Jezični savjetnik 1

[Abyssus]

Pravopis AS ima zanimljivu razliku:
- ne-Talijan - osoba koja ne pripada talijanskoj naciji
- netalijan - osoba koja se ne ponaša talijanski.

Zanimljiva jest, ali i ne pretjerano potrebna, mnijem. :D

[Egenus]

Ne znam jel postavljam pitanje na pravom mjestu, al zbilja mi je hitno pa se nadam da ce se nac koja dobra dusica da pomogne. :zubo:

Nigdje po netu ni po literaturi ne mogu naci, a bilo je pitanje na proslom roku (sutra ujutro je ispit) kako se nazivaju nenaseljena mjesta. E sad, znam za naseljena, al nenaseljena nemam pojma :ne zna:

Zna li itko? :moli:

anekumena su ti nenaseljena
subekumena povremeno (ekspedicije u Amazoni i sl.)
ekumena naseljena :top:

[k@ndy]

Ne, dobro je oboje, milijunti put.

onda su mene ocito krivo ucili... :ne zna:

[Abyssus]

onda su mene ocito krivo ucili... :ne zna:

Očito.

[deep in the sun]

zanima me odakle riječ "ala", ima li veze s terminom "vala", i kako joj se značenje izmijenjalo od aždaje preko izraza divljenja/čuđenja (u srpskom npr - ala si lep!), do ironijske upotrebe u dalmaciji (ala velike gospode..).

ponekad se ala koristi i pri obraćanju stoki/peradi, sa željom da mrdne. (stoci?)

je li ovo dalmatinsko ala došlo od romanskog "a la" i nema veze s aždajom, divljenjem ili vala-om, ili ima? i što točno znači (h?)alal?

tnx

[Shain]

Ala će to biti veselje.
Ala je navalio.
Ala je to nesreća.

"Ala" je u ovim rečenicama prilog za isticanje. To je turcizam a javlja se i u oblicima "al", "alaj" (al je navalio, alaj je navalio). - Postao je od riječi "Allah" (Bog).

1. Isti korijen (kao Allah) imaju i "vala", "valaj", "valah" (arabizam).
2. Ala digni ruku, Ala idi odavde - uzvik za poticanje (grecizam; od ela = dođi).
3. Ala - aždaha (turcizam; od ala = zmaj).

Nijedno od toga nema veze s romanskim a la.

[Moki77]

Kao prvo, šaljem ovu poruku preko prijateljice (inače sam jelenatop), budući da...
... već preko tjedan dana ne mogu otvoriti Jezični savjetnik. Sve se druge teme bez problema otvaraju, osim ove. Otvori se bijeli ekran. Znam da je to stvar tehničke prirode, ali ako netko ima bilo kakvog pojma zašto bi se to moglo događati, molim...

Sad pitanja:
1. Ako uzmemo da se strani pojmovi (koji nisu prevedeni/'pohrvaćeni') pišu u kurzivu, kako pisati FILM NOIR? samo noir u kurzivu, ili uzimati kao jedan pojam, pa oboje? Drugo, kako se to sklanja – film noira ili filma noira? Rekla bih ovo drugo?

2. Znamo da, ako unutar upravnog govora imamo jedan od interpunkcijskih znakova, iza navodnika ne treba pisati zarez ('Jesi li uspio?' pitao je.). Vrijedi li to i u sljedećem slučaju: 'To se dogodilo 1930.' rekao je. Ili ipak treba pisati zarez, jer je u ovom slučaju točka pravopisni, a ne interpunkcijski znak?

3. Znam da se piše, recimo, Operacija Barbarossa, jer to bi bio puni naziv (za njem. invaziju SSSR-a), no odnosi li se to i na sve druge nazive (operacija, invazija...), i kad je druga riječ opći pojam – Operacija Tajfun, Operacija Baklja... Jer nisam sigurna smatra li se u svakom tom slučaju 'operacija' dijelom naziva ili je to samo 'opis' – ako me kužite. Isto i sa, recimo, 'Slučaj Pilot' – oboje veliko?

4. Nadimci i malo/veliko slovo... Kako je ispravno: Terry 'Mali Božji Čovjek' Durham, Vjačeslav Molotov - 'Čelična Guzica', Mihail 'Seoski Starješina' Kalinjin?
Matica kaže sve veliko, kao Bik Koji Sjedi ili Rikard Lavljeg Srca, ali meni stvarno čudno izgleda da pišem, recimo, Nikolaj Buharin, 'Miljenik Partije'. Imate li koju pametnu o tome, kakva su pravila?

[Abyssus]

Sad pitanja:
1. Ako uzmemo da se strani pojmovi (koji nisu prevedeni/'pohrvaćeni') pišu u kurzivu, kako pisati FILM NOIR? samo noir u kurzivu, ili uzimati kao jedan pojam, pa oboje? Drugo, kako se to sklanja – film noira ili filma noira? Rekla bih ovo drugo?
Ja bih oboje u kurzivu, slučajnost je što se poklopilo s našom prilagođenom inačicom. A ako se to poštuje, onda mora ovo prvo. Ako staviš u kurziv drugi dio sintagme, sklanjaš oboje.



2. Znamo da, ako unutar upravnog govora imamo jedan od interpunkcijskih znakova, iza navodnika ne treba pisati zarez ('Jesi li uspio?' pitao je.). Vrijedi li to i u sljedećem slučaju: 'To se dogodilo 1930.' rekao je. Ili ipak treba pisati zarez, jer je u ovom slučaju točka pravopisni, a ne interpunkcijski znak?
Zanimljivo pitanje, vidiš... No ja ne bih stavila zarez ako brojem završava i iskaz, onda je točka amalgam i pravopisnog i interpunkcijskog znaka. Ili jednostavno dodaj "1930. godine". :D


3. Znam da se piše, recimo, Operacija Barbarossa, jer to bi bio puni naziv (za njem. invaziju SSSR-a), no odnosi li se to i na sve druge nazive (operacija, invazija...), i kad je druga riječ opći pojam – Operacija Tajfun, Operacija Baklja... Jer nisam sigurna smatra li se u svakom tom slučaju 'operacija' dijelom naziva ili je to samo 'opis' – ako me kužite. Isto i sa, recimo, 'Slučaj Pilot' – oboje veliko?
Ma kakvi, operacija Barbarossa, operacija Tajfun...


4. Nadimci i malo/veliko slovo... Kako je ispravno: Terry 'Mali Božji Čovjek' Durham, Vjačeslav Molotov - 'Čelična Guzica', Mihail 'Seoski Starješina' Kalinjin?
Matica kaže sve veliko, kao Bik Koji Sjedi ili Rikard Lavljeg Srca, ali meni stvarno čudno izgleda da pišem, recimo, Nikolaj Buharin, 'Miljenik Partije'. Imate li koju pametnu o tome, kakva su pravila?
Sve veliko, tako je u apsolutno svim pravopisima, nema tu dileme.

[el Duderino]

Postoji li nekakav ustaljeni pejorativni naziv za britance? Npr kako za talijane imamo digići, za francuze žabari itd... A britanci bi bili što? :D

[ElliQuinn]

Ili jednostavno dodaj "1930. godine". :D

Nije li to pleonazam?

[Abyssus]

Pobogu, ne. :)


Usput, sretan Božić onima koji ga slave... :cerek:

[Simpa_Micek]

je li ispravno koristiti riječ maltene ili je bolje rješenje gotovo :ne zna:

[Abyssus]

Koja situacija, pomislih "kad sam ja to napisala...". :rofl:

Bolje zamalo i slično... Baš i nije primjer nekog višeg stila.

[Simpa_Micek]

Koja situacija, pomislih "kad sam ja to napisala...". :rofl:

Bolje zamalo i slično... Baš i nije primjer nekog višeg stila.

:rofl: kao jednojajčani blizanci :D

znači zamalo, gotovo i slično je bolje rješenje, OK hvala :)

[deep in the sun]

"Ala" je u ovim rečenicama prilog za isticanje. To je turcizam a javlja se i u oblicima "al", "alaj" (al je navalio, alaj je navalio). - Postao je od riječi "Allah" (Bog).

Ala - aždaha (turcizam; od ala = zmaj).


hvala

dakle ako su oba turcizmi, onda turci in fact na božanstvo gledaju kao melville u mobyju dicku, kul!

[Sovann Maccha]

hvala

dakle ako su oba turcizmi, onda turci in fact na božanstvo gledaju kao melville u mobyju dicku, kul!

Naravno, nije sve upravo ovako kako ti je objashnjeno. Dalmatinska oslonica/oshtapalica "ala" neima sveze s Turci i Grci, prije che biti Benetcsani/Mletcsani, ako jurve ne s Francuzi za doba Napoleona. Crnogorsko "ela" jest slicsno grcsskomu "έλα!" (ela! -> idemo cha!). Bezpametno prepisivanje iz povrshnih i nadsvem ovlashnih rjecsnikov ne vodi nicsemu. Shtokavci moraju shvatiti da Turci nijesu ostavili tragove iole spomena vriedne u kajkavskomu i csakavskomu jeziku, ali jesu vidne i obilne u shtokavskih jezicih ter pripadnih narjecsjih. Priobalna Dalmacija se ipak veche oslanja na romansko (Benetke) jezicssko nasljedhe, a ne tursko ili grcssko. Uzgrede, vidim da Stitch (mojí najmilijí bockezh) do dalnjega izocsi. :( Csast iznimkam popút moje Abbyce i strpljive Didi ovo je (ipak) postal istinskí kokoshinjac. Shteta ! Sviem srjetan i nadsvem vesel Bozhich od stare Deme iz dalekoga svieta. ;)

[Shain]

Hvala. Dakle ako su oba turcizmi, onda Turci in fact na božanstvo gledaju kao Melville u Mobyju Dicku, kul!

Ne samo Turci, to je realno shvaćanje: "Deus sive natura".

Uzgred rečeno: Allah i biblijski Elohim imaju isti korijen (semitski al/el = Bog), i to pokazuje da je u islamu, židovstvu i kršćanstvu naziv za Boga iz istoga temelja.

Od toga je etimološki odvojena "ala" (=zmija, zmaj), koja je iz turskog jezika i mitologije. To je krilato proždrljivo čudovište srodno aždaji i zmaju koje ima jaču duhovnu silu od aždaje a leti kao zmaj i vila. Vjeruje se da vodi oblake i navodi tuču na ljetinu.

[Didi]

Uzgred rečeno: Allah i biblijski Elohim imaju isti korijen (semitski al/el = Bog), i to pokazuje da je u islamu, židovstvu i kršćanstvu naziv za Boga iz istoga temelja.Nikakvo čudo kad su i arapski i hebrejski iz iste jezične porodice.

[Soul sister]

Uzgred rečeno: Allah i biblijski Elohim imaju isti korijen (semitski al/el =Bog)

Al/el je u arapskom jeziku određeni član, a Bog je Ilāh.

Offtopic: Može li mi neko reći šta je Demencijom? Neobično je ovdje bez nje.

Čestit vam Božić - ukoliko slavite. :)

[colbert]

Offtopic: Može li mi neko reći šta je Demencijom? Neobično je ovdje bez nje.



Jesi ti uopce citala u zadnje vrijeme Jezicni savjetnik? :mig:

BTW, Demencijo, nemam nish protiv tebe, al moram ti priznati da me te bilo malo strah citajuci one privatne poruke na engleskom sto si slala onom nekom tipu kojeg si imala na piku... Nadam se da vishe necemo imati prilike biti svjedocima takvim elukubracijama. :)

[Didi]

Bolje ne spominjite nikakve privatne poruke - tuđe se ionako ne smiju čitati, a njihovo objavljivanje znači kršenje forumskih pravila. Ma kako da si ti saznala za njih, bolje je da ja ništa ne znam. ;)

[Abyssus]

Biste li vi u To je glupo doživjeli glupo kao pridjev koji se odnosi na subjekt to ili kao prilog koji je dio imenskog predikata?

S jedne strane, ako se pretpostavi drugo (Pranjković), onda mi je logično i pretpostaviti neku elipsu iskaza (To je glupo činiti ili sl.), nelogično mi je da prilog funkcionira kao predikat.

[Soul sister]

Jesi ti uopce citala u zadnje vrijeme Jezicni savjetnik? :mig:

Ne. Hvala za uputu, snašla sam se. :D

[colbert]

Bolje ne spominjite nikakve privatne poruke - tuđe se ionako ne smiju čitati, a njihovo objavljivanje znači kršenje forumskih pravila. Ma kako da si ti saznala za njih, bolje je da ja ništa ne znam. ;)

Pa puknuo ih covjek na Jezicnu zagonetku...

[Didi]

Biste li vi u To je glupo doživjeli glupo kao pridjev koji se odnosi na subjekt to ili kao prilog koji je dio imenskog predikata?

S jedne strane, ako se pretpostavi drugo (Pranjković), onda mi je logično i pretpostaviti neku elipsu iskaza (To je glupo činiti ili sl.), nelogično mi je da prilog funkcionira kao predikat.Definitivno kao pridjev. Inače bi to je glupo zahtijevalo drukčiju analizu od to je sve ili od to je glup prijedlog.

[Abyssus]

Kako rekoh, slažem se, no ono... Moram ga pitati zašto je to tako napisao, svašta...

Valjda bi jedina situacija gdje bih mogla prožvakati prilog kao predikat bila tipa strah me i slično.

[rh4ps0dy]

Čestit vam Božić - ukoliko slavite. :)

Zar ne mogu čestiti biti ljudi, a Božić je sretan ili blagoslovljen? *češka se po glavi*

[Abyssus]

Ne...

http://stitch.blog.hr/2004/12/128712/badnjak-koji-gori.2.html

[Sovann Maccha]

Biste li vi u To je glupo doživjeli glupo kao pridjev koji se odnosi na subjekt to ili kao prilog koji je dio imenskog predikata?

S jedne strane, ako se pretpostavi drugo (Pranjković), onda mi je logično i pretpostaviti neku elipsu iskaza (To je glupo činiti ili sl.), nelogično mi je da prilog funkcionira kao predikat.

Ovako, ne znam csemu vas ovieh dni poucsavaju na FFZG-u, ali u slovnici englezskoga jezika to se zove "predikatskí pridjev". Pranjkovich, po dobroj staroj navadi, pojma neima o csemu pishe. Zhalibozhe takovoga "jezikoslovca". U pretezhitoj vechini svjetskih jezicih pridjevi mienjaju/opisuju imenice, prilozi glagole, docsim predikati subjekte. N. Chomsky i R. Kayne to liepo podrobnije opisuju i razradhuju - za one kojino/eno zhele znati veche, dakako. Bitno je razlucsiti "predikatsku imenicu", od "predikatskoga pridjeva".

Primjer predikatske imenice: Isus recse, "Ja sam vazam/uzshascye/uzkrsnuche i zhivot." "Isus" i "ja" su subjekti, "recse" i "sam" svezni glagoli (spone), "vazam/uzshascye/uzkrsnuche" i "zhivot" su predikatske imenice.
Mozhe i: Moji najdrazhi praz(d)nici su Bozhich i Vazam/Uzkrs ! "Praz(d)nici" je subjekt, "su" svezní glagol, "Bozhich" ter "Vazam/Uzkrs" predikatske imenice.

Primjer predikatskoga pridjeva: Ta knjiga je predivna ! "Predivna" je predikatskí pridjev, "je" svezni glagol s' subjektom (knjigom). U russkomu jeziku "spona" (kopula) nije potrjebna pri porabi predikatskoga pridjeva, a niti atributskoga pridjeva. Sve su ovo sgolj osnove uzporedbenoga jezikoslovlja. ;)



Colbie, ne znam i najiskrenije me ne zanima shto je tko csital nakon shto sam svojevoljno napustila ovo razpravishte ciech posvemnjega pomankanja slobodnoga vrjemena i nagomilanih poslovnih/strukovnih obvez. Koliko me dobro sjechanje sluzhi dvie nepismene kokoshi mimogredno su okoncsale nategnutih vratov. Znash, u stvarnomu zhivotu normalnoj uljudnoj osobi dostaje rechi "dosta" jednocs da bi poruka bila priimljena. Budalam ne dostaje niti tri krati, a ja veche od tri krati ne ponavljam ni jopcu/opici. Ako su i gachice pojedincim/em potom toga bile pokakane, pacse je sve potanko objavljeno - a po tvojih riecsih vidjeti je da jest - izza onoga shto je bilo napisano stojim i danas. Normalne osobe me se ne trjebaju bojati, ali nepismene budale svakako - zator njekolicine budal danas u svietu ne znacsi nishtore, ali ipak budi nadu za pametnije sjutra. Ovdje smo da bismo ugodno ter nadsvem pametno procsaskali i procsvrljali o slobodnomu vrjemenu. S toga, zakljucsimo ovu "pricsu" jere bo itako nehoticsno i nadsvem slucsajno privirih ter svratih vidjeti kako ste (mi), da bih potom toga razocsarano uocsila Stitcsevu konacsnu izocsnost. Ponavljam, shteta.

[Sovann Maccha]

Ne...

http://stitch.blog.hr/2004/12/128712/badnjak-koji-gori.2.html

Malo je zaglibil u korienoslovlju, ali nije tako strashno. :D Nu, vjerniku/ici zazheljeti "csestit Bozhich" jest pogrjeshno !! Bozhich u svojoj suchi sâma je "csast", ili ako hochemo po danashnjoj uvrjezhbi "csest". Bozhich ne mozhe biti slavljen necsastito (necsestito), s toga takovo shto nije potrjebno niti zazheljeti. Badnjak nije u svezi s glagolom "bdjeti", ali jest s "badnjem". Imade tu mnogocsega zanimljivoga. Recimo, korien riecsi "pretinac" ?! Glagola "prianjati" ?! To su prave neobjashnjene (po)slastice. ;)

[Abyssus]

Ma za "badnjak" ima petsto etimologija valjda... Od bačve preko zmija do bdjenja.
Za "ča/est" je problem što se ukrštaju doslovno tri korijena i kvadrat semantika.

Prianjati < prionuti < prilnuti < pri-lp-nuti ~ lijep, lijepiti.
Trivijalno. :mig:

Za pretinac, a vjerojatno ili pretati ili preti, ne da mi se sad gledati naglasne paradigme.

[Abyssus]

Ovako, ne znam csemu vas ovieh dni poucsavaju na FFZG-u, ali u slovnici englezskoga jezika to se zove "predikatskí pridjev".

O pobogu, uopće nije o tom stvar, nisam na elementarnoj razini.
Imenski predikat, naravno. Stvar je u tome može li se taj pridjevni oblik shvatiti kao prilog i je li onda dio (imenskog) predikata ili samo predikatni proširak ili pak priložna oznaka.

Treba vidjeti po naglasku u onima gdje se razlikuje, a na sebi ne mogu eksperimentirati jer imam ujednačene priložno-pridjevske razlike, kme (npr. t^eško vs. t``eško). No, recimo, ako uzmem prilog koji je većinom prilog, a ne pridjev, tipa: "to je svejedno", onda su stvari drukčije. E, a ako shodno tomu odbacim mogućnost priloga kao predikata ili dijela predikata (što logika stvari nalaže), onda rečenice kao "strah me" i "žao mi je" treba definirati kao imenične predikate, što je opet krajnost (no slaže se s recimo "muka mi je", ali ujedno i s "mučno mi je").

Ma na jednom projektu moram raščlaniti oveći dio korpusa i ispisati sve dileme i onda ima petsto različitih rješenja s kojima se ja ne slažem, blje.

[rh4ps0dy]

Najbolje čestitati "čest" Božić, u želji ih bude više u godini. :D Al hvala na objašnjenju, pitala sam zato jer sam bila u nedoumici. :)

I još jedno, možda glupasto pitanje: kada žena pobaci, kako kažemo - da je imala iskustvo pobačaja, da je iskusila pobačaj ili kako? Fali mi riječ, prevodim a ne znam kako formulirati. :(

[Abyssus]

A čemu sve to, zašto ne jednostavno "pobacila je"?

[colbert]

A čemu sve to, zašto ne jedostavno "pobacila je"?

Pa da. A postoji i mogucnost "imala je spontani pobacaj" za slucaj da nije sama prouzrokovala pobacaj (odnosno uz pomoc doktora).

[MOLOKAI]

Je li strah me je tocno? Ili samo strah me? Pretpostavimo da je Mene je strah. jednako tocno kao i Mene strah.

[Didi]

(...)npr. t^eško vs. t``eško (...)Hmmmm. Ja kažem to je téško. Dakle, kao neodređeni pridjev. Samo što ga izgovaram s dugouzlaznim, a ne s kratkosilaznim naglaskom. Griješim li negdje?

[Abyssus]

E, ali kad se prilog ponaša kao uzvik, onda ima takav, zato i stavih jer mi je zanimljiv. :D Tipa "teško njemu!" i sl. Ali da, dakako da je dugouzlazni. Kako ti kažeš onda "to je teško", pridjevski ili priložno?

[rh4ps0dy]

A čemu sve to, zašto ne jednostavno "pobacila je"?

Hm, to bi bilo u redu da se u tekstu ne govori baš o osjećajima nakon pobačaja, cijelom tom iskustvu. Ma smislit ću nešto. :)

[colbert]

Hm, to bi bilo u redu da se u tekstu ne govori baš o osjećajima nakon pobačaja, cijelom tom iskustvu. Ma smislit ću nešto. :)

Mozda 'prozivjela je pobacaj'... :ne zna:

[Sovann Maccha]

Ma za "badnjak" ima petsto etimologija valjda... Od bačve preko zmija do bdjenja.
Za "ča/est" je problem što se ukrštaju doslovno tri korijena i kvadrat semantika.

Prianjati < prionuti < prilnuti < pri-lp-nuti ~ lijep, lijepiti.
Trivijalno. :mig:

Za pretinac, a vjerojatno ili pretati ili preti, ne da mi se sad gledati naglasne paradigme.

Abby, najozbiljnije, s tobom je uzhitak kopati po korienih riecsî. :) Ovo sam hotice pitala s nadom da che mozhebitno i Matasovich ovuda zalutati pako procsitati i dopuniti "svoju etimologiju". Korieni se lakko daju usustaviti, ali valja marljivo i sustavno kopati po izvorih i spisih. "Bdjenje" odpada, ali za ostalo se mozhemo sporiti. Csest/csast si u pravu, ali koji godi korien uzeli Bozhich jest csastit/csestit i neima smisla zheljeti "csestitost" Bozhicha.

Za "pretinac" objashnjenje zvucsi razumno, ali tvorba nije prozirna. Analogija je u ?! Najdrazhe mi je tvoje objashnjenje glagola "prionuti". Gdje dvojim jedino u dielu "prilpnuti". Zashto mislish da je razvoj glagola ishal tim smjerom ?! Nije tako "trivijalno". :)

[jelenatop]

Poštuje li se pravilo nepostojanog 'a' u (latvijskom/letonskom - koje je prihvaćenije?) prezimenu Rudzutak? Ja bih rekla da, ali u kojim se slučajevima ne primjenjuje to pravilo, kad je riječ o (prez)imenima? Razmišljam si o Debeljak npr. - nije baš - Debeljka?! :cerek:

[Sovann Maccha]

O pobogu, uopće nije o tom stvar, nisam na elementarnoj razini.
Imenski predikat, naravno. Stvar je u tome može li se taj pridjevni oblik shvatiti kao prilog i je li onda dio (imenskog) predikata ili samo predikatni proširak ili pak priložna oznaka.

Treba vidjeti po naglasku u onima gdje se razlikuje, a na sebi ne mogu eksperimentirati jer imam ujednačene priložno-pridjevske razlike, kme (npr. t^eško vs. t``eško). No, recimo, ako uzmem prilog koji je većinom prilog, a ne pridjev, tipa: "to je svejedno", onda su stvari drukčije. E, a ako shodno tomu odbacim mogućnost priloga kao predikata ili dijela predikata (što logika stvari nalaže), onda rečenice kao "strah me" i "žao mi je" treba definirati kao imenične predikate, što je opet krajnost (no slaže se s recimo "muka mi je", ali ujedno i s "mučno mi je").

Ma na jednom projektu moram raščlaniti oveći dio korpusa i ispisati sve dileme i onda ima petsto različitih rješenja s kojima se ja ne slažem, blje.

Gledh, predikatska imenica (namjerno ne rabim pogrjeshní pojam "imenskoga predikata"), predikatskí pridjev i imenskí izraz nijesu isto - toliko znamo. Onako kako je blo napisano ne mozhe se shvatiti i nije nikakoví prilog, a ni proshirak predikatske imenice. Pridjev izprjed imenice kojuno mienja nalazi se u tzv. atributskomu polozhaju, docsim izza imenice kojuno mienja u predikatskomu. "Strah me je", "muka mi je", "zhal mi je", "mucsno mi je" nijesu shto i "to je glupo". Prvo razbistrimo osnovne pojmove kojino su u hrvatskih slovnicah oznacseni sbrda-sdola i zalihostno. Vrzi/izpishi tudje pojedine stvarne primjere iz toga projekta pako chemo im "uzeti mjeru".

[Sovann Maccha]

Poštuje li se pravilo nepostojanog 'a' u (latvijskom/letonskom - koje je prihvaćenije?) prezimenu Rudzutak? Ja bih rekla da, ali u kojim se slučajevima ne primjenjuje to pravilo, kad je riječ o (prez)imenima? Razmišljam si o Debeljak npr. - nije baš - Debeljka?! :cerek:

Na stranu Latvija i latvijska priimena, ipak je bolje pocseti s hrvatskimi. Poshtuje li se u priimenu Pevec ? Tar znamo da ne mozhemo smisliti "pievca" u ranu zoru. Utvrdi naglasak i dobit' chesh odgovor. ;)

[Sovann Maccha]

Abby, ako su ti sgornje "(po)slastice" pretrivijalne, kako bi onda bilo s riecsju "samanj" ?! Naime, u shtokavskih jezicih i narjecsjih ju ne chesh naichi, docsim chesh ju u kajkavskih prepoznati najcsescye u obliku "semenj". :)

[Abyssus]

Usporedim li sa sъjьmъ (prefigirano jęti, sъ + jьmъ, onda očekujem sъnьmъ (sъnь + ьmъ, prefiks je usporedan s čestim vъnь) s metatezom, a korijeni su, dakako, isti (samo što je početno j- omaknuto, što je česta pojava), a drukčiji je prefiks.

[jelenatop]

Na stranu Latvija i latvijska priimena, ipak je bolje pocseti s hrvatskimi. Poshtuje li se u priimenu Pevec ? Tar znamo da ne mozhemo smisliti "pievca" u ranu zoru. Utvrdi naglasak i dobit' chesh odgovor. ;)

Jao, Demencijo, ne budi sfinga i odgovori kak' spada. Jer nisam dobila odgovor, ponizno se ispričavam. Ili prilagodi svoju zagonetku za predškolski uzrast. :o

[colbert]

Utvrdi naglasak i dobit' chesh odgovor. ;)

Zbog cega je tu apostrof?

[Abyssus]

Poštuje li se pravilo nepostojanog 'a' u (latvijskom/letonskom - koje je prihvaćenije?) prezimenu Rudzutak? Ja bih rekla da, ali u kojim se slučajevima ne primjenjuje to pravilo, kad je riječ o (prez)imenima? Razmišljam si o Debeljak npr. - nije baš - Debeljka?! :cerek:

Ma ne dolazi u obzir, latvijski nije slavenski jezik, nema nepostojanog a.

Za kajkavska prezimena postoji dvostrukost, uglavnom nositelji odluče, ali treba to sve s nepostojanim e/a: Gupca, Vrapca, Nemca, Gopca i slično, osim u situacijama poput navedene da se baš ne poklapa s nekom imenicom i slično, ako to nositelj ne želi. Ja to sve fino sklanjam "po staroslavenski". :D Uključujući i Pevca.

[Abyssus]

Zbog cega je tu apostrof?

Ne postoji nijedan dijalekt koji ima infinitiv na "-t", ali na "-ći". Ili imaju "-ti" i "-ći" ili "-t" i "-ć" pa je ovo prilično izmišljeno u standardu, sve eda bi se spriječile raznorazne sandhi finesice. Eto, može se na to izvući. :D

[Coral Reef]

Biste li vi u To je glupo doživjeli glupo kao pridjev koji se odnosi na subjekt to ili kao prilog koji je dio imenskog predikata?

S jedne strane, ako se pretpostavi drugo (Pranjković), onda mi je logično i pretpostaviti neku elipsu iskaza (To je glupo činiti ili sl.), nelogično mi je da prilog funkcionira kao predikat.

u svakom slučaju, pridjev nije - posrijedi je opis stanja, a stanja indiciraju glagoli (u ovom slučaju "biti", a nipošto "to"), a glagoli se opisuju prilozima

možeš proširivati svaku rečenicu pa i ovu, ali to ne čini tvoj primjer eliptičnim. On je potpun - subjekt, predikat, sve je na broju

pridjev, kao i prilog, vrlo lako postaju sastavnim dijelovima imenskog predikata

Uzmi primjer s pridjevom: "Ona je lijepa" (ili "glupa", ako se taj primjer preferira) - opet ga imaš kao dio imenskog predikata, po istom principu kao i prilog u tvojem primjeru

nije to ništa rijetko (ni s prilogom ni s pridjevom)

[Abyssus]

Po čemu ne bi bio pridjev? Zapravo kontriraš samoj sebi primjerom "Ona je lijepa". Promijenimo rod - "janje je lijepo". "To je lijepo".

Gledajte, ne želim lekcije o tome što je imenski predikat, pobogu, studiram lingvistiku, nego diskutiranje o tome može li prilog funkcionirati kao predikat, a ne kao priložna oznaka.

Zapravo uopće ne razumiješ što sam pitala jer mi govoriš o priložnim oznakama, a to nije isto, a razlikuje se i od predikatnog proširka.

[Coral Reef]

Ne postoji nijedan dijalekt koji ima infinitiv na "-t", ali na "-ći". Ili imaju "-ti" i "-ći" ili "-t" i "-ć" pa je ovo prilično izmišljeno u standardu, sve eda bi se spriječile raznorazne sandhi finesice. Eto, može se na to izvući. :D

a ne bi li apostrof prije bio znak nekakvog hiperortografskog pristupa kojemu si tu podlegla?

mislim, analogno svim hiper... pojavama (poput hiperikavizama, kada se izmišlja jat tamo gdje stoji samo jedno normalno "e"... kao u "cista" za "cesta", ili "ližat" za "ležat" /ovaj zadnji primjer baš maločas pročitala na drugom forumu, gdje netko, citirajući iz sjećanja, hiperikavizira taj glagol u pjesmi "Moj galebe" - kaže: "na lažini suvoj ližat" umjesto "ležat")

pretjeravanja svih vrsta u nas su vrlo česta
ovo tvoje bi bilo akademsko, a ne pučko pretjeravanje (kao u mom drugom primjer)
ali korijen je ipak isti: toliko se kod nas mudruje o jeziku, da ljudi (jezični neznalci, kao i znalci) ne vjeruju svom zdravom jezičnom osjećaju, nego tjeraju mak na konac s tobožnjim finesama

[Abyssus]

Ilustrativno:

Smijao se susjedu. Susjed je objekt smiješka. Razveselila je agensa, recimo. :cerek:
Smijao se susjedu. Susjed nije objekt nego predikatni proširak, objekt smijanja može biti i netko drugi. Nasmijao se nekomu i to pokazao susjedu (katičićevski).
Smijao se susjedu. Susjed nije ni objekt ni predikatni proširak nego priložna oznaka i govori o kvaliteti tog smijanja, recimo.

Divni naš hrvatski. :cerek:

Sad kad smo apsolvirali razlike, kako prilog može biti ne priložna oznaka nego predikat? Nema teorije.

[Coral Reef]

Po čemu ne bi bio pridjev? Zapravo kontriraš samoj sebi primjerom "Ona je lijepa". Promijenimo rod - "janje je lijepo". "To je lijepo".

Gledajte, ne želim lekcije o tome što je imenski predikat, pobogu, studiram lingvistiku, nego diskutiranje o tome može li prilog funkcionirati kao predikat, a ne kao priložna oznaka.

Zapravo uopće ne razumiješ što sam pitala jer mi govoriš o priložnim oznakama, a to nije isto, a razlikuje se i od predikatnog proširka.

janje je lijepo - PRIDJEV (opis janjeta)
To je lijepo - PRILOG (opis stanja)
kada studiraš lingvistiku, onda si zacijelo čula za homonimiju

[Abyssus]

gdje netko, citirajući iz sjećanja, hiperikavizira taj glagol u pjesmi "Moj galebe" - kaže: "na lažini suvoj ližat" umjesto "ležat")
Winterov zakon. Duljenje ispred zvučnih okluziva. Korijen leg- (usp. recimo korijen sed- ~ lat. sedeo > sjed-). Zato imaš lijegati., što nije slučajan prijevojni stupanj.

Nije sve hiperjekavizacija, treba malo i dijalektologije poznavati.

[Abyssus]

janje je lijepo - PRIDJEV (opis janjeta)
To je lijepo - PRILOG (opis stanja)
kada studiraš lingvistiku, onda si zacijelo čula za homonimiju

O pobogu.

NIJE pitanje je li to PRILOG nego može li funkcionirati kao PREDIKAT, a ne kao priložna oznaka.

Ako je ovo tvoje "opis stanja", onda se glagol "biti" uzima kao egzistencijalni glagol, a ovo mu je priložna oznaka načina.

Treba li ti crtati da napokon razumiješ pitanje?

[Coral Reef]

Ilustrativno:

Smijao se susjedu. Susjed je objekt smiješka. Razveselila je agensa, recimo. :cerek:
Smijao se susjedu. Susjed nije objekt nego predikatni proširak, objekt smijanja može biti i netko drugi. Nasmijao se nekomu i to pokazao susjedu (katičićevski).
Smijao se susjedu. Susjed nije ni objekt ni predikatni proširak nego priložna oznaka i govori o kvaliteti tog smijanja, recimo.

Divni naš hrvatski. :cerek:

Sad kad smo apsolvirali razlike, kako prilog može biti ne priložna oznaka nego predikat? Nema teorije.

e, to ti studij lingvistike napravi... cijepanje dlake na 5 dijelova - to je baš ono o čemu pričam u prethodnom postu

distinkcija koju navodiš za mene je obično navlačenje
"susjedu" po meni ne govori ama baš ništa o kvaliteti smijanja, već samo govori nešto o studiju lingvistike u nas koji razmrvljuje jezik do besmisla, a krupna i bitna pitanja zanemaruje (recimo, samo polazišno pitanje "što je jezik" vrlo je jadno zastupljeno u našim studijima - odgovor se tu u pravilu svodi na reduktivno tumačenje desosirovskog pristupa)

inače, nije mi bila nakana dijeliti lekcije o prošircima i imenskim predikatima

podlegla sam nekoj općoj iritiranosti sveopćim jezičnim pametovanjem koje ljude inhibira u zdravoj jezičnoj prosudbi

isprike zbog toga

[Abyssus]

Studij lingvistike? Ne, nego Katičićeva Sintaksa, s primjerima iz hrvatske književnosti. Zato i oprimjerih.

Podlegla si vlastitu pametovanju. Drugi put pročitaj pitanje. :mig:

[Coral Reef]

O pobogu.

NIJE pitanje je li to PRILOG nego može li funkcionirati kao PREDIKAT, a ne kao priložna oznaka.

Ako je ovo tvoje "opis stanja", onda se glagol "biti" uzima kao egzistencijalni glagol, a ovo mu je priložna oznaka načina.

Treba li ti crtati da napokon razumiješ pitanje?

ne srce, ne treba mi crtati
probala bih skratiti da izbjegnem gomile besmislenog citiranja:

"biti" kao egzistencijalni glagol + priložna oznaka načina u osnovici je isto što i imenski predikat - ako preferiraš takvo tumačenje, koristi ga, ali time se ništa esencijalno ne mijenja
to je poput one diskusije je li nešto šija ili vrat

tvoj primjer s janjetom bio je pogrešan; vjerojatno omaška; to me povuklo u ovaj odgovor

[Coral Reef]

Studij lingvistike? Ne, nego Katičićeva Sintaksa, s primjerima iz hrvatske književnosti. Zato i oprimjerih.

Podlegla si vlastitu pametovanju. Drugi put pročitaj pitanje. :mig:

ma sve 5
sigurno sam ja podlegla, a ne ti :mig:

[Abyssus]

Ako me već oslovljavaš sa "srce" (nemoj, lijepo molim), onda bar to odvoji zarezima, kako vokativu i dolikuje. :cerek:


"biti" kao egzistencijalni glagol + priložna oznaka načina u osnovici je isto što i imenski predikat -
Kakva je to generalizacija?

Zamijenimo sinonimom: To je lijepo > To bivstvuje lijepo. Znači da je "bivstvuje lijepo" također imenski predikat? A zašto se ograničiti samo na glagol "biti"? On trči brzo. Eto ga, i "trči brzo" imenski je predikat. :rolleyes:

Imenski predikat odnosi se na kvalitetu subjekta. Kako se prilog može odnositi na kvalitetu subjekta, ako se svojom definicijom i biti odnosi na glagol, kako si sama napisala?

[Coral Reef]

Ako me već oslovljavaš sa "srce" (nemoj, lijepo molim), onda bar to odvoji zarezima, kako vokativu i dolikuje. :cerek:



Kakva je to generalizacija?

Zamijenimo sinonimom: To je lijepo > To bivstvuje lijepo. Znači da je "bivstvuje lijepo" također imenski predikat? A zašto se ograničiti samo na glagol "biti"? On trči brzo. Eto ga, i "trči brzo" imenski je predikat. :rolleyes:

Imenski predikat odnosi se na kvalitetu subjekta. Kako se prilog može odnositi na kvalitetu subjekta, ako se svojom definicijom i biti odnosi na glagol, kako si sama napisala?

pretpostavljam da uživaš u skretanju s biti, u neprestanom demonstriranju same sebe i svoje štreberske upućenosti
ono što ti izvodiš iz mojih riječi, u mojim riječima uopće nije sadržano

ok, nisi srce, ali moje je pravo, pogotovo na mjestu kao što je forum (valjda ne treba tumačiti zašto), preskakati zareze, pa i velika slova, pa i drugo što procijenim da opterećuje pisanje u ovom mediju
ortografiju ni inače ne smatram jezičnim zakonom, makar znam da ih ima dosta kojima se sviđa tako tretirati stvari
nisam jedna od tih, to je sve
a i poodavno sam prevladala zaslijepljenost autoritetima tipa Katičić, čime ne želim umanjiti njegove priloge... no ima i drugih i drukčijih pristupa, samo to govorim
excuse moju slobodu sa sintaksom u gornjoj rečenici
analogno toj slobodi (pri čemu insistiram na distinkciji između slobode i anarhije), treba čitati i druge stavove koje sam navela
inače, u pogledu "lijeganja" imaš pravo - no "ližat" je ipak hiperikavizam u navednom primjeru... malo dulja i još bespredmetnija diskusija, koju ne bih otvarala... valjda se slažemo barem oko izvornika

[Abyssus]

Ne skrećem s biti, nego je ti nisi dosad uspjela shvatiti.

Što se tiče zareza, ako već tako argumentiraš, onda nisi trebala ni onaj drugi staviti. Ovako je to samo puko izvlačenje. :mig:

Nema smisla nastavljati, ostalo nije vezano uz temu, a ne čitaju mi se lamentacije.

[Coral Reef]

Ne skrećem s biti, nego je ti nisi dosad uspjela shvatiti.

Što se tiče zareza, ako već tako argumentiraš, onda nisi trebala ni onaj drugi staviti. Ovako je to samo puko izvlačenje. :mig:

Nema smisla nastavljati, ostalo nije vezano uz temu, a ne čitaju mi se lamentacije.

Ma čuj, dat ću ti za pravo
Zbilja nisam znala ono o zarezima i vokativima
hvala što si me podučila
i sramim se zbog izvlačenja
:rofl:

[jelenatop]

Ma ne dolazi u obzir, latvijski nije slavenski jezik, nema nepostojanog a.

Za kajkavska prezimena postoji dvostrukost, uglavnom nositelji odluče, ali treba to sve s nepostojanim e/a: Gupca, Vrapca, Nemca, Gopca i slično, osim u situacijama poput navedene da se baš ne poklapa s nekom imenicom i slično, ako to nositelj ne želi. Ja to sve fino sklanjam "po staroslavenski". :D Uključujući i Pevca.

Uključujući i Debeljka? :D

Hvala, nisam ni razmišljala o slavensko - baltičkoj 'razlici'.

Usput, kako bi pisala posvojni pridjev nadimka K. C. - sa 'j', zbog hijata dvaju 'i' (budući da se čita 'kej si')?

[Abyssus]

Bez "j", u nas je to grafijski, u nas bi se to, koliko god nakaradno malo bilo, čitalo [ka ce]. :)

Nepostojano A samo ima logike u slavenskim jezicima jer su nastali vokalizacijom poluglasa. U baltičkima poluglasa nema. :)

Debeljka bih ipak ostavila nominativno. :D

[jelenatop]

Bez "j", u nas je to grafijski, u nas bi se to, koliko god nakaradno malo bilo, čitalo [ka ce]. :)

Nema li to veze s onim kako se (zapravo) čita (kej si, ne ka ce)?! - mislim, kaj bumo onda sa C. C.-jem iz Sante Barbare - 'ceceov', a ne 'sisiJev' (heh, izgleda kao da je sissy :cerek:)?!?!? Zar je i to grafijski? Ne bih rekla.

I da utvrdim gradivo - da je, recimo, K. I. - onda BI bilo (čak i po tome što si napisala) K. I.-jin?

[Didi]

janje je lijepo - PRIDJEV (opis janjeta)
To je lijepo - PRILOG (opis stanja)
kada studiraš lingvistiku, onda si zacijelo čula za homonimijuNije u pitanju homonimija. Samo treba ispravno izgovarati naglaske. Neodređeni pridjev u srednjem rodu ima dugouzlazni naglasak (lijépo), a prilog dugosilazni (lijêpo). Provjeri izgovaraš li u oba primjera koja si navela riječ "lijepo" na isti način. Nakon toga izgovori naglas rečenicu to je lijepo učinjeno, gdje je "lijepo" nedvojbeno prilog. Ako u sva tri slučaja izgovaraš isti naglasak, ne znaš naglaske i nećemo više o tome. Ako opažaš razliku u izgovoru, napiši u čemu se sastoji.

[Didi]

Uključujući i Debeljka? :DJedan je od primjera, bio i pokojni političar Mika Špiljakdanas već pomalo zaboravljen. Čije su prezime radijski novinari u prvo vrijeme doista deklinirali s nepostojanim a, točnije - bez njega. Pa ga je svekoliki puk s velikim veseljem počeo zvati Mika Špiljko. :D

Inače, ja sam, osim što dekliniram Pevec, Pevca, kao i Abby, i ne dam se u tome smesti, kad sam prvi put vidjela reklamu za Pevca (:cerek:) doista mislila da je netko osnovao tvrtku pod vlastitim imenom.

[colbert]

Uključujući i Debeljka? :D

Hvala, nisam ni razmišljala o slavensko - baltičkoj 'razlici'.



Eno ti Vrdoljaka. I Kobescaka. :cerek:

[jelenatop]

Jedan je od primjera, bio i pokojni političar Mika Špiljakdanas već pomalo zaboravljen. Čije su prezime radijski novinari u prvo vrijeme doista deklinirali s nepostojanim a, točnije - bez njega. Pa ga je svekoliki puk s velikim veseljem počeo zvati Mika Špiljko. :D

Dobro, al' tko je Mika Špiljakdanas? :zubo:

[Coral Reef]

Nije u pitanju homonimija. Samo treba ispravno izgovarati naglaske. Neodređeni pridjev u srednjem rodu ima dugouzlazni naglasak (lijépo), a prilog dugosilazni (lijêpo). Provjeri izgovaraš li u oba primjera koja si navela riječ "lijepo" na isti način. Nakon toga izgovori naglas rečenicu to je lijepo učinjeno, gdje je "lijepo" nedvojbeno prilog. Ako u sva tri slučaja izgovaraš isti naglasak, ne znaš naglaske i nećemo više o tome. Ako opažaš razliku u izgovoru, napiši u čemu se sastoji.

pa nije apsolutna homonimija
prozodijske su razlike dosta uobičajene - i to se i dalje smatra homonimijom
no ako hoćeš samo apsolutnu homonimiju smatrati homonimijom, onda nije homonimija
to su problemi na razini nomenklature, a ne samoga jezika i pomalo mi je smiješno da mi zadaješ zadatak koji sliči na zadatak iz neke osnovnoškolske vježbenice
to je slično onoj poduci o vokativu i zarezima koju je primjereno davati na istoj razini
NHF

[Didi]

pa nije apsolutna homonimija
prozodijske su razlike dosta uobičajene - i to se i dalje smatra homonimijom
no ako hoćeš samo apsolutnu homonimiju smatrati homonimijom, onda nije homonimija
to su problemi na razini nomenklature, a ne samoga jezika i pomalo mi je smiješno da mi zadaješ zadatak koji sliči na zadatak iz neke osnovnoškolske vježbenice
to je slično onoj poduci o vokativu i zarezima koju je primjereno davati na istoj razini
NHFNemoj biti tako osjetljiva. Pa nije ti doktorat u pitanju, pobogu. :p

Idemo dalje. Ma koliko se tebi onaj "zadatak" činio pučkoškolskim (evo, ja idem i korak dalje u pljuckanju po njemu), njegovo "rješenje" odnosno izgovor daje odgovor na pitanje u kojem je slučaju rieč o pridjevu, a u kojem o prilogu. Ako u izgovoru razlikuješ dugosilazni i dugouzlazni naglasak, a moram pretpostaviti da ih razlikuješ čim ovak reagiraš, i sama možeš po naglasku odrediti što je što. Dakle, što ti kaže naglašavanje?

[Didi]

Dobro, al' tko je Mika Špiljak danas? :zubo:Kao što sam rekla, nekadašnji političar, mrtav, pokojan i zaboravljen.

[Abyssus]

Nema li to veze s onim kako se (zapravo) čita (kej si, ne ka ce)?! - mislim, kaj bumo onda sa C. C.-jem iz Sante Barbare - 'ceceov', a ne 'sisiJev' (heh, izgleda kao da je sissy :cerek:)?!?!? Zar je i to grafijski? Ne bih rekla.

