Jezični savjetnik 1

[Abyssus]

kada koristimo riječ "mnogo" a kada "puno"?

U biranijem stilu preferira se mnogo, a drugo se smatra više srednjem rodu pridjeva pun, tako da označava ispunjenje neko.


Meni je to glupo pa se toga i ne držim pretjerano jer se ni značenja ne poklapaju.

[Abyssus]

hm, znam sto je optativ:p, ali ne mogu si predociti razliku u ovom primjeru. moze neki?
Uvijek si dobrodošao ovdje, dragi moj.
Dobro došao, putniče!
Moji su gosti uvijek dobrodošli u mome domu.
Dragi gosti, dobro došli u moj dom!



je, da, rado bih, ali malo je komplicirano kad lektoriras kuharicu u kojima nalazis nazive poput 'puntarska kiselica' i 'fritaja od susenog stoklja'. i kad ti urednik veli da ne zadires u vokabular. :mig:
Onda bi mi najlogičnije bilo uzeti naziv iz dijalekta iz kojeg je i kuhar/ica, ako ne postoji općeprihvaćeni dijalektizam. :)



dakle stvar je samo o stilu - mogli bismo reci da je onaj primjer sa '...cvrstih dokaza' mozda samo malo rjedji, jer se slavenski genitiv i inace rjedje koristi? i nema veze s cescom uporabom akuzativa uz 'imati', te genitiva uz 'nemati'? ili sam upravo napisala nebulozu?
Slavenski genitiv ostaje samo uz negacije, upravo tako... To se najbolje vidi u svojevrsnim frazama: nemam volje, nemam vremena, nema problema...

Neeemaaam kuće, neeemaam krova, nemam žene ni sinoooova... :rofl:



moze i tu primjer - kad nije? jer meni i 'pa' i 'stoga' zvuce kao (izravna ili neizravna) posljedica necega.
Stajao je daleko od sijena pa stoga nije vidio. :D

Imaš i slavenski genitiv. :D

[Abyssus]

Ovako, znam da je sigurno netko već pitao, ali eto, imam par glupih pitanja:
Demencija ti je sve lijepo odgovorila, tako da se slažem sa svim. :)

A što se naveska tiče, preporuke kroatista krajnje su idiotske jer nemaju pojma ni što su navesci. Samo slijedi osjećaj kad ti je bolje, to i jest poanta. :top: Imaš ovdje (http://jezicnisavjetnik.mojblog.hr/permalink.aspx?id=67994) normativizma za prijedloge, a ostalo je sve na volji govornika.

[go2]

Smisaĺ nije istí. Vidokrug je jedno, dočim je oko nješto posvem ino nasprjem vidokrugu.

očiju djece
nije valjda da si mislila da se misli doslovno

[Abyssus]

A sad ja imam pitanje, trebaju mi slogotvori, a da su iz suvremenog jezika, inače bih posegnula za staroslavenštinom :zubo:

m - hmkati, hm?
n - krafn i ostali germanizmi
r - prst, krv, hrpa, moje prezime itd. :zubo: - ovo mi ne treba.
l - bicikl, ansambl, džentlmen itd. - ovo mi ne treba
y - ovo je praktički posvuda, j se ionako javlja u #ju- i #ji-, premda ja neku izgovornu razliku ne osjetim između palatalnog i poluvokalnog j (izuzevši hijata, tamo imam tragove :D), trebaju mi neki fonetičari.
w - ista stvar kao gore.
nj - ?
lj - čuh da neki Kremlj izgovaraju tako :cerek:

I, ivšićevski:
s - pst!

Dakle, ima li kakav dijalektizam ili naziv/ime sa slogotvornim nj? :D I imate li još koji primjer slogotvornog frikativa, može i u uzviku i onomatopeji (pokoj Ferdinandu!), ali da su općepoznati?

I kako da fonetski uopće razlikujem slogotvorno m primjerice od slijeda šva i m? Fonetičari kakti razlikuju u izgovoru, u jednom knjižuljku piše da je slogotvornost u principu sonant + šva, a ne šva + sonant?

[jelenatop]

pitanjce:
znam da bi trebalo izbjegavati konstrukciju 'bez da' i zamijeniti je 'hrvatskijom' (a da + negacija), ali kako to učiniti u sljedećem primjeru (navodim izvornu rečenicu iz knjige):
'I bez da je jasno vidjela njegovo lice ili njegovu figuru, odjednom je bila sigurna da je detektiv'?
ako napišem 'I iako nije jasno vidjela...' ili nešto slično, značenje se pomiče.
Ima li netko rješenje (bez da (:D) mijenjam poredak rečenica)?

još nešto: stavlja li se zarez u slučajevima kad pišem konstrukciju 'a da + neg.' (npr. 'Nije mogla otići (,) a da je još jednom ne pogleda')?

[dementiapraecox]

'I bez da je jasno vidjela njegovo lice ili njegovu figuru, odjednom je bila sigurna da je detektiv'?

'I iako nije jasno vidjela...'

I/Pr(j)em(da)/Mahda ne vidjevši jasno njegovo lice ili (njegovu) figuru/obris/sjenku, odjednom je bila sigurna da je (on) dektetiv/kako je rieč o detektivu/kako se radi o detektivu.

još nešto: stavlja li se zarez u slučajevima kad pišem konstrukciju 'a da + neg.' (npr. 'Nije mogla otići (,) a da je još jednom ne pogleda')?

Ja bih.

[dementiapraecox]

očiju djece
nije valjda da si mislila da se misli doslovno

Uobće se neima što misliti. Obstoje jezičske razine, a na ovoj zahtievanoj se rabi vidokrug.Dalje od očiju/očî djece ne može. Pogled je bliže vidokrugu, ali opet nije isto. Pisana rieč u znanosti mora biti koliko-toliko jasna ter nedvoumno/bezdvojbeno izčitljiva.

[dementiapraecox]

nj - ?
lj - čuh da neki Kremlj izgovaraju tako :cerek:

I, ivšićevski:
s - pst!

Dakle, ima li kakav dijalektizam ili naziv/ime sa slogotvornim nj? :D I imate li još koji primjer slogotvornog frikativa, može i u uzviku i onomatopeji (pokoj Ferdinandu!), ali da su općepoznati?

Ne da su obćeznani, ako bi i bilo govorili bismo o tek jednoj iznimci.

Lj i nj u načelu - i koliko je meni znano - u hrvatskomu imaju sâmoglasne prjedčetke i dočetke (realizacije mjestnih poluglasova). Gotovo u pravilu će to biti prednjí e ter i, uz zadnjí a. Ali, dopuštam mogućnost da sam u zabludi. U stanovitomu smislu imaš primjer slogotvornih nj-a i m-a izgovorenih slovkajući abecedu ili u kmici (ovisno o izgovoru - dakako).

I kako da fonetski uopće razlikujem slogotvorno m primjerice od slijeda šva i m? Fonetičari kakti razlikuju u izgovoru, u jednom knjižuljku piše da je slogotvornost u principu sonant + šva, a ne šva + sonant?

I jedno i drugo. Razlikovati ih možeš izključivo unutar glasovnoga okružja određene rieči (primjera). Razvučemo li slogotvornost na sva slova, tada ćemo se izgubiti u moru rekombinatnih možnostî. Da je tu calunga on bi mogaĺ potanje objasniti. :p

[dementiapraecox]

Znam dobro otkud je, to napisah petsto puta ovdje. ;)


Za kneginju nismo čuli? :mig:

A i vitez nam je tu njegdjer. :D

[dementiapraecox]

"Nepostojano a. - Imaju ga imenice i pridjevi, ali dolazi kadšto i u nekih prijedloga." (R. Simeon: "Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva", Zgb, 1969)

"Nepostojanim se a smatra i ono u nekih prijedloga kada se nađu u određenim položajima: s/sa, k/ka, uz/uza, pod/poda, pred/preda ..." (S. Babić: "Jezik", školski leksikon, Zgb, 1965)

Imamo i nepostojano (klizno) e, a opet isto to nije u svezi s navezcima.
Navezak i nastavak su dvie različne slovničske razvrstbe (kategorije). Ovo što izvadčuješ odnaša se na navezke, a isti imaju svoje zakonitosti pojavâ, koje se pako upiru u glasovno okružje. Navezak je "-a" u posvema, koje se piše i posvem, za primjer.

[Shain]

Imamo: pi(j)anisticu, klaviristicu/glasoviristicu

Glasoviristica ipak ne može.

U hrvatskoj književnosti postoji sinonim za klaviristicu.

"Profesor, poznati glazbeni entuzijast neprestance je spočitavao gospođi Nini što nije kćer dala naobraziti za glasoviračicu." (M. Cihlar Nehajev)

Po "Demencijinom" bi jeziku trebalo pisati i spremistica, izbiristica, rukometistica, glazbistica, a ne spremačica, izbiračica, rukometašica, glazbenica.

Glasoviračica je danas rijetka riječ a glasoviristica ne postoji.

[Abyssus]

pitanjce:
znam da bi trebalo izbjegavati konstrukciju 'bez da' i zamijeniti je 'hrvatskijom' (a da + negacija), ali kako to učiniti u sljedećem primjeru (navodim izvornu rečenicu iz knjige):
'I bez da je jasno vidjela njegovo lice ili njegovu figuru, odjednom je bila sigurna da je detektiv'?
ako napišem 'I iako nije jasno vidjela...' ili nešto slično, značenje se pomiče.
Ima li netko rješenje (bez da (:D) mijenjam poredak rečenica)?
I bez viđenja... :D Što nedostaje ovom iako? Čak mi je i ljepše. Sad si s kuharica prešla na detektive? :D


još nešto: stavlja li se zarez u slučajevima kad pišem konstrukciju 'a da + neg.' (npr. 'Nije mogla otići (,) a da je još jednom ne pogleda')?
Ja ne bih. :D

Nije mi to suprotnost neka, a ni stanka, što se vidi i u nizu bez da.

[Abyssus]

I jedno i drugo. Razlikovati ih možeš izključivo unutar glasovnoga okružja određene rieči (primjera). Razvučemo li slogotvornost na sva slova, tada ćemo se izgubiti u moru rekombinatnih možnostî.

Dobro, daj mi primjer? U stsl. su se pomiješali redoslijedi slogotvornog r i l te poluglasa. Pretpostavljamo li pomicanje izgovora?

Tipa: prasl. vьlkъ > stsl. vlьkъ. Prvi bih izgovorila kao šva i l, a drugi kao l i šva (oke, izuzevši sad da je to vjerojatno bilo kao ono poljsko danas)? Mislim, wtf, gdje je sad slogotvorno, znam da je u oba, ali striktno? :D

[Abyssus]

Glasoviračica je danas rijetka riječ a glasoviristica ne postoji.

Moji profesori glazbenih predmeta baš i nisu tako mislili. :cerek:

Usput (http://www.google.com/search?hl=en&q=glasoviristica&btnG=Google+Search), koliko vidim, postoji. A i tvorbeno je sasvim ok.

[Abyssus]

A i vitez nam je tu njegdjer. :D

I zec i mjesec. :cerek: Ali u kneginji se baš lijepo vidi nepalatalizacija jerbo nije bilo razloga da se palatalizira. Sad bi naši kroatisti rekli da je to "analoški" ili što sve ne, ali za to je ipak potrebno znati osnove staroslavenskog ter da je kneginja bila knegyni jednako kao što su robinja i boginja bile rabyni i bogyni (poslije su se poopćile s a-osnovama), a svaki iole obrazovaniji lingvist zna da ispred stražnjeg glasa poput jerija nemere teoretski biti palatalizacije. :cerek: Zapravo, toliko je snažan da je djelovao i na glasove prije sebe da se ne palataliziraju po trećoj palatalizaciji. :cerek: Jeri je najkulerskiji glas. :D

[tramuntana]

Draga Abyssus i ini znalci,

imam pitanje vezano uz deklinaciju složenih kratica koje završavaju na suglasnik. Konkretno - zanima me kako im treba izgledati lokativ.

Što je točno:
New York je najveći grad u SAD (...) ili New York je najveći grad u SAD-u?

Vlada nema podataka o nepravilnostima u PBZ (...) ili Vlada nema podataka o nepravilnostima u PBZ-u?

Vrijedan Klović s Pantovčaka napokon u NSK (...) ili Vrijedan Klović s Pantovčaka napokon u NSK-u?

To mu je prva režija u HNK (...) ili To mu je prva režija u HNK-u?

Čulo se u HDZ (...) ili Čulo se u HDZ-u?

Svirao je u R.E.M. (...) ili Svirao je u R.E.M.-u?

Pretraživanje prema ISBN (...) ili Pretraživanje prema ISBN-u?

... i naravno, sve u tom stilu. Primjera je bezbroj.

Negdje mi se čini da nastavka ne treba biti (npr. "najveći grad u SAD"; "prva režija u HNK"), ali ostali primjeri me zbunjuju, pa mi više ništa nije jasno...

Postoji li neko pravilo po kojem se jednako dekliniraju sve složene kratice muškog roda?

Hvala na odgovoru unaprijed, i do neba!

[Štreberica]

Negdje mi se čini da nastavka ne treba biti (npr. "najveći grad u SAD"; "prva režija u HNK"), ali ostali primjeri me zbunjuju, pa mi više ništa nije jasno...

Postoji li neko pravilo po kojem se jednako dekliniraju sve složene kratice muškog roda?
Mene su uvijek učili da se takve kratice dekliniraju (znači SAD-u, PBZ-u, HNK-u, R.E.M.-u...), dakle crtica i "normalni" padežni nastavak za imenicu muškog roda.
Ne ubrajam se u p(r)ozvane znalce :o , ali srednjoškolka sam koja to baš sada mora učiti za državno natjecanje iz hrvatskog pa pretpostavljam da sam dobro odgovorila. Kad smo već kod toga, nikako tu ne bi išla ona velika crtica s razmacima sa svoje obje strane, a ne bi išla ni kod polusloženica, ili ipak? (ne bih sumnjala da nisu tako napisali neki jezični stručnjaci :buum: )

[jelenatop]

I bez viđenja... :D Što nedostaje ovom iako? Čak mi je i ljepše. Sad si s kuharica prešla na detektive? :D

ne - s kuharica na katastrofalno dosadan threesome-ljubic. :kava:
kuharica je bila neizmjerno zanimljivija. :mikrocerek:
stavila sam i ja 'iako' - iako se, mislim, malo mijenja znacenje. no nisam htjela biti cjepidlaka, jel...

Ja ne bih. :D
Nije mi to suprotnost neka, a ni stanka, što se vidi i u nizu bez da.

da, slazem se, samo ih u zadnje vrijeme posvuda vidjam (sto ne znaci puno, znam), pa se upitah. je li to jedini slucaj kad ispred tog veznika ne ide zarez?

[Shain]

Originally Posted by Shain
Glasoviračica je danas rijetka riječ a glasoviristica ne postoji.


Moji profesori glazbenih predmeta baš i nisu tako mislili. :cerek:

Usput (http://www.google.com/search?hl=en&q=glasoviristica&btnG=Google+Search), koliko vidim, postoji. A i tvorbeno je sasvim ok.

Glasoviristica i jezikoslovistica postoje samo u humorističkom tekstu, pidginu i žargonu. Ovdje bismo trebali govoriti o stilski neutralnim riječima. - Link na Google nije baš neki dokaz. Nakon ovoga "posta" na Googleu će se vjerojatno pojaviti i jezikoslovistica.

[Belevarac]

Nastavak "-ist" izvorno je tudji - njime se tvori samo niekoliko hrvatskih ricsi, gdi se ocsito radi, rekla bi Dementia, o uziranju ("zborist", "vezist"). Ostale su tvorbe iz uvoza (automobilst, avanturist ...).

"Glasoviracs(ica)" je standardna hrvatska rics.

[Belevarac]

New York je najveći grad u SAD (...) ili New York je najveći grad u SAD-u?

Vlada nema podataka o nepravilnostima u PBZ (...) ili Vlada nema podataka o nepravilnostima u PBZ-u?

Vrijedan Klović s Pantovčaka napokon u NSK (...) ili Vrijedan Klović s Pantovčaka napokon u NSK-u?

Hrvatski ti je csudan. On bi i s kraticama imena kao s imenima: da im odredjuje rod, da ih gonja kroz padezse ... ukratko - hotje ih prilagoditi, ponashiti. Ima ih
1. podpuno ponashenih, da govornik i ne ositja da su kratice ("laser" m),
2. prilagodjenih tako, da se doimlju pravim imenicama (Hina ž, Hine, Hini - inacse HINA; Ina ž, Ine - inacse INA d.d.; Unprofor m, Unprofora - inacse UN Protection Forces; Kafor m, Kafora - inacse KFOR (csit.: Kafor) Kosovo Forces; Ziral m, Zirala - inacse Zajednica izdanja ranjeni labud),
3. koje su s obzirom na glasovni slid malo tezsi slucsajevi (HDZ m (Hadeze), HDZ-a (Hadezea) - inacse Hrvatski dijalektoloshki zbornik; SAD m (Esade), SAD-a (Esadea) - inacse Sjedinjene americske drzsave),
4. koje ne vole nastavke a ni padezse (HAZU, u HAZU, ne tje valjda u HAZU-u, Hazuu; valjda je m roda, ili tje se viditi kad josh poodraste, jer je sin (kchi) od JAZU (ne JAZU-a).

[jelenatop]

a koja je razlika izmedju kandze i pandze?

[Abyssus]

New York je najveći grad u SAD-u?
Sklanjaju se.

[Abyssus]

da, slazem se, samo ih u zadnje vrijeme posvuda vidjam (sto ne znaci puno, znam), pa se upitah. je li to jedini slucaj kad ispred tog veznika ne ide zarez?

Nije (http://stitch.blog.hr/arhiva-2004-12.2.html#119090)! :)

Ako nema prave suprotnosti ili je komparativni izraz, onda ne. :)

Eto, kratko ali jasno. :mig:

[Abyssus]

a koja je razlika izmedju kandze i pandze?

Ja imam razliku, ali u standardu je ovo drugo za oboje. :)

[Abyssus]

Glasoviristica i jezikoslovistica postoje samo u humorističkom tekstu, pidginu i žargonu. Ovdje bismo trebali govoriti o stilski neutralnim riječima. - Link na Google nije baš neki dokaz. Nakon ovoga "posta" na Googleu će se vjerojatno pojaviti i jezikoslovistica.

Naravno da nije dokaz. Ali tvrdnja da nešto ne postoji samo zato što nije u standardnu općeprihvaćeno, krajnje je glupo.

Prema tomu, svi dijalektizmi, žargonizmi i idiomatske riječi ne postoje?


:rolleyes:

[dementiapraecox]

Glasoviristica ipak ne može.

U hrvatskoj književnosti postoji sinonim za klaviristicu.

"Profesor, poznati glazbeni entuzijast neprestance je spočitavao gospođi Nini što nije kćer dala naobraziti za glasoviračicu." (M. Cihlar Nehajev)

Po "Demencijinom" bi jeziku trebalo pisati i spremistica, izbiristica, rukometistica, glazbistica, a ne spremačica, izbiračica, rukometašica, glazbenica.

Glasoviračica je danas rijetka riječ a glasoviristica ne postoji.

Namjerno je bila ponuđena rieč glasoviristica, ne zato jere bo je tvorbeno izpravna, toveć tvorbenih možnostî radi i cieća izticanja glasovira nasprjem klaviru. Dakako da je glasovirač/glasoviračica izpravno, ali to nije ni bilo dvojbeno. Ostaju nam boksači, tenisači, stoperi, štoperice, vezisti - onako iz rukava. I tamo gdje nješto nije navedeno neima smisla zamišljati što bi bilo kad' bi bilo.

[jelenatop]

Ako nema prave suprotnosti ili je komparativni izraz, onda ne. :)

Eto, kratko ali jasno. :mig:

eh, da, zaboravila sam na sitnog a(li) dinamitnog. :cerek:

imam jos nekoliko o stranim imenima:
1. ako se ulica zove cristopstrasse, kako je genitiv? nemrem staviti 'na uglu ulice cristopstrasse' buduci da 'strasse' vec jest ulica. kako onda - cristopstrassea?!
ili mozda cristopstrasseta? :lol:
2. ako se ulica pak zove Second Avenue i prevodi se, 'avenija' se pise malim slovom, je li?
3. 'ona je iz delta delta delte' - je li to ok?
4. kako bi se sklanjao Old Fashioned (koktel) u mnozini? recimo: 'pila je old fashionede'?

[dementiapraecox]

eh, da, zaboravila sam na sitnog a(li) dinamitnog. :cerek:

imam jos nekoliko o stranim imenima:
1. ako se ulica zove cristopstrasse, kako je genitiv? nemrem staviti 'na uglu ulice cristopstrasse' buduci da 'strasse' vec jest ulica. kako onda - cristopstrassea?!
ili mozda cristopstrasseta? :lol:
2. ako se ulica pak zove Second Avenue i prevodi se, 'avenija' se pise malim slovom, je li?
3. 'ona je iz delta delta delte' - je li to ok?
4. kako bi se sklanjao Old Fashioned (koktel) u mnozini? recimo: 'pila je old fashionede'?

Molim te, reci mi da si na drugoj godini, kako ne bih imala noćne moré. :rolleyes:

[jelenatop]

Molim te, reci mi da si na drugoj godini, kako ne bih imala noćne moré. :rolleyes:

nisam, ali ucim od ponajvecih, oj, vase sveznadarstvo - slatke snove zelim.:romeo:

[dementiapraecox]

Dobro, daj mi primjer? U stsl. su se pomiješali redoslijedi slogotvornog r i l te poluglasa. Pretpostavljamo li pomicanje izgovora?

Tipa: prasl. vьlkъ > stsl. vlьkъ. Prvi bih izgovorila kao šva i l, a drugi kao l i šva (oke, izuzevši sad da je to vjerojatno bilo kao ono poljsko danas)? Mislim, wtf, gdje je sad slogotvorno, znam da je u oba, ali striktno? :D

Znaš li u što čačkaš ?! U osinjak od kojega bježe i mnogi glasoslovci/glasovnici. :D Znamo smisaĺ slogova, uz pojmove poput jednosložne (monosliabičske), dvosložne (diasilabičske), mnogo/višesložne (polisilabičske) rieči. Eh, sada liepo uzmemo primjere staroslavenskoga p's' i d'n' i pogledamo njihovu gradbu (strukturu). Obje su dvosložne rieči s dočetnime šva. Šva nastaje u slabima položajima i na mjestima izpada sâmoglasnika. Rodnik u jednini bi daĺ p's-a i d'n-e. Englezskí jezik poznaje uglavnom m, n, l, r kakono slogotvorne, akoprjem se javljaju i uzviční ter oponašní (onomatopejski) š, z, uz nosno -ing. I sve je u svezi s (nepravilnim) izgovorom i naglasom pojedinca/inice. U tvojemu prvomu primjeru imaš slogotvorno l i šva za k-jem, dočim u drugomu dva šva - pri čemu je l, u ovomu slučaju, tzv. "uzamčení suglasnik". Naravno, prjedpostavljamo pomicanje izgovora. Ako je nješto čvrsto utvrdljivo u glasoslovstu onda je to glasovna pomičnost i njihova varljivost/mienjivost u okružju. :)

[dementiapraecox]

1. ako se ulica zove cristopstrasse, kako je genitiv? nemrem staviti 'na uglu ulice cristopstrasse' buduci da 'strasse' vec jest ulica. kako onda - cristopstrassea?! ili mozda cristopstrasseta?

Recimo da se zove Christophstrasse, recimo, ne mora biti, ne ?! :rolleyes: Gledaj, tvoje pitanje je unajmanjem bedasto. Ako znaš da je die Strasse ulica, hoćeš li pisati "u ulici Christophstrasse" ?! Dovraga, piše se i prevodi s Christophova (ulica) !!! :kava: Christophova (ulica Christopha), na uglu Christophove (ulice). Ako ti je i to "uncool & repulsive", tada je Christophstrasseva (ali meni je pako ovo debilno).

2. ako se ulica pak zove Second Avenue i prevodi se, 'avenija' se pise malim slovom, je li?

BFM !!


3. 'ona je iz delta delta delte' - je li to ok?

Delta čega ?! Delta Statea u Nigeriji, Delta Quadranta u svemiru ?! Ukoliko je Delta Quadrant imamo "iz". Ako je Delta State opet je "iz". Ako je utok (delta) onda je "s" (na delti).

4. kako bi se sklanjao Old Fashioned (koktel) u mnozini? recimo: 'pila je old fashionede'?

Staromodni, starinski, po starinski, na starí način !!! :rolleyes: Pila si "Old Fashion(ed)"/Old Fashion(ed) koktele, zalievala si se s "Old Fashion(ed)"/Old Fashion(ed) koktelima, istinu si iskala u "Old Fashion(ed)"/Old Fashion(ed) koktelima.

Tako bi to bilo.

