Jezični savjetnik (nastavak) [Tekst verzija]

LNP20

14.06.2007., 23:51

Radi se o dvije različite riječi: Vjerovanje (-> vjerovati) i Vjerojatnost (-> vjerojatno). :)

Pa iskreno, ne zvuči mi baš toliko uvjerljivo.

Ako imamo, kao ša ti kažeš,
Vjerovanje (-> vjerovati)

samo je jedan korak do Vjerovatnog.

VjeroVanje - VjeroVati - VjeroVatno (ono u ša se može VjeroVati,
predmet VjeroVanja). Ne vidim tu neku logičku inkonzistentnost.

Ti si odmah povukla korak od VjeroVati do VjeroJatnost, a time
si zapravo uzela zdravo za gotovo transformaciju koju te se tek
pita da objasniš, problem koji ostaje i da uzmem da se radi o
dvije riječi.

Druga stvar radi li se o standardnom, ne-standardnom hrvatskom
jeziku, pošto to uopće nije neko mjerilo je li ili nije nešto logički
konzistentno =)

mya_7920

14.06.2007., 23:58

Druga stvar radi li se o standardnom, ne-standardnom hrvatskom jeziku, pošto to uopće nije neko mjerilo je li ili nije nešto logički
konzistentno =)

Puno toga nije logično, pa ni ovo. Uglavnom, vjerojatno je :D

Adora

15.06.2007., 00:08

Pa iskreno, ne zvuči mi baš toliko uvjerljivo.

Ako imamo, kao ša ti kažeš,
Vjerovanje (-> vjerovati)

samo je jedan korak do Vjerovatnog.

VjeroVanje - VjeroVati - VjeroVatno ( ono što je predmet vjeroVanja).
Ne vidim tu neku logičku inkonzistentnost.

Ti si odmah povukla korak od VjeroVati do VjeroJatnost, a time
si zapravo uzela zdravo za gotovo transformaciju koju te se tek
pita da objasniš, problem koji ostaje i da uzmem da se radi o
dvije riječi.

Druga stvar radi li se o standardnom, ne-standardnom hrvatskom
jeziku, pošto to uopće nije neko mjerilo je li ili nije nešto logički
konzistentno =)

:zubo: Pa, za početak, malo smiješno zvučiš kada kažeš da ti ne zvuči baš uvjerljivo, jer te ne uvjeravam ni u što, već ti govorim da su to dvije različite riječi.

Dalje, transformacija koju ti tražiš da ti se objasni bi bila ona iz 'vjerovanja' u 'vjerojatnost', pri čemu naglašavaš da je 'logičnije' da umjesto 'vjerojatnost' stoji 'vjerovatnost' vodeći se svojom nekom 'logikom', a zanemarujući potpuno moje objašnjenje da su riječi 'vjerovanje' i 'vjerojatnost' sasvim različitog značenja.
Dakle, takva transformacija ne postoji, jer kao što rekoh, 'vjerojatnost' nije nastala iz 'vjerovanja', odnosno 'vjerovatno' nije predmet vjerovanja. :rofl:

Da ti prevedem na 'logički jezik' - postavio si krive premise.

LNP20

15.06.2007., 00:50

:zubo: Pa, za početak, malo smiješno zvučiš kada kažeš da ti ne zvuči baš uvjerljivo, jer te ne uvjeravam ni u što, već ti govorim da su to dvije sasvim različite riječi.

Dalje, transformacija koju ti tražiš da ti se objasni bi bila ona iz 'vjerovanja' u 'vjerojatnost', pri čemu naglašavaš da je 'logičnije' da umjesto 'vjerojatnost' stoji 'vjerovatnost' vodeći se svojom nekom 'logikom', a zanemarujući potpuno moje objašnjenje da su riječi 'vjerovanje' i 'vjerojatnost' sasvim različitog značenja.
Dakle, takva transformacija ne postoji, jer kao što rekoh, 'vjerojatnost' nije nastala iz 'vjerovanja', niti je 'vjerovatno' predmet vjerovanja. :rofl:

Da ti prevedem na 'logički jezik' - postavio si krive premise.

Pa više mi se čine da se tvoje premise temelje na fundamentalnim,
arbitrarnim postavkama nego nekom realnom objašnjenju.

Kao da kažemo, jabuka na sredini stola izgleda zeleno, kad pomaknemo
jabuku na rub stola također izgleda zeleno, no kad primimo tu jabuku
u ruku, ona nekako postane crvena. I sad, netko pita da se to objasni,
a ti kažeš, "ne ne, radi se o dvije sasvim različite jabuke".
"Pa kako",priupita netko,"nije li ta jabuka bila do malo prije na stolu,
kako je mogla odjednom pocrveniti?". Na ša ti odgovaraš "Kažem ti
da si smješan s tim pitanjem, nema smisla to objašnjavati jer se radi
o dvije sasvim različite jabuke,jednoj zelenoj a drugoj crvenoj" :D

Mislim, ja bar imam neku logiku, a ti pretpostaviš odmah da je
"vjerojatnost" riječ za sebe te iz nje slijedi "vjerojatno".. To ništa
ne govori protiv toga da se ne bi mogla uzeti imenica "vjerovatnost"
te iz nje izvesti "vjerovatno". Jer ,zbog čega bi ja sad trebao prihvatiti
da "vjerovatnost" dolazi iz "vjerovanja", a "vjerorojatnost" je riječ
koja stoji sasvim sama za sebe,neizvedena iz ičega? Ša bi me trebalo
uvjeriti da ne kažem da je "vjerojatnost" također izvedena iz "vjerovanja",
no da se u tome slučaju radi o logički inkonzistentnoj promjeni?

I koliko su, kako ti tvrdiš, zbilja odvojeni "vjerovanje" i "vjerojatnost"?

Ako uzmemo:

Vjerovatnost/Vjerojatnost=stupanj vjerovanja

"Vjerojatnost" da se to desi je visoka....
"Stupanj vjerovanja" da se to desi je visok...

Vjerovanje je implicitno sadržano, ša ide u prilog da je vjerojatnost
moguće izvedena iz vjerovanja. Imaš li bolji prijedlog ili definiciju pojma?

Adora

15.06.2007., 01:04

Pa više mi se čine da se tvoje premise temelje na fundamentalnim,
arbitrarnim postavkama nego nekom realnom objašnjenju.

E, upravo je obrnuto. :)

Mislim, ja bar imam neku logiku, a ti pretpostaviš odmah da je
"vjerojatnost" riječ za sebe te iz nje slijedi "vjerojatno"..

Ne pretpostavljam, nego tako jest.

"Vjerojatnost" da se to desi je visoka....
"Stupanj vjerovanja" da se to desi je visok...

Nije isto kada kažeš na ta dva načina. Vjerojatnost je mjera (ne)izvjesnosti nekog događaja. 'Stupanj vjerovanja' nije na taj način mjerljiv, niti ima veze s vjerojatnošću.

Ša bi me trebalo
uvjeriti da ne kažem da je "vjerojatnost" također izvedena iz "vjerovanja",
no da se u tome slučaju radi o logički inkonzistentnoj promjeni?

Evo, ovo: http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Pravopisna_pitanja/Arhiv_10#Vjerojatno_ili_vjerovatno.3B_ponovo_ili_p onovno.3B_pje.C5.A1ke_ili_pje.C5.A1ice.3F

:w

dainty

15.06.2007., 01:15

I koliko su, kako ti tvrdiš, zbilja odvojeni "vjerovanje" i "vjerojatnost"?

Ako uzmemo:

Vjerovatnost/Vjerojatnost=stupanj vjerovanja

"Vjerojatnost" da se to desi je visoka....
"Stupanj vjerovanja" da se to desi je visok...

Vjerovanje je implicitno sadržano, ša ide u prilog da je vjerojatnost
moguće izvedena iz vjerovanja. Imaš li bolji prijedlog ili definiciju pojma?

Ajme koja logika... :s
Pa to nema nikakvog smisla, da vjerojatno slijedi iz vjerovati. :rolleyes:

i btw, na hrvatskom se kaže dogoditi, a ne desiti :p

LNP20

15.06.2007., 01:34

[I][COLOR="Blue"]
Evo, ovo: http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Pravopisna_pitanja/Arhiv_10#Vjerojatno_ili_vjerovatno.3B_ponovo_ili_p onovno.3B_pje.C5.A1ke_ili_pje.C5.A1ice.3F

:w

E fino, napokon nešto konkretnije:

Vjerojatno, isključivo. Naime, to je posuđenica iz ruskog (verojátnyj), a nema veze s vjerovanjem. Naime, dolazi od riječi véra i jat, a zapravo znači nešto što se uzme, znači, kao da nešto uzmeš na vjeru, uzmeš da je to tako (uzeti - jami, *jęti). Naši su susjedi pučkom etimologijom mislili da to dolazi od vjerovati pa su izveli verovatno, a to nije točno.

No to mi otvara novo pitanje:

Ako "VjeroJatno" označava "Uzimanje nečeg na vjeru",
zašto istovremeno ne bi moglo opstojati i "VjeroVatno",
kao zasebna riječ temeljena na vjerovanju, ša implicira
da je nešto "za vjerovati".

Vjerojatno će sutra padati kiša. - Uzimam na vjeru da će sutra padati kiša.
Vjerovatno će sutra padati kiša. - Za vjerovati (mi) je da će sutra padati kiša.

Koliko se meni čini, "uzeti na vjeru" nije isto kao "za vjerovati".

Uzeti na vjeru= posezanje za nečim i stavljanjem toga na vjeru
Za vjerovati= nešto na ša je dostojno uputiti svoju vjeru

U prvome slučaju, vjera stoji dok se nešto uzima na nju
(pasivna jedinica), a u drugome, nju se upućuje u smjeru
nečeg (aktivna jedinica).

Stoga, ako "Uzeti na vjeru" nije jednako "Za vjerovati", tj. ako
se radi o različitim označenima, zašto ne pustiti i različite
označitelje, kako "vjerojatno", tako "vjerovatno"?

LNP20

15.06.2007., 01:46

i btw, na hrvatskom se kaže dogoditi, a ne desiti :p

U vidu ove konstantacije, "desiti" mi više odgovara od
"dogoditi" pošto ima slog manje od potonjeg (3:4), za
ša smatram da u određenim situacijama rezultira većom
tečnošću/ritmom rečenice. Sve u svemu, sram me bilo,
kakav li sam ja to domoljub kad mi je od vlastite domovine
važniji neki tamo ritam rečenice :egzil :egzil

=)

camundongo

15.06.2007., 02:47

Ajme koja logika... :s
Pa to nema nikakvog smisla, da vjerojatno slijedi iz vjerovati. :rolleyes:

i btw, na hrvatskom se kaže dogoditi, a ne desiti :p

Ma nemoj, kako to da u se u Rjecniku hrvatskog jezika nalazi i DESITI? :rolleyes:

adriatic

15.06.2007., 09:28

Nešto nas može zadesiti, a nešto drugo nam se može dogoditi.
U svakom slučaju "događaj" nije isto što i "udes", a glede gornjeg prijepora,
čini mi se da se radi samo o jezičkim konvencijama (nema logike !)

dainty

15.06.2007., 10:19

Ma nemoj, kako to da u se u Rjecniku hrvatskog jezika nalazi i DESITI? :rolleyes:

A u kojem to rječniku molim lijepo?

Abyssus

15.06.2007., 11:52

Alaj ste napisali gluposti...

Kao prvo, desiti je sasvim normalna riječ u hrvatskom jeziku. Pobogu, nije sve što Srbi rabe srpsko! :rolleyes: Samo što je značenje drukčije i ne poklapa se s dogoditi, naime, znači dogoditi se iznenada, voljom sudbine. Zato dobro pjeva naš majstor u poznatim stihovima - još bi nam mogla desiti se ljubav, desiti velim...

Dalje, vjerojatno je jedino što pripada hrvatskom jeziku. A etimologija je dobra - iz ruskog je najvjerojatnije, premda je moguće da je i ostatak stsl. starine.

I točka. ;)

Didi

15.06.2007., 12:10

A u kojem to rječniku molim lijepo?U Šonjinom, na primjer.

freudrick

15.06.2007., 14:39

LNP20

15.06.2007., 16:15

Ima masu slučajeva vjerovanja u potpuno nevjerojatne događaje: hodanje po vodi, Noino "uradi sam" brodogradilište, smanjenje vanjskog duga... Vjerojatnost i vjerovanje su zapravo toliko udaljeni značenjima da je to jedno slovo i premala razlika. :)

Pa upravo kako i rekoh u zadnjem upisu, zašto onda ne
dopustiti da se "vjeroVatno" koristi kao i "vjeroJatno" u
vidu dviju različitih riječi, pri čemu se "vjerovatno" izvodi
iz vjerovanja a "vjerojatno" iz vjerojatnosti?

Jer, ako imamo dva različita označena, a imamo, pošto
"uzimati NA vjeru" i "za uputiti vjeru NA" nisu jednaki
označeni, sasvim je legitimno namijeniti im različite
označitelje u vidu "vjeroJatnog" za prvi slučaj, i
"vjeroVatnog" za drugi.

burt

18.06.2007., 19:57

Zašto se na sve strane koristi "VjeroJatno", pošto ako imamo "VjeroVati",
i "VjeroVanje", savim logički konzistentno bilo bi da slijedi "VjeroVatno" ?

Također, ako ćemo slijediti logičku konzistentnost "VjeroJatnog", ne bi li
trebali također imati i "VjeroJati" i "VjeroJanje"?

O čemu se tu radi?

kaže se "vjeruJem", a ne "vjeruVem"

složenice idu po prezentskoj, a ne imperfektnoj osnovi.:p

LNP20

18.06.2007., 20:02

kaže se "vjeruJem", a ne "vjeruVem"

složenice idu po prezentskoj, a ne imperfektnoj osnovi.:p

kaže se i vjeroVatelj , a ne vjeroJatelj, i ša sad =)

Lee Champa

19.06.2007., 14:03

Moraš vjerovati u vjerojatnost dobitka na lotu:top:

Abyssus

19.06.2007., 20:39

E fino, napokon nešto konkretnije:

A zato mi se svidjela etimologija, ta to ja i napisah. :rofl:

:blesava senilna baba:

LNP20

19.06.2007., 22:10

A zato mi se svidjela etimologija, ta to ja i napisah. :rofl:

:blesava senilna baba:

Da,primjetih tvoj nick tamo ispod upisa, no ne htjedoh biti
nepristojan :D

Abyssus

19.06.2007., 22:35

kaže se "vjeruJem", a ne "vjeruVem"

složenice idu po prezentskoj, a ne imperfektnoj osnovi.:p

Joj, ne...

Da se citiram opet, kad je to ovdje popularno: :D

I dalje, vjera, prasl. věra, srodno s lat. verus ("istinit"), ie. *weHro- (ne znam laringale potrefiti :D). Iz nje, analogijom prema ostalim glagolima s infiksom -ova- i -eva- nastaje i glagol vjerovati ( u prezentu se infiksi gube, otud vjerujem ili pak kupujem (od kupovati), zato neki to j poistovjećuju s vjerojatno, a to je samo dio prezentskog nastavka, kao npr. pi-jem, ču-jem, skak-jem > skačem). Kao što iz bojь nastaje bojevati ili od kraljь pak kraljevati, tako od věra nastaje vjerovati.

Shodno tomu, iz iste se osnove, věra, izvodi i vjerojatno, ali u kombinaciji s glagolom UZETI: vjer(o) + jat. Nema nikakvog vjerovati ovdje kao glagola.

nirv@na

01.07.2007., 17:37

slično kao i ponovo ili ponovno:lol::cerek:

Abyssus

01.07.2007., 19:08

slično kao i ponovo ili ponovno:lol::cerek:
Ne, uopće nije slično.