I da utvrdim gradivo - da je, recimo, K. I. - onda BI bilo (čak i po tome što si napisala) K. I.-jin?

Ja bih pisala isto kao i ti, sa j-ovima. :) Ali praksa je nekako u nas čitati po rvacki. Odnosno, prevladava grafija.

[Sovann Maccha]

janje je lijepo - PRIDJEV (opis janjeta)
To je lijepo - PRILOG (opis stanja)
kada studiraš lingvistiku, onda si zacijelo čula za homonimiju

A ovo jest jezovito i prestrashno. :rolleyes:

Shtudiramo li jezikoslovlje, mozhebitno ?!

[Sovann Maccha]

u svakom slučaju, pridjev nije - posrijedi je opis stanja, a stanja indiciraju glagoli (u ovom slučaju "biti", a nipošto "to"), a glagoli se opisuju prilozima

možeš proširivati svaku rečenicu pa i ovu, ali to ne čini tvoj primjer eliptičnim. On je potpun - subjekt, predikat, sve je na broju

pridjev, kao i prilog, vrlo lako postaju sastavnim dijelovima imenskog predikata

Uzmi primjer s pridjevom: "Ona je lijepa" (ili "glupa", ako se taj primjer preferira) - opet ga imaš kao dio imenskog predikata, po istom principu kao i prilog u tvojem primjeru

nije to ništa rijetko (ni s prilogom ni s pridjevom)

Jaoh, bre !!! Kako chu se bijem s tija Turci Arnauti !! :s
Shto je ovo: "Ovo je naglo !" ? A ovo: "On je ribar." ? A tek ovo: "Doletil je naglo !" ? Daklje, najprvo moramo svladati osnovne pojmove popút pridjeva i priloga, tek potom toga prelazimo na tezhe primjere. ;)

[Didi]

Jaoh, bre !!! Kako chu se bijem s tija Turci Arnauti !! :s
Shto je ovo: "Ovo je naglo !" ? A ovo: "On je ribar." ? A tek ovo: "Doletil je naglo !" ? Daklje, najprvo moramo svladati osnovne pojmove popút pridjeva i priloga, tek potom toga prelazimo na tezhe primjere. ;)Pobogu, Deme, ako smo Abby i ja optužene za pučkoškolsku razinu, što će s tobom biti? Vrtić? Mala škola? Jaslice? :cerek:

[Sovann Maccha]

Nije u pitanju homonimija. Samo treba ispravno izgovarati naglaske. Neodređeni pridjev u srednjem rodu ima dugouzlazni naglasak (lijépo), a prilog dugosilazni (lijêpo). Provjeri izgovaraš li u oba primjera koja si navela riječ "lijepo" na isti način. Nakon toga izgovori naglas rečenicu to je lijepo učinjeno, gdje je "lijepo" nedvojbeno prilog. Ako u sva tri slučaja izgovaraš isti naglasak, ne znaš naglaske i nećemo više o tome. Ako opažaš razliku u izgovoru, napiši u čemu se sastoji.

Didilina, daklje, naglo i naglo, shto je pridjev, a shto prilog ?! Jedno je bezdvojbeno prilog, docsm je drugo pridjev. Naglaske hotice ne pishem jere bo u hrvatskomu pravopisu nijesu potrjebni. ;)

[Sovann Maccha]

Pobogu, Deme, ako smo Abby i ja optužene za pučkoškolsku razinu, što će s tobom biti? Vrtić? Mala škola? Jaslice? :cerek:

Jaslice, dakako. Stara Deme tezhi i naginje k jaslicam, ljudske fiziologije i dobi radi. :cerek:

[Sovann Maccha]

Usporedim li sa sъjьmъ (prefigirano jęti, sъ + jьmъ, onda očekujem sъnьmъ (sъnь + ьmъ, prefiks je usporedan s čestim vъnь) s metatezom, a korijeni su, dakako, isti (samo što je početno j- omaknuto, što je česta pojava), a drukčiji je prefiks.

Snoj se ne bi s tobom slozhil. Naime, on veli da je korien *s'm, shodno toj tvrdnji na jugu shtokavsko-csakavske Istre imamo metatezu u "sanjámu", docsim se na sjeveru Hrvatske mozhe csuti i "senjém". Zanimljivo je da navedenu riecs ne poznaju i shtokvaci. Kako bi objasnila glagol snimati nasuproti glagolu iznimati ? Povezljivo s' sъnь - vъnь ?!

[Coral Reef]

Nemoj biti tako osjetljiva. Pa nije ti doktorat u pitanju, pobogu. :p

Idemo dalje. Ma koliko se tebi onaj "zadatak" činio pučkoškolskim (evo, ja idem i korak dalje u pljuckanju po njemu), njegovo "rješenje" odnosno izgovor daje odgovor na pitanje u kojem je slučaju rieč o pridjevu, a u kojem o prilogu. Ako u izgovoru razlikuješ dugosilazni i dugouzlazni naglasak, a moram pretpostaviti da ih razlikuješ čim ovak reagiraš, i sama možeš po naglasku odrediti što je što. Dakle, što ti kaže naglašavanje?

Pardon ako je tako zazvučalo - ne vrijeđam se

Nisam iskazala nikakvu dilemu, pa mi ta pomoć s naglascima pri određivanju "što je što" nije potrebna... Hoću reći - jasno je što je što i bez toga, pa nisam baš vidjela smisao primjedbe...

Naglasci, slažem se, potvrđuju ono što je vidljivo na mnogo drugih načina. Ok - dugosilazni, dugouzlazni i primjer "Lijepo"... No da se ne pogubimo u diskusiji, samo da podsjetim odakle smo počeli:

Primjer je glasio"To je glupo" - s inicijalno postavljenim upitom može li se "glupo" shvatiti kao pridjev uz "to"... Tvrdim od početka da ne može... da je posrijedi prilog, odnosno prilog kao dio imenskog predikata. Vratimo se tome, pa uključimo i naglaske:

Razabire se da je posrijedi prilog ako hoćeš i iz naglaska (1), i iz relacija među riječima koje tvore subjekatsko-predikatsku vezu, odnosno famozni (sporeni) imenski predikat (2), i iz reda riječi (3) /uz eventualno, odnosno u nekoj drugoj frazi moguće sostantivizirano "to", mogao bi ići pridjev, ali bez glagolske kopule, naprosto bi bio "pridjenut" tome obliku/, i iz činjenice da je "glupo" u tom primjeru indeklinabilno (4)... Redundancija radi....

[Sovann Maccha]

Pardon ako je tako zazvučalo - ne vrijeđam se

Nisam iskazala nikakvu dilemu, pa mi ta pomoć s naglascima pri određivanju "što je što" nije potrebna... Hoću reći - jasno je što je što i bez toga, pa nisam baš vidjela smisao primjedbe...

Naglasci, slažem se, potvrđuju ono što je vidljivo na mnogo drugih načina. Ok - dugosilazni, dugouzlazni i primjer "Lijepo"... No da se ne pogubimo u diskusiji, samo da podsjetim odakle smo počeli:

Primjer je glasio"To je glupo" - s inicijalno postavljenim upitom može li se "glupo" shvatiti kao pridjev uz "to"... Tvrdim od početka da ne može... da je posrijedi prilog, odnosno prilog kao dio imenskog predikata. Vratimo se tome, pa uključimo i naglaske:

Razabire se da je posrijedi prilog ako hoćeš i iz naglaska (1), i iz relacija među riječima koje tvore subjekatsko-predikatsku vezu, odnosno famozni (sporeni) imenski predikat (2), i iz reda riječi (3) /uz eventualno, odnosno u nekoj drugoj frazi moguće sostantivizirano "to", mogao bi ići pridjev, ali bez glagolske kopule, naprosto bi bio "pridjenut" tome obliku/, i iz činjenice da je "glupo" u tom primjeru indeklinabilno (4)... Redundancija radi....

Docsim ja tvrdim da si u krivu, pacse u glibu osnovnoga neznanja do struka i domalo prjeko njega. :p Djeklo, ponovi si poglavlje o pridjevh i prilozih, eda bismo poslje nastavili s opisom "imenskoga predikata" (??) ! ;)

[Coral Reef]

Docsim ja tvrdim da si u krivu, pacse u glibu osnovnoga neznanja do struka i domalo prjeko njega. :p Djeklo, ponovi si poglavlje o pridjevh i prilozih, eda bismo poslje nastavili s opisom "imenskoga predikata" (??) ! ;)

zgodnog li društvanca ovdje
što drugo reći

[Sovann Maccha]

zgodnog li društvanca ovdje
što drugo reći

Reci da ti je znanje krhko kadano su pridjevi i prilozi u pitanju i namah chemo ti objasniti razliku tieh dvah pojmov. Njeshto mozhe biti slicsno, a opet ostati razlicsno. Svega navedenoga radi i dalje tvrdim da ne razumiesh shto su to prilozi i pridjevi.

[Didi]

Pardon ako je tako zazvučalo - ne vrijeđam se

Nisam iskazala nikakvu dilemu, pa mi ta pomoć s naglascima pri određivanju "što je što" nije potrebna... Hoću reći - jasno je što je što i bez toga, pa nisam baš vidjela smisao primjedbe...

Naglasci, slažem se, potvrđuju ono što je vidljivo na mnogo drugih načina. Ok - dugosilazni, dugouzlazni i primjer "Lijepo"... No da se ne pogubimo u diskusiji, samo da podsjetim odakle smo počeli:

Primjer je glasio"To je glupo" - s inicijalno postavljenim upitom može li se "glupo" shvatiti kao pridjev uz "to"... Tvrdim od početka da ne može... da je posrijedi prilog, odnosno prilog kao dio imenskog predikata. Vratimo se tome, pa uključimo i naglaske:

Razabire se da je posrijedi prilog ako hoćeš i iz naglaska (1), i iz relacija među riječima koje tvore subjekatsko-predikatsku vezu, odnosno famozni (sporeni) imenski predikat (2), i iz reda riječi (3) /uz eventualno, odnosno u nekoj drugoj frazi moguće sostantivizirano "to", mogao bi ići pridjev, ali bez glagolske kopule, naprosto bi bio "pridjenut" tome obliku/, i iz činjenice da je "glupo" u tom primjeru indeklinabilno (4)... Redundancija radi....Da puno ne petljamo. Ja u rečenici sedlo je lijepo riječ "lijepo" izgovaram s dugouzlaznim naglaskom, a isti takav naglasak izgovaram i u rečenici to je lijepo, dočim u rečenici to je lijepo rečeno u riječi "lijepo" izgovaram dugosilazni naglasak. Morat ćeš mi vjerovati na riječ da jako dobro razlikujem naglaske, a i bolje ti je ne osporavati moju ortoepiju, jer bi u protivnom mogla čuti duuuuuuugačku priču. Moguće i dosadnu.

[Coral Reef]

Reci da ti je znanje krhko kadano su pridjevi i prilozi u pitanju i namah chemo ti objasniti razliku tieh dvah pojmov. Njeshto mozhe biti slicsno, a opet ostati razlicsno. Svega navedenoga radi i dalje tvrdim da ne razumiesh shto su to prilozi i pridjevi.


bože mili kud sam zašo...

:bang:

[Sovann Maccha]

Da puno ne petljamo. Ja u rečenici sedlo je lijepo riječ "lijepo" izgovaram s dugouzlaznim naglaskom, a isti takav naglasak izgovaram i u rečenici to je lijepo, dočim u rečenici to je lijepo rečeno u riječi "lijepo" izgovaram dugosilazni naglasak. Morat ćeš mi vjerovati na riječ da jako dobro razlikujem naglaske, a i bolje ti je ne osporavati moju ortoepiju, jer bi u protivnom mogla čuti duuuuuuugačku priču. Moguće i dosadnu.

Sedlo je liepo. Liepo je predikatskí pridjev. To je liepo. I ovdje je liepo predikatskí pridjev, daklje pridjev. To je liepo izrecseno. Ovdje je pako liepo prilog. U svieh trih primjerih, bez csuvenoga naglasa, po skladnji i polozhaju jasno se razpoznaju dielovi rjecsenice. Russkí jezik niti ne rabi spone (kopule) u ovakovih jednostavnih rjecsenicah, a i inacse ne.

[Coral Reef]

Da puno ne petljamo. Ja u rečenici sedlo je lijepo riječ "lijepo" izgovaram s dugouzlaznim naglaskom, a isti takav naglasak izgovaram i u rečenici to je lijepo, dočim u rečenici to je lijepo rečeno u riječi "lijepo" izgovaram dugosilazni naglasak. Morat ćeš mi vjerovati na riječ da jako dobro razlikujem naglaske, a i bolje ti je ne osporavati moju ortoepiju, jer bi u protivnom mogla čuti duuuuuuugačku priču. Moguće i dosadnu.

hej, pa ovo je najsmješnija prijetnja koju sam čula, povezana s imputiranjem nakane da osporim tvoju ortoepiju, iako tu nakanu nisam iskazala

u ovom razgovoru s inim sugovornicima od kojih mi neki mirišu na klonove (nemam dokaza, just a feeling, dopustite - možda i pogrešan...)... imputiranja, skretanja s teme i sličnih postupaka.... nepregledno

ti samo ispričaj svoju dugu priču, ako tebi nije dosadna
za mene, please don't worry :cerek:

[Sovann Maccha]

bože mili kud sam zašo...

:bang:

Medh' znalk(inj)e ?! Bogme i istinabog, hvala Bogu i sviem svetcem/im !! ;)

[Sovann Maccha]

hej, pa ovo je najsmješnija prijetnja koju sam čula, povezana s imputiranjem nakane da osporim tvoju ortoepiju, iako tu nakanu nisam iskazala

u ovom razgovoru s inim sugovornicima od kojih mi neki mirišu na klonove (nemam dokaza, just a feeling, dopustite - možda i pogrešan...)... imputiranja, skretanja s teme i sličnih postupaka.... nepregledno

ti samo ispričaj svoju dugu priču, ako tebi nije dosadna
za mene, please don't worry :cerek:

Ovako, jamacsno Didi nije nicsija klonica, Abby isto nije, moje jelencse ni najmanje, docsim ja...hja, tko godi dvojil u moju "izvornost" sumnjajuchi na ino "klonstvo" u velikoj je zabludi. Naime, bjeh i odidhoh, svratih i opet chu izljesti - jakozhe Demi obicsaj jest. ;)

[Abyssus]

Snoj se ne bi s tobom slozhil. Naime, on veli da je korien *s'm, shodno toj tvrdnji na jugu shtokavsko-csakavske Istre imamo metatezu u "sanjámu", docsim se na sjeveru Hrvatske mozhe csuti i "senjém". Zanimljivo je da navedenu riecs ne poznaju i shtokvaci. Kako bi objasnila glagol snimati nasuproti glagolu iznimati ? Povezljivo s' sъnь - vъnь ?!

Ja sam apsolutno u pravu što se etimologije tiče i točka. :cerek:

Snimati je zasigurno sъnь + imati, kao i u prošloj tvorbi.

Iznimati me zeza, neka analogija vjerojatno prema snimati? Ili stezanje od negacije? Ili neki magični utjecaj nazalnog vokala iz svršenog vida? Ili utjecaj kalkiranja njemačkog? :D

[Sovann Maccha]

Ja sam apsolutno u pravu što se etimologije tiče i točka. :cerek:

Snimati je zasigurno sъnь + imati, kao i u prošloj tvorbi.

Iznimati me zeza, neka analogija vjerojatno prema snimati? Ili stezanje od negacije? Ili neki magični utjecaj nazalnog vokala iz svršenog vida? Ili utjecaj kalkiranja njemačkog? :D

Dobro, dobro, sâmo mi se ne mozi jidit', jedit' i jadit' !!! Odmah te csmokulivam - csmok, csmok. :cerek: A shto chemo s glagolom odnimati (csesto mieshanoga s' starijim u bugarskomu jeziku zhivuchim "otnemat") ?! :p

[Abyssus]

E, to je od negacije. :frajer: Vidi se i po naglasku.

[Dijete Cvijeća]

Uključujući i Debeljka? :D




Ne, pravilno je Debeljaka, bar kaj se kajkavskog jezika dotikavlje. :mig:

[Sovann Maccha]

E, to je od negacije. :frajer: Vidi se i po naglasku.

Moglo bi biti, ali nije jere bo bi tada glasilo "otnjamat'" sukladno nikanju u bugarskomu jeziku. :D

[Sovann Maccha]

Ne, pravilno je Debeljaka, bar kaj se kajkavskog jezika dotikavlje. :mig:

Jest, ti recsé i takajshe bé. ;)

[Dijete Cvijeća]

Jest, ti recsé i takajshe bé. ;)


Tak ti je u mom selu. :zubo:

[Dijete Cvijeća]

Ma ne dolazi u obzir, latvijski nije slavenski jezik, nema nepostojanog a.

Za kajkavska prezimena postoji dvostrukost, uglavnom nositelji odluče, ali treba to sve s nepostojanim e/a: Gupca, Vrapca, Nemca, Gopca i slično, osim u situacijama poput navedene da se baš ne poklapa s nekom imenicom i slično, ako to nositelj ne želi. Ja to sve fino sklanjam "po staroslavenski". :D Uključujući i Pevca.


Te dvostrukosti uglavnom su posljedica štokavske invazije :zubo: - štokavcima je teško skužit da je kajkavsko -ec zapravo njihovo -ac, pa tak možemo čuti i pročitati razne uhu i oku ugodne ljepote - Zagorecu, Ivanecu, Črnomerecu, Kumrovecu... Naravno, sličan problem imaju i kajkavci kad se radi o štokavskom -ac. No, problem s kajkavcima je taj kaj su ih "stoljećima" učili da je njihov govor ružan, nepravilan i seljački, a oni, tukasti kakvi već jesu, to su prihvatili i mnogi od njih svoja su prezimena počeli naglašavat i deklinirat "po književni" (a neki su ih čak i promijenili u "pravilno" :zubo: /-ac umjesto -ec/). Tak da mnogi kajkavci svoja prezimena u biti pogrešno naglašavaju i dekliniraju, jer izvorni je naglasak "seljački" - npr., u Canjuginom selu svi se prezivaju Canjuga, samo se on preziva Canjuga :zubo:. Moram priznat da i ja neka prezimena pogrešno dekliniram :o - primjer je bivši hadezetov GG Ratko Maček - ja govorim Mačeku, iako znam da u njegovom selu (a i šire) svi govore Mačku. :tuzni:


P.S.
Tek sad vidim da su mi primjeri većinom hadezetovski - slučajnost, časna izviđačka. :o

[jelenatop]

Ovako, jamacsno Didi nije nicsija klonica, Abby isto nije, moje jelencse ni najmanje, docsim ja...

:cerek::W
A deder ti meni, Demo, protumači kako ovo podebljano more bit'. Ne bi li trebalo pisati 'ni Aby nije' - ili bi to bio kakav dement-dijalekt?

[Dijete Cvijeća]

Eno ti Vrdoljaka. I Kobescaka. :cerek:


... Medenjaka, Zagorščaka, Hočurščaka, Hrženjaka, Pasternaka (joj, malo sam se zaigrala :no: ). :zubo:


P.S.
Čemu srčeka - voliš vodenpolo ili...?! :D

[deep in the sun]

Ne samo Turci, to je realno shvaćanje: "Deus sive natura".


nisam mislila na deus sive natura, nego na deus sive čudovište.

u mobyju dicku gledajući u lice boga, gleda se u lice čudovišta.
(ne u estetsko-kozmetičkom smislu).

[Shain]

nisam mislila na deus sive natura, nego na deus sive čudovište

To se svodi na zajednički nazivnik, čudovište je samo metafora nečega (uostalom kao i veći dio leksika).

[Didi]

hej, pa ovo je najsmješnija prijetnja koju sam čula, povezana s imputiranjem nakane da osporim tvoju ortoepiju, iako tu nakanu nisam iskazala

u ovom razgovoru s inim sugovornicima od kojih mi neki mirišu na klonove (nemam dokaza, just a feeling, dopustite - možda i pogrešan...)... imputiranja, skretanja s teme i sličnih postupaka.... nepregledno

ti samo ispričaj svoju dugu priču, ako tebi nije dosadna
za mene, please don't worry :cerek:Ako itko ovdje skreće s teme, onda si to ti. Teško je priznati da si se zabunila, eufemistički rečeno, pa se skrivaš iza gomile nasumce nabacanih termina. Molim, tvoje pravo. No, bilo bi lijepo i da nas, ako ti naše društvo ne odgovara, ostaviš na miru.

Drago mi je da sam te uspjela zabaviti. :w

[colbert]

... Medenjaka, Zagorščaka, Hočurščaka, Hrženjaka, Pasternaka (joj, malo sam se zaigrala :no: ). :zubo:


P.S.
Čemu srčeka - voliš vodenpolo ili...?! :D

Ma u biti, smijala sam se sama sebi otkud mi je Kobescak pal na pamet, ne znam ni kak zgleda covjek (u licu, jel, pretpostavljam da ima mrak tijelo, hehe)...

[prepreka]

bog svima...zanima me što je ispravno,,mislim što spada u standardni hrv.jezik pola osam ili sedam i pol?

[Abyssus]

19.30.

[Didi]

19.30.U 7.30 još spavaš, hoćeš reći, pa se to ne računa. :cerek:

[Abyssus]

Ja se ovih dana dižem u 12.30. :D

Sve jednoznamenkasto nehumano je.

[prepreka]

ustvari zanima me ovaj oblik sa pola,,,,znači,,pola osam, ili pola deset ako je rano:-)

[Didi]

bog svima...zanima me što je ispravno,,mislim što spada u standardni hrv.jezik pola osam ili sedam i pol?Abby ti je odgovorila što se tiče standarda, a u pogledu razgovorne razine, stvari stoje tako da se u unutrašnjosti češće čuje pola osam, a na obali sedam i pol.

[prepreka]

znači ovaj oblik ne dolazi ni pod razno u pisanom obliku u stand.jeziku?

[prepreka]

imali smo rasparavu sinoć o tome u jednom društvu i ja sam se držala toga da je ovo pola osam razgovorni jezik,,,,a sedam i pol standardni,,,,nemam sad pri ruci neke gramatike,pa se sjetih vas da upitam za savjet:mig:

[cosanostra]

Ne znam koje kamo spada, al znam da se na jugu čuje 7 i po (s naglaskom na i), a na sjeveru pol 8. Slavonce sam čul miješano da govore. :D
Inače, na televiziji čujem 7 i pol ILI pola 8. Ovo ipo mi nikak ne paše. Nikam. :rofl: :s

[deep in the sun]

jel stanovnik klagenfurta klagenfurtčanin?

[Shain]

@ Jelenatop



Pravopis AS ima zanimljivu razliku:
1. ne-Talijan - osoba koja ne pripada talijanskoj naciji
2. netalijan - osoba koja se ne ponaša talijanski.

Pravopis BMM ("Matičin") također ima oba ova načina pisanja, samo što ne propisuje razliku u značenju.

Razlikovanje iz pravopisa AS može izgledati nevažno zato što su se autori diskretno, eufemistički izrazili ("ne ponaša se"). Zapravo, drugi način pisanja (netalijan) označuje osobu koja ne pokazuje svoje talijanstvo, koja nema talijanske nacionalne osjećaje.

Tu se vidi bitna semantička razlika a ona se može izraziti i pravopisno.