[dementiapraecox]

Draga Abyssus i ini znalci,

imam pitanje vezano uz deklinaciju složenih kratica koje završavaju na suglasnik. Konkretno - zanima me kako im treba izgledati lokativ.

Što je točno:
New York je najveći grad u SAD (...) ili New York je najveći grad u SAD-u?

Vlada nema podataka o nepravilnostima u PBZ (...) ili Vlada nema podataka o nepravilnostima u PBZ-u?

Vrijedan Klović s Pantovčaka napokon u NSK (...) ili Vrijedan Klović s Pantovčaka napokon u NSK-u?

To mu je prva režija u HNK (...) ili To mu je prva režija u HNK-u?

Čulo se u HDZ (...) ili Čulo se u HDZ-u?

Svirao je u R.E.M. (...) ili Svirao je u R.E.M.-u?

Pretraživanje prema ISBN (...) ili Pretraživanje prema ISBN-u?

... i naravno, sve u tom stilu. Primjera je bezbroj.

Negdje mi se čini da nastavka ne treba biti (npr. "najveći grad u SAD"; "prva režija u HNK"), ali ostali primjeri me zbunjuju, pa mi više ništa nije jasno...

Postoji li neko pravilo po kojem se jednako dekliniraju sve složene kratice muškog roda?

Hvala na odgovoru unaprijed, i do neba!

Kratice su tu da bi nješto skratile i imaju svoje odvjednice u punima nazivima.
Mnogi sklonitveni jezici zadržavaju rod uz broj pri sklanjanju istih. U hrvatskomu standardu je to došto izmiešano i neudosljeđeno. Uglavnom se sliede izvorni izgovori i zadnjí slog (otvoren ili zatvoren). Idemo redom.

U SAD-u (sa-du, es-a-de-u ), moralo (izpravnije bi bilo) bi biti u SAD-ama. U PBZ-u (pe-be-ze-u, p'-b'-z'-u), u stvarnosti je u Privr(j)ednoj banci Zagreb i s toga bi bilo bolje u PBZ-i. Tu imamo i u NSK-u (en-es-ka-u, n'-s'-k'-u), moralo bi biti NSK-i. U HNK-u (ha-en-ka-u, h'-n'-k'-u) i tako je izpravno. U HDZ-u, a izpravnije je HDZ-i. U R.E.M-u, ali je izpravnije u R.E.M-i. Po/prjema ISBN-u (number -> broj - mužškí rod u obama slučajevima) i tako je dobro. Ukratko, vidljiva je sklonost i težnja nastavčenja izključivo u mužškomu rodu i jednini. Imamo i iznimke u CIA-i (FBI-u, ef-bi-aj-u) ter HINA-i. Glede sgora navedenoga "pravilo" bi glasilo, izuzimajući kratice koje dočinju s' sâmoglasnime "-a", a kojemu prjedčinje iní sâmoglasnik, sve ostale sklanjamo u mužškomu rodu i jednini. :p

Naravno, ja se s time ne slažem, ali takovo je stvarno stanje. :D

[jelenatop]

Recimo da se zove Christophstrasse, recimo, ne mora biti, ne ?! :rolleyes:
Hajde da nije recimo, hajde da je zaista Cristopstrasse, hajde da mi knjiga u originalu uistinu tako veli.

Gledaj, tvoje pitanje je unajmanjem bedasto. Ako znaš da je die Strasse ulica, hoćeš li pisati "u ulici Christophstrasse" ?!
Erm... neću, kako i rekoh.

Dovraga, piše se i prevodi s Christophova (ulica) !!! :kava:
Dovraga, a zašto bi se (nužno) prevodilo? Prevodimo li i Piccadilly Circus, Regent (Street), Sunset Boulevard?
Recimo da ne, recimo, ne mora biti, ne?
Recimo da se treba sklanjati u izvornom obliku, kao i tisuće drugih ulica.

Ako ti je i to "uncool & repulsive", tada je Christophstrasseva (ali meni je pako ovo debilno).
Začudo, i meni. A uncool si mi samo ti, sa svojim nadmoćnim, patronizirajućim i preserantskim načinom pisanja i odgovaranja, koje shvaća 5% publike ovdje (kojem, moram li dodati, ovaj forum nije 'posvećen'), i sa svojim 'slušajte me kako sam genijalna, i kako ste svi glupi'.
'Na uglu Cristopstrasseva'?!?

Delta čega ?! Delta Statea u Nigeriji, Delta Quadranta u svemiru ?! Ukoliko je Delta Quadrant imamo "iz". Ako je Delta State opet je "iz". Ako je utok (delta) onda je "s" (na delti).
Mislila sam na sklanjanje imenica, ne na prijedlog ispred.

Staromodni, starinski, po starinski, na starí način !!! :rolleyes:
Aha, sad se i nazivi pića prevode...

Pila si "Old Fashion(ed)"/Old Fashion(ed) koktele, zalievala si se s "Old Fashion(ed)"/Old Fashion(ed) koktelima, istinu si iskala u "Old Fashion(ed)"/Old Fashion(ed) koktelima.
Kao prvo, ne znam zašto '-ed' stavljaš u zagradu ako je ime koktela Old Fashioned (i nikako drugačije). Kao drugo, kristalno mi je jasno da mogu dodati riječ 'koktel' (samo bih je ja napisala ispred naziva pića) eda bih si olakšala posao... ali recimo da ne želim 'objašnjavati' što Old Fashioned jest, kao što ne želim objašnjavati što je 'Strasse'... Jer, ono, kužiš, ne moram objašnjavati - gospodična koja je pisala knjigu nije objašnjavala, zašto bih ja? Međutim, ja imam tu nesreću da sam rođena u državi koja ima sedam padeža, pa ih ponekad moram i koristiti, a ne uvijek dodavati riječi kad mi prigusti.

[dementiapraecox]

Nije (http://stitch.blog.hr/arhiva-2004-12.2.html#119090)! :)

Ako nema prave suprotnosti ili je komparativni izraz, onda ne. :)

Eto, kratko ali jasno. :mig:

Sâmo u onomu primjeru ja razlikujem, "nije mogla odići; a da jošter jednoč ne pogleda" od dviju inačicâ s i bez zareza. :D Tako da smo obje u pravu. Zarez (črknja) je i stanka, uzporedbena ter suprotivna razlučnica. Nu bude li napisala bez zareza ne će biti neuobičajeno ili pogrješno, dapače. :)

[jelenatop]

BFM !!


Body Fat Mass? Big Furry Monster? :p

[jelenatop]

Ukoliko je Delta Quadrant imamo "iz". Ako je Delta State opet je "iz". Ako je utok (delta) onda je "s" (na delti).

A ja mislila da se zavisne rečenice od glavnih odvajaju zarezom.
A mislila sam i da 'ukoliko' ide samo sa 'utoliko'.
No možda je i Scorpy na drugoj godini.

[dementiapraecox]

Hajde da nije recimo, hajde da je zaista Cristopstrasse, hajde da mi knjiga u originalu uistinu tako veli.

Eto, pustih ti i tu mogućnost/možnost. Znači ostaje ti ili na uglu Kristopštraseve, ili pak' na uglu Cristopstrasseve. Piskinja je znala zašto je izmislila neobstojeće, s toga ne razbijamo glavice nepotrjebnime.


Dovraga, a zašto bi se (nužno) prevodilo? Prevodimo li i Piccadilly Circus, Regent (Street), Sunset Boulevard?

Tako si mi draža, s "kvačicama". Gledaj, većina puka ima potežkoće s padežima, mnogi/e absolventi/ce napuštaju studij kroatistike jere bo nijesu u stanju položiti blažene padeže. I sada ti meni postavljaš pitanje u slogu: pišemo li ovo ili ono ?! :rolleyes:

'Aj dobro. Piccadilly Circusa, Regent Streeta, Sunset Boulevarda. Ne vidim što je tu neobično i težko. Ako ti je milo primieni istovjedno pravilo i na Cristopstrasse, pače tako napiši na uglu Cristopstrassea. U izvorniku ćeš dobiti pravi odgovor od piskinje sâme.


Začudo, i meni. A uncool si mi samo ti, sa svojim nadmoćnim, patronizirajućim i preserantskim načinom pisanja i odgovaranja, koje shvaća 5% publike ovdje (kojem, moram li dodati, ovaj forum nije 'posvećen'), i sa svojim 'slušajte me kako sam genijalna, i kako ste svi glupi'.
'Na uglu Cristopstrasseva'?!?

Nigdar izrečeno, mišljeno ili napisano. :ne zna: Imaš li probleme ili osjećaj manje vriednosti ?! :confused: Uostalom, vidim mnoge darovite, sposobne i nadsvim znalačske mlade ljude uokolo. Javna je tajna kako me Abby upravo očarava, Stitcha cienim, Didi je "stara koka i škola" (bez zamjere :D), Belevarac mi je ugodna novína (s velikim znanjem), a mnogi su sveudilj u naletu i preletu. Znači, nijesam jedina. Iznenadi me i ti, ali sâmo znanjem i podkrjepama. Bumo vidli kaj bu dobrega. "Preseri" su to za one koji/e i nijesu na "ti" s hrvatskom jezičskom poviešću.


Aha, sad se i nazivi pića prevode...

Isto koliko i hrana. Može i ne mora.


... ali recimo da ne želim 'objašnjavati' što Old Fashioned jest, kao što ne želim objašnjavati što je 'Strasse'... Jer, ono, kužiš, ne moram objašnjavati - gospodična koja je pisala knjigu nije objašnjavala, zašto bih ja? Međutim, ja imam tu nesreću da sam rođena u državi koja ima sedam padeža, pa ih ponekad moram i koristiti, a ne uvijek dodavati riječi kad mi prigusti.

O tomu ti ja sveudilj tupim. I što bih sada morala misliti nakon ovakove izjave ?! Budi srjetna da nijesi rođena među Inuitima ili Saamima - jezičskí gledano, najozbiljnije. Dodala sam "-ed" jere bo moram prjedmnievati.

:kava:

[dementiapraecox]

Body Fat Mass? Big Furry Monster? :p

Babić uz Finku do Moguša. :p

[dementiapraecox]

A ja mislila da se zavisne rečenice od glavnih odvajaju zarezom.
A mislila sam i da 'ukoliko' ide samo sa 'utoliko'.
No možda je i Scorpy na drugoj godini.

A tko veli da su bile zavisne ?! :mig: Čitaj onako kako piše. Rječenice su odrješito nizane u zaključenomu obliku, nikakova zavisnost nije bila mišljena u skladnji.

Koliko-toliko, kako-tako, ukoliko-utoliko. Da, točno, nu koliko, kako i ukoliko ne dolaze uviek u suodnosnomu surječju. Primjeri koje ti je bockež naveĺ rabe se upravo kako su i napisani. Gdjekada se služimo uobičajenicama (frazeologijom), a gdjegdje se krećemo unutar kroatističske propisivosti (preskriptivizma).

:D

[jelenatop]

Gledaj, većina puka ima potežkoće s padežima, mnogi/e absolventi/ce napuštaju studij kroatistike jere bo nijesu u stanju položiti blažene padeže. I sada ti meni postavljaš pitanje u slogu: pišemo li ovo ili ono ?! :rolleyes:
Erm... čemu i služi ovaj forum, zar ne? (Tebi ili nekom drugom znalcu.) A ja nisam na ispitu (kroatistike), zato i pomislih da bih odgovor mogla dobiti bez nepotrebnih 'A kol'ko je tebi godina, sinko?'...

'Aj dobro. Piccadilly Circusa, Regent Streeta, Sunset Boulevarda. Ne vidim što je tu neobično i težko.
Niš' pod milim bogekom. Primjere navedoh kako bih te 'podsjetila' da se sve ulice (itd.) ne moraju prevoditi, pa tako ni famozni Cristopstrasse, no da ga bez obzira na to, je li, valja sklanjati. Kao i navedene.

Nigdar izrečeno, mišljeno ili napisano. :ne zna: Imaš li probleme ili osjećaj manje vriednosti ?! :confused:
Imam, hvala na pitanju, no to nema nikakve veze s tvojim stavom i stilom.


Javna je tajna kako me Abby upravo očarava, Stitcha cienim, Didi je "stara koka i škola" (bez zamjere :D), Belevarac mi je ugodna novína (s velikim znanjem), a mnogi su sveudilj u naletu i preletu.
Ma jasno je meni da ne misliš da si jedina pobrala svu pamet svijeta, ono na što se moj komentar odnosio ima veze s osnovnom funkcijom ovog foruma - da odgovara na pitanja osobama manje pametnima od vas, pa tako i na pitanja manje pametnima od mojih (a vrlo dobro znam da ih ima pregršt). Kad ih ne bi bilo, ovaj forum ne bi ni postojao, pa biste vi lijepo mogli na kavu raspredati o veleumnijim jezičnim zavrzlamama.

Znači, nijesam jedina.
:tulum::lux::cheer::klap:

Iznenadi me i ti, ali sâmo znanjem i podkrjepama.
Zašto bih? Nije mi to nakana, da te iznenađujem i impresioniram, nego da, kako rekoh, dobijem odgovore na pitanja koja me zanimaju. Na neka pitanja i znadem odgovor, no uz tvoje baratanje jezikom (i ono inih članova koje cijeniš), i uz moj spomenut osjećaj manje vrijednosti, jel, tu čast prepuštam tebi.


Isto koliko i hrana. Može i ne mora.
U to ću ime ispiti jedan staromodni za tebe. Na stari način.

O tomu ti ja sveudilj tupim. I što bih sada morala misliti nakon ovakove izjave ?!
Kako sam pala drugu godinu?

Dodala sam "-ed" jere bo moram prjedmnievati.
Ne razumijem, što si morala predmnijevati?

:kava:
Nije li malo kasno za to?

[jelenatop]

A tko veli da su bile zavisne ?! :mig: Čitaj onako kako piše. Rječenice su odrješito nizane u zaključenomu obliku, nikakova zavisnost nije bila mišljena u skladnji.
gramatika:confused:
Nisu li to sve ('Ukoliko je Delta Quadrant imamo "iz". Ako je Delta State opet je "iz". Ako je utok (delta) onda je "s" (na delti).') 'najnormalnije' pogodbene rečenice, koje se odvajaju, uz 'ako', sa 'onda, tada, tako, to, (a) ono...' od glavne rečenice, a ako dođe do inverzije rečenica, između stavljamo zarez?

Koliko-toliko, kako-tako, ukoliko-utoliko. Da, točno, nu koliko, kako i ukoliko ne dolaze uviek u suodnosnomu surječju. Primjeri koje ti je bockež naveĺ rabe se upravo kako su i napisani. Gdjekada se služimo uobičajenicama (frazeologijom), a gdjegdje se krećemo unutar kroatističske propisivosti (preskriptivizma).

I 'koliko' i 'toliko' i 'kako' i 'tako' mogu stajati zasebno, no ja sam mislila da je slučaj sa 'ukoliko-utoliko' drugačiji, a vodim se i sljedećim (scorpyjevim) riječima:
'Prije nego što počnem pisati o ostalim veznicima, navest ću dva veznička para, od kojih ste jedan spomenuli u komentarima. Prvi je ukoliko... utoliko, a drugi ne samo... nego.
Naime, kod njih vrijedi pravilo da se jedan ne smije rabiti bez drugoga, niti se smije zamjenjivati drugim, sličnim veznikom. Mnogi to ne znaju, pa ni Šonje i društvo (sudeći po njegovu Rječniku).
Pravilna je uporaba, primjerice, ovakva: Ukoliko više radiš, utoliko ćeš više zaraditi i Ne samo da niste napisali zadaću nego niste ni učili.
Nije dakle dopušteno stavljati veznik ukoliko umjesto ako (Ukoliko nešto stvarno želite, to ćete sigurno i dobiti), a ni veznik već umjesto nego (Ne samo da niste napisali zadaću, već niste ni učili).'

[dementiapraecox]

Ne razumijem, što si morala predmnijevati?

Umirujem pingponganje, ovako postaje bezsmisleno.

Ne bi bila novina prevesti ime jela ili pića. Nije nuđno, ali nije ni krivično djelo to učiniti. Tko to smie učiniti, drugí je par postolâ.

Nijesam li ti u konačnici ponudila i Old Fashioned ?! Zagrada je poradi dvojakosti, koja nije riedka u englezskomu jeziku. Ako tako želiš, a ti piši Old Fashionedom (oldfeš'ndom), Old Fashionede (oldfeš'nde), itr. Ukoliko može Caipirinha, utoliko može i Old Fashioned ili Deep Blue Sea Extravaganza. A prjedmnievati moram; sveuidlj mozgati, dvojiti, sumnjati i slutiti. Budući ništo neimam crno na bielomu ne mogu ni znati što je na papiru, a što u glavama pojedinaca/kî. Eto tako, a sada dalje nastavljam s hrpastima obvezama na stolu, dan ovdjer jošte traje. Budeš li i nadalje imala probleme, sjutra će ti pomoći budí Abby, budí Didi.

:mig:

[dementiapraecox]

Nisu li to sve ('Ukoliko je Delta Quadrant imamo "iz". Ako je Delta State opet je "iz". Ako je utok (delta) onda je "s" (na delti).') 'najnormalnije' pogodbene rečenice, koje se odvajaju, uz 'ako', sa 'onda, tada, tako, to, (a) ono...' od glavne rečenice, a ako dođe do inverzije rečenica, između stavljamo zarez?


Idemo preoblikovati, sâmo za tebe.:p Ukoliko(r) je Delta Quadrant rabimo "iz", kada pako govorimo o Delta Stateu opet rabimo "iz", nu pri pojmu utoka (delte) imat' ćemo "s" (na delti). Prjemda gibljivost (dinamika) poruke nije ista u navedenima dvama slučajevima.

I 'koliko' i 'toliko' i 'kako' i 'tako' mogu stajati zasebno, no ja sam mislila da je slučaj sa 'ukoliko-utoliko' drugačiji, a vodim se i sljedećim (scorpyjevim) riječima:
'Prije nego što počnem pisati o ostalim veznicima, navest ću dva veznička para, od kojih ste jedan spomenuli u komentarima. Prvi je ukoliko... utoliko, a drugi ne samo... nego.
Naime, kod njih vrijedi pravilo da se jedan ne smije rabiti bez drugoga, niti se smije zamjenjivati drugim, sličnim veznikom. Mnogi to ne znaju, pa ni Šonje i društvo (sudeći po njegovu Rječniku).
Pravilna je uporaba, primjerice, ovakva: Ukoliko više radiš, utoliko ćeš više zaraditi i Ne samo da niste napisali zadaću nego niste ni učili.
Nije dakle dopušteno stavljati veznik ukoliko umjesto ako (Ukoliko nešto stvarno želite, to ćete sigurno i dobiti), a ni veznik već umjesto nego (Ne samo da niste napisali zadaću, već niste ni učili).

Jasni i razumljivi primjeri. A sada ću ti dokazati da i utoliko(r) može biti sâmostojan. Čim prije mu platiš, tim bolje za tebe. Ukoliko si mi lagaĺ, utoliko gorje za tebe. Hej, najvili su i oluju !! Utoliko(r) nam je bolje čim prije napustiti obalu. Potomnje ne pripada uzko standardnomu jeziku, ali je i došto često čuveno u svako(je)dnevnomu govoru i zapaža se u štivima.

[Shain]

Ja bih pisala: Virginiom Woolfovom, Julii Robertsovoj ..

U današnjoj hrvatskoj praksi izbjegava se izvođenje "ženskih prezimena" od "muških". Gramatički je moguće, ali se u praksi izbjegava. Dakle, u kosim padežima se javlja "s Wirginiom/jom Woolf" i "Julii/ji Roberts" a ne Woolfovom ili Robertsovom. - Tako se, npr. piše
"To je knjiga Irene Vrkljan", a ne "To je knjiga Irene Vrkljanove". - Ako se izostavi ime osobe, takva stilizacija djeluje nejasno ("To je knjiga Vrkljan"). U takvim se slučajevima ponekad dodaje -ica, pa se u situacijama kada je potrebna kratkoća i nema mjesta za ime (npr. u filmskim titlovima) može sresti: "Lopezica je ovdje". - U drugim srodnim jezicima ovakvi "movirani femininumi" su uobičajeni: u češkom Mandlik - Mandlikova, u slovenskom Lenart - Lenartova, u srpskom Marković - Markovićeva.

[jelenatop]

U današnjoj hrvatskoj praksi izbjegava se izvođenje "ženskih prezimena" od "muških".

a gdje si ti vidio dementi(j)u i 'današnju hrvatsku praksu' u istoj rečenici? :mig:

[jelenatop]

U ime umirivanja pingponganja:D:
Idemo preoblikovati, sâmo za tebe.:p Ukoliko(r) je Delta Quadrant rabimo "iz", kada pako govorimo o Delta Stateu opet rabimo "iz", nu pri pojmu utoka (delte) imat' ćemo "s" (na delti). Prjemda gibljivost (dinamika) poruke nije ista u navedenima dvama slučajevima.

Sve što ja ovdje vidim jest,
u rečenici br. 1: mijenjanje jednog glagola u drugi (imamo->rabimo)...
u reč. br. 2: mijenjanje 'ako' sa 'kada'...
a u reč. br. 3, pak: mijenjanje rečenice priložnom oznakom.
Zato bih ja izostavila zarez jedino u zadnjoj rečenici, jer je jednostavna, a u prve dvije bih ga opet stavila jer su još uvijek složene, odnosno zavisnosložene rečenice gdje je glavna na drugom, a zavisna na prvom mjestu.
Moreš ti preoblikovati unedogled, sadržaj (gibljivost/dinamika poruke) se može promijeniti, ali forma ne, samo mijenjajući veznike ili glagole.

A sada ću ti dokazati da i utoliko(r) može biti sâmostojan.
Reci to Scorpyju. :mig:

[Enchantress]

Čitajući jedan roman, čija se radnja dešava u Novom Meksiku, naišla sam na izraz ćerpič. Malo sam potražila po internetu i našla da taj izraz znači: nepečena cigla. Takođe sam našla i da se pojavljuje u obliku čerpić. Prvi put susrećem tu reč. Iz kog je jezika potekla i kako se ispravno izgovara? Hvala. :)

[Didi]

Čitajući jedan roman, čija se radnja dešava u Novom Meksiku, naišla sam na izraz ćerpič. Malo sam potražila po internetu i našla da taj izraz znači: nepečena cigla. Takođe sam našla i da se pojavljuje u obliku čerpić. Prvi put susrećem tu reč. Iz kog je jezika potekla i kako se ispravno izgovara? Hvala. :)Iz turskoga. Ćerpič.

[dementiapraecox]

a gdje si ti vidio dementi(j)u i 'današnju hrvatsku praksu' u istoj rečenici? :mig:

'Ótale vrâže i ú-zemlju própâ !!! :D :cerek:

:mig:

[dementiapraecox]

U današnjoj hrvatskoj praksi izbjegava se izvođenje "ženskih prezimena" od "muških". Gramatički je moguće, ali se u praksi izbjegava. Dakle, u kosim padežima se javlja "s Wirginiom/jom Woolf" i "Julii/ji Roberts" a ne Woolfovom ili Robertsovom. - Tako se, npr. piše
"To je knjiga Irene Vrkljan", a ne "To je knjiga Irene Vrkljanove". - Ako se izostavi ime osobe, takva stilizacija djeluje nejasno ("To je knjiga Vrkljan"). U takvim se slučajevima ponekad dodaje -ica, pa se u situacijama kada je potrebna kratkoća i nema mjesta za ime (npr. u filmskim titlovima) može sresti: "Lopezica je ovdje". - U drugim srodnim jezicima ovakvi "movirani femininumi" su uobičajeni: u češkom Mandlik - Mandlikova, u slovenskom Lenart - Lenartova, u srpskom Marković - Markovićeva.

Ove -ice i -ićke su (novo)standardne novotarije. Dalmacija, uz Istru, Kvarner i Zagorje ter stariju Slavoniju ih nijesu poznavali. Ne, ali može pisati ovako "to je knjiga Vrkljanove", ali "to je knjiga Irene Vrkljan", primieti razliku. Upravo se na ovaj način odnedavn(og)a zapisuju strana imena ú kojih bi -ice i -ićke "glupo" zazvučale. Tako ne pišemo "Merk(e)lica je prjedsiedala " ili "Merk(e)lićka", toveć "Merkelova".

[dementiapraecox]

Sve što ja ovdje vidim jest,
u rečenici br. 1: mijenjanje jednog glagola u drugi (imamo->rabimo)...
u reč. br. 2: mijenjanje 'ako' sa 'kada'...
a u reč. br. 3, pak: mijenjanje rečenice priložnom oznakom.
Zato bih ja izostavila zarez jedino u zadnjoj rečenici, jer je jednostavna, a u prve dvije bih ga opet stavila jer su još uvijek složene, odnosno zavisnosložene rečenice gdje je glavna na drugom, a zavisna na prvom mjestu.
Moreš ti preoblikovati unedogled, sadržaj (gibljivost/dinamika poruke) se može promijeniti, ali forma ne, samo mijenjajući veznike ili glagole.