A tu je bar odgovor jasan. ;)

LNP20

02.07.2007., 03:47

Vjerojatno- uzimanje nečega na vjeru uz impliciranu
poveći stupanj indiferentnosti prema sadržaju koji se
uzima

Vjerovatno- upućivanje vjere prema nečemu uz
impliciranu nadu/želju/veći stupanj diferentnosti
ka sadržaju na koji se vjera upućuje

Eto, moji postulati =)

Abyssus

02.07.2007., 12:24

Ovo je gore nego na roza/ružičasta temi.

LNP20

02.07.2007., 16:51

Ovo je gore nego na roza/ružičasta temi.

Jebiga, osnova semiotike nalaže da ako u znaku
imamo različite označene red je i da zadržimo
različite označitelje.

dementiapraecox

02.07.2007., 22:21

Jebiga, osnova semiotike nalaže da ako u znaku
imamo različite označene red je i da zadržimo
različite označitelje.

Abby ti je sve točno pojasnila, s toga neimam ništo novo za dodati !
Ponovo i ponovno su dvë različnice, a uz ponovo možeš dopisati i nanovo/nanovno ter iznovo/iznovno u istomu suodnosu. Vërovatno ne može biti ni pod raznime, osvim kakono vërojatno. :azdaja: ;)

camundongo

02.07.2007., 22:38

slično kao i ponovo ili ponovno:lol::cerek:

PONOVO ne dolazi od PONOVAN, PONOVNI

nego je prilog srodan prilozima NANOVO i IZNOVA

ne kaze se NANOVNO, IZNOVNA, pa ne bi trebalo niti PONOVNO

PONOVNO je ruzna tesko izgovoriva rijec....nesto kao OBRADBA umjesto OBRADA:flop:

PONOVNO, OBRADBA, PODATCI su tudjmanizmi ;)

Abyssus

02.07.2007., 22:40

Jebiga, osnova semiotike nalaže da ako u znaku
imamo različite označene red je i da zadržimo
različite označitelje.
Jebiga, osnova lingvistike nalaže da bar budeš polupismen ako se već prekenjavaš njezinim područjima. :kiss:

camundongo

02.07.2007., 22:41

Abby ti je sve točno pojasnila, s toga neimam ništo novo za dodati !
Ponovo i ponovno su dvë različnice, a uz ponovo možeš dopisati i nanovo/nanovno ter iznovo/iznovno u istomu suodnosu. Vërovatno ne može biti ni pod raznime, osvim kakono vërojatno. :azdaja: ;)

Paradoksalno ali istinito: Slavonci govore VJEROVATNO i (ON) DOBIJA. :eek:

stitch

02.07.2007., 22:41

Abyssus

02.07.2007., 22:42

Idemo analogijom - davan > davno, dnevan > dnevno, ponovan > ? ;-) Po tvorbenoj bi logici trebalo tako (kroatistima bi jedini argument bio da se izjednačava s oblikom srednjeg roda pridjeva, ali to je tako priglup argument poput onog da je kad s naveskom a jednak kadi za kupanje). Odnosno, od po''nōvan > po''nōvno, što se vidi i u prozodiji.

Ali sjeb je u tome što ovdje nije prvo tvoren pridjev pa od njega prilog (kako bješe praksa još od stsl., sufiksima -o ili -ĕ), nego prilog pa ostali oblici. Odnosno, po+novo, analogno s iz+nova, na+novo (sve kratkosilazni na prvom slogu; po''novo, iz''nova, na''novo).

Dakle, ponovno je noviji oblik, ali je točno izveden. Ponovo je stariji oblik, jednako točno izveden. I normativni priručnici dopuštaju oba.

stitch

02.07.2007., 22:47

Ponovo i ponovno su dvë različnice

Nisu, samo što jedna inačica (bolje, češće) funkcionira kao prilog, a druga kao pridjev, koji je lako izvesti: ponovni dolazak. Ali ponovo je došao.

To je dosljednije i više u duhu jezika. (Što znači provjerljivo.) ;)

dementiapraecox

02.07.2007., 22:54

PONOVO ne dolazi od PONOVAN, PONOVNI

nego je prilog srodan prilozima NANOVO i IZNOVA

ne kaze se NANOVNO, IZNOVNA, pa ne bi trebalo niti PONOVNO

PONOVNO je ruzna tesko izgovoriva rijec....nesto kao OBRADBA umjesto OBRADA:flop:

PONOVNO, OBRADBA, PODATCI su tudjmanizmi ;)

Govorimo li o jeziku kakono sustavu, ili jasno određenomu jezičnomu standardu ?! Ti napisaô isto ono što i ja rekoh. Zaključujem, nijesmo se razumëli.:p
Ali stvarno; stvarno mi se okrëće želudac kada čujem "tuđmanizmi". Tuđmanizmi ne postoje, ali postoje raznodobne "zastarëlice" s kojih se odpuhuje prašina. Smetaju ti ponovno i obradba, a ne smeta ti podrijetlo ?!:rolleyes:

dementiapraecox

02.07.2007., 22:59

Nisu, samo jedna inačica (bolje, češće) funkcionira kao prilog, a druga kao pridjev, koji je lako izvesti: ponovni dolazak. Ali ponovo je došao.

To je dosljednije i više u duhu jezika. (Što znači provjerljivo.) ;)

Naravno ! Zar to nije tako razvidno s tvorbenoga stanovišta ?! Za mene su prilozi različni od pridëvâ ter zato i uporabih različnice, inačice su manje prikladne u ovomu slučaju. ;)

Abyssus

02.07.2007., 23:00

Smetaju ti ponovno i obradba, a ne smeta ti podrijetlo ?!

Ne baš. Podrijetlo je sasvim lijepo supostojalo s porijeklom i još uvijek postoji.

I uopće se ne radi o arhaizmu, nego o regionalizmu. Štoviše, lokalizmu, dubrovačkom. Oni imaju rijeti, a ne reći.

dementiapraecox

02.07.2007., 23:06

Ne baš. Podrijetlo je sasvim lijepo supostojalo s porijeklom i još uvijek postoji.

I uopće se ne radi o arhaizmu, nego o regionalizmu. Štoviše, lokalizmu, dubrovačkom. Oni imaju rijeti, a ne reći.

Pa naravno ! Na to i ciljah. Ono što mi osobno smeta jest "nadhrvaćenje" podrijetla nad porijeklom iliti podrijeklom. Kada počnemo rabiti dubrovačsko rijeti namësto reći sukladno tomu možemo izvoditi i sve dalnje oblike. A i ovo bih dodala, upravo rijeti u standardan jezik unaša prejekatvu i s time u svezi niz možebitnih jetovskih promënâ.

LNP20

02.07.2007., 23:12

Jebiga, osnova lingvistike nalaže da bar budeš polupismen ako se već prekenjavaš njezinim područjima. :kiss:

Ako se "vjerovatno/vjerojatno" izvode iz različitih riječi,
a prije se utvrdilo da se izvode (vjerovanje, vjerojatnost),
u tome slučaju V/J predstavljaju grafeme. Ako tvrdiš
suprotno, onda moraš odustati od toga da se radi
o dvije različite riječi.

I semiotika je dio lingvistike koliko mi je poznato,[op.a.
zapravo na jednome mjestu De Saussure kaže da je
lingvistika dio semiotike=)]. I logika bi trebala biti, ali
vidim da nije baš u uporabi =)

Abyssus

02.07.2007., 23:21

I semiotika je dio lingvistike koliko mi je poznato. I logika
bi trebala biti, ali vidim da nije baš u uporabi =)
Ne, nije.
Bar se obrazuj ako već govoriš o tomu. ;)

Lingvistika je podređena semiologiji/semiotici i njezin je dio. Lingvistika je dio semiotike, a ne obrnuto.

Jadni se Ferdo okreće... :kava:

LNP20

02.07.2007., 23:34

Ne, nije.
Bar se obrazuj ako već govoriš o tomu. ;)

Lingvistika je podređena semiologiji/semiotici i njezin je dio. Lingvistika je dio semiotike, a ne obrnuto.

Jadni se Ferdo okreće... :kava:

Da si prije pogledala, to sam i specificirao gore. Ono ša sam
mislio formulacijom da je semiotika dio lingvistike odnosila
se na to da se semiotički principi reflektiraju i u sferi
lingvistike.

Usput, mislim da se više okreće u grobu zato jer ti niječeš
logiku znaka bez davanja ikakve protuargumentacije,
istovremeno se snobistički pozivajući na obrazovanje,
ša je začinjeno dosjetkama koje su na dobrom tragu
ad hominem "argumenata". No, samo tako, bit će lingvista
od tebe :top: :D

Abyssus

02.07.2007., 23:43

:lol: :rofl:

:vidiga:

dementiapraecox

02.07.2007., 23:52

Da si prije pogledala, to sam i specificirao gore. Ono ša sam
mislio formulacijom da je semiotika dio lingvistike odnosila
se na to da se semiotički principi reflektiraju i u sferi
lingvistike.

Usput, mislim da se više okreće u grobu zato jer ti niječeš
logiku znaka bez davanja ikakve protuargumentacije,
istovremeno se snobistički pozivajući na obrazovanje,
ša je začinjeno dosjetkama koje su na dobrom tragu
ad hominem "argumenata". No, samo tako, bit će lingvista
od tebe :top: :D

Meni pak nije jasno što tebi, pobogu, nije jasno ?! Zasigurno je objašnjavala desetkrat, ako ne i kojikrat prëko toga. :rolleyes:

Abyssus

02.07.2007., 23:57

I ovdje i na savjetniku, ali ne vrijedi. Neki od jednostavne situacije pokušavaju napraviti opću metafiziku.

Mrzim kantovske prekenjatore inače.

dementiapraecox

03.07.2007., 00:03

Mrzim kantovske prekenjatore inače.
:D :cerek: A ja ih pokušavam urazboriti do određene granice, no onkraj iste nastupa moja "plaha" narav. :azdaja: ;)

LNP20

03.07.2007., 00:08

Meni pak nije jasno što tebi, pobogu, nije jasno ?! Zasigurno je objašnjavala desetkrat, ako ne i kojikrat prëko toga. :rolleyes:

Problem je da nakon ša je etimološki objasnila "vjerojatno"
i time pokazala da to nema nikakve veze s vjerovanjem
nego s vjerojatnošću, nije zapravo na nijedan način
dokazala da nečija uporaba "vjerovatnosti" predstavlja
grešku, već takve postavke samo impliciraju da
vjerovatnost i vjerojatnost nisu isto, pa stoga jedina
greška je ako se jedno poistovjećuje sa drugim.

Jer, ako "vjerovatno" deriviramo iz vjerovanja, radi se
o riječi značenja različitog nego li ga posjeduje "vjerojatno"
(o čemu sam pisao prije), i kao takva zaslužuje da zadrži
svoj označitelj (vjerovatno).

Btw, ja se ne bavim sa ponovo i ponovno, nego s vjerovatno/
vjerojatno.

LNP20

03.07.2007., 00:09

Mrzim kantovske prekenjatore inače.

Eto, sad nije zamalo ad hominem nego je ad hominem.
Postaješ stereotipni lingvista :D

Abyssus

03.07.2007., 00:11

Žao mi je ako si se prepoznao u običnoj konstataciji sa strane. :)

LNP20

03.07.2007., 00:14

Žao mi je ako si se prepoznao u običnoj konstataciji sa strane. :)

A meni je žao ako se ti nisi prepoznala u običnoj konstataciji u centru :)

BTW, ni dalje ne vidim nikakvoga objašnjenja mojem
prethodno napisanome, pa ću sav ovaj tvoj daljnji izljev
energije objasniti kao epifenomen teškog nošenja s
nedostatkom argumentacije i kompleksom superiorne
ličnosti =))

dementiapraecox

03.07.2007., 00:37

Problem je da nakon ša je etimološki objasnila "vjerojatno"
i time pokazala da to nema nikakve veze s vjerovanjem
nego s vjerojatnošću, nije zapravo na nijedan način
dokazala da nečija uporaba "vjerovatnosti" predstavlja
grešku, već takve postavke samo impliciraju da
vjerovatnost i vjerojatnost nisu isto, pa stoga jedina
greška je ako se jedno poistovjećuje sa drugim.

Vërovatno je iztočnjačski "pogrëšizam" ?! Ne može biti i gotovo. U jeziku kakono sustavu narëčnih i podnarëčnih slojeva uz obilje metatezâ, pleonazama ter inih eza, raza i azama, sve je dozvoljeno, ali ne i u jasno određenomu standardu. Vërovatno ne može preživëti ni tvorbenu provëru. Vërovatno ne nastaje iz vëre, nere iz glagola vërovati u iztočnjačskomu sbrljoslovlju. Zamisli kako li je slušivo KUPOVATNO !!!! Sada je jasnije ?! To ti je sve Abby pokušala objasniti.

Jer, ako "vjerovatno" deriviramo iz vjerovanja, radi se
o riječi značenja različitog nego li ga posjeduje "vjerojatno"
(o čemu sam pisao prije), i kao takva zaslužuje da zadrži
svoj označitelj (vjerovatno).

Ozri se gorë da ne moram ponavljati.

Btw, ja se ne bavim sa ponovo i ponovno, nego s vjerovatno/
vjerojatno.

S ponovo i ponovno ?! Ako ti veliš. :cool:

LNP20

03.07.2007., 00:50

Vërovatno je iztočnjačski "pogrëšizam" ?! Ne može biti i gotovo. U jeziku kakono sustavu narëčnih i podnarëčnih slojeva uz obilje metatezâ, pleonazama ter inih eza, raza i azama, sve je dozvoljeno, ali ne i u jasno određenomu standardu. Vërovatno ne može preživëti ni tvorbenu provëru. Vërovatno ne nastaje iz vëre, nere iz glagola vërovati u iztočnjačskomu sbrljoslovlju. Zamisli kako li je slušivo KUPOVATNO !!!! Sada je jasnije ?! To ti je sve Abby pokušala objasniti.

U par riječi, to ša kao ne može biti nema nikakve veze s
logikom i lingvističkim principima, nego isključivo s tim ša
navedeno u hrvatskih patriotistički nastrojenih dušebrižnih
lingvista budi neki njima svojstven asocijativni niz. :top: :rofl:

Ša se "KUPOVATNO" tiče, ako ćemo slijediti logiku da se vjerovati
ravna po kupovati:

Kupovati - kupovno,kupno (ono ša se kupuje)
Vjerovati - vjerovno,vjerno[homonim] (ono u ša se vjeruje)

Znači, ti pristaješ koristiti vjerovno/vjerno? Samo daj.

dementiapraecox

03.07.2007., 01:14

Ša se "KUPOVATNO" tiče, ako ćemo slijediti logiku da se vjerovati
ravna po kupovati:

Kupovati - kupovno,kupno (ono ša se kupuje)
Vjerovati - vjerovno,vjerno[homonim] (ono u ša se vjeruje)

Znači, ti pristaješ koristiti vjerovno/vjerno? Samo daj.

Kupovno i kupno nije isto, pak ni vërovno i vërno. No počinješ dojamati bit, a to mi je drago. Ja 'ću i nadalje rabiti vërojatno i vërovati, kakono dva lučena pojma.
Vërovatno je tebi draže kupovatno , ali odbir je samo tvoj. Naravno, jedino ako ne ovisiš o lektoru, koji 'će tvoje vëropisanje udoslëditi. :D

LNP20

03.07.2007., 01:40

Kupovno i kupno nije isto, pak ni vërovno i vërno. No počinješ dojamati bit, a to mi je drago. Ja 'ću i nadalje rabiti vërojatno i vërovati, kakono dva lučena pojma.
Vërovatno je tebi draže kupovatno , ali odbir je samo tvoj. Naravno, jedino ako ne ovisiš o lektoru, koji 'će tvoje vëropisanje udoslëditi. :D

Naravno, kupovno i kupno nije u potpunosti isto, postoje
nijanse koje zahtijevaju daljnju elaboraciju, no pružih kao
dvije ne tako udaljene mogućnosti interpretacije. Poanta je
bila, da ako za oznaku nečeg ša se kupuje koristiš KUPOVNO,
onda, ako se tim primjerom želiš zalagati za konzistentnost,
moraš koristiti i VJEROVNO, a, ako pak navedeno označuješ
s KUPNO, onda iz toga slijedi -> VJERNO.