U pravopisu BFM ta razlika nije evidentirana, u njemu je samo netalijan (a u pravopisu koji mu je prethodio određivalo se samo Netalijan).

[jelenatop]

Pravopis BMM ("Matičin") također ima oba ova načina pisanja, samo što ne propisuje razliku u značenju.

Razlikovanje iz pravopisa AS može izgledati nevažno zato što su se autori diskretno, eufemistički izrazili ("ne ponaša se"). Zapravo, drugi način pisanja (netalijan) označuje osobu koja ne pokazuje svoje talijanstvo, koja nema talijanske nacionalne osjećaje.

Tu se vidi bitna semantička razlika a ona se može izraziti i pravopisno.

U pravopisu BFM ta razlika nije evidentirana, u njemu je samo netalijan (a u pravopisu koji mu je prethodio određivalo se samo Netalijan).

Ponešto slično tomu, Matica pravi razliku i između nečovjek i ne-čovjek (iako ovdje, je li, nema problema s malim - velikim slovom), pa kaže: 'prefiks ne- kad se posebno želi iskazati suprotnost između osnovne riječi i riječi s tako pisanim prefiksom'... osim što nije navedeno o kakvoj je to razlici riječ (iako je prilično jasno).
Prema ovom što navodiš, meni bi onda trebala verzija s crticom.

[Shain]

Što je s nerusima? Je li tako dobro - malo slovo? Slično: Znam da je 'polu' vezani leksički morfem, no kako ga upotrijebiti u ovom slučaju: 'Ona je polu-Jakutkinja?' Malim slovom, sve zajedno, polujakutkinja? Ili velikim, pa sve zajedno?

Sličan je odnos i kod riječi tipa polu-Jakutkinja i polujakutkinja, prva bi mogla biti iz mješovitoga braka a drugoj su oba roditelja Jakuti, ali ona samo "napola" čuva i obdržava jakutske narodne običaje. O mogućnosti oba pisanja ima u pravopisu BMM na str. 146. (ali ne govore o značenjskoj razlici). I pisanje Polujakutkinja nije posve bez logike.

Kod riječi nečovjek, nemajka, nebrat značenje je pomaknuto - te riječi znače: loš čovjek, loša majka, loš brat, a ne negaciju čovjeka, majke, brata. - Ako se izražava da netko ili nešto nije čovjek, majka, brat piše se s crticom. Toga ima u filozofskoj terminologiji kad se osjeća potreba za nedvosmislenom negacijom (ne-biće, ne-bitak).

[Abyssus]

jel stanovnik klagenfurta klagenfurtčanin?

Celovčanin. :zubo:

Po svim zakonima, trebalo bi ispasti "Klagenfurtčanin > Klagenfurtštanin > Klagenfurštanin", ali sumnjam da bi itko tako pisao. A ni s ispadanjem ovoga "t" kao "Klagenfurčani". Najbolje tako kako si i napisala, čisto jasnoće radi.

[colbert]

Celovčanin. :zubo:

Po svim zakonima, trebalo bi ispasti "Klagenfurtčanin > Klagenfurtštanin > Klagenfurštanin", ali sumnjam da bi itko tako pisao. A ni s ispadanjem ovoga "t" kao "Klagenfurčani". Najbolje tako kako si i napisala, čisto jasnoće radi.

A zasto ne moze Klagenfurcani s mekim c, kao Splicani?

[Abyssus]

Zato što je nakaradno. :D

Ma stvar tvorbe, ovisi o sufiksu. Ako se doda -janin, onda može, ali pobogu, fuj. :D

Mislim da je "stanovnici Klagenfurta" daleko najprihvatljivije rješenje. :D

[colbert]

Zato što je nakaradno. :D

Ma stvar tvorbe, ovisi o sufiksu. Ako se doda -janin, onda može, ali pobogu, fuj. :D

Mislim da je "stanovnici Klagenfurta" daleko najprihvatljivije rješenje. :D

Mene ne sokira! :)

[jelenatop]

Evo novih.
1. Koja je zapravo razlika između 'strastan' i 'strastven'? Gledam u Aniću i na HJP-u istu definiciju, ali razlike su mi presitne da ih ne bih smatrala istoznačnicama.
2. Može li se umjesto 'po imenu' zamijeniti sa 'imenom' (Čovjek po imenu/imenom Ivan')? U sintagmi 'imenom i prezimenom' to mi stoji, ali u ovom slučaju i ne baš.
3. Ne volim baš one konstrukcije gdje se umjesto 'koji' koristi 'što' ('Auto koji -> što ga je vidio'), no znam da se prihvaća (i u standardnom književnom hrvatskom?). Vrijedi li isto kad je riječ o osobi ('Čovjek ŠTO ga je vidio')? To mi već vuče na nešto daleko od standarda.
4. Vidim u rječniku 'grižnja' = GRIŽA savjesti, krivnja. Znači li to da je 'GRIŽNJA savjesti' nepravilno, i da se može koristiti isključivo samostalno, ili zamijeniti drugim dvjema navedenima?
5. 'mango' je muškog roda, N mn. jest 'manga'. Koji se nastavak rabi kad ispred te imenice u množini stavimo, npr., redni broj (a da se ne poslužimo 'jeftinim' trikom i kažemo, recimo, 'PRVI PLODOVI manga')? Ili tornada. Prva manga, prva tornada? Kako ako je rod muški? Da je srednji (kao, recimo, udo :cerek:), bilo bi mi jasno, ali ovako nikako ne mogu naći logiku.
6. Mislim da se o ovom pisalo, ali uz svu dobru volju, ne mogu naći. 'Ujesen' (dakle, pisano zajedno) znači 'u jesensko vrijeme, kad je jesen', no u sljedećoj bi se rečenici to trebalo pisati odvojeno, zar ne: 'Ljeto će provesti s ocem, ali u jesen će se vratiti ovamo.' Sljedeću ('Ujesen ga je naučila čitati'), pak, valja preoblikovati i napisati 'Te ga je jeseni naučila čitati'. Ne?
7. 'Moj posjet njegovoj bambouserie' (to zadnje, što god da značilo, pisano je u kurzivu, je l') - kakav bi se nastavak na tu riječ trebao staviti, ako ikakav? Rekla bih da se nekako već mora sklanjati, ali sve mi je nakaradno.

[Abyssus]

Evo novih.
1. Koja je zapravo razlika između 'strastan' i 'strastven'? Gledam u Aniću i na HJP-u istu definiciju, ali razlike su mi presitne da ih ne bih smatrala istoznačnicama.
Strastan ("koji je nošen strašću u djelovanju i stvaranju; koji je strasnik") i strastven ("koji je prožet strašću") - recimo "strasna je filatelistica" znači da je strast pokreće da skuplja markice, a "strastvena je filatelistica" znači da je puna strasti prema njima, što ne znači da će ih nastaviti skupljati i slično, nekako ima više konotacije trenutnosti. Mislim, razlika postoji u svakom slučaju, ali da je minorna - pa i jest.



2. Može li se umjesto 'po imenu' zamijeniti sa 'imenom' (Čovjek po imenu/imenom Ivan')? U sintagmi 'imenom i prezimenom' to mi stoji, ali u ovom slučaju i ne baš.
A baš i nije neka odlika suvremenog hrvatskog, takve su konstrukcije uglavnom u starijoj literaturi.



3. Ne volim baš one konstrukcije gdje se umjesto 'koji' koristi 'što' ('Auto koji -> što ga je vidio'), no znam da se prihvaća (i u standardnom književnom hrvatskom?). Vrijedi li isto kad je riječ o osobi ('Čovjek ŠTO ga je vidio')? To mi već vuče na nešto daleko od standarda.
Vrijedi... Zašto te vuče, zato što se što kao zamjenica rabi za neživo? E, ali to nije ovdje slučaj, tu je veznik. :mig: Ako se što može zamijeniti s koji, radi se o vezniku, a ne o zamjenici. I onda je sve dopušteno, jer veznik se ne obazire na rod, spol i slično, a zamjenica je sklonjiva.

Primjerice, što kao zamjenica (vidi se da je sklonjiva i nezamjenjiva relativizatorom koji):
Rekao je što je vidio.
Rekao je čega smo se nagledali.
Rekao je čemu smo se nadali.
itd.


4. Vidim u rječniku 'grižnja' = GRIŽA savjesti, krivnja. Znači li to da je 'GRIŽNJA savjesti' nepravilno, i da se može koristiti isključivo samostalno, ili zamijeniti drugim dvjema navedenima?
Ma de, griža je dizenterija. A grižnja savjesti može se smatrati i frazemom, a to se ne dira.



5. 'mango' je muškog roda, N mn. jest 'manga'. Koji se nastavak rabi kad ispred te imenice u množini stavimo, npr., redni broj (a da se ne poslužimo 'jeftinim' trikom i kažemo, recimo, 'PRVI PLODOVI manga')? Ili tornada. Prva manga, prva tornada? Kako ako je rod muški? Da je srednji (kao, recimo, udo :cerek:), bilo bi mi jasno, ali ovako nikako ne mogu naći logiku.
Kao kasino - u jednini muškog, u množini srednjeg roda. Jbg, gadno zvuči, ali sve neživo u množini postaje srednjeg roda...



6. Mislim da se o ovom pisalo, ali uz svu dobru volju, ne mogu naći. 'Ujesen' (dakle, pisano zajedno) znači 'u jesensko vrijeme, kad je jesen', no u sljedećoj bi se rečenici to trebalo pisati odvojeno, zar ne: 'Ljeto će provesti s ocem, ali u jesen će se vratiti ovamo.' Sljedeću ('Ujesen ga je naučila čitati'), pak, valja preoblikovati i napisati 'Te ga je jeseni naučila čitati'. Ne?
Ne... Pa to je prilog u značenju "u jesensko doba". Sve zajedno... Premda bi za drugu rečenicu bolje odgovarao jesenas.



7. 'Moj posjet njegovoj bambouserie' (to zadnje, što god da značilo, pisano je u kurzivu, je l') - kakav bi se nastavak na tu riječ trebao staviti, ako ikakav? Rekla bih da se nekako već mora sklanjati, ali sve mi je nakaradno.
Bambouseraie, vrt s pogodi kakvim biljem. :D Ne sklanjaš ako je u kurzivu ili pohrvati u bambuseriju. :D Zapravo, tvorbeno, najbolje bambusište.

[Didi]

1. Po mojem sudu, to ovisi o kontekstu, ali mi se ne da tražiti primjere. Ako ti nešto smisliš, napiši. Šonjin rječnik, koji je ipak nešto relevantniji za standard od Anićevog, uz natuknicu strastan stavlja strelicu i upućuje na strastven. Ako se javi Abby i pogleda u Plavac, bit ćemo pametniji.

2. Može.

3. Alternacija koji / što stilistički je vrlo zgodna da se izbjegne ponavljanje. No, Jonke je umro, a danas se više pažnje posvećuje drugim aspektima. Što ga / što je (ju) može se odnositi i na živo i na neživo.

4. Može i grizodušje. No, ako već upotrebljavaš perifrazu, premda može i jedno i drugo, osobno bih se radije odlučila za grižnju, jer u mojem misaonom sustavu griža znači neku vrstu proljeva. Inače, Jonke (opet on!) negdje potkraj prijevoda Dobrog vojaka Švejka ima fusnotu u kojoj kaže da po njegovom mišljenju savjest čovjeka ždere, a ne grize.

5. Zapravo, ne znam dogovor, ali mogu naglas razmišljati. Ako je N. pl. "manga", što ne znam, jer mi se ne da provjeravati, onda više nemamo posla s muškim, nego sa srednjim rodom, to jest - imenica je heterogeneum. A prema usporedbi s udom, mogli bi biti i mangovi. :cerek:

6. Ja bih u prvoj rečenici ujesen napisala zajedno, a drugu kako si rekla: te ga je jeseni...

7. Mislim da nije bambouserie, nego bambouseraie, ali bi trebalo pitati Francuze na onoj njihovoj temi. Kako god bilo, nema nastavka. Ponaša se kao i francuska vlastita ženska imena na -ie - Marie, Sylvie.

[Didi]

Abby, ubuduće, molim te, najavi da si tu pa da ne moram ja pisati. :D No, dobro, ovako će imati dva mišljenja.

[jelenatop]

Abby, ubuduće, molim te, najavi da si tu pa da ne moram ja pisati. :D No, dobro, ovako će imati dva mišljenja.
:D Meni odgovara.


Inače, Jonke (opet on!) negdje potkraj prijevoda Dobrog vojaka Švejka ima fusnotu u kojoj kaže da po njegovom mišljenju savjest čovjeka ždere, a ne grize.

Žderanje savjesti? :D Može.
Inače, ja bih to prva trebala znati, budući da sam studirala bohemistiku, no ipak - valjda se pogrešno sjećam (davno je to bilo), no nije li službeni prijevod 'Doživljaji dobrog VOJNIKA Švejka...'?


Vrijedi... Zašto te vuče, zato što se što kao zamjenica rabi za neživo?
Da, zato, ali sada razumijem, kad si tako lijepo objasnila. :)


Ne... Pa to je prilog u značenju "u jesensko doba". Sve zajedno... Premda bi za drugu rečenicu bolje odgovarao jesenas.
No pa da, 'u jesensko doba' - to implicira nekakvu općenitost, a ne jednu određenu jesen (što meni treba u donjem primjeru), ne? Slično kao 'Ljeti idem na more' (svakog ljeta, općenito) i 'Na ljeto idem/ću ići u Nizozemsku' (ovog, sljedećeg ljeta) - zar ne?



Bambouseraie, vrt s pogodi kakvim biljem. :D Ne sklanjaš ako je u kurzivu ili pohrvati u bambuseriju. :D Zapravo, tvorbeno, najbolje bambusište.
Začinskim? :D
Uf, kod mene u prijevodu nema ovog zadnjeg 'a' (koji nema veze s nastavkom) - bi li ti to onda ispravila (original, je li, nemam, pa ne znam je li i u njemu pogrešno napisano/prepisano), kad bi lektorirala knjigu?

Kad smo kod toga, imam još jedno pitanje, ponešto drugačije prirode od ovih ostalih...
Kod lektoriranja knjige (kad je riječ o prijevodu, da istaknem odmah)... Hm, ovako: Nisam sigurna trebam li ispravljati stvari tipa položaj enklitika, upotrebu 'tamo' gdje treba 'ondje', te 'kasnije' gdje treba 'poslije' i slično u DIJALOZIMA. Jest riječ o upravnom govoru, pa stoga i većem odmaku od književnog jezika, češćoj uporabi svakodnevnog, razgovornog jezika, kolokvijalizama, no stvar je u tome što (neki) prevoditelji ni inače nisu svjesni tih pravila (dakle, ni u neupravnom govoru), tako da to često nema veze s govornim jezikom, nego s općenitim neznanjem prevoditelja/-ica. Dakle, pitanje - biste li se vi u takvim slučajevima držali pravila ili ipak bili malo fleksibilniji... Ili pak prema nahođenju, pokušali iz koteksta odrediti bi li taj i taj lik govorio kolokvijalnije ili se držao određenih jezičnih pravila? Gdje bi uopće bila 'granica', ako se uopće može odgovoriti na to pitanje?
Možda blesavo pitanje (ili čak nedovoljno jasno), ali sve češće u zadnje vrijeme s tim imam problema.

[Abyssus]

no nije li službeni prijevod 'Doživljaji dobrog VOJNIKA Švejka...'?
Stariji je prijevod s bohemizmom vojak...



No pa da, 'u jesensko doba' - to implicira nekakvu općenitost, a ne jednu određenu jesen (što meni treba u donjem primjeru), ne? Slično kao 'Ljeti idem na more' (svakog ljeta, općenito) i 'Na ljeto idem/ću ići u Nizozemsku' (ovog, sljedećeg ljeta) - zar ne?
A nisam ni skužila ovu drugu, rekoh jesenas za onu u zagradama. Za ovu drugu na jesen.



Uf, kod mene u prijevodu nema ovog zadnjeg 'a' (koji nema veze s nastavkom) - bi li ti to onda ispravila (original, je li, nemam, pa ne znam je li i u njemu pogrešno napisano/prepisano), kad bi lektorirala knjigu?
Ja bih.



Možda blesavo pitanje (ili čak nedovoljno jasno), ali sve češće u zadnje vrijeme s tim imam problema.
A ako se neke stvari poštuju, onda ispada sve samo ne kao dijalog. :D Pokušaj naći neku mjeru, može to i izgledati kolokvijalno i biti pravilno ako se fino iskombinira.

[Didi]

Najprije da riješimo bambuse. Kao lektor, ne bih ništa ispravljala, nego bih upozorila urednika na eventualnu pogrešku. Njegov je posao da to provjerava. I njegova odgovornost. Samo što se obično svi okome na prevodioca i lektora. :rolleyes:

A sada, o enklitikama. Kao prevoditeljica, i ja s enklitikama muku mučim, ali ne na ovaj način kako ti opisuješ, nego upravo obratno: Wackernagel pa Wackernagel. Što onda neobično zvuči u ljubićima i krimićima, a o dijalogu da se i ne govori. Tako da samu sebe, koliko god mogu, dresiram pa pišem rečenice kakve inače ne bih ni u snu napisala, to jest prilijepim enklitiku na drugo moguće mjesto u rečenici - strpam je u drugu ritmičku grupu. Što se tiče dijaloga, tu sam razvila, recimo, ovakvu strategiju: u deskripcijama njegov (njezin, njihov) i sve posvojne pridjeve dekliniram kao neodređeni lik, a u dijalozima kao određeni. Isto se odnosi i na kakav, takav i slično. Sintagme kao ime i prezime ili posvojna zamjenica i imenica na početku rečenice često tretiram kao izgovornu cjelinu. Ima još toga, sitnih, gotovo neprimjetnih "štoseva" koji stvaraju dojam govornog jezika, bez prevelikog odstupanja od pravila. I svađam se s lektorima kad mi po tome prčkaju.

Sad sam vidjela još i ovo:upotrebu 'tamo' gdje treba 'ondje'To ne, to nikako ne! Odnos govornik-sugovornik-netko treći ne dam narušavati.

[jelenatop]

Hvala na savjetima.
Evo i zadnja tura...
1. Idem odmah primjerom: pisalo bi se (pritom mislim na položaj enklitike) 'John Smith otišao je...' I OK, to sam, falaisusu, usvojila. No kad imamo ime poput Sang-Duan, ono se 'tretira' kao 'jednočlano', pa se piše 'Sang-Duan je otišla...' Zar ne?
2. Padeži/rekcija: Pisalo bi se 'Živim u gradu Zagrebu', ali, s druge strane, 'u selu Velika Stijena' ili 'u predgrađu Sesvete' (a ne 'Velikoj Stijeni' i 'Sesvetama') - ne? Zašto?
3. Ako unutar glavnih (hajdemo reći dvostrukih) navodnika imamo još jedne (jednostruke), kakvi navodnici idu ako unutar glavnih imamo samo jednu riječ pod navodnicima, tj. ako se ne radi o dvostrukom upravnom govoru (npr. ''Riječ ''ravnoteža'' pogrešno je upotrijebljena'', rekao je.)? Dvostruki?
4. Ako se originalno ime knjige (npr.) navodi u kurzivu, i odmah se zatim u zagradi navodi prijevod naziva knjige, pišemo li i prijevod u kurzivu? Ili u navodnicima? Npr. The Innocent Anthropologist (Nevini antropolog)...
5. Kako biste sklanjali Grateful Dead - 'koncert Grateful Deada'?!
5. b) Ako grupa ima 'The' u naslovu, tipa The Clash, ostavlja li se to 'The' u prijevodu, recimo u ovakvom primjeru 'Pjesma the Clasha' - ili nije nužno?

Fenks.

[Armadillo]

Hvala na savjetima.
Evo i zadnja tura...
1. Idem odmah primjerom: pisalo bi se (pritom mislim na položaj enklitike) 'John Smith otišao je...' I OK, to sam, falaisusu, usvojila. No kad imamo ime poput Sang-Duan, ono se 'tretira' kao 'jednočlano', pa se piše 'Sang-Duan je otišla...' Zar ne?
2. Padeži/rekcija: Pisalo bi se 'Živim u gradu Zagrebu', ali, s druge strane, 'u selu Velika Stijena' ili 'u predgrađu Sesvete' (a ne 'Velikoj Stijeni' i 'Sesvetama') - ne? Zašto?
3. Ako unutar glavnih (hajdemo reći dvostrukih) navodnika imamo još jedne (jednostruke), kakvi navodnici idu ako unutar glavnih imamo samo jednu riječ pod navodnicima, tj. ako se ne radi o dvostrukom upravnom govoru (npr. ''Riječ ''ravnoteža'' pogrešno je upotrijebljena'', rekao je.)? Dvostruki?
4. Ako se originalno ime knjige (npr.) navodi u kurzivu, i odmah se zatim u zagradi navodi prijevod naziva knjige, pišemo li i prijevod u kurzivu? Ili u navodnicima? Npr. The Innocent Anthropologist (Nevini antropolog)...
5. Kako biste sklanjali Grateful Dead - 'koncert Grateful Deada'?!
5. b) Ako grupa ima 'The' u naslovu, tipa The Clash, ostavlja li se to 'The' u prijevodu, recimo u ovakvom primjeru 'Pjesma the Clasha' - ili nije nužno?

1. Aha.
2. grad Zagreb je više sintagma, skoro ka Grad Zagreb :)
3. Zašto ne opet jednostruki?
4. Mislim da bi pisanje (samo) u kurzivu navelo na zaključak e je to sastavni dio naslova, a ne prijevod. Ja bih uz kurziv doda i navodnike, jednostruke :)
5. Bez "The", to se mnim ne prevodi :). A, za Grateful Dead, ka i neki drugi (druge :) ) ođe, pisa bih "koncert grupe Grateful Dead". Da ne mrsim... više nego jest :)

[Abyssus]

Jeleno, doista mi se ne da sad tipkati, sutra ću...

[Abyssus]

Hvala na savjetima.
Evo i zadnja tura...
1. Idem odmah primjerom: pisalo bi se (pritom mislim na položaj enklitike) 'John Smith otišao je...' I OK, to sam, falaisusu, usvojila. No kad imamo ime poput Sang-Duan, ono se 'tretira' kao 'jednočlano', pa se piše 'Sang-Duan je otišla...' Zar ne?
Svojedobno se sa stitchom kačih oko toga. On se slaže s tobom, ja ne. :D Naime, u navedenu imenu svakako, s obzirom na porijeklo, imamo više naglasaka. A ako je pak naše, opet je ista stvar (Ana-Marija npr.). I mislim da rijetki to izgovaraju kao jednu naglasnu cjelinu.



2. Padeži/rekcija: Pisalo bi se 'Živim u gradu Zagrebu', ali, s druge strane, 'u selu Velika Stijena' ili 'u predgrađu Sesvete' (a ne 'Velikoj Stijeni' i 'Sesvetama') - ne? Zašto?
Zato što prvi imenski član sintagme oslobađa drugi od padežne okovanosti, sročimo to tako. To je posebice često u vokativnim sintagmama pa imamo i "Poštovani profesore Damjanović" umj. (...) "Damjanoviću", onda apozicija zapravo biva nesročna isto kao u situacijama poput "Bili smo u hotelu "Dubrovnik" i slično. Ovo s gradom Zagrebom već je ustaljeno, ali recimo "Živim u naselju Zagrebu" već bi bilo "neprirodnije". Ja se ne dam i sve sklanjam. :D



3. Ako unutar glavnih (hajdemo reći dvostrukih) navodnika imamo još jedne (jednostruke), kakvi navodnici idu ako unutar glavnih imamo samo jednu riječ pod navodnicima, tj. ako se ne radi o dvostrukom upravnom govoru (npr. ''Riječ ''ravnoteža'' pogrešno je upotrijebljena'', rekao je.)? Dvostruki?
Pa jednostruki, u čemu je problem?



4. Ako se originalno ime knjige (npr.) navodi u kurzivu, i odmah se zatim u zagradi navodi prijevod naziva knjige, pišemo li i prijevod u kurzivu? Ili u navodnicima? Npr. The Innocent Anthropologist (Nevini antropolog)...
A ovo baš i nije neko jezično pitanje. :D Ja bih radije u navodnicima.



5. Kako biste sklanjali Grateful Dead - 'koncert Grateful Deada'?!
Aha.



5. b) Ako grupa ima 'The' u naslovu, tipa The Clash, ostavlja li se to 'The' u prijevodu, recimo u ovakvom primjeru 'Pjesma the Clasha' - ili nije nužno?
Ja bih ili "pjesma grupe The Rolling Stones" ili "pjesma Rolling Stonesa" (ne volim baš The Clash :D).

[Armadillo]

Ko bi s ženama izaša na kraj! :mig:

[jelenatop]

Svojedobno se sa stitchom kačih oko toga. On se slaže s tobom, ja ne. :D Naime, u navedenu imenu svakako, s obzirom na porijeklo, imamo više naglasaka. A ako je pak naše, opet je ista stvar (Ana-Marija npr.). I mislim da rijetki to izgovaraju kao jednu naglasnu cjelinu.
Kažeš da ima veze upravo i samo s naglasnim cjelinama? OK, ima smisla, ali ipak si ne mogu zamisliti da napišem (a još manje kažem) 'Ana-Marija otišla je...' Meni je to nekako... erm... jedan 'član'.


Zato što prvi imenski član sintagme oslobađa drugi od padežne okovanosti, sročimo to tako.
Da, to mi je logično, samo sam pomislila da u slučaju s gradom (Zagrebom) postoji neki drugi razlog osim prozaične i proizvoljne ustaljenosti. No dobro, uzet ću to zdravo za gotovo kao vozačku dozvolu i Svetu Stolicu.


Pa jednostruki, u čemu je problem?

Mislila sam da se jednostruki možda stavljaju jedino kad imamo upravni govor unutar upravnog govora.


A ovo baš i nije neko jezično pitanje. :D Ja bih radije u navodnicima.
Jest kad lektoriraš. :mig:
Govno, sad sve moram ispravljati. Nadam se da si u pravu.


Ja bih ili "pjesma grupe The Rolling Stones" ili "pjesma Rolling Stonesa" (ne volim baš The Clash :D).
Uf, a Stonese da?!?! Bljak.

[Abyssus]

Kažeš da ima veze upravo i samo s naglasnim cjelinama? OK, ima smisla, ali ipak si ne mogu zamisliti da napišem (a još manje kažem) 'Ana-Marija otišla je...' Meni je to nekako... erm... jedan 'član'.
Pa cijela poanta Wackernagelova pravila i jest naglasna cjelina. Enklitika teži položaju nakon prve naglašene cjeline.



Nadam se da si u pravu.
Je, pa čuj, ti bi trebala svoj posao znati, ne? :raspa:


Uf, a Stonese da?!?! Bljak.
Nema dobre glazbe unazad 20 godina. :D

[Didi]

Vas ste dvije (evotiganaiopetvakernagel!) već sve riješile pa meni ostaju samo dvije dopunice.

Prvo. (The) Rolling Stones i (The) Clash nisu isti problem. Pjesma Rolling Stonesa, da, jer je naziv dvočlan pa normalno dolazi posvojni genitiv, ali pjesma Clasha jednostavno zvuči grozno, a Clashova pjesma, to je glupost. Ja bih pisala sastav The Clash sve dok ne postane dosadno.

Drugo. Nije mi jasno ovo s naslovom u originalu i prijevodom. U bibliografijama i bilješkama običaj je da se navodi strani naslov ako knjiga nije prevedena kod nas, a ako jest, onda naslov u prijevodu. Za slučaj da je važno u tekstu navesti obje varijante (premda ne vidim zašto), dovoljno bi bilo samo jednom navesti oboje. Sve drugo vizuelno opterećuje tekst.

[Abyssus]

A vizualno? :zubo:

[Didi]

A vizualno? :zubo:Uvjeri me da smo pridjev preuzeli iz latinskog, a ne iz francuskog pa može i vizualno.

[Abyssus]

Da, poznate su stoljetne hrvatsko-francuske veze, za razliku od mizernih latinskih. :D

[mrak_694]

Za jedno vas objašnjenje molim: riječ poprilično. Je li ona ispravna? Po meni je to apsolutno najružnija riječ u hrvatskom jeziku, i ne mogu prihvatiti da je ona pravilna. Utješite me i recite mi da sam u pravu...

[Lutijena]

riječ popriličnoKoliko ja znam,rec je ispravna.

[Sovann Maccha]

Za jedno vas objašnjenje molim: riječ poprilično. Je li ona ispravna? Po meni je to apsolutno najružnija riječ u hrvatskom jeziku, i ne mogu prihvatiti da je ona pravilna. Utješite me i recite mi da sam u pravu...

Ne vidim nishtore neobicsno u njoj. Tvorba je po+pri+lik+no -> poprilicsno. Mozhe biti pridjev i prilog ovisno o surjecsju. Kakono prilog mozhesh ju odmieniti s "dobrahno", "prilicsno", "znatno" i "doshto". Meni je svakako ruzhnije slushati grcsshtinu "kamata" namjesto hrvatske istoznacsnice. :mig:

[Didi]

Meni je svakako ruzhnije slushati grcsshtinu "kamata" namjesto hrvatske istoznacsnice. :mig:A ta bi bila? Za kamatos znam značenja "zarada, dobitak, trud", ali ništa što bi u potpunosti odgovaralo riječi kamata. Postotni dobitak? ;)

[Didi]

Da, poznate su stoljetne hrvatsko-francuske veze, za razliku od mizernih latinskih. :DKao da je vremenski rok presudan kriterij. S Englezima smo imali još manje veza pa nam je jezik zatrpan engleštinom.

Ako imaš mogućnost provjeriti kada je riječ vizuelan / vizualan ušla u hrvatski, to će nam dati odgovor. Meni je pri ruci samo AR, a u njemu nema te natuknice.

[kerempuh]

Koliko ja znam,rec je ispravna.

a tko tebe kaj pita, kao da ti znaš hrvatski :rolleyes:

[jelenatop]

Ja bih pisala sastav The Clash sve dok ne postane dosadno.

Opet izvlačenje na jeftin trik. :D
OK, može, ali što kad postane dosadno? Jer imam ih otprilike 50 (ne (The) Clasha i Rolling Stonesa, ali to nije ni važno), tako da nekako mislim da ne može ne postati dosadno, nakon nekog vremena.
I usput, ne more 'grupa' umjesto 'sastav'?!


Drugo. Nije mi jasno ovo s naslovom u originalu i prijevodom. U bibliografijama i bilješkama običaj je da se navodi strani naslov ako knjiga nije prevedena kod nas, a ako jest, onda naslov u prijevodu. Za slučaj da je važno u tekstu navesti obje varijante (premda ne vidim zašto), dovoljno bi bilo samo jednom navesti oboje. Sve drugo vizuelno opterećuje tekst.

Istina. Nema potrebe. Sad sam razgovarala s urednikom, ali 'dogovor' je drugačiji: prevoditeljica je naslove navodila u originalu i onda ih u zagradama prevodila na hrvatski, ali te knjige/časopisi ili uopće nisu prevedeni u nas ili ih je ona doslovno prevodila (dakle, prethodno nije provjerila službeni prijevod djela, ako postoji), tako da mislim(o) da je najpametnije jednostavno brisati hrvatske prijevode i navesti samo originalni engleski. Kako ti to zvuči?
Usput, ako ikad bude potrebno ostaviti oba naziva (izvorni i prevedeni), bi li ti taj prevedeni onda također pisala u kurzivu ili, kao Aby, ipak samo stavila u navodnike?

I... kako vam zvuče sljedeće riječi: 'izanđali starkelje', 'pjestovanje dojenčadi', 'zatornički jurca' i 'prozelitizirati'?
Nekih ima na Googleu, ali nisam baš sigurna da bi ih sve trebalo ostaviti (odnosno ne preformulirati) u knjizi.

Još samo jedno: Je li ispravno reći 'Kamo bi drugdje išli?' ili bi 'drugdje' ipak trebalo zamijeniti sa 'drugamo'?

[jelenatop]

Nema dobre glazbe unazad 20 godina. :D

Gotovo pa istinito, uz časne iznimke - zato su se The Clash i razišli u osamdesetima, kako i dolikuje, za razliku od (dosadnih) Stonesa. :p
Isprike na odstupanju od teme, ali Aby me izazivala. :)

[Abyssus]

I... kako vam zvuče sljedeće riječi: 'izanđali starkelje', 'pjestovanje dojenčadi', 'zatornički jurca' i 'prozelitizirati'?
Nekih ima na Googleu, ali nisam baš sigurna da bi ih sve trebalo ostaviti (odnosno ne preformulirati) u knjizi.
Ne zvuče. :D Možda jedino zatornički, ali ono...




Još samo jedno: Je li ispravno reći 'Kamo bi drugdje išli?' ili bi 'drugdje' ipak trebalo zamijeniti sa 'drugamo'?
Dašta...

[colbert]

I... kako vam zvuče sljedeće riječi: 'izanđali starkelje', 'pjestovanje dojenčadi', 'zatornički jurca' i 'prozelitizirati'?
Nekih ima na Googleu, ali nisam baš sigurna da bi ih sve trebalo ostaviti (odnosno ne preformulirati) u knjizi.

Još samo jedno: Je li ispravno reći 'Kamo bi drugdje išli?' ili bi 'drugdje' ipak trebalo zamijeniti sa 'drugamo'?

:rofl:
Ja bih te droge koje trosi tvoja prevoditeljica... Reklo bi se da ju fino pere...

Bar je proselytize lako nac prijevod. A uvijek mozes i pitat forumase koji govore engleski k'o materinji.

[Didi]

Opet izvlačenje na jeftin trik. :D
OK, može, ali što kad postane dosadno? Jer imam ih otprilike 50 (ne (The) Clasha i Rolling Stonesa, ali to nije ni važno), tako da nekako mislim da ne može ne postati dosadno, nakon nekog vremena.
I usput, ne more 'grupa' umjesto 'sastav'?!



Istina. Nema potrebe. Sad sam razgovarala s urednikom, ali 'dogovor' je drugačiji: prevoditeljica je naslove navodila u originalu i onda ih u zagradama prevodila na hrvatski, ali te knjige/časopisi ili uopće nisu prevedeni u nas ili ih je ona doslovno prevodila (dakle, prethodno nije provjerila službeni prijevod djela, ako postoji), tako da mislim(o) da je najpametnije jednostavno brisati hrvatske prijevode i navesti samo originalni engleski. Kako ti to zvuči?
Usput, ako ikad bude potrebno ostaviti oba naziva (izvorni i prevedeni), bi li ti taj prevedeni onda također pisala u kurzivu ili, kao Aby, ipak samo stavila u navodnike?

I... kako vam zvuče sljedeće riječi: 'izanđali starkelje', 'pjestovanje dojenčadi', 'zatornički jurca' i 'prozelitizirati'?
Nekih ima na Googleu, ali nisam baš sigurna da bi ih sve trebalo ostaviti (odnosno ne preformulirati) u knjizi.

Još samo jedno: Je li ispravno reći 'Kamo bi drugdje išli?' ili bi 'drugdje' ipak trebalo zamijeniti sa 'drugamo'?1. Može i grupa. Ovisi o jezičnoj razini.
2. Pisala bih oboje kurzivom. Navodnike nipošto ne bih upotrijebila.
3. Za razliku od kroatista, smatram da svaka riječ ima svoje mjesto u određenom kontekstu, a ti daješ primjere izvan konteksta. Svejedno. Izanđao se ne odnosi na živa bića, zatornički i pjestovati zvuče arhaično, a prozelitirati će možda jednog dana ući u hrvatski jezični korpus, no dosad se to još nije dogodilo.

[Sovann Maccha]

Opet izvlačenje na jeftin trik.
OK, može, ali što kad postane dosadno? Jer imam ih otprilike 50 (ne (The) Clasha i Rolling Stonesa, ali to nije ni važno), tako da nekako mislim da ne može ne postati dosadno, nakon nekog vremena.
I usput, ne more 'grupa' umjesto 'sastav'?!

"Grupa" -> (glasbena) "skupina". "Sastav" je neodredhenije i shire.


Istina. Nema potrebe. Sad sam razgovarala s urednikom, ali 'dogovor' je drugačiji: prevoditeljica je naslove navodila u originalu i onda ih u zagradama prevodila na hrvatski, ali te knjige/časopisi ili uopće nisu prevedeni u nas ili ih je ona doslovno prevodila (dakle, prethodno nije provjerila službeni prijevod djela, ako postoji), tako da mislim(o) da je najpametnije jednostavno brisati hrvatske prijevode i navesti samo originalni engleski. Kako ti to zvuči?
Usput, ako ikad bude potrebno ostaviti oba naziva (izvorni i prevedeni), bi li ti taj prevedeni onda također pisala u kurzivu ili, kao Aby, ipak samo stavila u navodnike?

Didi ti je jurve odgovorila.

I... kako vam zvuče sljedeće riječi: 'izanđali starkelje', 'pjestovanje dojenčadi', 'zatornički jurca' i 'prozelitizirati'?
Nekih ima na Googleu, ali nisam baš sigurna da bi ih sve trebalo ostaviti (odnosno ne preformulirati) u knjizi.

"Izandhati" je tvrdí "bosnizam", a i "srbizam". "Starkelje" se ne mogu "izlizati", "iztroshiti", "izhabati" i "iznositi".

Ako imash "pjestovanje" gledh da u blizini budu i "pjestun" (njegovatelj - starije "odgajatelj") ter "pjestinja" (njegovateljica - starije "odgajateljica"). Sve ovisi o surjecsju i jezicsskomu "registru". Ne mora svakoja knjiga biti prevedena na "registar" Kozari Boka i Treshnjevke. Ucseni ljudi gdjeikada zaviruju pod korice inih rjecsnikov, docsim neucseni nigdare. :mig:

"Zatornicsski" je prilog nastal iz -ski posvojnoga pridjeva, iz nesvrshenoga vida "zatirati", imenice "zatornik", gps. "zatiruchí", svezano s' svrshenim vidom "zatrti/(zatrieti)", gpp. "zatrvshi", gprr. "zatrl", gprt. "zatrven/zatrt".

"Prozelitizirati" ne mozhe, naime, prije Englezov bijahu Latini, a isti govorahu "prozelitirati". I opet moramo znati shto znacsi "prozelit", pacse i u ov(om)u slucsaju imamo uvjet surjecsja.

Još samo jedno: Je li ispravno reći 'Kamo bi drugdje išli?' ili bi 'drugdje' ipak trebalo zamijeniti sa 'drugamo'?

"Drugamo". Navieke na misli nek ti budu "registri".

:)

[Sovann Maccha]

A ta bi bila? Za kamatos znam značenja "zarada, dobitak, trud", ali ništa što bi u potpunosti odgovaralo riječi kamata. Postotni dobitak? ;)

Lihva, uz koju idu i ini lihvari. :mig:

[Sovann Maccha]

Kao da je vremenski rok presudan kriterij. S Englezima smo imali još manje veza pa nam je jezik zatrpan engleštinom.

Ako imaš mogućnost provjeriti kada je riječ vizuelan / vizualan ušla u hrvatski, to će nam dati odgovor. Meni je pri ruci samo AR, a u njemu nema te natuknice.

Izim/(razvje, osvjen) francuzskoga svi (pre)ostali romanski jezici imaju tvorbu s docsetkom na -al. Vidno. :)

[Nymann]

Abyssus, što propisuju hrvatski pravopisi u sledećim slučajevima:


Piše li se u hrvatskom: župa Brskovo, sandžak Srem, eparhija Hvosno, opština Stari grad? I ako obrnemo - je li onda brskovska župa ili Brskovska župa, Župa nikšićka ili nikšićka župa?
Što s crkvenim jedinicama poput Beogradska nadbiskupija? Je li ovako pravilno? Slično, je li pećka patrijaršija ili Pećka patrijaršija - zavisi li veliko slovo o tome govori li se o manastiru ili nekoj crkvenoj upravnoj jedinici?
Kako se u hrvatskom pišu titule, posebno one malo duže crkvene? Sve malim slovom? Npr. mitropolit crnogorsko-primorski, egzarh trona pećkog? Za ovaj deo pre zareza, siguran sam da bih ga napisao malim, ali što s ovim nakon zareza?
Svojevremeno je - ovde omražen, koliko vidim - novosadski pravopis (je li i ovo malim) propisivao sledeće: valjevski srez, zagrebački kotar, brodska općina, bosanski pašaluk, zetska žušanija, primorsko-krajiška oblast, pećka patrijaršija, senjska biskupija. No ako se ti nazivi upotrebljavaju u značenju ustanove, onda velikim: Otišao sam u Zagrebački kotar. Kakve su sada konvencije u hrvatskom jeziku?
Osnovna škola Tralala ili osnovna škola Tralala?
Što sa sledećim: anti-Englez, super-Hrvat, nazovi-Srbin, polu-Kinez, nesloven, neamerikanac (kako npr. propisuje ovdašnji pravopis iz 2003.)?


Budi što detaljnija i ispiši što je više moguće prideva, izludeću.

[Abyssus]

1. Da. Da.
2. Da.
3. Malo.
4. Veliko.
5. Veliko.
6. Pisano na prošloj stranici o tom.

[Nymann]

Ček sad. :D Pišem: župa Brskovo, Brskovska župa, Pećka patrijaršija (neovisno o tome je li manastir ili što drugo), Župa nikšićka, Nikšićka župa, Valjevski srez, Zagrebački kotar? Ispričavam se, samo da utvrdimo.

I ova župa, ako tačno mislim na određenu i zna se koju, može li: kad ideš u Župu? :D

[Nymann]

Da, i kako se piše blagdan sveta Tri kralja?

[Abyssus]

Aha.

Sveta tri kralja. Prvo veliko, ostalo samo ako je vlastito ime. Tako je i u vas, ne znam u čemu je problem.

[Nymann]

Aha.

Sveta tri kralja. Prvo veliko, ostalo samo ako je vlastito ime. Tako je i u vas, ne znam u čemu je problem.

Ne znam ni ja, osećam se nesigurno, umesto da mi pomognu da rešim problem, priručnici me još više zbune.

A Sveta tri kralja bilo bi i ime neke crkve?

I još nešto: ako mislim na zemlje i narode, na civilizaciju, pišem Zapadna Evropa, a ako je pojam geografski onda je zapadna? I slično za druge takve sintagme: Azija je središnja (malo), južna Afrika, jugozapadna Azija...?

I kako je regulisano pisanje sledećih stvari u hrvatskom: Gorski (Ravni) kotari (naš iz 2003. kaže da oba idu velikim), Valjevska Podgorina, Bihaćka krajina (po našem, opet k veliko)? Ne vidim zašto bi se ti termini - osim npr. ove Podgorine i Podgore - razlikovali od drugih sličnih. I kakva je Boka kod vas - Kotorska ili kotorska?

I u tom smislu - Zapadno Pomoravlje? Vrti mi se u glavi od ovoga, navodno bi trebalo biti jednostavno...

[Abyssus]

Iskreno, ne da mi se i naporno mi je. Sutra. Možda ti netko uleti dotad.

[Armadillo]

Ček sad. :D Pišem: župa Brskovo, Brskovska župa, Pećka patrijaršija (neovisno o tome je li manastir ili što drugo), Župa nikšićka, Nikšićka župa, Valjevski srez, Zagrebački kotar? Ispričavam se, samo da utvrdimo.

I ova župa, ako tačno mislim na određenu i zna se koju, može li: kad ideš u Župu? :D
Župa, kotar, srez, obština... kad su upravni termini logično je pisat ih malijem slovom, ali ako je to vremenom posta geografski pojam može i drugče.

Pridjevi uz te termine mogu bit pisani i malijem i velikijem slovom, zavisi o čemu se tu radi. Rečimo: Valjevski srez (ako je to službeno ime upravne jedinice) ili valjevski srez (ako je naglasak na teritoriju sreza, tj. valjevski je, nije neki drugo, nebitan je formalni status).

Ako se radi o geografskome pojmu, ne mogu se izbjeć velika slova. Ka što si naveo za Župu nikšićku. No, tu ima jedna sitnica. Pridjev nikšićka nije dio imena, jer taj kraj se zove prosto Župa. Samo su neki mudrijaši dodali prisvojnicu kako bi razlikovali ovu Župu od drugijeh. Vjerovatno je slično i s drugijem Župama (kojijeh ima, čini mi se). U tome smislu bi mnim trebalo pisat nikšićka Župa!

Sad, ja ne znam što sve o tome vele vaši tačnopisi, ma ja bih ovako i da zborim hrvatski ili srbski :mig:

[Shain]

Za jedno vas objašnjenje molim: riječ poprilično. Je li ona ispravna? Po meni je to apsolutno najružnija riječ u hrvatskom jeziku, i ne mogu prihvatiti da je ona pravilna. Utješite me i recite mi da sam u pravu...

Poprilično je posve pravilna priloška umanjenica kod koje se umanjivanje izražava prefiksom po (slično kao kod riječi: pozamašno, poveliko, povisoko, poširoko, podugačko).

[frašker]

Oprostite što upadam sa nećim što je možda već objašnjeno, ali mi je previše čitati svih 500 stranica da bih našao odgovor pa molim za objašnjenje:
1.Naši političari, ali i voditelj "Otvorenog", kažu ...."tijek novca" ...."tijekovi novca" . Ja mislim da je .."tok novca" , "tokovi novca", kao i tok rijeke i sl.
2.Opet preko javnih medija ,sve češće se čuje riječ .."pregršt", i to uvijek u ne odgovarajućem kontekstu. Na pr.;..reporter izvještava da je bilo prisutno
"pregršt ljudi",...da je grupa gostovala u "pregršt gradova" i sl.
3.Nevjerojatno je koliko se u govoru brka uporaba riječi "količina", "broj" i "suma". Tako i od vrlo obrazovanih ljudi čujem : .."količina novca", "količina ljudi",
"količina dokumenata", "količina knjiga", "količina zemlje" i sl. Toliko za sada.

[Abyssus]

1. Tijek je primarno kretanje u vremenu, a tok u prostoru. Sad ovisi o kontekstu. Može se govoriti o toku novca u Hrvatskoj, ali i o tijeku valuta u prošlom stoljeću.
2. Značenja se mijenjaju. Danas je gotovo pa izgubljeno značenje "dostatno da stane u ruke" i preuzima ne značenje dostatnosti nego i prekomjernosti. Ništa čudno, treba i to ubaciti u rječnike, semantičke su promjene sasvim prirodne.
3. Suma je latinska riječ za zbroj (ili za "najviša"), a razgovorno za iznos ili svotu novca. Smatram je apsolutno nepotrebnom ako već imamo navedenih nekoliko sinonima. A "količina dokumenata" i "broj dokumenata" nemaju isto značenje.

[Shain]

Šonjin rječnik uz natuknicu strastan stavlja strelicu i upućuje na strastven.

Ovo pišem samo kao zanimljivost: Bujas uz strastven stavlja strelicu i upućuje na strastan (Hrv.-engl. rječnik, 1999).

[Nymann]

Sad, ja ne znam što sve o tome vele vaši tačnopisi, ma ja bih ovako i da zborim hrvatski ili srbski :mig:

Pa kako ja ovo ozbiljno da shvatim?

Čekam Abyssus, Didi ili stitcha.

[champs ellyses]

pretpostavljam da je ovo pravo mjesto za moje pitanje (jezicni savjetnik) a ako ne slobodno ga prebacite :mig:
dakle,nisam ga nasla u gramatikama koje imam a treba mi: tko je u nas (Hrvata) utvrdio cetveroakcenatski sustav,kada i gdje?

[Shain]

'Mango' je muškog roda, N mn. jest 'manga'. Koji se nastavak rabi kad ispred te imenice u množini stavimo, npr., redni broj? Ili tornada. Prva manga, prva tornada? Kako ako je rod muški?

U starijim priručnicima naći ćeš drukčiju normu, pa evo malo o razvoju tog segmenta standarda.

U Klaićevu rječniku str. riječi (1978) i imenice koje znače neživo u množini su muškog roda i imaju nastavak -i: mangi, torpedi, libreti, dinami, saldi, moti, veti, auti, tangi, triji, lumbazi, fijasci, skerci itd. (osim kino - kina i još poneke).

Akademijska velika gramatika (Babić i dr., 1991) piše da te imenice u množini mogu biti i srednjeg roda: auta, tanga, trija, skerca, torpeda, dinama.

Institutska gramatika (Barić i dr., 1978) izričito piše da su te imenice u množini srednjega roda, osim imenice auto koja je i u množini muš. roda (=auti).

[Nymann]

Hajde, Shaine, sada pomozi meni!

[Abyssus]

pretpostavljam da je ovo pravo mjesto za moje pitanje (jezicni savjetnik) a ako ne slobodno ga prebacite :mig:
dakle,nisam ga nasla u gramatikama koje imam a treba mi: tko je u nas (Hrvata) utvrdio cetveroakcenatski sustav,kada i gdje?

Ovo je kao da pitaš tko je izmislio hrvatski. Pobogu. :confused:

[Armadillo]

Pa kako ja ovo ozbiljno da shvatim?

Pitanje je želiš li znat kako treba pisat ili te samo zanima što vele mnogobrojni (i različito misleći) pravopisci? :D

[Armadillo]

Ovo je kao da pitaš tko je izmislio hrvatski. Pobogu. :confused:
Predpostavimo da nije bilo to pitanje, no ko je prvi utvrdio e je hrvatski jezik četveroakcenatski. Ja bih prije pokuša tako razumjet, no iz taka omalovažit forumaša. Abby!?

[Shain]

'Mango' je muškog roda, N mn. jest 'manga'.

Još jednom o ovome. Akademijska gramatika (Babić i dr.) ima nominativ množine ginki, dingi, mungi, a tvoje mango biljka je kao ginko, dakle mangi.

[champs ellyses]

Ovo je kao da pitaš tko je izmislio hrvatski. Pobogu. :confused:

bas si drska postovana lingvistice,ako ne znas ti ne znaci da je pitanje glupo :rolleyes:
a u medjuvremenu sam nasla :w
i hvala armadillo na razumijevanju i normalnom pristupu :five:

[Black_Ninja]

bas si drska postovana lingvistice,ako ne znas ti ne znaci da je pitanje glupo :rolleyes:
a u medjuvremenu sam nasla :w
i hvala armadillo na razumijevanju i normalnom pristupu :five:

Abyssus nije lingvistica, dajte to već jednom jasno istaknite! mislim da to treba i moderatorica istaknuti jer lažno predstavljanje samo zbunjuje posjetitelje. Abyssus pretendira jednog dana biti lingvistica i ništa više; dakle radi se samo o jednoj umišljenoj studentici koja se želi istaknuti ne znanjem nego drskošću. Kada stekne sigurnost u sebe i svoje znanje onda će vjerujem biti skromna i uravnotežena kao npr. Shain i ostali stručnjaci na forumu. :kava:

[champs ellyses]

Abyssus nije lingvistica, dajte to već jednom jasno istaknite! mislim da to treba i moderatorica istaknuti jer lažno predstavljanje samo zbunjuje posjetitelje. Abyssus pretendira jednog dana biti lingvistica i ništa više; dakle radi se samo o jednoj umišljenoj studentici koja se želi istaknuti ne znanjem nego drskošću. Kada stekne sigurnost u sebe i svoje znanje onda će vjerujem biti skromna i uravnotežena kao npr. Shain i ostali stručnjaci na forumu. :kava:

pa sigurna sam da nije, ovaj boldani dio je bio ironican :D
uostalom,nasla je pogresno mjesto za dokazivanje...
pozz :w

[Coral Reef]

Kada stekne sigurnost u sebe i svoje znanje onda će vjerujem biti skromna i uravnotežena kao npr. Shain i ostali stručnjaci na forumu. :kava:


Ne bih rekla da je problem toliko u znanju ili neznanju (vidi se da A. ima znanja, a u mnogočemu ima i pravo). No želja da pokaže znanje i pokušaj da uvijek i pod svaku cijenu nametne svoj stav kao konačni - to je već druga priča. No ne bih više o njoj, jer navući ću opet ne samo njezin gnjev, nego i gnjev moderatorice, a do besplodnog raspravljanja iza kojeg se krije nekakva smiješna borba za forumašku moć zbilja mi nije stalo... (rekli mi već da se maknem s puta, ali... citirala bih... "pobogu!")

Hoću reći - nije spominjanja formašica usamljen slučaj. Naša lingvistika (ponajviše kroatistika) kronično pati od ideje autoriteta i stalno je prisutan pokušaj da se ustroji kao neke vrste (znanstvena) legislativa. To je jedna disciplina koja više od drugih ima sklonost preslikavati političke trendove u društvu, što i nije teško shvatiti kada imamo na umu koliko je važan jezik za naciju... No ta važnost ipak ne opravdava sverasprostranjenu aroganciju većih i manjih stručnjaka, monopolizaciju ideje "ispravnog" jezika, tj. nedemokratičnost uopće (tendencija koja se razabire čak i na ovom forumu!), i to u pristupu jeziku koji je - uz svako uvažavanje i znanja i znalaca - ipak i neupitna svojina svakog govornika koji se njime služi... Podcjenjivanje nečijeg stava ili pitanja, govora, naglaska... sve je to dio tog istog antipatičnog sindroma

Kad smo već kod naglasaka - jedan meni blizak i fleksibilan pristup koji obespravljuje akcentološko jednoumlje: http://www.hrvatskiplus.org/main.php?id_doc=71. (Pozdravljam svaki prilog koji uz argumentiran stav, slagala se ja osobno s njime ili ne, otvara a ne zatvara raspravu)

[Black_Ninja]

Ne bih rekla da je problem toliko u znanju ili neznanju (vidi se da A. ima znanja, a u mnogočemu ima i pravo). No želja da pokaže znanje i pokušaj da uvijek i pod svaku cijenu nametne svoj stav kao konačni - to je već druga priča. No ne bih više o njoj, jer navući ću opet ne samo njezin gnjev, nego i gnjev moderatorice, a do besplodnog raspravljanja iza kojeg se krije nekakva smiješna borba za forumašku moć zbilja mi nije stalo... (rekli mi već da se maknem s puta, ali... citirala bih... "pobogu!")
Nisam ni rekla da je problem u znanju nego prije svega o nesigurnosti i nezrelosti pa sam shodno tome i rekla da bi bilo poželjno pedagoški djelovati u više smjerova; dakle ne dopuštati lažno predstavljanje te usmjeravati na primjere ljudi koji posjeduju znanje i sigurnost, kao npr. na forumaša Shaina, a sve to kako bi i Abby s vremenom mogla pedagoški a ne iritantno i repelentno djelovati na mlade ili one koji žele nešto naučiti. :)

[cosanostra]

1. Abyssus JEST lingvistica.
2. champs ellyses - Ako si htjela napisati Elizejske poljane, to se piše Champs-Élysées. Iako je ovo jezični savjetnik hrvatskog jezika, nećemo pisati ovakve gluposti, jelda? :)

[Black_Ninja]

1. Abyssus JEST lingvistica.
da, po kojem kriteriju?

[Lucas1]

U kojoj se rečenici nalaze dvije pogreške?

A. Molim vas, gospodine, da stanete u red.
B. Kako nemam puno vremena, odmah ću prionuti poslu.
C. Magle su sive i guste, iako je sunce zasjalo.
D. Kad bih imao knjigu rado bih pročitao Nazorovu pripovjetku.
E. Da bi opisao ljepotu kraja, pisac je upotrijebio mnoge umanjenice.

Navodno je D točan odgovor, ali nisam baš siguran.

[Čačkalica]

kako glasi genitiv jednine za vrata: vratiju ili vrata?

[LittleStar]

U kojoj se rečenici nalaze dvije pogreške?

A. Molim vas, gospodine, da stanete u red.
B. Kako nemam puno vremena, odmah ću prionuti poslu.
C. Magle su sive i guste, iako je sunce zasjalo.
D. Kad bih imao knjigu rado bih pročitao Nazorovu pripovjetku.
E. Da bi opisao ljepotu kraja, pisac je upotrijebio mnoge umanjenice.

Navodno je D točan odgovor, ali nisam baš siguran.

D. Kad bih imao knjigu, rado bih pročitao Nazorovu pripovijetku.

Mislim da bi moralo biti ovako.

[LittleStar]

Glasi li akuzativ imenice Stanlio Stanlija ili Stanlia?

[Didi]

Za Luku:

Točan je odgovor D, dobro ti kaže LittleStar.

Za LittleStar:

Ovisi o praovpisu. BFM kaže Stanlija, a Anić Stanlia. Bar koliko se sjećam. Treba pričekati Shaina. On će to točno provjeriti. Matičin pravopis nemam, baš kao ni Plavac.

Hmmm. Baš bih mogla već jednom i obnoviti biblioteku, a bliži se i rođendan. ;)

Za Čačkalicu:

Ako pitaš kroatiste i mene, vrata. Ako pitaš lingviste i moje uspomene na pokojnu baku, može i vratiju. Oblik vrata ipak je danas češći: iza zatvorenih vrata.

[LittleStar]

Za LittleStar:

Ovisi o praovpisu. BFM kaže Stanlija, a Anić Stanlia. Bar koliko se sjećam. Treba pričekati Shaina. On će to točno provjeriti. Matičin pravopis nemam, baš kao ni Plavac.

U Težak-Babićevoj gramatici kaže da je za živa bića A = G, što bi značilo da je Stanlija, dok je za neživa A = N.

Možda ovisi je li Stanlio živ ili mrtav. :zubo:

[Didi]

bas si drska postovana lingvistice,ako ne znas ti ne znaci da je pitanje glupo :rolleyes:
a u medjuvremenu sam nasla :w
i hvala armadillo na razumijevanju i normalnom pristupu :five:Pa, kad si već našla odgovor, bilo bi lijepo i da ga podijeliš s nama, kako bi to rekli anglofoni i ostali pod engleskim utjecajem.

Usput, što se tiče Abby, svih koje ona nervira i aluzija na moderatoričinu, to jest moju zaštitu... Kao prvo, rekla bih da se i nezavršeni lingvist (to jest, student lingvistike koji pokazuje zavidnu razinu znanja kakvu Abby svakako ima) svakako može smatrati lingvistom. Ako ništa, a ono in spe. Dok za mnoge nema ama baš nikakve nade. Da je tu i tamo osorna i da ima slabe živce na neznanje, i to je točno - zbog jedne moje reakcije na to, Stitch se pokupio s ove teme, no strpljivost s neznalicama stječe se s vremenom: ja je imam, jer sam starija od Abice, a u njezinim je godinama ni ja nisam imala i bila sam još i gora - skidala sam glave kao Kraljica Srca iz Alice. Moram, međutim, reći da je Abby nepresušan izvor znanja i volje: bolje bi vam bilo to iskoristiti nego je vrijeđati.

Idem sada potražiti Nymannova pitanja. Majko mila, što ste se razlajali! Tko će se kroz to probiti. :rolleyes:

[Black_Ninja]

rekli anglofoni i ostali pod engleskim utjecajem.

Usput, što se tiče Abby, svih koje ona nervira i aluzija na moderatoričinu, to jest moju zaštitu... Kao prvo, rekla bih da se i nezavršeni lingvist (to jest, student lingvistike koji pokazuje zavidnu razinu znanja kakvu Abby svakako ima) svakako može smatrati lingvistom. Ako ništa, a ono in spe. Dok za mnoge nema ama baš nikakve nade. Da je tu i tamo osorna i da ima slabe živce na neznanje, i to je točno - zbog jedne moje reakcije na to, Stitch se pokupio s ove teme, no strpljivost s neznalicama stječe se s vremenom: ja je imam, jer sam starija od Abice, a u njezinim je godinama ni ja nisam imala i bila sam još i gora - skidala sam glave kao Kraljica Srca iz Alice. Moram, međutim, reći da je Abby nepresušan izvor znanja i volje: bolje bi vam bilo to iskoristiti nego je vrijeđati.


Usput, nezavršeni lingvist, nezavršeni kirurg, nezavršeni ekonomist i sl. nikako se ne mogu smatrati lingvistom, kirurgom, ekonomistom i sl., nota bene! zakonski je zabranjeno tako se predstavljati. Prisjetimo se samo slučaju onog mladca (studenta medicine) kojemu su, po principu kojeg moderatorica Didi propagira, na temelju tog „velikog znanja“ dali da vrši operacije u jednoj zagrebačkoj bolnici. Užas! Dakle bez obzira na to što se neki prepoznaju u Abby, odnosno prepoznaju neke svoje karakteristike iz mladosti, to nije nikakvo opravdanje za takav drzak način. Također poštovana Didi, upravo bi ti trebala ovdje apelirati na korektan način komuniciranja, na koji se mnogi žale, a ne upravo suprotno, protežirati i braniti drskost. Ne zaboravi, ima tu i puno većih znalaca od dotične studentice pa su puno korektniji, ako ništa onda barem zbog kućnog odgoja.

[Didi]

Ne znam ni ja, osećam se nesigurno, umesto da mi pomognu da rešim problem, priručnici me još više zbune.

1. A Sveta tri kralja bilo bi i ime neke crkve?

2. I još nešto: ako mislim na zemlje i narode, na civilizaciju, pišem Zapadna Evropa, a ako je pojam geografski onda je zapadna? I slično za druge takve sintagme: Azija je središnja (malo), južna Afrika, jugozapadna Azija...?

3 I kako je regulisano pisanje sledećih stvari u hrvatskom: Gorski (Ravni) kotari (naš iz 2003. kaže da oba idu velikim), Valjevska Podgorina, Bihaćka krajina (po našem, opet k veliko)? Ne vidim zašto bi se ti termini - osim npr. ove Podgorine i Podgore - razlikovali od drugih sličnih. I kakva je Boka kod vas - Kotorska ili kotorska?

4. I u tom smislu - Zapadno Pomoravlje? Vrti mi se u glavi od ovoga, navodno bi trebalo biti jednostavno...

1. Da.

2. Da.

S time da meni još uvijek nitko nije odgovorio zašto je središnja Azija, Afrika, ma što, s obzirom na to da je riječ o srednjem dijelu nekog kontinenta, regije, pokrajine, a ne o dijelu koji se nalazi u središtu nečega. Tako da ja i dalje pišem Srednja / srednja Azija i nadmudrujem se s lektorima.

3. Gorski kotar, Ravni kotari, Valjevska podgorina, Bihaćka krajina. Bar koliko ja znam. Boka kotorska.

4. Pomoravlje - južno, zapadno, istočno, kakvo god hoćeš.

[Didi]

Izim/(razvje, osvjen) francuzskoga svi (pre)ostali romanski jezici imaju tvorbu s docsetkom na -al. Vidno. :)To još uviek ne daje odgovor na problem koji sam postavila, a na koji Abby nije odgovorila: kada je riječ vizualan / vizuelan ušla u hrvatski. I u kojem kontekstu.

[Didi]

Lihva, uz koju idu i ini lihvari. :mig:Lihva nije kamata. Lihva je zarada uz kamate. Jedna od mogućih definicija.

[Didi]

Black Ninja, ako ti nešto nije po volji, za to postoji poseban podforum. A imamo i podforum Filozofija. :cerek: Molim te, dopusti da ovo bude jezični savjetnik. Malo čavrljanja i zezanja može se tolerirati, dapače - to opušta i omogućuje razmišljanje, ali nemojmo pretjerivati. OK?

[Abyssus]

Usput, nezavršeni lingvist, nezavršeni kirurg, nezavršeni ekonomist i sl. nikako se ne mogu smatrati lingvistom, kirurgom, ekonomistom i sl., nota bene! zakonski je zabranjeno tako se predstavljati. Prisjetimo se samo slučaju onog mladca (studenta medicine) kojemu su, po principu kojeg moderatorica Didi propagira, na temelju tog „velikog znanja“ dali da vrši operacije u jednoj zagrebačkoj bolnici. Užas! Dakle bez obzira na to što se neki prepoznaju u Abby, odnosno prepoznaju neke svoje karakteristike iz mladosti, to nije nikakvo opravdanje za takav drzak način. Također poštovana Didi, upravo bi ti trebala ovdje apelirati na korektan način komuniciranja, na koji se mnogi žale, a ne upravo suprotno, protežirati i braniti drskost. Ne zaboravi, ima tu i puno većih znalaca od dotične studentice pa su puno korektniji, ako ništa onda barem zbog kućnog odgoja.

OK, možeš li me pustiti na miru, prošle su tri jebene godine?

Preboli to.

I ti, i Gospođa Đurđica, Gospođa Dragica, Chi_sao, Harmeszoon i svi ostali klonovi. A i ovaj mora na ignore. Zanimljivo, sad si i žensko.

[Abyssus]

Ako pitaš kroatiste i mene, vrata. Ako pitaš lingviste i moje uspomene na pokojnu baku, može i vratiju. Oblik vrata ipak je danas češći: iza zatvorenih vrata.

A contrario, ja to ne dam ni za živu glavu, dok u Institutovoj normalno stoji to kao oblik. Dakle, kroatisti daju, paradoksalno.


To još uviek ne daje odgovor na problem koji sam postavila, a na koji Abby nije odgovorila: kada je riječ vizualan / vizuelan ušla u hrvatski. I u kojem kontekstu.
Pa ne možeš to znati (nije da postoji datum :D), ali logično je očekivati latinski utjecaj. Ako ne zbog toga, onda zbog hrvatske tvorbe u kojoj sufiks -elan (zapravo infiks -el-) nije plodan kao -alan.

[champs ellyses]

Pa, kad si već našla odgovor, bilo bi lijepo i da ga podijeliš s nama, kako bi to rekli anglofoni i ostali pod engleskim utjecajem.


cetveroakcenatski sustav u nas je utvrdio Sime Starcevic (stric Ante Starcevica) 1812.godine u svom djelu Ričoslovica ilirička,koja je inace prva gramatika hrvatskog jezika na hrvatskom (ostale su bile na njemackom,talijanskom i latinskom)
eto,cisto ko suza :D

cosanostra znam da je pogresno napisano,ali kad sam primjetila bijase kasno za ispravljanje :)

[Abyssus]

Nadalje, ako bilo tko ima kakvih problema, slobodno se može žaliti administratorima. Meni manje posla i više vremena. Ionako hrvatski svi znaju.

[Abyssus]

cetveroakcenatski sustav u nas je utvrdio Sime Starcevic (stric Ante Starcevica) 1812.godine u svom djelu Ričoslovica ilirička,koja je inace prva gramatika hrvatskog jezika na hrvatskom (ostale su bile na njemackom,talijanskom i latinskom)
eto,cisto ko suza :D

cosanostra znam da je pogresno napisano,ali kad sam primjetila bijase kasno za ispravljanje :)

Ne, nije, jer i Kašićeva je gramatika naglašena i u njoj se o tome piše. Samo što je pretisak podosta prilagođen, a dosta se toga čuva na mikrofilmu, do kojega se ne može baš doći. A opisa ima još jer pitanje, tko god da ga je postavio, krajnje je nebulozno. S jedne strane, zato što nije odlučeno odjednom da je hrvatski jezik četveronaglasan nego je to donio povijesni razvoj, a s druge strane zato što je bilo previše opisa i u stranoj lingvistici da bi se moglo točno odrediti.

P. S. Zarez nakon vokativa i primijetila. Molim.

[LittleStar]

Aby, možeš meni pomoći oko Stanlija? Na prethodnoj je stranici.

[Abyssus]

Pa rekla ti je Didi, ne znam u čemu je problem.

Ovisi o praovpisu. BFM kaže Stanlija, a Anić Stanlia. Bar koliko se sjećam. Treba pričekati Shaina. On će to točno provjeriti. Matičin pravopis nemam, baš kao ni Plavac.

U Težak-Babićevoj gramatici kaže da je za živa bića A = G, što bi značilo da je Stanlija, dok je za neživa A = N.

Možda ovisi je li Stanlio živ ili mrtav. :zubo:

Ono što me buni jest tvoj komentar na to - pitanje je pravopisno ili gramatičko? Akuzativ svakako neće biti jednak nominativu (a za to ne moraš imati bogznakakvu lingvističku naobrazbu jer ti je prirodno reći da vidim Stanli(j)a, a ne Stanlio, bio mrtav ili ne).

[LittleStar]

Ono što me buni jest tvoj komentar na to - pitanje je pravopisno ili gramatičko? Akuzativ svakako neće biti jednak nominativu (a za to ne moraš imati bogznakakvu lingvističku naobrazbu jer ti je prirodno reći da vidim Stanli(j)a, a ne Stanlio, bio mrtav ili ne).

Aha, sad tek vidim da sam tu nešto pobrkala. Tnx.

[Coral Reef]

To još uviek ne daje odgovor na problem koji sam postavila, a na koji Abby nije odgovorila: kada je riječ vizualan / vizuelan ušla u hrvatski. I u kojem kontekstu.

Kada je ušla, uistinu ne znam, no obično se uzima latinski kao model u tom i u sličnim primjerima u hrvatskom jeziku (virtualan, aktualan i sl.), dok se srpski - s obzirom na veću izloženost francuskim utjecajima - oslanja na francuski. To je jedna od distinkcija između srpskog i hrvatskog (i to jedna od onih koje su se provodile i u doba SFRJ, kada se govorilo o hrvatskosrpskom odnosno o hrvatskom ili srpskom jeziku). Bila bih sklona misliti (ovo je čista dedukcija s moje strane, no čini mi se da bi mogla biti opravdana) da je oblik vizuelan u hrvatski došao preko srpskog, a ne preko francuskog (opet, izloženost utjecaju), ali nije prodro u tolikoj mjeri da bi se standardizirao (kao što je slučaj i s raznim drugim srbizmima koji su donekle zaživjeli u hrvatskom, ali ne u toj mjeri da bi bili preuzeti u standard... npr. i danas se može čuti da neki kažu savremen ili opšti... pa tako, s još manje svijesti o izvoru preuzimanja, i vizuelan)

Mislim da se iz toga može polučiti da nije bitno (ili da barem u ovom slučaju nije bitno) kada je riječ ušla... jer po svoj prilici nema razlike u tome kada je ušla u hrvatski, a kada u srpski... Različiti utjecaji mogu dovesti i do naknadne diferencijacije, a onda i do moguće standardizacije nekog oblika

[champs ellyses]

pitanje, tko god da ga je postavio, krajnje je nebulozno.

pitanje je postavio profesor hrvatskog standardnog jezika,na usmenom ispitu :confused::confused::confused:

[Shain]

6. 'Ujesen' (dakle, pisano zajedno) znači 'u jesensko vrijeme, kad je jesen', no u sljedećoj bi se rečenici to trebalo pisati odvojeno, zar ne: 'Ljeto će provesti s ocem, ali u jesen će se vratiti ovamo.' Sljedeću ('Ujesen ga je naučila čitati'), pak, valja preoblikovati i napisati 'Te ga je jeseni naučila čitati'. Ne?

"U jesen" se piše odvojeno kad je prijedložni objekt: "Seljaci se uzdaju u jesen i u dobru berbu."

"Ujesen" se piše zajedno kad je priloška oznaka: "Ujesen će se vratiti ovamo."

U preoblici s "jesenas" treba paziti na kontekst jer se može stvoriti višesmislenost. Taj prilog znači:
1. prethodne jeseni
2. jeseni koja je u toku
3. iduće jeseni.

"Te ga je jeseni naučila čitati" dobro je jer pokazuje koje jeseni, a "ujesen" je svevremenski.

[Black_Ninja]

OK, možeš li me pustiti na miru, prošle su tri jebene godine?

Preboli to.

I ti, i Gospođa Đurđica, Gospođa Dragica, Chi_sao, Harmeszoon i svi ostali klonovi. A i ovaj mora na ignore. Zanimljivo, sad si i žensko.

:confused::rolleyes::ne zna::flop:

[Shoggoth]

jedno malecko pitanje...

naime, ukoliko primjerice želimo namjerno kalkirati i prevesti naziv superjunaka Superman ili Spiderman u Superčovjek i Superpauk, kako to da to napišemo?

Ja to shvaćam kao dva odvojena imena zato jer je on super, ali je i pauk, recimo.

Tako da sam ga isprva razdvojio spojnicom u "Super-Pauk".
Ali to jednostavno izgleda loše.

Onda sam pokušao "SuperPauk" - to je još gore.

I tako mi ostaje Superpauk, ali to me malo smeta jer on ipak nije samo super, mislim - jako je bitno da i onaj pauk bude jednakovrijedan.

Super-pauk, pretpostavljam, ne dolazi u obzir...

Glasam za Super-Pauka, ali me zanima što misle informiraniji. :D

[Abyssus]

jedno malecko pitanje...
Glasam za Super-Pauka, ali me zanima što misle informiraniji. :D

E to pak ne dolazi u obzir. :D

Imaš dvije opcije, gledati super kao vezani leksički morfem (http://stitch.blog.hr/arhiva-2005-03.2.html#212546) koji je prefiks što se uvijek piše zajedno s riječju na koju se odnosi (većinom su klasičnog porijekla) ili kao indeklinabilni iliti nesklonjivi pridjev (tako se može tretirati mini primjerice). Dakle, ili Superpauk ili Super Pauk.

[Shoggoth]

Superpauk it is. :D

Ideološki ću si to objasniti tako da je on fuzija onog super elementa i, naravno, onog simpatičnog pauka.
Da ga razdvajam, više ne bi bio fuzija, a to bi bilo tužno...

Bilo kako bilo, hvala na informaciji. :)

[Sovann Maccha]

Abyssus nije lingvistica, dajte to već jednom jasno istaknite! mislim da to treba i moderatorica istaknuti jer lažno predstavljanje samo zbunjuje posjetitelje. Abyssus pretendira jednog dana biti lingvistica i ništa više; dakle radi se samo o jednoj umišljenoj studentici koja se želi istaknuti ne znanjem nego drskošću. Kada stekne sigurnost u sebe i svoje znanje onda će vjerujem biti skromna i uravnotežena kao npr. Shain i ostali stručnjaci na forumu. :kava:

Ti to ozbiljno ??!!!! :confused: Prvo i najprvije, ovoga tvojega "miljenika" u znanju neima ni za crn(il)o pod Abyssusinim nogtom !!! :kava: Drugo i najdruzije, Abyssus jest jezikoslovka, npr. vecha i od jednoga zabludnoga Pranjkovicha i joshte zabludnijih Michanovicha i Badurine. Alerich joj isto ne sezhe. Mojí najmilijí bockezh, Stitch, kojega ste ti i tebi slicsni otjerali s ovoga razpravishta je unjekoliko iskusnijí od nje, a i on jest jezikoslovac - shire strukovno govoreno. Ta "umishljena" shtudentica ima veche znanja od mnozih laprdal, kojano se laprdala sâmopromicsu diljem tiskovin i glasil za nepismene (JL, VL, NL, SD, itr.) u Hrvatskoj. :kava:
Njezinim odlazkom s ovoga razpravishta, isto razpravishte mozhe sâmo izgubiti, a nikako dobiti - koliko je uobche razpravishte bitno za ishtore. Daklje, zabavljate se i ne trkeljajte o stvarih o kojih pojma s pojmom neimate.

Toliko u svezi s ovime. :)

[Sovann Maccha]

Lihva nije kamata. Lihva je zarada uz kamate. Jedna od mogućih definicija.

Zhelimo li gledati s tocske danashnje uvrjezhbe onda si ti u pravu, nu gledamo li po tvorbi i znacsenju pojedinih tvorbenih sastavnic, tada sam ja u pravu. Lihvari -> kamatari, lihva -> kamate. Pogledaj s koje je strane "kamata" uljezla u hrvatskí jezik. :mig:

Glede dvojbe -el/-al, tar Hrvatska nije zemlja popút anglogovornih zemalj, eda bi u njoj obstojali rjecsnici kakovotno uzporedljivi s jednim OED2 rjecsnikom od maloterne 700000 podrobno i potanko opisanih jedinic; koliko s' stanovishta "etimologije" (korienoslovlja), toliko i glede na obim/obseg "sinonimov" (istoznacsnic) i "frazemov" (izricsajnic/ustaljenic). Navedenoga radi bolje je razmishljati o pisanju novoga najosnovnijega dobroga obchega rjecsnika. Trenutacsno u ponudi u Hrvatskoj ne vidim nishto vriedno spomena u tomu smislu. :)

EDIT (dopuna): Ali na palac ti mogu rechi da -el nastavci stizhu u Hrvatsku s poantom/poentom, amandmani, apartmani, premierom, guvernerom, makrameom (istoznacsnica turshtini "mahrama"), itd. - najranije za (raz)dob(lj)a Bonaparte(-a), docsim najkasnije s "bratstvom i jedinstvom". ;)

[vinolio]

pozdrav svima & čestitke u novoj, ali i čestitke na zanimljivim, sadržajnim, te vrlo stručnim i relevantnim raspravama, savjetima itd.

istina, složio bih se s Didi i ustvrdio da bi mnogim uistinu stručnim i pametnim ljudima ovdje dobro došla i mrvica skromnosti, tj. ne bi bilo zgorega da pokažu malo više snošljivosti, strpljivosti i obzira prema drugima... ovako odaju dojam da im glavni cilj nije pomoći znanjem nego samo pokazivati kako su jako pametni i stručni...

Međutim, ono što me najviše izluđuje jest:
npr. Abyssus: "Ono što me buni jest tvoj komentar na to..."

Aj min, pipl, kad se tako danas izražavaju i lingvisti, onda je to već lagani smak svijeta ili barem ovog jadnog jezika.
"Ono što me buni jest" izravni je mentalni prijevod konstrukcije "What is confusing/puzzling is..."
i smatram da u hrv. za to jednostavno nema opravdanja, osim neukosti novovjekih prevoditelja i novovjekih novinara, autora reklama itd.
koji nas toliko zasipaju svojim umotvorinama da su nam se stotine nakaradnih konstrukcija već totalno uvukle pod kožu
ok, znam da su npr. Kamov, Matoš et al. imali fore tipa "činiti sretnim" i sl. ali u hrv. više NE POSTOJI glagol "usrećiti"... Zašto?
Ne iz velikog poštovanja i ljubavi prema hrv. književnosti starijoj od 100 godina, već iz čiste gluposti, neukosit i lijenosti...

uh... to me jako ljuti :mad:
aj spouk

[Miceki]

Nedavno se učlanih na Forum i kad vidjeh da postoji tema Jezičnog savjetnika, veselo prionuh čitati. No kad vidjeh da su polovica postova zapravo vaša prepucavanja tko je pametniji, stručniji i ostale nezrele gluposti, odustajem prije nego sam i počela s vama tipkati.
Dosadni ste:bonk: :hekla:
Ostalima pozdrav:crta:

[Coral Reef]

Nedavno se učlanih na Forum i kad vidjeh da postoji tema Jezičnog savjetnika, veselo prionuh čitati. No kad vidjeh da su polovica postova zapravo vaša prepucavanja tko je pametniji, stručniji i ostale nezrele gluposti, odustajem prije nego sam i počela s vama tipkati.
Dosadni ste:bonk: :hekla:
Ostalima pozdrav:crta:

Ja sam odoljela impulsu da se maknem (i sada sam u sretnom statusu ignorirane osobe), no ipak mi je stalo do stava da je hrvatski i tvoj i moj i svačiji, i da su jezični savjetnici samo servis (koji je manjkav i kad je kvalitetan, kao i svaki drugi servis), a ne bogomdana institucija. Za servis su potrebne kvalifikacije - nije to neki big deal, jer za sve su potrebne kvalifikacije, i to još uvijek ne čini servisere nekakvim savršenstvima. Toga bi trebao biti svjestan svatko tko ovdje piše - kao što bi trebali biti svjesni i toga da se iz nicka ne vidi kolike su čije kvalifikacije - a ono što se nazire iz razmetanja nisu toliko kvalifikacije koliko uvrnuti karakteri...

Normalni ljudi stalno se miču s puta raznoraznim agresivcima, a onda sve ostaje u rukama upravo takvih. Zato je meni krivo pročitati da se Miceki miče odavde... Ako ne drugdje, onda barem na forumu koji bi trebao predstavljati najdemokratskije mjesto od svih mjesta, agresivnost zbilja ne treba trpjeti... pa ni dopustiti...

U svakom slučaju, moderatorica bi se trebala nad gore citiranim postom zamisliti... Njeno je da se ljudi ne osjete bez razloga otjerani (ili ja možda ne razumijem visoke i važne razloge selekcije na ovoj temi)

@didi

spominjala si nešto o netoleranciji prema neznanju
netolerancija prema neznanju važna je tamo gdje je važna, ali ovdje... :confused: ---- pa nije pisanje na ovoj temi kriterij za članstvo u HAZU!
mislim da je ovdje važno upravo obrnuto: imati tolerancije prema neznanju (i imati tolerancije uopće)... jedino tako jezični savjetnik ima šanse da pridonese - znanju
inače znanje postaje predmet zloupotrebe (autopozicioniranja), a to je već vrlo ružna stvar

[kerempuh]

Ti to ozbiljno ??!!!! :confused: Prvo i najprvije, ovoga tvojega "miljenika" u znanju neima ni za crn(il)o pod Abyssusinim nogtom !!! :kava: Drugo i najdruzije, Abyssus jest jezikoslovka, npr. vecha i od jednoga zabludnoga Pranjkovicha i joshte zabludnijih Michanovicha i Badurine. Alerich joj isto ne sezhe. Mojí najmilijí bockezh, Stitch, kojega ste ti i tebi slicsni otjerali s ovoga razpravishta je unjekoliko iskusnijí od nje, a i on jest jezikoslovac - shire strukovno govoreno. Ta "umishljena" shtudentica ima veche znanja od mnozih laprdal, kojano se laprdala sâmopromicsu diljem tiskovin i glasil za nepismene (JL, VL, NL, SD, itr.) u Hrvatskoj. :kava:
Njezinim odlazkom s ovoga razpravishta, isto razpravishte mozhe sâmo izgubiti, a nikako dobiti - koliko je uobche razpravishte bitno za ishtore. Daklje, zabavljate se i ne trkeljajte o stvarih o kojih pojma s pojmom neimate.

Toliko u svezi s ovime. :)

dema je opet na mjestu, po običaju...inače, kakav je ovo novi nadimak...koje mu je značenje? :mig:

[LittleStar]

Nedavno se učlanih na Forum i kad vidjeh da postoji tema Jezičnog savjetnika, veselo prionuh čitati. No kad vidjeh da su polovica postova zapravo vaša prepucavanja tko je pametniji, stručniji i ostale nezrele gluposti, odustajem prije nego sam i počela s vama tipkati.
Dosadni ste:bonk: :hekla:
Ostalima pozdrav:crta:

Meni nije jasno zašto se ljudi toliko uzrujavaju oko tih "prepucavanja". Pitajte što vas zanima, komentar koji vam se ne sviđa jednostavno ignorirajte i neće dolaziti do nikakvih bespotrebnih svađa i rasprava.

[Coral Reef]

/// ako se ovaj komentar odnosio (i) na moj post... pojasnila bih:

Ne uzrujavam se nimalo - makar šikaniranje (kojem valjda nisi bila izložena) itekako može uzrujati

Ja sam samo iznijela stav

Ljudi pišu iz različitih potreba - ja se, primjerice nisam oglasila da bih zatražila savjet (obviously, I got more than I asked for :lol:) Sasvim naivno sam nagazila na žulj osobi koja ovdje ima "status" - ona o mom (stvarnom) statusu pojma nema, ali podrazumijeva da je njezin neupitan - i tako, diže se fronta protiv mene i pokušavaju me uvjeriti u to da ne znam što je pridjev, a što prilog (a btw, popuje mi se o interpunkciji i podvaljuje još štošta... za što efikasnije ušutkivanje drukčijeg mišljenja)

Više smiješno nego ozbiljno - slažem se

ALI
Zauzimanja autoritarnih pozicija i prisvajanje prava na jezičnu arbitražu mnogo je šira tema od pojava na ovom forumu. Itekako važna tema, dodala bih.

Zato sam iznijela svoje mišljenje o tome ovdje, kao što to činim i drugdje zapazim li takve devijacije...

[LittleStar]

/// ako se ovaj komentar odnosio (i) na moj post... pojasnila bih:

Ne uzrujavam se nimalo - makar šikaniranje (kojem valjda nisi bila izložena) itekako može uzrujati

Ja sam samo iznijela stav

Ljudi pišu iz različitih potreba - ja se, primjerice nisam oglasila da bih zatražila savjet (obviously, I got more than I asked for :lol:) Sasvim naivno sam nagazila na žulj osobi koja ovdje ima "status" - ona o mom (stvarnom) statusu pojma nema, ali podrazumijeva da je njezin neupitan - i tako, diže se fronta protiv mene i pokušavaju me uvjeriti u to da ne znam što je pridjev, a što prilog (a btw, popuje mi se o interpunkciji i podvaljuje još štošta... za što efikasnije ušutkivanje drukčijeg mišljenja)

Više smiješno nego ozbiljno - slažem se

ALI
Zauzimanja autoritarnih pozicija i prisvajanje prava na jezičnu arbitražu mnogo je šira tema od pojava na ovom forumu. Itekako važna tema, dodala bih.

Zato sam iznijela svoje mišljenje o tome ovdje, kao što to činim i drugdje zapazim li takve devijacije...

Moj se post nije odnosio na ničiji post posebno, samo mi je dosadilo ovo prepiranje...

U svom mladom životu bila sam izložena šikaniranju puno više nego što možeš zamisliti i baš zato ove prepirke po forumu smatram besmislenima. Kao da smo osnovnoškolci pa nemamo pametnijeg posla... :rolleyes: I sama sam se svojevremeno inatila s nekim osobama (s nikim od ovdje prisutnih) i zaključila sam da je bolje ignorirati nego ulaziti u bespotrebne rasprave koje ne vode ničemu.

Ne zauzimam ničiju stranu i ne želim da se moj post tako protumači. Gledam na ovo objektivno i počelo me živcirati...

[Coral Reef]

Moj se post nije odnosio na ničiji post posebno, samo mi je dosadilo ovo prepiranje...

U svom mladom životu bila sam izložena šikaniranju puno više nego što možeš zamisliti i baš zato ove prepirke po forumu smatram besmislenima. Kao da smo osnovnoškolci pa nemamo pametnijeg posla... :rolleyes: I sama sam se svojevremeno inatila s nekim osobama (s nikim od ovdje prisutnih) i zaključila sam da je bolje ignorirati nego ulaziti u bespotrebne rasprave koje ne vode ničemu.

Ne zauzimam ničiju stranu i ne želim da se moj post tako protumači. Gledam na ovo objektivno i počelo me živcirati...

sve 5

voljela bih da tema uopće ne postoji
nažalost, postoji

[LittleStar]

N. Frane, A. Frane/Franu?

U gramatici piše da bi trebalo ići Frane... :confused:

[Abyssus]

Ovo više nema smisla. Vidim da se "ne znam izražavati" jer, na posljetku, ovdje su svi kompetentni.

A i ne da mi se trpjeti dolaske ljudi koji ništa ne napišu na cijelom podforumu i onda me dođu zajebavati. Zar meni treba živciranje svakoga dana? I koja je poanta u mome rastuživanju zbog ljudi i problema u koje niste upućeni jer su preneseni iz raznoraznih izvanforumskih razmirica, zbog nekih isfrustriranih balavaca koji se ne mogu pomiriti s nekim stvarima u stvarnome životu pa otvaraju dvadeset klonova i mentalno me siluju svakih nekoliko dana? Ili da gubim živce oko toga što su ovdje svi najpametniji i moralne vertikale? Ili me popljuju ovdje, a onda na mejl moljakaju rješenja zadaća, tobože, neću skužiti? Ili što su popili svu pamet svijeta jer su, eto, pročitali dvije knjige? Više sam ja zaboravila nego što ćete vi (koji se trebaju prepoznati, prepoznat će se) ikad znati. I to odgovorno tvrdim, izgledalo vama bahato ili ne, ali pročitam najmanje knjigu dnevno jer mi je stalo i jer volim to čime se bavim. A nekima je vrhunac jezikoslovlja čitanje etiketa šampona na zahodu, a vjerojatno i otud izrode argumente o tome da su srpski i hrvatski isti jezik i slično - eno ga, piše na Arielu.

I, da, naravno, za pet mjeseci kad ću se moći nazivati lingvisticom po struci (doduše, mora da profesori svašta protuzakonito govore kad nas odreda nazivaju lingvistima i kroatistima), e onda će se kao stvari bitno promijeniti, jer, eto, imam papir? Ta, hajde, molim vas, nekima ni doktorat ne pomaže. Nota bene, norma je 180 bodova (prosječno 35 kolegija), ja sad imam 250, a na kraju će godine biti dvostruko više od potrebnog, a da ne spominjem da je iza mene podosta znanstvenih radova koje su neki možda, ne znajući, i čitali. Toliko o strukturalnoj strani moje kompetencije. Ali, dakako, šišaš ti te struke kad se zna da ovdje svaki forumaš dogmatično sve najbolje zna. A lingvistika i kroatistika nepotrebni su "zanati". Stamaćevim :cerek: riječima - kad se potrgaju cipele, odlazi se postolaru, kad se pokvari televizor, odlazi se elektrotehničaru, no danas se svi mogu baviti jezikom. Shodno tomu, odgovarajte si sami, iskreno, meni više nimalo nije stalo. Lažem - jest - ali baš takav odraz Übertragung principa nisam.

Koji štogod budu zatrebali - kao i dosad - znaju gdje me mogu naći.

Zbogom.

[LittleStar]

Šteta zbog normalnih ljudi koji dođu tražiti savjet, a ovi koji se dolaze svađati ionako će naći nekog drugog forumaša ili drugu temu za iživljavanje...

[mrak_694]

Ovo više nema smisla. Vidim da se "ne znam izražavati" jer, na posljetku, ovdje su svi kompetentni.

A i ne da mi se trpjeti dolaske ljudi koji ništa ne napišu na cijelom podforumu i onda me dođu zajebavati. Zar meni treba živciranje svakoga dana? I koja je poanta u mome rastuživanju zbog ljudi i problema u koje niste upućeni jer su preneseni iz raznoraznih izvanforumskih razmirica, zbog nekih isfrustriranih balavaca koji se ne mogu pomiriti s nekim stvarima u stvarnome životu pa otvaraju dvadeset klonova i mentalno me siluju svakih nekoliko dana? Ili da gubim živce oko toga što su ovdje svi najpametniji i moralne vertikale? Ili me popljuju ovdje, a onda na mejl moljakaju rješenja zadaća, tobože, neću skužiti? Ili što su popili svu pamet svijeta jer su, eto, pročitali dvije knjige? Više sam ja zaboravila nego što ćete vi (koji se trebaju prepoznati, prepoznat će se) ikad znati. I to odgovorno tvrdim, izgledalo vama bahato ili ne, ali pročitam najmanje knjigu dnevno jer mi je stalo i jer volim to čime se bavim. A nekima je vrhunac jezikoslovlja čitanje etiketa šampona na zahodu, a vjerojatno i otud izrode argumente o tome da su srpski i hrvatski isti jezik i slično - eno ga, piše na Arielu.

I, da, naravno, za pet mjeseci kad ću se moći nazivati lingvisticom po struci (doduše, mora da profesori svašta protuzakonito govore kad nas odreda nazivaju lingvistima i kroatistima), e onda će se kao stvari bitno promijeniti, jer, eto, imam papir? Ta, hajde, molim vas, nekima ni doktorat ne pomaže. Nota bene, norma je 180 bodova (prosječno 35 kolegija), ja sad imam 250, a na kraju će godine biti dvostruko više od potrebnog, a da ne spominjem da je iza mene podosta znanstvenih radova koje su neki možda, ne znajući, i čitali. Toliko o strukturalnoj strani moje kompetencije. Ali, dakako, šišaš ti te struke kad se zna da ovdje svaki forumaš dogmatično sve najbolje zna. A lingvistika i kroatistika nepotrebni su "zanati". Stamaćevim :cerek: riječima - kad se potrgaju cipele, odlazi se postolaru, kad se pokvari televizor, odlazi se elektrotehničaru, no danas se svi mogu baviti jezikom. Shodno tomu, odgovarajte si sami, iskreno, meni više nimalo nije stalo. Lažem - jest - ali baš takav odraz Übertragung principa nisam.

Koji štogod budu zatrebali - kao i dosad - znaju gdje me mogu naći.

Zbogom.