Kako ono glasi ?! Zareze dielimo po načelu: uzporednosti, izticanja, suprotivnosti i naknadnoga dodavanja. Rekoh, moja dva upisa nijesu uzporedljiva u izražajnosti i smislu poruke.

;)

Reci to Scorpyju. :mig:

Zna. :mig:

[Enchantress]

Iz turskoga. Ćerpič.

Hvala. :)

[Kosyenka]

Ispričavam se ako je već postavljeno slično pitanje, ali nemam vremena tražiti.
Naime - dvojba je između "30 - 40 posto" i "30-40 posto". Piše se sa ili bez razmaka?
Hvala!

[Belevarac]

Ispričavam se ako je već postavljeno slično pitanje, ali nemam vremena tražiti.
Naime - dvojba je između "30 - 40 posto" i "30-40 posto". Piše se sa ili bez razmaka?
Hvala!

Kako uobtje mozse biti bez razmaka? Nije to "pet-shest"; puni je izraz "od trideset do csetrdeset posto", a to se "do", tako rechi, obilizsava crticom (a ne spojnicom).

[brunesa]

molim za savjet i mišljenje.
radi se o riječi "muž" koja prema aniću ima tri značenja. jedno od njih je označeno kao arhaizam i koristi se u smislu "čestit i viđen čovjek, koji je ugledan..." ono što me zanima je: da li se arhaizmi koriste u novijim tekstovima? da li biste smatrali čudnom upotrebu te riječi u recimo slijedećem kontekstu ..."u tijeku stoljeća su prosvjetljeni muževi i žene ...itd ..." ? ili bi vas ta riječ navodila na pomisao na oženjene muškarce?

i ako smijem, još jedno pitanje: da li je ispravno koristiti riječ " izraeličani" za recimo židove u isusovo doba?

[Abyssus]

da li biste smatrali čudnom upotrebu te riječi u recimo slijedećem kontekstu ..."u tijeku stoljeća su prosvjetljeni muževi i žene ...itd ..." ?

Ne bih, jer previše bih se iživcirala oko nepravilnog refleksa jata. :mig:

[Štreberica]

Ne bih, jer previše bih se iživcirala oko nepravilnog refleksa jata.
A da li? A pisanje enklitike? :mig: No, lijepo je zamolila odgovor pa bi bilo lijepo da ga i dobije od nekog tko zna. Ja bih rado odgovorila, ali na žalost ovo ne znam, osim što mi citirani primjer zvuči kao da je izvučen iz religijskog konteksta, koji voli i mnogo arhaičnije izraze.

No, može li mi netko objasniti tu razliku između crtice i spojnice? (Kako to da se sad odjednom sve piše sa " - ", a prije par godina su me učili da se piše sa "-"? :confused: )

[Abyssus]

A da li? A pisanje enklitike?
A glagolski prilog sadašnji? A vremenski pleonazam?

:rolleyes:

Spomenuh samo najnižu razinu. A ako pametuješ, onda nabroji sve. Eh, štreberi. :mig:



No, može li mi netko objasniti tu razliku između crtice i spojnice? (Kako to da se sad odjednom sve piše sa " - ", a prije par godina su me učili da se piše sa "-"? :confused: )
Ne piše se. Jedino su se promijenili nazivi.

Crtica (http://hr.wikipedia.org/wiki/Crtica_(pravopis)). Spojnica (http://hr.wikipedia.org/wiki/Spojnica).

[dementiapraecox]

molim za savjet i mišljenje.
radi se o riječi "muž" koja prema aniću ima tri značenja. jedno od njih je označeno kao arhaizam i koristi se u smislu "čestit i viđen čovjek, koji je ugledan..." ono što me zanima je: da li se arhaizmi koriste u novijim tekstovima? da li biste smatrali čudnom upotrebu te riječi u recimo slijedećem kontekstu ..."u tijeku stoljeća su prosvjetljeni muževi i žene ...itd ..." ? ili bi vas ta riječ navodila na pomisao na oženjene muškarce?

i ako smijem, još jedno pitanje: da li je ispravno koristiti riječ " izraeličani" za recimo židove u isusovo doba?

Taj Anićev muž je zapravo velemuž/velemoža, dočim je ondanjí muž današnjí starijí mužkar(ac), odnosno dalmatinskí mužkar(din) (mladí mužkarac). Muž je i tada biĺ zasebna bračna razvrstba (kategorija). :D

[purka]

moze li mi netko objasniti kako se sklanjanja prezime korade?

od kada kazemo koradeov, koradea?

svi mediji izuzev vecernjeg sklanjaju na gore naveden nacin.
nemojte mi samo reci da moze oboje.

i ako moze koradea, hocemo li onda reci antea?!:horor:

[dementiapraecox]

moze li mi netko objasniti kako se sklanjanja prezime korade?

od kada kazemo koradeov, koradea?

svi mediji izuzev vecernjeg sklanjaju na gore naveden nacin.
nemojte mi samo reci da moze oboje.

i ako moze koradea, hocemo li onda reci antea?!:horor:


Korade je priime/bezime, a ne ime. Imena i priimena/bezimena pišemo velikim početnim slovom. Toliko za početak. A tko ti veli da je Anti pravilno sklonjeno ime ?! Dobro, da ne dugljim, izpravno bi bilo: Kora:de/Korade, Kora:da/Koradeta, Kora:du/Koradetu, Kora:da/Koradeta, Kora:de/Korade, Kora:du/Koradetu, Kora:dom/Koradetom. Slično kakono pri imenu Tone. A ovako će "mediji" sklanjati Anta: Ante, Ante, Anti, Antu, Ante, Anti, Antom.

[purka]

Korade je priime/bezime, a ne ime. Imena i priimena/bezimena pišemo velikim početnim slovom. Toliko za početak. A tko ti veli da je Anti pravilno sklonjeno ime ?! Dobro, da ne dugljim, izpravno bi bilo: Kora:de/Korade, Kora:da/Koradeta, Kora:du/Koradetu, Kora:da/Koradeta, Kora:de/Korade, Kora:du/Koradetu, Kora:dom/Koradetom. Slično kakono pri imenu Tone. A ovako će "mediji" sklanjati Anta: Ante, Ante, Anti, Antu, Ante, Anti, Antom.

i pocetak recenice pisemo velikim slovom. i ime novinskoga izdavaca - vecernji.
to je moj internetski izricaj. pisanje malim slovima.

ako je tocno ovako sklanjenje prezimena korade. onda ni jedan medij nema dobrog lektora.

u svakom slucaju, hvala na odgovoru.

[dementiapraecox]

i pocetak recenice pisemo velikim slovom. i ime novinskoga izdavaca - vecernji.
to je moj internetski izricaj. pisanje malim slovima.

ako je tocno ovako sklanjenje prezimena korade. onda ni jedan medij nema dobrog lektora.

u svakom slucaju, hvala na odgovoru.

Recimo da ni jedan lektor/ica koji je dobar/a ne će imati dobroga/u urednika/cu - i "slobodne ruke". Potežkoće nastaju kada se "lokalizmi" beznadzorno miešaju s' standardom, posljedkujući u "paštíca:du" s okusom "páštroća". :p

[Belevarac]

A ovako će "mediji" sklanjati Anta: Ante, Ante, Anti, Antu, Ante, Anti, Antom.

Ma shalish se. Shto nedostaje "medijskoj" sklonitbi?

[dementiapraecox]

Ma shalish se. Shto nedostaje "medijskoj" sklonitbi?

Mieša mužško s' ženskime. :D Jezikoslovci/ke moraju sveudilj bdjeti nad standardom i gledati u budućnost njegovoga morfoložškoga razvoja i posljedkujućih tvoraba. Kada bismo imali žensko ime Anta ili Tona spleli bismo se u kosima padežima. Dodatna mogućnost/možnost je preslikavanje područnih sklonitava, ali tada je sve izpravno i opraviljivo.

[Belevarac]

Mieša mužško s' ženskime. :D Jezikoslovci/ke moraju sveudilj bdjeti nad standardom i gledati u budućnost njegovoga morfoložškoga razvoja i posljedkujućih tvoraba. Kada bismo imali žensko ime Anta ili Tona spleli bismo se u kosima padežima. Dodatna mogućnost/možnost je preslikavanje područnih sklonitava, ali tada je sve izpravno i opraviljivo.

Neka se samo mishaju! U ovom je slucsaju upravo podrucsna ozakonjena, usustavljena. A da i nije, zar mislish da bi oni, koji su "izmislili" imena Ante, Mate, Pere, Ive, ikada prihvatili rodnik Antea / Anteta, Pera, Iva? Nema zorbe (ne Grka, nego teorije)! Dubrovacsko je ostalo samo u Dubrovniku. Meni su ovi s "-eta" uvik zvucsali srbsko-slovenski: Staneta Dolanca, Duleta Savicha.

[dementiapraecox]

Neka se samo mishaju! U ovom je slucsaju upravo podrucsna ozakonjena, usustavljena. A da i nije, zar mislish da bi oni, koji su "izmislili" imena Ante, Mate, Pere, Ive, ikada prihvatili rodnik Antea / Anteta, Pera, Iva? Nema zorbe (ne Grka, nego teorije)! Dubrovacsko je ostalo samo u Dubrovniku. Meni su ovi s "-eta" uvik zvucsali srbsko-slovenski: Staneta Dolanca, Duleta Savicha.

Mah moru, al' ako pobignu đavâ će jih poslin u'vatit'. Unda će svako mîsto po svoju, a njija govori su uvîk drugojačiji. A ono na -eta, e' to nan je ostalo od starije' Slavenâ kad' su o'đe do'šli. Malo smo zamîšali 'vako, malo 'nako. To san 'tîla reć'. :D

[Abyssus]

Ajme, matero, alaj ga možete...

[dementiapraecox]

Ajme, matero, alaj ga možete...

Zakomplicirat' ?! :cerek: Nje !! :D

[purka]

ne zelim dovoditi demencijin autoritet u pitanje, ali sto je onda tocno?
bleverac tvrdi jedno, demencija drugo...
aby?

strah da ce oboje biti tocno se obistinjuje....:(

[dementiapraecox]

ne zelim dovoditi demencijin autoritet u pitanje, ali sto je onda tocno?
bleverac tvrdi jedno, demencija drugo...
aby?

strah da ce oboje biti tocno se obistinjuje....:(

Ovako, malo ozbiljnije sada. Slobodno ti dvoji i osporavaj Demencijin "autoritet". :D Sâmo tako možemo svi nješto i naučiti. Stanje "na terenu" odstupa od željâ standardizatorâ/icâ. Ime je nješto vrlo osobno. Njetko će htjeti ovako, njetko onako. Onda su tu i naglasci na slogovima i dočetcima. Ukratko, utvrdi se podrietlo/podrieklo/porieklo imena i priimena ter ih se sukladno tomu i sklanja. Upravo onako kako je i Belevarac uztvrdiĺ. Ante (Zadranin), Pave (Dubrovčanka) i Korade (kvazi-Zagorec :D) nijesu iz istih krajeva, bilo bi liepo kada bismo mogli udosliediti po dočetcima i rodu, ali ne možemo - ne uviek. Ja bih rado bez Korade (je li Koráda ili Koradéo ?! :p), kada bih se ravnala po trenutnomu jezičskomu standardu. :)

[purka]

Ja bih rado bez Korade (je li Koráda ili Koradéo ?! :p), kada bih se ravnala po trenutnomu jezičskomu standardu. :)

dosadna sam, znam...
preformulirat cu pitanje; kako se sklanja prezime korade po trenutnomu jezicnom standardu?

hvala:s

jos nesto...nije vezano uz sklanjanje prekletog prezimena vecte uz prefiks pre.
moze li znacenje?
u rijecima: pre+vise, pre+malo, pre+krasno mi je jasna uloga (donekle:rolleyes:), ali u pre+voziti, pre+tjerivati:rofl:, pre+bacivati.. bas i ne.
nadam se da ne pitam gluposti.

volim 'rvacku i zato sad pod 'stare' dane ucim nesto sto sam trebala odavno. pozivam se na preradovica:
"Ljubi, rode, jezik iznad svega!
Po njemu si sve, što jesi.
Svoje tielo, udo svieta,
Bus posebnog svoga cvieta.
U naroda silnoj smjesi.
Bez njega si bez imena,
Bez djedova, bez unuka,
U prošlosti sjena puka,
U buduće niti sjena".

svega ga i ja nadrobih:kava:

[Shain]

Ako smijem, još jedno pitanje: da li je ispravno koristiti se riječju "Izraelićani" za, recimo, Židove u Isusovo doba?

Dat ću ti citat, pa sama zaključi: "hebrejski jezik - stari semitski jezik Izraelićana, kojim je napisan najveći dio Starog zavjeta." (R. Simeon: Enciklopedijski rječnik ..., Zgb, 1969)

[jezik_jezik]

Poštovanje! Primijetio sam da pišeš "nažalost". Zar se ne piše "na žalost"? Pozdrav

[Abyssus]

Poštovanje! Primijetio sam da pišeš "nažalost". Zar se ne piše "na žalost"? Pozdrav

Nije isto. :)

Mislio je na žalost i na radost, ali još uvijek nije osjetio emocije.
Nažalost, vremena su takva kakva jesu...

Prvo je veza prijedloga i imenice, a drugo prilog. Teoretski, ovisno o interpretaciji, može oboje...

[dementiapraecox]

Nije isto. :)

Mislio je na žalost i na radost, ali još uvijek nije osjetio emocije.
Nažalost, vremena su takva kakva jesu...

Prvo je veza prijedloga i imenice, a drugo prilog. Teoretski, ovisno o interpretaciji, može oboje...

Ne da si u pravu, jurve si posvema u pravu. :) Koja je razlika između "napamet" i "na pamet" ?! Smislena, hja valjada. Palo mi je "napamet" ne znači da nam je nješto doslovice "palo na pamet". Prjedmnievamo "čin spomena", "sjetili smo se nečega". Tako se navedeno može razširiti i na "sve je u redu" -> "sve stoji u redu" i "sve je uredu" -> "sve je riešeno, bez problema". "Nješto mi dostaje" -> "nije mi već potrjebno, sve je tu" ili "to mi ne dostaje" -> "neimam svega što mi je potrjebno", "nješto mi manjka/fali", ali "ti mi nedostaješ" -> "doživljavam oćut praznine za tobom", "čeznem za tobom". :p

:)

[dementiapraecox]

dosadna sam, znam...
preformulirat cu pitanje; kako se sklanja prezime korade po trenutnomu jezicnom standardu?

hvala:s

jos nesto...nije vezano uz sklanjanje prekletog prezimena vecte uz prefiks pre.
moze li znacenje?
u rijecima: pre+vise, pre+malo, pre+krasno mi je jasna uloga (donekle:rolleyes:), ali u pre+voziti, pre+tjerivati:rofl:, pre+bacivati.. bas i ne.
nadam se da ne pitam gluposti.

volim 'rvacku i zato sad pod 'stare' dane ucim nesto sto sam trebala odavno. pozivam se na preradovica:
"Ljubi, rode, jezik iznad svega!
Po njemu si sve, što jesi.
Svoje tielo, udo svieta,
Bus posebnog svoga cvieta.
U naroda silnoj smjesi.
Bez njega si bez imena,
Bez djedova, bez unuka,
U prošlosti sjena puka,
U buduće niti sjena".

svega ga i ja nadrobih:kava:

Napisala sam ti bez Korade, znači ?! :p Kakono i Ante, Šime, Tone, Pere, Mate, Stipe i Jere. :mig:

[purka]

Napisala sam ti bez Korade, znači ?! :p Kakono i Ante, Šime, Tone, Pere, Mate, Stipe i Jere. :mig:

fala, fala:top:

[smeky]

Imali smo malu debatu na poslu, kolegica nas uvjerava da je sljedeća rečenica neka vrsta fraze: "Tko je NA telefonu?", i da je neispravno pitati na sljedeći način: "Tko je PRI telefonu?"
Ona to objašnjava frazom, koje inače ne moraju biti gramatički i logički ispravne, zanima me što je točno?

[sun.shine]

Korade je priime/bezime, a ne ime. Imena i priimena/bezimena pišemo velikim početnim slovom. Toliko za početak. A tko ti veli da je Anti pravilno sklonjeno ime ?! Dobro, da ne dugljim, izpravno bi bilo: Kora:de/Korade, Kora:da/Koradeta, Kora:du/Koradetu, Kora:da/Koradeta, Kora:de/Korade, Kora:du/Koradetu, Kora:dom/Koradetom. Slično kakono pri imenu Tone. A ovako će "mediji" sklanjati Anta: Ante, Ante, Anti, Antu, Ante, Anti, Antom.


mislim da ovo s -t- nije točno, zar nije abysuss objašnjavala kako je to rezervirano za životinjske i ljudske mlade (jaje, dijete, pile, janje, tele, lane - jajeta, djeteta, pileta, janjeta, laneta...)

a korade nije mali koradić :D

korade, korada, koradu, korada...

[međutak]

Napisala sam ti bez Korade, znači ?! :p Kakono i Ante, Šime, Tone, Pere, Mate, Stipe i Jere. :mig:

Pa dobro čemu uopće ova rasprava?! Ti si napisala 10 kontradiktornih stvari!

1.Ako bi se Ante, Mate, Stipe i ostali trebali deklinirati:Antea...kako bi se razlikovali od eventualnih ženskih ekvivalenata koji uostalom ne postoje, pa ih ne treba ni uzimati u obzir, onda je Korade muškarac, a nije ni Korado, ni Korada, pa ako ga dekliniramo: Korade, Koradu..., ispada da se preziva Korada ili Korado. Dakle: Korado, Koradea, Koradeu, Koradea, Korade, Koradeu, Koradeom. A o Koradetu nema govora!!! Što se tiče Ante i Mate, svakom normalnom govorniku hrvatskog jezika je jasno da se dekliniraju:Ante/Mate, Ante/Mate(dugouzlazni sa zanaglasnom dužinom), Anti/Mati(isti naglasak), Antu/Matu, Ante/Mate(dugosilazni), o Anti/Mati, S Antom/Matom. Isto vrijedi i za Stipu, Juru, Krešu, Tonu itd.
2.Ako treba razlikovati muško od ženskog imena, onda se Dino deklinira: Dino, Dina, Dinu, Dina, Dino, Dinu, Dinom(sve dugosilazni). A Dina je onda: Dina, Dine, Dini, Dinu, Dina, Dini, Dinom. Dakle, ako muško ime Dino u genitivu jednine glasi Dine, pomiješali bismo ga sa ženskim, a ti kažeš da na to treba jako paziti.

[deelayla.]

i pocetak recenice pisemo velikim slovom. i ime novinskoga izdavaca - vecernji.
to je moj internetski izricaj. pisanje malim slovima.

ako je tocno ovako sklanjenje prezimena korade. onda ni jedan medij nema dobrog lektora.

u svakom slucaju, hvala na odgovoru.

vidila sam da je hrt prešao na Koradu
nova se još bakće sa Koradeom

:D
al tko sam ja da sudim,ne razlikujem č i ć :D

[dementiapraecox]

1.Ako bi se Ante, Mate, Stipe i ostali trebali deklinirati:Antea...kako bi se razlikovali od eventualnih ženskih ekvivalenata koji uostalom ne postoje, pa ih ne treba ni uzimati u obzir, onda je Korade muškarac, a nije ni Korado, ni Korada, pa ako ga dekliniramo: Korade, Koradu..., ispada da se preziva Korada ili Korado. Dakle: Korado, Koradea, Koradeu, Koradea, Korade, Koradeu, Koradeom. A o Koradetu nema govora!!!

Nijesu protirječne. U prvomu sam dielu naglasila mojí stav, zatim sam dopisala "medijskí" pristup, a potom toga i standardu bliže oblike. Nijesam rekla da obstoji ženskí Ante, ali imamo Mare, Jele i Ane, recimo. I što onda ?! Ane, Mare i Jele nam se ne mienjaju kroz sve padeže. Danas ili sjutra će se njetko odlučiti nazvati sina Žare (Žarko) i evo nam muke. Neuobičajena ženska strana imena izbjegavamo sklanjati (Sue, Kim). Kada smo pri nastavcima -t- je slavensko i opravdano. Pile, junje, tele jesu mali/mladi, nu u kosima padežima dobivaju nastavačno -t- morfoložških zakonitostî radi, a ne zaradi izticanja malahnosti. Susjedne sjeverne stare kajkavštine su očuvale -t- oblike u izvornomu smislu. Isto vriedi za uho -> ušesa (ali danas uobičajeno i "krivo" uši), tiélo -> tjelésa, nebo -> nebesa, itr.

Što se tiče Ante i Mate, svakom normalnom govorniku hrvatskog jezika je jasno da se dekliniraju:Ante/Mate, Ante/Mate(dugouzlazni sa zanaglasnom dužinom), Anti/Mati(isti naglasak), Antu/Matu, Ante/Mate(dugosilazni), o Anti/Mati, S Antom/Matom. Isto vrijedi i za Stipu, Juru, Krešu, Tonu itd.

Normalni govornik hrvatskoga jezka mi je straní pojam, za ne reći neznaní. Ništo nije jasno, ili je upravo onoliko jasno koliko su to i etnici uz ktetike unutar hrvatskoga jezičskoga standarda. Kako je jurve i Belevarac naglasiĺ, dobro bi bilo preuzeti imena s pripadnom sklonitvom iz govorâ (ako su unutar štokavskih standardnih parametarâ) krajeva u kojima nastaju. Tu je žensko dubrovačsko ime Pave ?! A i mužška Antô, Matô, Stiepô. Tužiš se na možebitno preklapanje i križanje u kosima padežima, a dopuštaš iste pojave. Naravno, pri tomu ti je sve razumljivo i bezdvojbeno.

2.Ako treba razlikovati muško od ženskog imena, onda se Dino deklinira: Dino, Dina, Dinu, Dina, Dino, Dinu, Dinom(sve dugosilazni). A Dina je onda: Dina, Dine, Dini, Dinu, Dina, Dini, Dinom. Dakle, ako muško ime Dino u genitivu jednine glasi Dine, pomiješali bismo ga sa ženskim, a ti kažeš da na to treba jako paziti.

Da, valjalo bi paziti, nažalost s ovakovim pravpisom to i nije posvem možno. Uostalom, ponašivši Deana u Dina (Din) uliećemo u dalnja križanja i preklapanja. Kako razlikuješ jedninu od množine napišem li sgolj bez rješenja i bez možnosti ?! Jednostavno, ne možeš i ne znaš bez širega surječja !!! Nu ako napišem - kako što i propisuju važeći pravopisi - bez rješenjâ i bez riečî, tada ti je jasno da govorim u množini. Vraćajući se nazad k početnoj mozgalici Korade, Korado, Korada, Koradéo i Koradé ne moraju se sklanjati jednako - uglavnom se i ne će.

[dementiapraecox]

Imali smo malu debatu na poslu, kolegica nas uvjerava da je sljedeća rečenica neka vrsta fraze: "Tko je NA telefonu?", i da je neispravno pitati na sljedeći način: "Tko je PRI telefonu?"
Ona to objašnjava frazom, koje inače ne moraju biti gramatički i logički ispravne, zanima me što je točno?

I jedno i drugo. Pitanje je odbira "fraze". Danas se teži i priklanja frazi "pri telefonu" jere bo je bliža inima europskima. Nu "na (s)vezi" ostaje.

[Didi]

Pa dobro čemu uopće ova rasprava?! Ti si napisala 10 kontradiktornih stvari!Nisi valjda mislio da neće! :p

[Didi]

I jedno i drugo. Pitanje je odbira "fraze". Danas se teži i priklanja frazi "pri telefonu" jere bo je bliža inima europskima. Nu "na (s)vezi" ostaje.Kojima to "inima europskima"? Am Telephon? A l'appareil? Al telefono? This is...?

[dementiapraecox]

Kojima to "inima europskima"? Am Telephon? A l'appareil? Al telefono? This is...?

Auf dem Telefon ?! Sur l'appareil ?! Sul telefono ?! Sobre o telefone ?! Sobre el teléfono ?! On the (tele)phone (šta jes', jes' :D). :B Istinabog, nije sve 1:1, ali. :D

[dementiapraecox]

Nisi valjda mislio da neće! :p

Ka' da san ja bidna kriva šta je oví naš 'rvacki 'vako pomîšan, pa' bi sva'k' 'tija po svoju, :D

[kaeovo]

E, a gdje je Stitch? Meni tako fali netko tko fakat vlada materijom.

[jelenatop]

E, a gdje je Stitch? Meni tako fali netko tko fakat vlada materijom.

Prepustio dementi(j)i rijec.:p

[Abyssus]

E, a gdje je Stitch? Meni tako fali netko tko fakat vlada materijom.