Pošto je VJEROVNO puno manje zvučno od vjerovatno,
a VJERNO predstavlja nesretni homonim u smislu da ne
komunicira pravu sliku pošto implicira vjernost a ne
vjerovanje, smatram da VJEROVATNO predstavlja
riješenje bolje i od prve i druge solucije.

Npr., imamo neku stvar u koju smatramo da se može
vjerovati, te ako provučemo isto kroz gornju matricu,
to bi glasilo:

a) Stvar je VJEROVNA.
b) Stvar je VJERNA.
c) Stvar je VJEROVATNA.

Iz ponuđenoga, na temelju prethodno objašnjenog, biram c).

Usput,kad već odbacuješ mogućnost "vjerovatno", nisi se
izjasnila kojom ti riječju označavaš nešto u ša se može
vjerovati.

Ako ti veliš.

Ne, ja kažem. =)

eleuthera

03.07.2007., 01:54

Evo, mene je kao laika uvijek mučila jedna stvar.

Svakodnevica. :rolleyes:

Ako je svakodnevno i dnevnica, kako može biti svakodnevica? :o

Abyssus

03.07.2007., 03:45

Pošto je VJEROVNO puno manje zvučno od vjerovatno,
Sad znam u čem je problem. Da, u tvom je jeziku točno vjerovatno. :)
U našem nije. :)

LNP20

03.07.2007., 04:08

Sad znam u čem je problem. Da, u tvom je jeziku točno vjerovatno. :)
U našem nije. :)

"Pošto" na početku rečenice puno je kompaktnije od
"budući da", "s obzirom na to da" ili "kako" (koje niti
izražava željeno značenje), a to ša je tebi funkcionarki
tuđmanovskog hegemonijskog poretka bitnija nasilna
reprodukcija tog istog poretka u jeziku nego sama
jezična kompaktnost/ritam, hej, not my problem.

(Vidi engleskog! Brzo, optuži me da sam imperijalist koji
latentno podržava sve bivše engleske kolonijalizacije!)

:rofl:

Abyssus

03.07.2007., 04:19

"Pošto" na početku rečenice puno je kompaktnije od
"budući da", "s obzirom na to da" ili "kako" (koje niti
izražava željeno značenje), a to ša je tebi funkcionarki
tuđmanovskog hegemonijskog poretka bitnija nasilna
reprodukcija tog istog poretka u jeziku nego sama
jezična kompaktnost/ritam, hej, not my problem.

(Vidi engleskog! Brzo, optuži me da sam imperijalist koji
latentno podržava sve bivše engleske kolonijalizacije!)

Da imalo znaš išta o hrvatskom jeziku, znao bi da je jedino "nasilje" koje se dogodilo upravo utjecaj srpskog na hrvatski. U hrvatskoj je tradiciji pošto uvijek imalo značenje "nakon što". Dakle, isključivo vremensko i nikad uzročno. No, mora da su hrvatski pisci od 15. stoljeća do danas tuđmanovci i jezični neznalice.

Samo ti nastavljaj lupetati, podsjećaš me na jednog našeg doktora ovdje. ;)

Usput, i engleski ne znaš.
A sad nabaci još nekoliko administrativnih frazetina koje si upravo naučio u rječniku pa možemo nastaviti. :)

LNP20

03.07.2007., 04:40

Da imalo znaš išta o hrvatskom jeziku, znao bi da je jedino "nasilje" koje se dogodilo upravo utjecaj srpskog na hrvatski. U hrvatskoj je tradiciji pošto uvijek imalo značenje "nakon što". Dakle, isključivo vremensko i nikad uzročno. No, mora da su hrvatski pisci od 15. stoljeća do danas tuđmanovci i jezični neznalice.

Samo ti nastavljaj lupetati, podsjećaš me na jednog našeg doktora ovdje. ;)

Ne, oni nisu tuđmanovci, to si isključivo ti, prvenstveno
stoga jer nasilno želiš vratiti jezik na neke stare staze
isključivo potaknuta recentnim dobro znanim događajima.
A to da je "pošto" kompaktnije od "nakon što" (pogotovo
na početku rečenice) stoji, ša se ne bi promjenilo niti
hipotetičkim saznanjem o hrvatskom korištenju potonjeg
još prije stoljeća sedmog =))

Usput, na temelju koje od tri riječi si to zaključila o mojoj
cjelokupnoj engleskoj jezičnoj kompetenciji? :rofl:

Također,

A sad nabaci još nekoliko administrativnih frazetina koje si upravo naučio u rječniku pa možemo nastaviti. :)

Ne uči se U rječniku, uči se IZ rječnika :D Osim ako "tvoj"
jezik ne implicira i neki "tvoj" posebni svijet sačinjen od
knjiga megalitnih proporcija i patuljastih ljudi koji se u
iste zavlače u vidu samo-edukacijskih svrha? =))

A sad nabaci još nekoliko kolokvijalnih izraza koji zrače
administrativnim snobizmom koje kao takve nisi nigdje
naučila pošto su oduvijek dio tebe, pa možemo nastaviti :)

Abyssus

04.07.2007., 21:29

Tako mi i treba kad s neznalicama raspravljam.

Sapienti sat.

LNP20

04.07.2007., 22:15

Sapienti sat.

Da, zato mi je baš i tako čudno zašto odustaješ =)

I ne,tako ti treba kad si prepotentna snobistička
tuđmanistica =)

Hogwarts

13.07.2007., 08:51

Ja isto ne kužim jel se treba reći vjerovatno ili vjerojatno, ali mislim da vjerojatno ljepše zvuči i da je ona u standardnom jeziku.

go2

13.07.2007., 09:11

Ako je svakodnevno i dnevnica, kako može biti svakodnevica? :o

dnevnica je naknada za dnevni rad

lajbek

14.07.2007., 11:33

Tako mi i treba kad s neznalicama raspravljam.

Sapienti sat.

Slažem se s tobom.
Neki ljudi ovdje bi silom htjeli biti pametni a ne znaju osnove hrv.jezika ( sudim po stilu,intrepunkcijskim znakovima i pisanju niječnica).

Ja se recimo,dosta dobro razumijem u pravopis i gramatiku,međutim u lingvističke se rasprave ne bih upuštala...

Razgovarali smo neki dan o studiranju,na što je netko rekao da netko treći studira VANREDNO,na što moje uho i jezik odreagiraju ispravkom IZVANREDNO.
I tu je krenula rasprava o vanmaterničnoj trudnoći,televizijski voditelj će nešto obaviti VAN studija...
Ja tvrdim da je VAN-,svojstven srpskom jeziku i da se u hrv. jeziku kaže unutar ili izvan,a van znači biti potpuno vani,izvan svega...

Onda smo došli do toga zašto nešto nije IZVANJSKO već je VANJSKO.

Također,tvrdi moj sugovornik,da se i u hrv.jeziku ponekad upotrebljava VAN-tralala,a nekad IZVAN-tralala...Nisam se s tim baš složila,no možda je u pravu.

Daj mi probaj,molim te,malo to razjasniti...

I još jedno pitanje.
Koja je razlika između POŠTIVANJA i POŠTOVANJA?

Hvala. :top:

Abyssus

14.07.2007., 12:59

Ja tvrdim da je VAN-,svojstven srpskom jeziku i da se u hrv. jeziku kaže unutar ili izvan,a van znači biti potpuno vani,izvan svega...
Upravo tako.
A vanjski nije izvedeno prefiksacijom sufiksa :rofl: nego od vani. ;)

I još jedno pitanje.
Koja je razlika između POŠTIVANJA i POŠTOVANJA?

Poštivanje je dijalektizam. :)
Poštovati je dvovidan glagol, može biti i svršeni i nesvršeni. Poštovanje, dakle. :)

lajbek

14.07.2007., 13:21

Dakle,u oba sam slučaja bila u pravu...
Još jednom ti se zahvaljujem! :top:

stitch

14.07.2007., 13:49

Ne, zahvaljuješ joj. ;)

lajbek

14.07.2007., 14:18

Ne, zahvaljuješ joj. ;)

:confused:

lajbek

14.07.2007., 14:48

Ahaaa,vjerojatno misliš na ono SE zahvaljujem...

Ma da, znam da je netočno,ali nekak mi to "prisnije" zvuči.:)

U svakom slučaju,dobra opaska! :top:

Didi

19.01.2009., 21:13

Da utvrdimo neka pravila na Savjetniku: chat nije dozvoljen. Nikako.
Svedimo psovanje i opcenito trkeljanje na minimum (kome je sila, pravac Kruha i interneta (http://www.forum.hr/showthread.php?t=440477).)

Laici mogu sudjelovati, ali prednost imaju strucnjaci.

Srdacno zahvaljujem.

colbert

Ovdje do daljnjega možete postavljati pitanja u vezi s jezikom i tražiti jezične savjete. Nadajte se samo da odgovor nećete dobiti od mene, jer bi mogao biti jezičav, a ne jezični. :D

colbert

19.01.2009., 21:20

Didi

19.01.2009., 21:46

Primijetila sam tu na forumu da zapravo jako puno forumasa pise "Ja sam 24, a moj decko 38." Govore o godinama, jel.
Zanima me cujete li vi to i u svakodnevnom govoru?

Nemrem si pomoc, poprilicno me zivcira.Na žalost ili na sreću (:cerek:), ne krećem se u krugovima gdje bi se takva formulacija mogla čuti, no svakako je u hrvatskom neispravna.

Mogućnosti:

Imam 24 godine, 38 godina.

Dvadeset četiri su mi godine, trideset osam mi je godina (a tu nas iza ugla čeka Wackernagel).

Star sam / stara sam 24 godine, 38 godina - šteta, ne kaže se mlad sam toliko i toliko godina. ;)

Mene ne živcira poprilično, nego jako, ali ako netko u školi nije naučio vlastiti jezik, teško da će mu itko na forumu u tome moći pomoći. I da, to je prvi engleski kalk - ne znam je li možda i njemački, nalazi se čak i u prijevodima, ali to nikome ne smeta.

LittleStar

19.01.2009., 21:54

Nekidan sam na LJES(-)u (s crticom ili bez nje?) vidjela naslov "Imate li seks..." :rofl:

Didi

19.01.2009., 22:04

Nekidan sam na LJES(-)u (s crticom ili bez nje?) vidjela naslov "Imate li seks..." :rofl:S crticom. Na ovakva pitanja, iza kojih obično slijedi broj puta - tjedno, dnevno, na sat, jedini je pravi odgovor: stalno, pa nisam bespolac. :mig:

No, zapravo i nemamo pravi ekvivalent za to have sex. Ševiti se i seksati nije baš to, a nedajbože imati spolni odnos ili upustiti se u spolne odnose, što bi isto tako često odgovaralo. Recimo: are you ready to have sex? ili having sex for the first time.

LittleStar

19.01.2009., 22:17

are you ready to have sex? ili having sex for the first time.

Jesi li spremna (obično to bude ona:D) seksati se/na sex?
Seksati se prvi put?/Spavati s nekim prvi put?

:cerek:

Didi

19.01.2009., 22:22

Moram priznati da mi je ovo "spavati" oduvijek malo neobično zvučalo. :cerek:

No, ako nastavimo ovako, prebacit ću nas - i mene i tebe - na Čašicu razgovora.

LittleStar

19.01.2009., 22:26

Moram priznati da mi je ovo "spavati" oduvijek malo neobično zvučalo. :cerek:

No, ako nastavimo ovako, prebacit ću nas - i mene i tebe - na Čašicu razgovora.

Ma bolje na LJES. :zubo:

Mogla bih se ja vratiti lingvističkim/kroatološkim pitanjima. :)

Ide li crtica u "LJES-u" zbog toga što je skraćenica?

colbert

19.01.2009., 22:26

Nekidan sam na LJES(-)u (s crticom ili bez nje?) vidjela naslov "Imate li seks..." :rofl:

Neki dan, Zvijezdo, neki dan! :)

A to "imati seks", pa svaka druga tinejdzerica na Forumu.hr ce ti smrtno ozbiljno objasniti kako je neku vecer imala seks. Tomu se uopce vise ne cudim.

LittleStar

19.01.2009., 22:31

Neki dan, Zvijezdo, neki dan! :)

Zašto mi to nitko dosad nije rekao? :(

vinolio

19.01.2009., 22:43

zgodna tema :cerek: i ugodna atmosfera!

bisera od kojih se diže kosa ima sve više (izbjegli su 0-2 poraz...), od glasovite časne koncepcije do "oblog igrača" (all-around player)... na žalost/nažalost viđao sam i "imati seks" i "uzeti sliku" ("take a photo"), ali ovo s "ja sam 24" još nisam ni čuo ni vidio i to mi je sada vrhunac vrhunaca

prosto presenećen, menjam temu:

zanimalo bi me kako smo točno od 11 funti došli do 11 funta, od 30 sekundi do 30 sekunda itd. itd.

da se razumijemo, nemam ništa protiv, djelomično sam i prešao na taj "sustav", ali zanima podloga, geneza, logika i (r)evolucija do koje je došlo razmjerno nedavno

P.S. od svih doslovnih prijevoda, još mi se najštetnijim i potencijalno najopasnijim čini engl. "billion", koji se redovito prevodi kao "bilijun", umjesto "milijarda"

Didi

19.01.2009., 22:43

Ma bolje na LJES. :zubo:

Mogla bih se ja vratiti lingvističkim/kroatološkim pitanjima. :)

Ide li crtica u "LJES-u" zbog toga što je skraćenica?Da.

Didi

19.01.2009., 22:44

Zašto mi to nitko dosad nije rekao? :(Nisi pitala.

LittleStar

19.01.2009., 22:47

Nisi pitala.

Ma znam, šalim se. :)

Imam još jedno pitanje: nevezano uz ili nevezano za?

colbert

19.01.2009., 22:53

vinolio

19.01.2009., 22:56

Evo jednog (http://www.gameplay.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=26140&forum=16) primjera, probat cu nac sad i na ovom Forumu...

scary :mad:

Didi

19.01.2009., 23:36

zanimalo bi me kako smo točno od 11 funti došli do 11 funta, od 30 sekundi do 30 sekunda itd. itd.

da se razumijemo, nemam ništa protiv, djelomično sam i prešao na taj "sustav", ali zanima podloga, geneza, logika i (r)evolucija do koje je došlo razmjerno nedavno To je dubleta pa čak i tripleta. Naime, nastavak za gen. množine a-deklinacije (ispričavam se svima, ali jednostavno mi se lakše služiti latinskom gramatičkom terminologijom, no obećajem / obećavam da ću naučiti) glasi -a (s dužinom): ova stolica - ovih stolicâ, ova haljina - ovih haljinâ, ova žena - ovih - ženâ. Kod imenica kojima osnova završava na dva (ili nedajbože više suglasnika) postoje dvije mogućnosti u tvorbi genitiva množine: osnova s nepostojanim a (zemlja - zemalja) ili bez njega (postoji podjela skupina kada mora, a kada ne mora, ali može doći nepostojano a. U ovom drugom slučaju genitiv se može tvoriti samo s dugačkim -a ili pak s nastavkom -i (opet duljina). U jednom se trenutku javio trend - kako i zašto, ne znam i ne da mi se o tome raspravljati - da treba izbjegavati ovo "može se" i upotrebljavati isključivo nastavak -a u gentivu množine.

Osobno, oblike kao funtâ, uncâ, sekundâ rabim u tekstovima kojima želim dati arhaiziran ili "uzvišen" prizvuk, a kad pišem "normalno", odlučujem se za oblike na -i. Ipak, ni na pamet mi ne pada pisati svjedodžbâ, nego svjedodžaba, ne crkvâ ili crkvi, nego crkava.

