — “šiljatu kapicu” iznad slova (dakle, s oštrim vrhom) ili obrnuti brevis (dakle, vrh je zaobljen)? Ovu drugu varijantu ne možeš u običnom Microsoftovom softveru proizvesti, jedino u TeX-u ili InDesignu, npr.

SadStatue
31.03.2007., 22:17
Kako li je pravilno reć' ?
smršao vs smršavio

tražilica na godisnjem valjda, neće dat rezultate.

cp.tar
01.04.2007., 02:55
Čuj, čuj, nema ih na tipkovnici... Ima, ima. Samo treba znati kako ih napisati: držiš levi Alt i onda jednu po jednu brojku — 0 pa 1 pa 3 pa 2 — kucaš na numeričkom delu tipkovnice. I prikaže ti se „. Dakle, sve vreme dok kucaš jedan po jedan broj držiš levi Alt. Probaj pa se javi.Praktično, nema kaj... :kava:

A tek arogantno...

sajana
01.04.2007., 07:28
Koji se kod nas sve izrazi koriste za heroin u šatri? Hvala.

Manaslu11
01.04.2007., 11:23
Zna li neko šta je pravilnije pisati kao dugouzlazni akcenat — “šiljatu kapicu” iznad slova (dakle, s oštrim vrhom) ili obrnuti brevis (dakle, vrh je zaobljen)? Ovu drugu varijantu ne možeš u običnom Microsoftovom softveru proizvesti, jedino u TeX-u ili InDesignu, npr.
Misliš dugosilazni?

Abyssus
01.04.2007., 12:41
Čuj, čuj, nema ih na tipkovnici... Ima, ima. Samo treba znati kako ih napisati: držiš levi Alt i onda jednu po jednu brojku — 0 pa 1 pa 3 pa 2 — kucaš na numeričkom delu tipkovnice. I prikaže ti se „. Dakle, sve vreme dok kucaš jedan po jedan broj držiš levi Alt. Probaj pa se javi.

Ne pametuj, znam o računalima više nego što ćeš ti ikad znati. :kava:

Govorim o standardnom postavu. Na ovakav način mogu dobiti svakojake simbole, to ne znači da su "dio standarda". ;)

Uostalom, ovo tvoje ne funkcionira na mom operacijskom sustavu. :kava:

Abyssus
01.04.2007., 12:46
Zna li neko šta je pravilnije pisati kao dugouzlazni akcenat — “šiljatu kapicu” iznad slova (dakle, s oštrim vrhom) ili obrnuti brevis (dakle, vrh je zaobljen)? Ovu drugu varijantu ne možeš u običnom Microsoftovom softveru proizvesti, jedino u TeX-u ili InDesignu, npr.

Mda, opća metafizika.
U Microsoftovu softveru ima sve, samo treba znati gdje tražiti.

A naglasak je dugosilazni. :kava:

Abyssus
01.04.2007., 12:50
Kako li je pravilno reć' ?
smršao vs smršavio

tražilica na godisnjem valjda, neće dat rezultate.

Smršavio, smršavjela; od smršavjeti (što pak nije jednako kao smršaviti - učiniti što mršavim)

SadStatue
01.04.2007., 18:12
Zahvaljujem

Nymann
01.04.2007., 18:34
Mda, opća metafizika.
U Microsoftovu softveru ima sve, samo treba znati gdje tražiti.

A naglasak je dugosilazni. :kava:

Da, treba me ubiti što sam napravio lapsus. :D Shoot!

Sad bih trebao i opravdanje da napišem pa da me tek onda izbombarduju. :D

Nymann
01.04.2007., 18:38
Ne pametuj, znam o računalima više nego što ćeš ti ikad znati. :kava:

U to sam siguran, sve ti znaš, ali u pametovanju si nenadmašna. A o egu da ne govorimo... No, ne bih da ovo pređe u kafansku svađu, kakvima si sklona, niti u neku raspravu punu otrcanih aluzija.

A što se računarstva tiče, mislim da je sada smešno i ispod mog nivoa (:D) da repliciran da znam mnogo više od tebe, ali kako ti drago — ostani u zabludi ako ti tako odgovara.

Zanimljivo kako ovde ljudi sve shavataju kao napad na vlastitu ličnost pa skladno tome i reaguju... To mnogo govori, ali da ne razglabam sad.

Govorim o standardnom postavu. Na ovakav način mogu dobiti svakojake simbole, to ne znači da su "dio standarda". ;)

Uostalom, ovo tvoje ne funkcionira na mom operacijskom sustavu. :kava:

“Standardni postav”?! Čudi me da takvo što uopšte postoji, a još više da je nešto van “sustava”.

I ne znam zašto tzv alt keys kod tebe ne rade. Iskreno, žao mi je, ali šta je — tu je. Usto, moguće je dan nešto pogrešno tipkaš.

Nymann
01.04.2007., 18:40
U Microsoftovu softveru ima sve, samo treba znati gdje tražiti.


:kava:


U najboljem stilu Diogenove škole... :rolleyes:

Nymann
01.04.2007., 18:43
Misliš dugosilazni?

Hvala Bogu da neko ume pristojno odgovoriti, bez neke prikrevene a podrazumevane “duhovitosti”.

Da, napisah već, mislim na dugosilazni. Sada me još zanima zna li neko odgovor.

Manaslu11
01.04.2007., 18:46
Za naglasak je zaobljeni. Genitivni znak je šiljasti.

Nymann
01.04.2007., 19:26
Hvala. Mislim da se za genitivni znak koristi ono što Englezi zovu macron (makron na hr.?), da je to pravilnije (znak za nenaglašenu dužinu).

Manaslu11
01.04.2007., 19:54
Ne. Genitivni znak je ta šiljasta kapica (cirkumfleks). Znak za nenaglašenu dužinu je samo to – znak za nenaglašenu dužinu, i označava se onako kako kažeš: vodoravnom crtom iznad vokala u dugom nenaglašenom slogu. Druga je stvar što npr. genitiv jednine imenica (e, ovdje bi mi dobro došao genitivni znak) ženskog roda i genitiv množine svih rodova uvijek ima dužinu.

cp.tar
01.04.2007., 22:35
Prvo kaže ovo:A što se računarstva tiče, mislim da je sada smešno i ispod mog nivoa (:D) da repliciran da znam mnogo više od tebe, ali kako ti drago — ostani u zabludi ako ti tako odgovara.... a potom odmah ovo:
I ne znam zašto tzv alt keys kod tebe ne rade. Iskreno, žao mi je, ali šta je — tu je. Usto, moguće je dan nešto pogrešno tipkaš.Abyssus zna više od mene.

Ti nemaš ni najblažeg pojma zašto kod nje ovo ne radi, a ja imam.

Dakle, ja znam više od tebe.
I mogu to mirno tvrditi jer tvoje neznanje o ovoj trivijalnosti pokazuje golemo neznanje o puno većim stvarima - inače bi bio sposoban barem ispravno zaključiti o onome što ne znaš, a ti nisi mogao ni nagađati.

Valjda ti ne trebam, dakle, izvoditi silogizam koji dokazuje da ipak ona zna daleko više od tebe. Štoviše, da je zaboravila više nego što ćeš ti ikad naučiti. :kava:

Didi
02.04.2007., 06:31
Ti nemaš ni najblažeg pojma zašto kod nje ovo ne radi, a ja imam.Ja nemam pojma, ali imam dvije pretpostavke, a zanimalo bi me koja je točna: a) Aby radi u Linuxu i b) Aby ima Maca. Doduše, s ovim drugim možda bi moglo raditi, ali to ne znam.

Povijest počinje s Windowsima. :cerek:

cp.tar
02.04.2007., 06:57
Ja nemam pojma, ali imam dvije pretpostavke, a zanimalo bi me koja je točna: a) Aby radi u Linuxu i b) Aby ima Maca. Doduše, s ovim drugim možda bi moglo raditi, ali to ne znam.

Povijest počinje s Windowsima. :cerek:Eto. I ti znaš više od Nymanna.

Barem toliko da formiraš pretpostavku.

:kava:

Didi
02.04.2007., 06:59
Barem toliko da formiraš pretpostavku.