Evo ga tu. Da mu prenesem poruku? :p

[kaeovo]

Pitam zato sto mi nikako nije jasno cemu sluzi "jezicni savjetnik" na kojemu samozvani autoriteti sveudilj pisu na nepostojecem jeziku dijeleci savjete po vlastitom nahodjenju (i "logici"). Besmisao.

Abyssus, poruci mu da nam fali. Jako.

[sbrbot]

Znamo da ako se radi o pridjevu koji geografski opisuje nešto, da se onda piše malim slovom (npr. zagrebačka ulica - neka ulica u Zagrebu). Isto tako znamo da ako se radi o imenu, tada se piše velikim slovom (npr. Zagrebačka ulica - ime ulice). Znači "živim u zagrebačkoj ulici" i "živim u Zagrebačkoj ulici" su dvije različite stvari. Ajmo sad na pitanje...

Maratosnka staza - piše li se maratonska staza ili Maratonska staza. Prema logici gore ja bih rekao da maratonska staza znači neka staza na Maratosnkom polju gdje je "maratosnka" geografska odrednica, a Maratonska staza bi bilo ime jednog oblika natjecateljske staze. Maratosnka staza može biti i u Zagrebu, New Yorku itd. dok maratosnka staza može biti samo na Maratosnkom polju.

Eto, kako se piše?

Možda je ovo slično pojmu internet/Internet.

[Didi]

Znamo da ako se radi o pridjevu koji geografski opisuje nešto, da se onda piše malim slovom (npr. zagrebačka ulica - neka ulica u Zagrebu). Isto tako znamo da ako se radi o imenu, tada se piše velikim slovom (npr. Zagrebačka ulica - ime ulice). Znači "živim u zagrebačkoj ulici" i "živim u Zagrebačkoj ulici" su dvije različite stvari. Ajmo sad na pitanje...

Maratosnka staza - piše li se maratonska staza ili Maratonska staza. Prema logici gore ja bih rekao da maratonska staza znači neka staza na Maratosnkom polju gdje je "maratosnka" geografska odrednica, a Maratonska staza bi bilo ime jednog oblika natjecateljske staze. Maratosnka staza može biti i u Zagrebu, New Yorku itd. dok maratosnka staza može biti samo na Maratosnkom polju.

Eto, kako se piše?

Možda je ovo slično pojmu internet/Internet.Malim početnim slovom.

[Abyssus]

Abyssus, poruci mu da nam fali. Jako.

Neću.

:cerek:

[kaeovo]

Sto bi ti Mirza rekao, e jesi me zaj_____, kobile se naj_____. :D

[Abyssus]

Neće ga biti neko vrijeme.

Dotad, ako ti se ne sviđa ovdje, nitko te ne sili da ostaneš.

[ElliQuinn]

Neće ga biti neko vrijeme.

Dotad, ako ti se ne sviđa ovdje, nitko te ne sili da ostaneš.
Ali onda temi svakako treba promijeniti ime, da ne bi netko zabunom zapitao što (ne)propisuje važeći standard.

[kaeovo]

Tocno tako. Ako pise "jezicni savjetnik", onda ocekujem suvisle odgovore s argumentima (po mogucnosti napisane na hrvatskom jeziku), a ne djecje igraliste za lijecenje ________ problema (nisam dovoljno strucan, ali je ocito da nekaj ne stima ;) ). Pratio sam davno kaj se tu pise i bilo je vrlo korisnih i zanimljivih stvari. A sada... "Njesto prjestrasno".

[međutak]

Nijesu protirječne. U prvomu sam dielu naglasila mojí stav, zatim sam dopisala "medijskí" pristup, a potom toga i standardu bliže oblike. Nijesam rekla da obstoji ženskí Ante, ali imamo Mare, Jele i Ane, recimo. I što onda ?! Ane, Mare i Jele nam se ne mienjaju kroz sve padeže. Danas ili sjutra će se njetko odlučiti nazvati sina Žare (Žarko) i evo nam muke. Neuobičajena ženska strana imena izbjegavamo sklanjati (Sue, Kim). Kada smo pri nastavcima -t- je slavensko i opravdano. Pile, junje, tele jesu mali/mladi, nu u kosima padežima dobivaju nastavačno -t- morfoložških zakonitostî radi, a ne zaradi izticanja malahnosti. Susjedne sjeverne stare kajkavštine su očuvale -t- oblike u izvornomu smislu. Isto vriedi za uho -> ušesa (ali danas uobičajeno i "krivo" uši), tiélo -> tjelésa, nebo -> nebesa, itr.



Normalni govornik hrvatskoga jezka mi je straní pojam, za ne reći neznaní. Ništo nije jasno, ili je upravo onoliko jasno koliko su to i etnici uz ktetike unutar hrvatskoga jezičskoga standarda. Kako je jurve i Belevarac naglasiĺ, dobro bi bilo preuzeti imena s pripadnom sklonitvom iz govorâ (ako su unutar štokavskih standardnih parametarâ) krajeva u kojima nastaju. Tu je žensko dubrovačsko ime Pave ?! A i mužška Antô, Matô, Stiepô. Tužiš se na možebitno preklapanje i križanje u kosima padežima, a dopuštaš iste pojave. Naravno, pri tomu ti je sve razumljivo i bezdvojbeno.



Da, valjalo bi paziti, nažalost s ovakovim pravpisom to i nije posvem možno. Uostalom, ponašivši Deana u Dina (Din) uliećemo u dalnja križanja i preklapanja. Kako razlikuješ jedninu od množine napišem li sgolj bez rješenja i bez možnosti ?! Jednostavno, ne možeš i ne znaš bez širega surječja !!! Nu ako napišem - kako što i propisuju važeći pravopisi - bez rješenjâ i bez riečî, tada ti je jasno da govorim u množini. Vraćajući se nazad k početnoj mozgalici Korade, Korado, Korada, Koradéo i Koradé ne moraju se sklanjati jednako - uglavnom se i ne će.

Poanavljam:Anta ne postoji, a ako bude postojala smislit ćemo joj deklinaciju, a Ante postoji i nećemu mu zbog moguće ženske Ante izmišljati novu. Uostalom, jedno i drugo će imati prezime, nadam se, pa će Ante biti npr. Ante Jurića, a možebitna Anta u genitivu Ante Jurić. Ane, Jele i Pave se itekako mijenjaju kroz padeže, a druga je stvar to što nitko osim onih kojima to treba ne znaju nijedan od naglasaka. Ane:Ane(dugouzlazni), Ane(dugouzlazni s dužinom), Ani(isto), Ane(DU), Ane(dugosilazni), Ani(dugouzlazni), Anom(dugouzlazni). S druge strane, Ana:Ana(kratkosilazni), Ane(isto), Ani(isto), Anu(isto),Ana(isto), Ani(isto),Anom(isto). Isto vrijedi i za Pavu(muškoga) i Pave, Jele itd. Dakle, razlika itekako postoji. Što se tiče normalnoga govornika, postoji i postoje. Može Anić 500 puta napisati da se kaže proizvod(kratkouzlazni na i), ali mislim da nitko živ neće reći tako, nego proizvod(kratkosilazni na pro). Isto vrijedi i za kino(dugouzlazni) koje će upotrijebiti eventualno Slavonci i za još hrpu toga. Prema tome, pri standardizaciji se ipak treba voditi računa o navikama dotične jezične zajednice. Pod tom navikom ja podrazumijevam "normalnog govornika" koji obuhvaća mene i još puno ovdje prisutnih. Što se tiče Dina i Dine, nisi mi baš dala odgovor koji bi bio u skladu s onim što ti zastupaš. Pozivaš se na standard koji to i ne propisuje, a sama ga se niti držiš, niti to želiš. Uostalom, ovo je savjetnik koji služi i laicima i stručnjacima, pa nije uvijek bitno tvoje mišljenje. Naglasi razliku između vlastitog mišljenja i standarda jer ljude uglavnom zanima ovo drugo.

[dementiapraecox]

Ali onda temi svakako treba promijeniti ime, da ne bi netko zabunom zapitao što (ne)propisuje važeći standard.

Važećí jezičskí standard je jasno opisan. Objavljena su sva bitna "oruđa" za njegovu pravilnu porabu. Ktomu je i Stitch, za pomoć mrježnomu puku, napisaĺ hvalevriedno pomagalo u obliku posvjetnika (jezicnisavjetnik.mojblog.hr). Kada bi pojedinci/nice zapametili/e svenek i 20% svega napisanoga mogli/e bi biti jako zadovoljni/e. Mienjati naziv ovoga slieda se ne može, niti je smisleno, nu zato mogu ja na njemu manje pisati i problem riešen. :)

[dementiapraecox]

Tocno tako. Ako pise "jezicni savjetnik", onda ocekujem suvisle odgovore s argumentima (po mogucnosti napisane na hrvatskom jeziku), a ne djecje igraliste za lijecenje ________ problema (nisam dovoljno strucan, ali je ocito da nekaj ne stima ;) ). Pratio sam davno kaj se tu pise i bilo je vrlo korisnih i zanimljivih stvari. A sada... "Njesto prjestrasno".

Gledaj, polupismenomu ni 10 Stitcheva ne mogu pomoći. Da bi mogaĺ razlučiti
suvislo od nesuvisloga moraĺ bi unajmanjem znati osnove hrvatske slovnice i pravopisa, a tu si tanak. Preporuka je sljedeća, na Stitchevima stranicama imadeš pregršt zanimljivih i osnovnih podataka, koji bi ti morali dostajati za dostizanje 10% Stitchevoga znanja. Ubuduće izbegavaj trkeljati na područjima o kojima i ne znaš mnogo - zapravo ništo. Inače zvučiš "prjestrašno smiešno". Uostalom, Abby i Didi su vrlo kompetentne (strukovne) i ne vidim ijedan razlog izključivati (zanemarivati/umanjivati) njihove prosudbe i savjete/posvjete s ovoga (pod)slieda, dapače. Glede mojega "sâmozvanoga autoriteta" velim ovo; ne volim kada mi neznani pojedinci rivaju nigdar izgovorene rieči u usta. Ne pogađa me osobno, ali mi je zamorno izpravljati laži, kužiš "rista". Za konac, prisluhni Abbyjinoj dobronamjernoj opazci. Eto, prozodijski malo nejasno, ali je zato smisaĺ poruke jasniji. O&O

[dementiapraecox]

Sada k tebi.

Poanavljam:Anta ne postoji, a ako bude postojala smislit ćemo joj deklinaciju, a Ante postoji i nećemu mu zbog moguće ženske Ante izmišljati novu. Uostalom, jedno i drugo će imati prezime, nadam se, pa će Ante biti npr. Ante Jurića, a možebitna Anta u genitivu Ante Jurić. Ane, Jele i Pave se itekako mijenjaju kroz padeže, a druga je stvar to što nitko osim onih kojima to treba ne znaju nijedan od naglasaka. Ane:Ane(dugouzlazni), Ane(dugouzlazni s dužinom), Ani(isto), Ane(DU), Ane(dugosilazni), Ani(dugouzlazni), Anom(dugouzlazni). S druge strane, Ana:Ana(kratkosilazni), Ane(isto), Ani(isto), Anu(isto),Ana(isto), Ani(isto),Anom(isto). Isto vrijedi i za Pavu(muškoga) i Pave, Jele itd. Dakle, razlika itekako postoji. Što se tiče normalnoga govornika, postoji i postoje. Može Anić 500 puta napisati da se kaže proizvod(kratkouzlazni na i), ali mislim da nitko živ neće reći tako, nego proizvod(kratkosilazni na pro). Isto vrijedi i za kino(dugouzlazni) koje će upotrijebiti eventualno Slavonci i za još hrpu toga. Prema tome, pri standardizaciji se ipak treba voditi računa o navikama dotične jezične zajednice. Pod tom navikom ja podrazumijevam "normalnog govornika" koji obuhvaća mene i još puno ovdje prisutnih.

Polazištne su ti prjedpostavke došto dvojbene. Naime, prjedmnievaš izjednačenost svih hrvatskih krajeva pod jednim jezičskim standardnom, pri čemu je obćí četveronaglasní sustav "normalna stvar". Tako su tebi "normalni govornici" oni koji poznaju četvernonaglasní sustav i njime govore, a svi ini vjerojatno "nenormalni". Ne želim se sada prepucavati nad nedavnima glasoslovnima iztraživanjima diljem Hrvatske (koja su jošter u tieku), niti posebno izticati zastupnike jednih ili drugih strujâ, bitno je sljedeće, većina je zapravo velika manjina. Zato i imamo to što imamo. Sve si ti liepo objasniĺ glede dugljinâ i kratčinâ, uzilaznih i silaznih naglasaka, ali stanje "na terenu" uveliko odstupa. Da skratim "priču", kada govornici gube svezu s glasovnim sustavom počinju se oslanjati na oblikovne istovjednosti i tu nastupa sintagma "kako sklanjamo ovo, tako sklanjamo i ono". Uostalom, u prvomu sam dielu naglasila svojí osobní stav, a ne naputak ili uputu i ne vidim ništo dvojbeno.
Stari nastavci na -t- danas ne bi mogli zaživjeti u Dalmaciji i Slavoniji, ali bi svakako mogli i žive u Istri ter na Kvarneru (bez Dinota, Mićota, itr.), pojedinima područjima Gorskoga Kotara - recimo. Ovo "izmislit' ćemo ako i kada bude potrjebno" i nije njekakova mudrost. Ali činjenica da će se oblici križati i preklapati jest neizbježna. Naravno, Dalmatinke će težko ići s Mà:rom (Mà:ra) ako se ista zove Mà:re, sgoljní primjer. Naglasne značajke stanovitoga govora inače su najpodložnije promjenama, i to unutar manje od 10 ljéta:, a ovise i o pokrajinama.

Što se tiče Dina i Dine, nisi mi baš dala odgovor koji bi bio u skladu s onim što ti zastupaš. Pozivaš se na standard koji to i ne propisuje, a sama ga se niti držiš, niti to želiš. Uostalom, ovo je savjetnik koji služi i laicima i stručnjacima, pa nije uvijek bitno tvoje mišljenje. Naglasi razliku između vlastitog mišljenja i standarda jer ljude uglavnom zanima ovo drugo.


Kada govorim o standardu, mislim na ovaj trenutačan. Ako nješto nije propisano tada je sve mogućno. I da, naravno, ovo je razpravište ter svatko ima pravo izreći svoje mišljenje, a podkrjepe služe potvrdi ili poboju istoga. Ako ti nješto nije jasno pitaj, zadnja stvar koju možeš naići u "mojemu standardu" jest nedosljednost, vjerojatno unutar 1%, ako i toliko. "Stručnjaci" i "strukovnjaci" ne bi smieli iskati i tražiti odgovore po forumima,
laicima/kinjama je pako sve dozvoljeno - unajmanjem ja tako mislim. I zapameti, standardi su složški (stilski) neobojeni. Sve ostalo je jur' rečeno.

[Shain]

Sada k tebi.



Polazištne su ti prjedpostavke došto dvojbene. Naime, prjedmnievaš izjednačenost svih hrvatskih krajeva pod jednim jezičskim standardnom, pri čemu je obćí četveronaglasní sustav "normalna stvar". Tako su tebi "normalni govornici" oni koji poznaju četvernonaglasní sustav i njime govore, a svi ini vjerojatno "nenormalni". Ne želim se sada prepucavati nad nedavnima glasoslovnima iztraživanjima diljem Hrvatske (koja su jošter u tieku), niti posebno izticati zastupnike jednih ili drugih strujâ, bitno je sljedeće, većina je zapravo velika manjina. Zato i imamo to što imamo. Sve si ti liepo objasniĺ glede dugljinâ i kratčinâ, uzilaznih i silaznih naglasaka, ali stanje "na terenu" uveliko odstupa. Da skratim "priču", kada govornici gube svezu s glasovnim sustavom počinju se oslanjati na oblikovne istovjednosti i tu nastupa sintagma "kako sklanjamo ovo, tako sklanjamo i ono". Uostalom, u prvomu sam dielu naglasila svojí osobní stav, a ne naputak ili uputu i ne vidim ništo dvojbeno.
Stari nastavci na -t- danas ne bi mogli zaživjeti u Dalmaciji i Slavoniji, ali bi svakako mogli i žive u Istri ter na Kvarneru (bez Dinota, Mićota, itr.), pojedinima područjima Gorskoga Kotara - recimo. Ovo "izmislit' ćemo ako i kada bude potrjebno" i nije njekakova mudrost. Ali činjenica da će se oblici križati i preklapati jest neizbježna. Naravno, Dalmatinke će težko ići s Mà:rom (Mà:ra) ako se ista zove Mà:re, sgoljní primjer. Naglasne značajke stanovitoga govora inače su najpodložnije promjenama, i to unutar manje od 10 ljéta:, a ovise i o pokrajinama.



Kada govorim o standardu, mislim na ovaj trenutačan. Ako nješto nije propisano tada je sve mogućno. I da, naravno, ovo je razpravište ter svatko ima pravo izreći svoje mišljenje, a podkrjepe služe potvrdi ili poboju istoga. Ako ti nješto nije jasno pitaj, zadnja stvar koju možeš naići u "mojemu standardu" jest nedosljednost, vjerojatno unutar 1%, ako i toliko. "Stručnjaci" i "strukovnjaci" ne bi smieli iskati i tražiti odgovore po forumima,
laicima/kinjama je pako sve dozvoljeno - unajmanjem ja tako mislim. I zapameti, standardi su složški (stilski) neobojeni. Sve ostalo je jur' rečeno.

"Davež" - Je li ispravna riječ "davež" (velika dosada kada se pojavi osoba koja ne zna što je mjera, te zamorno, suhoparno djeluje, priča, davi društvo)?

Ovo pitam zato jer se u Brodnjakovu rječniku umjesto daviti se preporučuje: gušiti se, utapati se, topiti se, tonuti.

[dementiapraecox]

"Davež" - Je li ispravna riječ "davež" (velika dosada kada se pojavi osoba koja ne zna što je mjera, te zamorno, suhoparno djeluje, priča, davi društvo)?

Ovo pitam zato jer se u Brodnjakovu rječniku umjesto daviti se preporučuje: gušiti se, utapati se, topiti se, tonuti.

Ne znam, navodno piše Shain. Je li u zabludi ? :misli:

[purka]

kako se dolazi do autoriteta? cvrstom rukom!
kada grijesis (gr(j)eska se nikad ne smiije priznati! ili rijetko i zamumuljeno:mig:), ili nemas pojma potrebno je bez prekida lupati rukom po stolu...
u moru neznanja obicnog puka, a s druge strane nedosljednih strucnjaka treba imati urodjenu tvrdoglavost, dozu oholosti, vrhunsko poznavanje materije da bi se nametnuo kao alfa i omega.
ustrajnost u stavu osigurava mjesto vrhovnog bozanstva i jedinog znalca.

problem demencije nije neznanje vec dobro poznavanje "trzista" i kronicni izostanak "sake". bas u toj kombinaciji.

[kaeovo]

Gledaj, polupismenomu ni 10 Stitcheva ne mogu pomoći...
<cut the crap>
Za konac, prisluhni Abbyjinoj dobronamjernoj opazci. Eto, prozodijski malo nejasno, ali je zato smisaĺ poruke jasniji. O&O

Misljenja osoba koje pisu "slovnica", "nisto/njesto", "smiesno", "izkljucivati", "posvjeti", "rieci", "izpravljati", "prjedpostavke" i slicne nebuloze su krajnje "relevantna" na ovakvoj temi. Presmijesno nesto. Ajde najprije nauci pisati kao normalni ljudi pa se onda javi. Ja ovako neuk (uglavnom) mogu pa valjda mozes i ti.

Volio bih samo cuti kako zvuci govorna komunikacija s tobom... Znas, ono kad ti ljudi nakon 30 sekundi vele, daj se sredi pa govori normalno. Pod uvjetom da ima onih koji s tobom zele (toliko dugo) razgovarati, dakako.

P.S. Kad kliknem na link koji si postala, otvori mi se jezicni savjetnik... Ne vidim nikakav posvjetnik. Daj malo preciznije ubuduce.

[Didi]

Ajde se smirite. Dogovorili smo se da ćemo napraviti alternativni topik, ali ako mislite da ja nemam drugog posla, ljuto se varate. Pitanja i dalje možete postavljati, a Demenciju zanemarite ako vam je teško pratiti njezin jezik.

[vlatka133]

Molim savjetnike za savjet iliti razjašnjenje nedoumice:
Koji bi bili razlozi da se prezime Korade deklinira Koradea, Koradeu..., a koji da se deklinira Korade, Koradi...? I kako ga vi deklinirate?
S jedne strane razumijem da se radi o zapravo stranom prezimenu, pa bi onda bilo i jasno kako ga tretirati, ali dnevno slušam hrvatske govornike (i inače ne proslavljene, ali...) na TV-u kako lome jezike...

[vlatka133]

Pronašla sam na prethodnoj stranici diskusiju na temu Korade, pa se ispričavam na ponovljenom pitanju.

[Belevarac]

Ajde se smirite. Dogovorili smo se da ćemo napraviti alternativni topik, ali ako mislite da ja nemam drugog posla, ljuto se varate. Pitanja i dalje možete postavljati, a Demenciju zanemarite ako vam je teško pratiti njezin jezik.

Naj bi bolje bilo, ovaj, kako da recsnem, Dementiju metnit na "spisak" oratorum prohibitorum (ja smo i latimski na You, znam samo onu neistinitu tvrdnju "terra est stella" i "metni moticus na ramendus i ajde copare"), rech jim, ljudi, imate BFM, Shonju (barem Anicha) i sivu slovnicu, pa navalite; i zatvoriti ovaj sadrzsaj. Shto tje nam. Kako provlacsimo Koradu, Koradea, kroz svih sedam padezsa jednine i mnozsine (da, da, i mnozsine, drugovi: u mom selu sami nieki Petri), ako hotjete znati, velim, otvorite sivu slovnicu, paragraf 248., gdi imate Mile, Dane, Mare, Luce, a bogme i Rade - i eto ga. Rade, Korade, ista stvar.

Dementija ne zseli biti kadija, koji tje pogledati u knjigu zakona, nego nudka na razmishljanje u jeziku i o jeziku, to joj je maksima, a, eto izpada, i njezina/njena culpa maxima.

[kaeovo]

Mene ona "nutka" samo na gubljenje vremena. A radi toga mi se ne dolazi ovamo.

[Belevarac]

Mene ona "nutka" samo na gubljenje vremena. A radi toga mi se ne dolazi ovamo.

A, jah! Najgore ti je kad je nieshto.

[međutak]

Sada k tebi.



Polazištne su ti prjedpostavke došto dvojbene. Naime, prjedmnievaš izjednačenost svih hrvatskih krajeva pod jednim jezičskim standardnom, pri čemu je obćí četveronaglasní sustav "normalna stvar". Tako su tebi "normalni govornici" oni koji poznaju četvernonaglasní sustav i njime govore, a svi ini vjerojatno "nenormalni". Ne želim se sada prepucavati nad nedavnima glasoslovnima iztraživanjima diljem Hrvatske (koja su jošter u tieku), niti posebno izticati zastupnike jednih ili drugih strujâ, bitno je sljedeće, većina je zapravo velika manjina. Zato i imamo to što imamo. Sve si ti liepo objasniĺ glede dugljinâ i kratčinâ, uzilaznih i silaznih naglasaka, ali stanje "na terenu" uveliko odstupa. Da skratim "priču", kada govornici gube svezu s glasovnim sustavom počinju se oslanjati na oblikovne istovjednosti i tu nastupa sintagma "kako sklanjamo ovo, tako sklanjamo i ono". Uostalom, u prvomu sam dielu naglasila svojí osobní stav, a ne naputak ili uputu i ne vidim ništo dvojbeno.
Stari nastavci na -t- danas ne bi mogli zaživjeti u Dalmaciji i Slavoniji, ali bi svakako mogli i žive u Istri ter na Kvarneru (bez Dinota, Mićota, itr.), pojedinima područjima Gorskoga Kotara - recimo. Ovo "izmislit' ćemo ako i kada bude potrjebno" i nije njekakova mudrost. Ali činjenica da će se oblici križati i preklapati jest neizbježna. Naravno, Dalmatinke će težko ići s Mà:rom (Mà:ra) ako se ista zove Mà:re, sgoljní primjer. Naglasne značajke stanovitoga govora inače su najpodložnije promjenama, i to unutar manje od 10 ljéta:, a ovise i o pokrajinama.



Kada govorim o standardu, mislim na ovaj trenutačan. Ako nješto nije propisano tada je sve mogućno. I da, naravno, ovo je razpravište ter svatko ima pravo izreći svoje mišljenje, a podkrjepe služe potvrdi ili poboju istoga. Ako ti nješto nije jasno pitaj, zadnja stvar koju možeš naići u "mojemu standardu" jest nedosljednost, vjerojatno unutar 1%, ako i toliko. "Stručnjaci" i "strukovnjaci" ne bi smieli iskati i tražiti odgovore po forumima,
laicima/kinjama je pako sve dozvoljeno - unajmanjem ja tako mislim. I zapameti, standardi su složški (stilski) neobojeni. Sve ostalo je jur' rečeno.