Kuriozum, ali sladak: u srpskom prijevodu Mannovog Čarobnog brijega, i to vrlo dobrom, genitiv riječi sekunda glasi - drštesedobro! - sekunada. To čak ni najvećim hrvatskim puristima ne bi palo na pamet.

Didi

19.01.2009., 23:39

Ma znam, šalim se. :)

Imam još jedno pitanje: nevezano uz ili nevezano za?Ja bih rekla "nevezano s tim", ali pričekaj Shaina. On uvijek nađe obilje primjera iz literature.

kerempuh

20.01.2009., 00:58

nije li u srpskom sekunda muškog roda, pa je onda nominativ sekund?

Didi

20.01.2009., 01:04

nije li u srpskom sekunda muškog roda, pa je onda nominativ sekund?U pravu si. No, je li to razlog za genitiv sekunada? Da, jest. Trajekt - trajekata, akcent - akcenata. Uopće mi to nije palo na pamet dok sam čitala. Doživljavala sam imenicu kao žensku. :rolleyes:

joe enter

20.01.2009., 01:47

Didi

20.01.2009., 01:53

Evo malo pitanjce od laika!

Kad se kaže u rvatskom "slaveniziran" , jel to iz latinske osnove pa je sufiks logičan , ili se pak smatra da je pojam "Slaven" slavenska reč?! , ako je slavenska reč , onda bi bilo "slovenizovan"!?

Jel grešim??!!Kaže se slaveniziran. Pridjev trpni od slavenizirati. Da je srpski, bilo bi slovenizirati i slovenizovan. No, kako mi srpski nije materinji jezik, a i ovo je zamišljeno kao savjetnik za hrvatski, neću se dalje u to petljati.

I, lijepo molim, ubuduće, postajte na odgovarajućoj temi.

joe enter

20.01.2009., 02:01

Kaže se slaveniziran. Pridjev trpni od slavenizirati. Da je srpski, bilo bi slovenizirati i slovenizovan. No, kako mi srpski nije materinji jezik, a i ovo je zamišljeno kao savjetnik za hrvatski, neću se dalje u to petljati.

I, lijepo molim, ubuduće, postajte na odgovarajućoj temi.

Pa pitam za hrvatski , ne za srpski!
Uostalom sufiks "izovan" je i hrvatski takođe , pa sam zato i pitao , jer koliko sam čuo da sufiks "iziran" se dodaje samo kad je u pitanju latinšitna , dok za slavenske reči je "izovan"?!

E pa zašto je onda "slaveniziran" , a ne "slavenizovan"??!!

Didi

20.01.2009., 02:10

Pa pitam za hrvatski , ne za srpski!
Uostalom sufiks "izovan" je i hrvatski takođe , pa sam zato i pitao , jer koliko sam čuo da sufiks "iziran" se dodaje samo kad je u pitanju latinšitna , dok za slavenske reči je "izovan"?!

E pa zašto je onda "slaveniziran" , a ne "slavenizovan"??!!Nisam odmah razumjela na što ciljaš. Ili ti nisi bio precizan. No, još uvijek ne razumijem pitanje. Odakle ti to da se na slavenske riječi u tvorbi dodaje -izovan i -izovati? Valjda zato što je kasno, ali ne mogu se ovaj čas sjetiti nijednog primjera.

joe enter

20.01.2009., 02:27

Nisam odmah razumjela na što ciljaš. Ili ti nisi bio precizan. No, još uvijek ne razumijem pitanje. Odakle ti to da se na slavenske riječi u tvorbi dodaje -izovan i -izovati? Valjda zato što je kasno, ali ne mogu se ovaj čas sjetiti nijednog primjera.

Pa pogledaj sve hrvatske reči koje su sa sufiksom "iziran" , sve su latinštine(novolatinštine...)!

Ovo "izovan" je srpska varijanta latinština , ali na hrvatskom ti nikad nećeš napisati naravno "obliciran" već "oblikovan"(oblicirati-oblikovati) , da ne nabrajam dalje!

Moje pitanje je da li se smatra da je "Slaven" latinština , ili hrvatska reč (slavenska)??

Didi

20.01.2009., 02:38

Oblikovan, a ne *oblikizovan. Mislim da si nešto pobrkao. Nije ista tvorba.

joe enter

20.01.2009., 02:49

Oblikovan, a ne *oblikizovan. Mislim da si nešto pobrkao. Nije ista tvorba.

Moguće zato i pitam!

Evo drugi primer! , kroatiziran je na hrvatskom jer je latinština , kroatizovan je po srpski , dok sa slavenskim korenom i na hrvatskom i srpskom je pohrvaćen!

Pitao sam dali se smatra da je "Slaven" slavenska reč ili latinština?!

p.s
Najverovatnije da je latinština , ali čisto da budem siguran , jer malo je čudno da ono što "jesmo" koristimo kroz strani jezik(latinski)!
Možda je najadekvatnije , ako je hrvatska(slavenska) reč reći "poslavljen"!

Shain

20.01.2009., 05:11

Grad je Brest-Litovsk. Kako je pripadajući pridjev? Pada mi na pamet Austro-Ugarska - austrougarski.

Pridjev je "brest-litovski" kao što je "baden-virtemberški, a piše se i "austro-ugarski".

Od "Ivanić Grad" je "ivanićgradski", od "Babine Grede" - "babogredski", od "Dugog sela" - "dugoselski".

Ako se crtica piše u toponimu, obično se piše i u ktetiku.

vinolio

20.01.2009., 10:32

Primijetila sam tu na forumu da zapravo jako puno forumasa pise "Ja sam 24, a moj decko 38." Govore o godinama, jel.
Zanima me cujete li vi to i u svakodnevnom govoru?

Nemrem si pomoc, poprilicno me zivcira.

upravo mi skrenuše pozornost na članak o Borgesu u hr. Wikipediji (http://hr.wikipedia.org/wiki/Jorge_Luis_Borges):

"Kad je ostao bez posla, njegova je vizija počela blijedjeti..."

ma fućkaš viziju, važno da mu je ostao vid :rofl:

colbert

20.01.2009., 10:34

upravo mi skrenuše pozornost na članak o Borgesu u hr. Wikipediji (http://hr.wikipedia.org/wiki/Jorge_Luis_Borges):

"Kad je ostao bez posla, njegova je vizija počela blijedjeti..."

ma fućkaš viziju, važno da mu je ostao vid :rofl:

Dobro, ovo vec spada u los prijevod, ima tu negdje odgovarajuca tema.

vinolio

20.01.2009., 10:41

da, znam i ispričavam se,
ali to kreće od toga, od klinaca koji su 12, pa onda i 24, pa tako prevode/razmišljaju/pišu i kad su 36, bez obzira imaju li seks ili ne... i preko noći svi tako GOVORE... svi u mobitelu imaju "kameru" itd. itd.

kerempuh

20.01.2009., 10:49

Moguće zato i pitam!

Evo drugi primer! , kroatiziran je na hrvatskom jer je latinština , kroatizovan je po srpski , dok sa slavenskim korenom i na hrvatskom i srpskom je pohrvaćen!

Pitao sam dali se smatra da je "Slaven" slavenska reč ili latinština?!

p.s
Najverovatnije da je latinština , ali čisto da budem siguran , jer malo je čudno da ono što "jesmo" koristimo kroz strani jezik(latinski)!
Možda je najadekvatnije , ako je hrvatska(slavenska) reč reći "poslavljen"!

Slaven je slavenština, u čemu je problem? Riječ slaveniziran koristi latinski dočetak kako bi se bolje razlikovala od izvedenica iz riječi slava/slaviti, pa tako i poslavljen previše vuče na proslavljen...

Shain

20.01.2009., 14:41

Slaven je slavenština, u čemu je problem? Riječ slaveniziran koristi latinski dočetak kako bi se bolje razlikovala od izvedenica iz riječi slava/slaviti, pa tako i poslavljen previše vuče na proslavljen...

Nisi precizan.

1. Slavenizirati ima nastavak -izirati, koji nije latinski nego hrvatski, a porijekla je njemačko-francuskog (latinskog praporijekla).
2. Slavenizirati se može reći poslaveniti (kao mađarizirati/pomađariti, talijanizirati/potalijaniti, romanizirati/poromaniti).
3. Kaže se poslavenjen a ne poslavljen.
4. Nastavak -izirati ne koristi se da bi se riječ razlikovala od slaviti (odavati počast), nego zato što je to sustavna tvorba za takvo značenje.

Ne čudim se više kad netko na forumu počne gubiti živce. Sve mi to sliči na onu TV-dramu "Siroti mali hrčki".

Vanity.

20.01.2009., 18:46

zanima me što znači riječ ''skaredno'' i koji je to uopće jezik(srpski?)?

lollipop

20.01.2009., 19:05

Didi

20.01.2009., 20:57

zanima me što znači riječ ''skaredno'' i koji je to uopće jezik(srpski?)?Ružno, nakazno. Da, riječ je srpska.

Didi

20.01.2009., 21:11

U poslovnom dopisivanju jako često se upotrebljava Ti s velikim početnim slovom i Vas kada se obraća grupi. Molim samo potvrdu da nisam ja luda nego oni :zubo: i stručno objašnjenje prije nego idem drugima tumačiti da se Ti koristi samo za obraćanje uzvišenom, a Vas za obraćanje jednoj osobi iz poštovanja. Hvala!Zamjenice koje se odnose na 2. l. sg. i pl. pišu se u pismima velikim početnim slovom ako je riječ o izravnom i pojedinačnom obraćanju: Draga Ines, davno sam primio Tvoje pismo, ali mi se nije dalo odgovarati ili Draga teta Agneza, zahvaljujem Vam na zlatnim šipkama koje ste mi poslali. :cerek: Kada se obraćamo nekolicini osoba, jasno je da se vi piše malim početnim slovom, no manje je jasno - bar sudeći po reklamama i plakatima - da se vi piše malim početnim slovom i kada se više osoba (neka ustanova ili trgovina) obraća jednoj osobi: dakle, ne valja Konzum uvijek misli na Vas, nego mora stajati na vas.

Priznajem da ne mogu zamisliti slučaj gdje bi se u poslovnom dopisivanju nekoga tikalo (obraćalo mu se s ti). To je jednostavno nepristojno.

colbert

20.01.2009., 21:51

dakle, ne valja Konzum uvijek misli na Vas, nego mora stajati na vas.

Vidish, ja sam uvijek to dozivljavala kao da se obraca svakom klijentu ponaosob.
Kupac je kralj! Centar svemira!
Priznajem da mi nije zaparalo uho (ni upiknulo u oko)... :)

Didi

20.01.2009., 21:57

Vidish, ja sam uvijek to dozivljavala kao da se obraca svakom klijentu ponaosob.
Kupac je kralj! Centar svemira!
Priznajem da mi nije zaparalo uho (ni upiknulo u oko)... :)Pa i obraća se svakom kupcu posebno, ali Konzum nije osoba, nije pojedinac.

colbert

20.01.2009., 22:05

Pa i obraća se svakom kupcu posebno, ali Konzum nije osoba, nije pojedinac.

Ma Konzum je Veliki brat... :D

lollipop

20.01.2009., 23:48

Pa i obraća se svakom kupcu posebno, ali Konzum nije osoba, nije pojedinac.
Pa zar nije da nije bitno TKO se obraća, nego KOME se obraća - grupi (vas), pojedincu (Vas)...

lollipop

20.01.2009., 23:51

Priznajem da ne mogu zamisliti slučaj gdje bi se u poslovnom dopisivanju nekoga tikalo (obraćalo mu se s ti). To je jednostavno nepristojno.
Pa među ljudima koji recimo skupa rade, surađuju i znaju se. Ne nekoj nepoznatoj osobi, jasno. Ali s nekim s kim si i inače na ti, takav ćeš biti i u službenoj korespodenciji.

Malo me iznenadio odgovor jer mi je jednom jedna kroatistica rekla da ti koji pišu Ti velikim slovom nemaju pojma. ah! :)

Didi

21.01.2009., 00:53

Pa zar nije da nije bitno TKO se obraća, nego KOME se obraća - grupi (vas), pojedincu (Vas)...Važno je i jedno i drugo. Pojedinac pojedincu piše velikim početnim slovom, pojedinac skupini ili skupina pojedincu malim. Najgluplje rečeno.

Didi

21.01.2009., 00:59

Pa među ljudima koji recimo skupa rade, surađuju i znaju se. Ne nekoj nepoznatoj osobi, jasno. Ali s nekim s kim si i inače na ti, takav ćeš biti i u službenoj korespodenciji.

Malo me iznenadio odgovor jer mi je jednom jedna kroatistica rekla da ti koji pišu Ti velikim slovom nemaju pojma. ah! :)Očito je riječ o mlađoj osobi. I meni se to osobno, unatoč pravilu, čini pomalo zastarjelim. Sama nikad ne pišem velika slova, osim kad mislim da bi primaocu to moglo nešto značiti. Što bi onda značilo i da je primalac podosta stariji od mene i navikao na stanoviti bonton.

U svakom slučaju, to sam zaboravila navesti, a ni tebe pretjerano ne zanima u vezi s poslovnom korespondencijom, ali da budemo iscrpni: u dijalozima je krajnje bedasto pisati te zamjenice velikim početnim slovom. Što se, na moju veliku žalost, često sreće u našim prijevodima.

kerempuh

21.01.2009., 01:23

Nisi precizan.

1. Slavenizirati ima nastavak -izirati, koji nije latinski nego hrvatski, a porijekla je njemačko-francuskog (latinskog praporijekla).
2. Slavenizirati se može reći poslaveniti (kao mađarizirati/pomađariti, talijanizirati/potalijaniti, romanizirati/poromaniti).
3. Kaže se poslavenjen a ne poslavljen.
4. Nastavak -izirati ne koristi se da bi se riječ razlikovala od slaviti (odavati počast), nego zato što je to sustavna tvorba za takvo značenje.

Ne čudim se više kad netko na forumu počne gubiti živce. Sve mi to sliči na onu TV-dramu "Siroti mali hrčki".

hvala...priznajem, moj je odgovor joeu bio zbrčkan

Shain

21.01.2009., 08:01

- Kako se sklanja naziv filma "Volga, Volga"?
- Može li se pri deklinaciji izbaciti uskličnik u nazivu filma (npr. Mamma mia!)?
- Piše li se točka na kraju rečenice u primjeru: Predstavljena je knjiga "Znamo li zdravo živjeti?"
- Dođe li točka iza naslova s upitnikom ako je naslov pisan kurzivom?

- Napisao bih: Gledao je "Volgu, Volgu".
- Može.
- Ne.
- Ne.

Usput. Jednom si upotrijebila izraz "jeftini trikovi" a radilo se zapravo o dragocjenim trikovima. Zašto ne bi napisala To su bili plodovi manga ili Gledao je film 'Volga, Volga'? U gramatičkoj i pravopisnoj hiperkorektnosti zna se smanjiti razumljivost. Ako se stručnjaci natežu da pronađu plural riječi mango i sl., to i čitatelji neće moći lako dekodirati.

kečka

21.01.2009., 08:48

unutar književnog teksta, je li bolje pisati dr. Bla Blala ili doktor Bla Blala?

je li ista kratica radi li se o medicinskom doktoru ili doktoru znanosti?

Thresholder

21.01.2009., 11:28

:rolleyes:Moguće zato i pitam!

Evo drugi primer! , kroatiziran je na hrvatskom jer je latinština , kroatizovan je po srpski , dok sa slavenskim korenom i na hrvatskom i srpskom je pohrvaćen!

Pitao sam dali se smatra da je "Slaven" slavenska reč ili latinština?!

p.s
Najverovatnije da je latinština , ali čisto da budem siguran , jer malo je čudno da ono što "jesmo" koristimo kroz strani jezik(latinski)!
Možda je najadekvatnije , ako je hrvatska(slavenska) reč reći "poslavljen"!Pitanje ti je na mjestu.

Evo da ti pomognem s primjerima... npr. glasovanje/glasovati, a ne glasiranje/glasirati. :rolleyes:

(mozda i zbog toga u mom vokabularu je samo - glasati...)

kerempuh

21.01.2009., 11:32

životinje se glasaju, tvrtke se oglašavaju, a građani i građanke glasuju :mig:

Shain

21.01.2009., 12:15

Kad se kaže u hrvatskom "slaveniziran", je l' to iz latinske osnove, pa je sufiks logičan, ili se pak smatra da je pojam "Slaven" slavenska reč? Ako je slavenska reč, onda bi bilo "slovenizovan"!

Slavenske riječi mogu dobiti nastavke koji su neslavenskoga porijekla: snagator, drmator, bljezgator, gnjavator, mrmljator (da ne nabrajam ostale nastavke i primjere). Tako je prihvaćen i -irati.

Nastavak -irati u hrvatskom je standardu kod nekih glagola frekventniji. Govori se: garantirati, torpedirati, akcentirati, apelirati, slavenizirati i sl. (a ne: garantovati, torpedovati, akcentovati...).

Neki se drugi glagoli govore s nastavkom -ovati: logorovati, linčovati, filmovati, mitingovati, stripovati, šefovati, piknikovati, spelovati, tipovati (a ne: logorirati, linčirati, filmirati ...).

Ono što je frekventno, postalo je standardno.

kerempuh

21.01.2009., 12:21

spelovati??? pa tko to koristi osim damira urbana u pjesmi "spelujem ti ispriku" :D?

slovkati :top:

Shain

21.01.2009., 12:48

spelovati??? pa tko to koristi osim damira urbana u pjesmi "spelujem ti ispriku"?
slovkati :top:

"Spelovati" ima:
1. Hrvatski enciklopedijski rječnik", Zgb, 2002.
2. Ž. Bujas: Veliki hrvatsko-engleski rječnik, Zgb, 1999.
3. B. Klaić: Rječnik stranih riječi, Zgb, 1978.
4. R. Simeon: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, Zgb, 1969.

Ako riječi sricati ili slovkati postanu frekventnije, spelovanje će ispasti iz standarda. Zasad još nije ispalo.

kerempuh

21.01.2009., 13:11

colbert

21.01.2009., 13:27

Uz naše nakaradno novinstvo, teško će ispasti iz "standarda". :rolleyes:

Još jedna opaska o novinarskom jeziku: kako je Tajland (Sijam, Tajska) postao otokom? Zašto stalno čujemo i čitamo o izletima na Tajland, nemilim događajima na Tajlandu?

"Veliki brat" sniman je u Tajlandu, a vaše nove tenisice proizvedene su na Tajvanu. :D

Daaaa, to sam i ja primijetila! Isla sam 2005. tamo i vec onda me par njih pitalo kako mi je bilo NA Tajlandu... :rolleyes:
Mozda zbog Islanda i Grenlanda, tko ce ga znati.

vermicide

21.01.2009., 13:59

cosanostra

21.01.2009., 15:10

Je li ispravno reći 'da ti dam', umjesto 'da ti dadem'? Profesorica inzistira na korištenju riječi 'dadem, dadeš', shvaćam da je to više književno, no meni je to tako glupo. :ne zna: U zadaćnici sam jednom bila napisala 'da mu dam' i ona je to prepravila na 'dadem', a koliko znam, moguće je i jedno i drugo. Prosvijetlite me.

Pogledao sam na HJP, i iako ne smatram to jedinim relevantnim izvorom informacija, tamo je dopušteno dam..., dadem..., dadnem..., pa ti reci profesorici da ona ipak pogleda ili se raspita kod nekoga tko zna da joj kaže koje je pravilno. :D

A ako ima više ponuđenih opcija, to njezino inzistiranje mi nikako nejde u glavu. Kaj, ovo joj se više sviđa, tak je učila ili nešto treće? :misli:

I ne mora značit da ak ona inzistira, da je pravilno ili više "književno" (ovo najmanje). Evo, išo sam pogledat i ponudio sam neki odgovor; ako nije točan, nek me neko ispravi. Rado učim nove stvari. :D

Armadillo

21.01.2009., 16:17

životinje se glasaju, tvrtke se oglašavaju, a građani i građanke glasuju :mig:

Životinje se glasaju (muuu, meeee), životinje i ljudi se oglašavaju (kad ih čujemo poslije duge šutnje), ljudi glasaju (a ne glasaju se).. a važi i ovo tvoje.. sem ako smo preveliki čistunci, "obojeni", dašto. :)

MOLOKAI

21.01.2009., 18:55

Čačkalica

21.01.2009., 19:57

vermicide

21.01.2009., 20:02

Pogledao sam na HJP, i iako ne smatram to jedinim relevantnim izvorom informacija, tamo je dopušteno dam..., dadem..., dadnem..., pa ti reci profesorici da ona ipak pogleda ili se raspita kod nekoga tko zna da joj kaže koje je pravilno. :D

A ako ima više ponuđenih opcija, to njezino inzistiranje mi nikako nejde u glavu. Kaj, ovo joj se više sviđa, tak je učila ili nešto treće? :misli:

I ne mora značit da ak ona inzistira, da je pravilno ili više "književno" (ovo najmanje).

I ja sam najprije mislila da ona, je li, kenja, no gledala sam neki dan jedan film i u titlovima je pisalo 'dadem'. Zbunih se jer sam tada stvarno pomislila da sam čitav život u zabludi misleći da je 'dam' književno. Hvala, lakše mi je sad. :D

Dadem je malo preknjiski, dadnem regionalno.
Dam je neutralno. :)

Takoje! Mislim da bih poludjela da ostatak života moram pisati 'dadem' i 'dadnem'.

Didi

21.01.2009., 20:15

1. unutar književnog teksta, je li bolje pisati dr. Bla Blala ili doktor Bla Blala?

2. je li ista kratica radi li se o medicinskom doktoru ili doktoru znanosti?

1. Pitanje mi ne zvuči precizno. U književnom tekstu, recimo, u romanu, mogu zamisliti i rečenicu došli su do kuće s pločicom na kojoj je pisalo dr. Bla Blala, kao i rečenicu doktor Bla Blala bio je drukčijeg mišljenja.

2. Nije: Darko Milinović, dr. med. i dr. sc. Ivo Sanader. :D Hoće li titula biti prije ili poslije imena, ovisi o tome stoji li uz ime još štogod: Dr.sc. Ime Prezime, dr.med.

Didi

21.01.2009., 20:20

Didi

21.01.2009., 20:22

molim pomoc. trebam napisati jedan clanak. dali su mi natuknice, među njima i da terbam napisati oko 2 tisuće znakova.
što se podrazumijeva pod ˝znakovi˝???? samo riječi ili riječi plus interpunkcija?
hvalaSlova, brojke i interpunkcije. Zapravo bi se ovamo trebale računati i bjeline između riječi - i to je znak. Zamisli da napišeš tekst bez razmaka među riječima. Tko bi to dešifrirao!

vinolio

21.01.2009., 20:26

što se podrazumijeva pod ˝znakovi˝???? samo riječi ili riječi plus interpunkcija?
hvala

svi znakovi, dakle i interpunkcijski, ali i razmaci... characters (with spaces) u Wordu
tako bi barem trebalo biti i najčešće jest
oni koji traže/obračunavaju znakove bez razmaka obično samo pokušavaju zakinuti autora teksta/prijevoda i sl.

LittleStar

21.01.2009., 21:06

Shain, (ne)vezano uz/za/s?

Shain

21.01.2009., 22:02

Molim, Shaine, (ne)vezano uz/za/s?

Napiši: odvojeno od.

Kad bih ti napamet odgovarao, napisao bih da sve to može (nevezano s tim, za sport, uz ovu temu, na obveze, o spolu). U kolokvijalnom jeziku tako jest (a možda i u standardnom).

Iznenadio sam se kad u nekoliko relevantnih izvora nisam našao nijedan primjer "nevezan + prijedlog". Jedino sam našao: nevezan razgovor, osjećao se nevezan i sl.

To bi trebalo proučiti. Izbjegava se vjerojatno zato što je pridjev negiran ...

LittleStar

21.01.2009., 22:13

Napiši: odvojeno od.

Kad bih ti napamet odgovarao, napisao bih da sve to može (nevezano s tim, za sport, uz ovu temu, na obveze, o spolu). U kolokvijalnom jeziku tako jest (a možda i u standardnom).

Iznenadio sam se kad u nekoliko relevantnih izvora nisam našao nijedan primjer "nevezan + prijedlog". Jedino sam našao: nevezan razgovor, osjećao se nevezan i sl.

To bi trebalo proučiti. Izbjegava se vjerojatno zato što je pridjev negiran ...

A s kojim prijedlogom može ići vezan?

Egenus

21.01.2009., 22:50

A s kojim prijedlogom može ići vezan?
kao što je shain rekao; i ja sam pregledao službenu za školstvo literaturu, ali nisam našao vezan
moj sluh mi govori: vezan sam s njom (socijalno, psihički i sl.), vezan za nju (fizički vezan, zavezan ). vezan uz/za nogomet. to je moje mišljenje, može biti sasvim netočno, ali nekako mi instinkt tako govori :ne zna:

Abyssus

21.01.2009., 22:53

Vezan uz nekoga, vezan za lanac, veli Težak. I meni je to najlogičnije i toga se držim. A i to je prvo što je Silić bio izrecitirao onomad. :cerek:

Egenus

21.01.2009., 22:58

Vezan uz nekoga, vezan za lanac, veli Težak. I meni je to najlogičnije i toga se držim. A i to je prvo što je Silić bio izrecitirao onomad. :cerek:
nisam puno pogriješio :D
znači ne spominju vezan s(a)?

LittleStar

21.01.2009., 23:01

Vezan uz nekoga, vezan za lanac, veli Težak. I meni je to najlogičnije i toga se držim. A i to je prvo što je Silić bio izrecitirao onomad. :cerek:

Teşekkürler. :cerek:

Linea Exclusive

22.01.2009., 10:05

Pitanje: imenica od glagola posjetiti je muškog (posjet) ili ženskog roda (posjeta)?
Dakle, "Idem u posjet baki..." ili "Idem u posjetu baki..."? Ili je oboje ispravno?

salis

22.01.2009., 11:18

Kratko pitanje:
kratica od imidakloprid je IMI, dakle onda ide NV IMI, GA IMI-ja, DL IMI-ju i I IMI-jem?
Hvala

Didi

22.01.2009., 11:51

Kratko pitanje:
kratica od imidakloprid je IMI, dakle onda ide NV IMI, GA IMI-ja, DL IMI-ju i I IMI-jem?
HvalaKratko i jasno, da.

Didi

22.01.2009., 11:52

Pitanje: imenica od glagola posjetiti je muškog (posjet) ili ženskog roda (posjeta)?
Dakle, "Idem u posjet baki..." ili "Idem u posjetu baki..."? Ili je oboje ispravno?Posjet.

LittleStar

22.01.2009., 11:54

Na žalost ili nažalost?

Didi

22.01.2009., 12:29

Na žalost ili nažalost?Rječnici kažu nažalost. Ja za to ne vidim razloga niti smisla u tome, pa se nemoj začuditi ako primijetiš da pišem razdvojeno, no nemoj se toga ni držati. To je moj otpor pravopisnoj nedosljednosti.

boshkarina

22.01.2009., 14:59

Uz naše nakaradno novinstvo, teško će ispasti iz "standarda". :rolleyes:
:D

Iz jučerašnjeg Jutarnjeg: "Unatoč tom posljednjem porazu, Hrvatska ipak protiv Španjolske ima pozitivan skor u utakmicama na velikim natjecanjima." :rolleyes:

Egenus

22.01.2009., 16:22

Rječnici kažu nažalost. Ja za to ne vidim razloga niti smisla u tome, pa se nemoj začuditi ako primijetiš da pišem razdvojeno, no nemoj se toga ni držati. To je moj otpor pravopisnoj nedosljednosti.

pravopis iz 1996. (službeno izdanje za školstvo) dopušta samo na žalost
ali ima izdanja gdje je oboje dopušteno gdje je samo nažalost
tko će više znati :confused:

vermicide

22.01.2009., 23:03

Armadillo

22.01.2009., 23:13

Na žalost svih prisutnih....
ali
Nažalost, bilo je sve gore.

Đe je tu razlika?

Egenus

22.01.2009., 23:13

Na žalost svih prisutnih....
ali
Nažalost, bilo je sve gore.

Ja sam oduvijek o tome razmišljala na ovaj način, a imam te primjere zapisane u bilježnici još iz osnovne. No vjerojatno je ispravno oboje.

Pitanje: zasmetalo me neprestano forsiranje Šolinog Švedi tijekom tekme. Zar nije ispravno isključivo Šveđani?

stoji: piše se zajedno ako se mijenja prvotno značenje. e sad u na žalost, na smrt i sl. se ne mijenja prvotno značenje, ali postoji razlika (ovu koju si navela)
predlažem little star, budući da je još u klupama kao i neki :zubo:, da piše na žalost jer tako službena literatura nalaže ;)

P.S. U pravopisu piše Šveđanin (pored Šved)
što god ovo pored značilo

LittleStar

22.01.2009., 23:16

polymath

22.01.2009., 23:19

Kuc, kuc!
Jesam li na pravoj adresi?
Treba mi pomoć oko zareza, trpam ih nemilice u čorbu i baklave... pa ako može par smjernica? Npr. gdje u rečenici "Što god bilo ne opravdava te jer si moderator" dolazi zarez, dolazi li uopće i zašto?
I što s ovim npr. iz prethodne rč, odvaja li se zarezom??:confused:
Tnx!:W

Abyssus

22.01.2009., 23:26

Može i ne mora, ovisi o tome kako se gledaju konektori (koji spajaju dijelove teksta) i veznici (koji spajaju riječi i rečenice). Silić recimo ima preporuku da se konektori ne odvajaju zarezima, a veznici da (što se početka rečenice tiče), no to već vuče za sobom problematiku klasifikacije konektora, čestica i veznika. Ja uvijek stavim ako osjetim potrebu za stankom, a tako bih i gore, jer umjesto zareza, može doći i dvotočje.

Što god bilo, ne opravdava te jer si moderator. Ispred jer također ne bi išao zarez jer je jaka veza između glavne i zavisne rečenice. No, recimo: Ne opravdavate, jer moderator bi trebao biti pravedan.

Abyssus

22.01.2009., 23:28

stoji: piše se zajedno ako se mijenja prvotno značenje. e sad u na žalost, na smrt i sl. se ne mijenja prvotno značenje, ali postoji razlika (ovu koju si navela)
predlažem little star, budući da je još u klupama kao i neki :zubo:, da piše na žalost jer tako službena literatura nalaže ;)
Ne postoji samo jedan pravopis s preporukom za školstvo. :mig:

P.S. U pravopisu piše Šveđanin (pored Šved)
što god ovo pored značilo
Supostojanje oblika. No Šved je obilježenije, češće u frazama i sl. Kao Žid umjesto Židov, no opet ne toliko rijetko.

Egenus

22.01.2009., 23:38

Ne postoji samo jedan pravopis s preporukom za školstvo. :mig:

Supostojanje oblika. No Šved je obilježenije, češće u frazama i sl. Kao Žid umjesto Židov, no opet ne toliko rijetko.

koliko ja znam, pravopis iz 1996. i gramatika iz 2005.; težak, babić...
tako mi je profa rekla i tako je na natjecanjima :ne zna:

Abyssus

22.01.2009., 23:41

A joj da, zaboravih da je Jelaska na čelu odbora...

Egenus

22.01.2009., 23:42

A joj da, zaboravih da je Jelaska na čelu odbora...

ti bi promijenila? koja izdanja ti smatraš najtočnijima?
np :top:

Abyssus

22.01.2009., 23:47

Londonac iz 1971. i Maretićeva gramatika, afkors. :D

polymath

23.01.2009., 01:11

Ja uvijek stavim ako osjetim potrebu za stankom

I ja slušam taj osjećaj, ali su definicije ono što daje samopouzdanje. Dakle, budući je veza među rečenicama u prethodnoj nejaka, zarez je dobrodošao. Right?
I da li se može bez ovoga u tvojoj rečenici... jer umjesto zareza, može doći i dvotočje.