:kava:

Znanje počinje od (skolastičkih) pretpostavki. :cerek:

Abyssus
02.04.2007., 10:26
Vid' je divnu. :cerek:

camundongo
02.04.2007., 11:17
Smršavio, smršavjela; od smršavjeti (što pak nije jednako kao smršaviti - učiniti što mršavim)

Samo sto u jezicnoj praksi ne postoji ta razlika. :)
No, da je u teoriji jako lijepa: jest. :rofl:

Dopizdjelo mu je. :rofl:

camundongo
02.04.2007., 11:20
Koji se kod nas sve izrazi koriste za heroin u šatri? Hvala.


heroin - hero, hevi, horn, hors

[tomislav sabljak, rjecnik hrv. zargona]

Nymann
02.04.2007., 11:26
Prvo kaže ovo:... a potom odmah ovo:
Abyssus zna više od mene.

Ti nemaš ni najblažeg pojma zašto kod nje ovo ne radi, a ja imam.

Dakle, ja znam više od tebe.
I mogu to mirno tvrditi jer tvoje neznanje o ovoj trivijalnosti pokazuje golemo neznanje o puno većim stvarima - inače bi bio sposoban barem ispravno zaključiti o onome što ne znaš, a ti nisi mogao ni nagađati.

Valjda ti ne trebam, dakle, izvoditi silogizam koji dokazuje da ipak ona zna daleko više od tebe. Štoviše, da je zaboravila više nego što ćeš ti ikad naučiti. :kava:

Uuuuu, jel' znaš? Super. Baš sam impresioniran. A ja sad tek znam koliko ona ne zna jer postoji jedna druga dirka koju je trebala pritisnuti umesto Alta i stvar je gotova. To što se Maca tiče...

A u Linuxu je prilično nemoguće da to ne radi jer je sistem isti — koristi se upravo Alt. Moja je pretpostavka bila nešto drugačija, i nisam je u potpunosti napustio, ali... Rez.

Drugo, ja nisam ni hteo nagađati, jer ovo nije tema o dirci Alt, nego o nečemu drugom. No, možda grešim, ispade da je veliki procenat postova ovde priča o svemu samo ne o jeziku. Što mi uopšte ne smeta.

I jadno mi je što kopiraš Stitchove postove na tako bestidan (:D) način (ova rečenica o silogizmu), ali ljudi ovde nisu glupi koliko se čini pa će sami zaključiti. A ti pokušaj da se još malo dodvoriš Aby. “Valja se to.”

Mrzi me da pišem, ako smatraš da si pobedio i ako ovo smatraš nekakvom vrstom bitke, misli i dalje. Baš me mrzi da se svađam.

Dakle, ja znam više od tebe.

Super. Baš sam happy.

I kad malo bolje razmislim, voleo bih da pročitam taj silogizam... ;)

ivor domaćinski
02.04.2007., 15:39
ako bi netko bio dobar pa mi pokušao odgovoriti na sljedeće pitanje. naime, često susrećem u novinama i knjigama da ljudi pišu sljedeće: npr. Jesi li vidio Mariju? Da vidio sam JE u petak.
Ono što me muči jest ovaj "JE". Jesam li u pravu kad mislim da bi se trebalo napisati/reći "JU" jer je to skraćeno od "nju", a ne pisati "je"?
Znam da je pitanje pomalo trivijalno, ali pokušajte obratiti pozornost na to dok čitate pa ćete vidjeti koliko je to, po meni pogrešno, pisanje prisutno.
Hvala.

Nanusha
02.04.2007., 16:27
onaj TKO npr. bi tako učinio ili onaj KOJI bi tako učinio? u nekim mi kontekstima zvuči bolje jedno, u nekima drugo, dakle, očito nemam pojma:zubo: ; pa ako bi mi neko objasnio...:)

Abyssus
02.04.2007., 21:08
Nymanne, ako ti znaš za samo tri operacijska sustava, to ne znači da ne postoje ostali. :kava: A na ostatak prilično nepismenog komentara ne da mi se obazirati. ;) Jedino ako je to neki pidžinarski pravopis, štojaznam.

Ono što me muči jest ovaj "JE". Jesam li u pravu kad mislim da bi se trebalo napisati/reći "JU" jer je to skraćeno od "nju", a ne pisati "je"?
I jesi i nisi.
Danas se uglavnom propisuje oblik je za akuzativ, a ju se rabi samo u situacijama kad bi došlo do ponavljanja, poput:
On je je vidio > On ju je vidio.
Vidio je je. > Vidio ju je.

Kako je do tog došlo? Još od praslavenskog imali smo težnju izjednačavanja genitivnog oblika s akuzativnim. Prvo je to počelo zbog dihotomije živo-neživo, primjerice za što živo akuzativni oblik kojeg koji je zapravo bio genitiv, dok za neživo ostaje akuzativni oblik jednak nominativu - koji:
To je bio stol koji sam kupio i čovjek kojeg sam vidio.

Iste su se takve forice događale uglavnom radi razlikovanja objekta i subjekta u rečenicama, općenito u indoeuropskim jezicima. Kod nas je zbog jasne fleksije prilično lako odrediti objekt i subjekt, ali katkad je to bilo zajebano jerbo akuzativ i nominativ imadoše iste oblike. Katkad su se provodila jednačenja, a katkad razjedničivanja. Ovisi. :D

Ista se stvar dogodila i primjerice s akuzativom od mi. Nekoć je bio ny (od vas je bio vy), a poslije se izjednačio s genitivom i postao u hrvatskom nas (vas).

Tako smo imali i ovdje. U staroslavenskom su to bile lične zamjenice jь, ja, je (jь nastade od indoeuropskog *is, gubi se s zbog ZOS, i daje jer, dodaje se protetsko j) koje su s vremenom istisnule pokazne zamjenice onъ, ona, ono zapravo srodne sa onaj, ona, ono (usp. lat. gdje je slična situacija - pokazna uzeta kao lična - is, ea, id). Akuzativ je za žensku osobu bio jǫ (ǫ će u hrv. dati u > ju), ali je genitiv bio jeję. U hrvatskom je to dalo jeje, a potom se haplologiziralo i dobilo je.
Seksističko je rješenje da je nastalo analogijom prema srednjem rodu (je). :D

Ukratko, danas većina normativnih priručnika daje prednost je spram ju, dočim Silić-Pranjković dopuštaju ju u novoj gramatici, a ima ih još takovih...

Prednost dajem je ipak.

Proces izjednačavanja ionako još nije gotov, jadne naše zamjenice za stoljeće-dva. :D

Nanusha
02.04.2007., 23:48
heroin - hero, hevi, horn, hors

[tomislav sabljak, rjecnik hrv. zargona]
nedostaje "žuto"

ivor domaćinski
03.04.2007., 00:01
To je bio stol koji sam kupio i čovjek kojeg sam vidio. :D

A je li jako pogrešno uvijek koristiti KOJEG, bilo za živo bilo za neživo?

Još nešto. Često čujem da ljudi koriste "ukoliko" umjesto "ako", što mi nije previše simpatično, jer mislim da "ukoliko" ima više veze s intenzitetom, količinom i sl. Što kaže struka?

Tangerine
03.04.2007., 05:15
Pogrešno je -- kao što je pogrešno upitati: "Kojeg stola si kupio?" i odgovoriti: "Ovog ovdje".
"Ukoliko" se najčešće preporučuje samo u primjerima poput "ukoliko više učiš, utoliko manje znaš" (Anić).

Abyssus
03.04.2007., 11:21
A je li jako pogrešno uvijek koristiti KOJEG, bilo za živo bilo za neživo?
Ne postoji manje pogrešno i više pogrešno, postoji samo različiti načini usmrćivanja koje planiram za takve osobe. :D
Pogrešno je -- kao što je pogrešno upitati: "Kojeg stola si kupio?" i odgovoriti: "Ovog ovdje".
To je, dakako, sasvim pravilno u kajkavskom jeziku. :cerek:

Još nešto. Često čujem da ljudi koriste "ukoliko" umjesto "ako", što mi nije previše simpatično, jer mislim da "ukoliko" ima više veze s intenzitetom, količinom i sl. Što kaže struka?
Vidi gore o usmrćivanju.

heroin - hero, hevi, horn, hors
I need a heroooo, I'm holding out for a hero... :zubo:

"ukoliko više učiš, utoliko manje znaš" (Anić)
Očito se i on držao te misli.

Nanusha
03.04.2007., 15:46
onaj TKO npr. bi tako učinio ili onaj KOJI bi tako učinio? u nekim mi kontekstima zvuči bolje jedno, u nekima drugo, dakle, očito nemam pojma:zubo: ; pa ako bi mi neko objasnio...:)
na ovo nitko ne odgovara zato što je nevjerojatno glupo, ili kaj?:o

ivor domaćinski
04.04.2007., 00:29
još jedno pitanjce: je li ispravnije TOMU ili TOME kao lokativ pokazne zamjenice TO?

tj. Govorim o TOMU.
ili
Govorim o TOME.

ja smatram da je ispravno TOMU. zašto? zato što je TO srednji rod. Naprimjer: Imenica MORE je isto srednji rod, a imamo: Govorim o MORU. Također imenica SIJENO. Govorim o SIJENU.
Dakle završava na U.

Je li ispravno ovo što mislim?

Lafiel
04.04.2007., 01:00
Ako je ime romana Proljeća Ivana Galeba (a jest ;) ), kako postupiti u ovim situacijama:

1. "U Proljeća Ivana Galeba" ili "U Proljećima Ivana Galeba"?
2. "Proljeća Ivana Galeba je..." ili "Proljeća Ivana Galeba su..."

Glavna nedoumica mi je oko tog broja, pišem li o tome kao o romanu s imenom koje se ne mijenja (pa pišem u jednini) ili koristim naslov romana (pa pišem u množini)?

Abyssus
04.04.2007., 02:16
još jedno pitanjce: je li ispravnije TOMU ili TOME kao lokativ pokazne zamjenice TO?

tj. Govorim o TOMU.
ili
Govorim o TOME.

ja smatram da je ispravno TOMU. zašto? zato što je TO srednji rod. Naprimjer: Imenica MORE je isto srednji rod, a imamo: Govorim o MORU. Također imenica SIJENO. Govorim o SIJENU.
Dakle završava na U.

Je li ispravno ovo što mislim?
Ostalo mi se ne da, budem, ali ovo zaslužuje: :cerek:

:D

Nymann
04.04.2007., 14:03
Nymanne, ako ti znaš za samo tri operacijska sustava, to ne znači da ne postoje ostali. :kava: A na ostatak prilično nepismenog komentara ne da mi se obazirati. ;) Jedino ako je to neki pidžinarski pravopis, štojaznam.

Pidžinarski, pidžinarski. Ne moraš se osvrtati, ali bilo bi lepo od tebe da na praktičnom primeru naučiš ovaj svet ovde što stalno pita za savete. ;) I’m serious. Samo se ti osvrni. Budi dosledna.

A i ti od sebe napravi neku veliku “stručnjakinju” za računarstvo, informatiku i programiranje...

A znam za Sunov Solaris, IBM-ovih nekoliko, Amigine, ATARI-jeve, Intelove, Hewlett-Packardove...

camundongo
04.04.2007., 17:06
još jedno pitanjce: je li ispravnije TOMU ili TOME kao lokativ pokazne zamjenice TO?

tj. Govorim o TOMU.
ili
Govorim o TOME.

ja smatram da je ispravno TOMU. zašto? zato što je TO srednji rod. Naprimjer: Imenica MORE je isto srednji rod, a imamo: Govorim o MORU. Također imenica SIJENO. Govorim o SIJENU.
Dakle završava na U.

Je li ispravno ovo što mislim?

Govorim o TOMU. [Tomu Cruiseu, macku Tomu, Tomu Sawyeru].
Govorim o TOME.

(s prijedlozima ide ''tome'')

Dati KOMU, doprinijeti TOMU...
Pricati o KOME, raspravljati o TOME...

Razliciti padezi...
Sjeti se prvog osnovne?

DATIV: KOMU? cemu? (a ne KOME? cemu)

camundongo
04.04.2007., 17:11
A je li jako pogrešno uvijek koristiti KOJEG, bilo za živo bilo za neživo?

Još nešto. Često čujem da ljudi koriste "ukoliko" umjesto "ako", što mi nije previše simpatično, jer mislim da "ukoliko" ima više veze s intenzitetom, količinom i sl. Što kaže struka?

A smije li se kazati?

Stol sto sam ga kupio i covjek sto sam ga vidio? :p

Abyssus
04.04.2007., 18:04
A i ti od sebe napravi neku veliku “stručnjakinju” za računarstvo, informatiku i programiranje...

Stručnjakinja ra računalstvo i programiranje. Informatika me ne zanima.

Stol sto sam ga kupio i covjek sto sam ga vidio?
Naravno.