Četveronaglasni sustav postoji i svi ga poznaju ili bi ga morali poznavati. Šta bismo sad trebali ukinuti č i ć jer se na nekim otocima govori samo ć?! Kad Korčulanin izgovori novćić, on itekako zna da se radi o novčiću. Kad Zagorac kaže pajcek, zna da se radi o prasetu. Kad dalmatinska baba kaže koltrina zna da se radi o zavjesi. Kad Sinjanin kaže nov'ne, zna da se radi o novinama. I tako dalje, i tako dalje. Nećemo više o "normalnom govorniku" da ne bi ispalo da ima i nenormalnih, ali pod tim pojmom hoću reći da dotični govornik nekog dijalekta ima svijest o tome da njegov dijalekt nije standard i da će se standardom služiti kad situacija to zahtijeva, pa će se tako služiti i četirima naglascima koje poznaje i mora poznavati. A oni se uče u srednjoj, pa čak i u osnovnoj školi, samo šta nastavnici nedovoljno inzistiraju na učenju istih. Uostalom, kad se napiše pas s naglaskom, nitko ne mora znati da se radi o dugosilaznom naglasku, a nikako neće pomisliti da se radi o psu. Isto vrijedi i za Mare u genitivu. Usput, Mare ima dugouzlazni naglasak u nominativu, a isti s dužinom u genitivu, a ne kratkouzlazni kako si ti to napisala.
Što se tiče foruma, naravno da stručnjaci neće tražiti odgovor na njemu, ali laici hoće, a njih ne zanima niti mišljenje, najčešće ni etimologija, nego standard kojega bi ponekad i sami trebali bolje poznavati. A stručnjaci, poznavatelji jezika, entuzijasti ili što već su tu da im daju odgovore u slobodno vrijeme, a inače služe da nešto mijenjaju ako se s time ne slažu, no dok je postojeći standard na snazi, on ne pita poznaje li netko 4 ili 5 naglasaka.

[dementiapraecox]

Mene ona "nutka" samo na gubljenje vremena. A radi toga mi se ne dolazi ovamo.

Purka, ne zamjeri, ali okorist' ću se tvojom mudrošću.

"Najgore je svađati se s budalom. Prvo te spusti na svoj nivo, a onda te dotuče iskustvom..."

Ne moraš uobće svraćati ovamo. Meni je svejedno. Zapravo, svrati kada budeš napamet znaĺ sva Stitcheva predavanja - toliko si mu dužan u imenu zahvalnosti za trud koji ulaže. Tomu bih dodala tek malu opazku, nijesi sâmo jezičskí nepismen, toveć i računalno - inače bi znaĺ namjestiti odgovarajuće jezičsko sučelje uz pripadnu diakritiku. S ovime do dalnjega zaključujem bezsmislenu razpravu s tobom (Mc-sushi-chicken-kraljem), kojoj - među inime - ovdje i nije mjesto.

[Noola]

Pozdrav!
U rječniku (Šonjinom) nisam našla riječ "namjestiv", pa vas ovdje pitam je li ta riječ "u redu"? Pod "adaptivan" piše "prilagodljiv", ali nekako mi "prilagodljiv po visini (recimo stalak) nikako ne odgovara, nego mi više paše "namjestiv po visini", a "adaptivan" ne bih uopće koristila u ovom kontekstu. Vaše mišljenje?

[dementiapraecox]

Kroatist, reć' bi. :rolleyes: Pokušat' ću vrlo kratko.

Četveronaglasni sustav postoji i svi ga poznaju ili bi ga morali poznavati. Šta bismo sad trebali ukinuti č i ć jer se na nekim otocima govori samo ć?! Kad Korčulanin izgovori novćić, on itekako zna da se radi o novčiću. Kad Zagorac kaže pajcek, zna da se radi o prasetu. Kad dalmatinska baba kaže koltrina zna da se radi o zavjesi. Kad Sinjanin kaže nov'ne, zna da se radi o novinama. I tako dalje, i tako dalje. Nećemo više o "normalnom govorniku" da ne bi ispalo da ima i nenormalnih, ali pod tim pojmom hoću reći da dotični govornik nekog dijalekta ima svijest o tome da njegov dijalekt nije standard i da će se standardom služiti kad situacija to zahtijeva, pa će se tako služiti i četirima naglascima koje poznaje i mora poznavati. A oni se uče u srednjoj, pa čak i u osnovnoj školi, samo šta nastavnici nedovoljno inzistiraju na učenju istih. Uostalom, kad se napiše pas s naglaskom, nitko ne mora znati da se radi o dugosilaznom naglasku, a nikako neće pomisliti da se radi o psu. Isto vrijedi i za Mare u genitivu. Usput, Mare ima dugouzlazni naglasak u nominativu, a isti s dužinom u genitivu, a ne kratkouzlazni kako si ti to napisala.

Ima tu dosta uvjetnih/prjedmnievnih rječeničnih tvoraba. Stanje na terenu - ako meni nije za vjerovati obstoje ini "mjerodajniji" - pokazuje upravo suprotivno. Na FFZG-u se može doznati nješto više u svezi s rečenime. Ne sporeći nad nuđnošću poznavanja jezičskoga standarda tvrdim da stanje "na terenu" nije onakovo kakovime ga prikazuješ. Kako misliš prosječnomu Dalmatincu/ki "utjerati" standardní pravogovor pod jezik ?! Istraninu/ki, Kvarneraninu/ki, Goraninu/ki ?! Ne možeš i ne ćeš. Nije izvedljivo u Englezskoj, Njemačskoj, Italiji, Francuzskoj, Bosni, Sloveniji i Srbiji, ne će biti ni u Hrvatskoj. Ljudi govore kako govore, gdje možeš učiniti veliki izkorak jest upravo na području slovnice i pravopisa, ostalo zaboravi. Standardni jezik će uglavnom usvajati stranci, pače tako veći broj, recimo doseljenih Kitajaca i Pakistanaca, može bitno usmjeriti jezičska kretanja. Cakavci na Braču će naglašati "bodulski", dočim Sinjani i Ramljaci - s' svojima aferezama i sinkopama - "po svoju". Djeca u školama uče različno, ovisno o sposobnosti učiteljâ/icâ, kasnije tiekom školovanjâ preuzimaju govore mjesta boravka i boravištne srjedine - ovisno o dugljini boravka, životnima okolnostima, osobnima težnjama, itr. Ciela mudrost. Glede Mà:re tu sam ostala u nedoumici. Možebitno i nijesi kroatist, sâmo došto dobro poznaješ stanovite posebnosti hrvatskih govorâ. Naime, jasno je napisan dugosilzaní naglasak (mješte luka), a to bi njetko tko studira ili je zaključiĺ/a jezikoslovní studij moraĺ znati. Uobičajene naglasne oznake u Hrvatskoj (i susjednima bivšima jugoslavenskima državama) odstupaju od međunarodnih. Nu, vratimo se mi na našu Mà:re, za koju vriedi sve prije rečeno. Á:nte i Mà:re nijesu propisivi, gdjegdje će biti dugi mješte kratkoga, gdjegdje kratki mješte dugoga - onda su tu i uzlazni, štoveć i silazni. U anglosaxonskomu svietu vriedi "how do you spell it ?" pravilo.

Što se tiče foruma, naravno da stručnjaci neće tražiti odgovor na njemu, ali laici hoće, a njih ne zanima niti mišljenje, najčešće ni etimologija, nego standard kojega bi ponekad i sami trebali bolje poznavati. A stručnjaci, poznavatelji jezika, entuzijasti ili što već su tu da im daju odgovore u slobodno vrijeme, a inače služe da nešto mijenjaju ako se s time ne slažu, no dok je postojeći standard na snazi, on ne pita poznaje li netko 4 ili 5 naglasaka.

Tu se slažemo. Tako se i ja suzdržavam od čestoga uskakanja u Abbyjine i Didijine odgovore. Dobro, nijesam uviek, uglavnom sâmo pod oznakama "može oboje", a tih je 80% unutar standarda. Kako je Abby jednoč rekla, štošto bi valjalo mienjati, ali, imamo to što imamo. Mala opazka, ozri se o dnevne napise , od kojih su mnogi prepisani/preuzeti iz HINA-e. Koliko članaka, toliko i pravopisâ. To je Hrvatska jezičska stvarnost. Kada bi sâmo počeli pravilno pisati rodničske (genitivne) nastavke, na način kako ih propisuju sve slovnice, od Vuletićeve ("bosanske") do Maretićeve biĺ bi to velikí skok k boljem za hrvatskí jezičskí standard. Do tada, ufajmo se. Jutarnji List i danas piše o Koradeu, a i na HRT-ovima stranicama nije bolje. Bit' će da je Koradé stranac.

[dementiapraecox]

Pozdrav!
U rječniku (Šonjinom) nisam našla riječ "namjestiv", pa vas ovdje pitam je li ta riječ "u redu"? Pod "adaptivan" piše "prilagodljiv", ali nekako mi "prilagodljiv po visini (recimo stalak) nikako ne odgovara, nego mi više paše "namjestiv po visini", a "adaptivan" ne bih uopće koristila u ovom kontekstu. Vaše mišljenje?

Naravno da jest. Prilagodljiv i namjest(lj)iv nije isto. Adaptivan doslovice možemo prevesti s pričvrstljiv -> ad- + aptere.

[Noola]

Naravno da jest. Prilagodljiv i namjest(lj)iv nije isto. Adaptivan doslovice možemo prevesti s pričvrstljiv -> ad- + aptere.

Hvala na odgovoru!

[kaeovo]

Ne moraš uobće svraćati ovamo. Meni je svejedno. Zapravo, svrati kada budeš napamet znaĺ sva Stitcheva predavanja - toliko si mu dužan u imenu zahvalnosti za trud koji ulaže. Tomu bih dodala tek malu opazku, nijesi sâmo jezičskí nepismen, toveć i računalno - inače bi znaĺ namjestiti odgovarajuće jezičsko sučelje uz pripadnu diakritiku. S ovime do dalnjega zaključujem bezsmislenu razpravu s tobom (Mc-sushi-chicken-kraljem), kojoj - među inime - ovdje i nije mjesto.

Ja ovamo svracam kako bih procitao nesto pametno i zanimljivo, ali mi to onemogucavaju likovi poput tebe koji nisu u stanju pisati na standardnom hrvatskom jeziku, ali zato drugima spocitavaju nepismenost. Prepreprejako.

I iskreno me zanima kako je moguce da administratori ne reagiraju (osim standardnim "nemojte se svadjati"). Ako nista drugo, zato sto ljudi koji ne znaju ovamo dolaze nesto nauciti pa ih gluposti koje ovdje vidjam mogu samo jos vise zbuniti te na koncu znaju jos manje. Steta je, dakle, dvostruka.

Zato je sasvim neprimjereno da se na opaske kako bi se ovdje (na jezicnom savjetniku) trebalo pisati na hrvatskom reagira s "ako ti se ne svidja, ti nemoj dolaziti". Prilicno neodgovorno razmisljanje. Ako svatko moze pisati po svome (pa makar i po fantomskim pravilima znanima samo onomu tko pise), onda jezicni savjetnik kao takav uopce nije potreban. Samo se onda nemojte snebivati nad generalnim padom pismenosti u Hrvata.

[vlatka133]

Naj bi bolje bilo, ovaj, kako da recsnem, Dementiju metnit na "spisak" oratorum prohibitorum (ja smo i latimski na You, znam samo onu neistinitu tvrdnju "terra est stella" i "metni moticus na ramendus i ajde copare"), rech jim, ljudi, imate BFM, Shonju (barem Anicha) i sivu slovnicu, pa navalite; i zatvoriti ovaj sadrzsaj. Shto tje nam. Kako provlacsimo Koradu, Koradea, kroz svih sedam padezsa jednine i mnozsine (da, da, i mnozsine, drugovi: u mom selu sami nieki Petri), ako hotjete znati, velim, otvorite sivu slovnicu, paragraf 248., gdi imate Mile, Dane, Mare, Luce, a bogme i Rade - i eto ga. Rade, Korade, ista stvar.

Dementija ne zseli biti kadija, koji tje pogledati u knjigu zakona, nego nudka na razmishljanje u jeziku i o jeziku, to joj je maksima, a, eto izpada, i njezina/njena culpa maxima.

Radu i ja imam na umu, samo me muči što se u toj deklinaciji radi od dvosložnim imenicama, i to onima što se koriste za izražavanje naklonosti ili sličnog obilježenog stava. Upravo zbog Rade mi se čini najprirodnije deklinirati ga kao Korade, -e, -i... S druge strane, postoji i deklinacija prezimena Dante, pa sad, Vlatka, budi pametna.

[Belevarac]

Radu i ja imam na umu, samo me muči što se u toj deklinaciji radi od dvosložnim imenicama, i to onima što se koriste za izražavanje naklonosti ili sličnog obilježenog stava. Upravo zbog Rade mi se čini najprirodnije deklinirati ga kao Korade, -e, -i... S druge strane, postoji i deklinacija prezimena Dante, pa sad, Vlatka, budi pametna.

Ma, Vlatka, moj je upis imao posve inu svrhu. Rade : Korade bio je samo zez (a mozsda i vridi, tko tje ga znati).

[vlatka133]

Ma, Vlatka, moj je upis imao posve inu svrhu. Rade : Korade bio je samo zez (a mozsda i vridi, tko tje ga znati).

A ja stvarno uvjerena da me Rade navodi na taj način dekliniranja! :D
Bilo kako bilo, Rade je barem bio narodni heroj, a Korade se ne može pohvaliti da je umro s 'Pucajte u prsa, kukavice!' na usnama. S deklinacijom svaka sličnost prestaje. ;)

[međutak]

Kroatist, reć' bi. :rolleyes: Pokušat' ću vrlo kratko.



Ima tu dosta uvjetnih/prjedmnievnih rječeničnih tvoraba. Stanje na terenu - ako meni nije za vjerovati obstoje ini "mjerodajniji" - pokazuje upravo suprotivno. Na FFZG-u se može doznati nješto više u svezi s rečenime. Ne sporeći nad nuđnošću poznavanja jezičskoga standarda tvrdim da stanje "na terenu" nije onakovo kakovime ga prikazuješ. Kako misliš prosječnomu Dalmatincu/ki "utjerati" standardní pravogovor pod jezik ?! Istraninu/ki, Kvarneraninu/ki, Goraninu/ki ?! Ne možeš i ne ćeš. Nije izvedljivo u Englezskoj, Njemačskoj, Italiji, Francuzskoj, Bosni, Sloveniji i Srbiji, ne će biti ni u Hrvatskoj. Ljudi govore kako govore, gdje možeš učiniti veliki izkorak jest upravo na području slovnice i pravopisa, ostalo zaboravi. Standardni jezik će uglavnom usvajati stranci, pače tako veći broj, recimo doseljenih Kitajaca i Pakistanaca, može bitno usmjeriti jezičska kretanja. Cakavci na Braču će naglašati "bodulski", dočim Sinjani i Ramljaci - s' svojima aferezama i sinkopama - "po svoju". Djeca u školama uče različno, ovisno o sposobnosti učiteljâ/icâ, kasnije tiekom školovanjâ preuzimaju govore mjesta boravka i boravištne srjedine - ovisno o dugljini boravka, životnima okolnostima, osobnima težnjama, itr. Ciela mudrost. Glede Mà:re tu sam ostala u nedoumici. Možebitno i nijesi kroatist, sâmo došto dobro poznaješ stanovite posebnosti hrvatskih govorâ. Naime, jasno je napisan dugosilzaní naglasak (mješte luka), a to bi njetko tko studira ili je zaključiĺ/a jezikoslovní studij moraĺ znati. Uobičajene naglasne oznake u Hrvatskoj (i susjednima bivšima jugoslavenskima državama) odstupaju od međunarodnih. Nu, vratimo se mi na našu Mà:re, za koju vriedi sve prije rečeno. Á:nte i Mà:re nijesu propisivi, gdjegdje će biti dugi mješte kratkoga, gdjegdje kratki mješte dugoga - onda su tu i uzlazni, štoveć i silazni. U anglosaxonskomu svietu vriedi "how do you spell it ?" pravilo.



Tu se slažemo. Tako se i ja suzdržavam od čestoga uskakanja u Abbyjine i Didijine odgovore. Dobro, nijesam uviek, uglavnom sâmo pod oznakama "može oboje", a tih je 80% unutar standarda. Kako je Abby jednoč rekla, štošto bi valjalo mienjati, ali, imamo to što imamo. Mala opazka, ozri se o dnevne napise , od kojih su mnogi prepisani/preuzeti iz HINA-e. Koliko članaka, toliko i pravopisâ. To je Hrvatska jezičska stvarnost. Kada bi sâmo počeli pravilno pisati rodničske (genitivne) nastavke, na način kako ih propisuju sve slovnice, od Vuletićeve ("bosanske") do Maretićeve biĺ bi to velikí skok k boljem za hrvatskí jezičskí standard. Do tada, ufajmo se. Jutarnji List i danas piše o Koradeu, a i na HRT-ovima stranicama nije bolje. Bit' će da je Koradé stranac.

A čemu ovaj rolleyes kraj kroatist?! Ne, još nisam, nego studentica kroatistike koja ima svoje mišljenje. A ti mora da si lingvist, iliti za-sve-kompetentna jer to je drugo ime za lingvista, a struka u koju mi jadni kroatisti ne smijemo ni primirisati bi vam se mogla zvati "može ovako, a može i onako". Ispričavam se iznimkama. Samo ti zbog političke korektnosti ili možda zbog profesionalne deformacije proglašavaj sve dijalekte jednako važnima, ali standard postoji i svi ga moraju poznavati. Svi smo mi govornici nekog od dijalekata i naravno da se njime svakodnevno služimo, ali to ne znači da nismo svjesni postojanja standarda koji je za sve jednak, a ako npr. već spomenuti otočani poznaju samo ć, onda su oni manjina i nećemo na tome temeljiti standard. Isto vrijedi i za naglaske čijeg smo postojanja svi itekako svjesni. Ista je stvar i s Antom kojega će ipak većina deklinirati Ante, a ne Anteta, iako su Anteta, Stipeta, Mateta i ostali zadnjih godina uzeli maha iz pomodnosti ili iz ne znam čega. Što se tiče Koradea, ukoliko se izgovara Korade s dugosilaznim na a, onda je definitivno Koradea, a ukoliko je Korade s dugouzlaznim na a, kao Rade, onda bi mogao biti Korade, Koradi... Ipak mislim da je ovo prvo. Eto. Točka. Rasprava završena. I dosta ovih tvojih priča o kompetencijama za ovo i za ono jer ti nije prvi put da to nekome spočitavaš. Za neke stvari nije nužan doktorat kojim se ti dičiš, nego samo malo zdravog razuma i osjećaja za materinji jezik u koji ne možemo trpati bilo šta.

[dementiapraecox]

A ja stvarno uvjerena da me Rade navodi na taj način dekliniranja! :D
Bilo kako bilo, Rade je barem bio narodni heroj, a Korade se ne može pohvaliti da je umro s 'Pucajte u prsa, kukavice!' na usnama. S deklinacijom svaka sličnost prestaje. ;)

A što ćemo s Pende na Rabu, recimo ?! :)

[dementiapraecox]

A čemu ovaj rolleyes kraj kroatist?! Ne, još nisam, nego studentica kroatistike koja ima svoje mišljenje. A ti mora da si lingvist, iliti za-sve-kompetentna jer to je drugo ime za lingvista, a struka u koju mi jadni kroatisti ne smijemo ni primirisati bi vam se mogla zvati "može ovako, a može i onako". Ispričavam se iznimkama. Samo ti zbog političke korektnosti ili možda zbog profesionalne deformacije proglašavaj sve dijalekte jednako važnima, ali standard postoji i svi ga moraju poznavati. Svi smo mi govornici nekog od dijalekata i naravno da se njime svakodnevno služimo, ali to ne znači da nismo svjesni postojanja standarda koji je za sve jednak, a ako npr. već spomenuti otočani poznaju samo ć, onda su oni manjina i nećemo na tome temeljiti standard. Isto vrijedi i za naglaske čijeg smo postojanja svi itekako svjesni. Ista je stvar i s Antom kojega će ipak većina deklinirati Ante, a ne Anteta, iako su Anteta, Stipeta, Mateta i ostali zadnjih godina uzeli maha iz pomodnosti ili iz ne znam čega. Što se tiče Koradea, ukoliko se izgovara Korade s dugosilaznim na a, onda je definitivno Koradea, a ukoliko je Korade s dugouzlaznim na a, kao Rade, onda bi mogao biti Korade, Koradi... Ipak mislim da je ovo prvo. Eto. Točka. Rasprava završena. I dosta ovih tvojih priča o kompetencijama za ovo i za ono jer ti nije prvi put da to nekome spočitavaš. Za neke stvari nije nužan doktorat kojim se ti dičiš, nego samo malo zdravog razuma i osjećaja za materinji jezik u koji ne možemo trpati bilo šta.

Dobro, nijesam mislila omalovažiti struku/smjer, a ponajmanje tebe, povlačim "zakolutka". Drago mi je vidjeti kolege/ice u "điru"/"g'iru". I da, imaš pravo na svoje mišljenje. Gledaj, +/- doktorat (jesam li ga igdjer u razgovoru s tobom spomenula, ili pod ovim sliedom ?!) nebitna je podkrjepa - svakako na ovakovomu mjestu, a i indjer izvan akademskih stolaca. Abby zna više od mnogih inih s doktoratom, recimo, a i sâma upoznah različne znalce/znalkinje za koje vriedi kolutati očima. Naizgled "abstratktno" jezikoslovno/a područje/znanost je i vrlo "exaktno/a", prjem mnogi misle da nije. Ukratko, nijesam kroatistica, nu to mi ne umanjuje mjerodajnost (kompetentnost) prosudaba i za ovo područje, s malom zadržkom i spoznajom o trenutnoj propisivosti na uštrb opisivosti. Želim sgolj ukazati na određena jezičska kretanja, pri čemu ne umanjujem važnost inih hrvatskih jezikâ, narječjâ i govorâ, koji su uostalom velema oblikovali i usmjerili današnjí jezičskí standard. Ujedno, više staroslavenštine tiekom studija ne može škoditi i vrlo je koristno. "Kroatistica" na začetku ovoga upisa je ukazivalo na "mi to vidimo malo inače". Uzgrede, na Braču sužive cakavski, ćokakavski i čakavski, kada smo jurve pri dialektologiji (narječoslovstvu, ili kako Abby veli narječeslovstvu - nebčnici, jelida). Glede dugih i kratkih naglasaka u Hrvatskoj može se govoriti o znanosti za sebe, kojom se i ne bavim preveć. Kapović bi mogaĺ više i bolje o ovoj "problematici". Ali jedno je sigurno, daleko su od propisivoga jezičskoga standarda koji, istinabog, malo govornikâ poznaje i dobro govori. Tako se u istoga govornika/ice unutar petminutnoga govora čuje njih njekoliko. Eto, na ovo sam željela skrenuti pozornost. Ti slobodno budi češća i pridonašaj/pridonosi ovomu bitnomu/nebitnomu (kako za kojega/koju) sliedu. Znalci/znalkinje su navieke dobrodoišli, ja ću se itako za dan-dva povući. Osobno me zaistinno smetaju nove/stare stilizacije (složštva) s' skraćenima rodničskima osnovama na način, "bez sunčan(og)a jutra, neima topl(og)a poldneva" i to navlastito u dnevnima tiskovinama i uredskima dopisima. Svi su odjednoma nadahnuti pjesnničštvom, maloterne noví književní preporod, ali eto, tako je kako je. Bitno je ne zaboraviti izkone - u ovomu slučaju rodničske nastavke. Konačno, ne zanemarujmo brojne i uplivne/utjecajne slaviste - isti nijesu "mačijí kašalj". Bez zamjere, nijesam te željela vrieđati i/ili omalovažiti. Toliko.

[Shain]

Naravno da jest. Prilagodljiv i namjest(lj)iv nije isto. Adaptivan doslovice možemo prevesti s pričvrstljiv -> ad- + aptere.

1. adaptivan je u ovom slučaju engleski latinizam i značenje treba tražiti u engleskoj semantici. Dakle: prilagodljiv, preradljiv, podesiv; primjenljiv.

2. za suvremeno značenje riječi nije odlučujuća etimologija, i ne treba ju potezati kod ovakvih pitanja.

3. ni etimologija riječi adaptivan nije točna jer aptere ne znači čvrstiti.

"Dementia" ne zna semantiku i etimologiju.

