View Full Version : Jezični savjetnik 1
Nymann kaže:
A zašto je u hrvatskom samo ispravno reći doslovno, a ne i bukvalno? Kako vi zovete bukvar?
I prevedite mi onaj naslov... :D :( Stitch, smisli nešto poput onog uprizorenja stvarnosti.
Iskreno, ne da mi se prevoditi. A "bukvar" je slovnica.
stitch kaže:
Tako piše u rječniku koji je uređivao Šonje. Glavni urednik bio je akademik Brozović. Dovoljno? ;) Sve pet. :)
Didi kaže:
Da, i ja upotrebljavam duži oblik, ali me neki vrag tjerao da provjeravam. ;) Jesi li siguran da je naglasak baš takav? :confused:
Da, piše da je kratkouzlazni (spori). Weird, but that's the way it is. :)
Da. Samo što si prije napisao dugosilazni. ;)
Ne, ja sam rekao da ja to tako izgovaram. Nije ortoepski, ali sviđa mi se. ;)
OK. Loše sam čitala, ali - iskreno rečeno - ne mogu ni zamisliti kako to zvuči. :confused:
goranbo
22.06.2004., 16:12
Treba sloziti neku novu rijec, bilo je vec nekih pokusaja prevodjenja izraza kojeg je uveo fizicar Bohm i kojim opisuje svemir, no nisam siguran sto bi izabrao.
Izraz je 'holomovement'. To je uveo zato sto misli da je svemir odnosno sviejt zasnovan na principima holograma, no hologram govori o nečem statičnom, a svemir nije statičan.
Prijedlozi su sljedeci:
holokret, hologibanje, holo-gibanje, holopokret, svekret, holo-pokret.
Što od toga bi moglo šljakati.
Izvini gorabnbo što se opet miješam, no što si ti po struci i odakle tebi uopće muda da u hrvatski rječnik unosiš nove riječi, i to dosta često?
Znam da nisi niti prevoditelj niti stručnjak za hrvatski jezik, pa ipak si se prihvatio prevođenja i izmišljanja hrvatskih termina za određene tuđice. Naš jezik je ionako dovoljno zapetljan i pun nelogičnosti, valjda zbog ljudi poput tebe koji nađu za shodno izmišljati stvari, umjesto da se posluže opisivanjem termina.
I da, kad ideš prevoditi nešto s nekog jezika, bilo bi lijepo kad bi znao oba jezika. Nemoj se ljutiti, ali prevođenje ostavi prevoditeljima, a ti se idi fino baviti svojom strukom, ako ju imaš.
ajde :w
goranbo
22.06.2004., 16:30
NoWa kaže:
Izvini gorabnbo što se opet miješam, no što si ti po struci i odakle tebi uopće muda da u hrvatski rječnik unosiš nove riječi, i to dosta često?
Znam da nisi niti prevoditelj niti stručnjak za hrvatski jezik, pa ipak si se prihvatio prevođenja i izmišljanja hrvatskih termina za određene tuđice. Naš jezik je ionako dovoljno zapetljan i pun nelogičnosti, valjda zbog ljudi poput tebe koji nađu za shodno izmišljati stvari, umjesto da se posluže opisivanjem termina.
I da, kad ideš prevoditi nešto s nekog jezika, bilo bi lijepo kad bi znao oba jezika. Nemoj se ljutiti, ali prevođenje ostavi prevoditeljima, a ti se idi fino baviti svojom strukom, ako ju imaš.
ajde :w
Joooj, kak me dira tvoja patnja za teskoce hrvatskog jezika, srce me boli...
A ti se drži samo prevodjenja, vidim da u skolu za postanje na forum nisi isla :) :w
Ukratko, od.... i lječi svoje komplekse negdje drugdje.
PS: Ti bi to vjerojatno opisno prevela (univerzalan recept!) i navukla par kartica više u knjizi.
I pazi sad kad odgovaras na ovo, nemoj opet da bude nest potpuno besmisleno i jadno ko prosli put. Bolje nemoj nista onda. Ciao amore! :W
goranbo kaže:
lječi
:lol:
i rest my case.
goranbo
22.06.2004., 17:48
NoWa kaže:
:lol:
i rest my case.
Ajde de, malko je bolje, al još uvijek na tebi svojstvenoj niskoj razini kada se od tipkačkih pogrešaka pravi nekakav argument.
A i mislio sam da ces tek za par dana odgovorit, a ti odgovorila već za pola sata.
Kaj nemaš pametnijeg posla?
Kako bi glasi genitiv prezimena Šantoši?
Šantošija. Imaš nešto teže? ;)
goranbo
22.06.2004., 21:40
Što je od ovoga najpogodnije?
holokret, hologibanje, holo-gibanje, holopokret, svekret, holo-pokret.
"Pokret" i "gibanje" nisu isto, što ti je valjda jasno. ;) Izvučeno iz konteksta, mislim da je najbolje hologibanje, jer se radi o fizici.
goranbo
23.06.2004., 10:51
stitch kaže:
"Pokret" i "gibanje" nisu isto, što ti je valjda jasno. ;) Izvučeno iz konteksta, mislim da je najbolje hologibanje, jer se radi o fizici.
Hvala, to je i bio moj prvi izbor, a onda sam se raspitao i čuo za ove druge stvari
Znam da nije u uporabi, ali zanima me može li stanovnik poluotoka biti - poluotočanin?
goranbo
23.06.2004., 20:27
deni kaže:
Znam da nije u uporabi, ali zanima me može li stanovnik poluotoka biti - poluotočanin?
Ja nisam strucnjak al' mislim da ne, stanovnik poluotoka. Poluotočanin bi prije označavalo nekoga tko dio godine živi na otoku, a dio godine na kontinentu, ili slično.
---------------------------------------------------------------------
Može li se reći "uvijen kroz nešto"?
Ne. Može samo "uvijen u nešto".
deni kaže:
Znam da nije u uporabi, ali zanima me može li stanovnik poluotoka biti - poluotočanin?
A da pokušaš, recimo, s Pelješanin? ;)
stitch kaže:
A da pokušaš, recimo, s Pelješanin? ;) Bolje to nego Istranin jer bi se tu mogli javiti i Istrijani. :D
Ma jasno da je bolje Pelješčanin, Istranin..., ali zanima me može li i ovaj oblik. Primjerice, ako je riječ o stanovniku nekog imaginarnog poluotoka koji (još) nema svoje ime...
Prefiks polu ima gotovo rezervirano značenje pa "poluotočanin" ne bi značilo "stanovnik poluotoka" nego "netko tko je napol otočanin". Žišku? ;)
Razumijem ja to, ali ipak se tvori od osnovne riječi koja je već složenica.
Nije pravi primjer - jer radi se o vlastitoj imenici - ali stanovnik zadarskog Poluotoka naziva se Poluotočanin.
Pa što onda pitaš ako znaš? Odnosno, ako je riječ posve uobičajena? :D
Nisam ja Babić. On je genijalac za tvorbu riječi. ;)
Stvar je u tome što nije uobičajena, jer ni ja nisam čula da se upotrebljava u općem značenju. Ali čini mi se da bi mogla, zato se konzultiram.
Sve pet, ironičan sam. :D
Ja je ne bih upotrijebio u tom značenju, a rekao sam zašto. Tvorbeno, nije mi najčistija, iako postoji mogućnost. :)
Piše Alemko Gluhak (!) u današnjem tekstu da su "poskupile cijene". :rolleyes:
Zvao sam šeficu da provjerim ima li se dotični gospodin običaj zaje.avati s nama lektorima pa namjerno pisati takve gluposti.
Rekla je da nema. Ne mogu reći da mi je sad lakše pri srcu. ;)
Lali Puna
25.06.2004., 12:18
postoji li ralika između interaktiviteta i interaktivnosti ili je stvar samo u tomu da ljudi žele biti jako jako pametni i neuobičajeni pa umjesto zdravorazumske riječi interaktivnost koriste interaktivitet?
(pričam o Gordani Vnuk i ekipi oko Eurokaza koji za fenomen interaktivnosti između publike i izvođača predtsva cijelo vrijeme koriste taj (meni) glupavi interaktivitet. A to je još najmanji biser ne bi li se ispalo jaako pametno i jaaako intelektualno i jaaako zakukuljeno - pričajući o tome kako joj to što ne živi u zagrebu već u Hamburgu pomaže da bude super u toku sa svim zbivanjima u modernom kazalištu pa onda na Eurokaz dovodi vrhunske grupe - nevjerijatno, ali istinito - pričali su o 'geografskoj izmještenosti selektorice'!!!!!!!!!!!)
Da ne spominjem kako su mnoge grupe 'distingvirane', sve je to 'kvintesencijalno' grrrrrr....
To je ista priča kao s riječima "invalidnost" i "invaliditet", gdje prva označava "stanje nečeg što je invalidno", a druga "tjelesno oštećenje". U praksi, to su sinonimi.
goldberry, u slučaju 'distingviranosti' i 'kvintesencijalnosti' radi se jednostavno o lošem prijevodu na naš jezik. Strane riječi su samo malo kroatizirali, iako u našem jeziku postaje savršeni termini za iste riječi.
stitch, pitanje:
Kažemo li da se radi o 'komunikaciji između različitih genaracija/ljudi' ili ovo 'između' izostavljamo (pa ostaje 'komukacija različitih generacija/ljudi '.)
Često, naime, nailazim na obje verzije (da ne kažem inačice:D) pa više nisam sigurna što koristiti.
Komunikacija između nas dvoje može biti naša komunikacija. Ali, je li to isto? ;)
stitch kaže:
Komunikacija između nas dvoje može biti naša komunikacija. Ali, je li to isto? ;)
e sad me (kako da se izrazim) jebeš:D?
znači, isto je? Nije pogrešno reći ni jedno ni drugo?
npr. 'Komunikacija između nas dvoje je blablabla'
i 'Komunikacija nas dvoje je blablabla'.
ja bi 'između'. jel mogu jel mogu?:jumping:
A što ćemo s ovim (http://www.vecernji-list.hr/freetime/lifestyle/ona/22241/index.do)?
stitch kaže:
Piše Alemko Gluhak (!) u današnjem tekstu da su "poskupile cijene". :rolleyes:
Zvao sam šeficu da provjerim ima li se dotični gospodin običaj zaje.avati s nama lektorima pa namjerno pisati takve gluposti.
Rekla je da nema. Ne mogu reći da mi je sad lakše pri srcu. ;)
Hm, jel' to znači da se Alemku ne može dogoditi greška?:rolleyes:
Možda si ipak trebao pitati njega osobno ili je to nezamislivo?;)
Zna li neko u čemu je razlika između tehničke lekture i lekture?
Pretpostavljam da prva podrazumijeva, uvjetno rečeno, nekakvu terminološku kontrolu, metajezičnu dakle. Ali nemam pojma, nagađam po smislu. :D
Didi, već sam vidio taj "magistralni" superlativ. Ne radim Nju :D i na neke stvari jednostavno nemam utjecaja. ;)
Simona kaže:
Hm, jel' to znači da se Alemku ne može dogoditi greška?:rolleyes:
Možda si ipak trebao pitati njega osobno ili je to nezamislivo?;)
Bih, da ne postoje čuda moderne komunikacije poput telefaksa, kompjutora i sličnih stvari koje omogućavaju autorima da tekstove šalju s prilične udaljenosti od redakcije. :D
stitch kaže:
Pretpostavljam da prva podrazumijeva, uvjetno rečeno, nekakvu terminološku kontrolu, metajezičnu dakle. Ali nemam pojma, nagađam po smislu. :D
Pitao sam to budući da sam pomenute "titule" našao u jednoj hrvatskoj knjizi. Podseća me na razliku između producer i produced by.
Jedino sam dodao uzvičnike u zagradama pored nekih neverovatnih konstatacija. Ostalo je netaknuto.
Slovo o jeziku
Trostavačan koncert
Gramatički gledano, trostavačan je složenica: od prefiksoida tro- i oblika stavačan
Stalni čitaoci naše rubrike postavljaju pitanje: Da li je pravilno da se za koncert koji ima tri stava kaže “trostavačan koncert”?
Pitanja naizgled jednostavna, ali odgovor ipak zaslužuje više od — da I ne. Naime, reč “trostavačan” se ne nealazi u standardnim rečnicima (!), a nismo je našli ni u jezičkoj literaturi. Zabeležena je samo u Obratnom rečniku srpskog jezika (autor M. Nikolić), s napomenom da je to “autorova potvrda”, a navedena je u okviru sintagme — “trostavačna kompozicija”.
Kako, međutim, rezumeti ovu reč? (!) Gramatički gledano, trostavačan je složenica od prefiksoida tro- i oblika stavačan. Po tvorbenom liku, uklapa se u standardni sistem složenica, takvih kao: trostubačan, tromesečan, tročasovan i sl., dakle onih u kojih prvi deo (tro-) označava da nešto što se kazuje drugim delom složenice ima tri dela, da se sastoji iz tri dela i sl.
Međutim, taj drugi deo, oblik stavačan, takođe predstavlja “složenicu”, zapravo reč tvorbeno izvedenu od imenice. Pitanje je, međutim, od koje imenice. (!) Moglo bi se reći da je stavačan izvedeno od stav i nastavka -ačan (stav+ačan), što bi bilo u skladu sa standardnim modelima tipa trostub+ačan, dvostub+ačan, trenut+ačan i sl., ali takođe i od imenice stavak i nastavka -an (stavak+an), što bi takođe bilo u skladu sa standardnim modelom tvorbe, tipa: ličan (lik+an), junačan (junak+an) i sl.
Mogao bi se, međutim, pretpostaviti i drugačiji put tvorbe; naime, mogao bi se očekivati oblik načinjen od imenice stav i nastavka -an (stav+an), dakle oblik stavan. Takav oblik (stavan) nalazimo, ali jedino u složenici jednostavam (jednostav+an), koji, međutim, ima unekoliko drugačije značenje u odnosu na eventualan oblik trostavan.
Međutim, postoji još jedan problem. Naime, pridevi se ne mogu graditi od svake imenice (od imenica stručak, mačak, sveska i dr., na primer, nema oblika struč-ačan (od im. struk), mačačan (od im. mačak) i dr., a rekli bismo da je to slučaj i sa imenicama stav i stavak; ni stavan ni stavačan ne nalaze se u jeziku kao posebne lekseme (pridevi). Kako onda oblike — trostavan ili trostavačan razumeti? Oblik stavan, ipak, kao što smo rekli, nalazimo, ali samo u sastavu složenice jednostavan (jedno+stavan), koja, međutim, mahom ne označava da je nešto — iz jednog dela (jednog “stava”), već nešto što je lako, prosto za izvođenje, razumevanje i sl. (npr. “jednostavan zadatak); značenje zabeleženo u Vukovom Rječniku da jednostavan označaba nešto “iz jednog komada” (aus einem Stück, ex una) danas je mahom neaktuelno.
U muzičkoj terminologiji je, međutim, uobičajeno da se za celoviti odeljak dela (sonate, koncerta, simfonije i sl.) upotrebljava imenica stav (npr. “Kompozitor ponavlja doslovno zvučne periode, čak i ceo stav” — P. Konjović), ili imenica stavak (npr. “Dečak odigrao na klaviru svaki stavak bez pogreške” — Vj. Novak). Pa iako se, rekosmo, od imenica stav i stavačan ne tvore regularni pridevi (!), ali se takvi oblici u praksi javljaju kao potrebna odredba za dela koja imaju više od jednog stav(k)a, valjdalo bi odrediti koja od eventualnih varijanti odgovara i jezičkom sistemu.
Jezički tvorbeni potencijal (ne uvek i iskorišćen) može u ovom slučaju da ponudi nekoliko konkurentnih formi. Naime, prema imenici stav mogli bismo očekivati pridev — trostavan (oblik neodređenog pridevskog vida), ili, bolje, trostavni (isti oblik, ali u određenom prid. vidu). Prema imenici stavak, opet, mogli bismo očekivati oblik trostavačan (neodr. prid. vid), odnosno trostavačni (odr. prid. vid). Budući, međutim, da trostavan unekoliko “alternira” sa jednostavan, verovatno bi prihvatljiviji bio oblik trostavačan, odnosno, bolje, rostavačni (koncert), tj. oblik određenog pridevskog vida koji ima izrazitiju nomenklaturnu (a ne opisnu) funkciju.
Ne mislimo, međutim, da i trostavan, ili, bolje, trostavni (koncert) ne bi mogao biti prihvatljiv (uklapa se u jezički sistem). Međutim, principijelno uzev, presudnu reč treba da imaju muzički stručnjaci, jer kad je posredi terminologija, prednost u odlučivanju ima ipak reč struke.
Egon Fekete
Galadrijela
28.06.2004., 00:53
Nymann kaže:
Jedino sam dodao uzvičnike u zagradama pored nekih neverovatnih konstatacija. Ostalo je netaknuto.
Teško stalnim čitaocima rubrike, a još teže jadnim muzičarima.
Enivej, pozdrav. Ovo je moj prvi post na ovom forumu i baš kad sam htjela da pohvalim "Mapetovce" kako za pristup jeziku tako i topic -u, zaledi me trostavačan koncert. Pa eto; brzinska pohvala konsultantima i prelazak na trostavačan koncerat.
A što nije pitao ljude iz struke pa napisao ovo :confused: . Moram priznati da me početak oborio s nogu: "Gramatički gledano, trostavačan je složenica: od prefiksoida tro- i oblika stavačan", šta bi tek bilo da je na trostavačan gledano negramatički, npr. razumski, logički ili upotrebno?
Jako me nervira preskriptivnost svih ovih naših jezika, jezikoslovci kao da ne žive među običnim smrtnicima. Možda je pitanje o imenovanju koncerta za violinu iz tri stava važno normativno pitanje, ali bi li bio grijeh recimo anketirati 100 muzičara i 100 lingvista i pitati jedne i druge koji bi im naziv bio najprirodniji, kad već jedan ugledni lingvista ne zna da li se oblik stavačan (zar oblik postoji kao morfološka kategorija, mislim, kako se riječ može sastojati iz prefiksa ili prefiksoida i oblika) izvodi iz stava ili stavka.
Ja, kao jedan prosječni upotrebljivač jezika čijem neiskorišćenom jezičkom tvorbenom potencijalu i konkurentnim formama autor ne može živ da se načudi, nikada, makar na koncerte iz tri stava za klavir i violinu išla svaki dan, neću izgovoriti riječ trostavačan.
Dopada mi se ova ideja o virtuelnim jezičkim konsultacijama, mislim, savjetovanju. Bilo bi mi drago kada biste prodiskutovali i o nečemu što Bosanci zovu bosanskim, a Srbi bošnjačkim jezikom. Mislim i da vam nedostaje ta varijanta onoga što se nekada zvalo srpskohrvatskim. Poštujući princip samoopredjeljenja, kako etnički, tako i lingvistički, proizlazi (nije sporno :)) da taj jezik postoji. No, ne mogu da se otrgnem utisku da je, politiku i samoopredjeljenje na stranu, lingivstički nastao kao
koktel jezika A i jezika B, uz revitalizaciju anahronizama te bogatu upotrebu pozajmljenica i tuđica uz nevjerovatan broj dubletnih oblika.
Ako znate nekoga ko govori bosanskim / bošnjačkim jezikom (ne zato što pripada etničkoj grupi iz čijeg je naziva, evidentno izvedeno ime za jezik, već zato što isti poznaje, još i bolje proučava) biću vam / biti ću vam vječno zahvalna, a treba mi i za lokalizaciju softvera.
Prošvrljaj malo po podforumu, mislim da Grozotny prevodi s engleskog na bosanski/bošnjački pa ti može dati kakav savjet. :)
goranbo
28.06.2004., 21:21
"Međutim, ono što još više zapanjuje ..."
Jel može tako ići, s obzirom na zadnju riječ u primjeru?
Zašto ne? Ne shvaćam što te muči.
goranbo
29.06.2004., 17:13
Jedna od stvari koje me muče što se toga tiče je to što hrvatski spell-checker u Wordu nije među ponajboljima.
'Zapanjuju' mi je podcrtao kao pogresku.
goranbo
29.06.2004., 20:42
Može li ići: "zavarati nekoga da misli ... "
Aha. I "prevariti" također. Kao i "dovesti u zabludu".
goranbo
01.07.2004., 23:41
Može li se glagol 'predložiti' bez zadrške koristiti na sljedeći način:
"1972. godine su Daniel Pollen i Michael Tractenberg, istraživači vida s Harvarda, predložili da holografska teorija mozga može objasniti zašto neki ljudi posjeduju fotografsko pamćenje."
Ajme, kakva konstrukcija. :rolleyes:
Ne može se, zaboga, "predložiti" da nešto "može objasniti". Predlažem ti da objasniš sam sebi što zapravo želiš reći. ;)
No, budući da sam svjestan tvojih titanskih napora da nešto suvislo kažeš, i pogotovo toga da ti to rijetko kad uspijeva, evo ti gotovo rješenje:
"Godine 1972. Daniel Pollen i Michael Tractenberg, istraživači vida s Harvarda, predložili su da se holografskom teorijom mozga objasni zašto neki ljudi posjeduju fotografsko pamćenje."
Što se drugog primjera tiče, treba ići: "Otkrijte svijetlu budućnost i načine na koje ćemo je stvoriti..."
stitch kaže:
Ajme, kakva konstrukcija. :rolleyes:
Ne može se, zaboga, "predložiti" da nešto "može objasniti". Predlažem ti da objasniš sam sebi što zapravo želiš reći. ;)
No, budući da sam svjestan tvojih titanskih napora da nešto suvislo kažeš, i pogotovo toga da ti to rijetko kad uspijeva, evo ti gotovo rješenje:
"Godine 1972. Daniel Pollen i Michael Tractenberg, istraživači vida s Harvarda, predložili su da se holografskom teorijom mozga objasni zašto neki ljudi posjeduju fotografsko pamćenje." Mislim, Stittch, da ovdje nije u pitanju samo konstrukcija, nego uobičajeni prevodilački zajeb. Ni poznatiji prevodioci od Gorana nisu na to imuni. To propose, naime, osim značenja 'predložiti, predlagati', znači i 'iznijeti (pret)postavku'.
goranbo
02.07.2004., 07:21
Didi kaže:
Mislim, Stittch, da ovdje nije u pitanju samo konstrukcija, nego uobičajeni prevodilački zajeb. Ni poznatiji prevodioci od Gorana nisu na to imuni. To propose, naime, osim značenja 'predložiti, predlagati', znači i 'iznijeti (pret)postavku'.
Da, znaci i iznijeti pretpostavku, ali izgleda prvenstveno ovo prvo dvoje sto si nabrojila, a meni nije bilo jasno (nisam ni sada bas siguran ) na koje sve načine mogu koristiti predložiti i predlagati.
Imam dosta toga 'propose', ali ne samo propose nego i 'suggest', stvarno mnogo toga imam pa sam htio malo kombinirati.
Mozda netko moze napisati moguce upotrebe predloziti i/ili predlagati. To ide samo uz akuzativ?
No, budući da sam svjestan tvojih titanskih napora da nešto suvislo kažeš, i pogotovo toga da ti to rijetko kad uspijeva, evo ti gotovo rješenje:
:eek: :bljak: :)
Gorane, u prevođenju nema "prvenstvenog" značenja. Ili je točno ili nije točno.
Nemam izvornik pa mogu samo nagađati, ali bih ono što si ti preveo kao "1972. godine su Daniel Pollen i Michael Tractenberg, istraživači vida s Harvarda, predložili da holografska teorija mozga može objasniti zašto neki ljudi posjeduju fotografsko pamćenje", ja izrazila ovako: "Godine 1972. (zato što ne volim brojke na početku rečenice, ali nije uvjet) Daniel Pollen i Michael Tractenberg, istraživači vida s Harvarda (pojma nemam što bi značilo 'istraživači vida' - istražuju se valjda problemi ili pitanja u vezi s vidom, ali to ostavljam tebi i tvojim čitateljima), iznijeli su pretpostavku o tome da se fotografsko pamćenje što ga imaju (varijacije na temu: što ga posjeduju, koje se primjećuje kod...) neki ljudi može objasniti hologramskom teorijom o mozgu" (holografska je oporuka, a teorija o hologramima može biti samo hologramska, eventualno holografijska).
Zašto 'to suggest' jednostavno ne prevedeš kao 'sugerirati'? Naravno, tamo gdje to neće biti kao šaka u oko. ;)
Eto, zbog ovakvih slučajeva mrzim kada mi netko donese tekst da ga "samo malo pogledam": na kraju se sve svodi na redakturu ili ponovno prevođenje.
Oni koje to zanima ovdje (http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/33025/index.do) mogu pročitati zanimljiv tekst profesorice Opačić o jeziku. ;)
Aha! A kada sam ja tvrdila da je avis mišljenje, onda se tu mudrovalo. :D
Inače, primjećujem da fale dva zareza. Prvi odlomak, pretposljednja rečenica. :B
Ovdje? Jer, ako se u javnosti tek paušalno čuje kako je jezik hrvatskih političara loš, to za mene ne znači ništa tako dugo dok se ako je loš ne pokaže po čemu je loš.
Griješiš, napisana je baš kako treba biti. :B
Ne griješim. Umetnuta se rečenica odvaja zarezima.
vec sam pokusala jednom pitat ali bili su toliko akademski raspolozeni da mi se nisu udostojili dat odgovor :rolleyes:
ali kazu da se upornost isplati pa evo-
da li je ispravno kazat radim nesto ili radim nestA
od tog nesta mi se :bljak: pa makar bilo i ispravno :rolleyes:
Didi kaže:
NeštO. :)
:s :s :s :s :top: :top:
hvala:w
Didi kaže:
Ne griješim. Umetnuta se rečenica odvaja zarezima.
Ali nije umetnuta, u tome je stvar. Ti bi sve sjeckala, rezala i prekrajala. ;)
Jest. Umetnuta je. Dokaži da nije. :p
E, ovo je baš bezobrazno!
Žalim slučaj! Administrator je odredio da možete postati samo po jednu poruku svakih 30 sekundi.
Nemam ja vremena toliko čekati! :cool:
Didi kaže:
Jest. Umetnuta je. Dokaži da nije. :p
Dokazivanje bi moglo upaliti ako nađem dobar primjer sve dok traje ova naša rasprava.
Pokaži mi tu umetnuti dio, molim te. :B
Ne izvrdavaj. Dokaži da u Nivesinoj rečenici "ako je loš " nije umetnuta rečenica.
Upravo jesam. ;)
Da se radi o umetnutoj rečenici, ostatak bi mogla pročitati bez nje, a da smisao cjeline ostane neokrnjen i jasan.
No, provjerljivo, nije tako. Upravo nepostojanje zaraza omogućava razumijevanje cijele tvrdnje kao logičnog slijeda.
Nisi. Rečenica je potpuno razumljiva i jasna, čak i kada se iz nje izostavi "ako je loš". Tvoja rečenica posve je drugačiji primjer.
Najbolje bi bilo da pozovemo Vratovića. On bi sigurno znao koja je alternativa točna, prva ili druga. ;)
Ovo je zamjena teza. Tipična argumentacija kada shvatimo da smo pogriješili. :cool:
O alternativi više neću, kao što sam i svojevremeno odustala, jer je onome tko ne želi shvatiti uzaludno bilo što objašnjavati.
Na žalost, ipak si tipičan lektorski primjerak: sic volo, sic iubeo, sit pro ratione voluntas! :(
Na tome mjestu zarezi, naravno, nedostaju, a i na još nekima. Međutim, primjetno je da je ona tu umetala crtice (vidi širinu praznog polja!) koje iz nekog tehničkog razloga nisu vidljive.
Npr. tamo gdje govori o navijačima, iza riječi arh. Rošina itd...
Djevojke, koliko znam, čovjek je nevin sve dok mu se ne dokaže krivnja. ;)
Ako netko treba nešto dokazati, onda ste to vas dvije. A ne profesorica Opačić, niti moja malenkost. :B
Kako brzo postanemo slatkorječivi kada shvatimo da smo se zeznuli. ;)
Deni je uočila ono što je meni promaklo: pogreške u internetskom prikazu. Kod mene se pojedine riječi, za koje pretpostavljam da bi trebale u tisku biti istaknute, pojavljuju s upitnikom i sprijeda i straga (:p), recimo, ?bez papira?. Nije mi, međutim, palo na pamet da bi se neki znak jednostavno mogao "izgubiti", no očito se upravo to dogodilo.
Da probamo s preinakama.
!.
Neka rečenica glasi: Jer, ako se u javnosti tek paušalno čuje kako je jezik hrvatskih političara loš, to za mene ne znači ništa tako dugo dok se, pod uvjetom da je loš, ne pokaže po čemu je loš. Zarezi ili ne?
II.
Ili ovako: Jer, ako se u javnosti tek paušalno čuje kako je jezik hrvatskih političara loš, to za mene ne znači ništa tako dugo dok se ne pokaže po čemu je loš. Je li rečenica nerazumljiva zato što smo iz nje izostavili naknadno dodanu rečenicu?
Ne mogu vjerovati da ozbiljno tvrdiš to što tvrdiš. Molim te, reci da si se šalio. :)
Prva rečenica treba imati zareze, baš kao što si i napisala. Ali, promijenila si veznike, a ja i dalje inzistiram na tvrdnji da nije potrebno ispred svakog ako pisati zarez. Trenutačno radim, ali nema problema, navest ću ti dvadeset primjera koji će dokazati moju tvrdnju. ;)
Isto tako, spomenuta bi se rečenica mogla napisati i ovako (kad smo već kod crta i crtica):
"Jer, ako se u javnosti tek paušalno čuje kako je jezik hrvatskih političara loš, to za mene ne znači ništa tako dugo dok se ako je loš - ne pokaže po čemu je loš."
I što ćemo sad? :D
stitch kaže:
Prva rečenica treba imati zareze, baš kao što si i napisala. Ali, promijenila si veznike, a ja i dalje inzistiram na tvrdnji da nije potrebno ispred svakog ako pisati zarez. Trenutačno radim, ali nema problema, navest ću ti dvadeset primjera koji će dokazati moju tvrdnju. ;)
Isto tako, spomenuta bi se rečenica mogla napisati i ovako (kad smo već kod crta i crtica):
"Jer, ako se u javnosti tek paušalno čuje kako je jezik hrvatskih političara loš, to za mene ne znači ništa tako dugo dok se ako je loš - ne pokaže po čemu je loš."
I što ćemo sad? :D Sad ćemo još staviti jednu crticu ispred veznika ako.
Gledaj, ni u jednom trenutku nisam tvrdila da ispred svakog ako treba pisati zarez. Tvrdila sam i tvrdim da se umetnuta rečenica odvaja zarezima. Može i crticama. :) Pri čemu uopće nije bitan veznik ni vrsta rečenice.
Evo je na! :D Ama, uopće nisam stavio crticu da bih istaknuo "umetanje", nego poantu, što i sama znaš, ali me vučeš za rep. A ja sam umoran, gladan i neispavan, i nije mi do igara. :)
Šteta! A baš sam mislila da si na dobrom putu! :D
Zaključak: lektorima na neko vrijeme treba uskratiti jelo, piće i san - to je jedina šansa da se koliko-toliko urazume. :cool:
P. S. Ovo je crtica kojom se naglašava poanta . :B
Vidi se da nikad nisi radila po 15 sati u komadu. ;) Da jesi, ne bi bila toliko razmažena. :D
Tja, čuj, posao mi je takav da zapravo radim cijeli dan, od pet ujutro do deset uvečer, ali ne neprekidno. To više nisam u stanju izdržati. A da sam razmažena, jesam. Imam zašto i biti. :cool:
goranbo
05.07.2004., 22:02
Didi kaže:
(holografska je oporuka, a teorija o hologramima može biti samo hologramska, eventualno holografijska).
Koliko sam se ja raspitao po rječnicima 'holografijski' ne postoji u hrvatskom jeziku. Hvala bogu, dodao bih. Bez takvih akrobacija svima nam je lakše.
'Holografski' označava ono što se tiče holografije, a i ono što se tiče holografa. (Prema Anićevom Enciklopedijskom rječniku, npr.)
goranbo kaže:
Koliko sam se ja raspitao po rječnicima 'holografijski' ne postoji u hrvatskom jeziku. Hvala bogu, dodao bih. Bez takvih akrobacija svima nam je lakše.
'Holografski' označava ono što se tiče holografije, a i ono što se tiče holografa. (Prema Anićevom Enciklopedijskom rječniku, npr.) Da, imaš pravo: doista tako piše kod Anića. Što ne znači da je to dobro rješenje.
goranbo
05.07.2004., 22:31
Didi kaže:
Da, imaš pravo: doista tako piše kod Anića. Što ne znači da je to dobro rješenje.
A zašto ne bi bilo dobro rješenje? To mi stvarno nije jasno.
Zato što je dvoznačno? Neko bi se možda mogao zabuniti? Ne vjerujem.
To je kao da kazes 'biologijski'.
goranbo kaže:
A zašto ne bi bilo dobro rješenje? To mi stvarno nije jasno.
Zato što je dvoznačno? Neko bi se možda mogao zabuniti? Ne vjerujem.
To je kao da kazes 'biologijski'. Ili 'filozofijski'. Što se kod Anića može naći. Toliko o jezičnoj dosljednosti. :D
goranbo
06.07.2004., 09:29
Didi kaže:
Ili 'filozofijski'. Što se kod Anića može naći. Toliko o jezičnoj dosljednosti. :D
S 'filozofijski' je očito pogriješio, ili netko tko je redaktirao. :D
goranbo kaže:
S 'filozofijski' je očito pogriješio, ili netko tko je redaktirao. :D Nije pogriješio. Pitao je filozofe.
adriatic
06.07.2004., 14:21
goranbo kaže:
S 'filozofijski' je očito pogriješio, . :D
filozofijski - odnosi se na filozofiju - pripada filozofiji
filozofski - odnosi se na filozofa/e
Mnogo je strašnije kada se kaže "sociološki", a misli se
sociologijski, društveni ili čak socijalni.
Naravno možemo govoriti o "sociološkim problemima" baš kao i o "bravarskim", "smetlarskim" ili "liječničkim" problemima.;)
goranbo
06.07.2004., 21:43
adriatic kaže:
filozofijski - odnosi se na filozofiju - pripada filozofiji
filozofski - odnosi se na filozofa/e
Mnogo je strašnije kada se kaže "sociološki", a misli se
sociologijski, društveni ili čak socijalni.
Naravno možemo govoriti o "sociološkim problemima" baš kao i o "bravarskim", "smetlarskim" ili "liječničkim" problemima.;)
Ako se mogu malo našaliti:
Da, to je toliko strašno da se ja i svi koje poznajem uvijek stresemo kad to čujemo ili pročitamo.
(Das se ja imam tu nešto zašto zalagati, zalagao bih se da se svi ti -ijski zaborave. Razlozi su višestruki, kao i uvijek.)
Primijetio bih i da mislim da se u prirodnim znanostima nikad ne bi ustalilo nešto takvo, s nastavkom -ijski, jer ti znanstvenici jednostavno, da tako kažem, nemaju vremena za takve stvari.
Mislim i da bi se takva tvorba, kad bi se primjenjivala kao pravilo na riječi slične holografiji, sociologiji i slično, u nekim slučajevima stvarno ridikulno ispala, tj. tako ridikulno da bi to bilo očito.
(Nemojte zaboravit da su to samo moja mišljenja!)
-----------------------------------------------------------------------------------
Jedno moje pitanje je:
Ako može 'značenjski', zašto ne i 'mišljenjski'
-----------------------------------------------------------------------------------
Drugo, je li 'ličnost' sasvim validna hrvatska riječ?
----------------------------------------------------------------------------------
Lali Puna
07.07.2004., 01:20
adriatic kaže:
filozofijski - odnosi se na filozofiju - pripada filozofiji
filozofski - odnosi se na filozofa/e
Mnogo je strašnije kada se kaže "sociološki", a misli se
sociologijski, društveni ili čak socijalni.
Naravno možemo govoriti o "sociološkim problemima" baš kao i o "bravarskim", "smetlarskim" ili "liječničkim" problemima.;)
čekaj,čekaj....
sad tu meni ovo sa sociologijom nije dobro sjelo (ne prigovaram, nego želim naučiti)
sociologijski problem - neki problem socoiologije kao znanosti (npr. - lupam nabrziu - nedovoljno razrađena neka teorija ili loše definirani neki pojmovi ili loša metodologija...)
sociološki problem - problem u društvu(ali onaj kojim bi se bavila sociologija i sociolozi)
društveni problem - ??????
socijalni problem - recimo... obitelj s devetero djece, oba roditelja nsaposlena, nemaju gdje živjeti....dakle - siromaštvo, (ne)dostupnost zdravstvenog osiguranja i slično...
Ja sam to sad po intuiciji i onomu što mislim(sam mislila da znam)...
Ajde ako se nekome da neka mi objasni tu zavrzlamu oko te terminologije, ali baš na primjeru sociologije...jer nekad mi nije jasno kad su i zašto sociološki i društveni ili društveni i socijalni sinonimi, a kad nisu....ako bi se nekome dalo pozabavit i s etimologijom, bila bih jako zahvalna....
Jer, kako je onda 'društveni život'' isto što i "socijalni život'...
tnx
adriatic
07.07.2004., 08:49
goldberry kaže:
sociološki problem - problem u društvu(ali onaj kojim bi se bavila sociologija i sociolozi)
društveni problem - ?????? tnx
Društveni problem ostaje društvenim problemom bez obzira bavila se njime sociologija (psihologija, politologija, itd) ili ne.
"Sociološki problem" bio bi (da malo fantaziramo) da imamo tisuće nezaposlenih sociologa (tako je bilo u Francuskoj kada sam ja studirao) ili da su naši sociolozi slabije obrazovani od nekih drugih. Ukratko bio bi to društveni problem koji se tiče sociologa kao skupine.
Na sličan se način pogrešno rabi pridjev "kulturološki" umjesto "kulturalni". :)
Lali Puna
08.07.2004., 00:58
adriatic kaže:
Društveni problem ostaje društvenim problemom bez obzira bavila se njime sociologija (psihologija, politologija, itd) ili ne.
"Sociološki problem" bio bi (da malo fantaziramo) da imamo tisuće nezaposlenih sociologa (tako je bilo u Francuskoj kada sam ja studirao) ili da su naši sociolozi slabije obrazovani od nekih drugih. Ukratko bio bi to društveni problem koji se tiče sociologa kao skupine.
Na sličan se način pogrešno rabi pridjev "kulturološki" umjesto "kulturalni". :)
a što bi onda bio sociologijski problem?
razliku kulturološki/kulturalni/kulturni znam....
i kako je i zašto u to 'socio' nazivlje dospijela socijala?
adriatic
08.07.2004., 09:26
goldberry kaže:
a što bi onda bio sociologijski problem?
i kako je i zašto u to 'socio' nazivlje dospijela socijala?
Pa valjda problem kojim se bavi sociologija kao znanost.
Svakim društvenim problemom može se baviti bilo koja znanost i tu sociologija nema nikve prednosti, osim što je za razliku od drugih globalna znanost.
Socijalna politika i socijalne skrb bave se marginalnim (zakinutim ) skupinama i pojedincima. Tu država igra ulogu surogata zajednice da bi priskrbila "normalnu" egzistenciju onima koji to ne mogu bez tuđe pomoći. ;)
goranbo
08.07.2004., 12:20
Možda bi sociologijski poroblem bio problem sociologije kao znanstvene discipline.
Npr. to da je sociologija na niskim granama, ili problem u načinu rada sociologije? :)
Lali Puna
08.07.2004., 13:02
adriatic kaže:
Socijalna politika i socijalne skrb bave se marginalnim (zakinutim ) skupinama i pojedincima. Tu država igra ulogu surogata zajednice da bi priskrbila "normalnu" egzistenciju onima koji to ne mogu bez tuđe pomoći. ;)
ma da...da...da...znam ja to
ali zašto baš 'socio' nazivlje (gdje socio znači društvo) znači i marginalne tj. zakinute društvene skupine?
goldberry kaže:
ma da...da...da...znam ja to
ali zašto baš 'socio' nazivlje (gdje socio znači društvo) znači i marginalne tj. zakinute društvene skupine? Ne znači. Pridjev 'socijalan' ovdje se veže uz imenice 'skrb' i 'politika'. Uostalom, i marginalne skupine i pojedinci isto su tako dio društva.
adriatic kaže:
filozofijski - odnosi se na filozofiju - pripada filozofiji
filozofski - odnosi se na filozofa/e
Da, kako da ne, u zemlji crtica pogotovo. ;)
Pridjev "filozofski" odnosi se i na filozofiju, i na filozofe.
O ostalim "razlikama" koje si napisao ne isplati se trošiti riječi.
Ne shvaćam samo ovu raspravu, koju su tako lako prihvatili kolege jezičari. Zar je teško otvoriti rječnik hrvatskog jezika?
Nema me nekoliko dana (idoh da se upišem na faks) i cela se tema već zahuktala... A kad sam tu — nigde nikog! :mad: :D
stitch kaže:
Ne shvaćam samo ovu raspravu, koju su tako lako prihvatili kolege jezičari. Zar je teško otvoriti rječnik hrvatskog jezika? Anićev se rječnik takvim ne smatra? :B
A koji? ;)
Naime, definicija koju sam naveo postoji u prvom Rječniku hrvatskog jezika i nešto novijem Rječniku stranih riječi. "Filozofski" i "filozofijski", provjerljivo, znače isto - drugim riječima, to su sinonimi. :B
Osim toga, oblik "filozofijski" uopće ne postoji u Šonjinom rječniku, koji je redigirao Brozović. To ti ništa ne govori? ;)
Što se pak tiče upletanja Despota, Bošnjaka ili bilo koga drugog s Katedre za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u leksikologiju, s kojom nemaju blage veze - takve pokušaje i "definicije" smatram smiješnima. A jezična praksa dokazuje da sam u pravu. :cool:
stitch kaže:
A koji? ;)Enciklopedijski.
Osim toga, oblik "filozofijski" uopće ne postoji u Šonjinom rječniku, koji je redigirao Brozović. To ti ništa ne govori? ;) Kako da ne! Govori mi da se naši leksikografi ne slažu. :D
Nemoj sve to toliko uzimati k srcu. Malo smijeha nikada nikom nije naškodilo. :)
Utvrdismo li mi je li glagol kontaktirati prelazan ili ne?
nitko i ništa
09.07.2004., 18:18
stitch kaže:
Što se pak tiče upletanja Despota, Bošnjaka ili bilo koga drugog s Katedre za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u leksikologiju, s kojom nemaju blage veze - takve pokušaje i "definicije" smatram smiješnima. A jezična praksa dokazuje da sam u pravu. :cool: Pa baš to što pišu Despot, Bošnjak ili bilo tko drugi s Filozofskog fakulteta jest jezična praksa. Valjda prije filozofi znaju o čemu govore kad govore o filozofiji i filozofiranju nego jezičari? Pa ako oni smatraju da je distinkcija potrebna, da ima smisla, i koriste tu distinkciju u svome filozofiranju, onda je to jezična praksa.
stitch kaže:
Jesmo, odavno. :D
I, naravno, pr(ij)elazan je. Je li? :D
goranbo
09.07.2004., 20:58
nitko i ništa kaže:
Pa baš to što pišu Despot, Bošnjak ili bilo tko drugi s Filozofskog fakulteta jest jezična praksa. Valjda prije filozofi znaju o čemu govore kad govore o filozofiji i filozofiranju nego jezičari? Pa ako oni smatraju da je distinkcija potrebna, da ima smisla, i koriste tu distinkciju u svome filozofiranju, onda je to jezična praksa.
Ja mislim da svi ljudi mogu zabrijat, pa tako i filozofi. A ponekad brija postane skupna.
Baš me zanima što bi Platon, Sokrat i Aristotel koristili.
Sigurno da ta distinkcija ima smisla, no može li se važnost tog smisla i takvog razlikovanja mjeriti s upotrebom tako nezgrapne riječi kao što je 'filozofijski'?
Ako ne može, ima li smisla koristiti je?
nitko i ništa
09.07.2004., 23:46
goranbo kaže:
...Baš me zanima što bi Platon, Sokrat i Aristotel koristili.
Sigurno da ta distinkcija ima smisla, no može li se važnost tog smisla i takvog razlikovanja mjeriti s upotrebom tako nezgrapne riječi kao što je 'filozofijski'?
Ako ne može, ima li smisla koristiti je? Od Aristotela do Heideggera filozofi su bili prinuđeni stvarati nove riječi jer su otkrivali nove distinkcije i nova jedinstva - to im je uostalom i posao. I uvijek su bili optuživani za nasilje nad jezikom. Pa opet, mi i danas u našem jeziku koristimo niz riječi koje je Aristotel tako nasilno uveo u grčki a Boetije onda nasilno preveo na latinski.
nitko i ništa kaže:
Pa baš to što pišu Despot, Bošnjak ili bilo tko drugi s Filozofskog fakulteta jest jezična praksa. Valjda prije filozofi znaju o čemu govore kad govore o filozofiji i filozofiranju nego jezičari? Pa ako oni smatraju da je distinkcija potrebna, da ima smisla, i koriste tu distinkciju u svome filozofiranju, onda je to jezična praksa.
Ne koriste je. Ne postoji filozofska kategorija koja zahtijeva razliku između nečega što se odnosi na filozofe i nečega što se odnosi na filozofiju.
Riječ je o čistom diletantizmu. I nepotrebnom preseravanju.
goranbo kaže:
Ja mislim da svi ljudi mogu zabrijat, pa tako i filozofi. A ponekad brija postane skupna.
Baš me zanima što bi Platon, Sokrat i Aristotel koristili.
Sigurno da ta distinkcija ima smisla, no može li se važnost tog smisla i takvog razlikovanja mjeriti s upotrebom tako nezgrapne riječi kao što je 'filozofijski'?
Ako ne može, ima li smisla koristiti je?
O tome i govorim. Postoji pojam o kojem lingvisti znaju mnogo, a filozofi ništa - jezična ekonomija. ;)
Nymann kaže:
I, naravno, pr(ij)elazan je. Je li? :D
Što te zanima? Kontaktira se s nekim, ne kontaktira se "nekoga". To ti treba? ;)
Ja sam mislio da nekoga kontaktiraš, valjda po analogiji s engleskim... No, reče ti — jezične su analogije opasna stvar.
goranbo
10.07.2004., 17:40
Moze li se reci ' trebamo se ugoditi na taj izvor' ili 'nas um se ugodi na nesto' u smislu uskladi, namjesti na -- od engleskog tune: nastimati, namjestiti stanicu, ugoditi -- na neku razinu svijesti recimo, ili tako nesto, malo apstraktnije.
Meni se to 'ugoditi' svidja no ne znam mkoze li se tako upotrijebiti.
Ako ne moze, sto bi bila alternativa, odnosno sto bi bilo ispravno?
Priviknuti ili prilagoditi (se).
goranbo
10.07.2004., 19:10
Cini mi se da to bas ne odgovara smislu. Radi se bas o tome da se um npr. ugodi/nastima na neku frekvenciju, kao radio na radio-postaju, ili na neku razinu stvarnosti.
goranbo
10.07.2004., 20:25
Evo i 1001. odgovora, Didiin (?) tisućiti je stvarno bio kratak.
Podesiti je svakako blize znacenju, razmislit cu.
PITANJE:
Stanovnik planeta Venera (eng. Venusian), kako je na hrvatksom?
(Da znam kak da mu se obratim kad ga vidim, dakle, gosp. ????)
goranbo
10.07.2004., 21:53
stitch kaže:
Što te zanima? Kontaktira se s nekim, ne kontaktira se "nekoga". To ti treba? ;)
Kaj, onda se oze reci 'on je kontaktirao sa mnom tad i tad' u smislu da je on tada STUPIO sa mnom u vezu. (ili bi to prije značilo da je on tada STUPAO sa mnom u vezu?)
1. Mislim da ti neće preostati drugo nego da se Venerijancu ili Veneraninu obratiš telepatski. ;) Rječnici koje imam kod kuće ne predlažu nikakvo rješenje (osim 'venerički' :D), Venerijanca sam sretala u prijevodima, a Veneranin je prijedlog.
2. 'Kontaktirati' ima isti oblik i za trajni i za svršeni vid. Recimo, kao i 'reagirati'.
Imam nekoliko pitanja za Stitcha.
Potpuno se slažem sa sve češćom nepravilnom upotrebom veznika KAKO u namjernim rečenicama, no zašto se ta upotreba u gramatikama i savjetnicima onda navodi kao pravilna?
Druga stvar se tiče suprotnih veznika A i ALI, ispred kojih uvijek dolazi zarez, barem se tako navodi i u Babićevom i u Silić-Anićevom pravopisu. Mislim da ne treba dodatno komplicirati jer je u praksi gotovo nemoguće držati se pravila, koja često propisuju neke stvari koje jednostavno nemaju veze s konkretnim jezičnim izražavanjem.
Veznik DOK se isto tako navodi kao suprotan veznik, a i često je jeziku u toj funkciji neophodan.
Ono što me smeta su rečenice poput: "Rekao je to predsjednik..."
Zar nije prirodnije: "Predsjednik je to rekao..."???
Isto se tako u gramatikama navodi S OBZIROM DA kao pravilno, s čime se nikako ne slažem.
Što je s veznikom PAK i zašto se sve češće odvaja zarezima?
U ovoj zemlji, gdje vlada potpuna jezična konfuzija i gdje se pravila mijenjaju kad i vlast, teško je uopće nešto znati - jezik, nažalost, stvaraju novinari i voditelji, a jezično neosviješten narod ih nekritički sluša...
A Stjepka Težaka baš i ne bih nazvao "liberalnim jezikoslovcem".
E, da, ne razumijem zašto je sve veća težnja razbijanju sintagmi, kao npr: hrvatska je Vlada učinila to i to, itd, kad se takve konstrukcije upotrebljavaju samo u izrazito biranom stilu?
Lali Puna
14.07.2004., 21:24
vumy kaže:
E, da, ne razumijem zašto je sve veća težnja razbijanju sintagmi, kao npr: hrvatska je Vlada učinila to i to, itd, kad se takve konstrukcije upotrebljavaju samo u izrazito biranom stilu?
E, ja to često radim! Vrlo često. Prečesto.
Znam da to baš nije poželjno, ali nekako mi uvijek dođe. Negdje u primozgu sam ja sebi umislila da je tako 'tečnije', štogod to značilo. (opratite pažnju na itekaku stručnu i znanstvenu utemeljenost mog argumenta :D).
E, sad..jel to baš onak jako krivo?
Ili je samo nepoželjno?
Jer ja tako VOLIM pisati...ne pitajte me zašto...
Sa, ako je krivo - prestat ću - nisam tvrdoglavo magare, a i stalo mi je da pišem pravilno.
No, ako nije krivo..
Hmmm...nekako ja to doživljavam kao obilježje svoga stila....:hekla:
Joj, o tim sam sintagmama već toliko puta pisao da me glava boli od pomisli da moram opet. :D
Enklitikama se nikad ne razbijaju sintagme poput imena ljudi ili gradova, raznih ustanova i tijela, titula i zanimanja...
Ne radi se pritom o biranom stilu nego o neznanju. Pravilno je samo:
Predsjednik Republike Hrvatske rekao je...
Vladimir Nazor napisao je...
U Slavonskom Brodu dogodilo se...
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu donio je...
OK? ;)
Lali Puna
15.07.2004., 11:17
A ako se ne radi o imenima ljudi, titulama, ustanovama?
Onda, naravno, enklitika dolazi iza prve (naglašene) riječi u rečenici. :)
Onda je sve OK.
U Hrvatskoj gramatici (str. 588) navodi se sljedeće: "S obzirom na mjesto zanaglasnica izrazito su stilski obilježene one rečenice u kojima je zanaglasnica između imena i prezimena:
Luka bi Šušmek polazio u šetnju da namigne kojoj curi. (S. Kolar)
Prema rasporedu, Goran bi Ivanišević trebao igrati sutra. (HTV, kolovoz 1993.)"
A i Stjepan Babić tako piše u svojim člancima...
Meni je to GROZNO.
Bilo bi lijepo kad bi netko odgovorio na moja pitanja...
Shvatio sam ih više kao primjedbe nego kao pitanja. ;)
Općenito, jezičari nemaju previše izbora - kad nešto postane uobičajeno, prihvate to kao normalno stanje i unesu u rječnike i gramatike. Na svijetu samo mijena vječna jest, i zbog toga su sinoćnje pogreške današnje pravilo. Tako je s veznicima za koje pitaš, ali i mnogim drugim stvarima.
Što se Babića tiče, on se voli praviti važan, da ne upotrijebim neku ružniju riječ. Voli sebe smatrati najpametnijim i plivati protiv struje. Zato piše tako kako navodiš. Iako svatko obdaren mozgom i koliko-toliko razvijenim osjećajem za jezik njegov stil doživljava kao šaku u oko.
goranbo
15.07.2004., 12:33
Što islite o tome kad netko ponosno kaže "strastveni ribič" i slično.
Nije li to ultimativna besmislica?
Pored toga, je li ispravan pridjev 'performančni' od performanca.
Npr. kao 'licenčni'.
Ako nije, što je ispravno?
Lali Puna
15.07.2004., 12:37
stitch kaže:
Općenito, jezičari nemaju previše izbora - kad nešto postane uobičajeno, prihvate to kao normalno stanje i unesu u rječnike i gramatike. Na svijetu samo mijena vječna jest, i zbog toga su sinoćnje pogreške današnje pravilo.
Dvije stvari koje me neizmjerno živciraju, a u javnosti(medijima, javnom govoru se se uvriježile kao točne što znači da obično prolaze lekturu kao točne) su:
(premda je jedna više logička, a ne jezična besmislica)
- žene vozačice
- homoseksualci i lezbijke
I još me živcira kad ljudi koji se smatraju intelektualcima 'fiction' prevode sasvim uobičajeno kao fikcija....:mad:
goranbo kaže:
Što islite o tome kad netko ponosno kaže "strastveni ribič" i slično.
Nije li to ultimativna besmislica?
Ne.
goranbo kaže:
Pored toga, je li ispravan pridjev 'performančni' od performanca.
Npr. kao 'licenčni'.
Ako nije, što je ispravno?
Prvo, nije ispravno reći "pored toga" nego "osim toga".
Drugo, "performanca" ne postoji u hrvatskom jeziku.
Treće, ne postoji ni "licenčni" (koje li debilne tvorbe, gdje si to vidio?), može biti samo "licencijski", prema pravilnom "licencija".
goranbo
15.07.2004., 17:46
stitch kaže:
Prvo, nije ispravno reći "pored toga" nego "osim toga".
Drugo, "performanca" ne postoji u hrvatskom jeziku.
Treće, ne postoji ni "licenčni" (koje li debilne tvorbe, gdje si to vidio?), može biti samo "licencijski", prema pravilnom "licencija".
Ne znam da li 'performanca' postoji u hrvatskom jeziku, no vidio sam da postoji u Anićevom encikoopedijskom rječniku, ima. Ima slično značenje kao i performansa.
('Licenčni' sam čuo nagdje na radiju ili tv, neka bankarsko-financijska terminologija)
Budući da se ovde jedino ja bavim ortoepijom, moram reagirati na natpis ispod nicka goranbo. Nije forúmaš, nego forùmāš.
goranbo
15.07.2004., 20:46
Nymann kaže:
Budući da se ovde jedino ja bavim ortoepijom, moram reagirati na natpis ispod nicka goranbo. Nije forúmaš, nego forùmāš.
Ajoj, takvo 'u' sam stavio samo zato jer se u tekstu ispod nicka automatski cenzurira kad pise forumaš (ili moderator).
stitch kaže:
... koje li debilne tvorbe, gdje si to vidio?
Verovatno je takvu tvorbu video u nekim slovenačkim novinama, ili je mislio na pridev "licencni".
Kako si, stitch, rekao da treba da zamenim reč subwoofer? Zaboravio sam.
Smem li u ovoj rečenici dodati zarez: Prilikom prijema gosti su upoznati s načinom poslovanja preduzeća iza druge reči?
goranbo
16.07.2004., 21:09
Nitko me nije ništa pit'o ali ja gađam da tamo ne bi smjelo biti zareza.
A kaj je s mojim preformancama. Ja sam jos jednom provjerio u Aniću da se uvjerim da nisam pogresno vidio. Nisam pogresno vidio.
Prvo trebaš shvatiti da Stitch ne može svariti Anića, možda zato što je Užičanin. Uglavnom, "rječnik mu je pun srbizama". On najčešće koristi rečnik Jure Šonje (e ovi vaši genitivi...).
Nymann kaže:
Kako si, stitch, rekao da treba da zamenim reč subwoofer? Zaboravio sam.
Možda zato što ništa nisam rekao. Ostavi tako, razumijevanja radi. Sve što bih mogao predložiti zvučalo bi prilično nesklapno i nespretno.
Nymann kaže:
Smem li u ovoj rečenici dodati zarez: Prilikom prijema gosti su upoznati s načinom poslovanja preduzeća iza druge reči?
Ne treba ti. No, pravilno je reći prigodom (tj. za vrijeme)...
Razliku ćeš najbolje osjetiti u primjeru: "Tom prigodom imao je nekoliko prilika..." ;)
goranbo kaže:
A kaj je s mojim preformancama. Ja sam jos jednom provjerio u Aniću da se uvjerim da nisam pogresno vidio. Nisam pogresno vidio.
Problem je u pogrešnom prenošenju riječi u hrvatski jezik. (Dakle, Nymanne, ne radi se o averziji uzrokovanoj srbizmima. ;))
Jer, koji god savjetnik otvorio - a nema(m) ih baš malo - svugdje piše da je pravilan oblik performansa.
Uh, što volim objašnjavati očite stvari. Mislio sam da si shvatio što je posrijedi. No, dobro, sljedeći put bit ću određeniji.
goranbo
17.07.2004., 09:00
stitch kaže:
Problem je u pogrešnom prenošenju riječi u hrvatski jezik. (Dakle, Nymanne, ne radi se o averziji uzrokovanoj srbizmima. ;))
Jer, koji god savjetnik otvorio - a nema(m) ih baš malo - svugdje piše da je pravilan oblik performansa.
Uh, što volim objašnjavati očite stvari. Mislio sam da si shvatio što je posrijedi. No, dobro, sljedeći put bit ću određeniji.
Da, i meni je to prilicno nelogicno. U Anićevom rječniku nalaze se dvije takve riječi (i -ansa i -anca) kojima daje približno isto značenje. Potpuno nepotrebno, tko zna kakve razloge je nasap za to.
Mene je prvenstveno zanimalo može li se onda od performansa napraviti pridjev.
stitch kaže:
Jer, koji god savjetnik otvorio - a nema(m) ih baš malo - svugdje piše da je pravilan oblik performansa.
I u srpskom jeziku to je jedini pravilni oblik.
Havarija na Kalvariji
Čudno kako naš narod nauči sve manje-više obratno. Ako komu pokušate rastumačiti da se npr. prijedlog s u liku sa upotrebljava kad riječ koja slijedi počinje suglasnicima s, š, z, ž ili teže izgovorljivim skupinama ks, ps, pši sl., možete biti sigurni da će rezultat biti s psom, s Ksenijom, s pšenicom, ali zato sa nama. Ako pak kažete da je nominativ jednine kći, a akuzativ kćer, možete se kladiti da ćete češće čuti (i vidjeti napisano): »Dobili smo kći« (kad treba kćer) ili »To je moja kćer« (kad treba kći). Za takvim primjerima ne morate tragati. Sami hrle k vama iz svih novina, a pogotovo onih koje svaki dan slikaju obitelji s novorođenčetom kako odlaze iz rodilišta. Na stranu što je pravilo jasno, što se uči već u nižim razredima osnovne škole; do mnogih (i premnogih) naših novinara (i u pisanom i u govorenom novinstvu) to još nije stiglo.
Uopće, u naobrazbi hrvatskoga puka nedopustivo je mnogo nepoznanica. U sadašnjoj općoj kvizomaniji — svi se zaklinju da im je na prvom mjestu ’igra’, a zapravo svatko želi nekako do novca jer je i ’prvi prag’ (32 tisuće kuna) nedohvatljiv iz redovite plaće, a pogotovo mirovine — stalno izlazi na vidjelo naše sramotno neznanje. Tako mladac koji je (vidi se po godinama) tek izašao iz srednje škole po vlastitim riječima nikad nije čuo za Krležin roman Povratak Filipa Latinovicza. I uopće se toga ne srami. Jer se to danas sve više uzima kao nešto samo po sebi razumljivo.
Samo po sebi razumljivo
To »samo po sebi razumljivo« neznanje imali smo prilike vidjeti i kad su novinari nedavno u Splitu (za jednu TV emisiju) pitali svoje sugrađane što je to Sudamja. Cijeli je grad bio oblijepljen plakatima s tim nazivom, no mnogi nisu znali što je to. A to je proslava njihova sveca zaštitnika, sv. Dujma, Duje! No Splićani mogu u svom neznanju biti mirni. Anketa u ’metropoli’ i pitanje kada se slavi Majka Božja od Kamenitih vrata, zaštitnica Zagreba, pokazala bi još veće neznanje (slavi se 31. svibnja).
Hrvatska često i rado ističe kako je u visokom postotku katolička zemlja. Znanje pak o vjeri — a poglavito o Bibliji — nažalost ne slijedi tu impozantnu brojku. Nedavno mi je jedna gospođa poslala pismo s izreskom iz novina koji će vrlo zorno potkrijepiti moju (tako bogohulnu!) tvrdnju o Hrvatima kao o slabim znalcima. I pokazati kako su i novinari »tvrde šije« kad prionu uz pogrešku. Nju ćeš teško (ako uopće!) ispraviti. Ondje (Večernji list, 11. svibnja 2004, str. 23) piše: »Neugodna atmosfera linča u lokalnom mediju primorala je našu novinarku i na to da je neko vrijeme... morala odlaziti u čakovečku bolnicu... Havariji naše suradnice tu nije bio kraj.« U ovom kontekstu uljez je, naravno, imenica havarija. Što ona znači, moglo se bez po muke pročitati u svakom rječniku stranih riječi, u rječnicima hrvatskoga jezika i u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (za početak). Naivno sam mislila da su to priručnici koji stanuju u svakom novinskom uredništvu i — što je još važnije — da se njima novinari, lektori, redaktori služe. Havarija je teška prometna nesreća, oštećenje prijevoznoga sredstva (broda, aviona, vlaka), brodolom; u pomorskom pravu to su sve štete i izvanredni troškovi koje pretrpi brod ili teret pa stoga bude onesposobljen za daljnju plovidnu i ne može završiti putovanje; kvar. U prenesenom značenju havarija je životni brodolom, neuspjeh. Riječ nalazimo u mnogim europskim jezicima: njem. Havarie, fr. avarie, tal. avaria, češ. havarie — prometna nesreća; šteta; kvar. Taj mediteranski pomorski izraz raširio se od Španjolske i Portugala preko Nizozemske, Njemačke, Norveške do Poljske, Rusije, Češke i Bugarske. Kao stručni izraz u engleskom mu je najbliži average, što znači prosjek, prosječan, izračunati prosjek, a kao imenica average odgovara europeizmu havarija. U tal. i fr. avariato/avarié rado se upotrebljava za hranu koja se pokvarila, npr. meso i voće. Havarija iz pomorstva danas sve češće prelazi u zrakoplovstvo i u druge prijevozne grane. U korijenu joj je ar. awar, šteta, ’awariyy, oštećena roba. U prijevozu robe brodovima riječ je značila i proporcionalno izračunanu osigurninu za teret oštećen prilikom plovidbe. S tim je povezano ono značenje prosjeka u engleskom jeziku.
Kalvarija, a ne havarija
Što je od nabrojenoga pretrpjela novinarka suradnica? Nadam se — ništa. Riječ koja je tu trebala stajati olako je zamijenjena jednom (zvučno) sličnom, ali kontekstu potpuno neprimjerenom. Da to nije slučajno, dokazuje spomenuto pismo. Gospođa piše: »Svojedobno je u novinama već bilo takvih zamjena te sam ja iz Rječnika hrvatskog jezika točno prepisala što je što... sve s oznakom stranica i svim ostalim podacima i sve to poslala autoru/autorici članka i glavnom uredniku, ali...« Znamo što slijedi. I opet — ništa. A koja je riječ trebala stajati umjesto ove, pogrešne? Kalvarija. Lat. Calvaria — prema calva, plješiva, ćelava, gola lubanja — prijevod je aramejskog izraza Golgota (od golgoltH/gulgultH, lubanja). Samo usput (znam da ste zapeli na onom ’plješivi’): češki standardni izraz plešatý, plešivý (ćelav, gole površine) nalazimo kao okaminu u hrvatskim nazivima Plešivica, Plješivica (hiperjekavizam), Gologorica. Kalvarija je ime brijega izvan jezuralemskih zidina na kojem je razapet Isus Krist. Naziv Lubanja dolazi vjerojatno odatle što je ondje bilo stratište zločinaca, koji su tu i pokapani, a možda i zato što je svojim oblikom sličan ljudskoj lubanji. Kalvarijama se od ranoga baroka nazivaju i mjesta u prirodi gdje je smješteno 14 postaja križnoga puta. Riječ ima i preneseno značenje (tada se piše malim slovom): teške muke, patnje (prošla je ona svoju kalvariju), a anatomski znači zavinutu plohu svoda lubanje.
Dakle, htjelo se reći da je novinarka doživljavala razne neugodnosti i to je bila njezina kalvarija. Šteta (i sramota) što to oni koji ispisuju novinske stupce ne znaju. Šteta (i sramota) što to tako malobrojni primjećuju. Znanje je u Hrvatskoj spalo na niske grane, ali su zato rasprave o njemu na visokoj razini. Tim agilnim diskutantima upućujem dvostih u milom nam desetercu:
Što se više raspravlja o znanju,
Ono ima vr’jednost sve to manju.
goranbo
17.07.2004., 13:50
To su za mene štetice i sramotice. Prava šteta i sramota je ono što svakog dana, godinama previdjamo, i pri tome se možda tužimo na ovakve relativno nevažne stvari.
goranbo kaže:
Mene je prvenstveno zanimalo može li se onda od performansa napraviti pridjev.
Može, naravno, barem tvorbeno. No, što nedostaje obliku izvedbeni?
goranbo
17.07.2004., 15:42
stitch kaže:
Može, naravno, barem tvorbeno. No, što nedostaje obliku izvedbeni?
Performansni?
Izvedbeni ne štima jer se ne radi o performansu, po mom mišljenju.
Radi se o performansi/performansama, ne znam sad kako se to definira, ali npr. moze se upotrijebiti u smislu da netko ima dobre performanse za neki posao, ne mora biti samo za stroj u pitanju.
Pa o tome i govorim. Zanima te kakva je izvedba nekog stroja, odnosno koje su njegove mogućnosti ili koliki mu je kapacitet.
Ima još mnogo sinonima, pomogao bi mi kontekst. Dalo bi se govoriti i o karakteristikama.
goranbo
17.07.2004., 17:30
Je li ispravno reći '"stvarnost nečega" ili "zbiljnost nečega"?
(Nekak mi se čini da je ovo prilično glupo pitanje, no radi se o naslovu).
Osim toga (ne znam zašto ne bi moglo 'pored toga'), jesam li ispravno upotrijebio 'no' u gornjnoj rečenici, i bi li jednako ispravno bili da sam umjesto 'no' stavio 'međutim?
Može li mi neko objasniti pojmove bilježitosti, oviska i skladnje? :confused:
goranbo
17.07.2004., 22:22
Možda su to pojmovi iz igre scrabble?
-------------------
Može li mi tko odgovoriti koji su od sljedećeg ispravne upotrebe glagola POUČITI i POUČAVATI. (primjer sma izmislio iz glave)
- Poučiti nekoga matematici
- Poučavati koga matematici
- Poučiti nekoga o matematici
- Poučiti koga kako da napravi to i to (za ovo sam siguran da ej ispravan.
kONKRETNO, ČINI MI SE DA SAM JA U TEKSTU IMAO DA JE NETKO POUČIO PACIJENTE TEHNIKAMA ZAMIŠLJANJA (pardon), te ne znam je li to ispravno.
Zanima mei koji još ispravni načini upotrebe glagola poučiti/poučavati postoje.
Počeo sam pisati Ilijadu od posta, da istodobno odgovorim obojici, pa mi se u pola posla smrznuo IE. :rolleyes:
Nemam sada volje, strpite se do sutra. :)
nitko i ništa
18.07.2004., 11:18
goranbo kaže:
Je li ispravno reći '"stvarnost nečega" ili "zbiljnost nečega"?
(Nekak mi se čini da je ovo prilično glupo pitanje, no radi se o naslovu).
Osim toga (ne znam zašto ne bi moglo 'pored toga'), jesam li ispravno upotrijebio 'no' u gornjnoj rečenici, i bi li jednako ispravno bili da sam umjesto 'no' stavio 'međutim? Reality je obično stvarnost, a actuality je obično zbiljnost (ovo drugo je najčešće vezano za razlikovanje potencijalno /aktualno, dakle moguće/ozbiljeno).
goranbo kaže:
Je li ispravno reći '"stvarnost nečega" ili "zbiljnost nečega"?
(Nekak mi se čini da je ovo prilično glupo pitanje, no radi se o naslovu).
Osim toga (ne znam zašto ne bi moglo 'pored toga'), jesam li ispravno upotrijebio 'no' u gornjnoj rečenici, i bi li jednako ispravno bili da sam umjesto 'no' stavio 'međutim?
Eh, da... Sad moram ispočetka. :rolleyes:
1. Ni "stvarnost" ni "zbiljnost" nisu baš podesne za sintagmu s imenicom u genitivu. Govori se, naime, o nekakvoj ili nečijoj stvarnosti odnosno zbiljnosti, ali o bîti nečega.
2. Zato što ja tako kažem (da ne pišem opet o prilozima). ;)
3. Da, premda bi (stilistički) bilo bolje napisati "međutim".
4. Nekoga se o nečemu poučava (recimo, ja tebe o jeziku).
Nymann kaže:
Može li mi neko objasniti pojmove bilježitosti, oviska i skladnje? :confused:
Treći su pojam (uglazbljene) "pjesme" ili kakvi "stihovi". Za prva dva nikad nisam čuo, ali potražit ću.
goranbo
19.07.2004., 22:52
Može li se od prezimena Achterberg koje označava žensku osobu napraviti posvojni pridjev, i kako bi takav glasio?
Achterbergica - Achterbergičin.
Gospođa Achterberg - gospođe Acheterberg.
Ime u nominativu + Achterberg - ime u genitivu + Achterberg.
Koliko se mogu sjetiti, ovo su jedine tri mogućnosti koje ti stoje na raspolaganju. Osim 'Achterbergova', ali si tu opet osuđen na posvojni genitiv, da ne spominjemo razliku u značenju, no tebi to ovdje nije bitno.
goranbo
20.07.2004., 10:35
Što kažete na naslov:
"Da li ijedan lijek zaista/stvaro djeluje"
Znam da bi vjerojatno trebalo ići 'Djeluje li ...', međutim ...
A što ti kažeš na solomunsko rješenje: "Je li ijedan lijek zaista / uistinu djelotvoran?" ;)
Lali Puna
20.07.2004., 13:33
Kaže Jutarnji danas: Cedevita donirala Petrovu bolnicu...
WTF? Jel to znači da je Cedevita nekome darovala Petrovu bolnicu?
(naravno, htjeli su reći da je cedevita nešto darovala Petrovoj bolnici). Bi li onda ispravnje bilo Cedevita donirala Petrovoj bolnici?
goranbo
20.07.2004., 18:34
Didi kaže:
A što ti kažeš na solomunsko rješenje: "Je li ijedan lijek zaista / uistinu djelotvoran?" ;)
Joj, zaista sam bio blizu tog rjesenja. Super je. Premda malo je solomunsko. (zapravo cu jos razmisliti)
Kaže Jutarnji danas: Cedevita donirala Petrovu bolnicu... WTF? Jel to znači da je Cedevita nekome darovala Petrovu bolnicu? (naravno, htjeli su reći da je cedevita nešto darovala Petrovoj bolnici). Bi li onda ispravnje bilo Cedevita donirala Petrovoj bolnici?
Ja kao laik mislim da ne bi.
Milsim i da je moguće da Jutarnji dobro kaže jer donirati možda znači i darivati (nekome), pa su mogli napisati i Cedevita darivala Petrovu bolnicu.
(Cekam potvrdu i priznanje :))
Marusha
20.07.2004., 23:07
Kaže Jutarnji danas: Cedevita donirala Petrovu bolnicu...
Pa, valjda je bitan i nastavak ove priče: Znači Cedevita donirala Petrovu bolnicu tim i tim ....
Lali Puna
21.07.2004., 00:27
naravno da ima nastavak, al to nije bitno! Naslov je naslov!
Mislim, zar bih ja onda mogla staviti neki naslov koji nema veze s vezom, al je , eto, opravdan jer u nastavku slijedi objašnjenje...:rolleyes:
Naravno da možeš 'donirati koga/što', a možeš 'donirati komu/čemu'...dakle 'Cedevita donirala 100.000 kuna' - ispravno
'Cedevita donirala Petrovoj bolnici' - ispravno.
'Cedevita donirala Petrovu bolnicu' - ma, heeeej, kome su oni i kako dali Petrovu bolnicu???
goranbo
21.07.2004., 15:13
A jel kuzis da je (je li?) ispravno i: Pliva darivala Petrovu bolnicu.
darivati koga/što -- darivati koga/što.
Lali Puna
21.07.2004., 16:55
Gle, donirati, kao prvo, ne znači darivati već darovati.
A 'Darovala sam Krešu' :D i 'Darovala sam Kreši (igračku)' nije isto...
Pussy Cat
22.07.2004., 11:08
Jel se može reći "vekna kruha" u standardnom jeziku ili je to regionalno obojeno?
Kad sam to nedavno na usmenom priejvodu rekla, gledali su me ko da sam s marsa pala.... :misli:
Znam da "štruca" sigurno nije :)
goldberry kaže:
Gle, donirati, kao prvo, ne znači darivati već darovati.
A 'Darovala sam Krešu' :D i 'Darovala sam Kreši (igračku)' nije isto...
Miješaš kruške i jabuke. ;)
"Darovala sam Kreši igračku" znači "Darivala sam Krešu igračkom". A prva rečenica znači da je predmet darivanja bio Krešo, a ne igračka. :D
Pussy Cat
23.07.2004., 12:02
didi kaže
Hljeb kruha.
stitch kaže:
Upravo tako. :)
Ma vi emne zezate! Pa da ja kao neko iz Slavonije (poznata činejnica da svi istočnije od sesveta govore "srpski") kažem "hljeb", neko bi me ubio!!!
Uostalom, to mi nikada nije bila riječ koju sam doživjlavala kao svoj jezik.
Pa rekla ti je Didi, "hljeb" nije kruh nego "kruh okrugla oblika"; kao što su "hljepčići" okrugla peciva. ;)
Lali Puna
23.07.2004., 14:57
stitch kaže:
A prva rečenica znači da je predmet darivanja bio Krešo, a ne igračka. :D
My point exactly!!!
(joj, grozno, na topicu o hrvatskom jeziku poentiram na engleskom : sramise:)
I, dakle, jesam li u pravu ili ne kad kažem da naslov u Jutarnjem 'cedevita donirala Petrovu bolnicu' znači da su oni nekome dali Petrovu bolnicu??
Ajd, stitch, baš me zanima....
goranbo
23.07.2004., 20:33
Možete li komentirati gramatičku ispravnost i stil ovih (dijelova) rečenica koje sam našao u jednoj knjizi:
1. Ali nema razloga pretpostavci da temelji stvarnosti leže upravo tu...
2. Ali se cijela zamisao o materiji, naravno, temeljno promijenila od Descartesovog ...
3. Budući su procesi nebesa i zemlje bili toliko različiti, činilo se ...
4. Ali jasno je kako ...
(i onda odmah sljedeca recenica!)
5. Ali tijekom devetnaestog stoljeća čak je i ta razlika postala zamagljena.
Molim komentirajte i eventualne pogreške.
goldberry kaže:
I, dakle, jesam li u pravu ili ne kad kažem da naslov u Jutarnjem 'cedevita donirala Petrovu bolnicu' znači da su oni nekome dali Petrovu bolnicu??
Priznajem da ni ja ne bih iza glagola "donirati" stavio imenicu u akuzativu, nego u dativu (Petrovoj bolnici, dakle.) Druga bi stvar bila da je posrijedi riječ poput "nagraditi" ili kakva slična. :)
Ipak, iza tog dativa opet je nužan akuzativ, odnosno još jedna riječ (lijekove, medicinsku opremu, novac...), pa shvaćam potrebu za sažimanjem izraza, budući da se radi o naslovu. Koji pak po dobrom starom pravilu ne smije sadržavati više od pet riječi (što ne znaju u EPH!), a najbolje je kad je manji od toga. Plastično opisano, da ga prodavači na ulici mogu bez teškoća izvikivati, iako se novine tako odavno ne prodaju. ;)
goranbo kaže:
Možete li komentirati gramatičku ispravnost i stil ovih (dijelova) rečenica koje sam našao u jednoj knjizi:
1. Ali nema razloga pretpostavci da temelji stvarnosti leže upravo tu...
2. Ali se cijela zamisao o materiji, naravno, temeljno promijenila od Descartesovog ...
3. Budući su procesi nebesa i zemlje bili toliko različiti, činilo se ...
4. Ali jasno je kako ...
(i onda odmah sljedeca recenica!)
5. Ali tijekom devetnaestog stoljeća čak je i ta razlika postala zamagljena.
Molim komentirajte i eventualne pogreške.
Ne bi li bilo jednostavnije da mi cijeli tekst pošalješ na lekturu? :D
Ovako, rečenicu po rečenicu, ne samo da gubim vrijeme, nego i lovu. ;)
goranbo
24.07.2004., 07:47
stitch kaže:
Ne bi li bilo jednostavnije da mi cijeli tekst pošalješ na lekturu? :D
Ovako, rečenicu po rečenicu, ne samo da gubim vrijeme, nego i lovu. ;)
Ako je istina sto pise u knjizi, jedna od tvojih kolegica ga je vec lektorirala. Nemam ja namjeru dati lektorirati taj tekst, nego nesto nauciti iz tudjih pogresaka.
goranbo
24.07.2004., 09:23
Je li ispravno reći:
- ozdraviti od bolesti
- riješiti/osloboditi se bolesti
- izliječiti se od bolesti
goranbo kaže:
Je li ispravno reći:
- ozdraviti od bolesti
- riješiti/osloboditi se bolesti
- izliječiti se od bolesti
a kaj će ti ovo od bolesti? ;)
Po mom jezičnom osjećaju čovjek ozdravi ili se izliječi, ovisno o kontekstu, a rješava se, recimo, nametnika.
Katkada ozdraviti možeš i bez liječenja.
Pussy Cat kaže:
Ma vi emne zezate! Pa da ja kao neko iz Slavonije (poznata činejnica da svi istočnije od sesveta govore "srpski") kažem "hljeb", neko bi me ubio!!!
Uostalom, to mi nikada nije bila riječ koju sam doživjlavala kao svoj jezik.
A tko ti je kriv što ne poznaješ vlastiti jezik. :rolleyes:
U nas na selu su se nekad davno pekli hljebovi u krušnoj peći. Pa sad ti misli...:D
Sad samo reci da je trebalo: Kod nas...;)
goranbo kaže:
Ako je istina sto pise u knjizi, jedna od tvojih kolegica ga je vec lektorirala. Nemam ja namjeru dati lektorirati taj tekst, nego nesto nauciti iz tudjih pogresaka.
I to je napravila katastrofalno. :rolleyes:
Trebalo bi Ali nema razloga za pretpostavku da temelji stvarnosti...
Pa u drugoj rečenici: Ali cijela se zamisao o materiji...
Ili pak u trećoj: Budući da su procesi...
Dalje mi se ne da. Nabijem je na kitu, i nju i onoga tko ju je učio hrvatski. :B
goranbo
24.07.2004., 16:33
Simona kaže:
a kaj će ti ovo od bolesti? ;)
Po mom jezičnom osjećaju čovjek ozdravi ili se izliječi, ovisno o kontekstu, a rješava se, recimo, nametnika.
Katkada ozdraviti možeš i bez liječenja.
Potrebno mi je u kontekstu.
Kaže li se "omogućivati" ili "omogućavati" i "omogućuje" ili "omogućava"?
Kao, auto nam omogućuje da odemo nekamo.
--------------omogućava
Treba razlikovati "omogućiti" i "omogućavati". ;)
Ček, ali moji su oboje nesvršeni, kaj ne? Ili su to neke podvrste nesvršenog?
Ja po tvom zaključujem da je pravilno "omogućavati" i "omogućava". Jesam pogodio? :D
shipka kaže:
Ček, ali moji su oboje nesvršeni, kaj ne? Ili su to neke podvrste nesvršenog?
Ja po tvom zaključujem da je pravilno "omogućavati" i "omogućava". Jesam pogodio? :D :top:
A sada - idete li na sve ili ništa? :D
nitko i ništa
24.07.2004., 20:53
Sad i/ili sada? Tad ili/i tada? Kako i kad(a)?
goranbo
24.07.2004., 21:07
Svejedno.
Jedino mozes kombinirati prema svom ukusu za stil.
goranbo
25.07.2004., 23:32
Je li OK reći da je psihokineza psihička sposobnost, od engleski psychic, ne znam zašto se u našem jeziku upotreba pridjeva psihički izbjegava u tom kontekstu. (No ne tvrdim da bi se trebala koristit. Psihičke sposobnosti.
goranbo kaže:
Je li OK reći da je psihokineza psihička sposobnost, od engleski psychic, ne znam zašto se u našem jeziku upotreba pridjeva psihički izbjegava u tom kontekstu. (No ne tvrdim da bi se trebala koristit. Psihičke sposobnosti.
Mislim da ne bi tako išlo, a ne bi se složili s tim ni psiholozi ni psihijatri.
Mi naprosto nemamo svojih izraza za takve izvanosjetilne pojave.
Vesna Krmpotić je na tom polju pokušala uvesti takve riječi i dala prijedloge u knjižici "Pir sunca i mjeseca". Izdavač Globus Zagreb, 1989. g. Imam ju pred sobom, ali sad na brzaka ne vidim baš tu riječ, ali vidim nešto drugo.
Ona telekinezu i slične manifestacije dovodi u vezu s umom, a ne sa psihom, pa u tom smislu...
Evo ga...našla sam.
Citiram:
"Za pojave telepatije i telekineze temeljni pojam je um, s izvedenicama umozor i umokrat. Itd"
Pa dalje u opisu:
"Telekineza, umokret telekineza, psihokineza (moje podebljanje) - spada u izvanmišćne akcije (ekstramotorni aspekt). To je daljinski pomak predmeta, ili promjena njihova oblika, stanja ili kakvoće, a da se pri tom ne koriste nikakvi drugi izvori energije osim mentalnog (moje podebljanje) usredotočenja. Ovakva daljinska izvanmišićna akcija može se odnositi i na živa bića .
Umokret ili telekineza je pojava čije su granice s ostalim paranormalnim pojavama najmanje jasne."
Ovo sam se potrudila prepisati samo da ti pokažem da takva pojava nema veze sa psihom u našem značenju.
Inače za takve pojave, koliko se sjećam, nije u imenovanju bilo konsenzusa ni u engleskom jeziku. Razni istraživači su različitio imenovali, već prema vlastitom shvaćanju uzroka, ali za znanstvene zajednice to je još (uvijek) tabu tema pa se i ne trude oko (ispravnog) imenovanja. (Osim možda u vojnim istraživačkim centrima. ;))
Eto, sad baš me zanima što će odgovoriti stručnjaci za hrvatski jezik. :)
Ah, još ovaj dodatak:
Vesna Krpmotić je (i) psiholog po struci, ali znam da se za riječi konzultirala s hrvatskim jezičarima npr Ljevanica za Igora.
:D
goranbo
28.07.2004., 07:50
Cini mi se da tu nece biti srece s jezikom sve dok te pojave vise ne udju u opce znanje i do se ne pocnu cesce koristiti u jeziku.
No ja uopce ne vidim pojave da ih se prevodi, da se uvodi nesto umjesto telekineze, psihokineze i slicno. Siguran sam da nesto kao umokret nikako nece preživjet.
A u opće znanje neće ući dok ih znanost ne kategorizira.
Umokret je bio samo prijedlog i to još u bivšoj državi, kad su se takve teme počele javno publicirati.
Da je bilo dovoljno zainteresiranih za to područje, bilo bi i interesa za stručni naziv, a ja sam ti samo navela primjer zbog onog psiho, pa da se lakše odlučiš za tvoje potrebe.
Inače, kad već govorimo o prevođenju stručnih termina na hrvatski...sjetim se Skoka...i kolodvora. ;)
Zašto bismo uopće prevodili stručne termine? :D
Očito ni ovim našima na ovom forumu ovaj prijevod nije zanimljiv. Tko još misli o "stručnom" prijevodu "bapskih" priča. Još ću si umisliti da sam ti kvalitetno odgovorila. :D
Kolodvor je kovanica jednog drugog genijalca, Slovaka podrijetlom. ;)
goranbo
29.07.2004., 09:41
Simona kaže:
A u opće znanje neće ući dok ih znanost ne kategorizira.
Umokret je bio samo prijedlog i to još u bivšoj državi, kad su se takve teme počele javno publicirati.
Da je bilo dovoljno zainteresiranih za to područje, bilo bi i interesa za stručni naziv, a ja sam ti samo navela primjer zbog onog psiho, pa da se lakše odlučiš za tvoje potrebe.
Inače, kad već govorimo o prevođenju stručnih termina na hrvatski...sjetim se Skoka...i kolodvora. ;)
Zašto bismo uopće prevodili stručne termine? :D
Očito ni ovim našima na ovom forumu ovaj prijevod nije zanimljiv. Tko još misli o "stručnom" prijevodu "bapskih" priča. Još ću si umisliti da sam ti kvalitetno odgovorila. :D
Ja sam jos MALO razmisljao o toj temi, te mi je palo napamet da je bolje da se malo promijeni i proširi značenje riječi, a ne da se izmišljaju nekakve nezgrapne nove.
Npr, argument je bio da psiha nema takvo i takvo znacenje kod nas.
Ja sam siguran da znacenje psihe o kojem se govori vec pomalo kaska za najnovijim saznanjima fizike i psihologije, te da ce se znacenje te rijeci morati prosirivati ili mijenjati.
Mislim da psiha ima pogresno znacenje kod nas, preograniceno.
A koliko sam ja shvatio, u Americi ona označava i um i osjecaje. No dobro bolje da se sad ne petljam u to, ali čini mi se da psiha sada u hrvatskom jeziku, koliko sam ja vidio, ima vrlo ograniceno znacenje)
goranbo
29.07.2004., 09:48
Koji bi bio pridjev od mucavci, koji označava nešto što pripada mucavcima.
Nadalje, bi li se u iznimnom slučaju moglo koristiti izraz 'trzavac'.
Da objasnim:
U Francuskoj u 18. stoleću se tijekom više godina događalo čudo širokih razmjera koje je sada praktički zaboravljeno. Bio je povzano s Jansenistima, katoličkom sektom, a spominjali su ga npr. Voltaire, Pascal i druge poznate ličnosti tog vremena, te je opisano u mnogim službenim zapisima iz tog doba.
Ukratko i što se tiče mog pitanja, čudo je uključivalo grčenje i nehotično trzanje udova kod velikog broja ljudi, te je narod te ljude nazivao "convulsionaires" (kako meni stoji u engleskom tekstu).
Taj izraz se na barem dvadesetak mjesta spominje u tekstu, i u ženskom rodu i kao pridjev..., npr. "convulsionary movement",
Pa me zanima bi li mogao upotrijebiti izraz "trzavac" i koji bi bio pridjev?
stitch kaže:
Treći su pojam (uglazbljene) "pjesme" ili kakvi "stihovi". Za prva dva nikad nisam čuo, ali potražit ću.
Ova se bilježitost valjda odnosila na beleženje jata. A što je ovisak, pojma nemam. ;)
To su, inače, Laszlove tvorevine. :rolleyes:
goranbo kaže:
Pa me zanima bi li mogao upotrijebiti izraz "trzavac" i koji bi bio pridjev?
Ja sam čula za [i]drhtavce[/b] (ima ih i danas u SAD), ali nisam sigurna da se odnosi na te.
stitch kaže:
Kolodvor je kovanica jednog drugog genijalca, Slovaka podrijetlom. ;)
Hvala. :)
Primjer sam dala asocijativno i u dvostrukom značenju.
Ono, da su nam naši stranci stvarali hrvatske stručne izraze i kako je kovanica kolodvor tada bila neprihvatljiva našoj stručnoj (i jezičnoj?) javnosti. Tako sam negdje pročitala.
goranbo kaže:
Mislim da psiha ima pogresno znacenje kod nas, preograniceno.
A koliko sam ja shvatio, u Americi ona označava i um i osjecaje. No dobro bolje da se sad ne petljam u to, ali čini mi se da psiha sada u hrvatskom jeziku, koliko sam ja vidio, ima vrlo ograniceno znacenje)
Ha, ja pak mislim da je bolje precizirati svaku pojavu za sebe.
Presadržajne pojmove svatko može tumačiti kako mu se sviđa, a treba im i dodatni opis. U svakom slučaju, takve pojave su koliko se sjećam prvi istraživali (baš) psiholozi i zato bili anatemizirani od svoji kolega. I znanstvenici često znadu biti dogmati.
Psihologija je i inače mlada struka, a u nas je i dodatno kaskala, pa se, recimo, Jung uopće nije obrađivao, a on je pručavao i takve rubne pojave. Ne znam kako je danas.
Simona kaže:
Primjer sam dala asocijativno i u dvostrukom značenju.
Ono, da su nam naši stranci stvarali hrvatske stručne izraze i kako je kovanica kolodvor tada bila neprihvatljiva našoj stručnoj (i jezičnoj?) javnosti. Tako sam negdje pročitala.
Nije mi to poznato, ali bez obzira na sve, danas nam jako nedostaje netko poput Šuleka.
Rijetki su ljudi s takvim osjećajem za jezik, pogotovo ako se radi o tuđem. :)
Simona kaže:
Ja sam čula za drhtavce (ima ih i danas u SAD), ali nisam sigurna da se odnosi na te.
Provjerila sam. Tzv drhtavci odnose se na kvekere. Sami sebe nazivaju Friends (Prijatelji).
Drhtavost je u vezi s izričajem "drhtati pred Božjim imenom", te s pojavom drhtanja u mističnoj ekstazi. (Podatak iz Općeg religijskog leksikona).
Za Janseniste nisam našla ništa slično u opisu.
goranbo
30.07.2004., 10:13
Da, drhtavci su shakeri, a ovo su convulsionaires, jansenisti - oni su se trzali i grčili.
Ništa nisam na hrvatskom pronašao o tome.
Bi li moglo onda trzavci, ili od konvulzija nešto napraviti?
Kako zameniti reč spoiler?
stitch kaže:
Rijetki su ljudi s takvim osjećajem za jezik, pogotovo ako se radi o tuđem. :)
A što se ti ne bi angažovao na tom području?
A tko će mi to platiti? ;) :D
goranbo
30.07.2004., 22:55
stitch kaže:
A tko će mi to platiti? ;) :D
Bog će ti platiti jer se on posebno brine za Hrvate, a za hrvatski jezik sigurno još i više.
-------------------------------------------------------------------
Može li se kost zacijeliti? (Tj., štima li ta konstrukcija?)
goranbo
30.07.2004., 22:58
Nymann kaže:
Kako zameniti reč spoiler?
U smislu onoga koji nešto kvari/pokvari, kvaritelja?
goranbo kaže:
Može li se kost zacijeliti? (Tj., štima li ta konstrukcija?)
Ne, to nije povratni glagol. Ali može se zaliječiti odnosno ona može zacijeljeti (postati zdrava) ili netko je može zacijeliti (učiniti zdravom). ;)
goranbo kaže:
U smislu onoga koji nešto kvari/pokvari, kvaritelja? Ne. Jednostavno 'spojler'. ;)
stitch kaže:
A tko će mi to platiti? ;) :D
Pa Hrvatski narod, ko bi drugi. :D A naročito tvoji Slavonci, koji će ti podići spomenik na glavnom gradskom trgu i tvoju kuću pretvoriti u muzej.
Nymann kaže:
Pa Hrvatski narod, ko bi drugi. :D A naročito tvoji Slavonci, koji će ti podići spomenik na glavnom gradskom trgu i tvoju kuću pretvoriti u muzej. Je li ovo 'Hrvatski narod' još jedna razlika između hrvatskog i srpskog pravopisa? :D
goranbo
31.07.2004., 17:01
To je jedan poseban entitet, 'Hrvatski narod'.
A što kažete na moje trzavce i pokret trzavaca.
(Grčili su se, trzali, udovi su im se izvijali, imali su konvulzije..., convulsionaires)
goranbo kaže:
A što kažete na moje trzavce i pokret trzavaca.
(Grčili su se, trzali, udovi su im se izvijali, imali su konvulzije..., convulsionaires) Mi ih zovemo 'konvulzionisti'. Pitaj nekog povjesničara postoji li i kakav drugi pojam, ali mislim da ćeš dobiti negativan odgovor.
Didi kaže:
Je li ovo 'Hrvatski narod' još jedna razlika između hrvatskog i srpskog pravopisa? :D
Ne — to je lipografija. :D
P. S. Dobar ti je taj Kartezijev stav u potpisu. Još ti samo avatar fali. ;)
Nymann kaže:
Ne — to je lipografija. :DDobro dok nije liposukcija. :D
P. S. Dobar ti je taj Kartezijev stav u potpisu. Još ti samo avatar fali. ;)KARTEZIJEV!!! :hebemu: Ubit ću seeeeee! :rolleyes:
Didi kaže:
Dobro dok nije liposukcija. :D
Opet sam pogrešio. Lipografija je izostavljanje slova. Ovo je čist tipfeler, nastao pogrešnim pritiskom na Shift.
[B]KARTEZIJEV!!! :hebemu: Ubit ću seeeeee! :rolleyes:
Pa zar to nije ona čuvena Descartesova rečenica?
Nymann kaže:
Pa zar to nije ona čuvena Descartesova rečenica? Nije baš. Ja sam je malo preinačila. ;) No, zar je to razlog da jadnika zovemo Kartezije? :rolleyes:
goranbo
02.08.2004., 08:01
1) Je li ispravno "SAD treba napraviti nešto" ili "SAD trebaju napraviti nešto"?
2)Ova rečenica je sigurno neispravna: "Slijede izvaci iz kompilacije članaka o Marhallovom planu predstavljenih u broju Share Internationala od srpnja/kolovoza 2004." (Radi se zapravo o dvobroju). Kako riješiti tu zavrzlamu s od "predstavljenih" pa na dalje?
SAD je muškog roda. Ako izgovaraš kraticu (akronim), onda "treba"; ako pak izgovaraš puno ime, onda "trebaju".
Rečenica je što se mene tiče posve dobra.
Didi kaže:
Nije baš. No, zar je to razlog da jadnika zovemo Kartezije? :rolleyes:
Napisao sam tako jer se to ime pojavljuje uglavnom u hrvatskim udžbenicima. A tebi ni jedan ni drugi naziv ne bi trebali biti strani ili pak čudni.
Ja sam je malo preinačila. ;)
U izvorniku izgleda ovako: Le bon sens est la chose du monde la mieux partagée; car chacun pense en être si bien pourvu que ceux même qui sont les plus difficiles à contenter en toute autre chose n'ont point coutume d'en désirer plus qu'ils en ont. (Discours de la méthode)
U kojem god hrvatskom udžbeniku da se pojavljuje Kartezije umjesto Descartes, to je kretenski udžbenik! A ako je slučajno posrijedi Kartezijus (sve je moguće!), onda je riječ o kretenizmu na kvadrat! :mad:
Baš ti hvala što si umjesto mene prepisao / prekopirao rečenicu. Inače se valjda ne bi znalo da sam je preinačila. :D
Didi kaže:
Baš ti hvala što si umjesto mene prepisao / prekopirao rečenicu. Inače se valjda ne bi znalo da sam je preinačila. :D
Nema na čemu. ;)
Nego, imam za tebe jednu zamolbu. Možeš li otvoriti neki dobar englesko-hrvatski rečnik i pogledati stoji li kod natuknice editor prevod lektor?
goranbo
02.08.2004., 20:26
Nymann kaže:
Nema na čemu. ;)
Nego, imam za tebe jednu zamolbu. Možeš li otvoriti neki dobar englesko-hrvatski rečnik i pogledati stoji li kod natuknice editor prevod lektor?
Nije to lektor, nego urednik ili redaktor (redigent).
Nope. Sva trojica (Drvodelić, Filipović i Bujas) kažu samo 'urednik, redaktor', a Bujas dodaje još i 'montažer'. Pod natuknicom 'lektor' Bujas daje engleski prijevod 'language editor'. Whatever that means. :confused:
E, Gorane, baš ti hvala na pomoći! Ne znam što bismo Nymann i ja bez tvojeg znanja engleskog. :B
goranbo kaže:
Nije to lektor, nego urednik ili redaktor (redigent).
Da dodam na Didin komentar: ja to nisam ni rekao. Ni ja stvarno ne znam šta bismo bez tebe. :D
Didi kaže:
Nope. Sva trojica (Drvodelić, Filipović i Bujas) kažu samo 'urednik, redaktor', a Bujas dodaje još i 'montažer'. Pod natuknicom 'lektor' Bujas daje engleski prijevod 'language editor'. Whatever that means. :confused:
Hvala, Didi. :)
Ja sam gledao pre neko veče britansku seriju Cold Feet (u našem prevodu: Toplo—hladno), gde je prevodilac preveo editor kao lektor. Dotad sam mislio da je lektor proofreader.
Kako stoje stvari u francuskom? Svidelo mi se slovenačko rešenje za lekturu — jezikovni pregled. :D
P. S. Rade li vama ove 'obavijesti emailom'? Ništa ne dobijam već dva dana. :mad:
Didi kaže:
... a Bujas dodaje još i 'montažer'.
Da, i to mi je poznato iz serijâ.
Proofreader je korektor. U slovenskom nisam dovoljno 'doma' da bih se usudila ocjenjivati njihov izraz. Uvijek postoji opasnost od 'lažnih prijatelja'. ;) No, znam da je jedna moja prijateljica, lektorica po zanimanju, svojevremeno muku mučila kako da prijateljima iz Njemačke objasni u čemu se zapravo sastoji njezin posao: Nijemcima uopće nije bilo jasno zašto se ljudi koji ne znaju pisati uopće bave tom rabotom. :rolleyes:
Lali Puna
02.08.2004., 21:52
offtopic, ali je zabavno
a poznata je i zgoda daktilografkinje koja je svojim engleskim poznanicima rekla - I'm a typewriter! :D
Što je tu čudno? Žena se samo nešto arhaičnije izrazila. ;)
Didi kaže:
Proofreader je korektor.
Aham. Ali i lektor. Oni nemaju tu distinkciju, znaš da i kod nas lektori često rade korektorski posao.
Veruj, pitao sam uvažene angliste (ne iz Srbije) u vezi lektora — proofreadera.
U slovenskom nisam dovoljno 'doma' da bih se usudila ocjenjivati njihov izraz. Uvijek postoji opasnost od 'lažnih prijatelja'. ;) No, znam da je jedna moja prijateljica, lektorica po zanimanju, svojevremeno muku mučila kako da prijateljima iz Njemačke objasni u čemu se zapravo sastoji njezin posao: Nijemcima uopće nije bilo jasno zašto se ljudi koji ne znaju pisati uopće bave tom rabotom. :rolleyes:
Pametan narod, kažem ja.
Nymann kaže:
Aham. Ali i lektor. Oni nemaju tu distinkciju, znaš da i kod nas lektori često rade korektorski posao.
No, to su ipak dva posla. Bez obzira na to što ih radi ista osoba.
goranbo
03.08.2004., 16:35
Didi kaže:
No, to su ipak dva posla. Bez obzira na to što ih radi ista osoba.
A po kojoj teoriji bi to bas morala biti dva posla? Moze ih se promatrati kao jednog, dva, tri ili beskonacno mnogo poslova.
Kazem, promatrajuci zivotno.
Recimo, ako jos i tipka, vec su tri posla.
Treba imati na umu da su rijeci (i misli) samo prispodobe stvarnosti, a ne sama stvarnost.
goranbo
03.08.2004., 16:41
Didi kaže:
Proofreader je korektor. U slovenskom nisam dovoljno 'doma' da bih se usudila ocjenjivati njihov izraz. Uvijek postoji opasnost od 'lažnih prijatelja'. ;) No, znam da je jedna moja prijateljica, lektorica po zanimanju, svojevremeno muku mučila kako da prijateljima iz Njemačke objasni u čemu se zapravo sastoji njezin posao: Nijemcima uopće nije bilo jasno zašto se ljudi koji ne znaju pisati uopće bave tom rabotom. :rolleyes:
Možda zato da hrvatski lektori ne bi kopali kanale??
Ja mislim da to uvelike ovisi o osobnosti pojedinog naroda, cijela situacija glede pisanja i lektorstva.
Kod nas je golemi nesrazmjer između govornog jezika većine ljudi i onoga kako elktoriraju lektori. Tu je odredjen sukob i ja mislim da kao i kod svakog sukoba ne moze samo jedna strana biti odgovorna.
Medjutim, to ne sprecava samozadovoljne pojedince koji nemaju pametnijeg posla (kao, naizgled, ni ja sad) da lupaju po svome.
:W
goranbo
03.08.2004., 17:26
Didi kaže:
Nope. Sva trojica (Drvodelić, Filipović i Bujas) kažu samo 'urednik, redaktor', a Bujas dodaje još i 'montažer'. Pod natuknicom 'lektor' Bujas daje engleski prijevod 'language editor'. Whatever that means. :confused:
E, Gorane, baš ti hvala na pomoći! Ne znam što bismo Nymann i ja bez tvojeg znanja engleskog. :B
Molim, molim. (I ja sam samo pogledao u rječnike kao i ti )
A ja stvarno ne znam sto bismo svi mi bez vas. Malo tko moze shvatiti takav jezicni sitni vez...
To me sad podsjeca da sam ranije imao ideju otvoriti jedan topic, zaboravio sam mu naslov, koji bi govorio o psihologiji (ili psihosociologiji, psihopatologiji?) jezicnih zanimanja u Hrvata (a ni Srbi/Jugoslaveni, naravno, nisu daleko). To bi mogla biti bas zanimljiva tema, a ovdje na forumu ima sasvim dovoljno materijala. :bang:
Didi kaže:
No, to su ipak dva posla. Bez obzira na to što ih radi ista osoba.
Što se može i zaključiti iz mojega posta... ;)
Nymann, nemoj sada mijenjati teze. A pogotovo nemoj ostavljati mjesta zaključcima jer tko zna što će GoranBo iz toga izvući. :p Moguće je da se danas u engleskom proofreading upotrebljava i za lektorski posao, ali mi se izraz čini previše konkretnim da bi mu se značenje moglo samo tako proširiti. Osim toga, vjerojatno se naš i engleski pojam lekture baš i ne poklapaju. :D
Gorane, tebi najradije ne bih odgovorila jer ne volim docirati. Imala sam svojevremeno dosta posla s prevodiocima tvoje vrste i - hvala, više ne bih! :)
Didi kaže:
Nymann, nemoj sada mijenjati teze.
Ne menjam ih. Samo sam rekao da ja znam da su to dva različita posla.
Vrlo je verovatno da i Englezi kao i Nemci nemaju ono što mi zovemo lektor. U slučaju potrebe — može se prevesti kao proofreader.
Didi kaže:
A pogotovo nemoj ostavljati mjesta zaključcima jer tko zna što će GoranBo iz toga izvući.
Ja više ne čitam šta on piše.
goranbo
03.08.2004., 21:18
Gorane, tebi najradije ne bih odgovorila jer ne volim docirati. Imala sam svojevremeno dosta posla s prevodiocima tvoje vrste i - hvala, više ne bih!
I ja stalno imam posla s ljudima koji imaju vrlo visoko misljenje o sebi i onome sto rade (da ne kazem tvoje vrste?) i -- u meni uvijek zivi nada da neće zauvijek ostati u tom stanju, dapače, siguran sam.
Moja vrsta prevoditelja prevela gomilu vrijednih knjiga koja u suprotnom ne bi mogla tko zna koliko još godina biti dostupna hrvatskom čitateljstvu, i koja ima (potencijalno) velik pozitivan učinak na hrvatsko čitateljstvo/društvo, bez obzira na prevodilačke (ili lektorske) mane, uvjetno rečeno. No, tvojoj vrsti to valjda nije jasno, jer valjda ne živite u ovom svijetu, i boreci se, toboze, za hrvatski jezik (a ne recimo za puki novac, da ne kazem, vlastitu straznjicu), potpun zaboravljate na hrvatski narod (to su oni ljudi koje vidite na ulici i u tramvaju;) )
Meni je to stvarno zanimljiva tema, fenomen osjecaja velike vaznosti ljudi koji se profesionalno bave hrvatskim jezikom.
Zamišljam si kakvi bi bili, recimo, građevinari da imaju takav mentalni stav. To bi bila lakrdija, kao i ovo.
To me podsjeca me na pronatalitetnu politiku.
No, ne mogu zaista kategoricki tvrditi za vas dvoje da ste baš takvi, ali ste, s još nekoliko svojih kolega, za mene bili perfektni okidač da kažem što mislim.
Uups, ni ja tebi najradije ne bi odgovorio (kad je pucanj u prazno, čini mi se, al nek se čuje i počuje):W
"Ne valja ti rima", kara mene Stipan, jer mu srok moj viče: "Stipan, ti si klipan!" :B
goranbo
03.08.2004., 23:17
Imam dva pitanja:
Psihokinetski ili psihokinetički? Ako je oboje ispravno, u kojem slučaju treba koristiti jedno, a u kojem drugo?
Posvojni pridjev od poltergajst -- može li se uopće skovati?
Lali Puna
03.08.2004., 23:49
Goranebo, iskreno, imala sam priliku čitati takvih nekoliko knjiga (uglavnom s polja parapsihologije, istočnjačkih duhovnosti i vegetarijanstva) koje nikad ne bi doprle do hrvatskog čitateljstva da ih nisu preveli nazovi prevoditelji kao ti...
I, jesu, bile su nesuvisle na trenutke i ljudima koji nisu tako jezično osjetljivi kao ja.
A meni je jednostavno na trenutke ozbiljnost sadržaja totalno narušila jezična i prevoditeljska šlampavost...jednostavno ne mogu za ozbiljno doživljavati knjige koje me smatraju glupom i koje 'misle' da neću primjetiti da su totalno šlampavo prevedene...
Usput, mislim da je posao korektora u smislu proofreader nestao sa masovnom upotrebom računala.
i, još...
mislim da lektori uopće ne 'ispravljaju' na jezik kojim se nitko ne služi...lektori ispravljaju napisano...dakle, mislim da lektori ispravljaju na jezik kojim bi se svatko tko se voli držati intelektualcem trebao služiti i na onaj jezik kakav bi trebali upotrebljavati i kojim bi se trebali koristiti svi koji pišu, dakle kojima je jezik alat kojim rade...
Druga je stvar što lektori ne ispravljaju na jezik ulice...to ni ne bi trebali....
goranbo
04.08.2004., 08:09
goldberry kaže:
Goranebo, iskreno, imala sam priliku čitati takvih nekoliko knjiga (uglavnom s polja parapsihologije, istočnjačkih duhovnosti i vegetarijanstva) koje nikad ne bi doprle do hrvatskog čitateljstva da ih nisu preveli nazovi prevoditelji kao ti...
I, jesu, bile su nesuvisle na trenutke i ljudima koji nisu tako jezično osjetljivi kao ja.
A meni je jednostavno na trenutke ozbiljnost sadržaja totalno narušila jezična i prevoditeljska šlampavost...jednostavno ne mogu za ozbiljno doživljavati knjige koje me smatraju glupom i koje 'misle' da neću primjetiti da su totalno šlampavo prevedene...
A otkud ti znas da ih nije preveo neki profesionalni prevoditelj?
I ja sam ih imao mnogo u rukama (knjiga manje vise svih tematika (daleko od toga da sam ih citao od korice do korice) te sam naisao samo na jedan takav slucaj (u dvije knjige) koliko se sjecam, gdje je sve bilo katastrofalno i gdje se originalna energija knjige meni inace dragog sadrzaja u znatnoj mjeri izgubila.
Medjutim, mojoj prijateljici, akademskoj građanki Hrvatske, tu nista nije bilo lose. I ja sam mogao. da budem iskren (!), zanemarivanjem svih tih pogresaka u u potpuosti doci doonoga sto knjiga zeli prenijeti.
Pri citanju nisam imao osjecaj da me netko smatra glupim...
Ako te tko smatra glupim, onda su to politicari odredjeni politicari koji odredjene stvari rade u tvoje ime, a oni koji to dopustaju se takvima i dokazuju.
Dakle, iz svega toga se mogu izvuci odredjeni zakljucci...
goranbo kaže:
Meni je to stvarno zanimljiva tema, fenomen osjecaja velike vaznosti ljudi koji se profesionalno bave hrvatskim jezikom.
Zamišljam si kakvi bi bili, recimo, građevinari da imaju takav mentalni stav. To bi bila lakrdija, kao i ovo.
To me podsjeca me na pronatalitetnu politiku.
No, ne mogu zaista kategoricki tvrditi za vas dvoje da ste baš takvi, ali ste, s još nekoliko svojih kolega, za mene bili perfektni okidač da kažem što mislim.
Jednom davno reče mi jedan mladi profesor hrvatskog jezika da svaki inženjer misli kako mu se može miješati u posao dok u obrnutom slučaju to nikom ne pada na pamet. Pri tom je mene jezičnog nestručnjaka često pitao za savjet u vezi naglaska pojedinih riječi (Zagorac). I nije mu pala kruna s glave!
Usput, ovo kod tebe prelazi u bezobrazluk. Zar ti nakon ovakvih riječi očekuješ bilo kakav odgovor od ovih kojima je jezik struka?
:flop:
Didi kaže:
"Ne valja ti rima", kara mene Stipan, jer mu srok moj viče: "Stipan, ti si klipan!" :B
:D :top:
vinova lozinka
04.08.2004., 17:20
Da li je pravilno reći:
Karlovac, Rijeka i Zagreb su jedini gradovi u Hrvatskoj koji...itd, ILI:
Karlovac , Rijeka i Zagreb jedini su gradovi u Hrvatskoj koji...
Uopće me zbunjuje položaj pomoćnog glagola u slučaju da subjekt rečenice sadrži dvije ili više riječi.
Slično:
Osnovna škola Petra Krešimira IV je najveća škola u ZG...
ili:
Osnovna škola P.K.IV najveća je škola u ZG...
Postoji li neko univerzalno pravilo? Meni sluh kaže da je prva verzija bolja, ali po novinama čitam neke jezikoslovce koji taj način nazivaju silovanjem jezika?!
Nisi u pravu, bolja je druga inačica, jer se subjekt može smatrati sintagmom. A iza nje ne smije stajati nenaglašena riječ.
Simona kaže:
Jednom davno reče mi jedan mladi profesor hrvatskog jezika da svaki inženjer misli kako mu se može miješati u posao dok u obrnutom slučaju to nikom ne pada na pamet. Pri tom je mene jezičnog nestručnjaka često pitao za savjet u vezi naglaska pojedinih riječi (Zagorac). I nije mu pala kruna s glave!
Usput, ovo kod tebe prelazi u bezobrazluk. Zar ti nakon ovakvih riječi očekuješ bilo kakav odgovor od ovih kojima je jezik struka?
:flop:
Ne živciraj se, ako se čovjek svađa s budalom, riskira da ga s njom i poistovjete. ;)
vinova lozinka
04.08.2004., 17:35
Stitch, hvala!Pogrešno sam napisala (da mi je prva verzija više u uhu), naravno da je bolja druga.
Znači li to da su obje DOZVOLJENE, iako je druga bolja?
Ne, kada kažem bolja, zapravo mislim - jedina ispravna. :D
vinova lozinka
04.08.2004., 17:52
Hvala još jednom.Prvi put sam na ovoj stranici Foruma (a i nisam nešto redovita...) pa sam malo znatiželjna:čime se baviš u životu, gdje radiš? Ne upucavam se :o , samo vidim da si stalno ovdje i da vrlo strastveno odgovaraš na sva pitanja nas neukih :) ...mislim...ja ne bih imala živaca po cijeli dan biti ovdje i odgovarati na pitanja iz moje struke...
A zašto u hrvatskom ne bi bilo pravilno reći turistične (informacije)?
goranbo
04.08.2004., 18:21
QUOTE]Simona kaže:
Jednom davno reče mi jedan mladi profesor hrvatskog jezika da svaki inženjer misli kako mu se može miješati u posao dok u obrnutom slučaju to nikom ne pada na pamet. Pri tom je mene jezičnog nestručnjaka često pitao za savjet u vezi naglaska pojedinih riječi (Zagorac). I nije mu pala kruna s glave!
Usput, ovo kod tebe prelazi u bezobrazluk. Zar ti nakon ovakvih riječi očekuješ bilo kakav odgovor od ovih kojima je jezik struka?
:flop: [/QUOTE]
Ma ne ocekujem ja nista.
Ni ovo , ni ono. A kad bi nesto ocekivao, ne bi vjerojatno ocekivao odgovor od onih koji su se nasli u mojim rijecima. (Otvoren sam prema svim mogucnostima:))
Ako netko vec i pomaze, zasto bih ja trpio uvrede i omalovazavanja od njega. Svasta jesam, al nisam tip covjeka koji je sklon uvlaciti se da nesto dobije. (I sad, ako se netko nadje u tim rijecima, jel uo opet bezobrazluk??)
Bas me briga sto mi takvi nece odgovoriti.
Mozda sam u nekom dijelu pretjerao, no ovdje pretjeruje svatko, tako da nista od onoga sto sam naveo, po mom misljenju, nije nikakav bezobrazluk.
Ja nisam osobe kvalificirao razlicitim pridjevima, vec sam opcenito govorio o djelovanjima koje smatram pogresnim i grotesknim. Pa, ne mislite valjda da ja jedini primjecujem te stvari. (Jasno mi je da ih vi najvjerojatnije ne primjecujete).
Malo procitajte postove, ako mozete to objektivno napraviti, pa cete otkriti u kolikoj mjeri se vi u tome (dijeljenju epiteta i slicno)niste mogli suzdržati , sto je, po mom misljenju blize bezobrazluku.
Vi koji to sve shvacate osobno, nemojte odgovarati, sta vam ja tu mogu -- vasa stvar.
A ja cu i dalje postavljati pitanja, sukladno i prvom postu u ovom threadu, kada me nesto bude zanimalo, i ako to nađem za shodno.
;)
vinova lozinka kaže:
Hvala još jednom.Prvi put sam na ovoj stranici Foruma (a i nisam nešto redovita...) pa sam malo znatiželjna:čime se baviš u životu, gdje radiš? Ne upucavam se :o , samo vidim da si stalno ovdje i da vrlo strastveno odgovaraš na sva pitanja nas neukih :) ...mislim...ja ne bih imala živaca po cijeli dan biti ovdje i odgovarati na pitanja iz moje struke...
Ah, premalo te poznajem da bih ti otkrivao svoju intimu. :D
vBulletin® v3.8.4, Copyright ©2000-2013, Jelsoft Enterprises Ltd.