:cerek: Volim te. Napokon netko tko se usudio reći istinu u facu svim forumašima, koji su nemaju pravo prigovarati, iz jednostavnog razloga što ne znaju sve, ne znaju puno niti znaju dovoljno.
Ja volim ovu temu, i volim Abby jer zna o čemu priča. I volim učiti od ljudi koji znaju puno više od mene; zašto to ne biste svi pokušali shvatiti jednostavno tako?


Treba mi pomoć: ako netko baš želi želi pisati interview umjesto intervju ili razgovor (ili koja bi već bila hrvatska riječ za to), bi li se to moglo deklinirati? Ako bi, kako?

[colbert]

Ja sam odoljela impulsu da se maknem (i sada sam u sretnom statusu ignorirane osobe),

:rofl:
Svidja mi se formulacija... To te netko stavio na ignore il hoces reci da ti se nitko opcenito ne obraca?

[colbert]

Koji štogod budu zatrebali - kao i dosad - znaju gdje me mogu naći.

Zbogom.

Molim te reci da neces ukinuti Jezicnu zagonetku... :moli: :moli:

Al ozbiljno, kaj bus fakat popustila pred naletima dosadnog/dosadne Ninje? Kaj te briga za tam neke nebitne face! :confused:

Moja mama ima jednu omiljenu, izrazito vulgarnu, poslovicu:
"Naljutio se na selo pa si odrezao kurac." :mudri:

[Didi]

Treba mi pomoć: ako netko baš želi želi pisati interview umjesto intervju ili razgovor (ili koja bi već bila hrvatska riječ za to), bi li se to moglo deklinirati? Ako bi, kako?Intervju, intervjua, intervjuu (užas, znam!), intervju, vokativ ti ne treba, jer ga nećeš dozivati, a ako ti to ipak padne na pamet, onda je isti kao i nominativ, o intervjuu (isti užas kao i dativ!), s intervjuom. Ima i množinu, ali mi se ne da pisati.

[Didi]

Nejezične zavrzlame rješavam sutra, Sad idem spavati. Nemojte noćas puno toga nadrobiti. :mig:

[Armadillo]

U preoblici s "jesenas" treba paziti na kontekst jer se može stvoriti višesmislenost. Taj prilog znači:
1. prethodne jeseni
2. jeseni koja je u toku
3. iduće jeseni.

U crnogorskome bi bilo:
1. jesenas
2. ove jeseni, ovu jesen
3. na jesen, s jeseni
Bez obzira na kontekst.

[Armadillo]

Jedan moj profesor oćaše reć: Nije stručnjak oni te sve zna, takovijeh nema, no oni koji zna đe će nać ono što mu treba.
Odista, Abbysus se dobro (s)nalazila :). Šteta što propade u vlastiti ambis.

Priznajem, pripadam onijema koji su digli glas protivu njezine arogancije, narcisoidnosti, sveznadarstva, omalovažavanja forumaša, vrijeđanja čak, nejasnijeh rečenica (obično kad je što pogriješila pa ne želi priznat :mig:), ali odista bez nje ođe neće bit isto, kako gođ to ko tumačio.

No, kako ona narodna veli: Koga nema, bez njega se može. Drugče ne bi ni valjalo.

[Sovann Maccha]

U crnogorskome bi bilo:
1. jesenas
2. ove jeseni, ovu jesen
3. na jesen, s jeseni
Bez obzira na kontekst.

U hrvatskomu jeziku nochas/sinoch, danas, jutros/segutra, vecseras, zimus, ljetos, proljetos, jesenas, tvoreni su istovjedno u obliku: imenica + zamjenica (iznimivshi sinoch i segutra gdjeno imamo zamjenica + imenica) pri csemu zamjenica znacsi ovo. Daklje, "ove nochi", "ovoga jutra", "ove vecseri", "ove zime", itr. Neovisno o prijeshnjemu zabludnomu i nagrdnomu "objashnjenju" (sic!). Njeshto u slogu zablude pri tvorbi pridjeva "strastveno/strastno". "Strast" daje "strastno", docsim bi neobstojeche "straststvo" dalo "straststveno". I tudje imamo jasno pravilo tvorbe; -(st)vo/-va -> -(st)veno. Tko zheli izmishljati inacse, koliko se uobche mene ticse, mozhe. :)

Tako je to kadano se jezikom zhele baviti neznalice (pri csemu ne mislim na tebe) s' zabitne bosanske ledine na kojoj lisice poshtu nose, a vúci/vúkovi poldne zvone. :p

[Sovann Maccha]

Zbogom.

Tako je to. :( Drazhili ste macse, a iztjerali lavicu. Abby, ne odlazi zato shto to ini prizheljkuju, tovech izkljucsivo ako ti sâma tako zhelish. "Bananashev" i "bananashic" prenapuhanih tashtin che navieke biti. Za istinu (ta)shteta i shkoda budesh li stvarno i neopožljivo/neopozljivo/neopozivo napustila ovo razpravishte. Od tebe se mozhe mnogoshto zanimljivo/poucsno csuti i naucsiti, doticsno preizpitati vlastito (ne)znanje. Razmisli i odlucsi. :grli::kiss: P.S. Pozdravi mi i najmilijega bockezha, Stitcha.

[Gomez]

Primijetio sam, vjerojatno novopostavljenu, ploču s imenom Budakove ulice na Borongaju. Piše: 'Ulica Budak Divka'. Zapela mi je za oko ta konstrukcija s prezimenom na prvom mjestu jer ju ne vidim baš često i djeluje mi pomalo nezgrapno, zanima me jel to uopče pravilno napisano? Ako je inače ulica divkA budakA jel pravilno ulica budakA divkA ili budaK divkA:confused:

[kerempuh]

jedino pravilno bi bilo divka budaka :mig:

[colbert]

Primijetio sam, vjerojatno novopostavljenu, ploču s imenom Budakove ulice na Borongaju. Piše: 'Ulica Budak Divka'.

To su bosanske fore (no oufens braco Bosanci!)...

[Coral Reef]

:rofl:
Svidja mi se formulacija... To te netko stavio na ignore il hoces reci da ti se nitko opcenito ne obraca?

Svejedno ignorira li se nekoga ovom ili onom metodom. Ako iščitaš tijek one jedne jedine rasprave koju sam vodila (razni se glasovi tada obrušili na moj), pa onda nekoliko mojih daljnjih objavaka - mislim da se lako može razabrati što sam mislila...

No drago mi je da ti se dopala moja formulacija... Oksimoroni i mene zabavljaju... S oksimoronima, inače stvari stoje tako da ih je bolje ostaviti da sami za sebe govore nego objašnjavati. Dodatna objašnjenja i mimo intencija mogu uvući u njih neke dodatne i neželjene primjese, poput gorčine, uvrijeđenosti i sl. Gorčine, međutim, uvrijeđenosti ili čega sličnog, kod mene ni traga. Sretno ignorirana, kao što rekoh :cerek:

(doduše, tvoj mi response malo "kvari" tu moju oksimoronsku poziciju, no u svakom slučaju, to je dobrodošlo i simpatično "kvarenje" :D)

[Coral Reef]

Treba mi pomoć: ako netko baš želi želi pisati interview umjesto intervju ili razgovor (ili koja bi već bila hrvatska riječ za to), bi li se to moglo deklinirati? Ako bi, kako?

Ako netko to baš želi, iako to nije potrebnu (riječ intervju zbilja se već udomaćila u hrvatskom jeziku, a fonetsko pisanje olakšava dekliniranje...), onda: interview-a, interview-u (kao s bilo kojom stranom riječju koja nije asimilirana poput ove za koju pitaš, gdje se izvorni spelling čuva radi razumljivosti)

[colbert]

Ako netko to baš želi, iako to nije potrebnu (riječ intervju zbilja se već udomaćila u hrvatskom jeziku, a fonetsko pisanje olakšava dekliniranje...), onda: interview-a, interview-u (kao s bilo kojom stranom riječju koja nije asimilirana poput ove za koju pitaš, gdje se izvorni spelling čuva radi razumljivosti)

Ovo ti nekak ne vjerujem! Meni je ta crtica jedino za akronime! :confused:
Nikad nisam vidla da se pise npr. techno-a... (osim na forumima :rolleyes:)

[Coral Reef]

Ovo ti nekak ne vjerujem! Meni je ta crtica jedino za akronime! :confused:
N ikad nisam vidla da se pise npr. techno-a... (osim na forumima :rolleyes:)

Rekoh, ako baš netko želi (tako je bilo postavljeno pitanje)
Druga solucija je izbjegavanje sklonidbe: techno glazba, techno glazbe i sl. Često bolji put, slažem se

[Coral Reef]

Mislila na primjere poput, recimo, mal du siècle
Često je u hrvatskim tekstovima, a ne može se fonetski adaptirati. Genitiv svi pišu sa crticom, kako drukčije?

[Black_Ninja]

Nego, Abyssus, znaj da me androgino bice Black Ninja napalo na PM (usporedjuje me i s jednom zivotinjom btw, za krepat je :cerek:) zato kaj sam ga, citiram, "prozvala mene i mog partnera" u jednom od gornjih postova gdje te vabim da se odduris. Jel ova moja recenica razumljiva? :misli:

Didi, slobodno zbrisi ovaj post ako je previse oftopik, ostavi ga mozda dan, dva dok ga bitni akteri ne procitaju.

Točno, napala :rofl: :bang: sam te preko PM samo zato jer sam poštovala (već dva dana kad me pojedinci tu prozivaju i najbezobraznije podvaljuju u cilju da skrenu pažnju s problema na koji se posjetitelji žale) molbu moderatorice Didi da ne oftopičarim o problemima koji nisu vezani za ovaj topic, prije svega stil komunikacije forumašice Abbyssus. I što ti tu nije jasno? Da, prestani me stalkati sad ti to i ovdje kažem. Je li sada razumljivije? :rolleyes:

P.S. objavljivanje sadržaja PM poruka ti je forumskim pravilima zabranjeno, zato pripazi malo što izvodiš.

[colbert]

Rekoh, ako baš netko želi (tako je bilo postavljeno pitanje)
Druga solucija je izbjegavanje sklonidbe: techno glazba, techno glazbe i sl. Često bolji put, slažem se

Al ak se ipak deklinira, pa neces valjda napisati "u tom software-u"???? To je jedna od stvari kojih se grozim, zapravo, taj forumspeak s crticom: u Chicago-u, s Noah-om itd.

[colbert]

Mislila na primjere poput, recimo, mal du siècle
Često je u hrvatskim tekstovima, a ne može se fonetski adaptirati. Genitiv svi pišu sa crticom, kako drukčije?

Nasa profacica u gimnaziji to je uredno prevodila kao "bol stoljeca".
Mislim da mal du siècle ne bih cak ni deklinirala.
Npr:
Nasao se u vrtlogu mal du siècle.

Nisam to zapravo nikad vidjela s crticom. :ne zna:

[Coral Reef]

Al ak se ipak deklinira, pa neces valjda napisati "u tom software-u"???? To je jedna od stvari kojih se grozim, zapravo, taj forumspeak s crticom: u Chicago-u, s Noah-om itd.

ja bih radije: softveru (ima ih koji forsiraju izvorni spelling, a to zbilja bude trapavo s tom crticom... no kod adaptiranih riječi ne vidim zašto bi se u tome ustrajalo... što ne rješava problem neadaptiranih /riječi i fraza/ gdje boljeg od crtice nema, ma kako trapavo bilo)

Ljudi su tu nesigurni, jer univerzalnog recepta nema. Nijedan pravopis ne može anticipirati baš sve slučajeve unosa stranih riječi u sve situacije hrvatskog jezika. Na kraju je to često stvar poznavanja temeljnih načela, jezičnog osjećaja i s tim u vezi nečije bolje ili gore procjene u konkretnoj situaciji

Vlastita imena koja navodiš lako su rješiva, jer postoje i u hrvatskim inačicama (Čikago, Čikaga... Noa, Noe...). To, međutim, ne vrijedi za sva strana imena (uzmi, recimo, Beyoncé - vrlo nezgodno...drugi primjer koji zadaje glavobolje: Derrida... rješava se svakako /nekad aglutinacijom nastavaka, nekad sklanjanjem kao da je ženski rod... no najčešće se onda izbjegava sklonidba; teži se nominativu)

Forumspeak je svakakav... no to je sociolingvistički fenomen, pa ga treba tako i tretirati. A tu je i pitanje samoga medija (logika brzine, pisane riječi koja tu stoji umjesto govorne i dr.) koji uspostavlja vlastita pravila koja su često s pravom i s razlogom drukčija od onih inače standardiziranih. Uzore korektnog govora, a osobito pisanja, treba tražiti u drugim medijima. No to ne znači da je forumspeak za zgražanje... On se otima standardu, pa to i nije mjesto na kojem treba tražiti standard

[Coral Reef]

Nasa profacica u gimnaziji to je uredno prevodila kao "bol stoljeca".
Mislim da mal du siècle ne bih cak ni deklinirala.
Npr:
Nasao se u vrtlogu mal du siècle.

Nisam to zapravo nikad vidjela s crticom. :ne zna:

Ja bih ipak:

Nasao se u vrtlogu mal du siècle-a.

Ponekad se prevodi, istina, mada često ima razloga da se ne prevodi (težina frazema koju ima izvornik gubi se donekle u prijevodu). Ja sam pak to bezbroj puta vidjela s crticom (ne da mi se tražiti konkretna mjesta, valjda mi vjeruješ da jesam), i osobno ne vidim boljega rješenja. Pored toga, i u govoru se deklinira; normalno je da se tome onda teži i u pismu gdje smeta samo muklo e - ono koje se ne izgovara

[colbert]

ja bih radije: softveru (ima ih koji forsiraju izvorni spelling, a to zbilja bude trapavo s tom crticom... no kod adaptiranih riječi ne vidim zašto bi se u tome ustrajalo... što ne rješava problem neadaptiranih /riječi i fraza/ gdje boljeg od crtice nema, ma kako trapavo bilo)

Ljudi su tu nesigurni, jer univerzalnog recepta nema. Nijedan pravopis ne može anticipirati baš sve slučajeve unosa stranih riječi u sve situacije hrvatskog jezika. Na kraju je to često stvar poznavanja temeljnih načela, jezičnog osjećaja i s tim u vezi nečije bolje ili gore procjene u konkretnoj situaciji

Vlastita imena koja navodiš lako su rješiva, jer postoje i u hrvatskim inačicama (Čikago, Čikaga... Noa, Noe...). To, međutim, ne vrijedi za sva strana imena (uzmi, recimo, Beyoncé - vrlo nezgodno...drugi primjer koji zadaje glavobolje: Derrida... rješava se svakako /nekade aglutinacijom nastavaka, nekad sklanjanjem kao da je ženski rod... no najčešće se onda izbjegava sklonidba; teži se nominativu)

Forumspeak je svakakav... no to je sociolingvistički fenomen, pa ga treba tako i tretirati. A tu je i pitanje samoga medija (logikom brzine, pisane riječi koja tu stoji umjesto govorne i dr.) koji uspostavlja vlastita pravila koja su često s pravom i s razlogom drukčija od onih inače standardiziranih. Uzore korektnog govora, a osobito pisanja, treba tražiti u drugim medijima. No to ne znači da je forumspeak za zgražanje... On se otima standardu, pa to i nije mjesto na kojem treba tražiti standard

Cuj, nemremo Noah pohrvacivati ako se osoba tako zove. Software je los primjer s obzirom da fakat postoji softver, ali razumjela si sto sam htjela reci.

Naravno da forumspeak nije standard, ali je mocan i slabiji potpadaju pod njegov utjecaj, a taj nije uvijek pozitivan.
Beyoncé ja ne mijenjam, to mi je kao Ingrid. I to mi uopce nije bio problem, nisam ni trenutka razmisljala kako sklanjati.
Derrida sklanjam kao svako musko prezima na 'a', npr. Butina. Da izgovor nije francuski, dakle s naglaskom na zadnjem slogu, ne bi se ni to pitanje postavljalo... je crois. :cerek:

[Armadillo]

U hrvatskomu jeziku nochas/sinoch, danas, jutros/segutra, vecseras, zimus, ljetos, proljetos, jesenas, tvoreni su istovjedno u obliku: imenica + zamjenica (iznimivshi sinoch i segutra gdjeno imamo zamjenica + imenica) pri csemu zamjenica znacsi ovo. Daklje, "ove nochi", "ovoga jutra", "ove vecseri", "ove zime", itr. Neovisno o prijeshnjemu zabludnomu i nagrdnomu "objashnjenju" (sic!).
Prvo, dugujem ti: Dobrodošla, Dementina! (promaklo mi, da ne rečem lacknulo :D)
Drugo, ti "duguješ" objašnjenje tvojega novoga "nadjevka" :) (ako nijesam što propuštio?).
Treće... ma, dosta je brojanja! :D

Nijesam ti nešto ponešen za tom etimologijom, jezik prihvatam ovakovijem kakovi on jest i samo ako izskoče kakove nedoumice zgodno je čut što reče lingvistika. Mislim da prekoviše "kopamo korijenje" :). Nek se tijem zabavljaju lingvisti za svoju dušu, samo nek ni ne naturaju ono te nećemo (mi, vlastnici i koristnici jezika). Prihvatam samo ono te jezik čini pravilnijim, gramatički dosljednijim. Ostalome nek praksa (narod) presudi. Razumije se, savjetodavna uloga lingvista uvijek je dobrodošla.

Sad o subjectu.
Što se tvorbe tiče, nije to različito u hrvatskome ili crnogorskome, težko su iste riječi nastajale na različite načine. Ali, cg jezička praksa dala je tijem riječima drugče značenje.

Zimus, proljetos, ljetos i jesenas odnose se izključivo na predhodna odgovarajuća godišnja doba. Nama bi, da rečemo, bezsmisleno zvučalo reć zimus misleć na ovu zimu.

Odrednice za doba dana nijesu baš dosljedne.
Noćas (noćes!) i danas "svevremene" su (bio sam i biću noćas, bio sam i biću danas), ali za jutros nije uobičajeno koristit ga u futuru, pošto to jutros nekako kratko traje, pa ćemo prije upotrijebit danas. Ali, može se čut oćeš li ić jutros?, te bi tu bilo mjesta da lingvisti reču koju :). Večeras ima isti 'status' ka danas, ali sam ga izdvojio pošto u budućemu vremenu ima zamjenu doveče (može bit bi trebalo značit prije večeri, ali, eto, ne znači :)), koja se opet može koristit samo ako to veče nije već počelo.

[colbert]

Ja bih ipak:

Nasao se u vrtlogu mal du siècle-a.

Ponekad se prevodi, istina, mada često ima razloga da se ne prevodi (težina frazema koju ima izvornik gubi se donekle u prijevodu). Ja sam pak to bezbroj puta vidjela s crticom (ne da mi se tražiti konkretna mjesta, valjda mi vjeruješ da jesam), i osobno ne vidim boljega rješenja. Pored toga, i u govoru se deklinira; normalno je da se tome onda teži i u pismu gdje smeta samo muklo e - ono koje se ne izgovara

A ne, ne, vjerujem ti da si vidjela s crticom, samo velim da ja nisam.
Ja ga ni u govoru ne bih deklinirala! Recimo, rekla bih i "cuvenog enfant terriblea"
Eto, sto ti je jezik... i nista jos nismo na kraju rijesili.
Kako to poetski kazu Francuzi, nismo izasli iz dreka.

[Coral Reef]

Cuj, nemremo Noah pohrvacivati ako se osoba tako zove.

Daj, baci pogled:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Noa

Primjeri pohrvaćivanja nisu rijetki: Julije Cezar, Karlo Veliki.... sve je to prijevod. Sve što je daleka povijest ili mit ima tendenciju pohrvaćivanja. Drugo su Shakespeare, Baudelaire... vrlo poznato, pa se deklinira (Shakespearea, Baudelairea...). Manje poznato i sasvim recentno izaziva zbrku, pa su rješenja neujednačena


Beyoncé ja ne mijenjam, to mi je kao Ingrid. I to mi uopce nije bio problem, nisam ni trenutka razmisljala kako sklanjati.

Našla si rješenje, to je legitimno. I mislim da je dobro, što ne znači baš da fino sjeda u sve kose padeže. Ako se obrati pažnja, zamjetno je izbjegavanje kosih padeža kod takvih imena (primjera bi se moglo naći puno više). U uvjetima otežane ortografske prilagodbe strane riječi hrvatskom, često se ide na sintaktičku prilagodbu hrvatskog teksta stranoj riječi koja se uključuje.


Derrida sklanjam kao svako musko prezima na 'a', npr. Butina. Da izgovor nije francuski, dakle s naglaskom na zadnjem slogu, ne bi se ni to pitanje postavljalo... je crois. :cerek:

To je solucija koju i sama preferiram i mislim da je u zadnje vrijeme počela prevladavati. Ali čula sam svakakve verzije, i to iz usta teoretičara koji se bave Derridom i znaju francuski. To naglašena a teško je sasvim ignorirati - moraš naprosto odlučiti da ga ignoriraš, odreći ga se za volju deklinacije... i opet ga vratiti u nominativ.... sve su to kompromisi

[colbert]

Daj, baci pogled:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Noa

Primjeri pohrvaćivanja nisu rijetki: Julije Cezar, Karlo Veliki.... sve je to prijevod. Sve što je daleka povijest ili mit ima tendenciju pohrvaćivanja. Drugo su Shakespeare, Baudelaire... vrlo poznato, pa se deklinira (Shakespearea, Baudelairea...). Manje poznato i sasvim recentno izaziva zbrku, pa su rješenja neujednačena




Našla si rješenje, to je legitimno. I mislim da je dobro, što ne znači baš da fino sjeda u sve kose padeže. Ako se obrati pažnja, zamjetno je izbjegavanje kosih padeža kod takvih imena (primjera bi se moglo naći puno više). U uvjetima otežane ortografske prilagodbe strane riječi hrvatskom, često se ide na sintaktičku prilagodbu hrvatskog teksta stranoj riječi koja se uključuje.



To je solucija koju i sama preferiram i mislim da je u zadnje vrijeme počela prevladavati. Ali čula sam svakakve verzije, i to iz usta teoretičara koji se bave Derridom i znaju francuski. To naglašena a teško je sasvim ignorirati - moraš naprosto odlučiti da ga ignoriraš, odreći ga se za volju deklinacije... i opet ga vratiti u nominativ.... sve su to kompromisi

Mislila sam na osobno ime Noah kod malih Hrvata danas, ne na biblijskog Nou. Vjerovala ili ne, postoje mame koje ga pisu bas tako, s h. Naravno da mi je poznat princip pohrvacivanja, ali i ono se zaustavlja na nekoj granici. Rijetko vidim Ljudevit XIV., ipak se uvrijezio Louis, pa cak i Luj (btw koja se verzija preferira?)

S Derridom ima zbilja nesto zanimljivo. U nominativu naglasavam zadnji slog, a cim ima sufiks prebacujem ga na predzadnji.

[Coral Reef]

Pardon, previdjela sam dio tvojeg posta:


Naravno da forumspeak nije standard, ali je mocan i slabiji potpadaju pod njegov utjecaj, a taj nije uvijek pozitivan.


Naravno, nije uvijek pozitivan. Nerijetko i sasvim suprotno od toga.
No ne bih umanjivala pozitivnu stranu.... nije loše razlabaviti stvari ponekad
Može se naići i na mnoga simpatična, inovativna i, dapače, smislena rješenja (uz druga, dakako, koja nemaju veze ni s čim).