Sovann Maccha

23.01.2009., 08:24

Ne postoji samo jedan pravopis s preporukom za školstvo. :mig:

Koji bi bili ti ostali, ini i razni ? Stranica s preporukom MZOSH-a ? Sve preporuke jesu i moraju biti javno dostupne. Trenutacsno znam za obstoj sâmo jedne. Ne znacsi da se u medhuvrjemenu/(utom toga) shtoishto nije promienilo. :)

Supostojanje oblika. No Šved je obilježenije, češće u frazama i sl. Kao Žid umjesto Židov, no opet ne toliko rijetko.

Zhid, Zhid(k)inja, Zhid(ov)i; Shved, Shved(k)inja, Shved(hani)i. Potom toga se iz mnozhine - pojednostavljenja radi - izvadhaju Zhidov, Zhidovkinja, Zhidovi, odnosno Shvedhanin, Shvedhanka i Shvedhani. Osobno se priklanjam i naginjem porabi starijih oblikov. Zamisli njeshto u ovomu slogu: "Licsim ovaj zidov, a poslje chu i preostale zidove !" :D

Dobro nam se vrnula. :kiss:

Shain

23.01.2009., 12:33

Na TV sam nedavno opazio pridjev samoubojički umjesto općeprihvaćenoga samoubilački. Iako mi je zazvučalo logičnije, nije mi baš sjelo. S druge strane, nikada nisam nikoga čuo da se koristi imenicom samoubilac.

Dosad se pisalo samoubilački. U dosadašnjim rječnicima hrv. standardnog jezika (dvojezičnim) svuda sam vidio samo samoubilački. Posljednjih 5-6 godina opažam povremeno samoubojički. U "Hrv. encikl. rječniku" (2002) piše samoubojički, i tu riječ autori nude kao sustavno tvorenu (vjerojatno su je oni i skovali). Međutim, ako predlažu, to još ne znači da će se i usvojiti.

Samoubilac sam našao samo u Rječniku JAZU/HAZU. To je knjiški leksem, preuzet iz jednoga još starijeg rječnika. Ne navode se podaci koji bi upućivali da je iz organskoga govora.

Težnja sustavnosti je dobra, ali je u jeziku legitima i supletivna tvorba (kada se riječ tvori od druge osnove), prema tome može ostati i samoubilački. - Presudit će frekventnost. Učestalija riječ postat će standardna.

eternity

25.01.2009., 20:32

Pozdrav, muči me pisanje nekih geografskih pojmova. Npr. Piše li se u sjevernoj Francuskoj ili u Sjevernoj Francuskoj ? U kojim se slučajevima pridjev koji označava stranu svijeta piše malim slovom, a u kojim velikim?

Abyssus

25.01.2009., 20:33

Ako se smatra političkom regijom i slično, onda je veliko, ako je zemljopisno, malo. Primjerice, Južna Europa, ali južna Hrvatska i sl.

eternity

25.01.2009., 20:40

Ako se smatra političkom regijom i slično, onda je veliko, ako je zemljopisno, malo. Primjerice, Južna Europa, ali južna Hrvatska i sl.

Hvala puno :)

šibica

25.01.2009., 20:49

Može li se "odi" rabiti u hrvatskom standardnom jeziku?

Abyssus

25.01.2009., 21:42

A tvorbeno je sasvim OK jer glagol otići ima prezent i otiđem i odem (a imperativ onda tvorimo iz prezentske osnove).

No lektori ga baš ne vole pa radije izbjegavaj. Ja to smatram glupim, ali ipak ima konotaciju razgovornog stila.

šibica

25.01.2009., 22:05

Abyssus, hvala! Uvijek me razveseli kad vidim da s još nekim dijelim tijek misli. Pozdrav!

LittleStar

26.01.2009., 01:11

Ukoliko vam prodamo zemlju, morate poštivati vodu.

Ovu sam rečenicu vidjela u gramatici. Mislila sam da ukoliko dolazi samo u paru sa utoliko...

Sovann Maccha

26.01.2009., 01:21

Može li se "odi" rabiti u hrvatskom standardnom jeziku?

Mozhe, dodash li mu "h" izprjed. Hodi !!! Glagol je "hoditi". Hodim, hodish, hodi, itd. "Odem" je od glagola "odichi", skrachenoga od "odid(h)em". Uostalom, to ti je i Abby rekla. :)

Sovann Maccha

26.01.2009., 01:29

Ukoliko vam prodamo zemlju, morate poštivati vodu.

Ovu sam rečenicu vidjela u gramatici. Mislila sam da ukoliko dolazi samo u paru sa utoliko...

Dá, moralo bi. Nu, ono shto mora ne znacsi da che navieke i biti. "Ukoliko" je zapravo razvucseno u drugo znacsenje od talijanskoga "in quanto"/"intanto".
"Ukoliko" je ujedno odmienilo njemacssko "u slucsaju da".

LittleStar

26.01.2009., 01:38

Dá, moralo bi. Nu, ono shto mora ne znacsi da che navieke i biti. "Ukoliko" je zapravo razvucseno u drugo znacsenje od talijanskoga "in quanto"/"intanto".
"Ukoliko" je ujedno odmienilo njemacssko "u slucsaju da".

Ok, hvala.

Abyssus

26.01.2009., 02:24

Ukoliko vam prodamo zemlju, morate poštivati vodu.

Ovu sam rečenicu vidjela u gramatici. Mislila sam da ukoliko dolazi samo u paru sa utoliko...

A tu je i poštivati koje nije dio standarda jer je poštovati dvovidan.

Abyssus

26.01.2009., 02:27

Mozhe, dodash li mu "h" izprjed. Hodi !!! Glagol je "hoditi". Hodim, hodish, hodi, itd. "Odem" je od glagola "odichi", skrachenoga od "odid(h)em". Uostalom, to ti je i Abby rekla. :)

Cccc, demencijo, neće ići. :mig: Ot-, a ne od-, isključivo. Samoglasnik je bio nakon. :mig: Oteti, otimati, otići. Uostalom, prefiks i jest izvorno bio ot-, samo što se analogijom prema ostalim prijedlozima/prefiksima poput nad-, pod- izjednačio, odnosno, ozvučio.

sun.shine

26.01.2009., 02:33

Može li mi netko pomoći objasniti osobi koja uči hrvatski, kako se od glagola slati i klati dobije prezent šaljem i koljem. (Osim da to prihvati kao dogmu i nauči napamet.)

Dakle, infinitivni nastavak je -a-, prezentski je -e-? -lje-? I onda... glasovne promjene? :ne zna:

*skvič*

Upomoć!

Hvala. :)

Abyssus

26.01.2009., 02:39

Ovako, prvo na klanje. :zubo:

U klati se radi o metatezi likvida (sjećaš se iz zagonetaka; or > ra, ol > la, er > rije, el > lije, zbog zakona otvorenih slogova, tamo piše detaljnije), infinitiv je bio kolti (> klati), a prezent se normalno tvori od korijena kol-.

Što se slanja tiče, glasio je u stsl. sъlati. Infinitiv nije bio **solti nego se radi o vokalizaciji. Naime, jerovi su se vokalizirali kad su bili u jakom položaju (kad iza njih nije slijedio neki drugi poluglas, pisah o tome pa potraži, ima u zagonetkama također). U infinitivu se ne vokalizira jer je u slabome položaju. A u prezentu bi isto otpao, no vjerojatno je zbog analogije s drugim prezentskim oblicima gdje je bio u jakom položaju ili jednostavno kasnije, zbog naveska, dobiven oblik s "a", odnosno vokaliziranom inačicom (Havlikovo pravilo i nije baš bilo pretjerano dosljedno, usp smrt - samrt, zbor - sabor i sl.). No, još donedavno postojali su oblici "šljem", "pošljem" i slično gdje se radi o korijenu iz infinitiva (sl-), ali s provedenim jednačenjem po mjestu tvorbe.

Abyssus

26.01.2009., 02:41

Kvragu, sad kad čitam, čini mi se da nije pretjerano jasno. :D Ali strašno mi se spava i dižem se za 4 sata pa ti probaj slijediti upute, a ako zapne, već ću sutra napisati pamfletić o tome.

Sovann Maccha

26.01.2009., 03:15

Cccc, demencijo, neće ići. :mig: Ot-, a ne od-, isključivo. Samoglasnik je bio nakon. :mig: Oteti, otimati, otići. Uostalom, prefiks i jest izvorno bio ot-, samo što se analogijom prema ostalim prijedlozima/prefiksima poput nad-, pod- izjednačio, odnosno, ozvučio.

Dakako da che ichi. Naime, zaboravih jednu velebitnu csinjenicu, a ta je da sam pod jezicsskim posvjetnikom. Ajoh, zhalosti. :D I naravno, u pravu si, u ovomu trenutacsnomu hrvatskomu standardu "oteti" i "otichi" idu skupa. Nu, u mojemu dopunjenomu i usustavljenomu hrvatskomu jezicsskomu standardu oboje dosljedno sliedi sve glasovne promjene i odraze, sukladno morfofonolozhshkim zahtjevom, s toga imamo "odeti" i "odichi". Lucsi izmedhu dvojega; moje "odichi" jest u standardu "otichi", docsim standardno "odichi" jest u mojemu "oddvichi". :) Izvorno je bilo "oti(d)ti" - to znamo. Ostalo je tocsno, "hodi" nastaje od "hoditi", docsim je "odem" pokrata od "odid(h)em". Koliko je staro i nije prebitno, potvrde mozhesh "najti", kako u csakavskih, tako i u kajkavskih (sve manje zaradi ubrzanoga shtokavljenja) govorih. Neimam nishto protivo da "od-" u svieh oblicih i tvorbah postane (opet) "ot-".

EDIT (dopuna): O ovomu bi se dalo malo potancse razpraviti unutar obstojechih rjeshenj.

Abyssus

26.01.2009., 03:27

Izvorno je bilo "oti(d)ti" - to znamo.
Zapravo nije, *idti nikad nije postojalo, to je pojednostavljivanje. U stsl. je iti pravilno, sufiksacijom infinitivnim, odnosno lokativnim nastavka. Dakako, ie. *h1ey- (usp. lat. i-re). :)

Što se ovoga tiče, pa baš morfonološki ne bi trebalo. Jer d nikad nije bilo. Razumijem odpustiti i slično, ali ovo ne. No, OK, opravdavaš se dosljednošću, neka, poštujem to. :D

Abyssus

26.01.2009., 03:33

@sun, vidi:
Gundulić, "Osman": Sokolicu pošlje iskati (...)
Šenoa, "Zlataroov zlato": (...) a danas pregledat će ban ono nekoliko četa što je preostalo bilo u Zagrebu, pa da ih pošlje na Turke.

Dugo je živo. :)

Sad me baš zanima što Vuk i Maretić imaju (volim 'vake :cerek:), ali to ću sutra. Vrijeme je za krpe.

Abyssus

26.01.2009., 03:40

Pogledah u Sivonju, iznenadili me, zapisali su i taj oblik (prvo gledah u Brabec-Hraste-Živkovićevu jer ne očekivah :D). Možeš usporediti, sjetih se, sa žanjem i žnjem (požnjem, požanjem), što se tiče vokalizacije.

sun.shine

26.01.2009., 03:41

Abyssus

26.01.2009., 03:45

Radije neka nauči to kao nepravilne oblike i mirna Bosna. :D

Metateza likvida bila je na djelu prije mnogo, mnogo stoljeća i to zbog staroslavenskih (odnosno praslavenskih) zakonitosti da riječi moraju završavati otvorenim slogovima (samoglasnikom), a ovako su se rješavali nekih skupina (druge bi jednostavno odbacili većinom). Danas se ne može govoriti ni o kakvoj metatezi likvida, to je povijesni termin (osim ako si MOLOKAI, on je primjećuje i danas :rofl:). Jezične su promjene nepredvidljive, a za skerlozu nisam čula. :D Možda je problem četverosuglasnički skup (premda je fonetski podosta "prohodan" i izgovorljiv).

A u kajkavskom je -er- normalan refleks slogotvornog r. No, to je specifično narječje, u njemu preživljavaju i stvari kao hm(e)rl. :cerek:

sun.shine

26.01.2009., 03:52

Sovann Maccha

26.01.2009., 04:49

Zapravo nije, *idti nikad nije postojalo, to je pojednostavljivanje. U stsl. je iti pravilno, sufiksacijom infinitivnim, odnosno lokativnim nastavka. Dakako, ie. *h1ey- (usp. lat. i-re). :)

Što se ovoga tiče, pa baš morfonološki ne bi trebalo. Jer d nikad nije bilo. Razumijem odpustiti i slično, ali ovo ne. No, OK, opravdavaš se dosljednošću, neka, poštujem to. :D

Tar valjada obstoji razlog zashto u russkomu jeziku glagol glasi "idti" i novije "itti". :mig: Potom toga obrati pozornost na litavsko "eidiniti" i "eidine", poljsko iść/idę, a onda i gotsko "iddja" ter praslavjensku vjerojatnu osnovu *jьdǫ. Tezhko je iz ie. atematskih glagolov izvuchi prave zakljucske. Izvorna osnova mozhe biti jedna (*ei), docsim stvarna/oblikovna druga (*id). Pogledaj oblike lat. "ire" nasuprotivo talijanskomu "andare" i postat' che ti jasnije. Dobro, ne zhelim dalje daviti svekoliko razpravstvo, i ovako je prevech, pacse nesvrhovito glede namjene. :D :kiss:

Sovann Maccha

26.01.2009., 04:53

Kao što rekoh, sudba mu je prihvatiti klanje kao dogmu. (I da, zašto na televiziji uvijek govore o kolinju? U Slavoniji klanje, u Dalmaciji klanje, a oni o kolinju. :ne zna:)

Pah, ondje se ljudi i kolju, a ne sâmo klanjaju. :cerek:

happygoose

26.01.2009., 06:16

Moze li mi netko odgovoriti...kako se glasa pas/machka/pijevac na hrvatskom?:D

koje su to opceprihvaceni/standardni "glasovi"?

Hvala:mig:

sun.shine

26.01.2009., 06:53

Moze li mi netko odgovoriti...kako se glasa pas/machka/pijevac na hrvatskom?:D

koje su to opceprihvaceni/standardni "glasovi"?

Hvala:mig:

laje, mijauče, kukuriče (vau/av, mijau, kukuriku :D)

kokoš kokodače, kvočka kvoca, pile pijuče, ovca bleji (zalogaj gubi), koza mekeće, patka kvače, guska gače (a negdje i šiče :confused:), grlica guguče, svinja rokče, žaba krekeče, miš cijuče, gavran grakče, lav riče, orao štekće, vrabac živka, konj rže, magarac reve (i njače)

slon trubi? :ne zna:
netko i bigliše? (to je iz neke pjesmice)
toroče? :ne zna::ne zna:
mazge i mule? ržu li ili revu?
pingvini? trube ili revu?

happygoose

26.01.2009., 07:00

Hvala:D:o

Didi

26.01.2009., 07:49

grlica guguče, svinja rokče, žaba krekeče, gavran grakčeGuguće, rokće, krekeće, grakćenetko i bigliše? (to je iz neke pjesmice)Slavuj.

sun.shine

26.01.2009., 09:30

Guguće, rokće, krekeće, grakće

Jaoh. Slučajno. Krenulo od gakanja nadalje.

Slavuj.
Slavuj bigliše? Bigli-bigli? Jesam li ja ikad čula slavuja? Tko bi znao. :D

Hvala. :D

Shain

26.01.2009., 09:58

Pisalo bi se 'Živim u gradu Zagrebu", ali, s druge strane, 'u selu Velika Stijena' ili u 'predgrađu Sesvete', a ne 'Velikoj Stijeni' i 'Sesvetama' - zar ne? Zašto?

Ako dekliniramo toponime muškoga roda koji su uz apoziciju, zašto ne bismo i ženskoga ili u množini: 'u gradu Novom Marofu', 'u selu Velikom Grđevcu', 'u naselju Malom Stonu'? Dakle 'u gradu Velikoj Gorici", 'u selu Babinoj Gredi', 'u selu Velikoj Stijeni', 'u gradu Križevcima', 'u gradu Sesvetama'.

kerempuh

26.01.2009., 14:14

Kao što rekoh, sudba mu je prihvatiti klanje kao dogmu. (I da, zašto na televiziji uvijek govore o kolinju? U Slavoniji klanje, u Dalmaciji klanje, a oni o kolinju. :ne zna:)

kolinje je kajkafština :mig:

kečka

26.01.2009., 14:46

1. Pitanje mi ne zvuči precizno. U književnom tekstu, recimo, u romanu, mogu zamisliti i rečenicu došli su do kuće s pločicom na kojoj je pisalo dr. Bla Blala, kao i rečenicu doktor Bla Blala bio je drukčijeg mišljenja.

2. Nije: Darko Milinović, dr. med. i dr. sc. Ivo Sanader. :D Hoće li titula biti prije ili poslije imena, ovisi o tome stoji li uz ime još štogod: Dr.sc. Ime Prezime, dr.med.

recimo da je Ema Emić doktorica opće prakse i napisala je knjigu.
(Danas imam termin kod dr. Emić. ili Danas imam termin kod doktorice Emić.)

Sanja Sanjić doktorirala je na ekonomiji, a u slobodno vrijeme piše knjigu o nutricionizmu.
(dr. Sanja Sanjić piše knjigu o nutricionizmu.) nije baš uobičajeno vidjeti u književnom tekstu dr. sc. Sanja Sanjić piše knjigu o nutricionizmu. a to joj nije struka.

hm.

zaključak: nema preporučenog (ne)korištenja kratica u književnom tekstu.
i jedini način razlikovanja doktora znanosti i medicine je u dr. med i dr. sc.

(mislim da opet nisam baš bila jasna.) :bonk:

Abyssus

26.01.2009., 19:21

Tar valjada obstoji razlog zashto u russkomu jeziku glagol glasi "idti" i novije "itti". :mig: Potom toga obrati pozornost na litavsko "eidiniti" i "eidine", poljsko iść/idę, a onda i gotsko "iddja" ter praslavjensku vjerojatnu osnovu *jьdǫ. Tezhko je iz ie. atematskih glagolov izvuchi prave zakljucske. Izvorna osnova mozhe biti jedna (*ei), docsim stvarna/oblikovna druga (*id). Pogledaj oblike lat. "ire" nasuprotivo talijanskomu "andare" i postat' che ti jasnije. Dobro, ne zhelim dalje daviti svekoliko razpravstvo, i ovako je prevech, pacse nesvrhovito glede namjene. :D :kiss:

Inovacija prema prezentskoj osnovi. :) No da je doista bilo "id-ti", u stsl. bismo imali "isti", odnosno, to bi se dogodilo već u pretbaltoslavenskom razdoblju (usp. vid-t- > vidst- > vist-).

Usput, nisam čula za ovaj litavski oblik, otkuda ti to? Dvoglas mi je na mjestu, ali nigdje ne naiđoh na taj oblik. Hapaks? :zubo:

Abyssus

26.01.2009., 19:35

zaključak: nema preporučenog (ne)korištenja kratica u književnom tekstu.
i jedini način razlikovanja doktora znanosti i medicine je u dr. med i dr. sc.

Upravo tako. :) Zato što književni tekst ima svoja pravila, odnosno nema ih. :D

Probivjetar

26.01.2009., 21:49

1. Zašto nije preporučljivo koristiti naprosto? (Molio bih jezičnopovijesni razlog - koji nije potanko tj. zadovoljavajuće opisan u Jezikomjeru :cry:)
Osobno mislim da bi se jednostavno i naprosto trebali izmjenjivati kao sinonimi. Pritom bih prilogu naprosto pridao malo više "stilovitosti". Malo mi je predugačko uvijek prevoditi engl. just kao jednostavno. Poradi raznolikosti unutar teksta, bilo bi dobro da je npr. simply = jednostavno, a just = naprosto (navodim banalan primjer - znam da se ne treba prestrogo držati pojedinih riječi pri prijevodu). Osim toga, nije li jednostavan (neposredan ili posredan) kalk s njemačkog (einfach)?

2. Može li prostoručno?
Anić za prosto, uz ostala dva značenja, kao treće navodi:
razg. (+ srp.) koji nije složen [prosta rečenica; prostim okom (što vidjeti) vidjeti što bez mikroskopa i teleskopa, golim okom, »slobodnim okom«]; jednostavan
Vlastoručan značenjski nije isti, a jednostavnoručan je pak krajnje nezgrapan. :lol:

3. Zbrojiti se umjesto sabrati/pribrati se - još jedan iracionalan strah od nadrisrbizama?
Sabrati u srpskom znači zbrojiti (odatle sabirak i izvedenice), ali u hrvatskom:
1. (koga) skupiti više osoba na jedno mjesto; sazvati
2. (što) a. pokupiti, pobrati plodove sa zemlje b. skupiti na jedno mjesto stvari, predmete, što od više osoba [sabrati staru odjeću u Caritas]
3. (se) a. sastati se, skupiti se s raznih strana na jedno mjesto, nakupiti se b. usredotočiti se na što c. savladati jake emocije, smiriti se, pribrati se [saberi se!, razg. (u dijaloškoj situaciji) razmisli malo o svojim postupcima]
Je li ovo još jedan slučaj preoblikovanja jezika krivim tumačenjem Brodnjakova razlikovnika, ili ima uporište? :bonk:

Abyssus

26.01.2009., 21:57

1. Zašto nije preporučljivo koristiti naprosto? (Molio bih jezičnopovijesni razlog - koji nije potanko tj. zadovoljavajuće opisan u Jezikomjeru :cry:)
Ajme: a-be-ce-de. :rofl: Iritira li i tebe?

Naprosto je sasvim OK, ne znam zašto bi ga se trebali istjerivati. Ne mogu se zamisliti (mogu, ali primjera radi :zubo:) da kažem da je "jednostavno htio odjednom otići" kad tu tako vuče na "naprosto". Slažem se s time, ostalo je jezično izdrkavanje, riječ je naša i nema je smisla protjerivati. Zapravo je "jednostavno" riječ koja ima previše značenja, stoga bi ovo bilo specificiranje...

2. Može li prostoručno?
Naravno.

Anić za prosto, uz ostala dva značenja, kao treće navodi:
razg. (+ srp.) koji nije složen [prosta rečenica; prostim okom (što vidjeti) vidjeti što bez mikroskopa i teleskopa, golim okom, »slobodnim okom«]; jednostavan
Ma gluposti, po čemu bi to bio srbizam. To je slavenska riječ, u značenju jednostavnosti. No što jest, jest, ipak je obilježeno u govoru i rijetko se rabi, u srpskom češće, no smatram da to nije razlog da se istjeruje, jer, eto, Srbi imaju i riječ "nebo", a to ne znači da je srbizam.

3. Zbrojiti se umjesto sabrati/pribrati se - još jedan iracionalan strah od nadrisrbizama?
Debilizam. :D

Je li ovo još jedan slučaj preoblikovanja jezika krivim tumačenjem Brodnjakova razlikovnika, ili ima uporište? :bonk:
Upravo to...

Mayte

27.01.2009., 00:25

Zdravo!

Molim da mi netko odgovori da li riječi: zgodno, simpatično, kreativno, dominantno...(imam ih još :) ) pripadaju u pravilni hrvatski književni jezik?

I da li na netu postoji rječnik sinonima hrvatskog jezika?

Hvala.

Abyssus

27.01.2009., 00:36

Da, osim prve, ona ipak ima konotacije razgovornog stila.

aqualung

27.01.2009., 16:14

dragi moj znalci,

evo prevodili smo nesto sa taljanskog i pojavila mi se neodumica jer sam rekao
kako nije jednako reci kriza morala i moralna kriza, bio bih zahvalan kad mi
lijepo strucno objasnili razliku jer meni je ocita, al zelim strucnu potvrdu te jezicne konstrukcije,
kao i sljedece koja je gramaticni netocna, valjda, kriza od morala (mama od mate, matina mama) ili anina knjiga, knjiga ane, knjga od ane ??? problem govora, govorni problem???
meni je to razlicito, s tim da (ovo sam pastirao)
...jer na kraju jel kriza morala takodjer moralna kriza, ako je moral inace u krizi mogu li ja kao individua imati krizu morala ili mogu samo imati moralnu krizu???
mozda da pitamo jezicare??? :confused:
PO meni postoji razlika i to veeeelika :zubo: a PO vama??

Abyssus

27.01.2009., 17:17

A to su ti te nijanse u značenju. Ovdje nije toliko očito kao npr. kad su htjeli "put svile" preimenovati u "svileni put" (pobogu, kao da je načinjen od svile :D). Ovako, na prvi pogled, "kriza morala" općenitija je i odnosi se na to da je moral u krizi, bilo društva, bilo pojedinca. A "moralna kriza" prije svega je kriza, ali nikako mi ta formulacija ne zvuči dobro, ispada kao da je etična. :D Mislim, pridjev "moralan/-ni" ima i značenje odnošenja na moral (kao npr. "moralna pobjeda") pa bi tako bilo blisko ovoj sintagmi s genitivom, no mislim da govornik može osjetiti da ipak to nije to. Meni se čini da je prvo ipak općenitije, no tu se već bacam u polje filozofije, a to je nekoliko podforuma više. ;)

O ovome se doooosta pisalo, naročito kad se krenulo popovati protiv genitiva (da nije i to srpsko? :zubo:). Ali da, u pravu si. I "od" ne dolazi u obzir.

Abyssus

27.01.2009., 17:20

I da li na netu postoji rječnik sinonima hrvatskog jezika?

Hvala.

Inače, nema, ali priprema se na Zavodu za lingvistiku projekt unutar Wordneta pa bi mogao izaći i kakav rječnik kao rezultat rada, no strpi se još koju godinu. :zubo:

Imaš, doduše, klasični (papir, jelte) rječnik, (Ljiljana Šarić i Wiebke Wittschen: Rječnik sinonima hrvatskog jezika) pa možeš kupiti ili posuditi.

Probivjetar

27.01.2009., 20:47

Na TV sam nedavno opazio

Note to self: brush up on my declension. :zubo:

A što se Anića tiče - čudan je on tip. :rolleyes: Tobože vodi brigu o srbizmima u svom rječniku, a dopušta "spodobe" poput akcioni.

Abyssus

27.01.2009., 21:13

Pazi, sad ćeš dobiti navalu da kako možeš vrijeđati. :rolleyes: Zapravo, ti nećeš jer nisi Abyssus. Eh.

No, slažemo se oko toga da Anićev rječnik i nije pretjerano točan ili pretjerano hrvatski u nekim pogledima. Nadrobih toliko eufemizama da me glava boli. :rofl:

LittleStar

27.01.2009., 21:16

Je li pravilno reći: u vezi s? To mi je uvijek bolo (?) uši.

Abyssus

27.01.2009., 21:17

Naravno. Nego kako?

LittleStar

27.01.2009., 21:22

Naravno. Nego kako?

Ne znam, nekako mi je oduvijek zvučalo čudno. I ja si znam zabiti svašta u glavu...

Abyssus

27.01.2009., 21:23

LittleStar

27.01.2009., 21:27

Pa je li ti prirodno reći da je neka djevojka u vezi s mladićem? Iz toga se i izrodila ta sintagma te proširila značenje. U novije se vrijeme zamjenjuje genitivnim oblikom, ali to norma ne tolerira.

Je, to mi je ok, ali mi u vezi s tim, u vezi s kupnjom kuće čudno zvuče. Ma nema veze, sad znam (napokon!) da je ok i mirna sam.

aqualung

28.01.2009., 07:44

aby, hvala.
nije ni cudno sto sam zavolio jezicni forum toliko puno, uvijek lijepo objasnite i nesto naucim :D

Shain

28.01.2009., 10:05

Unutar književnog teksta, je li bolje pisati dr. Edo Ban ili doktor Edo Ban?

Imam takav primjer. U jednoj pripovijetki Bertranda Russella na vratima je bakrena pločica s natpisom:

OVDJE JE IZUM UŽASA
obratiti se dr. Murdocku Malacu

("Đavo u predgrađu")

Miss Hyde

28.01.2009., 14:02

Je li pravilno reći: u vezi s? To mi je uvijek bolo (?) uši.

to i mene zbunjuje. to- u vezi ili u svezi
kada koje od toga ide :ne zna:

i još jedno pitanje. stavljaju li se interpunkcijski znakovi unutar ili van zagrade?
ide li (ovako.) ili (ovako). ?:)

Didi

28.01.2009., 15:33

to i mene zbunjuje. to- u vezi ili u svezi
kada koje od toga ide :ne zna:

i još jedno pitanje. stavljaju li se interpunkcijski znakovi unutar ili van zagrade?
ide li (ovako.) ili (ovako). ?:)Sveza je slovenizam. Hrvatski se to kaže veza. U vezi zahtijeva prijedlog s + instrumental, a u svezi + genitiv mislim kako je toliko očita idiotarija da na to na vrijedi trošiti riječi. No, ipak... U riječi sveza već je na početku prisutno s pa onaj tko taj izraz slaže s genitivom zaista nema "jezičnog sluha". O sintagmi veza s Abby je već sve rekla pa neću ponavljati. Zakljčak: u vezi s nečim ili nekim.

Što se tiče drugog pitanja, ovisi. Navedi, molim te, točan primjer.

Lastan

28.01.2009., 15:39

Inače, nema, ali priprema se na Zavodu za lingvistiku projekt unutar Wordneta pa bi mogao izaći i kakav rječnik kao rezultat rada, no strpi se još koju godinu. :zubo:

Imaš, doduše, klasični (papir, jelte) rječnik, (Ljiljana Šarić i Wiebke Wittschen: Rječnik sinonima hrvatskog jezika) pa možeš kupiti ili posuditi.
Kako se još kaže "tezaurus"? :zubo:

colbert

28.01.2009., 15:42

Kako se još kaže "tezaurus"? :zubo:

Ja velim riznica.

EDIT: Aha, ovo je mozda neka interna fora?

kerempuh

28.01.2009., 16:26

Kako se još kaže "tezaurus"? :zubo:

gazofilacij :mig:

Lastan

28.01.2009., 16:50

Ja velim riznica.

EDIT: Aha, ovo je mozda neka interna fora?
Samo zezalica.

Miss Hyde

28.01.2009., 16:53

Sveza je slovenizam. Hrvatski se to kaže veza. U vezi zahtijeva prijedlog s + instrumental, a u svezi + genitiv mislim kako je toliko očita idiotarija da na to na vrijedi trošiti riječi. No, ipak... U riječi sveza već je na početku prisutno s pa onaj tko taj izraz slaže s genitivom zaista nema "jezičnog sluha". O sintagmi veza s Abby je već sve rekla pa neću ponavljati. Zakljčak: u vezi s nečim ili nekim.

Što se tiče drugog pitanja, ovisi. Navedi, molim te, točan primjer.

aha, znači u vezi ide :misli:
evo navest ću rečenice iz knjige iz koje učim gdje se spominju oba primjera.
"Dok pojedinačne norme, pa i subjektivna prava koja stoje s njima u svezi, prestaju najčešće ispunjenjem obveze..."
i
"To, naravno, ne znači da sadržaj pojedinih normi ne ovisi o njihovoj konkretizaciji putem tumačenja (interpretacije)."

ok, i sama sam skužila da se interpunkcija piše izvan zagrade :D
al' sam svejedno morala pitati :rofl:

Didi

28.01.2009., 18:25

Da, u ovom slučaju svakako ide izvan zagrade, jer su interpretacija i tumačenje neodvojiva cjelina - jedno je tumačenje (interpretacija) drugog. :mig:

Sovann Maccha

28.01.2009., 23:41

Sveza je slovenizam. Hrvatski se to kaže veza. U vezi zahtijeva prijedlog s + instrumental, a u svezi + genitiv mislim kako je toliko očita idiotarija da na to na vrijedi trošiti riječi. No, ipak... U riječi sveza već je na početku prisutno s pa onaj tko taj izraz slaže s genitivom zaista nema "jezičnog sluha". O sintagmi veza s Abby je već sve rekla pa neću ponavljati. Zakljčak: u vezi s nečim ili nekim.