[Paklenica]

Dobar vam dan, dobro vam jutro! Novi sam, zelen i mlad, iako ne neobrazovan. Jezična pitanja me jako zanimaju. Tako ovdje i "upadoh"! Ipak se hrvatskom ne piše crno (što bi se reklo, pratimo li naše medije, osobito njih!). Ekipo, svidjeli ste mi se, puno znate (dementiapraecox, u prvom redu), svaka čast!
Samo mala digresija glede prezimena Korade: kako ono nije s naglaskom na posljednjem slogu (kao pok. slovenski glazbenik Sepe; njega se sjeća moja mama!), smatram da nikako ne može biti: Koradea, Koradeov. Ispravno bi bilo (zar ne?): Korade, Koradin...
A što kažete na ovo: Mirin stav je .... Misli se na muškarca koji se zove Miro, a ne na ženu koja se zove Mira! E, a ja mislim da se o Mirinu stavu može pisati jedino ako je u pitanju ženski rod! Molim odgovor! Pozdrav.

[dementiapraecox]

1. adaptivan je engleski latinizam i značenje treba tražiti u engleskoj semantici. Dakle: prilagodljiv, preradljiv, podesiv; primjenljiv.

2. za suvremeno značenje riječi nije odlučujuća etimologija, i ne treba ju potezati kod ovakvih pitanja.

3. ni etimologija riječi adaptivan nije točna jer aptere ne znači čvrstiti.

"Dementia" ne zna semantiku i etimologiju.

Naravno, zato što svatko imalo latinski opismenjen vidi pogrješku (zatipačnu) u navedenomu glagolu. A ista nastaje cieć zujanja "knjižških moljaca" poput "Shaina", koji bezpametno prepisuju. :kava:

Izpravno je ad- + aptare (sâmo si na to moraĺ ukazati i ne bih se oglasila), od p.p. aptus iz apere (učvrstiti), srodno lat. apisci i hetitskomu h'ap- (kvačiti), iz kojega nastaje tur. habis i srodno je arabskomu khabs. Eto se sve okončaje u turštini/balkanštini 'apsa.

Naravno, izkonoslovlje je ogledno, a smisaĺ riečî se mienja i (po)miče kroz poviest. Noola je dobro uočila i odlučila.

S ovime zaključujem razprave s tobom.

[vlatka133]

A što ćemo s Pende na Rabu, recimo ?! :)

:eek:
Bilo mi je lakše dok nisam znala da postoji mjesto koje se tako zove... I stvarno je također muški rod jednine? Oooooo...

[Shain]

Izpravno je ad- + aptare od p.p. aptus iz apere (učvrstiti), srodno lat. apisci. Noola je dobro uočila i odlučila.

1. apere je protoinfinitiv s praznačenjem (engl. to fasten), a to se značenje nije prenijelo na klasični infinitiv aptare (to fit)
2. adaptivan ne znači pričvrstljiv

Dementia sustavno daje pogrešne savjete.

[Paklenica]

Shain i Dementia se međusobno "peru", k'o naša vlast i opozicija. A ja sam, djevojački naivno, mislio kako ćemo mi tu nešto ufino razgovarati i raspravljati! Žao mi je, nisam na vašoj (višoj) razini, odustajem. Radovao sam se ovom forumu ("Svakoj budali njezino veselje")... A još kad sam vidio da me/nas pozdravljaju s bok, načisto mi se smučilo! Ljudi, ili je Bog ili nije ništa! "Zamaskirano" bok pak ništa ne znači! Poznata naša hrvatska kriptodepresija!
Adio vam ga!

[Abyssus]

Shain i Dementia se međusobno "peru", k'o naša vlast i opozicija. A ja sam, djevojački naivno, mislio kako ćemo mi tu nešto ufino razgovarati i raspravljati! Žao mi je, nisam na vašoj (višoj) razini, odustajem. Radovao sam se ovom forumu ("Svakoj budali njezino veselje")... A još kad sam vidio da me/nas pozdravljaju s bok, načisto mi se smučilo! Ljudi, ili je Bog ili nije ništa! "Zamaskirano" bok pak ništa ne znači! Poznata naša hrvatska kriptodepresija!
Adio vam ga!

Kajkavci više ni boga ni vraga ne mogu bok i vrak nazivati te su tako manje Hrvati?


:rolleyes:

[Abyssus]

Dementia sustavno daje pogrešne savjete.

Tu ste negdje. :mig:

[Abyssus]

A što kažete na ovo: Mirin stav je .... Misli se na muškarca koji se zove Miro, a ne na ženu koja se zove Mira! E, a ja mislim da se o Mirinu stavu može pisati jedino ako je u pitanju ženski rod! Molim odgovor! Pozdrav.

Gluposti. :) Promjene deklinacijskih osobina normalna su stvar. Uostalom, ni danas ne sklanjamo gost kao gost, gosti. :mig:

[međutak]

Dobro, nijesam mislila omalovažiti struku/smjer, a ponajmanje tebe, povlačim "zakolutka". Drago mi je vidjeti kolege/ice u "điru"/"g'iru". I da, imaš pravo na svoje mišljenje. Gledaj, +/- doktorat (jesam li ga igdjer u razgovoru s tobom spomenula, ili pod ovim sliedom ?!) nebitna je podkrjepa - svakako na ovakovomu mjestu, a i indjer izvan akademskih stolaca. Abby zna više od mnogih inih s doktoratom, recimo, a i sâma upoznah različne znalce/znalkinje za koje vriedi kolutati očima. Naizgled "abstratktno" jezikoslovno/a područje/znanost je i vrlo "exaktno/a", prjem mnogi misle da nije. Ukratko, nijesam kroatistica, nu to mi ne umanjuje mjerodajnost (kompetentnost) prosudaba i za ovo područje, s malom zadržkom i spoznajom o trenutnoj propisivosti na uštrb opisivosti. Želim sgolj ukazati na određena jezičska kretanja, pri čemu ne umanjujem važnost inih hrvatskih jezikâ, narječjâ i govorâ, koji su uostalom velema oblikovali i usmjerili današnjí jezičskí standard. Ujedno, više staroslavenštine tiekom studija ne može škoditi i vrlo je koristno. "Kroatistica" na začetku ovoga upisa je ukazivalo na "mi to vidimo malo inače". Uzgrede, na Braču sužive cakavski, ćokakavski i čakavski, kada smo jurve pri dialektologiji (narječoslovstvu, ili kako Abby veli narječeslovstvu - nebčnici, jelida). Glede dugih i kratkih naglasaka u Hrvatskoj može se govoriti o znanosti za sebe, kojom se i ne bavim preveć. Kapović bi mogaĺ više i bolje o ovoj "problematici". Ali jedno je sigurno, daleko su od propisivoga jezičskoga standarda koji, istinabog, malo govornikâ poznaje i dobro govori. Tako se u istoga govornika/ice unutar petminutnoga govora čuje njih njekoliko. Eto, na ovo sam željela skrenuti pozornost. Ti slobodno budi češća i pridonašaj/pridonosi ovomu bitnomu/nebitnomu (kako za kojega/koju) sliedu. Znalci/znalkinje su navieke dobrodoišli, ja ću se itako za dan-dva povući. Osobno me zaistinno smetaju nove/stare stilizacije (složštva) s' skraćenima rodničskima osnovama na način, "bez sunčan(og)a jutra, neima topl(og)a poldneva" i to navlastito u dnevnima tiskovinama i uredskima dopisima. Svi su odjednoma nadahnuti pjesnničštvom, maloterne noví književní preporod, ali eto, tako je kako je. Bitno je ne zaboraviti izkone - u ovomu slučaju rodničske nastavke. Konačno, ne zanemarujmo brojne i uplivne/utjecajne slaviste - isti nijesu "mačijí kašalj". Bez zamjere, nijesam te željela vrieđati i/ili omalovažiti. Toliko.

Ti bi definitivno mogla u diplomaciju! Odgovor si zaslužila jer si prva počela, ali naravno da se nećemo omalovažavati i vrijeđati. I lingvistika i kroatistika imaju itekako svoju svrhu i spoznaje jedne pomažu drugoj. Kroatistika i ine -istike moraju se oslanjati na saznanja lingvistike, a lingvistika neke stvari ipak mora prepustiti kroatistici, što opet ne znači da i jedni i drugi nemaju pravo raspravljati o nekim pitanjima vezanima uz jedno ili drugo. Omalovažavati se nećemo, ali raspravljati možemo i dobro je da posjetioci ovog foruma vide da u jeziku ništa nije jednoznačno i da o nekim pitanjima ni u struci nema konsenzusa. Meni tvoja staroslavenština ne smeta, dapače, dobro dođe malo utvrditi gradivo, ali ne razumiju svi sve, a kad dođu ovamo po odgovore najčešće ih ne zanima ni objašnjenje, ni kako bi još moglo biti, nego kako jest u važećem standardu kojega, opet kažem, bi i sami trebali bolje poznavati. Naravno da ne mislim da bi svi k'o it topa trebali ispaljivati koji je koji naglasak, ali zar nije sramotno da na prijemnom ispitu u mojoj generaciji 90% kandidata nije znalo odgovor na pitanje:"Zaokružite ispravno naglašenu riječ". A točan je odgovor bio najbanalniji mogući primjer-majka. Ispravno naglašavanje se može naučiti jednako kao i pravopis. Naravno da ne očekujem da ćemo doma s bratom i sestrom pričati standardni jezik, ali javne osobe, novinari i slični bi to trebali znati. A može se! Pogledajmo samo svijetle primjere čakavca Nene Pavinčića i Sinjanke Ivone Pandže. Problem je, međutim, uvijek isti. I sama pripadam jednom, da tako kažem, manje prestižnom dijalektu, a onda opet i gradskom govoru, pa znam da smo mi puno svjesniji da ne govorimo standardom, pa se više i trudimo. Može se naučiti, itekako se može i mora, samo što nitko ne inzistira. Što se medija tiče, ja već polako gubim volju komentirati to svakodnevno kad vidim da već niz godina na HTV-u nitko ne upozorava gospodina Borivoja Čapku na četvrtak(kratkosilazni na prvom slogu), na razne Irake s kratkosilaznim na prvom slogu, Afganistane s istim na drugom, itd., a to je samo vrh ledenoga brijega.

[Abyssus]

A čemu ovaj rolleyes kraj kroatist?!
Evo, ja ću ti reći čemu - to je nesposobna hrpa kognitivno impotentnih nakupina ganglija.
A ni studenti nisu bogznašto. :D

iliti za-sve-kompetentna jer to je drugo ime za lingvista
Daleko od toga - kad bi kroatisti samo svoju struku poznavali, ja bih bila sretna. Ad kalendas Graecas, čini mi se.


Naravno da ne mislim da bi svi k'o it topa trebali ispaljivati koji je koji naglasak, ali zar nije sramotno da na prijemnom ispitu u mojoj generaciji 90% kandidata nije znalo odgovor na pitanje:"Zaokružite ispravno naglašenu riječ". A točan je odgovor bio najbanalniji mogući primjer-majka.
Prijamnom, misliš. Ah, kroatisti. :cerek: Vidi točku 2. :cerek:

[Abyssus]

Zaboravih izuzeti jedinu svijetlu točku našeg Odsjeka - prof. Damjanovića. :) :top: Kamo sreće da su svi takvi...

A sad se ispričavam, moram transliterirati prvotisak nam jerbo istražujem vakernagelovštinu. :cerek:

[fat slut]

Imam raspravu s prijateljem već neko vrijeme... Je li ispravno 'ličiti' ili 'sličiti'?

On veli da se pravilno kaže 'sličiti'. Ja velim da može oboje, samo što kažemo da netko liči na nekoga, ali neće sličiti na nekoga, već nekome.

[međutak]

Evo, ja ću ti reći čemu - to je nesposobna hrpa kognitivno impotentnih nakupina ganglija.
A ni studenti nisu bogznašto. :D


Daleko od toga - kad bi kroatisti samo svoju struku poznavali, ja bih bila sretna. Ad kalendas Graecas, čini mi se.



Prijamnom, misliš. Ah, kroatisti. :cerek: Vidi točku 2. :cerek:

Hvala što me prosvijetli, ja inače nikad čula za prijamni ispit koji je, doduše, znao biti i prijemni. Mogla si onda ispraviti i sve ove "šta" koje napišem umjesto što. A lingvist je onda, kad me već vučeš za jezik, narcisoidna nakupina znanja ni o čemu koja ne zna točno ni što joj je predmet proučavanja jer ni to nije u stanju definirati, ali to znanje ni o čemu primjenjuje na sve pojedinačne slučajeve toga čemu ne zna definiciju, iako se i onda zna zapitati je li mora biti baš tako jer nije siguran je li odabrao pravi kriterij kojega opet ne može odrediti jer ne zna ni za što mu to točno uopće treba kriterij. Što smo ratoborni! Opet isprika iznimkama!

[Abyssus]

Hvala što me prosvijetli, ja inače nikad čula za prijamni ispit koji je, doduše, znao biti i prijemni.
Od 1971., kroatistice, stoji tako. Mislim da je to dovoljno vremena da se nauči, ne misliš? :cerek:

Mogla si onda ispraviti i sve ove "šta" koje napišem umjesto što.
Razlikujmo dijalektizme od neznanja. :mig:
Osim, dakako, ako govoriš nekim češkim dijalektom. :cerek:


A lingvist je onda, kad me već vučeš za jezik, narcisoidna nakupina znanja ni o čemu koja ne zna točno ni što joj je predmet proučavanja jer ni to nije u stanju definirati, ali to znanje ni o čemu primjenjuje na sve pojedinačne slučajeve toga čemu ne zna definiciju, iako se i onda zna zapitati je li mora biti baš tako jer nije siguran je li odabrao pravi kriterij kojega opet ne može odrediti jer ne zna ni za što mu to točno uopće treba kriterij. Što smo ratoborni! Opet isprika iznimkama!
Znaš li koja je razlika između praznog skupa i prazne postave? Prazan skup sam sebi može biti element i ne sadržava ništa osim sebe samog (L(Ø) = Ø), dočim prazna postava ima duljinu nula (|ε| = 0; L(ε)=ε) i ne sadržava simbole. Ako nam je Σ* skup svih postava na danom znanstvenom alfabetu, što ima veću simboličku vrijednost, prazna postava duljine nula s težnjom nedefiniranosti ili prazan skup koji ne sadržava ništa?

Eto, čak se i u regularnim gramatikama nazire i binarizam posvuda prisutan. Nazovimo lingvistiku i kroatistiku [Jәkapsonovim] (:cerek:) IDO - dočim je lingvistika vokalnost, kroatistika je - nekonsonantnost. A obilježje je, dakako, parno.

Sapienti sat. Carpe noctem. :cerek:

[Abyssus]

Imam raspravu s prijateljem već neko vrijeme... Je li ispravno 'ličiti' ili 'sličiti'?

On veli da se pravilno kaže 'sličiti'. Ja velim da može oboje, samo što kažemo da netko liči na nekoga, ali neće sličiti na nekoga, već nekome.

Oboje. Samo što se ličiti odnosi na Superkrečka. :cerek:

Imadeš sličiti i imadeš nalikovati. Ličiti s tim značenjem ne pripada standardnom korpusu hrvatskog jezika, ali pripada srpskom. :mig:

[Abyssus]

Lьgъkъ vamъ sъnъ i noĉь. :W

[međutak]

Od 1971., kroatistice, stoji tako. Mislim da je to dovoljno vremena da se nauči, ne misliš? :cerek:


Razlikujmo dijalektizme od neznanja. :mig:
Osim, dakako, ako govoriš nekim češkim dijalektom. :cerek:



Znaš li koja je razlika između praznog skupa i prazne postave? Prazan skup sam sebi može biti element i ne sadržava ništa osim sebe samog (L(Ø) = Ø), dočim prazna postava ima duljinu nula (|ε| = 0; L(ε)=ε) i ne sadržava simbole. Ako nam je Σ* skup svih postava na danom znanstvenom alfabetu, što ima veću simboličku vrijednost, prazna postava duljine nula s težnjom nedefiniranosti ili prazan skup koji ne sadržava ništa?

Eto, čak se i u regularnim gramatikama nazire i binarizam posvuda prisutan. Nazovimo lingvistiku i kroatistiku [Jәkapsonovim] (:cerek:) IDO - dočim je lingvistika vokalnost, kroatistika je - nekonsonantnost. A obilježje je, dakako, parno.

Sapienti sat. Carpe noctem. :cerek:

Lingvistice draga, vi ste ti koji naglašavate važnost svakog dijalekta, pa više niste sigurni je li vam i on predmet pročavanja, ili ćete se zadržati na jeziku kojem opet ne znate definiciju, a u mom dijalektu će 99% ljudi i dalje reći prijemni ispit. A mi nekonsonantni nemamo nikakvu potrebu izvrijeđati cijelu jednu struku, iako smo tek odsutnost jednog distinktivnog obilježja. Uostalom, tebi se nitko nije obraćao, a iznimkama sam se ispričala, no ti se očito smatraš prozvanom. No dobro, ovo je očito lingvističko sijelo, pa uživajte, a mi ćemo biti jedina država na svijetu u kojoj se za savjete obraćamo lingvistima, dok su "kognitivno impotentne nakupine ganglija", iliti ljudi koji se bave dotičnim jezikom, nepoželjni. Tko zna, možda ćemo se sutra za ginekološke probleme obraćati liječniku opće medicine, ili ćemo bolesnog psa voditi biologu.

[dementiapraecox]

Lingvistice draga, vi ste ti koji naglašavate važnost svakog dijalekta, pa više niste sigurni je li vam i on predmet pročavanja, ili ćete se zadržati na jeziku kojem opet ne znate definiciju, a u mom dijalektu će 99% ljudi i dalje reći prijemni ispit. A mi nekonsonantni nemamo nikakvu potrebu izvrijeđati cijelu jednu struku, iako smo tek odsutnost jednog distinktivnog obilježja. Uostalom, tebi se nitko nije obraćao, a iznimkama sam se ispričala, no ti se očito smatraš prozvanom. No dobro, ovo je očito lingvističko sijelo, pa uživajte, a mi ćemo biti jedina država na svijetu u kojoj se za savjete obraćamo lingvistima, dok su "kognitivno impotentne nakupine ganglija", iliti ljudi koji se bave dotičnim jezikom, nepoželjni. Tko zna, možda ćemo se sutra za ginekološke probleme obraćati liječniku opće medicine, ili ćemo bolesnog psa voditi biologu.

Hej, hej; umirite se obje. :D Uostalom, sve je započelo mojom malenkošću i obilaženjem uokolo jezičskoga standarda. :cerek: Nije dobro pljuvati i bljuvati po strukama poradi kakvote profesorâ i studenata koji u njima obitavaju. Sve ima(de) svoje prjednosti i nedostatke. Ali jedno je sigurno, kroatisti/ce (većina) slabo znaju staroslavenštinu i počesto pribjegavaju izmišljanjima ter gatanjima. Uobće nije točno da jezikoslovci/ke ne znaju opisati/oblikovati mjerilo promatranja određenoga jezika. Naprotivo, znaju i moraju - pitanje je sâmo gdje zasiecati. Bez jezikoslovstva - u širemu smislu - ne bi ni bilo prizivanja na ie. koriene. "Krovna" struka jest (uzporedbeno) jezikoslovstvo, iz kojega izniču i od kojega se granaju podskupine poput slavistike, germanistike, anglistike, jugoazijstike, itr. Kakono podstruka (specijalizacija) slavistike nastaje i kroatistika (uz ine narodne istike). Kroatisti/ce bi do potankosti morali znati svoju struku, tako pri spomenu Vodarića ti bi morala skočiti i reći "yesss", a ne "who the hack". Da ne dugljim, dobrodoišla na ovaj podslied i slobodno piši stvari onako kako mnieš da valja. Bude li nješto dvojbeno, razpravit' će se, tar to i jest suć "-slovstva" ! Ne ?! A kada smo pri razprama, kako pravilno glase vidovi glagola imjeti/imati ?! Imadosmo ih dva ! Nu ? :mig:

[dementiapraecox]

Ti bi definitivno mogla u diplomaciju! Odgovor si zaslužila jer si prva počela, ali naravno da se nećemo omalovažavati i vrijeđati. I lingvistika i kroatistika imaju itekako svoju svrhu i spoznaje jedne pomažu drugoj. Kroatistika i ine -istike moraju se oslanjati na saznanja lingvistike, a lingvistika neke stvari ipak mora prepustiti kroatistici, što opet ne znači da i jedni i drugi nemaju pravo raspravljati o nekim pitanjima vezanima uz jedno ili drugo. Omalovažavati se nećemo, ali raspravljati možemo i dobro je da posjetioci ovog foruma vide da u jeziku ništa nije jednoznačno i da o nekim pitanjima ni u struci nema konsenzusa. Meni tvoja staroslavenština ne smeta, dapače, dobro dođe malo utvrditi gradivo, ali ne razumiju svi sve, a kad dođu ovamo po odgovore najčešće ih ne zanima ni objašnjenje, ni kako bi još moglo biti, nego kako jest u važećem standardu kojega, opet kažem, bi i sami trebali bolje poznavati. Naravno da ne mislim da bi svi k'o it topa trebali ispaljivati koji je koji naglasak, ali zar nije sramotno da na prijemnom ispitu u mojoj generaciji 90% kandidata nije znalo odgovor na pitanje:"Zaokružite ispravno naglašenu riječ". A točan je odgovor bio najbanalniji mogući primjer-majka. Ispravno naglašavanje se može naučiti jednako kao i pravopis. Naravno da ne očekujem da ćemo doma s bratom i sestrom pričati standardni jezik, ali javne osobe, novinari i slični bi to trebali znati. A može se! Pogledajmo samo svijetle primjere čakavca Nene Pavinčića i Sinjanke Ivone Pandže. Problem je, međutim, uvijek isti. I sama pripadam jednom, da tako kažem, manje prestižnom dijalektu, a onda opet i gradskom govoru, pa znam da smo mi puno svjesniji da ne govorimo standardom, pa se više i trudimo. Može se naučiti, itekako se može i mora, samo što nitko ne inzistira. Što se medija tiče, ja već polako gubim volju komentirati to svakodnevno kad vidim da već niz godina na HTV-u nitko ne upozorava gospodina Borivoja Čapku na četvrtak(kratkosilazni na prvom slogu), na razne Irake s kratkosilaznim na prvom slogu, Afganistane s istim na drugom, itd., a to je samo vrh ledenoga brijega.

Staroslavenština je osnova, draga moja, bez koje u kroatistici neima pomaka na bolje. Promatraj to kroz suodnos latinštine i današnjih romanštinâ. Za razumievanje glasovnoga sustava u Hrvatâ valja nam koliko-toliko poznavati i narječja. A ostalo, hja, takov nam je usud. Naebum dɔlše o tem govorí:la:. :)

[dementiapraecox]

1. apere je protoinfinitiv s praznačenjem (engl. to fasten), a to se značenje nije prenijelo na klasični infinitiv aptare (to fit)
2. adaptivan ne znači pričvrstljiv

Dementia sustavno daje pogrešne savjete.

Ne pripisuj vlastite značajke inima. Zadebljano ti je protoglupost, u nastavku kliziš od protogluposti. Ovo zadnje i jest došto točno, ali o tomu i nije bilo govora. Spomenuh korien iz kojega se razvija. Rieč, kakono i ino, kroz poviest mienja izvorní smisaĺ. Sve je njekako povezano - i tako bliže i tako dalje - s grčskim ἅπτειν ter sanskrtskim आप्त. Sada ti nama objazni svezu i tiek sve do latinskoga aptus.

I svizac je zamotaĺ čokoladu. :kava:

[dementiapraecox]

Tu ste negdje. :mig:

Es, uz kojega me svrstâ. :azdaja: :cerek: :kiss:

[Shain]

Bezpotrjebno zagađuješ jezičskí savjetnik svojima glupostima.

Odlična samospoznaja i samokritika.

[dementiapraecox]

Odlična samospoznaja i samokritika.

Razumieš li kada ti se veli da si najobičnijí neznaličskí davež "Shaine" ?! Ili ću ti morati crtati ?! Vrati se protoinfinitivu i odprotaši dalje njakajući, ne želim se zamarati tvojom nebitnom pojavom. :kava:

[Belevarac]

Poniekad izvirim iza choshka, bojim se da me ne pogodi kakvo zalutalo zrno, dok traje ova cehovsko-izkonoslovna borba. Nemojte da vas sve pozovem u Dayton!

Dementia kao najavljuje povlacsenje. Nemoj, Dementijo, matere ti! Mariola, Joe Enter, Shain, Medjutak i ini sve ti oprashtaju.

[dementiapraecox]

Poniekad izvirim iza choshka, bojim se da me ne pogodi kakvo zalutalo zrno, dok traje ova cehovsko-izkonoslovna borba. Nemojte da vas sve pozovem u Dayton!

Dementia kao najavljuje povlacsenje. Nemoj, Dementijo, matere ti! Mariola, Joe Enter, Shain, Medjutak i ini sve ti oprashtaju.

Hja, ali moram. To ne ovisi o trenutnima okolnostima i pojedincima/nicama, jurve o gomilici papirâ i knjigâ na stolu. Vratit' ću se za njekoliko tromjesečjâ. :D ;) Abby i Didi (uz tebe, međutak i ine) mogu i bez mene usmjeravati/poučivati radoznalu mladež. :p :mig:

Moja slavna koje se riedko držim: vir prudens non contra ventum mingit ! :)

[Abyssus]

Lingvistice draga

I kroatistice. :mig:


Što ćemo sad? :cerek:

[fat slut]

Oboje. Samo što se ličiti odnosi na Superkrečka. :cerek:

Imadeš sličiti i imadeš nalikovati. Ličiti s tim značenjem ne pripada standardnom korpusu hrvatskog jezika, ali pripada srpskom. :mig:

Hvala. Nas dvoje smo oboje s istoka Hrvatske pa nije ni čudo. :D

Doduše, liiičiti (ne znam kako drugačije napisati naglasak) jeste krečiti, ali se razlikuje od ovog mog 'ličiti' u naglasku.

Ja sam mislila da je svejedno jer jedno dolazi od 'slika', a drugo od 'lik'.

[Abyssus]

Ja sam mislila da je svejedno jer jedno dolazi od 'slika', a drugo od 'lik'.
Ali i slika dolazi od lika. :mig:

[teniska loptica]

ovako ja govorim...

reći - rečem ili reknem
tući - tučem
peći - pečem
natući-natuknuti - natučem bademe:D, natuknem primjedbu
teći- tečem
poteći - potečem

leći - legnem (iako čuh i ležem:confused:)
moći - mognem (a isto čuh i možem :eek:)

prisezati-prisegnuti - prisežem-prisegnem?

gdje je pravilo? što je pravilno? je li reknem od reći ili reknuti?

hvala:)

[Nymann]

Ako nam je Σ* skup svih postava na danom znanstvenom alfabetu, što ima veću simboličku vrijednost, prazna postava duljine nula s težnjom nedefiniranosti ili prazan skup koji ne sadržava ništa?

Može li rešenje zadatka? Odgovor me neviđeno zanima. :cerek:

[delicatessen]

imam jedno pitanje..ovih dana se stalno u medijima provlači ime Korade i čula sam raznorazne deklinacije tog prezimena pa me zanima kako bi bilo ispravno

[Aulus Paulinus]

Mene pak zanima razlika između otočni i otočki. Ima li potrebe za oblikom otočki (osim ako se ne radi o kakvu Otoku, kao onom kod Sinja) u hrvatskom jeziku? :confused:

[Belevarac]

ovako ja govorim...

reći - rečem ili reknem
tući - tučem
peći - pečem
natući-natuknuti - natučem bademe:D, natuknem primjedbu
teći- tečem
poteći - potečem

leći - legnem (iako čuh i ležem:confused:)
moći - mognem (a isto čuh i možem :eek:)

prisezati-prisegnuti - prisežem-prisegnem?

gdje je pravilo? što je pravilno? je li reknem od reći ili reknuti?

hvala:)

Kazsu (nashe slovnice) da su "lechi" i "rechi" dvovrstni glagoli (legnem : lezsem, reknem : recsem); "reknuti", brte, ne postoji (a je li postojao ili je analogijski, znat tje Abyssus).
"Mochi" se minja: mogu, mozsesh, mozse | mozsemo, mozsete, mogu; navodno "-mognem" samo u slozsenicama: pomognem (ne pomozsem), uzmognem ... A to bi znacsilo da s izrazom "Mognem li .." nieshto nije u redu. Uvik govorim "ako mognem ...", a nikad "ako mogu ...", ridko "ako budem mogao ..."

[Belevarac]

Mene pak zanima razlika između otočni i otočki. Ima li potrebe za oblikom otočki (osim ako se ne radi o kakvu Otoku, kao onom kod Sinja) u hrvatskom jeziku? :confused:

Ima, ima, zbog Otocsca i Otoka. Dementia jednom tu niegdi recse nieshto o pridivima na "-ni i "-ski", pa mozsesh potrazsiti.

[Shain]

1. apere je protoinfinitiv s praznačenjem (engl. to fasten), a to se značenje nije prenijelo na klasični infinitiv aptare (to fit)
2. adaptivan ne znači pričvrstljiv

Dementia sustavno daje pogrešne savjete.

Apere je prvotni infinitiv (koji se u klasičnom latinskom nije upotrebljavao), iz njega je izveden pridjev aptus. Od aptus je nasto drugi, noviji infinitiv aptare. U tom se razvoju promijenilo i značenje: apere je značilo učvrstiti a aptare urediti, namjestiti. Ne znam što je tu sporno i zašto se treba ljutiti.

Dementia doduše griješi u detaljima, ali se zato nasukao u cjelini.

[teniska loptica]

Kazsu (nashe slovnice) da su "lechi" i "rechi" dvovrstni glagoli (legnem : lezsem, reknem : recsem); "reknuti", brte, ne postoji (a je li postojao ili je analogijski, znat tje Abyssus).
"Mochi" se minja: mogu, mozsesh, mozse | mozsemo, mozsete, mogu; navodno "-mognem" samo u slozsenicama: pomognem (ne pomozsem), uzmognem ... A to bi znacsilo da s izrazom "Mognem li .." nieshto nije u redu. Uvik govorim "ako mognem ...", a nikad "ako mogu ...", ridko "ako budem mogao ..."

ma znam ja da je mogu, a ne mognem...

ali...zašto je moći-mogu, a pomoći-pomognem? zašto? ili je pomagati-pomognem? nit znam jesam li u pravu nit znam zašto je to tako :(

[dementiapraecox]

ma znam ja da je mogu, a ne mognem...

ali...zašto je moći-mogu, a pomoći-pomognem? zašto? ili je pomagati-pomognem? nit znam jesam li u pravu nit znam zašto je to tako :(

Pa imamo i hoću. :D Sve je to postupno prelaženje s' staroslavenštine na množštvene štokavske inačice, pri čemu je udosljeđivanje dugotrajno. U kajkavskima govorima se može čuti i hočem, dočim u čakavskima pomorem. Pomagati -> pomažem, pomoći -> pomognem/pomožem, reći -> reknem/rečem i moći -> mognem/možem. Jedni su unutar opisa standarda, dočim ostali pod opisom narječja.

Za primjer, mogu je sâmostojno, ali prefigirani pomoći i uzmoći dobivaju -gnem, zatim se uzrivo prenašaju na sâmostojno mogu, koje potom toga - recimo u Livnu - postaje mognem. Uobičajena pojava u jezicima.

[Shain]

ovako ja govorim...
reći - rečem ili reknem
tući - tučem
peći - pečem
natući-natuknuti - natučem bademe:D, natuknem primjedbu
teći- tečem
poteći - potečem
leći - legnem (iako čuh i ležem:confused:)
moći - mognem (a isto čuh i možem :eek:)
prisezati-prisegnuti - prisežem-prisegnem?

gdje je pravilo? što je pravilno? je li reknem od reći ili reknuti?
hvala:)

1. Ako imaš pri ruci dobru gramatiku hrvatskoga jezika pogledaj kako se konjugiraju glagoli četvrtoga razreda/I. vrste i glagoli II. vrste. -Tamo imaš objašnjenje opširnije od onoga što možeš dobiti na ovakvom mjestu.

2.Ako nemaš, evo ti objašnjenje samo za tvoje primjere:

reknem i rečem, legnem i ležem - pravilno je oboje a ti govori kako ti je bliže uhu

natuknem - natučem - pravilno je oboje, ali je promijenjeno značenje (upravo onako kako si opisala)

mognem - mogu (nepravilno je možem) - pravilno je oboje ali je mognem svršeni a mogu nesvršeni vid.

priseći - prisegnuti - pravilno je oboje; prezent je za oba glagola prisegnem (prisežem ovamo ne pripada jer je od trećega glagola: prisezati)

Od pomagati je prezent pomažem (a ne pomognem, koje je od pomoći), od ležati je ležim, od natucati je natucam.

[dementiapraecox]

Apere je prvotni infinitiv (koji se u klasičnom latinskom nije upotrebljavao), iz njega je izveden pridjev aptus. Od aptus je nasto drugi, noviji infinitiv aptare. U tom se razvoju promijenilo i značenje: apere je značilo učvrstiti a aptare urediti, namjestiti. Ne znam što je tu sporno i zašto se treba ljutiti.

Dementia doduše griješi u detaljima, ali se zato nasukao u cjelini.

Stvarno si izrastaĺ u forumskí davež, mnogi ini ti nijesu ni do koljena.
Ali ček', ček'; nijesi li ti onaj koji do nedavno nije imaĺ pojma o latinskima glagolima, pače je zavirivaĺ pod korice inih rječnikâ u potrazi za ediranjem ?! I nakon što ti Abby daje toční odgovor ti zahvaljuješ meni ??!! Ili si ti onaj koji grčskí σηματοφόρος povezuje s' zenizmom prjeko ध्यान ?! :misli:

Po n-tí krat prepravljaš svoje upise ter ponavljaš rieči koje sam jurve izgovorila. Ne govori o "klasičnoj" latinštini o kojoj neimaš pojma. Tar nju nitko i nije spomenuĺ. Opet ponavljam, "cumque vivant apio tantum et feniculo". A tu je i cō(a)pula. I gledaj da se ne izgubiš u, "si necesse est cauterio apere ulcera". Uostalom, nije bitno što iz čega, Noola je pitala za mišljenje i dobila ga je, pri čemu je bitno "doslovice možemo", a ne "doslovice znači". Prilagodljiv i namjestljiv nije isto i točka. Jednako kako što nije isto adjustable i adaptive. Adaptare nije ni prilagoditi, ni pričvrsiti, a ni namjestiti - ako ćemo o doslovičnima značenjima.

Griešiš u sâmomu pristupu - bezpametnomu prepisivanju i bezveznomu prepucavanju.

[Belevarac]

1. Ako imaš pri ruci dobru gramatiku hrvatskoga jezika pogledaj ...

mognem - mogu (nepravilno je možem) - pravilno je oboje ali je mognem svršeni a mogu nesvršeni vid.

Znacsi li to, da Prirucsna (Barich i dr.) iz 1979. nije dobra, da kupim inu. U njoj oko tog "mognem" nikako da si pomognem - nema ga.

[deep in the sun]

upućenici, kako glasi plural od suhozid - suhozidi ili suhozidovi?

hvala

(:cry:)

[Abyssus]

upućenici, kako glasi plural od suhozid - suhozidi ili suhozidovi?

hvala

(:cry:)

Suhozidovi, parobrodovi, vodopadovi, glasovirovi - razumljive analogije. :)

Suhozidi. :)

[weacky]

Kada želimo upotrijebiti imenicu u značenju društveni skup pozvanih osoba priređen nekim povodom, je li bolje koristiti prijam ili prijem i zašto? Anić u Velikom rječniku hrvatskog jezika navodi oba, a oba nalazim i tekstovima različite vrste.
Hvala!

[purka]

poštovani znalci (neka se sami prepoznaju:)),

već sam postavljala to pitanje, proučila nešto gramatika i pravopisa, demencija je opširno pisala post (čini mi se..), aby me uputila na stichev blog, ali nigdje ne mogu naći jasnu i glasnu razliku izmedju određenih i neodređenih pridjeva tako da sa sigurnošću sama mogu odrediti što su jabuke, a što određene jabučne vrste.:p

situejšn 1:
reklamni tekst (reklaman???) za proizvod će glasiti:
drven ormarić
drveni ormarić

stich kaže: "velik je neodređeni pridjev (pitanje kakav?), veliki je određeni pridjev (pitanje koji?)."
tom analogijom sam zaključila - drven ormarić je ispravno, jer ne znamo o kojem se točno ormariću radi. a i nema nikakove zamjenice :p koja bi uputila na suprotno.

što je problem?
pa.. moja lektorica tvrdi suprotno! :D
"njen joj sluh kaže - drveni ormarić, a u sintagmi bi koristila - kupio sam drven orm.."

situejšn 2:
preklopan stol ??
preklopni stol

aaaaaaaaaaaaa

[Didi]

Drveni ormarić i preklopni stol. Točno se zna o kojem je ormariću i o kojem stolu riječ: o ormariću od drva i stolu na preklapanje. Drvenost i preklopnost (ajmo tako reć!) stalne su osobine tih dvaju komada namještaja, bez obzira na to je li im proizvođač Lesnina ili su kupljeni u Kiki.

[Abyssus]

Kada želimo upotrijebiti imenicu u značenju društveni skup pozvanih osoba priređen nekim povodom, je li bolje koristiti prijam ili prijem i zašto? Anić u Velikom rječniku hrvatskog jezika navodi oba, a oba nalazim i tekstovima različite vrste.
Hvala!

Prijamni u standardu, a izvan njega kako želiš. ;)

Prijam, najam, zajam, dojam, predujam... Svi imaju prefigirani oblik glagola jьmъ < jęti = "uzeti" > iměti > imati (~ zaimati npr.).

Shodno tomu, najam, najamnik, najamni; prijam, prijamni, prijamnik itd. :)

Prijem je bohemizam, posuđenica iz češkog.

:mig:

[ebelin]

Moram hitno saznati što su to tekstni prilozi. Tražila sam posvuda i nigdje ne mogu naći ništa o njima. Upomoć!:D

[Abyssus]

Moram hitno saznati što su to tekstni prilozi. Tražila sam posvuda i nigdje ne mogu naći ništa o njima. Upomoć!:D

Konektori. :)

Prilozi koji povezuju rečenice i dijelove rečenica. Naravno, nešto kao connectors u engleskom. Dakako, u potonjoj ti je rečenici naravno konektor, jednako kao i dakako u ovoj ili pak jednako u potonjoj surečenici. :D

[ebelin]

Hvala, Abyssus. Dakle, te su riječi prilozi? Pitam zato što su u mom udžbeniku piše: "Posebnu vrstu čestica čine riječi kojima se izriče stav govornika prema onom o čemu se u rečenici govori : dakako, vjerojatno, navodno, možda, naprotiv, međutim i dr.

[Abyssus]

Hvala, Abyssus. Dakle, te su riječi prilozi? Pitam zato što su u mom udžbeniku piše: "Posebnu vrstu čestica čine riječi kojima se izriče stav govornika prema onom o čemu se u rečenici govori : dakako, vjerojatno, navodno, možda, naprotiv, međutim i dr.

Da, u tom se slučaju mogu smatrati česticama. No, kad uzmeš u obzir recimo Silić-Pranjkovićevu gramatiku, onda je i istina čestica, primjerice kad veliš "Da, istina", a ne imenica. Meni je to malčice pretjerivanje, ali postoje argumentacije i za takva svrstavanja ' udaljavanje od nekakve kanonske usađene semantike (istina je uvijek imenica, vjerojatno je uvijek prilog) i približavanje njihovoj pravoj gramatičkoj uporabi. Zgodno u svakom slučaju, a pitanje je je li potrebno.

[purka]

Drveni ormarić i preklopni stol. Točno se zna o kojem je ormariću i o kojem stolu riječ: o ormariću od drva i stolu na preklapanje. Drvenost i preklopnost (ajmo tako reć!) stalne su osobine tih dvaju komada namještaja, bez obzira na to je li im proizvođač Lesnina ili su kupljeni u Kiki.

hvala na djelomičnom odgovoru..:)
gdje ću koristiti - drven?

[Shain]

A sad ja imam pitanje, trebaju mi slogotvori, a da su iz suvremenog jezika

Može li vmroovac (VMRO)?
A iz povijesti: SUBNORJ?

[dementiapraecox]

hvala na djelomičnom odgovoru..:)
gdje ću koristiti - drven?

Evo, tu je problem. Slabo je to kada uviek moramo pitati i zavirivati pod ine korice. Naravno, nije tvoja krivica, jurve tvoraca množštva nejasnotâ koje su jasne uglavnom i sâmo njima - sastavljačima brojnih slovnicâ. Skoro bi se moglo reći, koliko slovnicâ, toliko i opisâ pridjevâ. Osloni se o objašenjenja koja ti je daĺ Stitch, a ista su sažetak svega važećega unutar hrvatskoga jezičskoga standarda. Ono što sam ja željela napisati/opisati, jest uporaba i suodnos -ski, -ni ter -i pridjevskih nastavaka. Nažalost, nijesam stigla (izuzevši onaj ovlašní začetak), pako ću to ostaviti za njekoju kasniju prigodu kada budem imala više časaka na razpolaganju.

Pravilo "po uhu" jest za istinu najgore moguće. Takovo pravilo dugoročno vodi k propasti jednoga jezika, odnosno njegovima stalnima mienama.

Drvení stol -> odredili smo stol unutar surječja i sličnih vrstâ (plastiční stol).
Drven stol -> neodređeno govorimo o njekakovomu stolu od drva.
Stol je drven -> izključivo rabimo neodređení oblik (Kakov je stol ?! Drven.)
Želim kupiti drvení stol, a ne plastiční -> rabimo određení oblik jere bo se odnaša na jurve znaní prjedmet. Određení oblik skoro uviek odgovara na pitanje "Koji ?", dočim neodređeni na pitanje "Kakov ?".

Svojstvo i smisaĺ obstoja neodređenoga i određenoga pridjeva se može uzporediti s određenima i neodređenima članovima ter rodnicima u romanskima i germanskima jezicima. Recimo, u englezskomu jeziku the (određeno) i a/an (neodređeno). U russkomu i poljskomu jeziku je to bolje i jasnije razvrstano ter opregleđeno.

[dementiapraecox]

Konektori. :)

Spojnici. :D

[Shain]

hvala na djelomičnom odgovoru..:)
gdje ću koristiti - drven?

Cijenjena Purka. Kad se radi o stručnom terminu, ne primjenjuju se razlikovna pitanja (koji?, kakav?), nego se piše onako kako taj termin glasi: preklopni stol, preklopni nož, preklopni kontakt, preklopni relej, drveni ormarić, drveni brod, drveni čekić, drveni ugljen. - Isto je s terminima u biologiji: sivi ćuk, slijepi miš, žuti bagrem, bijeli sljez i u drugim strukama. - Preklopni stol i drveni ormarić su trgovački (ili proizvodni) termini. Dakle, kod termina u nominativu nemaš nikakve brige u vezi s određenim i neodređenim pridjevima. Treba paziti samo kad je pridjev u neterminskoj upotrebi. Ali moraš znati prepoznati termin, a on se prepoznaje po tome što čini stabilnu sintagmu.

[dementiapraecox]

Abyssus kaže: Pogledaj post
Prijamni u standardu, a izvan njega kako želiš.

Prijam, najam, zajam, dojam, predujam... Svi imaju prefigirani oblik glagola jьmъ < jęti = "uzeti" > iměti > imati (~ zaimati npr.).

Shodno tomu, najam, najamnik, najamni; prijam, prijamni, prijamnik itd.

Prijem je bohemizam, posuđenica iz češkog.


To smo jurve oglodali, obglodali i razglodali bez razčlanbe atematskoga koriena. :D Budemo, drugom prigodom. ;)

Dodajem pojam, sajam, obujam ('đe se djenu naš Šulek :D), Vazam, uzajaman.

Nije u pitanju čehizam, prije suodnos narječštva i standarda. Prijem pripada narječštvu, dočim prijam standardu. Isto kakono je Vuzem kajkavsko nasljeđe, dočim Vazam/Vazem čakavsko (i štokavsko).

E, a kako s pridjevima i kosima padežima ?! Tu se grieši obilno. Jedni dobivaju posvojne nastavke -ski, dočim drugi opisne -ni. Onako, "po uhu".

Obujamno, obujamsko ili obujmeno ? Zajamsko, zajamno ili zajmeno ? Uzajamsko, uzajamno ili uzajmeno ? Vazamsko, vazmeno, vazamno ? Dojamsko, dojmeno, dojamno ?

Bez prijma, sajma, zajma, obujma, ujma, dojma i pojma ?!

Etoganá. :mig: :D

[weacky]

Hvala na odgovoru!!!

Imam još jedno!
Surađivali smo s Matavuljem ili surađivali smo s Matavuljom?

[dementiapraecox]

Hvala na odgovoru!!!

Imam još jedno!
Surađivali smo s Matavuljem ili surađivali smo s Matavuljom?

Matavuljem. Preglas (-em) nastupa izza: c, č, ć, đ, j, lj, nj, š, ž. Uglavnom.

[Abyssus]

Hvala na odgovoru!!!

Imam još jedno!
Surađivali smo s Matavuljem ili surađivali smo s Matavuljom?
Matavuljem, prijeglas (http://stitch.blog.hr/arhiva-2006-02.2.html#1620660644) (zamjena o sa e) nakon palatala (č, ć, đ, dž, ž, š, lj, nj, j) u nominativu jednine, instrumentalu jednine te nominativu množine muškog i srednjeg roda.


Edit: ne vidjeh te, demi. :)

[Abyssus]

Može li vmroovac (VMRO)?
A iz povijesti: SUBNORJ?

Tako mogu dobiti i slogotvorno Č ako hoću, kratice su prerubna stvar. :D

[dementiapraecox]

Matavuljem, prijeglas (http://stitch.blog.hr/arhiva-2006-02.2.html#1620660644) (zamjena o sa e) nakon palatala (č, ć, đ, dž, ž, š, lj, nj, j) u nominativu jednine, instrumentalu jednine te nominativu množine muškog i srednjeg roda.


Edit: ne vidjeh te, demi. :)

A 'đe ti cur'ce ispade "c" ? Tar ne ćemo ić' điravat' tužnin srcon sa stricon i ocon, ili ?! :D :kiss:

[Orest]

zdravo. :)
par brzopoteznih pitanja:

1) što je "u što" u rečenici Nikada im ni u što nisu dirali? D.O., I.O., unutrašnji O. ili prijedložni O.
2) što je uopće prijedložni objekt? :o
3) zašto je u "točna prognoza" riječ točna diferencijalni atribut?
4) zašto ovako niječemo:
-volio je razgovarati i s ljudima i sa životinjama > nije volio razg. niti s ljudima niti sa životinjama
-postaje ljepljivo i trulo > ne postaje ni ljepljivo ni trulo
-život, sloboda i domovina su sigurni > ni život, ni sloboda, ni domovina nisu sigurni.
5) koja je razlika, ako uopće postoji, između skrivenog i izostavljenog subjekta?
6) je li prijedlog + imenica sintagma? "poput oca" ili "k meni" npr.

znam da je hrpa toga, ali žuri mi se i nadam se da će netko na nešto od ovoga odgovoriti.

:)

[purka]

Cijenjena Purka. Kad se radi o stručnom terminu, ne primjenjuju se razlikovna pitanja (koji?, kakav?), nego se piše onako kako taj termin glasi: preklopni stol, preklopni nož, preklopni kontakt, preklopni relej, drveni ormarić, drveni brod, drveni čekić, drveni ugljen. - Isto je s terminima u biologiji: sivi ćuk, slijepi miš, žuti bagrem, bijeli sljez i u drugim strukama. - Preklopni stol i drveni ormarić su trgovački (ili proizvodni) termini. Dakle, kod termina u nominativu nemaš nikakve brige u vezi s određenim i neodređenim pridjevima. Trupotrebi.eba paziti samo kad je pridjev u neterminskoj Ali moraš znati prepoznati termin, a on se prepoznaje po tome što čini stabilnu sintagmu.

moj interes za hrvatski i počinje od pridjeva (zašto? ahh...čudni su putevi gospodnji:)), a oni me neprekidno muče (još od maslinova, maslinovog ulja..:p)

zaključak:
ispravno je - drveni ormar, a neodređeni pridjev ću koristiti u sintagmi - kupila sam ormar, drven i žut.

hvala svima na trudu.
i didi, i demenciji i tebi shain.

[Abyssus]

Ako se ne varam, međutak, naša kroatistica, odgovarat će na daljnja pitanja. Jer, ako je netko pametan, pametan je neovisno o struci. :cerek:

[Abyssus]

kupila sam ormar, drven i žut.


Nemoj, bogati, kud ćeš sa žutim ormarom. :D

[purka]

žuta se "nosi" ove sezone :p

[Shain]

Na ovome bi mjestu trebalo njegovati ljubaznost, prijateljstvo i solidarnost. Ovamo dolaze i vrlo mladi ljudi koji bi trebali vidjeli primjer suradnje i dobrohotnosti kao paradigmu za život. I na pogreške mladih trebalo bi gledati sa simpatijama jer se na putu prema znanju javljaju i zablude. - Događa se upravo suprotno - neljubaznost, neugodnost, bahatost, pa se javilo zaziranje od javljanja na ovome mjestu, punom netaktičnih odnosa i agresivnih nenormalnih ideja.

[Abyssus]

Ne, Shain, događa se to da nekompetentni daju odgovore na pitanja jer danas se svatko smatra jezikoslovcem. :mig:

[Shain]

Ne, Shain, događa se to da nekompetentni daju odgovore na pitanja jer danas se svatko smatra jezikoslovcem. :mig:

Ne želim ti da komuniciraš s kompetentnim kirurgom a da se nakon toga osjećaš jadno i bez samopoštovanja. Kompetencija uključuje i empatiju.

[Shain]

zdravo. :)

1) Što je "u što" u rečenici: Nikada im ni u što nisu dirali? Direktni, indirektni, unutrašnji ili prijedložni objekt?
2) Što je uopće prijedložni objekt?
3) Zašto je u točna prognoza riječ točna diferencijalni atribut?
4) Zašto ovako niječemo:
-Volio je razgovarati i s ljudima i sa životinjama > Nije volio razg. niti s ljudima niti sa životinjama
-Postaje ljepljivo i trulo > Ne postaje ni ljepljivo ni trulo
-Život, sloboda i domovina su sigurni > Ni život, ni sloboda, ni domovina nisu sigurni?
5) Koja je razlika, ako uopće postoji, između skrivenog i izostavljenog subjekta?
6) Je li prijedlog + imenica sintagma? "poput oca" ili "k meni" npr.?
:)


Da pokušam.
1. Ni u šta je prijedložni objekt (to je zapravo u ništa s tmezom; u ništa je nestandardna sintagma).
2. Prijedložni objekt je prijedlog s imenicom (ili zamjenicom...) u bilo kojem mogućem kosom padežu ako je u službi objekta.
3. Diferencijalni atributi označavaju neko dvojstvo (postoji i netočna prognoza).
4. U tvojim primjerima niječe se riječima nije, nisu i ne, a ni i niti su veznici. - Ali i ti veznici su postali od negacije ne, pa imaju stanovitu negacijsku funkciju.
5. Skriveni subjekt zove se neizrečeni ili izostavljeni. - Međutim postoje i besubjektne rečenice koje nisu isto što i rečenice sa skrivenim/neizrečenim/izostavljenim subjektom.
6. Poput oca ili k meni su sintagme (ali postoji više definicija sintagmi).

[maksxy]

Kako rekoh, otvaram svoju temu, pa ovdje možete pitati što vas zanima.
Ne činim to zato što sam neupitno najveći jezični autoritet na ovom forumu, ;)
nego zato da bi sve bilo preglednije, a vi, dragi forumaši, da biste brže dobivali odgovore na svoja pitanja.

Savjete počinjem ciklusom o veznicima. Ići ću nekim redom, pa se strpite. Stići ću do toga što vas zanima. :)

*Na ovoj temi ima dosta toga o hrvatskom jeziku, među inim i razlikovni rječnik hrvatskog jezika i srpskog jezika!
http://www.forum.hr/showthread.php?t=324133&page=9

[maksxy]

http://www.forum.hr/showthread.php?t=324133&page=9
Rječnik razlika između hrvatskog jezika i srpskog jezika.

[Belevarac]

http://www.forum.hr/showthread.php?t=324133&page=9
Rječnik razlika između hrvatskog jezika i srpskog jezika.

A sto tje ovdi vishekratna bezplatna promicsba sadrzsaja s EX-YU? Ovo je josh uvik JS. Podsitjash me nashe daljovodnice: odjednom prikinu film i daju promicsbenice svojih emisija.
Kao tamo nieshto rishavaju. Shteta za Abbysus, vrime i bisere - tamo se izcsudjavaju nad "nijekavcima" jedinstvena jezika troplemenoga (kolikoliplemenoga li) naroda. Dok oruszje govori, muze shute; kako im je oruzsje sve rekolo, karadzsichevci govore. A Wolf Oschlies im je perjanica, svitlo na kraju balkanskoga tunela.
Jadna majko, jadnih li svatova!

[Krešimir]

Bi li mi netko mogao objasniti kada koristimo 'korporativan', a kada 'korporacijski'? Recimo kaže li se ispravnije korporativni brand ili korporacijski brand? Hvala.

[Belevarac]

Bi li mi netko mogao objasniti kada koristimo 'korporativan', a kada 'korporacijski'? Recimo kaže li se ispravnije korporativni brand ili korporacijski brand? Hvala.

Kao shto obicsno biva, ne mozsesh dobiti jednoznacsan odgovor. U niekim ricsnicima samo "korporativan" (Shonje), u niekima nishta (Anich), a u niekima i jedno i drugo. Ne vidim zashto ne bi bilo "korporacijski" >koji se odnosi na korporaciju<. Inacse: "skupinski"

[dementiapraecox]

Bi li mi netko mogao objasniti kada koristimo 'korporativan', a kada 'korporacijski'? Recimo kaže li se ispravnije korporativni brand ili korporacijski brand? Hvala.

Nabrzaka; demokracija -> demokracijski/demokratski, korporacija -> korporacijski/korporatski, separacija -> separacijski/separatski, operacija -> operacijski/operatski, adicija -> adicijski/aditski, ordinacija -> ordinacijski/ordinatski, policija -> policijski/politski, koalicija -> koalicijski/koalitski, itr.

Korporativno izbjegavaj, rabi korporacijski, možeš i korporatno (pravilna i riedka tvorba opisnoga pridjeva). Korporativno (corporative, corporativo) je romanjenje slavenske hrvatštine.

[Orest]

hvala Shainu na odgovoru. :)

[Shain]

Bi li mi netko mogao objasniti kada koristimo 'korporativan', a kada 'korporacijski'? Recimo kaže li se ispravnije korporativni brand ili korporacijski brand? Hvala.

Praksa je zabilježila sljedeće:

1. Obje riječi mogu značiti isto ili vrlo slično (kao rekreacijski-rekreativno).

2. Značenje se može i raščlaniti (kao komunikacijski-komunikativno), pa onda imamo:

a) korporacijski:
- koje se odnosi na korporaciju
- koje je u vezi s korporacijom
- koje je kao u korporaciji, koje je na način korporacije
b) korporativno
- zajedničko, kolektivno, grupno, skupinsko
- koje je svojstveno korporaciji
- cehovsko

Mislim da bi u tvom slučaju trebalo reći "korporacijski brend" (ako se odnosi na marku koja označuje stanovitu korporaciju).

"Korporativni brend" bi se moglo upotrijebiti, npr., u smislu "brend korporativnosti" (dakle kao znak da je nešto po svojim značajkama kolektivno/korporativno).

[marquo]

Hello jezikoslovci :D

Da vas priupitam nešto... Naime, ima brdo ljudi koji auto dekliniraju u srednjem rodu (ovo auto :rolleyes:). Kako je to skraćenica od ovaj automobil, dakle muški rod, pitam se kako? zašto? čemu?
Mislim ja sam iz sjevernijih krajeva pa kad čujem "ovo auto", to mi zvuči :horor:

Hvala! :)

[Abyssus]

Hello jezikoslovci :D

Da vas priupitam nešto... Naime, ima brdo ljudi koji auto dekliniraju u srednjem rodu (ovo auto :rolleyes:). Kako je to skraćenica od ovaj automobil, dakle muški rod, pitam se kako? zašto? čemu?
Mislim ja sam iz sjevernijih krajeva pa kad čujem "ovo auto", to mi zvuči :horor:

Hvala! :)

Zato što im se gramatički izjednačilo s imenicama srednejg roda koje završavaju na -o. Isto se to dogodilo u i u standardu s riječju s. r. kino, a dolazi od m. r. kinematograf. Nimalo neuobičajena pojava.

[* Ling *]

evo pišem nekakav istraživački rad za faks u kompletu 6 sati za redom
tak da mi mozak ne funkcionira baš najbolje trenutno
dajte pomozite
Jel bi išlo Tv nagradne igre- prevara za gledatelje?
ili Tv nagradne igre- prijevara za gledateljstvo?

help, help

[dementiapraecox]

evo pišem nekakav istraživački rad za faks u kompletu 6 sati za redom
tak da mi mozak ne funkcionira baš najbolje trenutno
dajte pomozite
Jel bi išlo Tv nagradne igre- prevara za gledatelje?
ili Tv nagradne igre- prijevara za gledateljstvo?

help, help

"TV nagradne igre - prèvara za gledatelje ?!" i "TV nagradne igre - priè:vara za gledatelje ?!" Prevara s kratkosilaznim naglaskom je bolja i pravilnija.

[jelenatop]

Imam rečenicu 'Za tren bi krenuli prema četvero samoubojica'.
Bi li se broj trebao sklanjati, odnosno bi li ispravan oblik trebao glasiti 'četvorima samoubojicama'?! Ili pak nešto treće?

[dementiapraecox]

Imam rečenicu 'Za tren bi krenuli prema četvero samoubojica'.
Bi li se broj trebao sklanjati, odnosno bi li ispravan oblik trebao glasiti 'četvorima samoubojicama'?! Ili pak nešto treće?

Četvero -> četvorima ?!

Pišemo, "za tren bi krenuli prema četverici sâmoubojicâ" (mužškí rod), "za tren bi krenuli prema četverima sâmoubojicama" (srjednjí/neodređení i miešaní rod), "za tren bi krenuli prema četverama sâmoubojicama" (ženskí rod). Ako ti nije jasno zašto tako, mogu ti objasniti. ;)

Sgolj mala zanimljivost, od broja sto bismo imali satericu za mužškí, satero za srjednjí/neutvrđení i miešaní ter satere za ženskí rod.

[jelenatop]

Četvero -> četvorima ?!

Kajaznam, veli 'siva' gramatika da su oba oblika ('četverima' i 'četvorima', odnosno 'četvero' i 'četvoro') ispravna. No jasno mi je da je blesavo od 'četvEro' izvoditi oblik 'četvOrima'. Elem, promijenih oblik, ali u principu me zanimala samo sklonidba. Hvala.
Bi li stavljala crticu u 'maslinasto zeleni', ili ih pak pisala zajedno?

[dementiapraecox]

Kajaznam, veli 'siva' gramatika da su oba oblika ('četverima' i 'četvorima', odnosno 'četvero' i 'četvoro') ispravna. No jasno mi je da je blesavo od 'četvEro' izvoditi oblik 'četvOrima'. Elem, promijenih oblik, ali u principu me zanimala samo sklonidba. Hvala.
Bi li stavljala crticu u 'maslinasto zeleni', ili ih pak pisala zajedno?

Ovako, izpravno - jere bo pravilo nije uviek u svezi s izpravnime - jest: četvero, petoro, šestoro, sedmoro, osmoro, devetoro, desetoro, itr. Kasnije se je, ovisno o podneblju, -er- razširiĺ na pet, šest, itr., dotično -or- na četiri. Zato slovnice propisuju oba oblika za pravilna. Nu u hrvatskomu standardu bi moralo prevladati -er- jere bo je učestalije/pojavnije. Ali najbitnije je od svega ne miešati jedno s drugime. Oni koji rabe -or- umetak, moraju ga pravilno prilagađati. Znači: desetori, desetorih, desetorima, desetore, desetori, desetorima, desetorima; desetora skupina, desetorna (desetorostruka) vrata, desetorci, desetorica, itr.

Svakako bez crtice. Možeš jedino birati između razstavljenoga i sastavljenoga oblika - ovisno o naglasu (ali se s time ne slažem), kakono to njekoji pravopisi prjedlažu. Ja uviek pišem sastavljeno morfoložških razlogâ i dosljednosti radi.

[jelenatop]

Dobar dan, opet ja.
1. Kako bi se trebalo sklanjati 'desni' (kao imenica, pluralia tantum) - jednako kao pridjev u množini?! Npr., 'Imao je upalu desnih', 'ta kvrga na desnima'?!

2. Je li sklop 'svoj vlastiti' nužno pleonazam? Čak i kad se želi naglasiti taj 'svoj', odnosno taj 'vlastiti'?

Ako uzmemo pravilo da je 'bol' dvorodna imenica, nije li onda uvijek pogrešno pisati, npr., 'Zadaje joj fizički bol'? Puno sam puta čula '(Zadaje joj) fizičku bol', ali ako uzmemo da 'bol' u ženskom rodu znači patnju, emocionalnu, onda bi ta sintagma bila pogrešna, zar ne? No ako želimo istaknuti da se radi o bolu (a ne boli), a to se iz takve rečenice ('Zadaje joj bol' - u akuzativu su oblici isti - 'ovaj bol'/'ovu bol') ne može iščitati, koje je rješenje? Znam da picajzlam, ali ako se držim te distinkcije oko roda, a važno je istaknuti da se radi o doslovnom (fizičkom) bolu... pojma nemam. :trk:

[dementiapraecox]

Dobar dan, opet ja.
1. Kako bi se trebalo sklanjati 'desni' (kao imenica, pluralia tantum) - jednako kao pridjev u množini?! Npr., 'Imao je upalu desnih', 'ta kvrga na desnima'?!

Bogdaj zdravlje. :D

Uzri se u dveri. Mnogi ini će ti napisati desni bez sklanjanja, ali ti gledaj ća od takovih rješenja. Postoje i stariji oblici sklonitava, koji počinju s imenicom desan - koja pako sliedi obrazac starije pjesni i pliesni.

2. Je li sklop 'svoj vlastiti' nužno pleonazam? Čak i kad se želi naglasiti taj 'svoj', odnosno taj 'vlastiti'?

Razmisli, može li se nješto posjedovati i bez stvarnoga vlastničštva ?! Ako je vozilo moje, moram li mu biti stvarna vlastnica, ili može biti u vlastničštvu mojega otca, ujca, djeda, babe, itr. ?! Tu ti je i odgovor. Često se rabi u svrsi složškoga pojačanja i izticanja stupnja posjedovanja. Za mene to nije nuđno odvećnica (pleonazam), ali sve ovisi o surječju.

Ako uzmemo pravilo da je 'bol' dvorodna imenica, nije li onda uvijek pogrešno pisati, npr., 'Zadaje joj fizički bol'? Puno sam puta čula '(Zadaje joj) fizičku bol', ali ako uzmemo da 'bol' u ženskom rodu znači patnju, emocionalnu, onda bi ta sintagma bila pogrešna, zar ne? No ako želimo istaknuti da se radi o bolu (a ne boli), a to se iz takve rečenice ('Zadaje joj bol' - u akuzativu su oblici isti - 'ovaj bol'/'ovu bol') ne može iščitati, koje je rješenje? Znam da picajzlam, ali ako se držim te distinkcije oko roda, a važno je istaknuti da se radi o doslovnom (fizičkom) bolu... pojma nemam. :trk:

Bol je bol, kako godir gledali na nj/nju. Korien i naglas su isti, jedino odstupa rod i porabno surječje. Ono čime si možeš pomoći jest zamjenicama koji/koja (bol koji, bol koja) tik za imenicom. Obstoji i - u ovomu slučaju meni ne tako milo - rješenje uvođenja razlikovnoga obslovka za ženskí rod bôl. Nu potomnje neima nikakovoga opravdanja kako u korienu, tako u naglasu.

[Silajn]

Jedno banalno pitanje: zašto bi oblik pridjeva "njen", za razliku od "njezin", bio nepravilan? Molim objašnjenje :)

[Belevarac]

Jedno banalno pitanje: zašto bi oblik pridjeva "njen", za razliku od "njezin", bio nepravilan? Molim objašnjenje :)

Nijedan oblik nije nepravilan, ali je "njezin" znakovitiji za hrvatski knjizsevni jezik. Dementia se s tim ne tje slozsiti, kako je vech rekla na niekom od ovdashnjih slidova i to obrazlozsila.

[Abyssus]

Jedno banalno pitanje: zašto bi oblik pridjeva "njen", za razliku od "njezin", bio nepravilan? Molim objašnjenje :)

Nije...

Ne da mi se opet objašnjavati staroslavenske i starohrvatske zamjenice, stvarno.

Ali sve je ok.

[dementiapraecox]

Jedno banalno pitanje: zašto bi oblik pridjeva "njen", za razliku od "njezin", bio nepravilan? Molim objašnjenje :)

Ne, pitanje nije jednostavno. Recimo ovako, njezin je novoštokavska tvorba posvojne zamjenice ženskoga roda. Od staroslavenskoga jego nastaje njegov (za mužškí i srjednjí rod), dočim od strslv. jeję -> nastaje njen. Eda bi sve skupa sklizlo malo iztočnije u njezin. Primjeri su u bugarskomu i makedonskomu jeziku. Tako oba imaju njegov (za mužško i srjednje), ali zato bugarskí ima nein za ženskí rod, dočim makedonskí nejzin (u srbskomu pače njezin). Dva su načina kako je moglo do toga doići: a) po uzoru na onzi, onazi, tozi, tazi, tezi pokaznih zamjenicâ (u srbskomu i njojzi), b) iz mužške osnove njeg+, odbacivanjem -ov i dodavanjem ženskoga -in nastavka. Nu moram priznati, njegov/njezin daje privid pravilnoga suodnosa i razbora, vjerojatno je to razlog njegovoj standardizaciji nasuprotivo suodnosu njegov/njen.

[Malden]

Zanima me dali su to sinonimi, riječi hrvatskog jezika, posuđenice ili tuđice?
Uz pozdrav,
Mladen.

[Abyssus]

Zanima me dali su to sinonimi, riječi hrvatskog jezika, posuđenice ili tuđice?
Uz pozdrav,
Mladen.

Sinonimne, ogroman je rusizam, golem je općeslavenska riječ.

[emilly1]

Moze neko reci kako se jos kaze : tlocrt (overhead view) ?

Hvala

[HeyAll]

Kako se piše točno piše "open source" kada pišemo tekst na hrvatskome? Je l' se piše u kurzivu (open source), budući da se radi o stranim riječima, ima li možda povlaka između?

EDIT:
Još me zanima kako bi trebalo pisati "Microsoftov Windows operacijski sustav" ili samo "Microsoft Windows". Tj. treba li Windows biti u kurzivu?

EDIT 2:
Treba li termine poput firewalla isto pisati u kurzivu?

[dementiapraecox]

Moze neko reci kako se jos kaze : tlocrt (overhead view) ?

Hvala


Tloris, pogled odsgora (odzgora), ptičijí vidik/obgled (perspektiva), visinskí pogled, visogled. Ovisi što želiš.

[emilly1]

nasla sam se u nabrojanom hvaaala

[dementiapraecox]

Kako se piše točno piše "open source" kada pišemo tekst na hrvatskome? Je l' se piše u kurzivu (open source), budući da se radi o stranim riječima, ima li možda povlaka između?

EDIT:
Još me zanima kako bi trebalo pisati "Microsoftov Windows operacijski sustav" ili samo "Microsoft Windows". Tj. treba li Windows biti u kurzivu?

Open source -> otvorení kod/(izvor), inače pišeš open source.

Microsoft Windows OS, odnosno operacijskí sustav Microsoft Windows; ne mora biti "u kurzivu" jere bo je to ime tržištno zaštićenoga proizvoda.

Da, i firewall bi pisaĺ "kurzivom", ali čemu to ?! Liepo skokni na stranice FER-a i tamo ćeš naići sve potrjebne hrvatske računalne nazive. Firewall se u hrvatskomu jeziku zove vatrozid.

[HeyAll]

Open source -> otvorení kod/(izvor), inače pišeš open source.

Microsoft Windows OS, odnosno operacijskí sustav Microsoft Windows; ne mora biti "u kurzivu" jere bo je to ime tržištno zaštićenoga proizvoda.

Da, i firewall bi pisaĺ "kurzivom", ali čemu to ?! Liepo skokni na stranice FER-a i tamo ćeš naići sve potrjebne hrvatske računalne nazive. Firewall se u hrvatskomu jeziku zove vatrozid.
Hvala na odgovoru.

Inače, idem na FER, a za otvoreni kod i vatrozid sam znao, ali nikad ne bih nigdje napisao vatrozid. :lol:

[dementiapraecox]

Hvala na odgovoru.

Inače, idem na FER, a za otvoreni kod i vatrozid sam znao, ali nikad ne bih nigdje napisao vatrozid. :lol:

A što bi onda napisaĺ ? Udorna pregrada, požarna pregrada, (proti)požarní zid ?! Stvarno mi nije jasno. Anglosaxoncima je fire oganj/vatra, dočim wall znači i zid, doslovice vatrozid. Nije ti smiešno firewall, ali jest vatrozid. Vjerojatno se u Hrvatskoj mora uvesti englezskí jezik za standard, tako će određene stvari postati jasnije.

[Enchantress]

Svakodnevica ili svakodnevnica?

[annerri]

Svakodnevica ili svakodnevnica?

Svakodnevica. Dnevi-dani. Dnevna su samo događanja.

[narayan001]

Svakodnevica ili svakodnevnica?
ispravno je i svakodnevica i svakodnevnica. još jedan sinonim je svakidašnjica

[narayan001]

Imam rečenicu 'Za tren bi krenuli prema četvero samoubojica'.
Bi li se broj trebao sklanjati, odnosno bi li ispravan oblik trebao glasiti 'četvorima samoubojicama'?! Ili pak nešto treće?
A zašto ne bi napisala "Za tren bi krenuli prema četiri samoubojice"?

Jedno banalno pitanje: zašto bi oblik pridjeva "njen", za razliku od "njezin", bio nepravilan? Molim objašnjenje :)

"Njen" je skraćeni oblik od "njezin". I jedno i drugo je isto i pravilno.

[jelenatop]

A zašto ne bi napisala "Za tren bi krenuli prema četiri samoubojice"?
Pa zato kaj se brojevi u krvatskom jeziku sklanjaju, a '(samo)ubojica' je i muškog i ženskog roda.


"Njen" je skraćeni oblik od "njezin". I jedno i drugo je isto i pravilno.
I jedno i drugo je isto kao što?

[Shain]

Imam rečenicu 'Za tren bi krenuli prema četvero samoubojica'.
Bi li se broj trebao sklanjati, odnosno bi li ispravan oblik trebao glasiti 'četvorima samoubojicama'?! Ili pak nešto treće?

Ima pravilo: ako je prijedlog ispred dvoje, troje, četvero..., taj oblik može ostati u svim padežima. Znači da je tvoja rečenica pravilna (prema je prijedlog).

[jelenatop]

Ima pravilo: ako je prijedlog ispred dvoje, troje, četvero..., taj oblik može ostati u svim padežima. Znači da je tvoja rečenica pravilna (prema je prijedlog).

Nisam znala za to pravilo, gdje si to nasao?

[dementiapraecox]

Nisam znala za to pravilo, gdje si to nasao?

Navedeno pravilo nastaje u glavama pojedinaca koji govore, "krenuli smo prema dvie žene", "odnos prema dva muškarca". To je tzv. šumadijsko pravilo i korak k bugarenju i šopljenju (torlačenju) hrvatskoga jezičskoga standarda. Naime, Shain voli Šumadiju. :kava:

[dementiapraecox]

A zašto ne bi napisala "Za tren bi krenuli prema četiri samoubojice"?

Jere bo je tako nepravilno.


"Njen" je skraćeni oblik od "njezin". I jedno i drugo je isto i pravilno.

Nije, njen je starije i u standardu se preporučuje njezin.

[Belevarac]

Svakodnevica ili svakodnevnica?

U hrvatskome je standardnome jeziku "svak(i)dashnjica".

[dementiapraecox]

U hrvatskome je standardnome jeziku "svak(i)dashnjica".

I svagdanjica, a mogla bi i svak(i)dannjica. Nadnevku se priklada svakodnevica, dapače.

[ebelin]

Je li pravilno "Venezuela" ili "Venecuela"?

[dementiapraecox]

Je li pravilno "Venezuela" ili "Venecuela"?

Venecuela (njekakoví stap Venecije i male Španjolke). :)

[Shain]

Naime, Shain voli Šumadiju. :kava:

Shain voli ono je naučio od svojih roditelja, prijatelja i profesora i što piše u priručnicima hrvatskoga standardnog jezika.

[Abyssus]

Shain, može, naravno, ali ti normativni priručnici prednost daju sklonidbi. :mig: Dapače, to je poželjan standard unutar standarda.

Pravilnost je vrlo klizak led koji ja volim razbijati. :cerek:

[Shain]

(...) normativni priručnici prednost daju sklonidbi.

U prijedložnim sintagmama priručnici ne daju prednost sklonidbi. Upravo sam pregledao svih devet gramatika i priručnika koji su mi pri ruci i ni u jednom slučaju nisam našao preporuku za sklonidbu ako je ispred zbirnog broja prijedlog. Brzopleta si, poistovjećuješ situacije koje su različite. To sam već opazio.

[Enchantress]

Nadnevku se priklada svakodnevica, dapače.

Hvala. :)

(Ostalima takođe. ;) )

[stitch]

Venecuela (njekakoví stap Venecije i male Španjolke). :)

Babić se s tobom ne bi složio. :mig:

[Belevarac]

Babić se s tobom ne bi složio. :mig:

Dodushe, Brodnjak uz "Venecuelu" stavlja onaj najgori prislovak (2, srbska nametana pocsev od 1918.), Shonje ima "Venezuelu", a HJP isto to uz opazku kako se csita ("Venecuela"), takodjer i Marevich. Djava ga zna.

[Abyssus]

Lako je naknadno uređivati. :kava: