PDA

View Full Version : Jezični savjetnik (nastavak)


stranice : 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 [36] 37 38 39 40 41 42

Emericzy
28.02.2012., 13:00
sto znaci biti "pretenciozan"?
pretencioznost?

HJP kaže ovo:

1. koji ima neodmjereno velike, nerealne zahtjeve, namjere, ambicije [pretenciozan film]

2. koji se pred drugima pravi važan; razmetljiv, umišljen, uobražen [pretenciozno ponašanje; pretenciozan nastup]

Ja tu riječ upotrijebim za nekoga tko napadno daje do znanja da iza njega, posebice iza njegovih riječi i djela, stoje važne stvari.

Hekatonhir
28.02.2012., 13:18
Zapravo, kaže se "identično s nečim/nekim" i "identično nečemu/nekomu".

"Identičan kao netko" ne zvuči mi dobro. :)

Prilog, a ne pridjev. "Brazilac umro identično kao naš Vinkovčanin" može se parafrazirati kao "Brazilac umro potpuno jednako kao naš Vinkovčanin" ili "Brazilac umro istovjetno kao naš Vinkovčanin". Ali u toj se relaciji prilog nikako ne može izostaviti jer Brazilac nije umro kao Vinkovčanin nego kao Brazilac.

Shain
28.02.2012., 14:26
:)


Prilog je, ali i pridjev, npr. "tijelo identično s drugim." Ili u muškom rodu: "stav identičan s drugim".

Isto je i kad je imenica: "identičnost s drugim" i kad je glagol: "identificirati s drugim".

Daniel.N
29.02.2012., 22:10
Pa razlika je između umrijeti identično i biti identičan :)

Freyr
01.03.2012., 14:10
Pozdrav, što znači kad se za nekoga kaže da je premalo "probitačan" ili da mu fali probitačnosti ?

Hvala uanpred, imao sam ja davno knjigu od kume (debela je bila bar 10cm) riječnik stranih riječi, dali postoji nesto slično u online izdanju ? da mogu samo upisati u tražilicu ?

Shain
01.03.2012., 14:33
molim vaše mišljenje: imamo primjerice neki serijal od 10 emisija.

druga, treća itd. se obilježavaju kao 2. nastavak, 3. nastavak...a kako je s prvom emisijom?

je li ona 1. nastavak (zbunjuje me - na što se to ona nastavlja? ili je riječ o logici da se serijal sastoji od 10 nastavaka, pa je tako i prva emisija ujedno i 1. nastavak?

Ako je riječ neprecizna, uzmi drugu:

- 1. epizoda, 2. epizoda - za serije.
- 1. dio, 2. dio - za filmove. :)

child_in_time
01.03.2012., 14:59
Smijemo li u tekstu napisati obezbijeđen ili riječ mijenjamo u osiguran?

Emericzy
01.03.2012., 22:43
Pozdrav, što znači kad se za nekoga kaže da je premalo "probitačan" ili da mu fali probitačnosti ?

Čovjek ne može biti probitačan, osim ilegalno, npr. kurva može biti probitačna za makroa.

Probitačan je onaj koji donosi dobit. Znači, neka djelatnost, neka radnja ili pothvat.

To što spominješ loša je i kriva upotreba pridjeva 'probitačan'.

Shain
02.03.2012., 06:52
Pozdrav, što znači kad se za nekoga kaže da je premalo "probitačan" ili da mu fali probitačnosti ?

Hvala unaprijed. Imao sam rječnik stranih riječi, da li postoji nesto slično u online izdanju, da mogu samo upisati u tražilicu?

Može značiti "premalo koristan", ali je vjerojatno pogrešna upotreba riječi, kao što reče Emericzy.

Čini mi se da se onaj koji ju je upotrijebio nije sjetio riječi "promućuran", "društveno probojan", a po pučkoj etimologiji misli da "probitačan" znači isto to.

Vrlo dobar rječnik stranih riječi uklopljen je u HJP. :)

sis
02.03.2012., 09:39
Zadnjih godina se udomaćilo operu Madame Butterfly zvati Madama od čega mi se diže kosa na glavi. Uopće ne razumijem razlog. Prijevod na hrvatski? U tom slučajui bi valjda bila Gospođa Leptir.

colbert
02.03.2012., 09:41
Zadnjih godina se udomaćilo operu Madame Butterfly zvati Madama od čega mi se diže kosa na glavi. Uopće ne razumijem razlog. Prijevod na hrvatski? U tom slučajui bi valjda bila Gospođa Leptir.

Molim te, reci da se salis! :horor:

Shain
02.03.2012., 10:23
Smijemo li u tekstu napisati obezbijeđen ili riječ mijenjamo u osiguran?

Ovisi o funkcionalnom stilu. Ako je administrativnim stilom, napiši "osiguran".

U ostalim stilovima "obezbijeđen" ima žešće ekspresivno značenje, koje asocira na "naše istočne susjede". :)

Emericzy
02.03.2012., 12:41
Zadnjih godina se udomaćilo operu Madame Butterfly zvati Madama od čega mi se diže kosa na glavi. Uopće ne razumijem razlog. Prijevod na hrvatski? U tom slučajui bi valjda bila Gospođa Leptir.

Molim te, reci da se salis! :horor:

Ali to jest izvorni naziv te opere. Što je u tome loše?

Eleanor Rigby
02.03.2012., 13:39
Molim vas, kako se deklinira beg u vokativu? Može li i beže i begu?
I strana muška imena koja završavaju na j, npr. Anatolij Andrejevič. Može li u ovom slučaju biti isti nominativ i vokativ?
Hvala.

lajava gnjavatorica
03.03.2012., 02:44
nadam se da sam pogodila temu. :o kako biste sedmogodišnjaku odgovorili na pitanje zašto se kaže "na tržnici", a ne "u tržnici"? hvala!

Shain
03.03.2012., 06:04
- Molim vas, kako se deklinira beg u vokativu? Može li i beže i begu?

- I strana muška imena koja završavaju na -j, npr. Anatolij Andrejevič.

Može li u ovom slučaju biti isti nominativ i vokativ? Hvala.

Vokativ je beže kao druže, vraže. Nema razloga za -u.

Kod imena na -j nije uvijek isto. Može biti -u, -e ili nulti morfem i treba navesti primjere. Vokativ je Anatolij. :)

judolino
03.03.2012., 09:08
Vokativ je beže kao druže, vraže. Nema razloga za -u.

Kod imena na -j nije uvijek isto. Može biti -u, -e ili nulti morfem i treba navesti primjere. Vokativ je Anatolij. :)

Oj Anatolij?
A ne oj Anatolije? Oj Anatoliju?

brunesa
03.03.2012., 11:07
Ako je riječ neprecizna, uzmi drugu:

- 1. epizoda, 2. epizoda - za serije.
- 1. dio, 2. dio - za filmove. :)

hvala ti, samo problem je što je riječ o nekoj vrsti tematski povezanih emisija, nešto kao "krugovi razgovora" koji se nastavljaju zbog opširnosti teme koju obrađuju. nema "radnje" pa ne mogu reći epizoda. :-(
je li smak svijeta ako ostane onaj 1. nastavak?

Shain
03.03.2012., 11:26
nadam se da sam pogodila temu. kako biste sedmogodišnjaku odgovorili na pitanje zašto se kaže "na tržnici", a ne "u tržnici"? hvala!

Ako nije natkrivena, kaže se "na tržnici". Ta se jezična navika prenosi i kad je natkrivena. :)

judolino
03.03.2012., 11:27
hvala ti, samo problem je što je riječ o nekoj vrsti tematski povezanih emisija, nešto kao "krugovi razgovora" koji se nastavljaju zbog opširnosti teme koju obrađuju. nema "radnje" pa ne mogu reći epizoda. :-(
je li smak svijeta ako ostane onaj 1. nastavak?

Onda bi bilo logičnije da bude 1. dio razgovora.

cosanostra
03.03.2012., 12:37
Molim te, reci da se salis! :horor:

http://www.jutarnji.hr/madame-butterfly--izvizdana-na-praizvedbi--lirska-prica-o-zaljubljenoj-gejsi-danas-je-medu-najpopularnijim-operama/1010818/

Drugi odlomak, prva rečenica. :zubo:

Eleanor Rigby
03.03.2012., 13:26
Vokativ je beže kao druže, vraže. Nema razloga za -u.

Kod imena na -j nije uvijek isto. Može biti -u, -e ili nulti morfem i treba navesti primjere. Vokativ je Anatolij. :)

Hvala. Ma, beže mi malo preblesavo zvuči pa pitah.
I da, ako je vokativ Anatolij, je li onda:"Hej,(dođi, trebaš mi nešto) :) ,Anatolij Andrejeviču"? Ili Anatolij Andrejevič?

Epignosis
03.03.2012., 14:55
Jedno pitanje: ponekad nisam siguran je li u rečenici ispravnije koristiti "da" ili "kako".

Npr. koja od ove dvije rečenice je ispravnija i zašto:
a) Pisac smatra "da" ljudi ne misle svojom glavom.
b) Pisac smatra "kako" ljudi ne misle svojom glavom.

HVala

Shain
03.03.2012., 17:16
Jedno pitanje: ponekad nisam siguran je li u rečenici ispravnije koristiti "da" ili "kako".

Npr. koja je od ove dvije rečenice ispravnija i zašto:

a) Pisac smatra "da" ljudi ne misle svojom glavom.
b) Pisac smatra "kako" ljudi ne misle svojom glavom. - Hvala.

To je izrična rečenica s glagolom osjećanja. Katičić u "Sintaksi ..." (str. 336) navodi tridesetak takvih rečenica iz djela hrv. književnika i ni u jednoj nije veznik kako. :)

Emericzy
04.03.2012., 06:08
http://www.jutarnji.hr/madame-butterfly--izvizdana-na-praizvedbi--lirska-prica-o-zaljubljenoj-gejsi-danas-je-medu-najpopularnijim-operama/1010818/

Drugi odlomak, prva rečenica. :zubo:

Opet pitam, u čemu je problem? Madama Butterfly jest izvorni naziv djela.

cosanostra
04.03.2012., 18:26
Ok, priznat ću da to nisam znao iz prostog razloga kaj u životu nisam čuo taj, originalni naziv (a učio sam dosta i o operama u muzičkoj školi).
Čuo sam samo Madame Butterfly, pretpostavljam da je to prije preko francuskog nego engleskog došlo k nama (gdje nije Madame nego Madam - vel'ka razlika :zubo: ).

Al opet, madama je riječ koja mi u hrvatskom zvuči odvratno i još ju dekliniraju. :rigo:
Nije ti nikakav jezični argument, ali ak je kod nas udomaćen jedan naziv, zakaj forsirati neki nekorišteni? Ne zaboravimo da novinar prvo koristi francuski, a onda je mogao napisati "... radio je na Madame Butterfly" što zvuči sasvim ok, ali on deklinira talijanski inačicu.

Ne znam postoji li u talijanskom riječ madama ili su talijanizirali iz francuskog, ali u svakom slučaju Puccini je mogao ostaviti i francuski naziv, ako već ima operu La Bohème.

Shoggoth
05.03.2012., 20:24
kako reći da je ova čaša u vlasništvu Šklovskog?

Šklovskljeva čaša?
Šklovskijeva čaša?
Šklovskovljeva čaša?

Zekoslawa
05.03.2012., 20:33
Ne preporučuje se baš tvorba posvojnih pridjeva. Umjesto toga čaša Šklovskoga. Ili preformulirati ako se da.

Shoggoth
05.03.2012., 20:59
Ma to sam i ja odmah htio. Mijenjat.
Ali radi se o prijevodu s engleskog, i rečenica jednostavno ne želi funkcionirati bez toga.

Mogao bih, ali bi trebalo dosta mijenjat, pa sam se nadao da ima neko drugo rješenje

Zekoslawa
05.03.2012., 21:08
Ha čuj, prijevod ili nešto drugo... Jednostavno se radi o tome da se takve konstrukcije u standardu ne dopuštaju, čak ni s domaćim prezimenima tipa Gjalski. Mislim, nađe se i Gjalskijevo i svašta drugo, ali da je standardno, nije. Pa ako ikako ide, a mora nekako ići, nastoj pretumbati.

yeya
05.03.2012., 21:10
Imam pitanje u vezi pisanja datuma, ali bez dana, tj. kako napisati samo mjesec i godinu (npr. u nekom dokumentu): prosinac 2011. ili prosinca 2011. ?

zamantana
05.03.2012., 21:51
Prvo, redovno vas pratim. Savjeti i objašnjenja su vam prva liga. može li mi netko objasniti zašto se sve češće upotrebljava riječ "golem", a sve manje "ogroman"? I na kraju, koliko je (nije) dobar hrvatski jezični portal? Hvala.

Shain
06.03.2012., 00:39
- Zašto se sve češće upotrebljava riječ "golem", a sve manje "ogroman"?

- I na kraju, koliko je (nije) dobar hrvatski jezični portal? Hvala.

Za to smo značenje imali svoju staru riječ "golem", i nije trebalo u 19. st. uzimati sinonim "ogroman" iz ruskoga (prema ogromnyj) ili češkog (ohromny).

Normativci se trude davati prednost svomu i starijemu.

No, "ogroman" se za proteklih sto pedeset godina uvriježio, pa će ga biti teško potisnuti.

A za HJP, što više sama znaš, to je bolji. Meni je odličan. :)

buditedobro
06.03.2012., 13:38
Hvala. Ma, beže mi malo preblesavo zvuči pa pitah.
I da, ako je vokativ Anatolij, je li onda:"Hej,(dođi, trebaš mi nešto) :) ,Anatolij Andrejeviču"? Ili Anatolij Andrejevič?

Hej, Anatoliju Andrejeviču!
Hej, Andreju Juriću!
Hej, Nikolaju Petroviću!
Hej, Sergeju Puškine!

Vodenbuha
06.03.2012., 19:55
TRAŽIM RIJEČ! I ako mi može netko fakat brzo pomoći, bit ću jako zahvalna! Dakle, riječ koja objedinjuje - pomno, istinito, detaljno...
Gah, sad više ni sama ne znam. Uglavnom, želim jednom rječju opisati film koji na vrlo jednostavan, no __________ način opisuje događaje prilikom, ali i nakon pada aviona poljskog predsjednika.
Hvala! :D

Edit: Sentenciozan :lux:

judolino
06.03.2012., 22:56
TRAŽIM RIJEČ! I ako mi može netko fakat brzo pomoći, bit ću jako zahvalna! Dakle, riječ koja objedinjuje - pomno, istinito, detaljno...
Gah, sad više ni sama ne znam. Uglavnom, želim jednom rječju opisati film koji na vrlo jednostavan, no __________ način opisuje događaje prilikom, ali i nakon pada aviona poljskog predsjednika.
Hvala! :D

Edit: Sentenciozan :lux:

Ja znam na srpskom, ali na žalost ne znam na hrvatskom.:(

Emericzy
07.03.2012., 06:10
"ogroman" se za proteklih sto pedeset godina uvriježio, pa će ga biti teško potisnuti.
Ja se trudim

A za HJP, što više sama znaš, to je bolji. Meni je odličan. :)
Ja ne znam puno, ali svejedno mi je izvrstan. Nezamjenjiv.

suchimir
07.03.2012., 09:49
Kako se točno vrši deklinacija nekih stručnih latinskih izraza, npr. byossomia.

Je li se akuzativ piše byossomiu ili byossomiju?

suchimir
07.03.2012., 10:04
Evo još jedno pitanje: što mislite treba li se u diplomskom radu Slika pisati s velikim početnim slovom, npr. "na Slici 11 vidimo..."

Po meni se to piše malim početnim slovom jer to nije neko posebno ime slike.

Zoey
07.03.2012., 10:19
bok. :) moze li mi netko reci je li cuo za izraz 'proaktati'? otprilike mi je jasno sto se njime zeli reci, ali kako nikad nisam cula za taj izraz, ne bi bilo lose dobiti neke inforamcije.

Saffron
07.03.2012., 11:29
Kako se točno vrši deklinacija nekih stručnih latinskih izraza, npr. byossomia.

Je li se akuzativ piše byossomiu ili byossomiju?

Zašto ne bi bila biosomija?

U tekstovima slike, tablice, grafikone i sl. uvijek pišem malim slovom, npr. stanice intermedijarnog trofoblasta stapaju se tvoreći divovske stanice ležišta posteljice (slika 2.6)... Velikim slovom pišem jedino ispod/iznad same slike ili tablice.

judolino
07.03.2012., 12:48
bok. :) moze li mi netko reci je li cuo za izraz 'proaktati'? otprilike mi je jasno sto se njime zeli reci, ali kako nikad nisam cula za taj izraz, ne bi bilo lose dobiti neke inforamcije.

Daj nam malo konteksta, može?

Zoey
07.03.2012., 15:01
Daj nam malo konteksta, može?

eh, nemam ga. sve sto znam je da je to bio prijevod engleskog 'figure out', tipa: "he figured it out".

ne znan, cudim se tome kao nikad, nisam cula da se koristi, nije mi jasno je li to nekakav lokalizam ili sto vec... bas me zanima.

judolino
07.03.2012., 15:08
eh, nemam ga. sve sto znam je da je to bio prijevod engleskog 'figure out', tipa: "he figured it out".

ne znan, cudim se tome kao nikad, nisam cula da se koristi, nije mi jasno je li to nekakav lokalizam ili sto vec... bas me zanima.

To je čista bedastoća. "To figure out" znači shvatiti, a "proaktati" ne znači ama baš ništa.

Zoey
07.03.2012., 16:23
To je čista bedastoća. "To figure out" znači shvatiti, a "proaktati" ne znači ama baš ništa.

to sam i ja mislila. :D dobro, nisam se bas ni trudila posvjedociti tu rijec, ali koliko sam shvatila, nitko od mojih kolega nije nikad cuo za nju, tako da sam se doista zapitala sto je to i o cemu se radi. ocigledno je se koristi, ipak ju je nekakav prevoditelj upotrijebio u prijevodu (nevezano za to je li ispravno ili ne). :ne zna:

judolino
07.03.2012., 17:30
To nije prevoditelj, to je neki pacijent. Jel možeš dati još koju pojedinost, o čemu se zapravo radi?

Martian7
07.03.2012., 21:47
To je čista bedastoća. "To figure out" znači shvatiti, a "proaktati" ne znači ama baš ništa.
:503: To što ti neki izraz nisi nikad čuo, ne znači da on ne postoji ili da ništa ne znači. Znači promisliti, razmotriti (kako bi se shvatilo).
Ne znam etimologiju, ali izraz sam svakako već prije čula. Naravno da ne pripada u standardni jezik, ali možda je u dotičnom prijevodu bilo opravdano upotrijebiti nestandardni izraz.

Interpol
07.03.2012., 22:47
Proaktati ili proahtati se često moglo čuti ranije, a sad se rjeđe koristi taj izraz. Vjerojatno pripada starijoj generaciji.

Teško se prevede s jednom riječi - no opisni prijevod "proaktati nešto " bi bio "poduzeti korake, da se nešto riješi na ovaj ili onaj način"

Nadam se da će taj izraz opstati, meni se sviđa. :)

Emericzy
08.03.2012., 07:32
Možda je porijeklo od turskog hak, što bi bilo svladati. Kao prefiks se često rabio da označi nešto pravo ili istinito. Hakli je istinito, točno, pravedno. Hakim je učen čovjek. Hakija je pravi čovjek, faca, gubica. Aktati ili vjerojatno haktati onda bi moglo značiti promisliti, shvatiti, dokučiti.

judolino
08.03.2012., 09:12
Smirite se, amateri dragi.
To figure out prevoditelj NIKADA neće prevesti kao proaktati. Osim toga, radi se o opskurnom i slabo razumljivom slengu - Google daje svega 147 rezultata.
Kao riječ, to je obično mrtvorođenče.

Daniel.N
08.03.2012., 09:38
Sležem se potpuno. Figure out je uobičajen i vrlo čest izraz u engleskom i treba ga prevoditi nekim čestim i običnim izrazom u hrvatskom, a ne nekakvim proaktati koji neće razumjeti 95% čitatelja.

(edit) ako HJP nema proaktati...

adamovo rebro
08.03.2012., 19:44
treba mi pomoć oko kroejša
zašto je moja prof. u rečenici
ozbiljno je upitam što je bilo.
označila ovo da je predikat...
mislim šta 'je' nije objekt... moglo je bit tu ga(njega) umjesto je šta je dokaz da je to zamjenica-objekt a ne pom. gl biti :confused:

deisler
08.03.2012., 22:25
Naše zaposlenike smatramo najvrjednijim dijelom kompanije
je li ispravno najvrjednijim ili najvrijednijim ili oboje?

Interpol
08.03.2012., 23:38
(edit) ako HJP nema proaktati...

A to bi kao trebao biti neki pokazatelj? :D

Tamo nema npr. ni zarundati, ni bubati, pa čak ni urokati :lol: Znači prema HJP tih aktivnosti, žalim slučaj, nema :rofl:

A ti judolino si mami reci doma da se smiri i da je amaterka ... mada prema tvojoj kulturi čini se da je ipak riječ o profesionalki. :)

Shain
09.03.2012., 06:05
treba mi pomoć. zašto je moja prof. u rečenici "ozbiljno je upitam što je bilo" označila ovo da je predikat?

mislim šta 'je' nije objekt? moglo je bit tu ga(njega) umjesto je šta je dokaz da je to zamjenica-objekt a ne pom. gl biti.

"Je" bi bio dio predikata u rečenici: "Ozbiljno je upitala ..." (cijeli predikat: "je upitala").

U tvom je primjeru "je" objekt. Ako je tako rekla, to je njezin previd. Dogodi se.

No, ako je rekla da je "upitam je" predikatni skup, posve je u pravu, jer se on sastoji od predikata, objekta i priložnih oznaka. :)

Aphex
09.03.2012., 19:01
Pitanje:
vrednovati, vrjednovati, vrijednovati?

U HJP nalazim samo prvu verziju.

Zoey
09.03.2012., 19:54
To nije prevoditelj, to je neki pacijent. Jel možeš dati još koju pojedinost, o čemu se zapravo radi?
rado, ali nemam nikakvih pojedinosti, stvar se potegla na prevoditeljskoj pijanki. :zubo: cak nisam sigurna li radi li se o prijevodu "to figure out" ili sam to samo zabrijala. zapravo nisam sigurna oko nicega u vezi s tim 'proaktati' osim da izraz nikad nisam cula i da pojma nemam sto znaci i kome. :ne zna:
:503: To što ti neki izraz nisi nikad čuo, ne znači da on ne postoji ili da ništa ne znači. Znači promisliti, razmotriti (kako bi se shvatilo). Ne znam etimologiju, ali izraz sam svakako već prije čula. Naravno da ne pripada u standardni jezik, ali možda je u dotičnom prijevodu bilo opravdano upotrijebiti nestandardni izraz.
zgodno. a tko se koristi tim izrazom, ako ti nije tesko napisati? zanima me radi li se o lokalizmu ili cisto nekom slengu ili sto vec.
Proaktati ili proahtati se često moglo čuti ranije, a sad se rjeđe koristi taj izraz. Vjerojatno pripada starijoj generaciji.

starijoj generaciji nas hrvata ili? da pitam baku i dedu koji cijeli zivot zivot zive u zagrebu ili nekog drugog?

deisler
09.03.2012., 19:56
Pitanje:
vrednovati, vrjednovati, vrijednovati?

U HJP nalazim samo prvu verziju.

i, sto je tocno u onom slucaju koji sam naveo? to jest dal je tocno?

Emericzy
10.03.2012., 06:25
Pitanje:
vrednovati, vrjednovati, vrijednovati?

U HJP nalazim samo prvu verziju.

Zato što je jedina dobra

starijoj generaciji nas hrvata ili? da pitam baku i dedu koji cijeli zivot zivot zive u zagrebu ili nekog drugog?

Bilo tko od predratne generacije će tu riječ znati jako dobro. To je bila normalna riječ u kolokvijalnom govoru.

Shain
10.03.2012., 06:30
Pitanje: vrednovati, vrjednovati, vrijednovati?

U HJP nalazim samo prvu verziju.

Pravopisi dopuštaju: vrednovati i vrjednovati. Prvo je češće. Isto tako: najvredniji - najvrjedniji.

Zadnjih stotinjak godina pisalo se vrednovati, a aktualnim "Hrv. školskim pravopisom" određuje se da se piše vrjednovati. :)

Maiya
10.03.2012., 11:24
Promjenjivo ili promjenljivo?

Sad je na vremenskoj prognozi na HRT-u pisalo da će slijedeći tjedan vrijeme biti "promjenljivo". Jel moguće da je to ok? Izgleda preglupo i bezveze je za izgovorit, a i vidim da većina koristi "promjenjivo".

fakincic11
10.03.2012., 11:45
Promjenjivo ili promjenljivo?


Dopuštena su oba oblika.

yeya
10.03.2012., 13:01
Imam pitanje u vezi pisanja datuma, ali bez dana, tj. kako napisati samo mjesec i godinu (npr. u nekom dokumentu): prosinac 2011. ili prosinca 2011.?

Nitko ne zna odgovoriti na moje pitanje ili vam je pitanje promaklo?

brunesa
10.03.2012., 18:03
Smirite se, amateri dragi.
To figure out prevoditelj NIKADA neće prevesti kao proaktati. Osim toga, radi se o opskurnom i slabo razumljivom slengu - Google daje svega 147 rezultata.
Kao riječ, to je obično mrtvorođenče.

ja sam naravno amater, ali mi je riječ poznata. ljudi su je koristili u smislu: pretražiti, pregledati, istražiti, ali i dokučiti, razmisliti.
najobičnija sleng kovanica da tako kažem, nije nikakav prijevod.

Shain
10.03.2012., 20:22
Imam pitanje u vezi s pisanjem datuma, ali bez dana, tj. kako napisati samo mjesec i godinu (npr. u nekom dokumentu): prosinac 2011. ili prosinca 2011. ?

Misliš izvan rečenice?

U normi nema posebnih uputa za to i može oboje. A može i: "U prosincu 2011." :)

judolino
11.03.2012., 05:45
ja sam naravno amater, ali mi je riječ poznata. ljudi su je koristili u smislu: pretražiti, pregledati, istražiti, ali i dokučiti, razmisliti.
najobičnija sleng kovanica da tako kažem, nije nikakav prijevod.

Nije mi bilo u cilju nikoga vrijeđati.
Napisao sam da nijedan prevoditelj nikada ne bi to figure out preveo kao proaktati.
Nitko ne očekuje od amatera da razmišljaju kao prevoditelji, to je sve.

Emericzy
11.03.2012., 05:56
nijedan prevoditelj nikada ne bi to figure out preveo kao proaktati

Slažem se. Osim -- eventualno -- ako ne bi želio prenijeti nekakav stilski dojam, slengovsku atmosferu itd. Ovisi o kontekstu. Trebalo bi vidjeti veći komad teksta. Ali malo je vjerojatno.

cirith
11.03.2012., 06:54
Dakle, genitiv množine, molim vas...
Je li ovako u redu i jedino ispravno?

Trajalo je to osamnaest mjeseci ...
Samo 18 Jupiterovih mjeseca ...
Imena mjeseci pišu se malim početnim slovom.


A zanima me i naglasak. Ovo (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1liWRU%3D&keyword=Mjesec) me nekako zbunilo. Zar je mjeseca (ako mislimo na satelit)?

OttoRino
11.03.2012., 07:12
ma meni je bitno da razumin čovika i da smisleno govori.
a fućka mi se za gramatiku.

buditedobro
11.03.2012., 07:44
Dakle, genitiv množine, molim vas...
Je li ovako u redu i jedino ispravno?

Trajalo je to osamnaest mjeseci ...
Samo 18 Jupiterovih mjeseca ...
Imena mjeseci pišu se malim početnim slovom.


A zanima me i naglasak. Ovo (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1liWRU%3D&keyword=Mjesec) me nekako zbunilo. Zar je mjeseca (ako mislimo na satelit)?

Kad je mjera, nastavak je -i. Kad je satelit, nastavak je -a u G mn. Naglasak je začudo i u jednom i u drugom slučaju dugouzlazni na drugome slogu, sa zanaglasnom dužinom na nastavku. Tako barem kažu Babić, Pavešić i Težak (Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika, HAZU, 1991.)
I ja sam se iznenadila, rekla bih "18 mjeseca" s kratkosilaznim na prvome slogu i dvije zanaglasne dužine.

OttoRino
11.03.2012., 07:49
Kad je mjera, nastavak je -i. Kad je satelit, nastavak je -a u G mn. Naglasak je začudo i u jednom i u drugom slučaju dugouzlazni na drugome slogu, sa zanaglasnom dužinom na nastavku. Tako barem kažu Babić, Pavešić i Težak (Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika, HAZU, 1991.)
I ja sam se iznenadila, rekla bih "18 mjeseca" s kratkosilaznim na prvome slogu i dvije zanaglasne dužine.

ne razumin ..
pa kako može biti 18 mjeseca.
kaže se 18 miseci, i ovo miseci se rastegne, isto kao i mjeseci..

cirith
11.03.2012., 08:21
Čitaj pažljivije. Govori se o satelitima (18 mjeseca).

@buditedobro
Hvala ti! Tako sam i mislio, ali volim provjeriti. Na taj sam naglasak i ja pomislio. Ovako zvuči skorz neobično.

Shain
11.03.2012., 08:21
Recimo, operacija se radi na foramen ovale ili na zona fasciculata. Ostaviti u kurzivu i ne deklinirati ili?

Upravo sam naišao na ovo: "...opskrbljuju duru oko foramen occipitale magnum." (Med. enc., dopunski svezak II, 1986).

Foramen se ovdje ne deklinira. :)

yeya
11.03.2012., 08:23
Misliš izvan rečenice?

U normi nema posebnih uputa za to i može oboje. A može i: "U prosincu 2011." :)

Da, mislim izvan recenice.
Hvala na odgovoru! :)

Shain
11.03.2012., 08:51
Da, mislim izvan recenice. Hvala na odgovoru!

Provjerio sam još malo. Prema Pavešićevu bi se priručniku (1971) trebalo na razini rečenice pisati "mjeseca prosinca 2011", a ne "prosinca 2011". Može se odnositi i na upotrebu izvan rečenice.

Tu nijansu neću komentirati, samo je navodim.

I prema njemu bi još bolje bilo s prijedlogom "u": "u prosincu 2011." :)

suchimir
14.03.2012., 10:15
Piše li se etnokuća, etno-kuća ili etno kuća? Mislim da je ovo prvo, ali nisam 100% siguran jer vidim da na netu postoji velika zbrka u vezi pisanja te imenice.

Npr. u Rječniku stranih riječi (Anić-Goldstein) piše "etnopark" sastavljeno, pa bi po logici trebalo pisati etnokuća sastavljeno. Riječ je o imenici s prefiksoidom etno (od pridjeva etnografski).

Također bi onda trebalo pisati i npr. etnoambijent, sastavljeno.

suchimir
14.03.2012., 10:31
Evo još jedno pitanje. Imamo naziv "Etnokuća Palma" koji se piše u navodnicima jer je sve to ime, dakle ne etnokuća "Palma" nego "Etnokuća Palma".

Je li se onda provodi sklonidba obaju članova, npr. u "Etnokući Palmi" umjesto u "Etnokući Palma" s obzirom da je sve to dio imena?

Shain
15.03.2012., 06:15
Evo još jedno pitanje. Imamo naziv "Etnokuća Palma" koji se piše u navodnicima jer je sve to ime, dakle ne etnokuća "Palma" nego "Etnokuća Palma".

Je li se onda provodi sklonidba obaju članova, npr. u "Etnokući Palmi" umjesto u "Etnokući Palma" s obzirom da je sve to dio imena?

Obaju članova. Apozicija i njena imenica slažu se u padežu.

Prema svim našim pravopisima piše se "etnokuća", "etnoambijent". :)

Vodenbuha
15.03.2012., 09:46
Nitko ne zna odgovoriti na moje pitanje ili vam je pitanje promaklo?

Ako pišeš, naprimjer, seminarski rad, na dnu ćeš napisati 'Prosinac 2012'.
Možeš i napisati grad, što je učestalije - 'Zagreb, ožujak 2010'

jelenatop
16.03.2012., 10:11
Našla sam u jednom jezičnom savjetniku (neću reći kojem jer je naziv sramotan) sljedeće za 'tri točke':

Dakle, da se piše ovako:
"Razgovor se nastavlja ..."
"...razgovor se nastavlja."
"...razgovor se nastavlja ..."

Ja sam/bih te razmake upravo obrnuto pisala. :confused:

jelenatop
16.03.2012., 13:24
I još jedno:
Norfolk -> norfolkški ili norfolški?
I što onda sa "Swaffham", kako bi glasio pridjev? Ne bi jedan fonetski, drugi ne, pogotovo zato što su u istom tekstu praktički jedan kraj drugoga.

cirith
16.03.2012., 13:33
Našla sam u jednom jezičnom savjetniku (neću reći kojem jer je naziv sramotan) sljedeće za 'tri točke':

Dakle, da se piše ovako:
"Razgovor se nastavlja ..."
"...razgovor se nastavlja."
"...razgovor se nastavlja ..."

Ja sam/bih te razmake upravo obrnuto pisala. :confused:

U starome BFM-ovu Hrvatskom prqvopisu (96.) svagdje su odvajali trotočje bjelinama. U onome Babića i Moguša iz 2011. to su promijenili: ostalo je odvojeno samo u slučajevima ... razgovor se nastavlja; ostalo priljubljeno. U Matičinu priljubljeno. :)

Piši kako ti j' najlepše. :cerek:

buditedobro
16.03.2012., 13:35
Našla sam u jednom jezičnom savjetniku (neću reći kojem jer je naziv sramotan) sljedeće za 'tri točke':

Dakle, da se piše ovako:
"Razgovor se nastavlja ..."
"...razgovor se nastavlja."
"...razgovor se nastavlja ..."

Ja sam/bih te razmake upravo obrnuto pisala. :confused:

Točno, razmak je prije riječi nakon trotočja, a nema ga nakon riječi kad iza nje slijedi trotočje (Babić-Moguš, HP, ŠK, 2010.).
Neki su jezični priručnici dopuštali i pisanje bez razmaka trotočja i riječi koja slijedi, no ni u jednome nisam vidjela da je razmak između riječi i trotočja.
A može i bez trotočja (Katičić): "razgovor se nastavlja" ili čak razgovor se nastavlja .

Shain
16.03.2012., 16:36
Našla sam u jednom jezičnom savjetniku sljedeće za 'tri točke':

Dakle, da se piše ovako:

"Razgovor se nastavlja ..."
"...razgovor se nastavlja."
"...razgovor se nastavlja ..."

Ja sam/bih te razmake upravo obrnuto pisala.

Tu se radi o dvije situacije:

1. "Idi do đav..." (tri točke iza nezavršene riječi)
2. "Idi u ..." (tri točke iza nezavršene rečenice).

Nisam opazio da to suvremeni pravopisi razlikuju. To je normirano samo u pravopisu Cipre i Klaića (1944). U njemu stoji da se tri točke prislanjaju uz nezavršenu riječ (prokl... = prokleti), a odmiču za jedno slovno mjesto (jedan spacij) ako je nezavršena rečenica (trla baba lan ...).

To bi se moglo primijeniti i na tri točke ispred okrnjene riječi ili rečenice. :)

jelenatop
16.03.2012., 18:04
I još jedno:
Norfolk -> norfolkški ili norfolški?
I što onda sa "Swaffham", kako bi glasio pridjev? Ne bi jedan fonetski, drugi ne, pogotovo zato što su u istom tekstu praktički jedan kraj drugoga.

Evo, uz ovo, sad imam "georgijanski stil", ali nailazim i na "džordžijanski".

Pa beknite. :)

jelenatop
16.03.2012., 20:48
A Westminster Abbey? Prevesti? I kako (na pridjev mislim)?

Shain
17.03.2012., 05:22
I još jedno:
- Norfolk -> norfolkški ili norfolški?
- I što onda sa "Swaffham", kako bi glasio pridjev?

Ne bi jedan fonetski, drugi ne, pogotovo zato što su u istom tekstu praktički jedan kraj drugoga.

- Adaptiranje uz transkripciju ("fonetski"): norfolški, svofemski.
Uz transliteraciju ("etimološki"): norfolški, swaffhamski.

- To može biti "gruzijski stil" i "georgijanski stil". Izguglaj i vidi na koji se odnosi.

- Po starijem preuzimanju pridjeva: Vestminsterska opatija. Po novijem: Westminsterska o. :)

Saffron
18.03.2012., 20:00
Upravo sam naišao na ovo: "...opskrbljuju duru oko foramen occipitale magnum." (Med. enc., dopunski svezak II, 1986).

Foramen se ovdje ne deklinira. :)

Praksa je različita, koliko sam uspjela vidjeti, no uglavnom se ti višerječni latinski (i grčki) nazivi ne dekliniraju. Evo, imam pred sobom udžbenik (prošlogodišnje izdanje): stimulacijom n. vagus dolazi do ... anestezija se izvodi u fossa temporalis ... Meni to zvuči loše, ne mogu si pomoći.
A u istom se udžbeniku dekliniraju engleski nazivi koji nemaju svoj prijevod u hrvatskom: anestetici u kontaktu sa soda-limeom... (N. je soda-lime)
Dakle, pravilo bi se odnosilo samo na latinski ili?
Što bi preporučio, Shain :)?

Usput, ovo za tri točke sam mislila baš kao jelenatop, nisam znala da se odvajaju bjelinom iza nezavršene rečenice.

Imam nekoliko novih dilema :) Zanima me razlikujete li onečišćenje i zagađenje? Dosad sam redovito pisala onečišćenje (prema plavom savjetniku), no naišla sam negdje (kad bih se mogla sjetiti gdje :rolleyes:) na to da je onečišćenje lakši oblik zagađenja, tj. zagađenje je kad je šteta dokaziva i zakonski je kažnjivo, a onečišćenje nema štetnih posljedica za ekosustav i nije kažnjivo. Što mislite o tome?

Zatim, pišete li "u odnosu na" ili "u odnosu prema" (većinom pišu "u odnosu na", treba li to ispravljati)?

I još nešto, prijevod zakonskih propisa EU-a, odnosi se na hranu (nemam engleski original), piše da hrana ne smije biti patvorena (među ostalim). Što bi se dalo reći umjesto patvorena (ne može krivotvorena, lažna, ne znam zapravo ni na što misle, da ne smije imati sastojke koji nisu navedeni, nisu dopušteni, pojma nemam).

Shain
19.03.2012., 06:09
- A u istom se udžbeniku dekliniraju engleski nazivi koji nemaju svoj prijevod u hrvatskom: anestetici u kontaktu sa soda-limeom... (N. je soda-lime).

- Zanima me razlikujete li onečišćenje i zagađenje?

- Zatim, pišete li "u odnosu na" ili "u odnosu prema" (većinom pišu "u odnosu na", treba li to ispravljati)?

- piše da hrana ne smije biti patvorena (među ostalim). Što bi se dalo reći umjesto patvorena (ne može krivotvorena, lažna, ne znam zapravo ni na što misle ...).

Žurim, mogu samo ovoliko.

- Jez. savjetnici nisu predvidjeli sve nedoumice i zato treba pogledati medic. i drugu stručnu literaturu. - Deklinira se "soda-voda", pa može i "soda lime".

- Onečišćenje je afektivno neutralna riječ, a zagađenje je ekspresivna metafora (asocira na gad, gadost, gadariju i sl.). U terminologiji se prednost daje neutr. riječi.

- Puristi nekada nisu prihvaćali "u odnosu na/prema" jer je to rusizam ili galicizam i preporučivali su "u usporedbi s", "s obzirom na", "prema", "nego". Liberalni standard to danas propušta, a konzervativni se još malo odupire.

- "Patvorena hrana"? - Bit će da je tu proširenje značenja riječi "patvoren". Možda se odnosi na gen. modificiranu hranu. Ili na hranu gdje na etiketi piše jedno, a u ambalaži je drugo. Ili na hranu s nedopuštenim sastojcima? U prethodnom tekstu propisa EU trebala bi biti definicija te riječi. :)

Saffron
19.03.2012., 13:57
- "Patvorena hrana"? - Bit će da je tu proširenje značenja riječi "patvoren". Možda se odnosi na gen. modificiranu hranu. Ili na hranu gdje na etiketi piše jedno, a u ambalaži je drugo. Ili na hranu s nedopuštenim sastojcima? U prethodnom tekstu propisa EU trebala bi biti definicija te riječi. :)

Imam samo pojedine citirane dijelove tih propisa (uvrštene u priručnik), pa ću pričekati autorovo objašnjenje.
Hvala :)

Crag Hack
19.03.2012., 20:05
Buni me sljedeća stvar- deklinacija imenice liga.
Naime, siva gramatika navodi da imenice ženskog roda e vrste s osnovom na k,g,h imaju sibilariziranu osnovu ispred nastavka i.
Onda, je li ispravno

liga (N) - lizi (D) ( kao tuga - tuzi, briga - brizi)

ako ne, zašto ne?

cirith
19.03.2012., 21:02
Buni me sljedeća stvar- deklinacija imenice liga.
Naime, siva gramatika navodi da imenice ženskog roda e vrste s osnovom na k,g,h imaju sibilariziranu osnovu ispred nastavka i.
Onda, je li ispravno

liga (N) - lizi (D) ( kao tuga - tuzi, briga - brizi)


A malo dalje ta ista gramatika govori i o figi, dogi, utjehi ... Read on. :D

cosanostra
19.03.2012., 22:38
Jezični savjet: ako ne znate staviti strane naglaske na tipkovnicu, npr. francusko è, radije ostavite obično e, nego da pišete:
Unatoč tome što u domaćim okvirima ima reputaciju “crčme de la crčme”, čini se kako nogometna Europa ne misli tako.

Ne znam kaj znači crčma, a još manje znam kaj znači crčma nad crčmama. :zubo:

Iz Jutarnjeg. :kava:

Shain
20.03.2012., 06:07
Buni me sljedeća stvar - deklinacija imenice liga. Naime, siva gramatika navodi da imenice ženskog roda e-vrste s osnovom na k, g, h imaju sibilariziranu osnovu ispred nastavka i.

Onda, je li ispravno liga (N) - lizi (D) (kao tuga - tuzi, briga - brizi)? Ako ne, zašto ne?

Nije. Dativ je ligi, psihi, algi, figi, kolegi, kacigi, papigi, intrigi i sl.

Sibilarizacija iz glasovnih razloga prestala je djelovati prije više od tisuću godina. U nekim riječima koje su se u hrv. jeziku pojavile nakon toga c, z, s nastaju po analogiji, a u drugima ne nastaju nikako.

Evo ti nekoliko primjera za analogiju. Dativ: datoteci, plastici, robotici, Americi. :)

Daniel.N
20.03.2012., 12:03
Nije. Dativ je ligi, psihi, algi, figi, kolegi, kacigi, papigi, intrigi i sl.

Sibilarizacija iz glasovnih razloga prestala je djelovati prije više od tisuću godina. U nekim riječima koje su se u hrv. jeziku pojavile nakon toga c, z, s nastaju po analogiji, a u drugima ne nastaju nikako.

Evo ti nekoliko primjera za analogiju. Dativ: datoteci, plastici, robotici, Americi. :)

Da, ali je pravo pitanje zašto u nekim riječima imamo 2. palatalizaciju ("sibilarizaciju") a u nekim ne. Očito je to "definirano u leksiku".

Zanimljivo da u množini muškog roda uvijek imamo palatalizaciju, dakle parsek -> parseci, kodek -> kodeci. Jedino je taj dativ imenica na -a problematičan.

Imamo primjere sluga -> slugi, a teško da se ta riječ pojavila nedavno.

Mr_Black_Jack
20.03.2012., 15:08
Da, ali je pravo pitanje zašto u nekim riječima imamo 2. palatalizaciju ("sibilarizaciju") a u nekim ne. Očito je to "definirano u leksiku".

Zanimljivo da u množini muškog roda uvijek imamo palatalizaciju, dakle parsek -> parseci, kodek -> kodeci. Jedino je taj dativ imenica na -a problematičan.

Imamo primjere sluga -> slugi, a teško da se ta riječ pojavila nedavno.

briga > brizi, snaga > snazi, noga > nozi, stega > stezi itd.

Mislim da se - kao i u slučaju ostalih glasovnih promjena - radi o dužini djelovanja određenog glasovnog zakona. Riječi koje ne podliježu promjeni jednostavno su mlađe ili fonotaktički uvjetovano nisu bile zahvaćene palatalizacijom.

angelina39
20.03.2012., 17:19
pomoć molim,...
kad se u rečenici kaže npr. "obuhvaćena je cijela HRVATSKA OBALA" da li se Hrvatska piše velikim ili malim slovom u riječi HRVATKSA OBALA?

Saffron
20.03.2012., 17:21
pomoć molim,...
kad se u rečenici kaže npr. "obuhvaćena je cijela HRVATSKA OBALA" da li se Hrvatska piše velikim ili malim slovom u riječi HRVATKSA OBALA?

Malim slovom.

angelina39
20.03.2012., 17:35
Malim slovom.

mogu li dobiti razlog zašto je malim slovom??

Saffron
20.03.2012., 17:50
Posvojni pridjevi izvedeni od zemljopisnih imena na -ski, -čki, -ški (i možda još koji nastavak) pišu se malim početnim slovom.

angelina39
20.03.2012., 18:09
hvala!!!!

MrzimPratiSuđe
20.03.2012., 19:05
imam dva pitanja!

čiZme ili čiŽme? poznam nekoliko ljudi koji kažu čižme, a meni to zvuči tako :503:

i nešto što sam nedavno čula od kolegice na poslu...ispekla sam si troje jaja. troje? tri? koliko? :ne zna:

Laki001
20.03.2012., 19:56
Imam nekoliko pitanja:

1. Koji naslovi se navode u kurzivu a koji u navodnicima? Kako sa knjigama a kako sa nazivi dokumenata (pod nazivi mislim naravno na naive tipa "Američki ustav" ili "Američka deklaracija neovisnosti" a ne naziv vrste dokumenta)? Naslovi organizacija pretpostavljam idu u navodnicima, jel to tocno?

2. Pročitao sam da se na engleskom "Biblija" ne piše niti u kurzivu niti u navodnicima, kako ide u hrvatskom?

3. Je li ovo pravilno korištenje zareza: "Molio bih, također, da...."

4. Koji je pravilan format pisanja brojeva: 10 000 ili 10.000 ili 10000 ili je svejedno? Jesu li pravila ista za redne brojeve.

5. Kada pišem naslov nečega na engleskom pišem li po njihovim pravilima velikih slova ili našim? Dal pišem Library of Congress ili Library of congress?

Ako možete odgovoriti na bilo koje pitanje puno ćete pomoći.

Shain
21.03.2012., 05:27
- čiZme ili čiŽme? poznam nekoliko ljudi koji kažu čižme

- ispekla sam si troje jaja. troje? tri? koliko?

- Standardno je čizme. "Ž" se javlja asimilacijom prema palatalu "č", ali je to regionalno.

- Jaje je srednjeg roda, kao npr. polje, more, lice, sunce, naselje. Kažemo tri polja, tri mora, tri lica, tri sunca, pa je onda i tri jaja. Ne kaže se troje polja, troje mora ... :)

fakincic11
21.03.2012., 15:28
4. Koji je pravilan format pisanja brojeva: 10 000 ili 10.000 ili 10000 ili je svejedno? Jesu li pravila ista za redne brojeve.

10 000 (glavni broj)
10 000. (redni broj)

Eleanor Rigby
21.03.2012., 19:05
Molim vas, što je sve ispravno:

1967./1968.
1967/1968.
1967/68.

?

MrzimPratiSuđe
21.03.2012., 19:32
- Standardno je čizme. "Ž" se javlja asimilacijom prema palatalu "č", ali je to regionalno.

- Jaje je srednjeg roda, kao npr. polje, more, lice, sunce, naselje. Kažemo tri polja, tri mora, tri lica, tri sunca, pa je onda i tri jaja. Ne kaže se troje polja, troje mora ... :)

hvala!

fakincic11
21.03.2012., 19:42
Molim vas, što je sve ispravno:

1967./1968.
1967/1968.
1967/68.

?

Točan je odgovor ?.
Prema BM, kalendarske godine pišu se skraćeno: 1967./68.

Shain
22.03.2012., 05:48
1. Koji se naslovi navode u kurzivu a koji u navodnicima? Kako s knjigama a kako s nazivima dokumenata (pod nazivima mislim na one tipa "Američki ustav" ili "Američka deklaracija neovisnosti")? Naslovi organizacija pretpostavljam idu u navodnicima?

2. Pročitao sam da se na engleskom "Biblija" ne piše ni u kurzivu ni u navodnicima, kako ide u hrvatskom?

3. Je li ovo pravilno korištenje zareza: "Molio bih, također, da...."?

4. Koji je pravilan format pisanja brojeva: 10 000 ili 10.000 ili 10000 ili je svejedno? Jesu li pravila ista za redne brojeve?

5. Kada pišem naslov nečega na engleskom pišem li po njihovim pravilima velikih slova ili našim? Dal pišem Library of Congress ili Library of congress?



1. Svi takvi nazivi imaju isti tretman. Već ih ističe veliko slovo, a dodatno se ističu kurzivom, navodnicima, boldanjem, verzalom ... Kurziv je diskretniji, navodnici upadljiviji.

2. Biblija je naslov knjige (tj. zbornika). I kod nas može bez kurziva, bez navodnika, ali i s njima. Sve ovisi o izboru načina uređenja teksta.

3. Također je tekstni konektor i nije ga nužno odvajati: "Molio bih također da ..."

4. 10 000, 1 000 000 (prema pravopisima Badurine i dr., Babića i Moguša). Isto i redni brojevi, ali s točkom.

5. Piše se engleskim pravopisom, velikim slovima. :)

MAJAMAMA
22.03.2012., 09:10
Dvadesetokatnica ili dvadeseterokatnica?

Nedostajete mi, ali na poslu je užurbano :D

jelenatop
22.03.2012., 10:24
Na HJP-u veli da je "snast" (jarbolje s oputom, a u jedrenjaka i s jedriljem, oprema broda potrebna za jedrenje; takelaža) muškog roda, a onda se u izvedenim oblicima sklanja kao da je ženskog - "snasti". Mišljenja?

Laki001
22.03.2012., 10:36
10 000 (glavni broj)
10 000. (redni broj)
1. Svi takvi nazivi imaju isti tretman. Već ih ističe veliko slovo, a dodatno se ističu kurzivom, navodnicima, boldanjem, verzalom ... Kurziv je diskretniji, navodnici upadljiviji.

2. Biblija je naslov knjige (tj. zbornika). I kod nas može bez kurziva, bez navodnika, ali i s njima. Sve ovisi o izboru načina uređenja teksta.

3. Također je tekstni konektor i nije ga nužno odvajati: "Molio bih također da ..."

4. 10 000, 1 000 000 (prema pravopisima Badurine i dr., Babića i Moguša). Isto i redni brojevi, ali s točkom.

5. Piše se engleskim pravopisom, velikim slovima. :)

Hvala!

cirith
22.03.2012., 10:53
Na HJP-u veli da je "snast" (jarbolje s oputom, a u jedrenjaka i s jedriljem, oprema broda potrebna za jedrenje; takelaža) muškog roda, a onda se u izvedenim oblicima sklanja kao da je ženskog - "snasti". Mišljenja?

I BM u svom pravopisu (2011.) pišu snast, snasti i snašću. Dakle ženski.

Shain
22.03.2012., 15:54
Molim vas, što je sve ispravno?

1967./1968.
1967/1968.
1967/68.

Po pravopisu Babića, S. Ham i Moguša: 1967./1968.

Po pravopisu L. Badurine i dr.: 1967/1968.

Po pravopisu Anića i Silića: 1967/68.

Dok se ne donese jedinstven pravopis, dopuštene su sve te mogućnosti. :)

Emericzy
23.03.2012., 09:32
Na HJP-u veli da je "snast" (jarbolje s oputom, a u jedrenjaka i s jedriljem, oprema broda potrebna za jedrenje; takelaža) muškog roda, a onda se u izvedenim oblicima sklanja kao da je ženskog - "snasti". Mišljenja?

I BM u svom pravopisu (2011.) pišu snast, snasti i snašću. Dakle ženski.

Apsolutno ženskog roda. Kao, recimo, mast ili slast.

judolino
23.03.2012., 10:01
Apsolutno ženskog roda. Kao, recimo, mast ili slast.

Kaj je to s tobom? Nemrem bulivit, izostavil si strast?!

Emericzy
23.03.2012., 10:06
Kaj je to s tobom? Nemrem bulivit, izostavil si strast?!

Polako! Korak po korak. :rofl:

Shain
23.03.2012., 10:28
Dvadesetokatnica ili dvadeseterokatnica?



Standardno je i deseto- i desetero-, dvadeseto- i dvadesetero-, ali je kod nekih riječi uobičajeno jedno, a kod drugih drugo: desetoboj, desetogodišnjak; deseterokut, deseterostrukost.

Kod zgrada je mnogo češće -ero-: peterokatnica, deseterokatnica, dvadeseterokatnica. :)

ElliQuinn
24.03.2012., 14:43
5. Piše se engleskim pravopisom, velikim slovima. :)
Isto vrijedi i za njemački? Što sa slučajem kad se navodi neka rečenica na njemačkom, sve imenice pišem velikim slovom?

Dakle, hrvatski pravopis vrijedi samo za dijelove rečenice na hrvatskom, a za sve ostalo trebamo poznavati pravopis jezika iz kojeg nešto navodimo?

dirtysupestar
25.03.2012., 00:54
Zašto se na sve strane koristi "VjeroJatno", pošto ako imamo "VjeroVati",
i "VjeroVanje", savim logički konzistentno bilo bi da slijedi "VjeroVatno" ?

Također, ako ćemo slijediti logičku konzistentnost "VjeroJatnog", ne bi li
trebali također imati i "VjeroJati" i "VjeroJanje"?

O čemu se tu radi?

Ispravno je – vjerojatno! Ta riječ ne dolazi od "vjerovati", već od "uzeti na vjeru" – iz staroslavenskog vjera – véra i uzeti - jami, *jęti. Znači, VJEROJATNO!!!!

Shain
25.03.2012., 06:35
Isto vrijedi i za njemački? Što sa slučajem kad se navodi neka rečenica na njemačkom, sve imenice pišem velikim slovom?

Dakle, hrvatski pravopis vrijedi samo za dijelove rečenice na hrvatskom, a za sve ostalo trebamo poznavati pravopis jezika iz kojeg nešto navodimo?

To se odnosi ponajprije na naslove umjetničkih djela, poglavlja u knjigama, nazive ustanova i društava, dakle na vlastita imena. I, naravno, na čitave rečenice.

Opće imenice (i sintagme) obično se pišu onako kako se pišu najsličnije riječi po našem pravopisu:

engl. soda lime, fair play; njem. Rohbau, Rotlauf; lat. Cannabis sativa.
hrv. soda-lime (zbog soda-vode), ferplej, rohbau, rotlauf, kanabis. :driver:

DJ.
25.03.2012., 11:43
Eh, imam i ja pitanje!! :) :)

Trenutačno sam u fazi u kojoj me jako zanimaju glagolska vremena. :zubo:

Nije mi jasna upotreba pluskvamperfekta. Pluskvamperfekt je pretprošlo vrijeme kojim se izriče radnja koja se dogodila prije neke druge prošle radnje. (Npr. bio sam nakanio, bijahu glumili...) On se ne može izreći tako da kompletno potisne ostala prošla vremena (ne možemo reći "Djed je bio pustio unuka da ide kuda je bio nakanio.").

Ali što meni nije jasno; kada se plpf. može izostaviti. Na Wiki piše da je nepravilno zamijeniti pluskvamperfekt perfektom, i ta definicija je potkrijepljena sljedećim primjerom: "Kad su Franci naselili Galiju, Rimljani su već pokorili Gale." (U upotrebi su dva perfekta.)

S druge strane, u mojem udžbeniku iz 6. razreda je definicija u potpunosti suprotna onoj s Wiki, "Pluskvamperfekt se može zamijeniti perfektom. Značenje rečenice ostaje isto." Međutim, nije potkrijepljena istim primjerom kao na Wiki: "Vjest pusti unuka da ide kuda je nakanio." (U upotrebi je aorist i perfekt.) (Pretpostavljam da nas udžbenici ne bi naveli na nepravilnu upotrebu glagolskih vremena. Ali ipak, to je naklada Ljevak, s puuuuno tiskarskih grešaka.)

Znači sad. Iz toga sam zaključio da je točno jedno od sljedećeg: :D

- pluskvamperfekt se ne može zamijeniti niti jednim drugim prošlim vremenom, ako se u rečenici već izriče radnja prošlim vremenom; u svrsi istovremenosti ili slijeda radnji (također, ovo je pravilo futura II. (samo se ne zamijenjuje prošlim već budućim vremenom. :) ))

- pluskvamperfekt se može zamijeniti bilo kojim drugim prošlim vremenom osim onog koje se već upotrebljava u rečenici (npr. plpf. ne možemo zamijeniti perfektom ako je već u rečenici radnja s perfektom, ali u istom slučaju možemo upotrijebiti aorist/imperfekt; iz toga plpf. možemo zamijeniti perfektom ako je u rečenici druga radnja izrečena aoristom/imperfektom)

- pluskvamperfekt možemo zamijeniti bilo kojim drugim prošlim glagolskim vremenom osim perfekta

- pluskvamperfekt možemo zamijeniti samo perfektom

- pluskvamperfekt možemo uvijek, bez iznimke, zamijeniti bilo kojim drugim glagolskim vremenom

To su mi jedini primjeri koji nešto vrijede. Eh sad koji su točni... to vas molim da mi odgovorite. Ispričavam se zbog tako dugačkog posta, ali eto... :)

Unaprijed hvala. :cerek: :mikrocerek:

Shain
25.03.2012., 12:20
Nije mi jasna upotreba pluskvamperfekta.

- pluskvamperfekt se ne može zamijeniti niti jednim drugim prošlim vremenom, ako se u rečenici već izriče radnja prošlim vremenom
- pluskvamperfekt se može zamijeniti bilo kojim drugim prošlim vremenom osim onog koje se već upotrebljava u rečenici
- pluskvamperfekt možemo zamijeniti bilo kojim drugim prošlim glagolskim vremenom osim perfekta
- pluskvamperfekt možemo zamijeniti samo perfektom
- pluskvamperfekt možemo uvijek, bez iznimke, zamijeniti bilo kojim drugim glagolskim vremenom.

Evo ukratko, možda će drugi biti opširniji.

- Pluskvamperfekt se može zamijeniti perfektom: "Jadikujući tako nad umrlim djedom spomenuo je sva dobra koja mu je učinio."

- Može i aoristom i imperfektom (ako se stilski uklapa). :)

Ahasveric
25.03.2012., 20:05
Ispravno je – vjerojatno! Ta riječ ne dolazi od "vjerovati", već od "uzeti na vjeru" – iz staroslavenskog vjera – véra i uzeti - jami, *jęti. Znači, VJEROJATNO!!!!

To je samo etimologija riječi "vjerojatan" i jednostavna citata etimologiste Vasmera. Odkud su riječi "vjerovati", "vjerovanje", "verovanje" (slovenščina: Verovánje in vérovanje -a s (ȃ; ẹ́) 1. glagolnik od verovati:..; odlomak iz Slovara slovenskega knjižnega jezika), "веровать", "веровение (-нье)", "вірувати", "вірування" itd.?

Što se tiče "vjerojeti", ima v slovenščini "verjeti" (verojeti?), u ruskom "вероятие" (Dalj).

Pretpostavljam da ima 2 etimološkoga izbora riječi "vjerojatno / vjerovatno" (tj. vêrą jęti / vêr-o-va-t-i). Koliko ja znam da u Hrvatskoj kao standardnu jezičnu normu jezikovlovci su uzeli riječ "vjerojatno", a kod istočnoga komšije "verovatno". Bogata jezična kultura u Jugo sferi. :mig:

buditedobro
25.03.2012., 20:18
Eh, imam i ja pitanje!! :) :)

Trenutačno sam u fazi u kojoj me jako zanimaju glagolska vremena. :zubo:

Nije mi jasna upotreba pluskvamperfekta. Pluskvamperfekt je pretprošlo vrijeme kojim se izriče radnja koja se dogodila prije neke druge prošle radnje. (Npr. bio sam nakanio, bijahu glumili...) On se ne može izreći tako da kompletno potisne ostala prošla vremena (ne možemo reći "Djed je bio pustio unuka da ide kuda je bio nakanio.").

Ali što meni nije jasno; kada se plpf. može izostaviti. Na Wiki piše da je nepravilno zamijeniti pluskvamperfekt perfektom, i ta definicija je potkrijepljena sljedećim primjerom: "Kad su Franci naselili Galiju, Rimljani su već pokorili Gale." (U upotrebi su dva perfekta.)

S druge strane, u mojem udžbeniku iz 6. razreda je definicija u potpunosti suprotna onoj s Wiki, "Pluskvamperfekt se može zamijeniti perfektom. Značenje rečenice ostaje isto." Međutim, nije potkrijepljena istim primjerom kao na Wiki: "Vjest pusti unuka da ide kuda je nakanio." (U upotrebi je aorist i perfekt.) (Pretpostavljam da nas udžbenici ne bi naveli na nepravilnu upotrebu glagolskih vremena. Ali ipak, to je naklada Ljevak, s puuuuno tiskarskih grešaka.)

Znači sad. Iz toga sam zaključio da je točno jedno od sljedećeg: :D

- pluskvamperfekt se ne može zamijeniti niti jednim drugim prošlim vremenom, ako se u rečenici već izriče radnja prošlim vremenom; u svrsi istovremenosti ili slijeda radnji (također, ovo je pravilo futura II. (samo se ne zamijenjuje prošlim već budućim vremenom. :) ))

- pluskvamperfekt se može zamijeniti bilo kojim drugim prošlim vremenom osim onog koje se već upotrebljava u rečenici (npr. plpf. ne možemo zamijeniti perfektom ako je već u rečenici radnja s perfektom, ali u istom slučaju možemo upotrijebiti aorist/imperfekt; iz toga plpf. možemo zamijeniti perfektom ako je u rečenici druga radnja izrečena aoristom/imperfektom)

- pluskvamperfekt možemo zamijeniti bilo kojim drugim prošlim glagolskim vremenom osim perfekta

- pluskvamperfekt možemo zamijeniti samo perfektom

- pluskvamperfekt možemo uvijek, bez iznimke, zamijeniti bilo kojim drugim glagolskim vremenom

To su mi jedini primjeri koji nešto vrijede. Eh sad koji su točni... to vas molim da mi odgovorite. Ispričavam se zbog tako dugačkog posta, ali eto... :)

Unaprijed hvala. :cerek: :mikrocerek:

Mislim da je sve to jednostavnije: njime se izriče pretprošla ili vrlo davna radnja (stanje, zbivanje).

Ne bih rekla da se može upotrijebiti samo u složenim rečenicama i da se mora u zavisno složenoj rečenici slagati s perfektom ili kojim drugim prošlim vremenom.
Ako hoću reći da se nešto zbilo vrlo davno, primjerice dok sam bila dijete, mogu reći: "Djed mi je bio savjetovao put kojim sam bila krenula." jer je različito od "Djed mi je bio savjetovao put kojim sam krenula."

Također mislim da PLPF možemo upotrijebiti u jednostavnim rečenicama (da ga ne moramo uvijek slagati s drugim prošlim vremenom), ako je važno istaknuti da se radi o davnoj prošlosti.

Isto tako upotreba pluskvamperfekta nije obavezna ako se iz konteksta razumije da se radi o pretprošloj radnji. Može se, a ne mora se, osobito u nekim funkcionalnim stilovima.

Shain
26.03.2012., 06:42
- Ne bih rekla da se može upotrijebiti samo u složenim rečenicama i da se mora u zavisno složenoj rečenici slagati s perfektom ili kojim drugim prošlim vremenom.

- Također mislim da PLPF možemo upotrijebiti u jednostavnim rečenicama (da ga ne moramo uvijek slagati s drugim prošlim vremenom), ako je važno istaknuti da se radi o davnoj prošlosti.

- Kod nas se pluskvamperfekt najčešće upotrebljava za radnju koja se događa prije neke druge.

- Ali se javlja i za izricanje stanja koje je rezultat neke prethodne radnje: "Od tog hodanja bio sam se strašno umorio."

- Pretežno se upotrebljava u složenim rečenicama (zavisnima i nezavisnima), jer su u njima najmanje dva glagola, pa se može uspostaviti odnos prijevremenosti. Ako je jedna radnja izrečena neličnim oblikom (npr. hodanje), rečenica je jednostavna/prosta. :)

buditedobro
26.03.2012., 18:37
- Kod nas se pluskvamperfekt najčešće upotrebljava za radnju koja se događa prije neke druge.

- Ali se javlja i za izricanje stanja koje je rezultat neke prethodne radnje: "Od tog hodanja bio sam se strašno umorio."

- Pretežno se upotrebljava u složenim rečenicama (zavisnima i nezavisnima), jer su u njima najmanje dva glagola, pa se može uspostaviti odnos prijevremenosti. Ako je jedna radnja izrečena neličnim oblikom (npr. hodanje), rečenica je jednostavna/prosta. :)

Dakle slažemo se.

Eleanor Rigby
27.03.2012., 19:15
Molim vas savjete u vezi zareza. Znam da često puta bude da može, a i ne mora, ali ako je u ovim primjerima nešto nužno ili bolje, recite.
1.
U Osijeku u Slavoniji. Treba li zarez iza Osijeku? Meni, ako ga nema, izgleda kao da postoji više Osijeka. Pa vi recite.

2. Dva sata kasnije s druge strane obale. Je li nužan zarez iza riječi kasnije?

3. Šetao sam šumom koja je bila lijepa i gledao ptice. Uvijek bih rekao da je nužan zarez iza lijepa. Jesam li u pravu?

Nevezano za zareze: Broj 170 se piše sto sedamdeset ili stosedamdeset?

Puno hvala.

Shain
28.03.2012., 06:02
Molim savjete u vezi zareza.

1. U Osijeku u Slavoniji. Treba li zarez iza Osijeku? Meni, ako ga nema, izgleda kao da postoji više Osijeka.
2. Dva sata kasnije s druge strane obale.
3. Šetao sam šumom koja je bila lijepa i gledao ptice.
4. Broj 170 se piše sto sedamdeset ili stosedamdeset?

1. Postoji "Osijek u Slavoniji" i "Osijek u Bosni". "U Slavoniji" je prijedložni atribut. Ne odvaja se zarezom.

2. "Dva sata kasnije" (oznaka vremena), "s druge strane obale" (oznaka mjesta) različite su priložne oznake, pa se ne odvajaju zarezom.

3. To je sastavna rečenica. Zarez bi došao samo kad bi nakon veznika bila posljedica. "Šetao šumom" - "gledao ptice" nisu u uzročno-posljedičnoj vezi.

4. Obično se piše sto sedamdeset, ali se u bankarskom poslovanju može pisati i zajedno: stosedamdeset. :kava:

Abbey Road
29.03.2012., 17:01
Je li fraza VELIK POSLOVNI ČOVJEK u redu, ili treba biti VELIKI POSLOVNI, tj. da pridjev VELIK također mora biti određen, kao i pridjev koji slijedi odmah iza njega?

GLUPI JADNI ČOVJEK.
Treba li tu zarez?

MUŠKARAC IZ VARAŽDINA KOJI JE BIO PREDIVAN.
Kako ovo napisati da nedvosmisleno ispadne da je zgodan čovjek, a ne da se odnosi na grad? Zarez iza Varaždina?

Abbey Road
29.03.2012., 17:57
Isto i ovo: BILO JE TO U GUSTIM ZELENIM EUROPSKIM ŠUMAMA.
Razdvajaju li se ovi pridjevi zarezima? Ako da, treba li zarez i ako su u pitanju samo dva pridjeva zaredom, npr. GUSTIM ZELENIM ŠUMAMA?

buditedobro
29.03.2012., 20:09
Je li fraza VELIK POSLOVNI ČOVJEK u redu, ili treba biti VELIKI POSLOVNI, tj. da pridjev VELIK također mora biti određen, kao i pridjev koji slijedi odmah iza njega?

GLUPI JADNI ČOVJEK.
Treba li tu zarez?

Isto i ovo: BILO JE TO U GUSTIM ZELENIM EUROPSKIM ŠUMAMA.
Razdvajaju li se ovi pridjevi zarezima? Ako da, treba li zarez i ako su u pitanju samo dva pridjeva zaredom, npr. GUSTIM ZELENIM ŠUMAMA?

MUŠKARAC IZ VARAŽDINA KOJI JE BIO PREDIVAN.
Kako ovo napisati da nedvosmisleno ispadne da je zgodan čovjek, a ne da se odnosi na grad? Zarez iza Varaždina?

Ne moraju biti oba određena niti oba neodređena. Kakav je taj čovjek (o kojemu je možda prije bilo riječi)? Velik. Koji je to čovjek o kojem govori pridjev velik? Poslovni. Ako se oba pridjeva odgovaraju na pitanje kakav je, tada može "velik, poslovan čovjek". Tada se zapravo govori da je on velik čovjek i da je poslovan čovjek, a ne samo da se njegova "veličina" odnosi na poslovnost.

U tom je odgovoru sadržan i odgovor na pitanja o zarezima između atributa. Ako su istovrsni, zarez se u pravilu stavlja, ako su raznovrsni, nema zareza.

Zarez može mijenjati smisao atributa u nabrajanju.
Jasnije će biti na sljedećem primjeru:
Mali smeđi medvjed sam je u šumi. Smeđi medvjed je vrsta.
Mali, smeđi medvjed sam je u šumi. Smeđi je obilježje, ali možda ne i vrsta.

U takvim se slučajevima, kao što je prvi u prethodnome primjeru, ne stavlja zarez ni između atributa koji su istog padeža, roda, broja i oba su određena.

Zarez ne ovisi o broju atributa.

"Bilo je to u gustim, zelenim europskim šumama." (Europskim je posvojni, a prva dva su posvojni pridjevi, stoga ih ne odjeljujemo zarezom.)

"Bilo je to u gustim, zelenim šumama." Mislim da teško može biti razloga da se zarez ne stavi, osim ako je jedan neodređen (kakvima?), a drugi neodređen (kojima?).

O Varaždincu ne znam što bih rekla... Dvosmisleno je, kad se bolje razmisli. Ako se iz konteksta ne vidi da je čovjek predivan, a ne grad, tada treba posegnuti za drugim rješenjem. "Varaždinac koji je bio predivan..." Točka nakon "Čovjek iz Varaždina koji je bio predivan" teško može opstati. Što s njim? Možda su potrebni i zarezi iza Varaždin i iza predivan...

Shain
30.03.2012., 05:42
- Je li fraza "velik poslovni čovjek" u redu ili treba biti "veliki poslovni", tj. da pridjev "velik" također mora biti određen, kao i pridjev koji slijedi odmah iza njega?
- "Glupi jadni čovjek". Treba li tu zarez?
- "Muškarac iz Varaždina koji je bio predivan". - Kako ovo napisati da nedvosmisleno ispadne da je zgodan čovjek, a ne da se odnosi na grad? Zarez iza Varaždina?
- Bilo je to u gustim zelenim europskim šumama.


Evo ti kratko i jasno.

- Ako se opisuje kakav je samo jedan poslovni čovjek, kaže se "velik", a ako se se pridjevom određuje koji je između više (veliki, mali, debeli ...), kaže se "veliki". Bez obzira na vid drugoga pridjeva.

- Ako se misli na jednoga koji je "glup, jadan", stavlja se zarez. Ako se prvim pridjevom razlikuje "pametni jadni" od "glupog jadnog", ne dođe zarez.

- Ako su dvojica iz Varaždina, a samo je jedan predivan, ne stavlja se zarez. (Odnosi li se na grad ili na čovjeka, rješava se na drugi način.)

- Piše se "u gustim, zelenim, europskim šumama" (jer se očito opisuje bez namjere razlikovanja od "rijetkih zelenih"). :kava:

jelenatop
30.03.2012., 14:19
Evo nekoliko kratkih:
1. "mrijestilište" ili "mrestilište" - neobično mi je da je u rječniku i oblik s "e" i "ije" prihvaćen, obično je "e" i "je".
2. "smetište" ili "smetlište" - ili su oba OK?
3. "kapar" (ono malo zeleno talijansko) - A pl. veli "kapre" - nema "a"?
4. a) opet prilagodba imena - biste li pisali "alsterski" ili "ulsterski"? Ja bih s jedne strane alsterski, jer pisala sam i "norfolški" i sl., ali s druge, "alsterski" mi se čini neprepoznatljivim u odnosu na Ulster.
b) zapravo mi cijela rečenica ne zvuči baš dobro:
"Govorila je hipnotičkom intonacijom ulsterskog naglaska." Može/treba li se preformulirati?
5. "A gdje su ostali znanstvenici?, pitao je organizatore prije početka." Tako glasi rečenica, dakle nije upravni govor, više misli lika, pa nema navodnika. Pa ne znam kaj s ovim upitnikom i zarezom, i treba li nekakav kurziv.
6. Ovdje mi sročnost nekako ne štima:
"... čija su se tamna odijela i smeđi sakoi od tvida doimali..." - dakle "čija" se veže na "odijela", ali subjekt je "tamna odijela i smeđi sakoi od tvida", a onda piše "doimali" - nekako ne valja, ne?
7. E, da, netko daje ostavku, ali nekome se daje otkaz, ne?

Eleanor Rigby
30.03.2012., 16:26
Već je jednom bilo ovo, no nije bilo potpunog odgovora:
Ruska imena tipa Grigorij, Anatolij u vokativu nužno glase isto, ili može i Anatolije/Anatoliju, kako već treba?

A ako je samo Anatolij, a treba i ime i prezime staviti u vokativ, je li onda Anatolij Visarionovič, ili Anatolij Visarionoviču?
Hvala.

Shain
31.03.2012., 06:26
Ruska imena tipa Grigorij, Anatolij u vokativu nužno glase isto ili može i Anatolije/Anatoliju?

A ako treba i ime i prezime staviti u vokativ, je li onda Anatolij Visarionovič, ili Anatolij Visarionoviču?

Kod stranih imena vokativ može biti jednak nominativu: vok. Charles, Young, Karl, Nick, Jean, Shakespeare, Camus i sl. Tako i Anatolij.

U tvom primjeru treba: vok. Anatolije Visarionoviču. :)

Perzefon@
31.03.2012., 08:54
U tvom primjeru treba: vok. Anatolije Visarionoviču. :)

:confused:

Siguran si da je -e u vokativu? Osnova završava na -j. Ja bih rekla Anatoliju. Kao i Jurju, kraju, raju, zavičaju...

jelenatop
31.03.2012., 10:10
:confused:

Siguran si da je -e u vokativu? Osnova završava na -j. Ja bih rekla Anatoliju. Kao i Jurju, kraju, raju, zavičaju...

Pa da, kao i svi drugi koji završavaju na nepčanik?

Shain
31.03.2012., 11:40
Siguran si da je -e u vokativu? Osnova završava na -j. Ja bih rekla Anatoliju. Kao i Jurju, kraju, raju, zavičaju...

Evo, upravo sam provjerio u prijevodima ruskih književnika. Piše:

- Poslušaj, Grigorije!
- Ej, Porfirije!

Bit će da je taj vokativ po analogiji sa sličnim hrv. imenima: Antonije, Georgije, Dimitrije (pa i Hrvoje, Miloje). :kiss:

jelenatop
31.03.2012., 15:42
Ako smijem podsjetiti da čekam odgovore... :)
I dodala bih još ovo:
"zbog obzira prema kome" i "zbog razloga koji se ne spominju" ili "iz"? Ili može oboje?

Saffron
31.03.2012., 17:23
Evo nekoliko kratkih:
1. "mrijestilište" ili "mrestilište" - neobično mi je da je u rječniku i oblik s "e" i "ije" prihvaćen, obično je "e" i "je".
2. "smetište" ili "smetlište" - ili su oba OK?
3. "kapar" (ono malo zeleno talijansko) - A pl. veli "kapre" - nema "a"?
4. a) opet prilagodba imena - biste li pisali "alsterski" ili "ulsterski"? Ja bih s jedne strane alsterski, jer pisala sam i "norfolški" i sl., ali s druge, "alsterski" mi se čini neprepoznatljivim u odnosu na Ulster.
b) zapravo mi cijela rečenica ne zvuči baš dobro:
"Govorila je hipnotičkom intonacijom ulsterskog naglaska." Može/treba li se preformulirati?
5. "A gdje su ostali znanstvenici?, pitao je organizatore prije početka." Tako glasi rečenica, dakle nije upravni govor, više misli lika, pa nema navodnika. Pa ne znam kaj s ovim upitnikom i zarezom, i treba li nekakav kurziv.
6. Ovdje mi sročnost nekako ne štima:
"... čija su se tamna odijela i smeđi sakoi od tvida doimali..." - dakle "čija" se veže na "odijela", ali subjekt je "tamna odijela i smeđi sakoi od tvida", a onda piše "doimali" - nekako ne valja, ne?
7. E, da, netko daje ostavku, ali nekome se daje otkaz, ne?

1. Plavi savjetnik preporučuje mrijestilište.
2. I HJP i plavi savj. kažu da može jedno i drugo.
3. Kapar - množina je kapri, G jd. kapra, G mn. kapara, A mn. mislim da je kapre.
6. Mislim da je u redu. Za subjekte različitog roda u jednini pravilo kaže da se slažu s predikatnim riječima u množini muškoga roda. Pretpostavljam da se isto odnosi i na slučaj kad su subjekti razlčitog roda u množini, kao što je ovaj tvoj (nisam naišla na primjer u gramatici).
7. Da, mislim.

Saffron
31.03.2012., 17:33
- "Patvorena hrana"? - Bit će da je tu proširenje značenja riječi "patvoren". Možda se odnosi na gen. modificiranu hranu. Ili na hranu gdje na etiketi piše jedno, a u ambalaži je drugo. Ili na hranu s nedopuštenim sastojcima? U prethodnom tekstu propisa EU trebala bi biti definicija te riječi. :)

Misli se na hranu kojoj se dodaju aditivi i razne tvari kako bi prikrili slabu kakvoću osnovnih sastojaka (npr. kiselom mlijeku se doda brašno da bi dobilo na težini i sl.). Još nisam našla izraz kojim bih zamijenila to patvorenje.

buditedobro
31.03.2012., 20:30
Evo ti kratko i jasno.

- Piše se "u gustim, zelenim, europskim šumama" (jer se očito opisuje bez namjere razlikovanja od "rijetkih zelenih"). :kava:


Zašto bi se između zelenim i europskim stavljao zarez? Jedan je opisni, drugi posvojni.

Shain
01.04.2012., 06:07
1. "mrijestilište" ili "mrestilište" - neobično mi je da je u rječniku i oblik s "e" i "ije" prihvaćen, obično je "e" i "je".

2. "smetište" ili "smetlište" - ili su oba OK?

3. "kapar" (ono malo zeleno talijansko) - A pl. veli "kapre" - nema "a"?

4. a) opet prilagodba imena - biste li pisali "alsterski" ili "ulsterski"? Ja bih s jedne strane alsterski, jer pisala sam i "norfolški" i sl., ali s druge, "alsterski" mi se čini neprepoznatljivim u odnosu na Ulster.
b) zapravo mi cijela rečenica ne zvuči baš dobro:
"Govorila je hipnotičkom intonacijom ulsterskog naglaska." Može/treba li se preformulirati?


Evo polovice:

1. Oboje, a ovisi o naglasku: mrijestilište je s dugouzlaznim, a mrestilište s kratkouzlaznim (a po Babićevu i Moguševu pravopisu i mrjestilište - kratkouzlazni).

Ako pišeš bregovi, crepovi, povreda, najvredniji, piši mrestilište, a ako brjegovi, crjepovi, povrjeda, najvrjedniji - mrjestilište.

2. Standardno je i smetište i smetlište.

3. Nom. kapar - muš. rod, ali se javlja sinonimno i kao kapra u žen. rodu. Dosad je u standardu prednost imao kapar, nom. množ. kapari (ali se javlja i kapri). Nije to još do kraja standardizirano. Vjerojatno je najbolje: kapar, nom. mn. kapari.

4. Danas su u ekspanziji oblici poput ulsterski, newyorški, a norfolški nije s time u neskladu. Isti je u oba načina pisanja, "etimološkom" i "fonetskom".

"Intonacija" se može odnositi i na rečeničnu int., a ne samo na naglasnu, dakle nije pleonastično. Ali bi bilo posve u redu: "Govorila je hipnotičkim tonom ulsterskog naglaska." :kava:

jelenatop
01.04.2012., 13:28
1. Oboje, a ovisi o naglasku: mrijestilište je s dugouzlaznim, a mrestilište s kratkouzlaznim (a po Babićevu i Moguševu pravopisu i mrjestilište - kratkouzlazni).

Ako pišeš bregovi, crepovi, povreda, najvredniji, piši mrestilište, a ako brjegovi, crjepovi, povrjeda, najvrjedniji - mrjestilište.



Ne pišem s 'je', fuj mi to, ali kako sad i treća opcija, mrJEstilište?

Eleanor Rigby
02.04.2012., 13:51
Zanima me koja su pravila za rastavljanje stranih riječi, i to prezimena.
Primjerice, prezime Morrison, Vosseler, Vebber, Rennen i sl.
Može li kod rastavljanja riječi u dva reda biti rastavljeno npr.
Mor-rison, Veb-ber, Ren-nen i slično, odnosno, smije li se u dva reda
rastavljati udvojeni suglasnik?
Hvala.

MAJAMAMA
02.04.2012., 14:16
Akuzativ od mariachi?

Shain
02.04.2012., 16:13
5. "A gdje su ostali znanstvenici?, pitao je organizatore prije početka."

Tako glasi rečenica, dakle nije upravni govor, više misli lika, pa nema navodnika. Pa ne znam kaj s ovim upitnikom i zarezom, i treba li nekakav kurziv.

6. Ovdje mi sročnost nekako ne štima: "... čija su se tamna odijela i smeđi sakoi od tvida doimali..." - dakle "čija" se veže na "odijela", ali subjekt je "tamna odijela i smeđi sakoi od tvida", a onda piše "doimali" - nekako ne valja, ne?

7. Netko daje ostavku, ali nekome se daje otkaz, ne?

8. "Zbog obzira prema kome" i "zbog razloga koji se ne spominju" ili iz? Ili može oboje?


Druga polovica:

5. To je upravni govor. I da su misli, tretirale bi se kao govor. Kurziv ne treba.

"A gdje su ostali znanstvenici?" - pitao je organizator ...

6. Zamijeni imenice u istom rodu, pa će biti jasnije!

"Čija su se sela i zaseoci doimali ...", dakle i "čija su se odijela i sakoi doimali ..."

7. Može tako. Ostavka se i podnosi, a otkaz se i uručuje.

8. "Zbog razloga" ne može jer je pleonazam, treba "iz razloga" (razlog i uzrok su bliskoznačnice, a zbog je uzročni veznik). Standardno je "iz obzira" i "zbog obzira". :kava:

Mr_Black_Jack
02.04.2012., 21:28
- Kod nas se pluskvamperfekt najčešće upotrebljava za radnju koja se događa prije neke druge.

- Ali se javlja i za izricanje stanja koje je rezultat neke prethodne radnje: "Od tog hodanja bio sam se strašno umorio."

- Pretežno se upotrebljava u složenim rečenicama (zavisnima i nezavisnima), jer su u njima najmanje dva glagola, pa se može uspostaviti odnos prijevremenosti. Ako je jedna radnja izrečena neličnim oblikom (npr. hodanje), rečenica je jednostavna/prosta. :)

Čudi me da niste primijetili jednu čestu upotrebu pluskvamperfekta koja se meni čak u međuvremenu čini i najfrekventnijom. A to je ona u kojoj pluskvamperfekt izražava prošlu radnju koja je poništena drugom prošlom radnjom.

Evo primjera:

Izgubio sam ključeve. (i nisam ih do sada našao)
Bio sam izgubio ključeve. (ali sam ih u međuvremenu našao).

Profesorica je bila ostavila knjigu za tebe. (no neko je uzeo)
Profesorica je ostavila knjigu za tebe. (koja je još uvijek tu)

Shain
03.04.2012., 06:04
Zanima me koja su pravila za rastavljanje stranih riječi, i to prezimena.
Primjerice, prezime Morrison, Vosseler, Vebber, Rennen i sl.

Može li kod rastavljanja riječi u dva reda biti rastavljeno npr. Mor-rison, Veb-ber, Ren-nen i slično, odnosno, smije li se u dva reda rastavljati udvojeni suglasnik? Hvala.

Da, obično se tako rastavlja: Heideg-ger, Giusep-pe, Mor-rison, Vos-seler i sl.


@Majamama

Ovisi na što misliš, na glazbeni žanr ili na skupinu svirača.

- Žanr "mariachi" - akuz. jednine: volim mariachi, slušam mariachi (kao: slušam rockabilly, country, funky).

- Skupina svirača "mariachi" - akuz. množine: volim mariachije, slušam mariachije (kao jogije, japije, bobije, okapije, kivije). Može i akuz. "marijačije". :kava:

Eleanor Rigby
03.04.2012., 09:49
Da, obično se tako rastavlja: Heideg-ger, Giusep-pe, Mor-rison, Vos-seler i sl.


Hvala. No je li to "obično se tako rastavlja" znači da postoji i alternativa? Naime, što je s pravilom da se u hrvatskim i stranim riječima ne odvajaju se dvoslovi koji označavaju jedan glas (Go-ethe, rad-ža, stan-je, vol-ja > Goe-the, ra-dža, sta-nje, vo-lja)?

MAJAMAMA
03.04.2012., 10:11
Da, obično se tako rastavlja: Heideg-ger, Giusep-pe, Mor-rison, Vos-seler i sl.


@Majamama

Ovisi na što misliš, na glazbeni žanr ili na skupinu svirača.

- Žanr "mariachi" - akuz. jednine: volim mariachi, slušam mariachi (kao: slušam rockabilly, country, funky).

- Skupina svirača "mariachi" - akuz. množine: volim mariachije, slušam mariachije (kao jogije, japije, bobije, okapije, kivije). Može i akuz. "marijačije". :kava:

A u k! Kad baš moram psovati :D

Napisala sam mariache i nominativ množine mariachi jer nađoh u rječniku da mariachi može biti nominativ jednine za pojedinca i za bend...

Shain
04.04.2012., 05:56
Hvala. No je li to "obično se tako rastavlja" znači da postoji i alternativa?

Naime, što je s pravilom da se u hrvatskim i stranim riječima ne odvajaju se dvoslovi koji označavaju jedan glas (Go-ethe, rad-ža, stan-je, vol-ja > Goe-the, ra-dža, sta-nje, vo-lja)?

- Razdvajanje je dvostrukih suglasnika iznimka od pravila koje navodiš.

- Ponekad se i ne rastavlja, i to kad je iza njih suglasnik:

- Witt-genstein
- Butt-ler
- Spitt-ner
- Schatt-berg.

(Usput, od svih naših pravopisa ovaj drugi slučaj navodi jedino :vidiga: pravopis Cipre i Klaića iz 1944, ako sam dobro zapamtio.)

Caerulean
05.04.2012., 19:47
Evo polovice:
Ako pišeš bregovi, crepovi, povreda, najvredniji, piši mrestilište, a ako brjegovi, crjepovi, povrjeda, najvrjedniji - mrjestilište.


Ma stanider malo - nisu različiti naglasci na HJP-u zaludu zapisani. Tragom klasične ortoepske norme zabilježili bismo ovu riječ s kratkouzlaznim naglaskom: mrèstilīšte ili mrjèstilīšte (svatko po vlastitu pravopisnom nahođenju).

Dopustimo li da se u živu govoru često javlja duljenje, zabilježit ćemo riječ s dugouzlaznim naglaskom (mrijéstilīšte). Slična je stvar s, primjerice, riječju lovac, koja je u rječniku zabilježena s kratkouzlaznim naglaskom (lòvac) - premda je danas štokavci češće izgovaraju s dugouzlaznim naglaskom (lóvac). Dobar je vjerojatno primjer i sama riječ rječnik, koja se zasigurno prije izgovarala s kratkim naglaskom, a on se sada zrcali u pravopisnom obliku (de facto bismo trebali imati rijȇčnīk).

Pretpostavljam stoga da je Anić uzeo u obzir naglasnu dubletnost, a to je rezultiralo dvama različitim pravopisnim rješenjima.

Ova bi se dubletnost valjda odnosila na etimološki neopravdano duljenje vokala. U literaturi naiđoh na pojam kanovačko duljenje.

Shain
06.04.2012., 05:36
:kava:


U živu govoru javlja se duljenje, ali to ostaje na razini kolokvijalnosti.

U sustavnoj tvorbi izvedenica na -lište dugouzlazni iz infinitiva dosljedno se mijenja u kratkouzlazni.

- liječiti - lječilište
- cijepiti - cjepilište
- mrijestiti - mrestilište (mrjestilište).

Općenito, među izvedenicama na -lište nema onih s dugouzlaznim naglaskom: šetalište, plivalište, kupalište, borilište, gradilište, crpilište, biralište, čistilište ...

Dakle, ne uklapa se ni mrijestilište.

cirith
06.04.2012., 08:18
Općenito, među izvedenicama na -lište nema onih s dugouzlaznim naglaskom: šetalište, plivalište, kupalište, borilište, gradilište, crpilište, biralište, čistilište ...


Pa nam onda HJP da i OVO (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1hjWBg%3D&keyword=%C5%A1etali%C5%A1te). :mudri:

Caerulean
06.04.2012., 10:05
:kava:


U živu govoru javlja se duljenje, ali to ostaje na razini kolokvijalnosti.

U sustavnoj tvorbi izvedenica na -lište dugouzlazni iz infinitiva dosljedno se mijenja u kratkouzlazni.

- liječiti - lječilište
- cijepiti - cjepilište
- mrijestiti - mrestilište (mrjestilište).

Općenito, među izvedenicama na -lište nema onih s dugouzlaznim naglaskom: šetalište, plivalište, kupalište, borilište, gradilište, crpilište, biralište, čistilište ...

Dakle, ne uklapa se ni mrijestilište.

Istinabog, radi se o kolokvijalnosti. Ja, međutim, očekujem da će se ti kolokvijalni oblici kodificirati u sljedećim ortoepskim nastojanjima. Da se razumijemo, ja ću prvi poduprijeti da se poštuje postojeća štokavska ortoepska norma (i neću podržati kodifikaciju dinamičkog naglaska) - ali samo u slučajevima kada se ona poklapa sa prevladavajućom govorenom štokavskom riječju. A pritom prije svega mislim na zapadnoštokavske ikavske i jekavske govore (uz ponešto utjecaja zagrebačkoga štokavskoga superstrata).

Ne znam, ta mi priča o dosljednosti ne drži vodu jer prodorom analogije nastaju daleko rašireniji oblici nauštrb oblika s kratkouzlaznim naglaskom. A neki rječnici poput Anićeva ionako već bilježe nove naglaske, čime ih ozakonjuju. Evo, ja sam zapadnoštokavski ikavac pa ću riječi koje si naveo izgovoriti ovako:

crpilīšte (zamislite lijevo nakošenu crticu na slogotvornom r, toga grafema nigdje naći ne mogu u ovom fontu :D)
bòrilīšte
gràdilīšte

čȉstilīšte (umj. čìstilīšte)
plȉvalīšte (umj. plìvalīšte)

ljéčilīšte (umj. ljèčilīšte)
šétalīšte (umj. šètalīšte)
kúpalīšte (umj. kùpalīšte)
bíralīšte (umj. bìralīšte)

Naravno, ne bih htio pretjerano generalizirati. Braćo štokavska, pridružite se raspravi! :mig: Kako babe u vašem selu govore? :p

Shain
07.04.2012., 06:29
Pa nam onda HJP da i OVO (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1hjWBg%3D&keyword=%C5%A1etali%C5%A1te).

Hvala na upozorenju, ali HJP je ponekad nepotpun.

Čitav niz priručnika daje drugačiji naglasak. Imaju na šetalištu kratkouzlazni, i HJP je to trebao navesti kao dubletu, kad je već izašao iz sustava. Kratkouzlazni imaju npr.:

- Anićev rječnik (1991)
- Matešićev obratni rječnik
- S. Babić: Tvorba riječi ...
- E. Barić i dr.: Hrvatska gramatika
- S. Težak - S. Babić: Pregled gramatike ...
- Brabec i dr.: Gramatika ...

A zabilježeno je i gnjezdilište s kratkouzlaznim (a ne gnijezdilište). :driver:

NitkoPoseban
07.04.2012., 11:58
Imam problem. Nemojte mi se smijati al ne znam pomoći u učenju djetetu iz 6. razreda :brukica:.

Zadatak je da se iz sljedećeg teksta izvuku glagoli i rasporede u tablicu koja ima po dva mjesta za prezent, perfekt, aorist, imperfekt i pluskvamperfekt.
Jedino što smo do sada uspjeli je da smo se svi mi odrasli u kući isposvađali :facepalm:.

Tekst je sljedeći:

"Staza bijaše obrasla travom. Sve se više gubila kao da njome ljudska noga dugo nije bila gazila. Odjednom staza nestane. Poglavica i vrač jedva se probijahu kroz gustiš kojega još prije nekoliko dana ne bijaše. Dalje nisu mogli. Ionako stigoše do cilja. Iteo također zasta. Svi šute, zabrinuti, zbunjeni, nijemi."

Pomažite :moli:.

Hedonistkinja
07.04.2012., 13:13
Treba mi pomoć u vezi morfemske analize par riječi <.< U biti, treba mi netko pregledati jesam li ih dobro rastavila (vjerojatno nisam s obzirom da smo to sami trebali obraditi kod kuće umjesto na satu al eto...):

tvrd-o-glav-nulti
kov-ač-nic-a
o-bijel-i-ti
velik-o-duš-n-i
plem-ki-nj-a
drv-ar-nic-a
o-crn-i-ti
vod-o-vod-ni
sut-ki-nj-a
pravd-o-ljub-i-v

ugl. ako bi netko uz to mogao i objasniti malo morfemsku analizu bila bih zahvalna.

I još me zanima koji je tvorbeni način plamen? Nije mi jasno misli li se na imenicu ili pridjev <.< ako je pridjev onda je sufiksalna tvorba? A ako je imenica, nemam pojma...

fakincic11
07.04.2012., 16:22
Hipotetsko mjesto Donja Vukojebina, ima čak i područnu školu, a na njoj je ploča na kojoj piše Područna škola Donja Vukojebina


U Područnoj školi Donjoj Vukojebini / U Područnoj školi Donja Vukojebina

Obično uzimam prvu varijantu. Je li to i točno?

Lozimka
07.04.2012., 16:36
"otkovak" ili "otkivak"? Hrvatski jezični portal navodi oboje. Kako mogu znati što je ispravnije?
Meni "otkivak" zvuči ispravnije. :ne zna:

"obradba" ili "obrada"?

Shain
07.04.2012., 16:41
Zadatak je da se iz sljedećeg teksta izvuku glagoli i rasporede u tablicu koja ima po dva mjesta za prezent, perfekt, aorist, imperfekt i pluskvamperfekt.

"Staza bijaše obrasla travom. Sve se više gubila kao da njome ljudska noga dugo nije bila gazila. Odjednom staza nestane. Poglavica i vrač jedva se probijahu kroz gustiš kojega još prije nekoliko dana ne bijaše. Dalje nisu mogli. Ionako stigoše do cilja. Iteo također zasta. Svi šute, zabrinuti, zbunjeni, nijemi."

Prezent: nestane, šute
Perfekt: gubila se (je), (ni)su mogli
Aorist: stigoše, zasta
Imperfekt: probijahu, bijaše
Pluskvamp.: bijaše obrasla, (ni)je bila gazila. :)

buditedobro
07.04.2012., 20:00
tvrd-o-glav-nulti
kov-ač-nic-a
o-bijel-i-ti
velik-o-duš-n-i
plem-ki-nj-a
drv-ar-nic-a
o-crn-i-ti
vod-o-vod-ni
sut-ki-nj-a
pravd-o-ljub-i-v

I još me zanima koji je tvorbeni način plamen? Nije mi jasno misli li se na imenicu ili pridjev <.< ako je pridjev onda je sufiksalna tvorba? A ako je imenica, nemam pojma...

Razlikuje se tvorbeni formant od gramatičkoga. U svojoj si analizi odvojila i jedne i druge. Gramatički je onaj oblikuje promjenjivu riječ. Sufiksi promjenjivih riječi sadrže u sebi dva nastavka: tvorbeni i gramatički. Ako se tražilo da odvojiš i gramatičke nastavke, onda ih istakni uz napomenu da su gramatički.
Dosljedno, ako ih odvajaš, trebalo bi ga odvojiti o u vodovodni: vod-o-vod-n-i.

Koliko vidim sve je ostalo u redu, osim što tvorbeni sufiks kinj(a) ne treba rastaviti na ki-nj-a, (kao ni u tvojem nicku, jer si riječi hedonist dodala -kinja da bi dobila žensku osobu), i što tvorbeni sufiks -iv također ne treba rastaviti.

Popis sufikasa i prefikasa imaš, primjerice, u Tvorbi riječi u hrvatskome jeziku, S. Babića, HAZU - Globus, Zagreb, 1991. Kad zapneš, možeš pogledati ima li ondje na popisu, primjerice, imeničkoga -nja ili pridjevnoga -v ili je to ipak možda sufiks -kinja i -iv.

Je li plamen pridjev ili imenica možeš samo nagađati, ako nisu označeni akcenti. Ako jesu, s kratkouzlaznim na prvome slogu je pridjev, a s kratkosilaznim na prvome slogu sa zanaglasnom dužinom je imenica.
Kako bilo da bilo, obje su riječi nastale sufiksacijom. Sufiks -en je polivalentan, što znači da može imati više različitih tvorbenih funkcija ili značenja.

Plam ili plam- očito nema prefiksa. Sama sebi možeš dokazati da ta riječ ima sufiks pitajući se postoji li koja riječ iz iste porodice koja bi imala drugačiji sufiks (plamičak, plam, plamtjeti...) Ako postoji, našla si korijen - dio riječi koji nosi osnovno značenje i koji ima jednaku glasovnu strukturu (ako se izuzmu glasovne promjene)...

No čini mi se da ipak razumiješ građu... Ako imaš kakvo konkretno pitanje u vezi s onim što ne razumiješ, bilo bi ti lakše odgovoriti.

buditedobro
07.04.2012., 20:06
Hipotetsko mjesto Donja Vukojebina, ima čak i područnu školu, a na njoj je ploča na kojoj piše Područna škola Donja Vukojebina


U Područnoj školi Donjoj Vukojebini / U Područnoj školi Donja Vukojebina

Obično uzimam prvu varijantu. Je li to i točno?

U Područnoj školi Donja Lomnica održao se...
Područnoj školi Donja Lomnica darovali su...
Jedino tako ako je Donja Lomnica ime te škole.

Ako Donja Lomnica nije ime te područne škole (nego ona ima neko drugo ime), tada se i Donja Lomnica deklinira: Područnoj školi Donje Lomnice darovali su...

Shain
08.04.2012., 06:50
- "Otkovak" ili "otkivak"? Hrvatski jezični portal navodi oboje. Kako mogu znati što je ispravnije? Meni "otkivak" zvuči ispravnije.

- "Obradba" ili "obrada"?

- Bit će da jezični normativci daju prednost "otkovku", a da je u praksi češći "otkivak". Obje su riječi tvorbeno pravilne. U tehn. rječniku V. Dapca i hrv.-engl. rječniku Ž. Bujasa piše "otkovak", a u Tehn. enciklopediji (u indeksu) "otkivak".

- Češća je "obrada". Puristi su predlagali "obradbu", ali još nije postala frekventija od "obrade". :kava:

fakincic11
08.04.2012., 07:58
U Područnoj školi Donja Lomnica održao se...
Područnoj školi Donja Lomnica darovali su...
Jedino tako ako je Donja Lomnica ime te škole.

Ako Donja Lomnica nije ime te područne škole (nego ona ima neko drugo ime), tada se i Donja Lomnica deklinira: Područnoj školi Donje Lomnice darovali su...

Donja Lomnica nije ime škole.
Službeni je naziv škole Područna škola Donja Lomnica.

@buditedobro Ako je tako kao što ti kažeš, zašto onda ... u Gradu Zagrebu...

NitkoPoseban
08.04.2012., 08:04
Prezent: nestane, šute
Perfekt: gubila se (je), (ni)su mogli
Aorist: stigoše, zasta
Imperfekt: probijahu, bijaše
Pluskvamp.: bijaše obrasla, (ni)je bila gazila. :)

Hvala :s :s.

A kad ste tu svi tako brzi i uslužni, nemojte zamjeriti al imam još jedno neriješeno pitanje:


"Pomoćne glagole prepiši u tablicu i odredi gramatičke kategorije (glagolsko vrijeme, osobu i broj).

Jedrenjaku ne bi prolaza. Ne, ne, to ne bijaše moguće. Parana se nije prevario. To je djelo lukave Akahau. Spušta se mrak, kamo će Iteo? Hoće li prijeći crtu?

biti htjeti

___________ ____________

___________ ____________

___________

___________ "

Jasno da nas ne zeza osoba i broj već glagolsko vrijeme :brukica:.

EDIT: Svečano obećavam da više ništa neću pitati.

EDIT, EDIT: Idem se sada hvaliti pred djetetom sa novotečenom pameću :mirko:. Biti će to dokaz da je jutro pametnije od večeri :rofl:.

EDIT, EDIT, EDIT: Imam podpitanje vezano za prvi zadatak. Plusvamperfekt se tvori od glagolskog pridjeva radnog, zar riječ obrasla u "bijaše obrasla" nije trpni glagol :zvrko:?

Lozimka
08.04.2012., 12:09
- Bit će da jezični normativci daju prednost "otkovku", a da je u praksi češći "otkivak". Obje su riječi tvorbeno pravilne. U tehn. rječniku V. Dapca i hrv.-engl. rječniku Ž. Bujasa piše "otkovak", a u Tehn. enciklopediji (u indeksu) "otkivak".

- Češća je "obrada". Puristi su predlagali "obradbu", ali još nije postala frekventija od "obrade". :kava:

Hvala!

cirith
08.04.2012., 18:46
"Pomoćne glagole prepiši u tablicu i odredi gramatičke kategorije (glagolsko vrijeme, osobu i broj).

Jedrenjaku ne bi prolaza. Ne, ne, to ne bijaše moguće. Parana se nije prevario. To je djelo lukave Akahau. Spušta se mrak, kamo će Iteo? Hoće li prijeći crtu?

EDIT, EDIT, EDIT: Imam podpitanje vezano za prvi zadatak. Plusvamperfekt se tvori od glagolskog pridjeva radnog, zar riječ obrasla u "bijaše obrasla" nije trpni glagol :zvrko:?

BITI:
bi- aorist
bijaše - imperfekt
nije - prezent
je - prezent

HTJETI:
će - prezent
hoće - prezent (naglašeni)

Sve je 3. l. j.

Obrastao, obrasla, obraslo glagolski je pridjev radni. Obrašten je trpni.

Daniel.N
08.04.2012., 23:51
Taj "obrastao" je i mene zezao. Riječ je o glagolu obrasti, koji ima "glagolski pridjev radni" obrastao, obrasla.

http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFtmXhk%3D&keyword=obrasti

No ako njega shvatiš kao pravi pridjev (tipa: velik, hladan), onda to nije perfekt već prezent, kao "je velik". To vas zbunjuje.

To su trik-pitanja, namjerno takva da zbune nesigurne šestaše i njihove roditelje, da ne može baš svatko imati pet, nego tek onaj tko ima profesora hrvatskog u obitelji, odnosno zna se služiti internetom :D

Za ozbiljno :504: baš vas muče. No dobro, to je neophodno znati u životu, zar ne?

Trpni glagol nikad ne završava s -o, -la, lo itd. Po pravilu završava s -n (ukraden) ili -t (porinut).

No značenje glagola obrasti nije kao kupiti. Sam subjekt se mijenja, nema objekta, nema se. Sličan je glagol ostariti, npr.

Eleanor Rigby
09.04.2012., 23:54
Molim vas za pomoć oko malo zarezivanja, da jednom riješim neke dileme. Jesu li zarezi na dobrim mjestima? Neki suvišni? Nedostaju li možda gdje? Lupam rečenice sa situacijama koje se često nalaze.

Ili ću pronaći vodu, ili ću skapati od žeđi.
Budi dobar, ili ću te otjerati!
Temelji li se moj uspjeh na radu, ili slučajnosti?
E, da. Probao sam to.
Bio sam dolje, u velikoj dvorani.
I u kazalištu u centru.
Želim kavu, i to brzo!
Jesam li, dakle, dobar?
To je, između ostalog, moja stvar.
Je li tako? Pa da!
Stani na svjetlo, da te mogu vidjeti.
U galeriji sam gledao sliku Mondriana, Kompozicija.

I jedno nezarezno; Ako se spominju muškarac i žena (pored još nekoga), je li ispravno; Nema ni glasa od DRUGO DVOJE ili DRUGIH DVOJE?
Hvala!!

jelenatop
10.04.2012., 09:55
Evo i mene sa završnim (kratkim) pitanjima:

sljedeći su mi 'sumnjivi', pa recite čine li vam se OK ili nešto treba mijenjati:
1. "prilazi čvrstim koracima"
2. "Ubrala je jedan, stišćući ga između palca i kažiprsta svježe lakiranih noktiju."
3. "Aldous ga je prekinuo hihotom, nervoznim smjehuljenjem."
4. "njegov ga je rani let iz Osla ostavio na Heathrowu u osam."
5. "U to je vrijeme Angela Beard započela niz ljubavnih afera koje su se protegnule kroz jedanaest godina."
6. "... ostavljajući dvojicu prijatelja same."
7. Zato što mu je supruga toliko puta prošla tim prilazom prije njega i zato što je Tarpin jednom radio za njega, Beard se osjećao..." - rečenica ne bi smjela početi sa "zato što", ne, trebalo bi "s obzirom na to" ili "budući da", je li tako?
8. "Sve je bilo drukčije i oboje više nisu mogli biti nevini i zadovoljni." - treba li "nijedno više nije moglo biti nevino i zadovoljno"? :confused:
9. "... poštovati sjećanje na njega tako da sagradimo njegovu mikro vjetrenu turbinu" - znam da je ovaj "mikro" tekstni konektor pa bi ga trebalo pisati zajedno s riječju koja slijedi, ali ovdje mi to nekako ne paše.
10. "Članak u jednim novinama orijentiranima na lijevi centar govorio je... + Tjedan dana poslije iste su novine organizirale debatu + Novine u Chingfordu objavile su..." - smije li se tako pisati, ili bi trebalo "u članku se govorilo", "u novinama su objavili" (ovaj drugi i ne znam kako bih preformulirala)?
11. "apoteka" ili "ljekarna", ili može oboje?
12. "VIPovac" - treba crtica, ne?

Imam još 2-3, ali najprije ove kraće...

Shain
10.04.2012., 14:03
Jesu li zarezi na dobrim mjestima? Neki suvišni? Nedostaju li možda gdje?

1. Ili ću pronaći vodu, ili ću skapati od žeđi.
Budi dobar, ili ću te otjerati!
Temelji li se moj uspjeh na radu, ili slučajnosti?

2. E, da. Probao sam to.

3. Bio sam dolje, u velikoj dvorani.
I u kazalištu u centru.

4. Želim kavu, i to brzo!

Evo polovice.

1. U prva dva primjera stavlja se zarez jer je izrečen uvjetni odnos. U trećem ne.

2. E, da.

3. Kad su priložne oznake istovrsne, obično dođe zarez.

Ako jedna od "priložnih oznaka" ima funkciju atributa, ne dođe. Npr. ako "bio sam u kazalištu u centru" znači "bio sam u centralnom kazalištu".

4. Ispred "i to" stavlja se zarez. :)

Eleanor Rigby
10.04.2012., 20:25
Evo polovice.

1. U prva dva primjera stavlja se zarez jer je izrečen uvjetni odnos. U trećem ne.

2. E, da.

3. Kad su priložne oznake istovrsne, obično dođe zarez.

Ako jedna od "priložnih oznaka" ima funkciju atributa, ne dođe. Npr. ako "bio sam u kazalištu u centru" znači "bio sam u centralnom kazalištu".

4. Ispred "i to" stavlja se zarez. :)

Puno, puno je pomoglo! A dalje, a dalje? :)

Shain
11.04.2012., 05:36
Jesu li zarezi na dobrim mjestima? Neki suvišni? Nedostaju li možda gdje?

5. Jesam li, dakle, dobar?
To je, između ostalog, moja stvar.

6. Je li tako? Pa da!

7. Stani na svjetlo, da te mogu vidjeti.

8. U galeriji sam gledao sliku Mondriana, Kompozicija.

9. I jedno nezarezno. Ako se spominju muškarac i žena (pored još nekoga), je li ispravno: Nema ni glasa od DRUGO DVOJE ili DRUGIH DVOJE?

Hvala!!

Evo i dalje.

5. Dakle i između ostalog tekstni su konektori. Ne odvajaju se zarezom.

6. Pa da.

7. Ovdje ne dođe zarez jer je zavisni dio u izravnoj značenjskoj vezi s glavnom rečenicom.

8. Ne dođe zarez, ali se to može reći bolje: "... gledao Mondrianovu sliku Kompozicija ".

9. Genitiv je "od drugih dvoje". Drugih se deklinira, a dvoje ne kad je u vezi s prijedlogom (od). :kava:

ZelenaKomarčica
11.04.2012., 11:07
Baveći se zavisno složenim rečenicama, naišla sam na poteškoću. Molim vas pomozite :)

Rečenica je ova:
Osjećaš zeleni Kupin dah i znaš da je najljepši osmijeh proljeća.

Što su sve predikati u ovoj zavisno složenoj rečenici?

Hvala unaprijed na odgovoru :)

Perzefon@
11.04.2012., 17:22
osjećaš, znaš, je najljepši

adidasfan
11.04.2012., 17:38
Može li mi netko pojasniti značenje glagola "upucavati"?
http://www.vecernji.hr/vijesti/karlovac-upucavao-pistolj-slucajno-pogodio-suprugu-clanak-396892

Mislio sam da možeš nekoga upucati dok za upucavati nikad nsam čuo.
Možda je to puniti pištolj, no zašto tada novinar ne zna nešto što zna svako osnovnoškolsko dijete i gdje su im lektori?

Shain
12.04.2012., 06:20
OK ili nešto treba mijenjati?

1. "prilazi čvrstim koracima"

2. "Ubrala je jedan, stišćući ga između palca i kažiprsta svježe lakiranih noktiju."

3. "Aldous ga je prekinuo hihotom, nervoznim smjehuljenjem."

4. "njegov ga je rani let iz Osla ostavio na Heathrowu u osam."

5. "U to je vrijeme Angela Beard započela niz ljubavnih afera koje su se protegnule kroz jedanaest godina."

6. "... ostavljajući dvojicu prijatelja same."

7. Zato što mu je supruga toliko puta prošla tim prilazom prije njega i zato što je Tarpin jednom radio za njega, Beard se osjećao..." - rečenica ne bi smjela početi sa "zato što", ne, trebalo bi "s obzirom na to" ili "budući da", je li tako?

8. "Sve je bilo drukčije i oboje više nisu mogli biti nevini i zadovoljni." - treba li "nijedno više nije moglo biti nevino i zadovoljno"?



2. Između svježe lakiranih nokata palca i kažiprsta (može i noktiju).

3. "Smijuljenje" - "smjehuljenje". Standardna su oba sinonima. Drugi je manje frekventan, ali je zato ekspresivniji.

5. Koje su se protegnule na jedanaest godina (može i kroz, jer ovdje ne označuje rok nakon kojega će se što dogoditi).

8. Ni jedno više nije moglo biti.

1, 4, 6 i 7. Meni je tako dobro. :)

Coco_Nut
12.04.2012., 10:06
Evo i mene sa završnim (kratkim) pitanjima:

sljedeći su mi 'sumnjivi', pa recite čine li vam se OK ili nešto treba mijenjati:

2. "Ubrala je jedan, stišćući ga između palca i kažiprsta svježe lakiranih noktiju."

2. Između svježe lakiranih nokata palca i kažiprsta (može i noktiju).

Stišće li ga palcem i kažiprstom na kojima su svježe lakirani nokti ili ga stišće svježe lakiranim noktima palca i kažirpsta? :)

jelenatop
12.04.2012., 10:35
Hvala, sve sređeno!
Imam još dva, ali podugačka su...

1. Sunce/sunce: netko mi je jednom rekao "velikim početnim slovom samo u astronomiji i znan-fanu, ostalo malim."

E, pa, meni je katkad malo teško odrediti što bi ulazilo u to područje.
Recimo ovdje (sve u istoj knjizi):
"… eksperimentalnu opremu koja je pokazala kako vodena para, ugljični dioksid i drugi plinovi sprečavaju da se Zemljina toplina od Sunca ne prospe u svemir…
Toplina naših polja i vrtova neometano bi curila u svemir, a sunce bi izišlo nad otok okovan čeličnim stiskom mraza.
Sljedećih godina otkriveno je kako točno molekula toga plina apsorbira i zadržava duže valne duljine sunčevoga svjetla i čuva toplinu.
... o elektricitetu iz sunčeva svjetla.
Ta je kiša naše sunčevo svjetlo.
A domaći bi korisnici voljeli proizvoditi energiju iz sunčevih zraka."

Sudeći po terminologiji/tematici, ovdje bi trebalo veliko?

2. Radnja je smještena u London i imena trgova, ulica i mostova nedosljedno su pisana:
- most Rainbow, ali Tower Bridge
- trg Dorset/Trafalgar, ali Grosvenor Square
- ulica Mayfair/Euston/Strand/Charing Cross/Liverpool, ali Old Kent/Marylebone/Cowley Road
Pa da jednom za svagda naučim - koje i kada treba prilagoditi, odnosno prevesti na hrvatski? Znam da se preferira prevođenje (apozicija + ime), ali uvijek se sjetim Hyde Parka npr., ili i ovaj Tower Bridge - stvarno blesavo izgleda "park (Park?!?) Hyde" ili "most (Most?!?) Tower", pa nikako da si izvučem neku logiku iz svega.
b) Plus, vidim da neki lektori pišu Ulica XY, a neki ulica XY. Znam da je bilo riječi o tome (o velikom slovu), ali niste se ovdje baš usuglasili.

Shain
12.04.2012., 13:41
Treba li što mijenjati?

9. "... poštovati sjećanje na njega tako da sagradimo njegovu mikro vjetrenu turbinu" - znam da bi "mikro" trebalo pisati zajedno s riječju koja slijedi, ali ovdje mi to nekako ne paše.

10. "Članak u jednim novinama orijentiranima na lijevi centar govorio je... + Tjedan dana poslije iste su novine organizirale debatu + Novine u Chingfordu objavile su..." - smije li se tako pisati, ili bi trebalo "u članku se govorilo", "u novinama su objavili" (ovaj drugi i ne znam kako bih preformulirala)?

11. "Apoteka" ili "ljekarna", ili može oboje?

12. "VIPovac" - treba crtica, ne?


9. Njegovu "malu vjetroturbinu" ili "vjetrenu mikroturbinu".

10. Umjesto "+" stavi "pa i": "Članak ... je govorio, pa i tjedan dana poslije iste su novine ..., pa i novine u Chingfordu ..."

11. "Ljekarna" je puristički sinonim (danas i administrativni). Čini mi se da je frekventnošću potisnuo "apoteku". Standardna su oba.

12. Treba VIP-ovac (može i vipovac). :driver:

etyy1943
13.04.2012., 02:48
"Prepitivati", zna li Anić za tu riječ, ili netko sličan njemu?

tanveer
13.04.2012., 03:14
"Prepitivati", zna li Anić za tu riječ, ili netko sličan njemu?

preispitivati (nešto, ili se)? ... nisam našla nigdje taj oblik. daš malo više podataka? to je iz nekog povijesnog teksta?

...

cirith
13.04.2012., 06:29
8. "Sve je bilo drukčije i oboje više nisu mogli biti nevini i zadovoljni." - treba li "nijedno više nije moglo biti nevino i zadovoljno"?




8. Ni jedno više nije moglo biti.




Samo da se vratim na ovo ...

Pisao sam već rečenice poput Oboje nismo isti, Obojica ne znamo ...

Je li doista nužno preoblikovati u Ni jedno od nas nije isto, Ni jedno od nas (Ni ja ni on) ne zna(mo)? :confused:

S druge strane često vidim lektorirane tekstove s rečenicama poput Ne mogu oni gledati u to ili razmišljati o tome, Ne možemo mijenjati ili prati odjeću. Pa bez razmišljanja bih ovdje ili pretvorio u niti. Je li potrebno?
Hvala!

Shain
13.04.2012., 06:50
Može li mi netko pojasniti značenje glagola "upucavati"?

http://www.vecernji.hr/vijesti/karlovac-upucavao-pistolj-slucajno-pogodio-suprugu-clanak-396892

Mislio sam da možeš nekoga upucati, dok za upucavati nikad nisam čuo.

Možda je to puniti pištolj, no zašto tada novinar ne zna nešto što zna svako osnovnoškolsko dijete i gdje su im lektori?

Nije to "puniti pištolj", nego "pripremati pištolj da dobro puca". Npr. u uputama za vježbe u streljaštvu piše:

- Osnovno je da strijelci upucaju oružje za neku municiju.

Lektor je to očito znao. (Usput, slično je "upjevavati" prema "pjevati".) :kava:

Emericzy
13.04.2012., 09:02
Pisao sam već rečenice poput Oboje nismo isti, Obojica ne znamo ...

Je li doista nužno preoblikovati u Ni jedno od nas nije isto, Ni jedno od nas (Ni ja ni on) ne zna(mo)? :confused:

Oboje nismo isti mi je besmisleno, dok Obojica ne znamo već ima smisla. Ja bih mijenjao samo prvo.

etyy1943
13.04.2012., 12:18
Da, mislim da je upravo to značenje te riječi.
Ništa, onako, niti jedan rječnik ju ne navodi, a ja ju prvi put čuo...

http://www.youtube.com/watch?v=lLhaFtbAmfI
hvala

tanveer
13.04.2012., 12:21
cura u linku kaže "propitivala sam neke svoje mogućnosti, sposobnosti... ", ne prepitivala

noaccount
13.04.2012., 12:36
molim pomoc (sorite ako sam off)

mislim da sam u ruci drzala knjigu Dubravka Skiljana u kojoj je razjasnjavao koristenje rijeci u raznim situacijama.
npr. to radim radi tebe vs. zbog tebe...cijela knjiga puna primjera.
jel netko zna kako se zove?

hvala!

Shain
13.04.2012., 13:09
1. Sunce - sunce: netko mi je jednom rekao "velikim početnim slovom samo u astronomiji i znan-fanu, ostalo malim."

E, pa, meni je katkad malo teško odrediti što bi ulazilo u to područje.

"… i drugi plinovi sprečavaju da se Zemljina toplina od Sunca ne prospe u svemir…

Toplina naših polja neometano bi curila u svemir, a sunce bi izišlo nad otok. - valne duljine sunčevoga svjetla i čuva toplinu. - ... o elektricitetu iz sunčeva svjetla. - Ta je kiša naše sunčevo svjetlo. - A domaći bi korisnici voljeli proizvoditi energiju iz sunčevih zraka."

2. Radnja je smještena u London i imena trgova, ulica i mostova nedosljedno su pisana:

- most Rainbow, ali Tower Bridge
- trg Dorset/Trafalgar, ali Grosvenor Square
- ulica Mayfair/Euston/Strand/Charing Cross/Liverpool, ali Old Kent/Marylebone/Cowley Road.

Pa da jednom za svagda naučim - koje i kada treba prevesti na hrvatski? (...) uvijek se sjetim Hyde Parka npr., ili i ovaj Tower Bridge - stvarno blesavo izgleda "park Hyde" ili "most Tower", pa nikako da si izvučem neku logiku iz svega.

b) Plus, vidim da neki lektori pišu Ulica XY, a neki ulica XY.

1. Sunce/Sunčev piše se velikim slovom u astronomskoj literaturi i u drugim tekstovima kad se pozivaju na astronomiju. - U svim tvojim primjerima pisao bih veliko slovo.

2. To u velikoj mjeri ovisi o prevoditelju. Neki pišu i "Istočna rijeka" umjesto "East River" i sl. To je prihvatljivo. Ali za svaki tekst posebno treba izraditi listu toponima i biti dosljedan.

Ulica? Ako je "ulica" prva riječ u nazivu, piše se velikim. Isto tako i "trg". :)

MAJAMAMA
13.04.2012., 13:51
Hvala, sve sređeno!
Imam još dva, ali podugačka su...

1. Sunce/sunce: netko mi je jednom rekao "velikim početnim slovom samo u astronomiji i znan-fanu, ostalo malim."

E, pa, meni je katkad malo teško odrediti što bi ulazilo u to područje.
Recimo ovdje (sve u istoj knjizi):
"… eksperimentalnu opremu koja je pokazala kako vodena para, ugljični dioksid i drugi plinovi sprečavaju da se Zemljina toplina od Sunca ne prospe u svemir…
Toplina naših polja i vrtova neometano bi curila u svemir, a sunce bi izišlo nad otok okovan čeličnim stiskom mraza.
Sljedećih godina otkriveno je kako točno molekula toga plina apsorbira i zadržava duže valne duljine sunčevoga svjetla i čuva toplinu.
... o elektricitetu iz sunčeva svjetla.
Ta je kiša naše sunčevo svjetlo.
A domaći bi korisnici voljeli proizvoditi energiju iz sunčevih zraka."

Sudeći po terminologiji/tematici, ovdje bi trebalo veliko?

2. Radnja je smještena u London i imena trgova, ulica i mostova nedosljedno su pisana:
- most Rainbow, ali Tower Bridge
- trg Dorset/Trafalgar, ali Grosvenor Square
- ulica Mayfair/Euston/Strand/Charing Cross/Liverpool, ali Old Kent/Marylebone/Cowley Road
Pa da jednom za svagda naučim - koje i kada treba prilagoditi, odnosno prevesti na hrvatski? Znam da se preferira prevođenje (apozicija + ime), ali uvijek se sjetim Hyde Parka npr., ili i ovaj Tower Bridge - stvarno blesavo izgleda "park (Park?!?) Hyde" ili "most (Most?!?) Tower", pa nikako da si izvučem neku logiku iz svega.
b) Plus, vidim da neki lektori pišu Ulica XY, a neki ulica XY. Znam da je bilo riječi o tome (o velikom slovu), ali niste se ovdje baš usuglasili.

U prvom bih primjeru stavila velikim slovom jer bih htjela naglasiti da je riječ o nebeskom planetu.

U drugom mi primjeru mogu biti obje inačice, s tim da bih stavila Sunce ako je riječ o nekom znanstveno-fantastičnom djelu i ako je iz konteksta jasno da se misli na zvijezdu.

- sunčeva svjetla (i tu bih stavila neodređeni pridjev), ili čak sunčeve svjetlosti (za sve primjere sa svjetlom).

- sunčeve zrake...

2. Poptuno se slažem sa Stitchom, svaki rad ima svoj sustav, dosljednost je vrlina!

fakincic11
13.04.2012., 15:20
Nije to "puniti pištolj", nego "pripremati pištolj da dobro puca". Npr. u uputama za vježbe u streljaštvu piše:

- Osnovno je da strijelci upucaju oružje za neku municiju.

Lektor je to očito znao. (Usput, slično je "upjevavati" prema "pjevati".) :kava:

Ma, tako je pisalo u policijskom priopćenju i samo su prepisali

MAJAMAMA
13.04.2012., 15:23
Zanima me kako se pišu kalibri, za puške ine pucačke sprave.

Imam ovo: 0.22-kalibarska puška.

Prvo mi malo smrdi taj 0, - nije da sam ikad naišla na taj kalibar, a onda ne znam trebam li napisati puška od 0.22 kalibra.

etyy1943
13.04.2012., 15:40
da, ali imas ovdje (http://ce-4.forumotion.com/t2083p15-slijepa-poslusnost-autoritetu)

i ovdje (http://faceless.blog.hr/)

Daniel.N
13.04.2012., 16:12
Zanima me kako se pišu kalibri, za puške ine pucačke sprave.

Imam ovo: 0.22-kalibarska puška.

Prvo mi malo smrdi taj 0, - nije da sam ikad naišla na taj kalibar, a onda ne znam trebam li napisati puška od 0.22 kalibra.

Obično se navodi kao .22:

http://streljacko-oruzje.blogspot.com/2009/10/metak-22-lr.html

Shain
13.04.2012., 16:55
@ adidasfan



Nije to "puniti pištolj", nego "pripremati pištolj da dobro puca". Npr. u uputama za vježbe u streljaštvu piše:

- Osnovno je da strijelci upucaju oružje za neku municiju.

(Usput, slično je "upjevavati" prema "pjevati".)

"Upucavanje oružja" naziva se i rektifikacija, to je provjera preciznosti.

Postoji i "umjeravanje uređaja", to je sinonim za baždarenje.

"Upucavanje djevojci" očito je metafora iz vojne terminologije. To je pripremanje oružja (i mete) da se uspješno pogodi ono što treba. :)

MAJAMAMA
13.04.2012., 18:51
Da, prevoditeljica je fulala pisanje kalibara pa ispravih, a sad me zanima drugo - dekliniranje višečlanih stranih naziva tipa Pina Colada ili Salsa Verde... Bila bih zahvalna na pomoći.

tanveer
13.04.2012., 22:11
po forumima i blogovima ima na stotine neobičnih, novih, nepravilnih, ponekad nenamjerno pogrešnih a ponekad slang konstrukcija riječi i fraza, pisanih neformalnim stilom. dokle god su razumljive, ne vidim u čemu je problem. to nije mjesto za lingvistički purizam

...

judolino
14.04.2012., 09:25
Da, prevoditeljica je fulala pisanje kalibara pa ispravih, a sad me zanima drugo - dekliniranje višečlanih stranih naziva tipa Pina Colada ili Salsa Verde... Bila bih zahvalna na pomoći.

Jesi li dobro ispravila? Mislim da ne bi trebalo pisati 22-kalibarska puška nego isključivo puška kalibra 22.

Pijem pinu coladu, jedem salsu verde.

Inače, i ja mislim da nema potrebe sunčevo svjetlo pisati velikim slovom, pa čak ni samo Sunce onda kad se podrazumijeva da je riječ o našem suncu (jer u svemiru je mnogo sunaca).
Znači: tamo gdje je sunce obasjavalo zelene pašnjake doma mog.
Ali: od Sunca do Zemlje dug je put.
Signali su bili nerazumljivi zbog sunčeve oluje.
Galileo je prvi vidio sunčeve pjege.

MAJAMAMA
14.04.2012., 11:41
Jesi li dobro ispravila? Mislim da ne bi trebalo pisati 22-kalibarska puška nego isključivo puška kalibra 22.

Pijem pinu coladu, jedem salsu verde.

Inače, i ja mislim da nema potrebe sunčevo svjetlo pisati velikim slovom, pa čak ni samo Sunce onda kad se podrazumijeva da je riječ o našem suncu (jer u svemiru je mnogo sunaca).
Znači: tamo gdje je sunce obasjavalo zelene pašnjake doma mog.
Ali: od Sunca do Zemlje dug je put.
Signali su bili nerazumljivi zbog sunčeve oluje.
Galileo je prvi vidio sunčeve pjege.

Ma jesam, stavila sam, ne sjećam se potpuno rečenice, nešto kao puške kalibra .22 ili tako nešto.

Možeš mi dati neki izvor za pinu coladu?
Ja sam mislila u ovom drugom primjeru staviti Sunce jer mi se čini da je neka SF-kombinacija u pitanju pa da se istakne kao planet, a ne kao ovo naše sunašce što nas grije :D (iako je možda riječ o istoj stvarci).

Moram se pohvaliti - bijah pohvaljena na poslu (jest da dobih najgoru stvarcu na lektoriranje zbog toga, ali nije ni to loše za moju opsesiju samousavršavanjem).

Scorpione
14.04.2012., 12:24
kako se pišu datumi, odnosno da li se piše nula kad je broj jednoznamenkast?
npr. danas je 14.4.2012.
je li ispravno napisati 14.04.2012.

ili 1.1.2012. i 01.01.2012.

mislim da je nekad davno profesorica rekla da ne postoji broj 01 ( mislim, to je jedinica, a nule se obično ne pišu), ali vrlo često vidim da se nadnevci pišu s nulama, čak i češće nego bez nula.
(ili su možda kompjuteri tako isprogramirani koji ih pišu?)

drugo, što se piše prije na kraju rečenice, uskličnik ili upitnik? (?! ili !?)
ja mislim da bi prije trebao biti uskličnik, ali često vidim da se prije stavlja upitnik, pa nisam siguran.

i treće, koju je riječ bolje koristiti u eseju kompjuter ili računalo?

fakincic11
14.04.2012., 12:38
kako se pišu datumi, odnosno da li se piše nula kad je broj jednoznamenkast?
npr. danas je 14.4.2012.
je li ispravno napisati 14.04.2012.
ili 1.1.2012. i 01.01.2012.


drugo, što se piše prije na kraju rečenice, uskličnik ili upitnik? (?! ili !?)
ja mislim da bi prije trebao biti uskličnik, ali često vidim da se prije stavlja upitnik, pa nisam siguran.

i treće, koju je riječ bolje koristiti u eseju kompjuter ili računalo?

Danas je 14. 4. 2012. ili 14. travnja 2012. godine.

Zar ti nikada nisi bio mlad?!

Piši računalo ili kompjutor (a ne kompjuter)!

Shain
14.04.2012., 14:48
1. Sunce/sunce: netko mi je jednom rekao "velikim početnim slovom samo astronomiji i znan-fanu, ostalo malim."

E, pa, meni je katkad malo teško odrediti što bi ulazilo u to područje.

U pravopisnom rječniku preporuka je ovakva: ako treba pisati malim slovom, piše se sunčan, a ako velikim, Sunčev (Babić, Moguš, 2010).

U književnom stilu češće se piše malim slovom.

- Ležao je grijući se na suncu.
- Promatrali su sunčani zalazak.

U astronomiji se velikim slovom piše Zemlja/Zemljin, Venera/Venerin, Mjesec/Mjesečev, pa se piše i Sunce/Sunčev, ako se misli na naš sustav. :)

fakincic11
14.04.2012., 16:00
@Shain,

čini mi se da si ti jedanput napisao nešto o s/sa 575 i da si se referirao na neki stariji izvor. Ne mogu pronaći taj post. Pliz help!

MAJAMAMA
14.04.2012., 21:40
U pravopisnom rječniku preporuka je ovakva: ako treba pisati malim slovom, piše se sunčan, a ako velikim, Sunčev (Babić, Finka, 2010).

U književnom stilu češće se piše malim slovom.

- Ležao je grijući se na suncu.
- Promatrali su sunčani zalazak.

U astronomiji se velikim slovom piše Zemlja/Zemljin, Venera/Venerin, Mjesec/Mjesečev, pa se piše i Sunce/Sunčev, ako se misli na naš sustav. :)

Moram priznati da mi ta preporuka baš smrdi na Babića :D

Emericzy
15.04.2012., 05:36
Moram priznati da mi ta preporuka baš smrdi na Babića :D

Može ti smrdjeti, ali ima smisla. Ne vidim s njom nikakav problem.

purple zoe
15.04.2012., 11:24
Pozdrav!

Molim vas da mi netko odgovori što je ispravno.

"Četvero prijatelja, Marko, Anika, Karla i Mihaela cijele školske godine skupljali su sličice."

ili

"Četiri prijatelja....."

"Ana, Luka i Matija okopavali su 61 sadnicu."

"Ana, Luka i Matija okopavali su 61. sadnicu."

Je li u redu reći: "Koliko će svatko od njih imati sličica?"

MAJAMAMA
15.04.2012., 12:47
Moram priznati da mi ta preporuka baš smrdi na Babića :D

Dobro, trebala sam reći miriši :D

MAJAMAMA
15.04.2012., 12:51
Pozdrav!

Molim vas da mi netko odgovori što je ispravno.

"Četvero prijatelja, Marko, Anika, Karla i Mihaela cijele školske godine skupljali su sličice."

ili

"Četiri prijatelja....."

"Ana, Luka i Matija okopavali su 61 sadnicu."

"Ana, Luka i Matija okopavali su 61. sadnicu."

Je li u redu reći: "Koliko će svatko od njih imati sličica?"

Četvero je skupljalo, uvijek tako tretiram.

Koje je pitanje? U prvoj rečenici okopavaju 61 sadnicu, a u drugoj posljednju u nizu.

Ukoliko su samo muški, svaki, za žene svaka, a miješano društvo je svatko.

purple zoe
15.04.2012., 16:20
Četvero je skupljalo, uvijek tako tretiram.

Koje je pitanje? U prvoj rečenici okopavaju 61 sadnicu, a u drugoj posljednju u nizu.

Ukoliko su samo muški, svaki, za žene svaka, a miješano društvo je svatko.

Što se tiče sadnica, zadatak je postavljen bez točke iza broja 61. Ja bih stavila s točkom, ali ne znam je li ispravno. :ne zna:

Hvala za ostalo. :)

Shain
15.04.2012., 18:12
Čini mi se da si jedanput napisao nešto o s/sa 575. Ne mogu pronaći taj post. Pliz help!

Ispred brojeva piše se "sa": sa dva, sa petsto, sa 2, sa 500.

"Sa" se obično piše:

- ispred ks-, ps-, kš-, pš-, rz-, rž- (pa i ispred bd-, čk-, čl-, kć-, pč-, pt-, tk-, tm- i sl.)
- ispred jednoga slova, npr. "piše se sa č, a ne sa ć"
- ispred umetnute rečenice: upoznao sam se sa - nećete vjerovati - Majom
- ispred jednosložnih riječi: sa dna, sa ja (npr. "rečenicu počinje sa ja")
- ispred riječi koje se ne sklanjaju, npr. "sa neobično crvenim očima", "sa deset"
- ispred "mnom"
- ispred s, š, z, ž. :kava:

Perzefon@
15.04.2012., 18:34
"Sa" se obično piše:


- ispred jednosložnih riječi: sa dna, sa ja (npr. "rečenicu počinje sa ja")
- ispred riječi koje se ne sklanjaju, npr. "sa neobično crvenim očima", "sa deset"


Ovo nisam znala.

I sad sam razmišljala o jednosložnim riječima i ne mogu se sjetiti ničeg osim jednosložnih zamjenica. S njom, s njim. Zar treba sa?:confused:

Isto sam zetečena sa posve neočekivanim drugim pravilom o nesklonjivim riječima. :)

MAJAMAMA
15.04.2012., 18:43
Što se tiče sadnica, zadatak je postavljen bez točke iza broja 61. Ja bih stavila s točkom, ali ne znam je li ispravno. :ne zna:

Hvala za ostalo. :)

Upravo ti to rekoh - razlika je velika jer u prvom primjeru oni okopavaju 61 sadnicu, a u drugom primjeru samo tu posljednju... vjerujem da je riječ o 61 sadnici, a ne 61. ako je u pitanju matematički zadatak...

Shain
15.04.2012., 19:39
Ovo nisam znala. I sad sam razmišljala o jednosložnim riječima i ne mogu se sjetiti ničeg osim jednosložnih zamjenica. S njom, s njim. Zar treba sa?

Isto sam zetečena sa posve neočekivanim drugim pravilom o nesklonjivim riječima.

Ma, ni u jednoj gramatici ni savjetniku nije to sve skupljeno. Škrti su i djelomični.

Po Pavešićevu "Jez. savjetniku" pisalo bi se "sa dna", "sa tla" (uz formulaciju "ispred jednosložnih riječi"). Ja bih svakako pisao "s njom", "s tim".

U "Glasovima i oblicima ..." S. Babića i dr. (2007) piše da se "sa" upotrebljava i s riječima koje se ne sklanjaju (dakle sa vrlo crvenim, sa dosta velikim i sl.).

Možda je to samo prijedlog norme. Tko zna! :confused:

purple zoe
15.04.2012., 19:47
Upravo ti to rekoh - razlika je velika jer u prvom primjeru oni okopavaju 61 sadnicu, a u drugom primjeru samo tu posljednju... vjerujem da je riječ o 61 sadnici, a ne 61. ako je u pitanju matematički zadatak...

Shvatila sam. Hvala! :)

fakincic11
15.04.2012., 19:55
Ispred brojeva piše se "sa": sa dva, sa petsto, sa 2, sa 500.

"Sa" se obično piše:
...

Hvala!
To mi je sve poznato. Ali, repetitio est mater studiorum.
Nekako sam se nadao da nedgje postoji neko staro pravilo prema kojemu "sa" prolazi ispred svih brojeva koje pišemo znamenkama.

MAJAMAMA
15.04.2012., 19:56
Ma, ni u jednoj gramatici ni savjetniku nije to sve skupljeno. Škrti su i djelomični.

Po Pavešićevu "Jez. savjetniku" pisalo bi se "sa dna", "sa tla" (uz formulaciju "ispred jednosložnih riječi"). Ja bih svakako pisao "s njom", "s tim".

U "Glasovima i oblicima ..." S. Babića i dr. (2007) piše da se "sa" upotrebljava i s riječima koje se ne sklanjaju (dakle sa vrlo crvenim, sa dosta velikim i sl.).

Možda je to samo prijedlog norme. Tko zna! :confused:

Prvi glas o uporabi "sa" uz nesklonjive riječi :D

Shain
15.04.2012., 20:23
@ Majamama


U pravopisnom rječniku preporuka je ovakva: ako treba pisati malim slovom, piše se sunčan, a ako velikim, Sunčev (Babić, Moguš, 2010).

U književnom stilu češće se piše malim slovom.

- Ležao je grijući se na suncu.
- Promatrali su sunčani zalazak.

U astronomiji (...) Sunce/Sunčev, ako se misli na naš sustav


Nisu to Babić i Moguš izmislili.

U Anićevu rječniku sunčan i Sunčev razlikuju se po početnom slovu. Također u pravopisu Cipre i Klaića (1944): sunčan dan - Sunčev sustav, a vjerojatno i prije toga.

To je pitanje sinonima u jeziku. Ako su te dvije riječi u narodnom govoru sinonimi, posve je u redu da im normativci pokušaju razdvojiti značenja (a samim tim i pisanje početnoga slova). :)

MAJAMAMA
15.04.2012., 20:30
@ Majamama


Nisu to Babić i Moguš izmislili.

U Anićevu rječniku sunčan i Sunčev razlikuju se po početnom slovu. Također u pravopisu Cipre i Klaića (1944): sunčan dan - Sunčev sustav, a vjerojatno i prije toga.

To je pitanje sinonima u jeziku. Ako su te dvije riječi u narodnom govoru sinonimi, posve je u redu da im normativci pokušaju razdvojiti značenja (a samim tim i pisanje početnoga slova). :)

Eto priznajem da na te dvije riječi nisam gledala kao na sinonime :D

judolino
15.04.2012., 21:05
Upravo ti to rekoh - razlika je velika jer u prvom primjeru oni okopavaju 61 sadnicu, a u drugom primjeru samo tu posljednju... vjerujem da je riječ o 61 sadnici, a ne 61. ako je u pitanju matematički zadatak...

A otkuda ti znaš da je 61. sadnica posljednja? A što ako ih ima sto?:confused:

Pitanje je krajnje blesavo.

Okapavali su šezdeset prvu sadnicu.
Okapavali su šezdeset jednu sadnicu.

Može i jedno i drugo, što se zapravo pita?

fakincic11
15.04.2012., 21:27
Prije X godina osnovana je u Rijeci ŽUPA sv. Ivana Krstitelja. Od nje je ŽUPA Blažene Djevice Marije starija sto godina.

Pišemo li te nazive župa malim slovima kao i crkve (zgrade) ili ne?

fakincic11
15.04.2012., 22:31
i još jedno pitanje:

za crkvu su nabavljene postaje križnog puta
sa zidova vjernike gledaju slike postaja križnog puta
darovao je crkvi slike križnog puta

ja bih to sve malim k.

DonkeyHot
16.04.2012., 01:03
Imam pitanja u vezi položaja enklitika. Taman sam mislio da sve znam i onda me wikipedija zbuni, a još sam i sam naišao na par primjera gdje nisam siguran.

Citiram wikipediju:
Veseli Marko je dobar slikar. (označeno kao krivo)
Veseli je Marko dobar slikar.
Veseli Marko dobar je slikar.
Veseli Marko jest dobar slikar.

U jednostavnim rečenicama provođenje pravila donosi i naglašavanje, stoga se ono i ne mora provoditi:

Iva Ivić je učenica.
Iva je Ivić učenica.
Iva Ivić učenica je.
Članstvo u Matici hrvatskoj dobrovoljno je.
Nije mi jasno ovo s "jednostavnim rečenicama". Pa i ono prvo s veselim Markom je jednostavna rečenica, pa bi shodno tome i ono što je označeno krivo trebalo biti točno.

Zanima me što ćete reći za ove primjere:
1. Vozač vlaka ga je ostavio.
2. Vozač ga je vlaka ostavio.
3. Vozač vlaka ostavio ga je.

Sudeći po wikipediji (po Ivi Ivić), sva tri ova primjera trebala bi biti točna.


Što je onda pak s ovim:
4. Vozač ga je vlaka ostavio i odvezao se dalje.
5. Vozač vlaka ga je ostavio i odvezao se dalje.
6. Vozač vlaka ostavio ga je i odvezao se dalje.

Za 5. i 6. nisam siguran. Rekao bih da je 5. krivo, a 6. točno, no buni me to što se može promatrati prva rečenica odvojeno i dobijemo opet situaciju kao s Ivom Ivić, no po tome bi onda sve troje trebalo biti točno.

7. Policijski bi mu auto jednako dobro odgovarao.
8. Policijski auto bi mu jednako dobro odgovarao.
9. Policijski auto jednako bi mu dobro odgovarao.

Što pak s ovim? :D Ova "Iva Ivić" me zbunjuje. Da je nisam pročitao, rekao bih da je 7. i 9. točno, a da je 8. krivo.

Ima li tko da je stručnjak, a ne da samo po osjećaju ide? :D

Nadam se da nije previše pitanja. Unaprijed se zahvaljujem!

Shain
16.04.2012., 06:37
1. Prije X godina osnovana je u Rijeci ŽUPA sv. Ivana Krstitelja. Od nje je ŽUPA Blažene Djevice Marije starija sto godina. - Pišemo li te nazive župa malim slovima kao i crkve (zgrade) ili ne?

2. I još jedno pitanje:
- za crkvu su nabavljene postaje križnog puta
- sa zidova vjernike gledaju postaje križnog puta
- darovao je crkvi slike križnog puta

Ja bih to sve malim "k".

1. Župa je ovdje dio imena zajednice kao npr. općina. Ako se piše velikim slovom Općina Stupnik, Općina Brdovec i sl., piše se i Župa sv. Ivana ..., Župa Blažene Djevice.

2. Sintagma "križni put" opći je naziv, i pisao bih malim. :)

MAJAMAMA
16.04.2012., 08:59
A otkuda ti znaš da je 61. sadnica posljednja? A što ako ih ima sto?:confused:

Pitanje je krajnje blesavo.

Okapavali su šezdeset prvu sadnicu.
Okapavali su šezdeset jednu sadnicu.

Može i jedno i drugo, što se zapravo pita?

Uzela sam samo to što imam isporučeno u obzir :rofl:

Shain
16.04.2012., 10:11
Dobro, trebala sam reći miriši.

Miriši?

Pazi da to ne vidi i ne čuje lektor. Standardno je "on miriše" (ja mirišem, ti mirišeš ...). :D

MAJAMAMA
16.04.2012., 10:29
Miriši?

Pazi da to ne vidi i ne čuje lektor. Standardno je "on miriše" (ja mirišem, ti mirišeš ...). :D

Jasno, zaboravila sam da sam na svom forumu i da ne govorim kolokvijalno :D.

Shain
16.04.2012., 12:25
- Jaje je srednjeg roda, kao npr. polje, more, lice, sunce, naselje. Kažemo tri polja, tri mora, tri lica, tri sunca, pa je onda i tri jaja. Ne kaže se troje polja, troje mora ...

Da dopunim ovo.

Upravo sam našao u Pavešićevu "Jez. savjetniku" da treba reći dvoje jaja, troje jaja. :ne zna:

On je možda u pravu kad se kaže "dvoje jaja za kajganu" i sl., ali se za testise ipak kaže "dva jaja".

MAJAMAMA
16.04.2012., 13:08
Nominativ množine od albin/o?

Albini?

judolino
16.04.2012., 13:56
Da dopunim ovo.

Upravo sam našao u Pavešićevu "Jez. savjetniku" da treba reći dvoje jaja, troje jaja. :ne zna:

On je možda u pravu kad se kaže "dvoje jaja za kajganu" i sl., ali se za testise ipak kaže "dva jaja".

A s druge strane, zašto bi on bio u pravu, a ti ne?
Nisam nikad u životu ni čuo ni pročitao da je netko rekao "kajgana od troje jaja" ili išta slično.
Vuk i troje prašćića?:confused:

Emericzy
16.04.2012., 14:04
A s druge strane, zašto bi on bio u pravu, a ti ne?
Nisam nikad u životu ni čuo ni pročitao da je netko rekao "kajgana od troje jaja" ili išta slično.
Vuk i troje prašćića?:confused:

:rofl: Dvoje jaja. :rolleyes: Kajgodizam.

MAJAMAMA
16.04.2012., 14:32
:rofl: Dvoje jaja. :rolleyes: Kajgodizam.

Buahahahahah :lol:

fakincic11
16.04.2012., 15:37
...
- ispred riječi koje se ne sklanjaju, npr. "sa neobično crvenim očima", "sa deset"
...

Ja bih onda pisao ovako:

Oslovljavali su ga sa gospodine iako je režim nametnuo oslovljavanja sa druže ili drugarice.

Ali: Idem s gospodinom na gemišt, a s drugom na liker.

?

Shain
16.04.2012., 18:30
1. Sad me zanima drugo - dekliniranje višečlanih stranih naziva tipa Pina Colada ili Salsa Verde... Bila bih zahvalna na pomoći.

2. Nominativ množine od albin/o? Albini?

1. Obično se deklinira samo drugi član: bitter lemon, gen. bitter lemona.

Genitiv: pina colade, salsa verdea, rum-punča, baby beefa. Tako je i kod drugih dvočlanih imenica: gen. slip-gaćica, ragu-juhe; Mont Blanca, Monte Carla, Addis Abebe.

2. Albini. :)

Martian7
16.04.2012., 20:02
A s druge strane, zašto bi on bio u pravu, a ti ne?
Nisam nikad u životu ni čuo ni pročitao da je netko rekao "kajgana od troje jaja" ili išta slično.
Vuk i troje prašćića?:confused:
Troje praščića bi bilo da su praščići bili miješani po spolu: dva muška i jedno žensko ili jedan muški i dvije ženske. A budući da kod jaja nema muško-žensko, onda nema ni smisla 'troje jaja'.

Shain
17.04.2012., 06:19
Imam pitanja u vezi s položajem enklitika. Nije mi jasno ovo s "jednostavnim rečenicama".

Zanima me što ćete reći za ove primjere:
1. Vozač vlaka ga je ostavio.
2. Vozač ga je vlaka ostavio.
3. Vozač vlaka ostavio ga je.

Sudeći po Wikipediji (po Ivi Ivić), sva tri ova primjera trebala bi biti točna.

Što je onda pak s ovim:
4. Vozač ga je vlaka ostavio i odvezao se dalje.
5. Vozač vlaka ga je ostavio i odvezao se dalje.
6. Vozač vlaka ostavio ga je i odvezao se dalje.

Za 5. i 6. nisam siguran. Rekao bih da je 5. krivo, a 6. točno, no buni me to što se može promatrati prva rečenica odvojeno i dobijemo opet situaciju kao s Ivom Ivić, no po tome bi onda sve troje trebalo biti točno.

7. Policijski bi mu auto jednako dobro odgovarao.
8. Policijski auto bi mu jednako dobro odgovarao.
9. Policijski auto jednako bi mu dobro odgovarao.

"Iva Ivić" me zbunjuje. Da je nisam pročitao, rekao bih da je 7. i 9. točno, a da je 8. krivo. - Unaprijed se zahvaljujem!

Standardno je 2, 4, 6, 7 i 9.

Kod rečenica samo sa subjektom i predikatom odstupa se od Wackernagelova pravila:

- Iva Ivić je učenica.

- "Iva je Ivić učenica" jest po Wackernagelovu pravilu, ali je izrazito stilski obilježeno. "Iva Ivić učenica je" zvuči izvještačeno.

Ali složena rečenica "Iva Ivić učenica je koja je nagrađena" posve je u redu. :kava:

MAJAMAMA
17.04.2012., 08:32
Postoji li ikakvo znanstveno utemeljenje uporabe "s pomoću" umjesto "pomoću"?

Nemam sad priručnike i vrijeme za surfanje pa ako itko može pogledati, bila bih zahvalna.

Još jedno pitanje:

Podanici služe kralja/u.

Dakle kontekst ne govori o posluživanju jela ili nečega takvoga, nego o službi (sluge). Stavila bih kralja.

Daniel.N
17.04.2012., 11:34
Došlo je do nekih problema pri spajanju tema, sad je sve opet OK, barem se nadam.

judolino
17.04.2012., 13:33
Troje praščića bi bilo da su praščići bili miješani po spolu: dva muška i jedno žensko ili jedan muški i dvije ženske. A budući da kod jaja nema muško-žensko, onda nema ni smisla 'troje jaja'.

Upravo tako. Na imanju imam tri polja kukuruza, a ne troje polja.
Al jebiga, piše u pravopisnom priručniku...

DonkeyHot
17.04.2012., 13:58
Standardno je 2, 4, 6, 7 i 9.

Kod rečenica samo sa subjektom i predikatom odstupa se od Wackernagelova pravila:

- Iva Ivić je učenica.

- "Iva je Ivić učenica" jest po Wackernagelovu pravilu, ali je izrazito stilski obilježeno. "Iva Ivić učenica je" zvuči izvještačeno.

Ali složena rečenica "Iva Ivić učenica je koja je nagrađena" posve je u redu. :kava:
Shain, hvala ti, pretpostavio sam da je točno upravo to što si napisao (ili napisala, oprosti, ne znam kojeg si spola).

Imam još par primjera s kojima želim biti 100% siguran jesu li dobri, pa bih te zamolio ponovo da istu stvar napraviš. Svoje mišljenje ne bih iznosio prije nego dobijem odgovore:
1. Sva su tri Blankina skoka bila dobra.
2. Sva tri su Blankina skoka bila dobra.
3. Sva tri Blankina su skoka bila dobra.
4. Sva tri Blankina skoka su bila dobra.
5. Sva tri Blankina skoka bila su dobra.

(zanemari smislenost rečenice)
6. Svaka je njegova rečenica u njegovim tekstovima uvijek kriva.
7. Svaka njegova je rečenica u njegovim tekstovima uvijek kriva.
8. Svaka njegova rečenica je u njegovim tekstovima uvijek kriva.
9. Svaka njegova rečenica u njegovim je tekstovima uvijek kriva.
10. Svaka njegova rečenica u njegovim tekstovima je uvijek kriva.
11. Svaka njegova rečenica u njegovim tekstovima uvijek je kriva.

MAJAMAMA
17.04.2012., 14:51
Shain, hvala ti, pretpostavio sam da je točno upravo to što si napisao (ili napisala, oprosti, ne znam kojeg si spola).

Imam još par primjera s kojima želim biti 100% siguran jesu li dobri, pa bih te zamolio ponovo da istu stvar napraviš. Svoje mišljenje ne bih iznosio prije nego dobijem odgovore:
1. Sva su tri Blankina skoka bila dobra.
2. Sva tri su Blankina skoka bila dobra.
3. Sva tri Blankina su skoka bila dobra.
4. Sva tri Blankina skoka su bila dobra.
5. Sva tri Blankina skoka bila su dobra.

(zanemari smislenost rečenice)
6. Svaka je njegova rečenica u njegovim tekstovima uvijek kriva.
7. Svaka njegova je rečenica u njegovim tekstovima uvijek kriva.
8. Svaka njegova rečenica je u njegovim tekstovima uvijek kriva.
9. Svaka njegova rečenica u njegovim je tekstovima uvijek kriva.
10. Svaka njegova rečenica u njegovim tekstovima je uvijek kriva.
11. Svaka njegova rečenica u njegovim tekstovima uvijek je kriva.

1.

Svaka je rečenica u njegovim tekstovima uvijek kriva.

cirith
17.04.2012., 15:11
Imam još par primjera s kojima želim biti 100% siguran jesu li dobri, pa bih te zamolio ponovo da istu stvar napraviš. Svoje mišljenje ne bih iznosio prije nego dobijem odgovore:
1. Sva su tri Blankina skoka bila dobra.
2. Sva tri su Blankina skoka bila dobra.
3. Sva tri Blankina su skoka bila dobra.
4. Sva tri Blankina skoka su bila dobra.
5. Sva tri Blankina skoka bila su dobra.

(zanemari smislenost rečenice)
6. Svaka je njegova rečenica u njegovim tekstovima uvijek kriva.
7. Svaka njegova je rečenica u njegovim tekstovima uvijek kriva.
8. Svaka njegova rečenica je u njegovim tekstovima uvijek kriva.
9. Svaka njegova rečenica u njegovim je tekstovima uvijek kriva.
10. Svaka njegova rečenica u njegovim tekstovima je uvijek kriva.
11. Svaka njegova rečenica u njegovim tekstovima uvijek je kriva.

1.

Svaka je rečenica u njegovim tekstovima uvijek kriva.

Jasno. No, oprosti: uz 1 i 6, standardno je i 5, 9, 11. :mig:

MAJAMAMA
17.04.2012., 15:27
Jasno. No, oprosti: uz 1 i 6, standardno je i 5, 9, 11. :mig:

Jest, jasno :D

cirith
17.04.2012., 15:36
Podanici služe kralja/u.

Dakle kontekst ne govori o posluživanju jela ili nečega takvoga, nego o službi (sluge). Stavila bih kralja.

I mislim da bi se Katičić složio. :) U Sintaksi piše: Isto je tako u služiti nekomu izrečen samo prigodan odnos, dok služiti nekoga izražava trajan odnos slično kao biti mu sluga.

DonkeyHot
17.04.2012., 15:52
Jasno. No, oprosti: uz 1 i 6, standardno je i 5, 9, 11. :mig:
OK, no zašto se može reći "u njegovim je tekstovima" (9), a ne može "Blankina su skoka" (3)?

fakincic11
17.04.2012., 17:03
Nabavili su zvono teško 140 kilograma.

Da ostavljam likove "teško", "teži" i sl. kada je riječ o kilogramima ili da ih izbjegnem? Mislim na kvaku da se kilogramima mjeri masa, a ne težina. (Brošura govori o jednoj crkvi.)

fakincic11
17.04.2012., 17:08
OK, no zašto se može reći "u njegovim je tekstovima" (9), a ne može "Blankina su skoka" (3)?

Osim po Wackernagelu trebaš se voditi malo i po sluhu i ocijeniti kako ti zvuči "prekinuta" cjelina.

Shain
17.04.2012., 18:44
1. Postoji li ikakvo znanstveno utemeljenje uporabe "s pomoću" umjesto "pomoću"?

2. Još jedno pitanje: Podanici služe kralja/u? - Dakle kontekst ne govori o posluživanju jela ili nečega takvoga, nego o službi (sluge). Stavila bih kralja.

1. Standardno je i "pomoću" i "s pomoću". "Hrv. jez. savjetnik" stavlja između njih znak jednakosti. Isto tako T. Maretić u rječniku JAZU, samo piše da se ponekad prijedlog izostavlja.

Pavešićev "Jez. savjetnik" ipak im razlikuje značenja. Piše da "s pomoću" više služi za oznaku načina, a "pomoću" za oznaku sredstva. (Ali ne oruđa. Oruđe kao sredstvo izriče se instrumentalom: nožem, a ne pomoću noža / s pomoću noža.)

2. Uz služiti standardan je i dativ i akuzativ, ali postoji mala razlika u značenju. "Služiti komu" znači "biti na korist", "služiti koga" znači "biti u službi, biti sluga".

Drugo je "služiti jelo" (= posluživati jelo). :)