Što se tiče drugog pitanja, ovisi. Navedi, molim te, točan primjer.

Oprezno s ovovrstnimi tvrdnjami. :) Sveza nije nikakova slovjenshtina. Slovjenshtine bi bile "zveza" (svez, savez, sveza) i "povezava" (veza). Poljaci imaju "związanie" i "związek", Csesi "svaz" i "svazek", Slovaci "svaez/zvaez" i "svaezok/zvaezok", Rusi "svjazi", Srbi "sveza" (veznik), itr. Daklje, prije che biti slavjenshtina. Drugo je pitanje pravilne uporabe. "Dvoje su u vezi", "ovo je u svezi s onime", "u (s)vezi ovoga i onoga", "uzpostaviti vezu", itr. Osobno "svezu" rabim uglavnom kadano skladnja ukljucsuje orudnik (instrumental). Dakako, svatko nek rabi ono shto mu se vidi najprikladnije i najrazboritije.

deep in the sun

29.01.2009., 07:07

u riju, jel.
ali - u rio de janeiru ili u riju (riu?) de janeiru?

postoje li u hrv. knjiž. jez. svi ovi pridjevi:

- uvredljiv (offensive, koji može u nekoga izazvati osjećaj uvrijeđenosti),
- uvrediv (koji se lako vrijeđa, kojega je lako uvrijediti),
- zaboravljiv (=zaboravan, koji lako/brzo/efikasno zaboravlja),
- zaboraviv (nezapamtljiv, kojeg je lako zaboraviti),
- snebivljiv (sklon snebivanju, npr. "bio je to snebivljiv mladić")
- nezapamtljiv (koji/kojega je teško zapamtiti)

uopće, što je tim -ljiv/-iv nastavcima, jel -ljiv češći kad pridjev označava pojmove i nežive điđe, a -iv kad je riječ o ljudima/životinjama, ili nema pravila?

tnx :cerek:

Herp

29.01.2009., 14:16

Može li "maslačak" biti umanjenica od "maslac"? :D

moldovanov

29.01.2009., 14:39

Povod razgovora ili povod razgovoru?

Didi

29.01.2009., 14:50

Može li "maslačak" biti umanjenica od "maslac"? :DI jedno i drugo deminutivi su od maslo. Što ne kažeš putrić? :cerek:

Didi

29.01.2009., 14:51

Povod razgovora ili povod razgovoru?Povod razgovoru ili povod za razgovor.

Herp

29.01.2009., 14:51

I jedno i drugo deminutivi su od maslo. Što ne kažeš putrić? :cerek:

Znači li to da "maslačak" ne može imati demunitiv? :cry:

moldovanov

29.01.2009., 15:00

Hvala Didi

Didi

29.01.2009., 15:01

u riju, jel.
ali - u rio de janeiru ili u riju (riu?) de janeiru?I ja bih tako, da.

postoje li u hrv. knjiž. jez. svi ovi pridjevi:

- uvredljiv (offensive, koji može u nekoga izazvati osjećaj uvrijeđenosti),
- uvrediv (koji se lako vrijeđa, kojega je lako uvrijediti),
- zaboravljiv (=zaboravan, koji lako/brzo/efikasno zaboravlja),
- zaboraviv (nezapamtljiv, kojeg je lako zaboraviti),
- snebivljiv (sklon snebivanju, npr. "bio je to snebivljiv mladić")
- nezapamtljiv (koji/kojega je teško zapamtiti)

uopće, što je tim -ljiv/-iv nastavcima, jel -ljiv češći kad pridjev označava pojmove i nežive điđe, a -iv kad je riječ o ljudima/životinjama, ili nema pravila?

tnx :cerek:I sufiks -iv i sufiks -ljiv znače mogućnost. Nema razlike u raspodjeli, a koji će se kada primijeniti u tvorbi, to bih sad morala ići listati, ali mi se čini da uglavnom ovisi o jezičnoj praksi. Sjećam se jedino opreke goriv : gorljiv.

Lastan

29.01.2009., 17:45

Znači li to da "maslačak" ne može imati demunitiv? :cry:
A što ne bi mogao? Možeš uredno gomilati deminutivne nastavke… kocka, kockica, kockičica… a tu čak nijedan deminutiv nije leksikaliziran s novim značenjem.

Abyssus

29.01.2009., 18:57

No, ipak... U riječi sveza već je na početku prisutno s pa onaj tko taj izraz slaže s genitivom zaista nema "jezičnog sluha".
To je prefiks, nema to veze s instrumentalnim s, nije sraslo.

deep in the sun

29.01.2009., 19:00

Može li "maslačak" biti umanjenica od "maslac"? :D
:s

I ja bih tako, da.

kako?:confused:
tri su varijante - u rio de janeiru, u riju de janeiru i u riu de janeiru

Herp

29.01.2009., 19:03

A što ne bi mogao? Možeš uredno gomilati deminutivne nastavke… kocka, kockica, kockičica… a tu čak nijedan deminutiv nije leksikaliziran s novim značenjem.

Pala na hvažnji :) ovo je za tebe i Didi:

http://i153.photobucket.com/albums/s237/slikopisi/maslacak.jpg

Abyssus

29.01.2009., 19:08

Može li "maslačak" biti umanjenica od "maslac"? :D

Ne može.

Jer nije taj sufiks isprva bio umanjenički. Naime, u čemu je stvar, u stsl. su postojali jerovi, poluglasi (izgledaju 'vako: stražnji ъ i prednji ь, izgovaraju se kao tzv. šva (ə), odnosno kao a u a dog, glas pri razmišljanju i sl. :D). Ti poluglasi u hrvatskom mogli su se vokalizirati (v. više kod vokalizacije (http://www.forum.hr/showthread.php?t=244823), otud nepostojano a), ali ovaj jer, prednji, mogao je i palatalizirati. To se često u gramatikama ne zna jer se bave samo sadašnjim stanjem pa recimo promidžba objašnjavaju kao iznimku (tobože se c ujednačilo po zvučnosti analogno prema primjerima kao u npr. narudžba, jednadžba < naručba, jednačba), a radi se o palatalizaciji jer je taj sufiks imao jerić ispred, odnosno glasio je -ьba (promaknuti ~ promikati > trećom palatalizacijom koja djeluje na glasove NAKON prednjih dobivamo promicati > pro-mik-ьba > promičba > promidžba) te se vidi da je proces isti samo uz palatalizaciju.

E, sad, čemu taj prolog o jerovima? Ovaj je sufiks glasio -ьkъ te je otud nastalo današnje -ak, često umanjeničko. No prije nije bilo i često se rabio za biljke (žabnjak) i životinje (hrčak), i u svojemu "ženskom" obliku također (npr. patka). E, a čemu govor o palatalizacijama? I taj sufiks isto ima jerić, znači, on je djelovao na maslac, palatalizirao ovo k (danas se ne vidi da je bilo k, imamo c) i dobili smo osnovu maslač-. Dakle, jest, iz istog je korijena, ali nipošto se ne radi o umanjenici.

Ako nije pretjerano jasno (kužim da sam natrpala dosta poredbeno-povijesnog ovdje, ali pomoglo bi da pročitaš prvi post zagonetaka), proširit ću. :)

Herp

29.01.2009., 19:14

Astiiruda :eek: i ti si zaslužila jedan definitivno:

http://i153.photobucket.com/albums/s237/slikopisi/maslacak.jpg

Hvala!

Abyssus

29.01.2009., 19:15

tri su varijante - u rio de janeiru, u riju de janeiru i u riu de janeiru

Ne, pazi. U Riju (ako je samo) ili u Rio de Janeiru, s Rio de Janeirom. Tako se sklanja.

Abyssus

29.01.2009., 19:21

Astiiruda :eek:

Gle, ako nije jasno, reci što nije pa ću objasniti. Kužim da je malo kabuuum. :D

Sjetih se sličnog primjera - različak. :) I sasvim je očito u njemu da nema govora o umanjenici - raz- + lik + -ak, opet s palatalizacijom - dakle, biljka raznog lika :D.

Na primjerima biljaka i životinja uvijek se fino zaustaviti, fitonimija i zoonimija često su ostaci jezične starine, poredbenih posla i ostataka prošlosti. :cerek:

P. S. Nevezano usto, ali zgodno kao važnost bilja, Kapović je našao jedan zgodan primjer za to: ima jedna biljka devesilj (od devet, kalk latinskog nonenaria) koja se naziva i nevesinje. A to je mogući ostatak prastare forme nevet (devet je prema sličnošću s deset, a n mora biti jer je tako u praindoeuropskom bilo, usp. lat. novem, engl. nine, njem. neun itd., sve od ie. *newn (koji bi pak mogao biti povezan s *newos = "nov", usp. hrv. nov, lat. novus, engl. new, njem. neu i onda možemo spekulirati da su prije 5000 godina imali oktalni sustav ako je devet "novi" broj!).

Evo tebi devesilj/nevesinje. :) Raste i u našim područjima, ima i naselje istoimeno u Hercegovini, ako se ne varam.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f4/Corydalis_ochroleuca0.jpg/240px-Corydalis_ochroleuca0.jpg

Egenus

29.01.2009., 19:29

P. S. Nevezano usto, ali zgodno kao važnost bilja, Kapović je našao jedan zgodan primjer za to: ima jedna biljka devesilj (od devet, kalk latinskog nonenaria) koja se naziva i nevesinje. A to je mogući ostatak prastare forme nevet (devet je prema sličnošću s deset, a n mora biti jer je tako u praindoeuropskom bilo, usp. lat. novem, engl. nine, njem. neun itd., sve od ie. *newn (koji bi pak mogao biti povezan s *newos = "nov", usp. hrv. nov, lat. novus, engl. new, njem. neu i onda možemo spekulirati da su prije 5000 godina imali oktalni sustav ako je devet "novi" broj!).

vauu zakon :top::top:

Herp

29.01.2009., 19:35

Gle, ako nije jasno, reci što nije pa ću objasniti. Kužim da je malo kabuuum. :D

Sjetih se sličnog primjera - različak. :) I sasvim je očito u njemu da nema govora o umanjenici - raz- + lik + -ak, opet s palatalizacijom - dakle, biljka raznog lika :D.

Na primjerima biljaka i životinja uvijek se fino zaustaviti, fitonimija i zoonimija često su ostaci jezične starine, poredbenih posla i ostataka prošlosti. :cerek:

Odlično! :top:

Postoji biljka slak; bi li umanjenica od slak mogao biti slačak? :misli:

Coco_Nut

29.01.2009., 19:36

Je li pridjev vreo (u smislu vrlo vruć) hrvatski? Ili srpski?
A što s glagolom vreti? Opet mi tvrde da je to srpski, a na hrvatskom je vrijati???

Abyssus

29.01.2009., 19:47

Odlično! :top:

Postoji biljka slak; bi li umanjenica od slak mogao biti slačak? :misli:
Aha. Baš bi bio dobar primjer, izgledalo bi kao dvostruka umanjenica, ali nije. :D

Abyssus

29.01.2009., 19:51

Je li pridjev vreo (u smislu vrlo vruć) hrvatski? Ili srpski?
A što s glagolom vreti? Opet mi tvrde da je to srpski, a na hrvatskom je vrijati???

Ma hrvatsko, pobogu, pusti budale. Ima slične oblike kao i glagol zr(ij)eti (kao "gledati", usp. nazreti, prozreti). Od tog je glagola glagolski pridjev radni vreo (kao npr. radio).

Zanimljivo je da je taj glagolski oblik postao pridjevom - vreo, vrela, vrelo (npr. vrela voda), ali i još jedan oblik također: glagolski prilog sadašnji (koji se tvori od trećeg lica množine prezenta s nastavkom -ći, usp. oni gledaju > gledajući, oni slijede > slijedeći, što nije isto kao pridjev sljedeći) vrući (oni vru), a otud pridjev vruć. :)

Intrigantan glagol. :cerek:

Herp

29.01.2009., 19:53

Aha. Baš bi bio dobar primjer, izgledalo bi kao dvostruka umanjenica, ali nije. :D

Kužim :lux: bilo bi isto kao trak --> tračak, odlično. :lux:

Abyssus

29.01.2009., 20:01

Recimo. :D No u traku nije bio taj sufiks, došlo je do metateze likvida (u stsl. je postojao zakon otvorenih slogova - svi su slogovi morali završavati samoglasnikom. Onda su skupine or, ol, er, re rješavali tako da su ih preokrenuli i produljili u ra, la, rije, lije, npr. gord- > grad- ~ usp. engl. garden, melk- > mlijeko ~ usp. engl. milk i sl.).

Sličan je primjer oblak - oblačak (~ ob + volk > vlak ~ usp. kajk. vleči = "vući", u štok. je slogotvorno L dalo U pa se L više ne vidi, dakle "ono što se vuče" po nebu, kao i vlak). No poredbeno i strukturalno gledano -k je izvorni taj sufiks, a poluglas je naknadan vjerojatno pa si u pravu, da. :)

Abyssus

29.01.2009., 20:06

A što s glagolom vreti? Opet mi tvrde da je to srpski, a na hrvatskom je vrijati???

Zaboravih reagirati na ovo. To ti vjerojatno tvrde debili koji misle da nešto znaju o jeziku pa im je sve što ima e srpsko. :rolleyes: Sjećam se da viđah gluposti tipa dobar tijek. :rofl: To što u tek uopće nije bio jat nego nazalno ę koje se odrazilo kao e u nas, to je već metafizika. :D

Vrijati je naknadno stvoren oblik, prema prezentu od vreti - vrijem (uz vrim) i u hrvatskom nije pretjerano ovjeren oblik (nećeš ga naći u rječniku), dok u srpskom jest. I imao bi kauzativno značenje (činiti da tko/što nešto čini, npr. gorjeti - grijati = činiti da što gori, bdjeti - buditi = "činiti da bdije", sjesti - saditi = "činiti da sjedi", vrtjeti - vratiti = "činiti da se okrene" i sl.), a to nije isto kao u vreti.

Uglavnom - naše, naše...

Didi

29.01.2009., 20:12

To je prefiks, nema to veze s instrumentalnim s, nije sraslo.Aha. A prefiks nema značenja? :mig:

Didi

29.01.2009., 20:16

kako?:confused:
tri su varijante - u rio de janeiru, u riju de janeiru i u riu de janeiruOprosti, nisam pažljivo pročitala. Ali sad vidim da si od Abby već dobila odgovor.

Abyssus

29.01.2009., 20:20

Aha. A prefiks nema značenja? :mig:

Ima. Svršenosti (svršiti) ili mjesta (za priloge, npr. slijeva), ne instrumentalnosti.

Doduše, moglo bi se govoriti o nekakvoj povijesnoj instrumentalnosti ako bi se spekuliralo tipa svršiti čime, spremiti čime, stići čime, ali taj prefiks oduvijek označava spajanja, uklanjanja, svršenost, alativnost ili ablativnost, rijetko kad instrumentalnost. No to više nije jezikoslovlje nego filozofija. :D

Vele Institutlije:

a. sjedinjavanje, okupljanje: sabrati, sakupiti, sjediniti, smiješati, slijepiti;
b. odmicanje, odvajanje, posebno prema dolje: sjahati, sletjeti, svući, zbaciti

Mogla bi se navući eventualno genitivnost iz ovog drugog, a akuzativnost iz prvog. :D Babić mi je u stitcha, ali znam da se slaže sa mnom. :mirko: