PDA

View Full Version : Fizika - pomoć


stranice : 1 2 3 4 5 6 7 [8] 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

prof56
18.05.2010., 10:53
Nisam puno zavirivao na ovaj dio foruma, a imam jedan zgodan zadatak iz fizike - pa ga probajte riješiti. (Ako je već negdje - isprika). Dakle - imamo sapun oblika kvadra i ravnomjerno ga trošimo svaki dan. Nakon 7 dana su mu dimenzije dvostruko manje od početnih. Koliko još dana će nam trajati sapun?

CottonEyeJoe
18.05.2010., 10:56
imam ja jedno pitanje...

što mi sve treba da si izračunam recimo brzinu gibanja nekog predmeta koji je ispaljen iz pračke?

znači, dužina gume, koeficijent rastezljivosti itd....

ako mi može tko samo malo natuknice dati, da si malo pripomognem, hvala!

Rinnma
18.05.2010., 17:42
Ugrubo: Masu kamena, duljinu napinjana i koef. elastičnosti pa je energija uskladištena u gumi E=0.5kx^2.
Ako se ta potencijalna energija cijela pretvori u kinetičku možeš otprilike odrediti brzinu iz E=mv^2/2
tj. v=sqrt(kx^2/m). Naravno da se dio izgubi u gumi, dio u otporu zraka i tako, ali ako te zanima red veličine poslužit će. E i ovo vrijedi samo za linearno rastezanje tj. da je naprezanje proporcionalno produljenju.

@prof56: što ti znači ravnomjerno? Svaki dan istu količinu, ili svaki dan isti dio onog što je ostalo? Ako je ovo prvo onda još 7 dana, a ako je drugo onda nikad, ali ćemo odrediti praktičnu granicu kad je ostalo 1% sapuna i pa ćemo ga skoro potrošiti za 40 dana, a ono jadno što ostane baciti u smeće. Osim ako si pod dimenzije mislio na sve, a ne na samo jednu, a da se ista količina troši svaki dan. U tom slučaju ćemo ga potrošiti odmah sutra.

prof56
19.05.2010., 07:38
Hvala Rinnma na detaljnom odgovoru. Rješenje je ovo treće - još jedan dan, a pitanje sam postavio malo šlampavo. Pretpostavka je da su sve tri dimenzije smanjile na pola. Poz.

mister11
19.05.2010., 17:41
Ne znam dal sam lud, ali meni rješenja iz DM malo "smrde"....Nije sad bitno za jedno rješenje iz matke koje sam na kalkulator provjeravao pa je ispalo da su oni pogrješili, nego me muči DM iz fizike još od prošle godine i nije mi jasna.

Dakle, u pitanju je ova slika: http://img707.imageshack.us/img707/6320/bezimenat.png

U rješenjima je točan odgovor D, ali to nikako ne može biti jer bi trebao točan odgovor biti A pa me zanima jesam li u pravu ili ipak nisam?

JPK
19.05.2010., 18:04
Ipak nisi.

mister11
19.05.2010., 18:10
Lud ili u pravu?

Rinnma
19.05.2010., 18:42
Nisi u pravu jer je to x-t dijagram. Da je v-t onda bi izgledao kao A.

CottonEyeJoe
20.05.2010., 10:36
Ugrubo: Masu kamena, duljinu napinjana i koef. elastičnosti pa je energija uskladištena u gumi E=0.5kx^2.
Ako se ta potencijalna energija cijela pretvori u kinetičku možeš otprilike odrediti brzinu iz E=mv^2/2
tj. v=sqrt(kx^2/m). Naravno da se dio izgubi u gumi, dio u otporu zraka i tako, ali ako te zanima red veličine poslužit će. E i ovo vrijedi samo za linearno rastezanje tj. da je naprezanje proporcionalno produljenju.



znači, imamo :
- koeficijent gume ("k") = 0.5
- duljina napinjanja ("X") = 100m

i dobijemo da je Ep = 2500 (potencijalna energija)...

kako nju pretvoriti u kinetičku?:ne zna:

google mi ništa pametno ne izbaci, jedino vezu gravitacijske potencijalne mgh...

evo uzmimo u obzir da kamen ispaljivamo u visinu, dakle vertikalno (prema nebu)...

Rinnma
20.05.2010., 15:24
Pa pretvorba je to što puštaš nategnutu praćku. Ukupna energija sustava je uvjek ista Eu=Ep+Ek, pa se nakon puštanja praćke potencijalna pretvara u kinetičku pa će biti Ek=2500, a pomoću izraza za kinetičku energiju E=mv^2/2 možeš izvući brzinu tijela za poznatu kinetičku energiju.
Ovdje možeš vidjeti kako izračunati k: http://en.wikipedia.org/wiki/Young's_modulus
Guma je malo problematična tu jer se ne rasteže linearno pa ovaj izraz vrijedi samo za manja naperzanja.

Ako ispaljuješ u visinu, onda u obzir moraš uzeti i gravitacijsku potencijalnu. Znači napeo si recimo 1m prema dole, imaš toliko i toliko akumulirane energije u gumu Eg. Također gravipotencijalna je neka Ep. Kako pustiš gumu tako se energija troši na povećanje kinetičke energije (ubrzavanje) i povećanje visine (podizanje gravitacijskog potencijala). Ek je onda Ek1=Eg - (Ep1-Ep0), a Ep=mgh pa je ova razlika mgh1-mgh0. Položaj 0 je u punom nategnutom, a 1 kad se podigne za 1m. Maksimalnu visinu će kamen doseći kada se "isprazni" kinetička energija na savladavanje gravitacije, a to će biti kad je Ek2=0, tj. (Ep2-Ep1) = Ek1 pa iz toga možeš dobiti koliko će se dići u vis.

res linguae
23.05.2010., 09:07
Zna li netko formulu koja se koristi za Kundtovu cijev(nsiam sigurna jel za frekvenciju ili brzinu)

Don Donko
23.05.2010., 13:16
Idem u 7. razred i imam jedno vjerujem za mnoge jednostavno pitanje pa bi molio pomoć.
ts=m1*t1+m2*t2/m1*m2, trebam izvesti formulu za m2. Sve druge podatke imam.
Hvala!:top:

mister11
23.05.2010., 13:58
dakle, sve pomnožiš sa m1*m2

dobiješ: ts*m1*m2 = m1*t1 + m2*t2

sad m2*t2 prebaciš lijevo

ts*m1*m2 - m2*t2 = m1*t1

i sad izlučiš m2

m2*(ts*m1 - t2) = m1*t1

i sad podjeliš s ovim u zagradi

m2 = (m1*t1) / (ts*m1 - t2)


nadam se da pomaže

Starshine*
25.05.2010., 16:36
Trebala bih pomoc oko ovog zadatka, ne mogu ga shvatit nikako: U Youngovom pokusu točka u kojoj je formiran treći interferentni maksimum udaljena je od bližeg svjetlosnog izvora r1 = 1500λ. Kolika je udaljenost r2 od daljeg izvora? U naputku imam da mi je delta s jednako delta r, ali ne znam odakle to?

I ovaj provjerit: Svjetlost valne duljine λ = 500nm dolazi na prepreku s dvije pukotine međusobnog razmaka d = 1,5mm. Na koju udaljenost od prepreke moramo postaviti zastor da bi razmak između druge tamne pruge i središnje svijetle pruge bio 0,8mm ?
Ja sam radila ovako: s=s2 - s1 = (2k-1)aλ2d - λa/d i dobijem da je a=4,8 m? Je li dobar postupak?

CottonEyeJoe
28.05.2010., 06:32
dakle, imam još jedno pitanjce...

recimo da metak iz puške izlazi brzinom od 950km/s...

što ako taj metak recimo putuje nekom cijevi (nakom što ga ispalimo), i na svakih jedan metar se nakon njegovog prolaska generira eksplozija kao potisak, da li će mu se brzina povečati?

zvir
28.05.2010., 06:49
dakle, imam još jedno pitanjce...

recimo da metak iz puške izlazi brzinom od 950km/s...

što ako taj metak recimo putuje nekom cijevi (nakom što ga ispalimo), i na svakih jedan metar se nakon njegovog prolaska generira eksplozija kao potisak, da li će mu se brzina povečati?

Eksplozija je zapravo potisak zraka, dakle lokalni poremećaj u mediju koji se širi određenom brzinom. Taj poremećaj ima određenu brzinu širenja, koja ovisi o vrsti medija, snazi početnog udara i vjerojatno još par početnih uvjeta. Tijelo se ubrzava dok god na njega djeluješ silom, a te eksplozije bi tijelu davale impuls.E ali kad brzina tijela premaši brzinu širenja udarnog vala eksplozije, taj udarni val više ne može doseći tijelu da mu prenese nekakvu energiju, već zaostaje za njim, pa stoga tijelo putuje konstantnom brzinom. Evo ovako malo napamet bez istraživanja :)

p.s. Ne čini ti se da je 950 km/s malo povelika brzina :zubo:
recimo brzina potrebna za odvajanje od zemljinog gravitacijskog polja je 11 km/s, a za odvajanje od Sunčevog je 42 km/s :P

CottonEyeJoe
28.05.2010., 07:07
Eksplozija je zapravo potisak zraka, dakle lokalni poremećaj u mediju koji se širi određenom brzinom. Taj poremećaj ima određenu brzinu širenja, koja ovisi o vrsti medija, snazi početnog udara i vjerojatno još par početnih uvjeta. Tijelo se ubrzava dok god na njega djeluješ silom, a te eksplozije bi tijelu davale impuls.E ali kad brzina tijela premaši brzinu širenja udarnog vala eksplozije, taj udarni val više ne može doseći tijelu da mu prenese nekakvu energiju, već zaostaje za njim, pa stoga tijelo putuje konstantnom brzinom. Evo ovako malo napamet bez istraživanja :)

p.s. Ne čini ti se da je 950 km/s malo povelika brzina :zubo:
recimo brzina potrebna za odvajanje od zemljinog gravitacijskog polja je 11 km/s, a za odvajanje od Sunčevog je 42 km/s :P

mislio sam na m/s...:lol:

znači, eksplozija bi konstantno trebala biti jača da bi ubrzavala tijelo...logično:mig:

CottonEyeJoe
28.05.2010., 07:31
kako bi uopće mogao izračunati dobiveni impuls sile kod određene eksplozije? recimo da imamo 0,05dcl neke eksplozivne tekučine...

zvir
28.05.2010., 11:42
E to ne znam, to već spada u balistiku i pirotehniku :zubo:
A ja sam samo brucoš fizike :rolleyes:

toncibald
30.05.2010., 19:10
1. Pod djelovanjem vučne sile od 100 N tijelo se na vodoravnoj podlozi se giba stalnom brzinom (bez ubrzanja). Težina tijela je 200 N.
a) Kolika je sila trenja ?
b) Koliki je faktor trenja ?


2. Atmosferskom tlaku od 100000 Pa odgovara živin stupac visine 750 mm.
a) Koliko paskala odgovara živinom stupcu visine 1 mm ? ( 1 mmHg ~ ? Pa)
b) Koliko paskala odgovara krvnom tlaku od 120 mmHg?

Nisam bas neki fizicar, zato bi bio jako zahvalan na pomoci.

taedium_vitae
31.05.2010., 19:55
1. Pod djelovanjem vučne sile od 100 N tijelo se na vodoravnoj podlozi se giba stalnom brzinom (bez ubrzanja). Težina tijela je 200 N.
a) Kolika je sila trenja ?
b) Koliki je faktor trenja ?


2. Atmosferskom tlaku od 100000 Pa odgovara živin stupac visine 750 mm.
a) Koliko paskala odgovara živinom stupcu visine 1 mm ? ( 1 mmHg ~ ? Pa)
b) Koliko paskala odgovara krvnom tlaku od 120 mmHg?

Nisam bas neki fizicar, zato bi bio jako zahvalan na pomoci.


1. Posto se tijelo giba jednoliko po pravcu znaci da je ukupna sila na to tijelo jednako 0. Znamo da na tijelo djeluje vucna sila i sila trenja pa posto mora ukupna sila bitu nula slijedi da je sila trenja jednaka po iznosu vucnoj sili.
F_tr=100 N, iz izraza za sili trenja F_tr=ni*mg dobijes faktor trenja ni i on iznosi ni=0,5.

2. Jednostavno podijelis 100000 Pa s 750 mm da dobijes koliko 1 mmHg iznosi paskala ==> 1 mmHg=133.33 Pa, 120 mmHg=120*1 mmHg=16000 Pa

toncibald
01.06.2010., 15:14
1. Posto se tijelo giba jednoliko po pravcu znaci da je ukupna sila na to tijelo jednako 0. Znamo da na tijelo djeluje vucna sila i sila trenja pa posto mora ukupna sila bitu nula slijedi da je sila trenja jednaka po iznosu vucnoj sili.
F_tr=100 N, iz izraza za sili trenja F_tr=ni*mg dobijes faktor trenja ni i on iznosi ni=0,5.

2. Jednostavno podijelis 100000 Pa s 750 mm da dobijes koliko 1 mmHg iznosi paskala ==> 1 mmHg=133.33 Pa, 120 mmHg=120*1 mmHg=16000 Pa

Puno fala na pomoci :D

dario23
03.06.2010., 19:46
Možel mi iko riješit ovaj zadatak?
Klara je u 3dl limunade, sobne temperature 21°C, ubacila kocku leda dimenzija 3 cm, temperature 0°C kako bi je ohladila. Za koliko se promjenila temperatura limunade kad se sav led otopio. Računati da je toplinski kapacitet limunade jednak toplinskom kapacitetu vode(toplinski kapacitet vode je 4200)
unaprijed hvala!

skip-e
03.06.2010., 22:13
Možel mi iko riješit ovaj zadatak?
Klara je u 3dl limunade, sobne temperature 21°C, ubacila kocku leda dimenzija 3 cm, temperature 0°C kako bi je ohladila. Za koliko se promjenila temperatura limunade kad se sav led otopio. Računati da je toplinski kapacitet limunade jednak toplinskom kapacitetu vode(toplinski kapacitet vode je 4200)
unaprijed hvala!

Q = m * cp * (T2 - T1)

Energija prije = Energija poslje

Ne zaboraviti: enthalpija topljenja leda je 333.55 J / kg

skip-e
03.06.2010., 22:36
Trebala bih pomoc oko ovog zadatka, ne mogu ga shvatit nikako: U Youngovom pokusu točka u kojoj je formiran treći interferentni maksimum udaljena je od bližeg svjetlosnog izvora r1 = 1500λ. Kolika je udaljenost r2 od daljeg izvora? U naputku imam da mi je delta s jednako delta r, ali ne znam odakle to?

r2 = r1 + delta s
neznam sto je delta r - razmak pukotina?



I ovaj provjerit: Svjetlost valne duljine λ = 500nm dolazi na prepreku s dvije pukotine međusobnog razmaka d = 1,5mm. Na koju udaljenost od prepreke moramo postaviti zastor da bi razmak između druge tamne pruge i središnje svijetle pruge bio 0,8mm ?
Ja sam radila ovako: s=s2 - s1 = (2k-1)aλ2d - λa/d i dobijem da je a=4,8 m? Je li dobar postupak?

zasto s1 uopce umetati? trazi se udaljenost 2. minimuma od x=0.
3/2 * λ * d/a = x

udaljenost = 2 a x / 3 λ
-> 1,6m

vrtzio
04.06.2010., 11:21
1) S obale je istovremeno odaslan zvučni signal kroz vodu i kroz zrak. Na mirnom brodu ovi su signali primljeni u vremenskom razmaku od 20 s. Koliko je brod udaljen od obale? Brzina zvuka u zraku je 340 m/s, a u vodi 1450 m/s.

2) Avion leti od juga prema sjeveru brzinom 360 km/h u odnosu na zrak. Vjetar puše brzinom 72 km/h od istoka prema zapadu.
a) Kolika je rezultantna brzina aviona prema tlu i koji je njen smjer?
b) Koliko je vremena potrebno da avion stigne u grad udaljen 200 km?

benaglio
04.06.2010., 19:23
1) S obale je istovremeno odaslan zvučni signal kroz vodu i kroz zrak. Na mirnom brodu ovi su signali primljeni u vremenskom razmaku od 20 s. Koliko je brod udaljen od obale? Brzina zvuka u zraku je 340 m/s, a u vodi 1450 m/s.

2) Avion leti od juga prema sjeveru brzinom 360 km/h u odnosu na zrak. Vjetar puše brzinom 72 km/h od istoka prema zapadu.
a) Kolika je rezultantna brzina aviona prema tlu i koji je njen smjer?
b) Koliko je vremena potrebno da avion stigne u grad udaljen 200 km?

1.
s=v1*t1
s=v2*t2
v1*t1=v2*t2
1450 m/s*t1=340 m/s * (t1+20s)
t1=6.12 s ==> s=8882.882 m

2. skiciraj brzinu aviona i brzinu zraka, malo pitagorine teoreme, i to je to :top:

vrtzio
04.06.2010., 19:44
1.
s=v1*t1
s=v2*t2
v1*t1=v2*t2
1450 m/s*t1=340 m/s * (t1+20s)
t1=6.12 s ==> s=8882.882 m

2. skiciraj brzinu aviona i brzinu zraka, malo pitagorine teoreme, i to je to :top:

Hvala za ovaj prvi! Trebao sam se sjetiti da izjednačim putove.

Za ovaj drugi ipak trebam pomoć. Nacrtam ta dva vektora i njihov zbroj prema pravilu trokuta je 367,13, a rješenje mora ispasti 102 m/s. Zbunjuje me ovo "prema tlu", čini mi se da se onda to gleda trodimenzionalno...
Pojma nemam :zubo:

Lightning
05.06.2010., 18:43
Hvala za ovaj prvi! Trebao sam se sjetiti da izjednačim putove.

Za ovaj drugi ipak trebam pomoć. Nacrtam ta dva vektora i njihov zbroj prema pravilu trokuta je 367,13, a rješenje mora ispasti 102 m/s. Zbunjuje me ovo "prema tlu", čini mi se da se onda to gleda trodimenzionalno...
Pojma nemam :zubo:

367,13 km/s
A koliko je to m/s ? :)

Arnold Strong
05.06.2010., 18:50
367,13 km/s
A koliko je to m/s ? :)
367130 :mig:

Rinnma
05.06.2010., 19:20
valjda 367.13km/h = 102m/s :)

vrtzio
05.06.2010., 19:45
valjda 367.13km/h = 102m/s :)

Aha, to je moja greška. Dajte još riješite taj zadatak do kraja jer stvarno ga ne kužim. Treba ispasti da je smjer 11,3 stupnja prema zapadu. :confused:
Rješenje pod b) je 32,68 min.

EDIT: Dobio sam 11,3 stupnja. Ovaj pod b) i dalje ne ide.

Lightning
05.06.2010., 22:53
valjda 367.13km/h = 102m/s :)

da. pa de, i meni se potkrade greška :p

anjica001
06.06.2010., 18:49
trebam pomoć oko ovoz zadatka...pa ako zna tko riješiti..hvala unaprijed :)

u evakuirani posudi, na tankim nitima vise dvije željezne kugle sa gustoćom ρ = 7,8 g/cm3, specifičnom toplinom cp = 450 J/kgK i radijem 1 cm, i te kugle su zgrijane na 100 ◦C. Jedna je presvučena sa srebrom (posrebrena je) i odbojnost (neznam hrv riječ) je r = 0,98.
Druga je presvučena sa čađom i ima odbojnost r = 0,04.
U kojem vremenu će se prva kugla ohladiti za 1 ◦C i u kojem vremenu druga kugla, ako je temperatura posude 0 ◦C?

UPUTE ZA RJEŠAVANJA:
Odbojnost srebra i čađe su skoro neodvisne od valne dužine. Zato možemo računati da vrijedi Štefanov zakon s smanjenim koeficijentom j∗ = (1 − r)σ T4.

OPOMENA: paziti moramo kakva je korist od posrebrenja kugle ako želimo spriječiti izmjenu svjetlosne energije sa okolinom. Zato su površine Dewarjevih posuda (termosica) posrebrene. Odbojnost r je 1-A. gdje je A absorptivnost.

skip-e
07.06.2010., 22:42
svi navalili s thermickim zadacima

trebam pomoć oko ovoz zadatka...pa ako zna tko riješiti..hvala unaprijed :)

u evakuirani posudi, na tankim nitima vise dvije željezne kugle sa gustoćom ρ = 7,8 g/cm3, specifičnom toplinom cp = 450 J/kgK i radijem 1 cm, i te kugle su zgrijane na 100 ◦C. Jedna je presvučena sa srebrom (posrebrena je) i odbojnost (neznam hrv riječ) je r = 0,98.
Druga je presvučena sa čađom i ima odbojnost r = 0,04.
U kojem vremenu će se prva kugla ohladiti za 1 ◦C i u kojem vremenu druga kugla, ako je temperatura posude 0 ◦C?

UPUTE ZA RJEŠAVANJA:
Odbojnost srebra i čađe su skoro neodvisne od valne dužine. Zato možemo računati da vrijedi Štefanov zakon s smanjenim koeficijentom j∗ = (1 − r)σ T4.

OPOMENA: paziti moramo kakva je korist od posrebrenja kugle ako želimo spriječiti izmjenu svjetlosne energije sa okolinom. Zato su površine Dewarjevih posuda (termosica) posrebrene. Odbojnost r je 1-A. gdje je A absorptivnost.

m = ro * V

Energija koju kugla mora izbaciti da bi se ohladila za 1K
E [J] = m * cp * 1

... i to cini samo zracenjem
sigma = 5,67 *10^-8 J / sek m^2 K^4
j = Povrsina * (1-r) * sigma * T^4
paziti da su kelvini; ja sam uzeo 273,15 + 99,5

vrijeme = E / j

napisi svoje odgovore

nisva
08.06.2010., 20:15
Može li netko pomoći? Zadatak za 1. gimnazije:
Satelit kruži oko Zemlje na udaljenosti 3 puta većoj od njena radijusa (r Zemlje = 6400 km). Kolika je njegova brzina?
To je sve što imam zadano, prof. kaže da se treba riješiti preko gravitacijske i centripetalne sile. Nikako ne kužim te kombinirane zadatke, kako to dovesti u odnos i izvesti nekakvu formulu?
Molim vas za pomoć, sutra popodne mi je ispitivanje a bit će takav sličan zadatak.

Rinnma
08.06.2010., 20:48
Ajme prokleti forum cijeli post ti složim kad ono 503 i ode sve u p.m.
Ajd opet ću za 5min

crosom
08.06.2010., 20:59
Hvala za ovaj prvi! Trebao sam se sjetiti da izjednačim putove.
Zbunjuje me ovo "prema tlu", čini mi se da se onda to gleda trodimenzionalno...
Pojma nemam :zubo:

u zadatku ti to ne znaci da se avion krece prema tlu, vec da je ta brzina, brzina koju avion ima prema, recimo, covjeku na tlu :D

nisva.

u tom slucaju gravitacijska sila ima ulogu centripetalne. izjednacih ih. pokratis sta se moze i dobijes za v=sqrt(konstanta(gama) x m(zemlje)/25600km) i po mojoj racunici 1,25km/s
ispravite ako grijesim

Rinnma
08.06.2010., 21:19
Dakle, ako satelit kruži oko zemlje konstantnom brzinom to znači da su sile u ravnoteži tj. centripetalna i gravitacijska su jednake.
Centripetalna sila:

http://upload.wikimedia.org/math/6/e/b/6ebe58061963275ae0a62d01b654d27e.png

Centripetalna se javlja pri kružnom gibanju i ona je sila koja tjera tijelo da ostane na kružnoj putanji. Ovdje ulogu centripetalne ima gravitacijska sila. Kad bi gravitacijska sila bila veća nego što treba, satelit bi počeo padati, kad bi bila manja otišao bi u višu orbitu ili bi izletio van iz orbite. Ali, kako je zadano da satelit kruži konstantnom brzinom to ti odma govori da je već zauzeo položaj gdje gravitacijska točno onolika kolika treba bit. To znači da moraš izračunat i jednu i drugu, izjednačit ih, te izračunat brzinu (brzina će biti jedina nepoznanica u toj jednadžbi, vidjet ćeš u nastavku)
Znači u centripetalnu uvrštavaš m - masa satelita, v - nepoznanica, r - udaljenost do centra kružnog gibanja, u ovom slučaju centra zemlje. Pretpostavljam da je onih zadanig 3*r_z udaljenost do zemljine površine, znači moraš još dodat zemljin radijus da dođeš do centra pa će biti r=4*r_z.

Dalje, gravitacijska.
Newtonova univerzalna gravitacija definirana je izrazom:

http://upload.wikimedia.org/math/b/6/5/b65000f8f887a68545ce63eb1cada232.png

To je sila koja se javlja između bilo koja dva tijela - masa m_1 i m_2, i međusobne udaljenosti r. G je gravitacijska konstanta i iznosi 6.674*10^11 N m^2 kg^(−2). Nek je m_1 masa zemlje, m_2 masa satelita, a r=4*r_z udaljenost njihovih centara mase. Odma primjeti da se pri izjednačavanju gravitacije i centripetalne masa satelita pokrati, pa ti je jedina nepoznanica v (masu zemlje znaš, gravitacijsku konstantu znaš, r=4*r_z znaš). Zato ti i nije zadana masa satelita u zadatku - jer ti ne treba.
Naravno, tebi u zadatku ne piše koliko je masa zemlje, ni koliko je gravitacijska konstanta, ali to su nekakve konstantne vrijednosti i možda smiješ pogledati u neku tablicu ili nešto. Ili znat napamet.

Ali, po meni je suludo takvo šta pamtit, pa se zato možeš poslužiti trikom. Valjda i ptice na grani znaju da je za tijela na tlu gravitacijska sila uvjek jednaka F=m*g. Gdje je m masa tijela, a g-gravitacijsko ubrzanje približno jednako 9.81m/s^2, dovoljno točno za ove potrebe.
Znači, možeš jednostavno izračunati gravitaciju za bilo koje tijelo na površini zemlje tj. kad je međusobna udaljenost centra tijela i zemlje = 1*r_z. A tebi treba za 4*r_z. Nema problema, pogledaj sad malo ove dvije jednadžbe za gravitaciju.

F(iz prve) = G*m_1*m_2/r^2.
F(na površini) = m*g. Ovdje je m = masa satelita = m_2.
Možeš onda izvući da je G*m_1/r_z^2 = g zar ne? Onda je i G*m_1 = g/r_z^2.
Sad ako uvrstiš ovaj g/r_z, skupa sa udaljenošću koja te zanima dobiješ da je:
F=(g/r_z^2) * (m_2) / (4*r_z)^2

Ako malo središ dobiješ da je F=g*m_2/16.

Kao što vidiš, sve što moraš znati napamet za uspješno riješiti ovakav zadatak je:
- izraz za gravitaciju
- izraz za centripetalnu silu
- g=9.81m/s^2 (ili zemljinu masu i gravitacijsku konstantu)

Euronymous
08.06.2010., 21:31
Može li netko pomoći? Zadatak za 1. gimnazije:
Satelit kruži oko Zemlje na udaljenosti 3 puta većoj od njena radijusa (r Zemlje = 6400 km). Kolika je njegova brzina?
To je sve što imam zadano, prof. kaže da se treba riješiti preko gravitacijske i centripetalne sile. Nikako ne kužim te kombinirane zadatke, kako to dovesti u odnos i izvesti nekakvu formulu?
Molim vas za pomoć, sutra popodne mi je ispitivanje a bit će takav sličan zadatak.

pa ako je tijelo na ukupnoj visini 25600km (ako sam dobro shvatio, ta udaljenost od 3*r je od zemlje, ne od centra zemlje, dakle još dodamo r pa je to 3r+r=25600), onda mora preći put od 25600*2*pi (putanja je kružnica) u 24 sata, isto kao i neka čestica ispod satelita na površini zemlje jer pretpostavljam da se zajedno okreću

dakle v = 160768km/24h = 6698,7km/h

Rinnma
08.06.2010., 21:36
pa ako je tijelo na ukupnoj visini 25600km (ako sam dobro shvatio, ta udaljenost od 3*r je od zemlje, ne od centra zemlje, dakle još dodamo r pa je to 3r+r=25600), onda mora preć put od 25600*2*pi (putanja je kružnica) u 24 sata, isto kao i neka čestica ispod satelita na površini zemlje jer pretpostavljam da se zajedno okreću

dakle v = 160768km/24h = 6698,7km/h

Krivo pretpostavljaš, to vrijedi samo za geostacionarnu orbitu, što ova nije. On se ovdje giba brzinom pri kojoj je centripetalna jednaka gravitacijskoj.

Euronymous
08.06.2010., 21:53
nisam znao da je tako zadano, sorkaaččč

a1exa
08.06.2010., 23:02
Ispast cu idiot al ajde :D ...molim vas ak mi netko može pomoc sa par pitanja ili uputit gdje da gledam. Imam hrpu pitanja iz fizike i vecina nije problem pa ak mogu navest 2,3 pitanja? malo sam u strci s vremenom pa pliz :mig:
ako sam fulala topic isprike i ignor :D...dakle...
1.Koji fizikalni proces je odgovoran za boje naftih mrlja i sedefa u školjkama?
2)Zašto je nebo plavo? Kako se zove taj efekt?-
3)Koja fizikalna veličina ključna za rad žarečeg izvora svjetlosti (sijalice) ?

Delina
08.06.2010., 23:59
2 pitanjca iz harmonijskog oscilatora:
1)Elongacija harm. osc. je opisana izrazom 3cm sin(30t). Ako je masa 500g odredi energiju (valjda kinetičku) i period.
2)Elongacija harm. osc. opisana je izrazim 80cm sin (20t). Ako je energija 20J odredi brzinu u položaju ravnoteže.
I još jedno iz kosine:
Tijelo mase 300kg giba se niz kosinu nagiba 45 stupnjeva akceleracijom 5 m/s2. Koliki je koef. trenja?
Puno hvala unaprijed! :mig:

Zooka
09.06.2010., 11:08
Zadaci

1.Kupajući se u mrtvom moru 1/3 volumena čovjeka viri iznad visine mora.Prosjek gustoće čovječjeg tijela je 0.98 g/cm^3(kubni).Kolika je gustoća morske vode?
2.Čelična tračnica ima duljinu 30 m na temperaturi od 0 celzijevih stupnjeva. a)Kolika je duljina tračnice na 40 celzijevih stupnjeva?
b)Kolika je duljina tračnice na 0 stupnjeva F?(alfa čelika je = 1.1 X 10 na -5 K na -1)

Teorija

1.Željezno tijelo ima gustoću 7.8 g/cm^3(kubni) a aluminijsko tijelo ima 2.7 g/cm^3 i uronjeni su u vodu gustoće 1g/cm^3.Masa želj. tijela je 1 g, a volumen alumunijskog tijela 1 cm^3.
a)Sila uzgona je jednaka nuli jer tijela tonu
b)Veća sila uzgona djeluje na tijelo izrađeno od čelika
c)Veća sila uzgona djeluje na tijelo izrađeno od aluminija
d)Sila uzgona djeluje jednako na oba tijela

2.Na istom uređaju zagrijavamo tijela A i B. Imaju jednaku masu i asporbiraju jednaku količinu topline.A ima povećanje od 3 celzijeva stupnja, a B ima povećanje od 4 celzijeva stupnjeva.Koje tijelo ima veći specifični toplinski kapacitet?

3.Masa plina poveća se na 3 m, temperatura snizi T/3, a volumen smanji na V/3.Tlak će biti a)p/3 b)p c)3p d)9p e)27p

fighterZu
09.06.2010., 11:16
Umjetni satelit kruži oko Zemlje na visini h=500 km.
Koliko je ophodno vrijeme satelita i kojom se brzinom satelit giba. Masa Zemlje iznosi 5,97x1024 kg (trebalo bi izracunat zadatak tako što trba izjednačiti Fg sa Fcp)

crosom
09.06.2010., 13:44
Zadaci

1.Kupajući se u mrtvom moru 1/3 volumena čovjeka viri iznad visine mora.Prosjek gustoće čovječjeg tijela je 0.98 g/cm^3(kubni).Kolika je gustoća morske vode?



lijeva strana se odnosi na covjeka a desna na tekucinu u kojoj je covjek:D

mg= ρVg. skratis g i ostene

Vρ=ρ2/3V dvije trecine V je volumen uronjenog

dalje dobijes

ρ(mora)= 3ρ(covjeka)/2 i rezultat 1,47g/cm^3

Rinnma
09.06.2010., 18:39
Umjetni satelit kruži oko Zemlje na visini h=500 km.
Koliko je ophodno vrijeme satelita i kojom se brzinom satelit giba. Masa Zemlje iznosi 5,97x1024 kg (trebalo bi izracunat zadatak tako što trba izjednačiti Fg sa Fcp)

Evo, tu ti je slično objašnjeno http://forum.hr/showpost.php?p=27119477&postcount=1789

Lightning
09.06.2010., 21:12
F(iz prve) = G*m_1*m_2/r^2.
F(na površini) = m*g. Ovdje je m = masa satelita = m_2.
Možeš onda izvući da je G*m_1/r_z^2 = g zar ne? Onda je i G*m_1 = g/r_z^2.
Sad ako uvrstiš ovaj g/r_z, skupa sa udaljenošću koja te zanima dobiješ da je:
F=(g/r_z^2) * (m_2) / (4*r_z)^2


ovaj drugi boldani mi je kritičan. Iz prvog boldanog se moze izvuci da je G*m_1= g * r_z ^ 2
da nisi pogrijesio, pa stavio znak dijeljenja umjesto mnozenja?

taedium_vitae
09.06.2010., 21:12
Dakle, ako satelit kruži oko zemlje konstantnom brzinom to znači da su sile u ravnoteži tj. centripetalna i gravitacijska su jednake.


Centripetalna se javlja pri kružnom gibanju i ona je sila koja tjera tijelo da ostane na kružnoj putanji. Ovdje ulogu centripetalne ima gravitacijska sila. Kad bi gravitacijska sila bila veća nego što treba, satelit bi počeo padati, kad bi bila manja otišao bi u višu orbitu ili bi izletio van iz orbite.

Ne znam jel se radi o pogresci kod pisanja ili nesto drugo ali ova prva tvrdnja je netocna.
Tocno je da se tijelo kod kruznog gibanja giba konstantnom brzinom, konstantnom brzinom samo po iznosu ali ne i po smjeru. Znaci, da bi se uopce tijelo gibalo kružno konstantnom brzinom (samo po iznosu ali ne po smjeru) treba djelovati neka sila da cijelo vrijeme mijenja smjer brzine tog tijela. to radi centripetalna sila. Da je tocno ono sto si ti napisao onda se tijelo sigurno nebi gibalo kruzno nego jednoliko po pravcu kako kako nalaze prvi Newtonov zakon. Drugo, ja mislim da tijelo koje se giba kruzno oko zemlje zapravo cijelo vrijeme pada samo nikada ne pogodi zemlju.
Kruzno gibanja dosta ljudi tesko razumiju i pojmove centrifugalna sila i centripetalna sila.
Najveca kriva koncepcija je kada neki kazu da je centrifugalna sila protusila centripetalnoj i da se one poniste itd. U tome se vidi da ti ne razumiju treci Newtonov zakon itd.

I

Rinnma
09.06.2010., 21:14
Mislio sam samo po iznosu. Iduća rečenica objašnjava pojam centripetalne sile.

Rinnma
09.06.2010., 21:16
ovaj drugi boldani mi je kritičan. Iz prvog boldanog se moze izvuci da je G*m_1= g * r_z ^ 2
da nisi pogrijesio, pa stavio znak dijeljenja umjesto mnozenja?

U pravu si, hvala na ispravci. Sad ću pogledat da nije još što dalje krivo :bonk:

Rinnma
09.06.2010., 21:20
F(iz prve) = G*m_1*m_2/r^2.
F(na površini) = m*g. Ovdje je m = masa satelita = m_2.
Možeš onda izvući da je G*m_1/r_z^2 = g zar ne? Onda je i G*m_1 = g/r_z^2.
Sad ako uvrstiš ovaj g/r_z, skupa sa udaljenošću koja te zanima dobiješ da je:
F=(g/r_z^2) * (m_2) / (4*r_z)^2

Ako malo središ dobiješ da je F=g*m_2/16.


Ispravak (boldano):
F(iz prve) = G*m_1*m_2/r^2.
F(na površini) = m*g. Ovdje je m = masa satelita = m_2.
Možeš onda izvući da je G*m_1/r_z^2 = g zar ne? Onda je i G*m_1 = g*r_z^2.
Sad ako uvrstiš ovaj g*r_z^2, skupa sa udaljenošću koja te zanima dobiješ da je:
F= g*r_z^2*m_2/(4*r_z)^2

Ako malo središ dobiješ da je F=g*m_2/9.

taedium_vitae
09.06.2010., 21:26
Mislio sam samo po iznosu. Iduća rečenica objašnjava pojam centripetalne sile.

to je samo sam mislio da je krivo sto si napisao da se sile izjednace.
nikakve sile se ne izjednace.

Rinnma
09.06.2010., 21:38
Fascinantno mi je to kružno gibanje. Običavao sam to konceptualno krivo promatrati, a evo pisajući onaj post mi je sjelo. Centripetalna nije sila koja se javlja po defaultu, zbog kružnog gibanja već je obrnuto. Uslijed djelovanja neke centralne sile - uzrok nebitan, tijelo će se kružno gibati oko centra te sile ako je ta sila jednaka mv^2/r. Ovdje nije gravitacijska jednaka centripetalnoj. Ona je centripetalna.
Nagradno pitanje: Da li astronaut u satelitu koji jednoliko kruži oko zemlje osjeća ikakvu silu, ako da, koju?

taedium_vitae
09.06.2010., 22:01
Fascinantno mi je to kružno gibanje. Običavao sam to konceptualno krivo promatrati, a evo pisajući onaj post mi je sjelo. Centripetalna nije sila koja se javlja po defaultu, zbog kružnog gibanja već je obrnuto. Uslijed djelovanja neke centralne sile - uzrok nebitan, tijelo će se kružno gibati oko centra te sile ako je ta sila jednaka mv^2/r. Ovdje nije gravitacijska jednaka centripetalnoj. Ona je centripetalna.
Nagradno pitanje: Da li astronaut u satelitu koji jednoliko kruži oko zemlje osjeća ikakvu silu, ako da, koju?

upravo tako. ulogu centripetalne sile mogu igrati razne sile. tako ako vrtis lopticu na niti ulogu centripetalne sile igra sila napetosti niti. kad auto ide u zavoj sila trenja izmedju kotaca i podloge igra ulogu centripetalne sile itd.
jer ako kod vrtnje loptice na niti presjeces nit tada ce loptica odletiti u smjeru okomitom na smjer centripetalne sile. mislim da se astronaut osjeca kao da je u bestezinskom stanju.

Rinnma
09.06.2010., 22:21
Tako je, jer je i on uhvaćen gravitacijom. Da nije, onda bi ulogu centripetalne preuzeo pritisak na vanjsku stranicu satelita, kao što je slučaj u vrtuljku.

Delina
10.06.2010., 18:09
Vidim prešli ste na drugu stranicu znači da ste zaboravili na moj zadatak sa prethodne =( harmonijski oscilator... ako itko može pomoći... pliz?:(

Lightning
10.06.2010., 20:09
Eksplozija je zapravo potisak zraka, dakle lokalni poremećaj u mediju koji se širi određenom brzinom. Taj poremećaj ima određenu brzinu širenja, koja ovisi o vrsti medija, snazi početnog udara i vjerojatno još par početnih uvjeta. Tijelo se ubrzava dok god na njega djeluješ silom, a te eksplozije bi tijelu davale impuls.E ali kad brzina tijela premaši brzinu širenja udarnog vala eksplozije, taj udarni val više ne može doseći tijelu da mu prenese nekakvu energiju, već zaostaje za njim, pa stoga tijelo putuje konstantnom brzinom. Evo ovako malo napamet bez istraživanja :)

p.s. Ne čini ti se da je 950 km/s malo povelika brzina :zubo:
recimo brzina potrebna za odvajanje od zemljinog gravitacijskog polja je 11 km/s, a za odvajanje od Sunčevog je 42 km/s :P

Ne slažem se. Nisi uzeo u obzir da će metak usporavati...? Takođe se moraju uzeti u razmatranje i intervali između explozija.

taedium_vitae
10.06.2010., 20:17
2 pitanjca iz harmonijskog oscilatora:
1)Elongacija harm. osc. je opisana izrazom 3cm sin(30t). Ako je masa 500g odredi energiju (valjda kinetičku) i period.
2)Elongacija harm. osc. opisana je izrazim 80cm sin (20t). Ako je energija 20J odredi brzinu u položaju ravnoteže.
I još jedno iz kosine:
Tijelo mase 300kg giba se niz kosinu nagiba 45 stupnjeva akceleracijom 5 m/s2. Koliki je koef. trenja?
Puno hvala unaprijed! :mig:

1) Posto ne pise o kojem se tocno radi harmonickom ocilatoru (njihalo ili masa s oprugom) ja cu pretpostaviti da se radi o opruzi. Opcenito imas izraz za elonganciju kod harminickog oscilaora koji glasu x(t)=A*sin(2*Pi*f*t) gdje je f frekvencija oscilatora, A je maksimalna elongacija ili max amplituda. Zna se da je kod opruge f=(1/2*Pi)*korijen(k/m) (1) gdje je k konstanta opruge i masa tijela na opruzi. Imas izraz x(t)=3cm*sin(30*t) i iz izraza 2*Pi*f=omega dobije f jer znas cemu je jednak omega. Kada dobijes frekvenciju f znas da je period T jednak 1/f lako dobijes i period. Ukupna energija oscilatora(opruga) jednak je E=0.5*k*A^2. A imas i on je 3 cm a k dobijes iz izraza (1).
2) Ovaj zadatak ti je na shemu kao i prvi. Iz izraza x(t)=80*sin(20t) znas cemu je jednak A. Iz izraza za energiju E=0.5*k*A^2 posto znas da je E= 20 J dobijes k i sad jos ti fali da iz izraza (1) dobijes masu m i ubacis da je 20 J=0.5*m*v^2 i iz toga dobijes brzinu u ravno. položaju. ovdje mora vrijediti zakon ocuvanja energije. Znaci, u ravnoteznom polozaju tijelo ima max. kineticku en. a elesticno pot. nula a dok je opruga s tijelom rastegnuta max od položaja ravnoteze tada je kin. energija nula a elasticno pot. en max.
3) Znaci, imas kosinu i tijelo koje klizi niz nju. To tijelo ubrzava akceleracijom a=5 m/s^2 sto znaci da mora postojati neka ukupna sila na to tijelo. Znas da na tijelo dijeluju gravitacijska sila(komponenta jer je na kosini) i sila trenja. Napises drugi newton zakon gibanja za taj slucaj i on glasi m*a=m*g*sin(A)-ni*m*g*cos(A) gdje je A nagib kosine 45 stupnjeva. I sad jednostavno izracunas ni jer imas sve zadano.

p.s. nadam se da je tako :)

felix_arba
12.06.2010., 14:30
može mi neko objasnit pojam Lorenzove sile? Čini mi se neka 3 slučajeva ima... :confused:

Lightning
12.06.2010., 15:09
Zna li ko šta se radi iz fizike u prvom razredu srednje škole, i da me odmah uputi na neke dobre zadatke?

taedium_vitae
12.06.2010., 15:15
Zna li ko šta se radi iz fizike u prvom razredu srednje škole, i da me odmah uputi na neke dobre zadatke?

http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/fizika.pdf

ne preporucam da rjesavas zadatke nego da radis na tome da konceptalno razumis fiziku jer kad to napravis onda ce ti zadaci za srednju školu ici bez ikakvog problema.

Lightning
12.06.2010., 22:33
http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/fizika.pdf

ne preporucam da rjesavas zadatke nego da radis na tome da konceptalno razumis fiziku jer kad to napravis onda ce ti zadaci za srednju školu ici bez ikakvog problema.

naravno da necu, ali zelim da se pocnem spremat od samog pocetka godine..
pa sad polahko skupljam :mig:

dalioss
13.06.2010., 07:07
ja imam neke zadatke za 1. srednje i jako bih vam bio zahvalan kad biste mi pomogli u rješavanju!Hvala.

1.kutija mase 1kg miruje na horizontalnome stolu.osoba počne gurati kutiju stalnom horizontalnom silom od 10N.nakon što je kutija prešla put od 1.5 m ,postigla je brzinu od 2m/s.koliko je energije osoba utrošila na savladavanje trenja između kutije i stola?

2.nakon što hokejaš A,mase 70kg,pri brzini od 10m/s naleti na mirnog hokejaša B,mase 80kg,oni nastavljaju klizati zajedno sve do udara u ogradu igrališta.na ogradi se zaustave nakon o.5 sec. od trenutka doticanja ograde.trenje je zanemarivo.
a)kolikom je srednjom silom djelovala ograda na hokejaše?
b)kolikom su srednjom silom hokejaši djelovali na ogradu?

3.u ćelićnoj se boci nalazi određena masa plina pri nekoj temp. T.Masa plina se udvostruči uz istovremeno udvostručenje temp.,izražene u kelvinima.Kloiko se puta pritom poveća tlak plina u boci?

još jednom,Hvala svima unaprijed za pomoć!!!

taedium_vitae
13.06.2010., 15:36
ja imam neke zadatke za 1. srednje i jako bih vam bio zahvalan kad biste mi pomogli u rješavanju!Hvala.

1.kutija mase 1kg miruje na horizontalnome stolu.osoba počne gurati kutiju stalnom horizontalnom silom od 10N.nakon što je kutija prešla put od 1.5 m ,postigla je brzinu od 2m/s.koliko je energije osoba utrošila na savladavanje trenja između kutije i stola?

2.nakon što hokejaš A,mase 70kg,pri brzini od 10m/s naleti na mirnog hokejaša B,mase 80kg,oni nastavljaju klizati zajedno sve do udara u ogradu igrališta.na ogradi se zaustave nakon o.5 sec. od trenutka doticanja ograde.trenje je zanemarivo.
a)kolikom je srednjom silom djelovala ograda na hokejaše?
b)kolikom su srednjom silom hokejaši djelovali na ogradu?

3.u ćelićnoj se boci nalazi određena masa plina pri nekoj temp. T.Masa plina se udvostruči uz istovremeno udvostručenje temp.,izražene u kelvinima.Kloiko se puta pritom poveća tlak plina u boci?

još jednom,Hvala svima unaprijed za pomoć!!!

1. Pošto je tijelo krenulo iz stanja mirovanja i postiglo neku brzinu znaci da je tijelo ubrzavalo tj. da je na njega djelovala neka ukupna sila. Ovdje vidimo da je na tijelo djelovala sila od 10 N kojom smo vukli tijelo i sila trenja u suprotnom smjeru koja nas i zanima da izracunamo koliki smo rad obavili na savladavanje trenja. Prvo iz formule v^2=2*a*s dobijes kolika je ukupna akceleracija tijela. Ja sam dobio da je a=1.33 m/s^2. Sada napises drugi Newton zakon za dano tijelo a on iznosi m*a=F_v – F_tr gdje je F_v sila kojom vucemo tijelo F_v =10 N a smo dobili i sad trazis kolika je sila trenja F_tr, F_tr=8,67 N. I sada izracunas rad koji si napravio za savladavanje trenja i on iznosi W=F_tr*s gdje je s=1.5 m i dobijes da je W=13.005 J.
2. Znaci prvo imas neelasticni sudar dvaju hokejasa i napises zakon ocuvanja kolicine gibanja za slucaj hokejasa  m_a*v_a+m_b*v_b=(m_a+m_b)*V, v_b=0 m/s a v_a=10 m/s, kada to sredis itd dobijes da je V=4.66 m/s. Sad znas da se oba hokejasa gibaju brzinom od 4.66 m/s i lupe u ogradu i za 0.5 s se zaustave. Iz izraza delta p=F*delta t gdje je p kolicina gibanja a t vrijema a delta oznaka za promjenu dobijes kolika je sila. delta p je jednak (m_a+m_b)*V, t imas i dobijes F koja iznosi F=1400 N. a) i b) su jednake sile po iznosu jer se to radi o trecom Newtonovom zakonu.
3. Imas izraz za jednadzbu idealnog plina p*V=N*k_B*T gdje k_b konst. imas dva slucajeva, prvi kad imas neki tlak p_1=1/V*N_1*k_B*T_1 i sad duplo povecas N i T i gledas kakav je sad tlak. Ubacis u p_2=1/V*N_2*k_B*T_2 gdje V isti za oba slucajeba a N_2=2*N_1, T_2=2*T_1 i iz toga slijedi da je p_2=4*p_1

Pharadox
13.06.2010., 18:18
Molio bi pomoc u vezi dva zadatka ako itko zna.

Evo skeniranih zadataka :

http://i49.tinypic.com/yffv6.jpg


Nesto sam ja pokusavao ali bas mi i nejde.

Ovaj prvi bi znao rijesit ali me buni ovo na polovicu plasta a-d-c


Hvala

dalioss
13.06.2010., 20:10
taedium_vitae - hvala ti na odgovoru,puno si mi pomogao.
Samo me zanima u 3. zadatku kad si napisao formulu p_1=1/V*N_1*k_B*T_1,
da li u drugom dijelu formule(poslije =) u brojniku 1,a sve ostalo u nazivniku(a pod sve ostalo mislim na V*N_1*k_B*T_1)?što je to k_B?i što si uvrstio umjesto mase(m)?zadnja formule koju si naveo kao rješenje zadatka glasi p_2=4*p_1,pitanje je bilo -koliko se puta pritom poveća tlak plina u boci-,da li je rješenje 4 puta? Hvala unaprijed....

ps:2.zadatak pod a) kako ću izračunati srednju silu?

taedium_vitae
13.06.2010., 20:17
taedium_vitae - hvala ti na odgovoru,puno si mi pomogao.
Samo me zanima u 3. zadatku kad si napisao formulu p_1=1/V*N_1*k_B*T_1,
da li u drugom dijelu formule(poslije =) u brojniku 1,a sve ostalo u nazivniku(a pod sve ostalo mislim na V*N_1*k_B*T_1)?što je to k_B?i što si uvrstio umjesto mase(m)?zadnja formule koju si naveo kao rješenje zadatka glasi p_2=4*p_1,pitanje je bilo -koliko se puta pritom poveća tlak plina u boci-,da li je rješenje 4 puta? Hvala unaprijed....


da, tlak se poveca za 4 puta u drugom slucaju.
imas dva izraza za idealni plin p*V=n*R*T i p*V=N*k_B*T, k_B se zove Boltzmanova konstanta i R plinska konstanta.
n mozes napisati n=m/M gdje je M molarana masa i ona je karakteristicna za dani plin. znaci ako je masa dvaput veca onda ce i mnozina n i broj cestica N biti duplo veci. mogao sam to i preko druge formule, nebitno je.

u drugom zadatku ova sila koju sam izracunao od 1400 N je ta sila

dalioss
13.06.2010., 20:24
Odlično sad sam sve skužio.Mnogo ti hvala i samo tako nastavi!!!!!:top:

Pharadox
14.06.2010., 19:20
http://i49.tinypic.com/yffv6.jpg




Prvi sam rijesio valjda je tocno,a sad u vezi drugog.

Kako da iz ovih podataka dobijem silu trenja?

Trebala bi ispati 1kN ( vidio sam rijesenje zadatka al mi treba postupak ).

Sa tom silom dobijem da je sila ukljucenja 6.67 kN , D = 260 mm , D1 = 140 mm , A = 0.03768 m2 ( jel to dobra formula ako netko zna ; A = ( D*2 - D1*2 ) * pi / 4 ) i tlak na tarnim povrsinama ispadne 177.01 kPa.

Sad bi nekako trebao dobit tu silu trenja racunski i formulu za silu iskljucivanja ako netko zna.

method_man
16.06.2010., 06:34
Prvi sam rijesio valjda je tocno,a sad u vezi drugog.

Kako da iz ovih podataka dobijem silu trenja?

Trebala bi ispati 1kN ( vidio sam rijesenje zadatka al mi treba postupak ).

Sa tom silom dobijem da je sila ukljucenja 6.67 kN , D = 260 mm , D1 = 140 mm , A = 0.03768 m2 ( jel to dobra formula ako netko zna ; A = ( D*2 - D1*2 ) * pi / 4 ) i tlak na tarnim povrsinama ispadne 177.01 kPa.

Sad bi nekako trebao dobit tu silu trenja racunski i formulu za silu iskljucivanja ako netko zna.
Moment koji stvara sila trenja trebao bi biti jednak momentu elektromotora.
Moment elektromotora (T) izvučeš iz jednadžbe P=T*ω. Moment elektromotrora jednak je umnošku sile trenja i polovice srednjeg promjera.

Pharadox
16.06.2010., 22:00
Imao sam negdje gresku u racunu ali nasao sam prave formule i sada bi to trebalo biti to.

Hvala

Trilli@n
17.06.2010., 13:17
Da li bi mi netko mogao rijesiti ova 2 zadatka? Susjeda mi je dosla i zamolila me da joj to rijesim za sina, a meni je bilo neugodno reci da se fizike uopce ne sjecam iz skole tako da molim pomoc. Mislim da ne bi trebali biti preteski.

Unaprijed puno zahvaljujem!

1. Vrijeme poluraspada plutonija je 24000 godina. Koliki će dio
plutonija ostati nakon73200 godina a koliki nakon 150000
godina.


2. Kolika je aktivnost 1mg radija. Poluživot radija je 1620 godina
a atomska masa 226g/mol.

Trilli@n
17.06.2010., 13:37
Prvi sam rijesila pa molim samo drugi.

Hvala

majmuncica
17.06.2010., 18:06
pozdrav, mucim se s jednim zadatkom iz Newtonovih kolobara. naime u zadatku se trazi valna duljina transmitirane svjetlosti (zadana udaljenost izmedju pragova svjetlog prstena, polumjer zakrivljenosti lece), a mi smo radili slicne zadatke s reflektiranom svjetloscu. kako da povezem jedno i drugo?

skip-e
17.06.2010., 23:23
2. Kolika je aktivnost 1mg radija. Poluživot radija je 1620 godina
a atomska masa 226g/mol.

1/1000 Ci :D
= 3,7 * 10^7 Bq

za ovaj poluzivot sam dobio 3,61 * 10^7 Bq

pisnjac
19.06.2010., 20:04
Imam problem sa ovim zadatkom, molim za pomoć:

Na izvor struje priključen je vanjski otpor koji se sastoji od dva paralelno spojena otpora R1=3 i R2=4 oma, pri tome voltmetar prikazuje vrijednosti 5V.
Ako drugi otpor isključimo voltmetar pokazuje 7V.
Koliki je elektromotorni napon izvora i njegov unutrašnji otpor?

Unaprijed hvala! :ne zna:

taedium_vitae
20.06.2010., 02:11
Imam problem sa ovim zadatkom, molim za pomoć:

Na izvor struje priključen je vanjski otpor koji se sastoji od dva paralelno spojena otpora R1=3 i R2=4 oma, pri tome voltmetar prikazuje vrijednosti 5V.
Ako drugi otpor isključimo voltmetar pokazuje 7V.
Koliki je elektromotorni napon izvora i njegov unutrašnji otpor?

Unaprijed hvala! :ne zna:

Nisam rjesavo ali ti mogu dati uputu... Pretpostavio sam da ova vrijednost pada napona od 5 V odgovara na oba otpornika. Znaci, imas pad napona na ova dva otpornika koji su spojeni u paralelu i on iznosi 5 V. Posto su otpornici spojeni u paralelu i zadane su vrijednosti lako se izracuna ukupni otpor R_uk. Ako znas da je pad napona 5 V da znas da je pad napona jednak umnosku struje i otpora.
5 V=I_1*R_2uk , iz toga lako dobijes kolika je struja u tom strujnom krugu. Sada da bi dobio koliki je napon izvora i unutarnji otpor moras postaviti dvije jednadzbe s dvije nepoznanice i izracunati. Prva jednadzba ti glasi E-5V=I_1*R_un a druga E-7V=I_2*R_un. E je napon izvora a R_un unutarnji otpor izvora. I_2 ces dobiti iz jednazbe 7 V=I_2*3 oma. Odnosno kada razmotris drugi slucaj kada imas u strujnom krugu samo otpor od 3 oma.

Lightning
22.06.2010., 00:45
Nadovezao bih se na ono sto je taedium rekao.
Zadatak nije tezak, samo trebas znati par osnova.
Elektromotorna sila izvora je ista, dakle, E_1 = E_2
E = I * (R +r)

I slucaj
R = R1*R2 / R1+R2
U = 5V

izracunas struju koja tece krugom, I_1
dobijas prvu jednacinu
E_1 = 5V + I_1*r

II slucaj
R = 3 Ohm
U = 7 V

Opet, izracunas struju koja teče krugom, I_2
Postaviš drugu jednačinu
E_2 = 7V + I_2*r

E_1 = E_2

5V + I_1*r = 7V + I_2*r

I_1 i I_2 imaš, samo treba izračunati r .

Kada to uradis, uvrstit u bilo koju formulu, E_1 ili E_2, i izračunaš el. motornu silu.

Uradit ću zadatak, pa kada ti uradiš, napiši rješenje, da provjerimo. :mig:

edit : ovo sto ti je ostalo je samo matematika. ako ti opet sta nije jasno, slobodno reci...

konho
22.06.2010., 20:31
sto znaci "paradoks" u fizici? xd
recimo, vremenski paradoks?

Arnold Strong
22.06.2010., 20:46
paradoks znači da si nešt fulo... paradoksi ne postoje.
a pod vremenski pretpostavljam da misliš na ono što se popularno zove paradoks blizanaca... odnosno paradoks kaže: ako je gibanje relativno, onda se osobi iz sustava koji se giba giba osoba iz mirnog sustava... kako to da kad se ovaj prestane gibat u odnosu na drugog nije mlađi i u isto vrijeme stariji od njega... po ovom gore bi trebo bit stariji ak se gleda iz sustava onog 2., a mlađi ak se gleda iz njegovog... al paradoksa nema zato što sustavi ( u ovom slučaju Zemlja i svemirski brod) nisu ravnopravni, odnosno... svemirski brod je neinercijski(a dijelom je i inercijski doduše), a Zemlja (gotovo) inercijski...

HermioneGranger
30.06.2010., 18:39
Trebam pomoć oko harmonijskog titranja. Kao prvo, ne kužim jednadžbu x = A sin(ω*t + φ) niti kako to primijeniti na zadatke. :confused:
Npr. Harmonijsko titranje tijela opisano je jednadžbom x(t) = A sin(ω*t); 1,745 s^-1. Koliko je vremena potrebno da se tijelo od ravnotežnog položaja udalji za polovinu vrijednosti maksimalne elongacije?

Počela sam tako da sam lijevo umjesto x(t) uvrstila 0,5A i onda su se A-ovi lijevo i desno pokratili pa sam dobila 0,5 = sin(1,745t). Ne znam kako sada dalje niti da li je ovo do sada što sam napravila dobro.

I ovakvi mi nisu baš jasni: Materijalna točka istovremeno izvodi dva međusobno okomita harmonijska gibanja opisana jednadžbama: x(t) = cos πt, y(t) = 2cos (πt/2). Odredite jednadžbu i nacrtajte sliku putanje materijalne točke (ovisnost y-x).

Rinnma
30.06.2010., 23:01
Počela sam tako da sam lijevo umjesto x(t) uvrstila 0,5A i onda su se A-ovi lijevo i desno pokratili pa sam dobila 0,5 = sin(1,745t). Ne znam kako sada dalje niti da li je ovo do sada što sam napravila dobro.

To je to. Zadnji korak je primjeniti inverznu funkciju na obje strane. tj. arcsin (u kalkulatoru obično piše sin^-1)
arcsin(0.5) = arcsin(sin(1.745t))
arcsin(0.5) = 1.745t
t = arcsin(0.5)/1.745

-

Kažeš da ne kužiš jednadžbu gibanja pa nije ni čudno da te zbunjuju ovakvi zadaci. Probam objasnit.
Pa krenimo od najjednostavnijeg:
x=2*t;
y=0;
Što ovo znači?
Zamisli nekakav film sa bezbroj sličica. Svaka sličica sadrži jednu točku na određenoj udaljenosti od kuta slike. Mijenjajući t, zapravo mijenjaš u koju sličicu gledaš, a jednadžba ti govori gdje će točka bit na filmu. Tako znaš da se na nultoj sličici točka nalazi u (0,0) jer ti jednadžba to govori. Na sličici br.2, točka se nalazi u (0,4) itd za bilo koju sličicu. Ako želiš gledati taj film izmjenjivati ćeš sličice za redom jednu po jednu.
E sad, fora je što to nije bilo kakav film, jer ovaj film je čaroban (nemoj mislit da te zajebavam ili nešto, samo sam uživljen) i sadrži beskonačno sličica. Znači možeš pogledati sličicu br.1, sličicu br.2, ali i sličicu između njih br1.5, pa između 1.5 i 2 br.1.75. Dakle, između svake dvije postoji koliko hoćeš gusto posladanih sličica, svaka koja prikazuje točku u nekom trenutku.
Ako hoćeš pogledati taj film, stisneš play, i projektor izmjenjuje sličice redom 0, 0.04, 0.08, 0.12 ... i na svakoj se zadrži 0.04 sekunde. To je film sa 25 sličica po sekundi i sasvim je dovoljno da oko ne primjeti trzavost. Inače, televizija prikazuje ovoliko sličica po sekundi. Ovdje je caka što slike nisu već snimljene nego ih projektor sam crta na temelju jednadžbe i zadanog vremenskog trenutka.
Ova jednadžba koju sam napisao prikazuje neku točku kako se kreće s lijeva na desno krećući se po donjem rubu slike (ako kažemo da je donji-lijevi kut slike točka 0,0)
Jednadžba x=t; y=2, bi prikazivala točku koja se giba za 2 iznad (y=2 u svakom trenutku) one prve o to duplo sporije, znači kad bi ona prva bila skroz desno, ova bi bila tek na sredini slike.

E sad, što znači kad nacrtaš liniju? Zamisli da je svaka od tih sličica prozirna i da ih sve složiš jednu preko druge. Ako odabereš sličice 0.1,0.2,0.3 ... dobit ćeš više točkica razmaknutih jedna od druge ali će sve biti na nekakvoj linij. Ako crtaš dovoljno gusto, sve točkice će se eventualno stopiti u jednu liniju. Tako npr. nacrtaš liniju od t=0 do t=5, i onda ćeš istovremeno vidjeti gdje je točka bila u svim trenucima između. To je putanja te točke u vremenu od t=0 do t=5.
Ako je ovako zadana, ta točka će se stalno udaljavati. Ali, pogledaj sad onu tvoju jednadžbu x=A*sin(w*t + fi).
Funkcija sinus se ponavlja svakih 2pi, a kreće se od -1 do 1. Ako pustiš onaj film o kojem sam pričao, vidjet ćeš točku kako se kreće lijevo-desno dokle god ide film. Ako preklopiš sve sličice, dobit ćeš putanju - crtu od -A do A. Znači točka više puta prolazi istim putem, uvjek po toj liniji od početka do kraja.
Što to znači za ovu drugu jednadžbu. Pa, osim što točka ide lijevo-desno, ide i gore-dole zbog y=2cos(pi*t/2). Ne samo to, nego se kreće duplo sporije u smjeru gore dole nego u smjeru lijevo desno, ali u smjeru gore-dole dođe dalje.
Putanju možeš nacrtati tako da za više t-ova računaš x,y, nacrtaš točke i onda ih spojiš - ali to nije ono što se traži. Ti trebaš doći do pravila koje vrijedi neovisno o odabranom trenutku, pravila koje povezuje x i y. To možeš jer i x i y ovise o istom parametru t. Dakle imaš sustav sa dvije jednadžbe i 3 nepoznanice, od kojih se trebaš riješit jedne tj. t-a.
x=cos(pi*t);
y=2cos(pi*t/2);

HermioneGranger
01.07.2010., 09:47
(...)

Za prvi zadatak mi rješenje ispada onda 17,2 s, a rješenje treba biti 0,3 s. :(
Ovaj drugi niš ne kužim xD. Ako imam 2 jednadžbe, onda moram imati i 2 nepoznanice da bih mogla riješiti sustav, a ja ih imam 3.

skip-e
01.07.2010., 11:36
Za prvi zadatak mi rješenje ispada onda 17,2 s, a rješenje treba biti 0,3 s. :(
Ovaj drugi niš ne kužim xD. Ako imam 2 jednadžbe, onda moram imati i 2 nepoznanice da bih mogla riješiti sustav, a ja ih imam 3.

Dite drago, slusaj sta ti barba baraba ima za rici :)

1. Hmm, znaci arcsin(0.5) = 30, ali 30 cega? 30 grad = 30°
A ono sto stoji u zagradi kod sin su radijani.
Znaci da 30° trebas u radijane preracunati.
grad / 180 = rad / pi

2. E bas ga kompliciras. Nista nemoras rjesavati nego samo crtas.
Napravi si tabelu sa tri stupca: t, x, y. za svaki t izracunas x i y i to je onda jedna tocka na milimetarskom papiru. Za t pocni sa -1 pa -0.8 ... preko 0 do +1.
Mozes i u excellu! Vidi sto excell kaze kakav argument treba za Cos(x) funkciju - tj. sto taj x treba biti - radijan ili grad :)

Jedna od ove tri krivulje je tvoje rjesenje

http://img813.imageshack.us/img813/5303/pplot.jpg



Za koju skolu ili razred je to?

HermioneGranger
01.07.2010., 12:44
(...)

Hvala, hvala, hvala! :cerek:
Sve mi je sad jasno. Prvi zadatak - :bonk: koja sam ja tuka. Drugi zadatak - ova druga krivulja je rješenje.
Zadaci nisu za školu :zubo: ali sam ja loša fizičarka.
Kad opet zapnem negdje, javim vam. (that is gonna be soon :o)

prof56
01.07.2010., 14:47
To je to. Zadnji korak je primjeniti inverznu funkciju na obje strane. tj. arcsin (u kalkulatoru obično piše sin^-1)
arcsin(0.5) = arcsin(sin(1.745t))
arcsin(0.5) = 1.745t
t = arcsin(0.5)/1.745

-

Kažeš da ne kužiš jednadžbu gibanja pa nije ni čudno da te zbunjuju ovakvi zadaci. Probam objasnit.
Pa krenimo od najjednostavnijeg:
x=2*t;
y=0;
Što ovo znači?
Zamisli nekakav film sa bezbroj sličica. Svaka sličica sadrži jednu točku na određenoj udaljenosti od kuta slike. Mijenjajući t, zapravo mijenjaš u koju sličicu gledaš, a jednadžba ti govori gdje će točka bit na filmu. Tako znaš da se na nultoj sličici točka nalazi u (0,0) jer ti jednadžba to govori. Na sličici br.2, točka se nalazi u (0,4) itd za bilo koju sličicu. Ako želiš gledati taj film izmjenjivati ćeš sličice za redom jednu po jednu.
E sad, fora je što to nije bilo kakav film, jer ovaj film je čaroban (nemoj mislit da te zajebavam ili nešto, samo sam uživljen) i sadrži beskonačno sličica. Znači možeš pogledati sličicu br.1, sličicu br.2, ali i sličicu između njih br1.5, pa između 1.5 i 2 br.1.75. Dakle, između svake dvije postoji koliko hoćeš gusto posladanih sličica, svaka koja prikazuje točku u nekom trenutku.
Ako hoćeš pogledati taj film, stisneš play, i projektor izmjenjuje sličice redom 0, 0.04, 0.08, 0.12 ... i na svakoj se zadrži 0.04 sekunde. To je film sa 25 sličica po sekundi i sasvim je dovoljno da oko ne primjeti trzavost. Inače, televizija prikazuje ovoliko sličica po sekundi. Ovdje je caka što slike nisu već snimljene nego ih projektor sam crta na temelju jednadžbe i zadanog vremenskog trenutka.
Ova jednadžba koju sam napisao prikazuje neku točku kako se kreće s lijeva na desno krećući se po donjem rubu slike (ako kažemo da je donji-lijevi kut slike točka 0,0)
Jednadžba x=t; y=2, bi prikazivala točku koja se giba za 2 iznad (y=2 u svakom trenutku) one prve o to duplo sporije, znači kad bi ona prva bila skroz desno, ova bi bila tek na sredini slike.

E sad, što znači kad nacrtaš liniju? Zamisli da je svaka od tih sličica prozirna i da ih sve složiš jednu preko druge. Ako odabereš sličice 0.1,0.2,0.3 ... dobit ćeš više točkica razmaknutih jedna od druge ali će sve biti na nekakvoj linij. Ako crtaš dovoljno gusto, sve točkice će se eventualno stopiti u jednu liniju. Tako npr. nacrtaš liniju od t=0 do t=5, i onda ćeš istovremeno vidjeti gdje je točka bila u svim trenucima između. To je putanja te točke u vremenu od t=0 do t=5.
Ako je ovako zadana, ta točka će se stalno udaljavati. Ali, pogledaj sad onu tvoju jednadžbu x=A*sin(w*t + fi).
Funkcija sinus se ponavlja svakih 2pi, a kreće se od -1 do 1. Ako pustiš onaj film o kojem sam pričao, vidjet ćeš točku kako se kreće lijevo-desno dokle god ide film. Ako preklopiš sve sličice, dobit ćeš putanju - crtu od -A do A. Znači točka više puta prolazi istim putem, uvjek po toj liniji od početka do kraja.
Što to znači za ovu drugu jednadžbu. Pa, osim što točka ide lijevo-desno, ide i gore-dole zbog y=2cos(pi*t/2). Ne samo to, nego se kreće duplo sporije u smjeru gore dole nego u smjeru lijevo desno, ali u smjeru gore-dole dođe dalje.
Putanju možeš nacrtati tako da za više t-ova računaš x,y, nacrtaš točke i onda ih spojiš - ali to nije ono što se traži. Ti trebaš doći do pravila koje vrijedi neovisno o odabranom trenutku, pravila koje povezuje x i y. To možeš jer i x i y ovise o istom parametru t. Dakle imaš sustav sa dvije jednadžbe i 3 nepoznanice, od kojih se trebaš riješit jedne tj. t-a.
x=cos(pi*t);
y=2cos(pi*t/2);

Ako ikada igdje ikome na svijetu nije jasna jednadžba gibanja - pročitaj ovo objašnjenje i sve će ti biti jasno!!!!!!

pisnjac
01.07.2010., 15:51
Imam problema sa dva zadatka pa bi molio pomoć.

1. U 2 dugačka paralelna pravocrtna vodiča udaljena 15cm struje I1=1A i I2=3A
su istog smjera. a) Gdje je magnetska indukcija nula? b) Kolika je sila između vodiča po jedinici duljine vodiča?

2.Vodič otpora 4oma nalazi se u magnetskom polju. S promjenom jakosti magnetskog polja povečao se magnetski tok kroz vodič od 0.0003Wb na 0.0007Wb. Koliki je naboj prošao poprečnim presjekom vodiča?

HVALA!!!

Prouči pravila podforuma. ;)

Rinnma
01.07.2010., 16:33
Za prvi zadatak mi rješenje ispada onda 17,2 s, a rješenje treba biti 0,3 s. :(
Ovaj drugi niš ne kužim xD. Ako imam 2 jednadžbe, onda moram imati i 2 nepoznanice da bih mogla riješiti sustav, a ja ih imam 3.

Ako nemoraš rješavat, nego samo nacrtat, onda je lakše onako kako je skip-e opisao, nacrtaš dovoljno točaka uvrštavajuću više t-ova, spojiš ih i to je to.

Istina da ne možeš dobit rješenje onako kako si naviknuta, ali možeš dobiti rješenje u obliku neke druge jednadžbe, sa manje parametara.

tako npr. imaš jednadžbu gibanja zadanu sa:
x=2t;
y=t;

Ovo možeš odma riješiti tako da uvrstiš t=y,
pa je rješenje y=0.5*x - pravac. Cijeli taj pravac je rješenje, tj. svaka točka sa tog pravca zadovoljava onu gore jednadžbu, ali i svaka točka koja zadovoljava gornju jednadžbu leži na tom pravcu. U ovoj drugoj, nigdje nema vremena, pa to predstavlja putanju točke. Tj. znaš da će točka uvjek biti negdje na tom pravcu, a gdje točno - to ovisi o vremenu i za to trebaš pogledati prvu jednadžbu.

HermioneGranger
02.07.2010., 11:15
Opet imam probleme s fizikom.
1. Tijekom posljednje sekunde slobodnog pada kamen prijeđe polovinu ukupne duljine puta. S koje visine i koliko je dugo kamen padao? Otpor zraka se zanemaruje. - Ne znam uopće kako matematički zapisati ovu posljednju sekundu. (Rj: 58m, 3.44s)

2. Lopta, koja slobodno pada, prijeđe posljednjih 15 m svog puta za 0,4 s. S koje je visine lopta počela padati? Otpor zraka se zanemaruje. - Počela sam tako da u formulu h= gt^2 /2 umjesto h uvrstim h+15, a umjesto t stavim t+0,4. Problem je što me to nije nigdje dovelo. :zubo: Imam feeling da se ovdje treba nešto više modelirati. (Rj: 79.37m)

3. Koliko je dubok bunar ako od trenutka kada se u njega ispusti kamen, pa do trenutka kada se čuje udarac kamena o vodu prođe 7,5 s? Brzina zvuka u zraku je 340 m/s. Otpor zraka se zanemaruje. - Kakve veze ima brzina zvuka u zraku s ovim? Rješenje mi ne odgovara valjda zbog zvuka. (Rj: 228,65m)

El Ninho
02.07.2010., 11:49
HermioneGranger
Moraš pokazati malo više truda oko zadataka.
Pročitaj pravila podforuma PZ.

Lightning
02.07.2010., 12:24
@pisnjac

E_1 = delta fi / delta t
E_2 = I * R = (q / t) * R

E_1 = E_2 jer je u pitanju isti izvor

ostatak zavrsi sam

Lightning
02.07.2010., 16:01
3. Koliko je dubok bunar ako od trenutka kada se u njega ispusti kamen, pa do trenutka kada se čuje udarac kamena o vodu prođe 7,5 s? Brzina zvuka u zraku je 340 m/s. Otpor zraka se zanemaruje. - Kakve veze ima brzina zvuka u zraku s ovim? Rješenje mi ne odgovara valjda zbog zvuka. (Rj: 228,65m)

Ovdje ti smijemo samo davati upute, ako si ocekivao da cemo ti mi uraditi, a ti samo prepisati, to zaboravi :p

Brzina zvuka ima veze, vidices :mig:

Kada se dogodi nesto sto prouzrokoje sirenje zvuka, tom zvuku treba vremena da dodje do tebe. On ne dolazi istog trenutka.

Da nije tako, svjetlica i udar groma bi se culi / vidjeli istog trenutka, a to nije slucaj :D

Ukupno vrijeme je 7,5 sekundi. Za to vrijeme je kamen udario u vodu i
zvuk koji je taj udar prouzrokovao dosao do slusaoca.

t_uk = t_1 + t_2

t_1 neka je vrijeme za koje kamen dodje do vode, t_2 neka je vrijeme za koje zvuk dodje do slusaoca.

Imas dvije putanje koje su jednake.

Prva, kada kamen dolazi do vode, jednakoubrzana

I druga, "normalna" (v = s / t) , kada se zvuk vraca slusaocu.

Formulu za jednakoubrzano kretanje trebas znati sam.

Jedini fazon je da izjednacis dvije formule, i rijesis jednacinu. Nista vise :D

Mali hint : umjesto t_1 uvrstaji izraz koji mozes izvuci iz gornje formule koju

sam ti dao, kako ne bi dobio vise nepoznatih, i nikada se ne izvukao iz

jednacine. Kasnije ces imati kvadratnu jednacinu, valjda to znas uraditi.

Ako (ne) uradis, javi se. pozz :mig:

Möve
02.07.2010., 16:22
Zamolio bih vas za pomoć u dvoje sljedećih pitanja:

1. Zamislimo vodenu pumpu - veliki kanistar s vodom na određenoj visini s čijeg dna izlazi jedna savitljiva cijev uperena horizontalno. Zbog velike količine vode u spremniku, možemo zanemariti promjenu razine vode, te pretpostaviti da se tlak na vodu na otvoru ne mjenja. Voda dakle ide stalnom horizontalnom brzinom, međutim za taj postav je najkarakterističniji volumni protok q iz jednadžbe kontinuiteta. Postavimo li na otvor suženje, radi očuvanja q brzina istoka vode se poveča. Prema tome imamo u obje situacije u vremenu t izlijev jednakog volumena, tj. mase vode. Jedina razlika je u energiji te vode. U drugome slučaju je istjecala mnogo brže. Pitanje je odakle nova energija (- ako je to nova energija) vodi ako ja zapravo nisam promjenio ništa značajno.

2. Da li će se deblja vodena opna u cilindričnoj cijevi postavljenoj vertikalno gibati stalnom brzinom ili ubrzavati? Što će se dogoditi s brzinom kada opna iskapne iz cijevi?

Hvala.

HermioneGranger
02.07.2010., 20:37
(...)

Konačno se mogu normalno logirati. :o
Nisam ni očekivala servirano rješenje. Trebam upute.
E, sad. Izjednačavanjem putova dobijem gt^2 /2 = v*t. Skraćivanjem dobijem gt / 2 = v. Uvrstim da je v = 340 m/s i dobijem da je t = 69,32 s. Već tu mi nešto ne valja.
Ja sam propali slučaj. :facepalm:

taedium_vitae
02.07.2010., 21:25
Opet imam probleme s fizikom.


2. Lopta, koja slobodno pada, prijeđe posljednjih 15 m svog puta za 0,4 s. S koje je visine lopta počela padati? Otpor zraka se zanemaruje. - Počela sam tako da u formulu h= gt^2 /2 umjesto h uvrstim h+15, a umjesto t stavim t+0,4. Problem je što me to nije nigdje dovelo. :zubo: Imam feeling da se ovdje treba nešto više modelirati. (Rj: 79.37m)



rjesavao sam tako da pretpostavis da imas slobodan pad ali s nekom pocetnom brznom v_0. iz izraza h=v_0*t+0.5*g*t^2 dobijes koliki je v_0 jer h znas i on je 15 m i t=0.4 s. kada dobijes v_0 onda znas pocetnu brzinu, pocetnu zovem jer tako promatram slucaj koji traje o.4 s, onda iz zakona ocuvanja energije dobijes s koje visine je pusten kamen da se dobije ta brzina koja je jednaka toj početnoj i onda tu visinu zbrojis s 15 m i dobijes ukupnu visinu s koje pada lopta.
meni je ispalo h=83.7 m

Rinnma
02.07.2010., 22:45
2. Da li će se deblja vodena opna u cilindričnoj cijevi postavljenoj vertikalno gibati stalnom brzinom ili ubrzavati? Što će se dogoditi s brzinom kada opna iskapne iz cijevi?

Hvala.

Za prvo mogu samo reći da također mora vrijediti zakon očuvanja energije, ako se dobro sjećam, na izlazu će biti manji tlak, neznam napamet više.

2. Ubrzavati će u startu (npr. otvoriš ventil na dnu, a cijev je već bila puna fluida), doseći maksimalnu brzinu (kad se postigne ravnoteža sila) i nastaviti se gibati tom brzinom. Kad ispadne iz cijevi, smanjiti će se otpor opne, tekućina će ubrzati, doseći novu maksimalnu brzinu i nastaviti se gibati njom. Pretpostavljam da je na vrhu cijevi uvjek isti tlak.

Lightning
03.07.2010., 11:14
Konačno se mogu normalno logirati. :o
Nisam ni očekivala servirano rješenje. Trebam upute.
E, sad. Izjednačavanjem putova dobijem gt^2 /2 = v*t. Skraćivanjem dobijem gt / 2 = v. Uvrstim da je v = 340 m/s i dobijem da je t = 69,32 s. Već tu mi nešto ne valja.
Ja sam propali slučaj. :facepalm:

Kako si mogao pokratiti t kada to uopste nije ista nepoznata ...

UKUPNO vrijeme je 7,5 sekundi. Za to vrijeme kamen padne i zvuk koji pad prouzrokuje se vrati slusaocu. Razumijes li ovo ?

t = t_1 (vrijeme za koje kamen dodje do bunara) + t_2 (vrijeme za koje zvuk se vrati slusaocu)

t_1 uvrstajes u formulu jednakoubrzanog, a t_2 u v = s / t

g*t_1^2 /2 = v*t_2

t = t_1 + t_2

t_1 = t - t_2

t_1 = 7,5s i t_2

Umjesto t_1 uvrstis ovo sto sam ti izvukao , kvadriras ( znas li uraditi kvadrat zbira _? ) ..Dobijes kvadratnu jednacinu, i kada uradis,

dobijes t_2.

uvrstis u formulu t_1 = 7,5s - t_2 , te izracunas t_1. zatim to uvrstis u formulu jednakoubrzanog kretanja, i dobijes dubinu bunara.

hajde , ozezi!

ako nisi skontao teoretski, nemoj ni raditi. radije dobij 1...


nije mi jasno kako ja osnovac radim zadatke za srednju :D

HermioneGranger
03.07.2010., 11:36
(...)

Hvala. Skužila sam. Ma ja teoretski uopće ne kužim fiziku pa zato ne znam niti postaviti zadatak kako treba. Jbg, ne ide to svakome. :ne zna:
Znaš možda riješiti onaj prvi zadatak gdje nekako treba zapisati "posljednju sekundu"?

Lightning
03.07.2010., 11:49
Mozda t-1 ? Ali opet ne znam sta mozes dobiti iz toga. Trebao bih sjesti i razraditi zadatak. Danas ne mogu, imam obaveza. Kada stignem, napisat cu

I da, nemoj ti meni skuzila, jesil uradila :D

HermioneGranger
03.07.2010., 11:53
I da, nemoj ti meni skuzila, jesil uradila :D

Jesam, ali ispada mi 220 umjesto 228 (vjerojatno zbog zaokruživanja decimala).
Ali to je to. :zubo:

Lightning
03.07.2010., 21:44
Opet imam probleme s fizikom.
1. Tijekom posljednje sekunde slobodnog pada kamen prijeđe polovinu ukupne duljine puta. S koje visine i koliko je dugo kamen padao? Otpor zraka se zanemaruje. - Ne znam uopće kako matematički zapisati ovu posljednju sekundu. (Rj: 58m, 3.44s)



Zadnja sekunda ( t - 1 )

Zadnju sekundu uvrstis u jednakoubrzano kretanje, i izjednacis sa jednom polovinom predjenog puta (takodje jednakoubrzanog) , gdje ces uvrstavati jednostavno t.
Opet ces dobiti kvadratnu, i rjesenje..
Ili ja nisam dobro radio, ili nesto ne valja sa zadatkom. Vrijeme dobijemo isto, ali predjeni putevi se ne poklapaju. Na jednoj strani jednacine bude 56m, a na drugoj 49´m....Mozda je zato sto sam za g uvrstavao 10 m / s*s .. Uradicu opet pa cemo vidit. Kako god, probaj sama, i javi se!!!

HermioneGranger
04.07.2010., 10:28
Opet ne kužim.
Po ovome što si napisao trebalo bi ovako ići: 1/2*g*(t-1)^2 = 1/2*g*t^2. I tu ništa ne dobijem jer ispada t= 0,5 s. Daj napiši kako si ti to matematički zapisao.

Lightning
04.07.2010., 11:02
Kako ces dobiti kad nije ni blizu tacno...

(g * ( t - 1 ) ^ 2) / 2 = 1/2 * ( ( g * t ^ 2) / 2 )

Fazon je u ovoj jednoj polovini..Hajd radi

Lijeva strana je put koji predje u posljednjoj sekundi, i jednaka je polovini ukupno predjenog puta. Trebala si to znati zapisati

taedium_vitae
04.07.2010., 11:05
Opet ne kužim.
Po ovome što si napisao trebalo bi ovako ići: 1/2*g*(t-1)^2 = 1/2*g*t^2. I tu ništa ne dobijem jer ispada t= 0,5 s. Daj napiši kako si ti to matematički zapisao.

probaj ovako.tijelo slobodno pada, prvo pocne iz stanja mirovanja i onda ubrzava s g. znas da za 1 s prijedje pola puta tj. neki h_1 put.
isto znas da tijelo kad ga pustimo iz stanja mirovanja ce za neko vrijeme t prijeci pola puta koji cemo oznaciti s h_2. mozemo zakljuciti da ce tijelo padati ukupno t+1 sekundi tj. t_uk=t+1.
sad mozemo promatrati dva gibanja. prvo je koje traje t sekundi i pocinje i stanja mirovanja i prijedje put h_2. znaci h_2=0.5*g*t^2. sad cemo promatrati drugo gibanje a to je poslije t sekundi. tu tijelo isto ubrzava ali s nekom pocetnom brzinom v_0 i prijedje put h_1 za 1 sekundu. h_1 je jednak h_2.
h_1=v_0*1+0.5*g*1^2, v_0 dobijes iz opcenitog izraza izraza v=a*t gdje je a=g t je vrijeme padanja tijela iz mirovanja do pola puta.
sada izjednacis h_1=h_2 i dobijes t i onda to uvrstis u t_uk u dobijes ukupno vrijeme padanja tog tijela.

edit:moze i kao sto je rijesio Lighting, to je ipak brzi nacin, ja sam malo komplicirao :D

Möve
05.07.2010., 19:18
Kako ces dobiti kad nije ni blizu tacno...

(g * ( t - 1 ) ^ 2) / 2 = 1/2 * ( ( g * t ^ 2) / 2 )

Fazon je u ovoj jednoj polovini..Hajd radi

Lijeva strana je put koji predje u posljednjoj sekundi, i jednaka je polovini ukupno predjenog puta. Trebala si to znati zapisati


Lijeva strana je jednaka putu koji loptica prođe u vremenu do poslijednje sekunde! Nikako u poslijednjoj sekundi. s(poslijednja sekunda)=s(cijelo vrijeme)-s(vrijeme do poslijednje sekunde)=0,5g*t^2 - 0,5g*(t-1)^2= (*kad se raspiše*)=0,5g*(2t-1) .

No tvoja jednadžba je točna jer vrijedi:

Möve
05.07.2010., 19:28
0,5*s(cijelo vrijeme)=s(u vremenu t-1 [do poslijednje sek])=0,5g*(2t-1) (!s u vremenu unutar poslijednje sek!)

Möve
05.07.2010., 19:30
Hermione:

Opet imam probleme s fizikom.

2. Lopta, koja slobodno pada, prijeđe posljednjih 15 m svog puta za 0,4 s. S koje je visine lopta počela padati? Otpor zraka se zanemaruje. - Počela sam tako da u formulu h= gt^2 /2 umjesto h uvrstim h+15, a umjesto t stavim t+0,4. Problem je što me to nije nigdje dovelo. :zubo: Imam feeling da se ovdje treba nešto više modelirati. (Rj: 79.37m)


Što se tiče drugog zad, Hermione, ti si dobro počela, ali si dobila jednu jednadžbu s 2 nepoznanice. Nedostaje ti još jedna jednadžba:

h=0,5g*t^2

Tako uz:

h+15=0,5g*(t+0,4)^2

Dobiješ sustav!
Jedino napomena: Kada uspiješ izračunati h i t, to nisu tvoji traženi, nego im ti moraš pridodati 15m, odnosno 0,4sek!
Zapravo, ti si u riješavanju zadatka pretpostavila novu situaciju! :) - Tvoj t i h se odnose na onaj trenutak 0,4 sek prije kraja zadatka.

Möve
05.07.2010., 19:41
Za prvo mogu samo reći da također mora vrijediti zakon očuvanja energije, ako se dobro sjećam, na izlazu će biti manji tlak, neznam napamet više.

2. Ubrzavati će u startu (npr. otvoriš ventil na dnu, a cijev je već bila puna fluida), doseći maksimalnu brzinu (kad se postigne ravnoteža sila) i nastaviti se gibati tom brzinom. Kad ispadne iz cijevi, smanjiti će se otpor opne, tekućina će ubrzati, doseći novu maksimalnu brzinu i nastaviti se gibati njom. Pretpostavljam da je na vrhu cijevi uvjek isti tlak.

Tnx, Rinnma.
Ali, ja nisam mislio na opnu vodene površine, nego na kratki impuls vode koji putuje kroz cijev.

Što se tiče prvoga pitanja, ja mislim da postoji kakva pot. energija tekućine, koju nismo učili u školi. Npr. nismo učili energiju slobodne površine i tome slično.
Naime, prema Bernoullijevoj jednadžbi, trebao bi se "bočni" tlak mlaza smanjivati, ako bi se povećala brzina toka vode. Možda na neki način, taj "bočni" tlak koji je prije bio viši pohranjiva potencijalnu energiju? Ili nešto drugo? :confused:

Möve
05.07.2010., 19:42
:D


Zamolio bih vas za pomoć u dvoje sljedećih pitanja:

1. Zamislimo vodenu pumpu - veliki kanistar s vodom na određenoj visini s čijeg dna izlazi jedna savitljiva cijev uperena horizontalno. Zbog velike količine vode u spremniku, možemo zanemariti promjenu razine vode, te pretpostaviti da se tlak na vodu na otvoru ne mjenja. Voda dakle ide stalnom horizontalnom brzinom, međutim za taj postav je najkarakterističniji volumni protok q iz jednadžbe kontinuiteta. Postavimo li na otvor suženje, radi očuvanja q brzina istoka vode se poveča. Prema tome imamo u obje situacije u vremenu t izlijev jednakog volumena, tj. mase vode. Jedina razlika je u energiji te vode. U drugome slučaju je istjecala mnogo brže. Pitanje je odakle nova energija (- ako je to nova energija) vodi ako ja zapravo nisam promjenio ništa značajno.

2. Da li će se deblja vodena opna u cilindričnoj cijevi postavljenoj vertikalno gibati stalnom brzinom ili ubrzavati? Što će se dogoditi s brzinom kada opna iskapne iz cijevi?

Hvala.

BTW Čini mi se da su koncptualni zadatci prikladniji za ovakvu vrstu foruma, pošto se jednadžbe jedva pišu i sl. ....

El Ninho
06.07.2010., 10:33
Zamolio bih vas za pomoć u dvoje sljedećih pitanja:

1. Zamislimo vodenu pumpu - veliki kanistar s vodom na određenoj visini s čijeg dna izlazi jedna savitljiva cijev uperena horizontalno. Zbog velike količine vode u spremniku, možemo zanemariti promjenu razine vode, te pretpostaviti da se tlak na vodu na otvoru ne mjenja. Voda dakle ide stalnom horizontalnom brzinom, međutim za taj postav je najkarakterističniji volumni protok q iz jednadžbe kontinuiteta. Postavimo li na otvor suženje, radi očuvanja q brzina istoka vode se poveča. Prema tome imamo u obje situacije u vremenu t izlijev jednakog volumena, tj. mase vode. Jedina razlika je u energiji te vode. U drugome slučaju je istjecala mnogo brže. Pitanje je odakle nova energija (- ako je to nova energija) vodi ako ja zapravo nisam promjenio ništa značajno.

Prvo ćemo razmotriti kao da imamo idealni fluid (nema viskoznosti i trenja sa stijenkama).
Brzina istjecanja tada ovisi samo o visini stupca vode iznad otvora tj hidrostatskom tlaku. Nema veze kakvog je promjera otvor ili oblik cijevi što će reći da bi tvoja boldana pretpostavka i zaključak bili pogrešni.

v=sqrt(2gh)

Sada uzmimo realni fluid tj. postoji gubitak energije zbog trenja u tekućini i sa stijenkom.
Trenje je proporcionalno s brzinom (zapravo, mnogo složenije ali nije sada bitno) što znači da će kroz užu i dužu cijev brzina istjecanja biti manja nego kroz kratku i debelu s naglim suženjem na završetku.
To objašnjava zašto voda brže istječe kroz crijevo kada mu stisnemo vrh. (Mogli bi još uzeti u obzir da kod šireg crijeva može zbog velikog protoka doći do pada tlaka u cijevima prije crijeva pa to dodatno smanjuje brzinu istjecanja, ali ćemo zbog jednostavnosti zanemariti)

Cijela stvar je vrlo slična s protokom el. struje kroz vodič. Kroz uži i duži vodič, koji ima veći otpor, dolazi do većeg pada potencijala i većeg gubitka energije.
Slično, kod vode dolazi do pada hidrostatskog potencijala.

2. Da li će se deblja vodena opna u cilindričnoj cijevi postavljenoj vertikalno gibati stalnom brzinom ili ubrzavati? Što će se dogoditi s brzinom kada opna iskapne iz cijevi?

Hvala.

Nije mi baš jasno. :confused:

prof56
07.07.2010., 19:26
Opet imam probleme s fizikom.
1. Tijekom posljednje sekunde slobodnog pada kamen prijeđe polovinu ukupne duljine puta. S koje visine i koliko je dugo kamen padao? Otpor zraka se zanemaruje. - Ne znam uopće kako matematički zapisati ovu posljednju sekundu. (Rj: 58m, 3.44s)

2. Lopta, koja slobodno pada, prijeđe posljednjih 15 m svog puta za 0,4 s. S koje je visine lopta počela padati? Otpor zraka se zanemaruje. - Počela sam tako da u formulu h= gt^2 /2 umjesto h uvrstim h+15, a umjesto t stavim t+0,4. Problem je što me to nije nigdje dovelo. :zubo: Imam feeling da se ovdje treba nešto više modelirati. (Rj: 79.37m)

3. Koliko je dubok bunar ako od trenutka kada se u njega ispusti kamen, pa do trenutka kada se čuje udarac kamena o vodu prođe 7,5 s? Brzina zvuka u zraku je 340 m/s. Otpor zraka se zanemaruje. - Kakve veze ima brzina zvuka u zraku s ovim? Rješenje mi ne odgovara valjda zbog zvuka. (Rj: 228,65m)


S obzirom da nisam svraćao na forum nekoliko dana, ne znam da li su zadaci još uvijek aktualni. Ako još nemaš rješeno, napiši, može i PM, pa ću ti poslati rješenja.

E da
08.07.2010., 18:55
Mislim da je ovo prikladni topic za moje pitanje posto se to koristi i u mehanici i fizici i strojarstvu.

Znaci kad se kaze da je uspon ceste 7%, i trebamo izracunati koliki je to kut u stupnjevima. 7 cm stavimo duljinu jedne katete, i 100 cm druge. tan alfa = 7/100 i ispadne da je kut priblizno 4 stupnja.

Jel mi moze netko ovo potvrdit pls?

Rinnma
08.07.2010., 23:13
Rekao bi da je točno, ali nije da imam neki pouzdani izvor. Moguće je shvatiti i da je hipotenuza 100, a kateta 7, ali mislim da je u praksi ipak kateta-kateta. Na nacrtima se takvi nagibi obično oznaćavaju sa malim trokutićem a na svakoj kateti brojka, ili ono, nagib 1:7 npr.

Your love
09.07.2010., 00:28
To je to. Zadnji korak je primjeniti inverznu funkciju na obje strane. tj. arcsin (u kalkulatoru obično piše sin^-1)
arcsin(0.5) = arcsin(sin(1.745t))
arcsin(0.5) = 1.745t
t = arcsin(0.5)/1.745

-

Kažeš da ne kužiš jednadžbu gibanja pa nije ni čudno da te zbunjuju ovakvi zadaci. Probam objasnit.
Pa krenimo od najjednostavnijeg:
x=2*t;
y=0;
Što ovo znači?
Zamisli nekakav film sa bezbroj sličica. Svaka sličica sadrži jednu točku na određenoj udaljenosti od kuta slike. Mijenjajući t, zapravo mijenjaš u koju sličicu gledaš, a jednadžba ti govori gdje će točka bit na filmu. Tako znaš da se na nultoj sličici točka nalazi u (0,0) jer ti jednadžba to govori. Na sličici br.2, točka se nalazi u (0,4) itd za bilo koju sličicu. Ako želiš gledati taj film izmjenjivati ćeš sličice za redom jednu po jednu.
E sad, fora je što to nije bilo kakav film, jer ovaj film je čaroban (nemoj mislit da te zajebavam ili nešto, samo sam uživljen) i sadrži beskonačno sličica. Znači možeš pogledati sličicu br.1, sličicu br.2, ali i sličicu između njih br1.5, pa između 1.5 i 2 br.1.75. Dakle, između svake dvije postoji koliko hoćeš gusto posladanih sličica, svaka koja prikazuje točku u nekom trenutku.
Ako hoćeš pogledati taj film, stisneš play, i projektor izmjenjuje sličice redom 0, 0.04, 0.08, 0.12 ... i na svakoj se zadrži 0.04 sekunde. To je film sa 25 sličica po sekundi i sasvim je dovoljno da oko ne primjeti trzavost. Inače, televizija prikazuje ovoliko sličica po sekundi. Ovdje je caka što slike nisu već snimljene nego ih projektor sam crta na temelju jednadžbe i zadanog vremenskog trenutka.
Ova jednadžba koju sam napisao prikazuje neku točku kako se kreće s lijeva na desno krećući se po donjem rubu slike (ako kažemo da je donji-lijevi kut slike točka 0,0)
Jednadžba x=t; y=2, bi prikazivala točku koja se giba za 2 iznad (y=2 u svakom trenutku) one prve o to duplo sporije, znači kad bi ona prva bila skroz desno, ova bi bila tek na sredini slike.

E sad, što znači kad nacrtaš liniju? Zamisli da je svaka od tih sličica prozirna i da ih sve složiš jednu preko druge. Ako odabereš sličice 0.1,0.2,0.3 ... dobit ćeš više točkica razmaknutih jedna od druge ali će sve biti na nekakvoj linij. Ako crtaš dovoljno gusto, sve točkice će se eventualno stopiti u jednu liniju. Tako npr. nacrtaš liniju od t=0 do t=5, i onda ćeš istovremeno vidjeti gdje je točka bila u svim trenucima između. To je putanja te točke u vremenu od t=0 do t=5.
Ako je ovako zadana, ta točka će se stalno udaljavati. Ali, pogledaj sad onu tvoju jednadžbu x=A*sin(w*t + fi).
Funkcija sinus se ponavlja svakih 2pi, a kreće se od -1 do 1. Ako pustiš onaj film o kojem sam pričao, vidjet ćeš točku kako se kreće lijevo-desno dokle god ide film. Ako preklopiš sve sličice, dobit ćeš putanju - crtu od -A do A. Znači točka više puta prolazi istim putem, uvjek po toj liniji od početka do kraja.
Što to znači za ovu drugu jednadžbu. Pa, osim što točka ide lijevo-desno, ide i gore-dole zbog y=2cos(pi*t/2). Ne samo to, nego se kreće duplo sporije u smjeru gore dole nego u smjeru lijevo desno, ali u smjeru gore-dole dođe dalje.
Putanju možeš nacrtati tako da za više t-ova računaš x,y, nacrtaš točke i onda ih spojiš - ali to nije ono što se traži. Ti trebaš doći do pravila koje vrijedi neovisno o odabranom trenutku, pravila koje povezuje x i y. To možeš jer i x i y ovise o istom parametru t. Dakle imaš sustav sa dvije jednadžbe i 3 nepoznanice, od kojih se trebaš riješit jedne tj. t-a.
x=cos(pi*t);
y=2cos(pi*t/2);

iscrpno objašnjeno... bravo! :top:

0404
09.07.2010., 09:56
Molim za pomoć. Ne radi se o fizici, već o sličnom - čvrstoći konstrukcija.
Zadatak je riješen. Samo me zanima dal je točno, pošto ne vidim da je za izračunavanje iskorišten gubitak snage u reduktoru 2.20%. Ili je??

http://img38.imageshack.us/img38/8591/p7094829.jpg

Hvala

CANDY-CANDY
11.07.2010., 21:57
Može li mi netko što jdnostavnije pojasnit elektromotornu silu članka? Da li je to isto što i napon članka?

pobosutljanin
12.07.2010., 07:18
Može li mi netko što jdnostavnije pojasnit elektromotornu silu članka? Da li je to isto što i napon članka?

Da.
EMS se uzima kao napon praznog hoda izvora, tj. kad nije opterećen nikakvim trošilom. Kada se izvor optereti na njegovim stezaljkama će biti manji napon nego pri praznom hodu.Taj napon je smanjen za vrijednost pada napona na unutrašnjem otporu izvoru.

CANDY-CANDY
13.07.2010., 21:29
Hvala , ali imam toliko rupa iz fizike da ne si u glavi ne mogu prethodni post povezat (malo sam preglupa za fiziku) :bonk:
To ja u vezi kemije pitam u vezi elektrolize talina i vodenih otopina.
Ne razumijem ovu rečenicu:
EMS se uzima kao napon praznog hoda izvora, tj. kad nije opterećen nikakvim trošilom. . Kakvim to trošilom može biti opterećen?:confused::facepalm:
Kada se izvor optereti na njegovim stezaljkama će biti manji napon nego pri praznom hodu. Na koje se to stezaljke misli?
Taj napon je smanjen za vrijednost pada napona na unutrašnjem otporu izvoru Izvor je recimo elektrolizerm jel?

pobosutljanin
13.07.2010., 21:52
Trošilo je bilo koji uređaj koji se napaja el. strujom; žarulja, kompjuter, TV, bušilica ...
Stezaljke su u biti žice ili sl. na koje priključujemo trošilo. Utičnica na neki način predstavlja stezaljke.
Izvor je bilo što daje el. struju; generator, akumulator, baterija, utičnica.

Lightning
14.07.2010., 14:59
Ma cuj, tebe vjerojatno ne interesuje definicija, nego kako razlikovati u zadatku.

E = I * R + I * r
E = U + I * r
E - U = I * r

dakle, razlika izmedju napona i el. motorne sile je proizvod jacine struje i unutarnjeg otpora kola...

pobosutljanin
14.07.2010., 20:57
A kako razlikovati u zadatku ako neznaš što je što?

CANDY-CANDY
17.07.2010., 16:04
Može li mi netko objasniti što znači izraz FUNKCIJA STANJA. Nerazumljivo mi je to. Kako kod onih veličina koje su funkcije stanja (kao entalpija) bitan je samo prirast, a ne kako se je do tog stanja došlo.
Na što se tu misli kad se kaže "stanje"???? Ne razumijem:confused:

Rinnma
17.07.2010., 16:16
Misliš na ovu: pV = mRT
To znači da ta jednakost vrijedi za bilo koji idealni plin u bilo kojem ravnotežnom stanju. Znači, ako možeš izmjeriti tlak, volumen i masu, odmah znaš i koja mu je temperatura, ne treba ti termometar. Funkcija stanja daje međuovisnost 3 parametra p, V i T (masa je konstantna, jel). Pa ako znaš za jedan parametar da se ne mijenja (tlak npr. p=konst - izobara) onda možeš znati npr. koliko će se povećati volumen ako se poveća temperatura. Primjer plin u vertikalnoj cijevi koja je začepljena kliznim čepom sa utegom konstantne mase. Zbog toga je tlak stalno isti, a ako ugriješ plin unutra čep će otići gore i opet će sve biti u ravnoteži.

CANDY-CANDY
17.07.2010., 20:38
Misliš na ovu: pV = mRT
To znači da ta jednakost vrijedi za bilo koji idealni plin u bilo kojem ravnotežnom stanju. Znači, ako možeš izmjeriti tlak, volumen i masu, odmah znaš i koja mu je temperatura, ne treba ti termometar. Funkcija stanja daje međuovisnost 3 parametra p, V i T (masa je konstantna, jel). Pa ako znaš za jedan parametar da se ne mijenja (tlak npr. p=konst - izobara) onda možeš znati npr. koliko će se povećati volumen ako se poveća temperatura. Primjer plin u vertikalnoj cijevi koja je začepljena kliznim čepom sa utegom konstantne mase. Zbog toga je tlak stalno isti, a ako ugriješ plin unutra čep će otići gore i opet će sve biti u ravnoteži.

Hvla.Pa ne kužim baš nikako tu entalpiju.. Piše da je ona funkcija stanja kao i unutarnja energija.
Entalpija, H toplinska funkciju stanja
H = U + pV
gdje je U unutrašnja energija sustava, p je tlak a V volumen. U kemijskim reakcijama koje se odvijaju u atmosferi tlak ostaje konstantan i entalpija reakcije (ΔH) jednaka je ΔH = ΔU + pΔV.
Što bi značila ta rečenica TOPLINSKA FUNKCIJA STANJA. :kava: :confused:
Ne razumijem ni ovaj dio baš :eek:: U kemijskim reakcijama koje se odvijaju u atmosferi tlak ostaje konstantan Na što se misli, kad se kaže reakcije koje se odvijaju u kemijskoj atmosferi ??? Pa ak neki sustav zagrijavam zar neće rasti tlak, kako može biti tlak konstantan (u jednoj knjizi piše da se sve kemijske reakcije odvijaju pri stalnom tlaku) . Taj stalni tlak valjda se misli na atmosferski, ali nije valjda tlak u sustavu uvijek jednak atmosferskom??:ne zna:
Samo da još mi malo razjasniš ovaj dio tvog odgovora:
"Pa ako znaš za jedan parametar da se ne mijenja (tlak npr. p=konst - izobara) onda možeš znati npr. koliko će se povećati volumen ako se poveća temperatura

jOJ ajde molim te još mi to malo razjasni.

CANDY-CANDY
17.07.2010., 20:50
Ono što sam prethodno napsiala pod QUoTE, mislim ono što si ti naveo u svom postu:
"Pa ako znaš za jedan parametar da se ne mijenja (tlak npr. p=konst - izobara) onda možeš znati npr. koliko će se povećati volumen ako se poveća temperatura " DA li to znači ovo: ako se i volumen poveća za jednu jedinicu , za jednu jedinicu se poveća i temperatura.

Rinnma
17.07.2010., 20:56
Za bilo koji idealni plin vrijedi nekakva zakonitost f(p,V,T)=0. Dakle poznavajući ta 3 parametra u potpunosti je određeno stanje plina.
Unutarnja energija je funkcija temperature, dakle U=f(T). Prema tome, poznavajući promjenu temperature poznaješ i promjenu unutarnje energije. Funkcijska veza unutarnje energije ovisi o vrsti tvari, a određena je toplinkim kapacitetom. Isto tako, izvršeni rad je W=f(p,V). Ako znaš da je tlak konstantan onda je rad čista funkcija volumena tj dW=p*dV
Entalpija je funkcija veličina stanja, prema tome, i entalpija je veličina stanja. Znači da je za isto ravnotežno stanje plina uvjek ista entalpija, bez obzira kako se do tog stanja došlo.

I sad evo zamisli posudu u kojoj je plin. Ta posuda je cilindar sa pomičnim klipom koji svojom težinom pritišće plin u cilindru uvjek istom silom. Prema tome tlak će uvjek biti isti. I sada zagrijavaš taj plin, dovodiš mu toplinu, pa entalpija raste za Q. Plin se širi, klip se podiže i obavlja rad p(V_2 - V_1), ali nije se sva toplina pretvorila u rad, dio je otišao i na promjenu unutarnje energije zbog čega se plin ugrijao. Ako izmjeriš razliku visine klipa, a znaš mu površinu, možeš odrediti obavljeni rad. Oduzmeš od topline rad i dobiješ promjenu unutarnje energije.

Rinnma
17.07.2010., 21:00
Ono što sam prethodno napsiala pod QUoTE, mislim ono što si ti naveo u svom postu:
"Pa ako znaš za jedan parametar da se ne mijenja (tlak npr. p=konst - izobara) onda možeš znati npr. koliko će se povećati volumen ako se poveća temperatura " DA li to znači ovo: ako se i volumen poveća za jednu jedinicu , za jednu jedinicu se poveća i temperatura.

Skoro. Ako se volumen poveća za jednu jedinicu, također se poveća i temperatura, ali ne nužno za jednu jedinicu.

Primjer:
p*V_1 = G*R*T_1
p*V_2 = G*R*T_2

dakle V_2/V_1 = T_1/T_2.

Rinnma
17.07.2010., 21:10
U kemijskim reakcijama koje se odvijaju u atmosferi tlak ostaje konstantan Na što se misli, kad se kaže reakcije koje se odvijaju u kemijskoj atmosferi ???
Odvijaju se u atmosferi, znači nisu zatvorene u posudu. Hrpica baruta na otvorenom koju zapališ je kemijska reakcija u atmosferi.

Pa ak neki sustav zagrijavam zar neće rasti tlak, kako može biti tlak konstantan (u jednoj knjizi piše da se sve kemijske reakcije odvijaju pri stalnom tlaku) . Taj stalni tlak valjda se misli na atmosferski, ali nije valjda tlak u sustavu uvijek jednak atmosferskom??:ne zna:
Samo da još mi malo razjasniš ovaj dio tvog odgovora:


Rasti će tlak ako je posuda zatvorena i ako se nema gdje širiti. U slučaju atmosfere, tlak je uvjek jednak atmosferskom

BB87
20.07.2010., 16:40
Molim za pomoć. Ne radi se o fizici, već o sličnom - čvrstoći konstrukcija.
Zadatak je riješen. Samo me zanima dal je točno, pošto ne vidim da je za izračunavanje iskorišten gubitak snage u reduktoru 2.20%. Ili je??

http://img38.imageshack.us/img38/8591/p7094829.jpg

Hvala

evo ja sam izracunao s gubicima, ali sam dobio drukcije brojeve, naime 35 MW sam uzeo da je 35 000 000 W

evo mog rjesenja:
http://img257.imageshack.us/img257/2282/dsc00038kw.th.jpg (http://img257.imageshack.us/i/dsc00038kw.jpg/)

na kraju sam ti naveo i standardne promjere za prvi veci od dobivenog rezultata

chemie
24.07.2010., 20:31
Pržimo li CaCO3 na u otvorenim pećima pri atmosfesrkom tlaku, mora temperatura biti takva da je kod nje parcijalni odnosno ravnotežni tlak CO2 jednak ILI veći od 101,3 kPa , a to je temp.od najmanje 900 stupnjeva. što to znači? Što bi recimo bilo da je taj ravnotežni tlak manji?? Ne razumijem to baš.............
Hvala unaprijed:top:

enedielle
25.07.2010., 16:02
ja bih trebala samo provjeru postupka/rezultata. nema nigdje u zbirci.
dakle.
preko mosta dugog 80 metara prelazi kolona vojnika duga 100 metara. koliko dugo je most bio pod opterećenjem ako se kolona giba brzinom 2m/s?
ja sam to nacrtala i u glavi razlomila na par dijelova tu priču. prvo, koliko treba jednom vojniku da prijeđe most, pa na početak mosta dolazi 80.metar kolone, 2. koliko treba da cijela 80-metarska kolona prijeđe most, 3. koliko treba 20-metarskoj koloni da prijeđe most. računala sam koliko bi 1. vojniku trebalo =40 sekundi. zatim onom na 80.metru, i dobila da 80-metarskoj koloni treba 80 sekundi. onda sam izračunala koliko bi trebalo 20-metarskoj koloni i to zbrojila. konačan rezultat je 100 sekundi.
ima li uopće smisla taj moj postupak ili postoji lakši i jednostavniji način kako to riješiti?
recimo da ja i fizika nismo baš na ti. :zubo:

i_meni_dosadno
25.07.2010., 16:42
180m * 2m/s = 360m

jer da svi prođu treba prvo prvi preč most, onda je kolona iza njega 100m

enedielle
25.07.2010., 17:06
:confused:
pa pitanje je koliko dugo je most pod opterećenjem...

i_meni_dosadno
25.07.2010., 17:21
sori, 180 / 2 = 90

i_meni_dosadno
25.07.2010., 17:22
dobro si ti to, ali 20m koloni treba 10sec :)

ravno 100 je prelagano :)

enedielle
25.07.2010., 17:53
180m * 2m/s = 360m

jer da svi prođu treba prvo prvi preč most, onda je kolona iza njega 100m
kako ti množenjem 180 metara i 2 m/s dobivaš metre? i zašto to množiti? nema smisla i logike. gibanje je jednoliko pravocrtno.
sori, 180 / 2 = 90
ni ovo ne kužim di i kak.
dobro si ti to, ali 20m koloni treba 10sec :)
ravno 100 je prelagano :)
kak 80-metarskoj koloni treba 80 sekundi, a 20-metarskoj 10? :zubo:
pa. ako zamislimo da ima 100 vojnika, 1 vojnik=1 metar. prvi od njih prelazi most. njemu treba 40 sekundi. i sad... dok taj prijeđe cijeli most, 80. vojnik dođe na početak mosta i njemu treba isto 40 sekundi da prijeđe most. to je sve skupa 80 sekundi opterećenja. i sad... dok 80. dođe do kraja mosta, iza njega stoji još 20 vojnika. kolona dugačka 20 metara.
i sad vidim svoju grešku. treba im 20 ak prelaze cijeli most. ali oni su već pri kraju. znači samo zadnjeg gledamo kolko mu treba za 20 metara. to je 10 sekundi.
i onda je to 80+10.
rješenje je 90.
:D

hvala na pomoći. :)

enedielle
25.07.2010., 18:08
e da. još nešto.
ne kužim kada u zadataku trebam koristiti koju formulu.
kad idem izvoditi sama formulu za akceleraciju di se može direktno uvrstiti put i vrijeme, imam http://latex.codecogs.com/gif.latex?a=\frac{v}{t}=\frac{\frac{s}{t}}{t}=\fra c{s}{t^2}, a pod formulama u zbirci stoji http://latex.codecogs.com/gif.latex?s=\frac{at^2}{2}.
što kad koristiti?

i_meni_dosadno
25.07.2010., 18:28
prvo sam zaribo + i /, zato sori
akceleracija je brzina kroz vrijeme, dakle put kroz vrijeme kroz vrijeme
davno je to bilo, jel s=put?

Lightning
25.07.2010., 18:42
e da. još nešto.
ne kužim kada u zadataku trebam koristiti koju formulu.
kad idem izvoditi sama formulu za akceleraciju di se može direktno uvrstiti put i vrijeme, imam http://latex.codecogs.com/gif.latex?a=\frac{v}{t}=\frac{\frac{s}{t}}{t}=\fra c{s}{t^2}, a pod formulama u zbirci stoji http://latex.codecogs.com/gif.latex?s=\frac{at^2}{2}.
što kad koristiti?

ne mozes mijesat kruske i jabuke. formula koja stoji u knjizi je za jednakoubrzano kretanje sa pocetnom brzinom nula
Da razradimo :

v = (v_0 + v_sr) / 2 ( posto sabiras dvije brzine )
v = v_sr / 2

znamo da je prijedjeni put jednak umnosku brzine i potrebnog vremena

s = v / 2 * t

umjesto v uvrstimo a * t

s = a * t^2 / 2

enedielle
25.07.2010., 19:19
Lightning, tnx puno. sad kužim. :)

Lightning
26.07.2010., 11:25
Što se tiče zadatka...

Moraš znati da je kolona jedno, ne smijes razdvajat vojnike.

Iz zadatka mozemo pretpostaviti da se kolona, dakle, svih 100 metara iste, nalazi ispred mosta, spremna da

krene. Mozes primjetiti, kolona ce preci most tek kada zadnji vojnik predje isti.

Sada, posto je zadnji vojnik tamo negdje, 100 metara ispred mosta ( jer je na kraju ) - preporucam da ilustrujes sebi zadatak , on ima da predje put od 100 metara ( da bi dosao na pocetak mosta ) i 80 metara ( da bi presao most ), tj. 180 metara. Ostali ce prije preci most, no on je dio te kolone, i nista ne moze se racunati dok svi ne prodju most.

dakle, s = 180 m
v = 2 m /s

t = s / v

t = 180 m / 2 m*s^-1

t = 90 s

Nadam se da ti je jasno...

prca
27.07.2010., 13:03
Da ne bih gnjavio, postavicu pitanje na koje me konkretno zanima odgovor:

Imamo auto koji se krece konstantnom brzinom 100km/h, i insekta koji stoji na naslonu za glavu. U jednom trenutku on odlucuje da se odvoji od tog naslona i pocne iznad njega da levitira. Pitanje je sledece: ako zanemarimo uticaj vazduha u kolima, tj. smatramo da je unutra vakum, da li ce komarac nastaviti da lebdi ISTOM brzinom kao i auto, ili ce pod uticajem gravitacione sile postepeno usporavati?
Odnosno, da li gravitaciona sila ima uticaja i na horizontalno kretanje a ne samo na vertikalno, pritom uzimamo u obzir da komarac koristi svoju energiju samo da odrzi visinu?

Izvinite ako je ovo suvise trivijalno, ali nismo svi rodjeni fizicari.

Unapred hvala!

Velociraptor
27.07.2010., 13:11
Odnosno, da li gravitaciona sila ima uticaja i na horizontalno kretanje

sila koja djeluje pod kutem od 90 stupnjeva u odnosu na smjer kretanja ne moze vrsiti ikakav rad.
Dakle, ako je u autu vakuum ili zrak, a insekt "lebdi", insekt ce se kretati istom brzinom kao i auto.

Air man
27.07.2010., 16:16
Gravitacijska sila nema nikakav utjecaj na horizontalno gibanje insekta. Insekt se kreće 100km/h prije i trebao bi se nastaviti kretati brzinom od 100km/h kad se popenje. U slučaju da auto počme usporavati insekt bi se trebao početi gibati prema naprijed. Njegova prividnabrzina u autu bi tada bila:
(100 - trenutna brzina auta) km/h

prca
27.07.2010., 18:37
Hvala na odgovorima! Ovo deluje skoro neverovatno, verovatno zato sto nam iskustvo pokazuje drugacije, zbog otpora vazduha i trenja koje ne mozemo da izbegnemo u realnim situacijama...

Lesli Eldridž
27.07.2010., 19:02
Auto koje se kreće ravnomjerno odnosno konstantnom brzinom je u ovom slučaju referentno i kako nema razlike brzine između auta i komarca jer auto nema nikakve akceleracije komarac će da lebdi i ne miče se. Šta se dešava kada vozač zakoči? Šta se dešava kada naglo zakoči? Hoće li nosevi ljudi koji nisu vezani ostati čitavi? Šta se dešava kada vozač naglo doda gas "do daske"? Osjetiš li udar sjedala u svoje tijelo? Tu su ti odgovori. Namjerno sam pojednostavio i nisam navodio formule i Newtonove zakone...

Air man
27.07.2010., 19:43
Ovo se meni čini skroz realno. Otpor zraka ima mali utjecaj na ovu situaciju. Pa sjeti se u autu kad se gibaš konstantnom brzinom ne osjećaš nikakave sile, dok kad ubrzavaš osjećaš da te "lijepi" za sjedalo tj. da na tebe djeluje sila suprotna po orijentaciji od sile koja ubrzava auto. Isto je tako kad kočiš samo suprotno. Da se ne možeš opirati od sjedalo i ti bi išao po autu naprijed-nazad kao onaj insekt. :mig:

prca
27.07.2010., 20:19
Sve jasno... Sta ti je inercija... :)

0404
04.08.2010., 15:14
Hvala Bad Boy 87 na trudu!

goran2hr
11.08.2010., 03:51
Molio bi objašnjenje za slučaj koji mi se dogodio.

Očekivao sam goste i stavio bocu mineralne vode u zamrzivač. Boca je bila
staklena sa klasičnim čepom (bez navoja).
Kada sam je iznio na stol, boca je bila na dodir hladna, ali u njoj nije
bilo leda ni u tragovima.
Kod otvaranja boce, dio vode je burno izletio iz boce (sl. kao šampanjac,
ali ne puno), a ostatak u boci
se u par sekundi kompletno zaledio. Boca srećom nije pukla, jedio što je
trebalo čekati da se odledi. Boca nije bila trešena.
Dan je bio vruć, ljetni.

Hvala

Goran

El Ninho
11.08.2010., 18:21
Molio bi objašnjenje za slučaj koji mi se dogodio.

Očekivao sam goste i stavio bocu mineralne vode u zamrzivač. Boca je bila
staklena sa klasičnim čepom (bez navoja).
Kada sam je iznio na stol, boca je bila na dodir hladna, ali u njoj nije
bilo leda ni u tragovima.
Kod otvaranja boce, dio vode je burno izletio iz boce (sl. kao šampanjac,
ali ne puno), a ostatak u boci
se u par sekundi kompletno zaledio. Boca srećom nije pukla, jedio što je
trebalo čekati da se odledi. Boca nije bila trešena.
Dan je bio vruć, ljetni.

Hvala

Goran

Hladna voda može otopiti manje plinova od tople što znači da hlađenjem tekućine u zatvorenoj boci raste pritisak.
S druge strane, što je pritisak veći, niža je temperatura tališta vode.
Kada si otvorio bocu, plin je naglo izašao, tlak je pao i temperatura tališta se podigla dovoljno da se voda smrzne.

Npr. rashladio si vodu na -3° ali uslijed povećanja pritiska, talište se spustilo na recimo -5°. Kada si otvorio bocu, pritisak je pao, talište se vratilo na 0° i dio vode se zaledio.

goran2hr
12.08.2010., 02:28
Hladna voda može otopiti manje plinova od tople što znači da hlađenjem tekućine u zatvorenoj boci raste pritisak.
S druge strane, što je pritisak veći, niža je temperatura tališta vode.
Kada si otvorio bocu, plin je naglo izašao, tlak je pao i temperatura tališta se podigla dovoljno da se voda smrzne.

Npr. rashladio si vodu na -3° ali uslijed povećanja pritiska, talište se spustilo na recimo -5°. Kada si otvorio bocu, pritisak je pao, talište se vratilo na 0° i dio vode se zaledio.



Hvala

El Ninho
12.08.2010., 17:49
Hvala

Zapravo, malo je složenije.
Pri stalnom tlaku se snižavanjem temperature povećava topljivost plinova u vodi ali zbog anomalije vode (širenje ispod 4 celzijevaca) daljnjim hlađenjem se voda širi i povećava pritisak u boci pa se spušta temperatura tališta.

http://docs.engineeringtoolbox.com/documents/639/oxygen-solubility-water-2.png

felix_0001
12.08.2010., 20:35
Poštovani!
Molim za pomoć oko rješavanja zadatka iz mehanike u prilogu i zahvaljujem unaprijed na ozbiljnim odgovorima! Naime, trebam princip postavljanja zadatka pošto je konačno rješenje napisano u udžbeniku (brzina v0=447,37m/s), ali ne znam ispravan način na koji se do rješenja dolazi!

Zadatak je uzet iz udžbenika Stjepan Jecić: MEHANIKA II (Kinematika i Dinamika), Tehnička knjiga d.d-Zagreb.

taedium_vitae
12.08.2010., 21:15
Imas neeleasticni sudar metka i kolica.
znaci metak mase m1 s brzinom v_0 se zaleti u kolica mase m2 i zajedno se s kolicima giba po kosini nagiba 30 stupnjeva 1.5 m. prvo napises zakon ocuvanja kolicine gibanja za ovaj slucaj i on glasi m1*v_0=(m1+m2)*V (*) gdje je V zajednicka brzina metka i kolica. nakon sudara metak i kolica imaju neku pocetnu brzinu V i oni se gibaju uz kosinu 1.5 m. iz zakona ocuvanja energije mozes izracunati kolika je ta pocetna brzina V jer znas na koju se visinu popnu kolica i metak, h=sin(30)*1.5. iz zakona ocuvanja energije 0.5(m1+m2)*V^2=(m1+m2)*g*h dobijes pocetnu brzinu V i onda iz izraza (*) dobijes v_0 i on iznosi v_0=123.7 m/s

felix_0001
13.08.2010., 08:46
Imas neeleasticni sudar metka i kolica.
znaci metak mase m1 s brzinom v_0 se zaleti u kolica mase m2 i zajedno se s kolicima giba po kosini nagiba 30 stupnjeva 1.5 m. prvo napises zakon ocuvanja kolicine gibanja za ovaj slucaj i on glasi m1*v_0=(m1+m2)*V (*) gdje je V zajednicka brzina metka i kolica. nakon sudara metak i kolica imaju neku pocetnu brzinu V i oni se gibaju uz kosinu 1.5 m. iz zakona ocuvanja energije mozes izracunati kolika je ta pocetna brzina V jer znas na koju se visinu popnu kolica i metak, h=sin(30)*1.5. iz zakona ocuvanja energije 0.5(m1+m2)*V^2=(m1+m2)*g*h dobijes pocetnu brzinu V i onda iz izraza (*) dobijes v_0 i on iznosi v_0=123.7 m/s

Prije svega zahvaljujem se na trudu i pomoći! Međutim, vjerujem da su rješenja u udžbeniku točna (rješavao sam i druge zadatke gdje su mi se rješenja podudarala sa onima iz udžbenika. Pokušavao sam na razne načine, ali do rješenja v0=447,37m/s jednostavno nisam znao doći...

Brzina metka (v0) i zajednička brzina nakon sudara (V) nisu kolinearne...Zakon očuvanja kol. gib. vrijedi za izolirani sustav (možda ovdje ne vrijedi pretpostavka izoliranog sustava i treba računati i s impulsima sila)?...

El Ninho
13.08.2010., 10:15
Prije svega zahvaljujem se na trudu i pomoći! Međutim, vjerujem da su rješenja u udžbeniku točna (rješavao sam i druge zadatke gdje su mi se rješenja podudarala sa onima iz udžbenika. Pokušavao sam na razne načine, ali do rješenja v0=447,37m/s jednostavno nisam znao doći...
Brzina metka (v0) i zajednička brzina nakon sudara (V) nisu kolinearne...Zakon očuvanja kol. gib. vrijedi za izolirani sustav (možda ovdje ne vrijedi pretpostavka izoliranog sustava i treba računati i s impulsima sila)?...

U pravu si.
Ako je

p_1 = m_1*v_0
p_2 = m_2*v_2


http://img836.imageshack.us/img836/6018/kosina.png (http://img836.imageshack.us/my.php?image=kosina.png)

iz zakona očuvanja energije

v_2 = sqrt(2*g*s*sin (30°))

(zanemarujemo masu m_0 koja je << m_2)
tada je

p_2 = p_1*cos(30°)

iz čega slijedi

v_0 = (m_2*sqrt(2g*s*sin(30°))/(m_1*cos(30°)) = 447 m/s

felix_0001
13.08.2010., 11:40
U pravu si.
Ako je

p_1 = m_1*v_0
p_2 = m_2*v_2


http://img836.imageshack.us/img836/6018/kosina.png (http://img836.imageshack.us/my.php?image=kosina.png)

iz zakona očuvanja energije

v_2 = sqrt(2*g*s*sin (30°))

(zanemarujemo masu m_0 koja je << m_2)
tada je

p_2 = p_1*cos(30°)

iz čega slijedi

v_0 = (m_2*sqrt(2g*s*sin(30°))/(m_1*cos(30°)) = 447 m/s

Zahvaljujem na odgovoru! To bi značilo da je udar metka u nepokretnu masu na jednom mjestu (na mjestu ulaza metka u masu) izazvao dodatnu (reaktivnu) normalnu silu (impuls) na masu na jednom drugom mjestu (na mjestu dodira mase sa kosinom)...

Još jednom se puno zahvaljujem!

PIPBoy 2000
13.08.2010., 12:17
Jedno, vjerojatno, banalno...

Ako uređaj radi na 5V@2A, može li se napajati preko punjača od recimo 12V@800mA s time da je spuštena voltaža? Ili to ne ide tako recipročno pa ako vuče 2A vuče po svakom naponu.

Brontosaur
13.08.2010., 13:32
Molim vas, neka mi netko ovo demantira ili potvrdi:
''U posudi u kojoj ima vode, temperatura ne prelazi +100 stupnjeva niti obrnuto, ne ide ispod nule.''
Po kojem bi to zakonu tako trebalo biti?

pobosutljanin
13.08.2010., 14:33
Jedno, vjerojatno, banalno...

Ako uređaj radi na 5V@2A, može li se napajati preko punjača od recimo 12V@800mA s time da je spuštena voltaža? Ili to ne ide tako recipročno pa ako vuče 2A vuče po svakom naponu.

Jakost struje je kvocijent napona i otpora (I=U/R). Svaki uređaj ima već predodređen otpor, tako da ovisno o velićini napona ovisi jakost struje.
Samo, tvoj punjač ima nazivnu struju 0,8 A, dok ti je trošilo 2,5 puta jače, tako da je pregaranje punjača više nego izgledno.
Zato se i daju podaci o veličini napona i struje.

felix_0001
13.08.2010., 16:11
Molim vas, neka mi netko ovo demantira ili potvrdi:
''U posudi u kojoj ima vode, temperatura ne prelazi +100 stupnjeva niti obrnuto, ne ide ispod nule.''
Po kojem bi to zakonu tako trebalo biti?

Netočno!
Voda se može zagrijati i iznad 100st.C, ali i ohladiti ispod 0st.C, ovisno o tlaku kojim je voda podrvgnuta!

Brontosaur
13.08.2010., 17:20
Netočno!
Voda se može zagrijati i iznad 100st.C, ali i ohladiti ispod 0st.C, ovisno o tlaku kojim je voda podrvgnuta!

Hvala. :D
Također sam tražila objašnjenje i osobu koja mi je navela gornju tvrdnju zato jer sam pretpostavila odmah na početku kako nisam dobro shvatila, a kad ono tip počne objašnjavati (misleći da nemam pojma o pojmu) kako voda vrije na 100 C i ledi se na 0 C (što svi znaju još u osnovnoj).
Stvar je u tome što nije dobro sročio rečenicu te je ispalo kako je temperatura uvjetovana vodom u posudi. Na taj način bi voda u posudi ispala kao neka specifična pojava koja ne dopušta prelazak na više od 100 C što i sama znam da je potpuno netočno i apsurdno.
Teško je na prvu znati koliko netko drugi ne zna i eto nesporazuma. :facepalm:

Rinnma
13.08.2010., 17:38
Što, valjda je htio reći da ako je u otvorenoj posudi tekuća voda, da je onda temp. sigurno između 0 i 100.

Brontosaur
13.08.2010., 19:12
Što, valjda je htio reći da ako je u otvorenoj posudi tekuća voda, da je onda temp. sigurno između 0 i 100.

A valjda. :D Naravno ako je voda u posudi onda nije para i nije led i temp. je između 0 i 100, ali to se da promijeniti jednostavnim zagrijavanjem ili hlađenjem.
Moram naučiti čitati između redaka. :ne zna:

i_meni_dosadno
13.08.2010., 19:25
Jedno, vjerojatno, banalno...

Ako uređaj radi na 5V@2A, može li se napajati preko punjača od recimo 12V@800mA s time da je spuštena voltaža? Ili to ne ide tako recipročno pa ako vuče 2A vuče po svakom naponu.

ako samo spuštaš napon onda nema šanse jer punjač ina ograničenje struje (struja kuri stvari, ne napon)

al i da staviš "savršeni"(ne postoji) transformator, fali ti 0,4W tj pri 5V nekih 0,08A

to je elektronika ne čista fizika :)

Rinnma
13.08.2010., 20:00
A valjda. :D Naravno ako je voda u posudi onda nije para i nije led i temp. je između 0 i 100, ali to se da promijeniti jednostavnim zagrijavanjem ili hlađenjem.
Moram naučiti čitati između redaka. :ne zna:

Nisam slučajno napisao u otvorenoj, dakle atmosferski tlak. Ako zatvoriš posudu i griješ vodu unutra, onda će tekuća biti do neke temperature nešto više od 100 stupnjeva, pri kojoj će početi prelaziti u paru.

taedium_vitae
13.08.2010., 20:02
Nisam slučajno napisao u otvorenoj, dakle atmosferski tlak. Ako zatvoriš posudu i griješ vodu unutra, onda će tekuća biti do neke temperature nešto više od 100 stupnjeva, pri kojoj će početi prelaziti u paru.

to je princip express lonca...

i_meni_dosadno
13.08.2010., 22:50
kolko ja znam, ako nije navedeno uzima se sobna temperatura i izloženost atmosferi

Brontosaur
14.08.2010., 11:47
Nisam slučajno napisao u otvorenoj, dakle atmosferski tlak. Ako zatvoriš posudu i griješ vodu unutra, onda će tekuća biti do neke temperature nešto više od 100 stupnjeva, pri kojoj će početi prelaziti u paru.

Da, naravno. :D

Prvo što je meni palo na pamet je, :lol: da tip želi reći dok vode ima u posudi temperatura posude, vode i ostalog ne može prijeći 100 C. :eek:
Imam bujnu maštu. :rofl:

enedielle
16.08.2010., 21:42
ja ne znam kako zapoceti jedan zadatak.
ide ovako.
raketa mase 250 g sadrzi 350 g goriva. blablabla.
kako raketa mase 250 sadrzi gorivo mase 350 grama? :zubo:

inace zadatak je iz zute zbirke, dio s impulsom sile i kolicinom gibanja. 1.122 mislim. ili tu negdje okolo. izmedu 1.120 i 130.

taedium_vitae
16.08.2010., 21:46
ja ne znam kako zapoceti jedan zadatak.
ide ovako.
raketa mase 250 g sadrzi 350 g goriva. blablabla.
kako raketa mase 250 sadrzi gorivo mase 350 grama? :zubo:

inace zadatak je iz zute zbirke, dio s impulsom sile i kolicinom gibanja. 1.122 mislim. ili tu negdje okolo. izmedu 1.120 i 130.

pa valjda je pretpostavka da je to masa prazne rakete, tj. bez goriva.

enedielle
17.08.2010., 23:59
ali ne dolazi mi dobro rjesenje kad tako rjesavam, a postupak je dobar... :confused:

Rinnma
18.08.2010., 06:31
Kako rješavaš?

UltraHardcore
18.08.2010., 21:26
dali je fizički moguće da čovjek skoči sa visine od 80 metara u vodu koja je duboka npr.200 metara da si niš ne polomi??? (ne zanima me to kaj bu ga čopio pritisak na dubini od 50 metara i time mu se rasprsnuli svi organi)

Ono
19.08.2010., 02:35
dali je fizički moguće da čovjek skoči sa visine od 80 metara u vodu koja je duboka npr.200 metara da si niš ne polomi??? (ne zanima me to kaj bu ga čopio pritisak na dubini od 50 metara i time mu se rasprsnuli svi organi)

http://www.youtube.com/watch?v=4uHkyMh9FW4
Nije baš 80, ali svejedno :D

El Ninho
19.08.2010., 11:21
dali je fizički moguće da čovjek skoči sa visine od 80 metara u vodu koja je duboka npr.200 metara da si niš ne polomi??? (ne zanima me to kaj bu ga čopio pritisak na dubini od 50 metara i time mu se rasprsnuli svi organi)

Pogledaj ovu temu.
http://www.forum.hr/showthread.php?t=506509

I da, bez obzira s koje visine pao, nećeš zaroniti dublje od par metara. :cerek:

weight
27.08.2010., 13:01
Imam jedno pitanje.
Imam tenisku lopticu i ispred mene zid. Ja sad horizontalno izbacim tenisku lopticu prema zidu nekom brzinom v i ona se odbije od zida. Pretpostavljam da se radi o savršeno elasticnom sudaru sto znaci da je brzina teniske loptice nakon sudara -v. I recimo da je masa loptice m. Sada mene zanima, posto po zakonu ocuvanja kolicinje gibanja zid nakon sudara mora imati kolicinu gibanja jednaku 2mv da bi k.g. bila ocuvana kako to objasniti ako se zid ne giba tj. brzina mu je nula? A i cini mi se da brzina zida mora biti nula ako gledamo i preko energije.

Rinnma
27.08.2010., 18:48
Da, prenila se količina gibanja na zid, ali uzmi u obzir da je taj zid vezan sa zemljom, a da zemlja ima ogromnu masu i da je ta promjena količine gibanja uzrokovala tek beznačajno povećanje brzine rotacije zemlje. Ne samo to, nego je i prethodno bacanje loptice imalo isti efekat samo u drugom smjeru.
Za ilustraciju zamisli da si u svemirskom brodu i da se napucavaš lopticom po zidu. Iz vana će izgledati da se brod malo miče naprijed-nazad, a ako se unutra zaletiš i zatrčiš te lupiš o zid onda će se klimati malo više, ali pozicija cijelog sustava se neće promijeniti. Što god da radio unutar broda nema načina da ga natjeraš da krene u ikojem smjeru, samo će se klimati. Ali, ako je taj brod supermasivan, ti pomaci neće biti toliko izraženi pa će izgledati da miruje.

Data
27.08.2010., 22:02
A u idealnom slučaju uzmeš da je zid nepomičan, radi pojednostavljenja, jer bi u suprotnom morao računati koliku je brzinu dobila Zemlja, što je vjerojatno i izvan granice mjerljivosti, i onda dobio tu brzinu koju je lopta izgubila, što ti apsolutno ništa ne bi značilo jer je i tako više izgubila zbog pretvaranja kinetičke u toplinsku nego zbog ovoga.. Zakon količine gibanja uostalom vrijedi samo ako gledaš u zatvorenom sustavu što znači da bi zbog povezanosti Zemlje i zida morao uzeti i nju u svoj sustav.
Inače, u savršeno elastičnom sudaru dvaju objekata usporedivih masa rješavanjem jednadžbi očuvanja količine gibanja i energije dobiješ njihove brzine poslije sudara (dobro, zapravo dobiješ dva rješenja, od kojih jedno pokazuje što bi bilo da se ti objekti nisu sudarili, ali to ti očito ne treba :D) Pri relativističkim brzinama su jednadžbe malo kompliciranije ali ono... koji oksimoron; elastični sudar pri relativističkim brzinama :D

ŽabaKrastačaKre
28.08.2010., 11:46
Treba povezati zakon sačuvanja naboja sa činjenicom da svemirom upravlja gravitacija?

Može mala pomoć? Smjernice?
Hvala.

Data
28.08.2010., 13:18
Treba povezati zakon sačuvanja naboja sa činjenicom da svemirom upravlja gravitacija?

Može mala pomoć? Smjernice?
Hvala.

NIsam siguran na što se cilja ali ovako:
Gravitacija je najslabija od elementarnih sila. Ali zašto onda baš gravitacija najviše utječe na gibanje planeta i galaksija? Što bi bilo kad ne bi vrijedio zakon očuvanja naboja, kad bi se spontano naboj mogao stvarati ili nestajati, posebno u velikim količinama?
Još uvijek mi je malo nejasno kako je zapravo postavljen zadatak.

ŽabaKrastačaKre
28.08.2010., 14:04
NIsam siguran na što se cilja ali ovako:
Gravitacija je najslabija od elementarnih sila. Ali zašto onda baš gravitacija najviše utječe na gibanje planeta i galaksija? Što bi bilo kad ne bi vrijedio zakon očuvanja naboja, kad bi se spontano naboj mogao stvarati ili nestajati, posebno u velikim količinama?
Još uvijek mi je malo nejasno kako je zapravo postavljen zadatak.

Ne znam ni ja zapravo. Pitanje koje smo dobili u zadnjem kolokviju je glasilo baš tako - evo da citiram: ''Kakva je veza zakona sačuvanja naboja i činjenice da svemirom upravlja gravitacijska sila?'' :ne zna:

Rinnma
28.08.2010., 14:10
Odg: "Tajna" :lol:

Ne poznajem dovoljno fiziku da bi uopće mogao pretpostaviti kako bi odg. trebao izgledati.

Data
28.08.2010., 14:22
Imam osjećaj da je stvar u tome da, kad bi planeti bile ogromne kugle naboja, orbite bi bile.... malo nestabilnije recimo :p.
Dakle da je stvar u tome da je elektrostatična sila svedena na djelovanje na manjim udaljenostima nego što bi bilo da ne vrijedi očuvanje naboja.

ŽabaKrastačaKre
28.08.2010., 14:35
Hvala... :top:

ŽabaKrastačaKre
31.08.2010., 14:35
http://img831.imageshack.us/img831/5476/fiz.png

Ne razumijem ovo.
Imamo hrpu power point prezentacija i formula za svaku fizikalnu pojavu, ali stalno nailazim na ovakve formule.
Ne znam kakve su to oznake ni što bi trebale predstavljati, a naravno ne postoji nikakvo objašnjenje, kao što to obično bude u drugim materijalima iz drugih predmeta.

Što bi trebao predstavljat naopaki upitnik!?
Jesu li to neke matematičke oznake za 'istina', 'suprotno', i sl. što se uče inače na matematici? Ako da, čemu ovdje?
Tako isto npr. umjesto oznake za gustoću - slovo 'ro', koja se uglavnom koristi svuda, profesor je u Bernulijevu jednadžbu uvrstio d. Umjesto malo r za polumjer uvrsti veliko R. (Ovdje ne, ali inače da.)
Jesu li ove male crtice znak za derivirano? Koji smisao je uvrštavanja nepotpune jednadžbe koju tek treba derivirati? :misli:

Evo, ako mi može netko objasniti ovu sliku iznad - zahvaljujem. :s

Cadillac_Tramp
31.08.2010., 16:16
Pozdrav!

Molim vas, može li netko pregledati i eventualno ispraviti s objašnjenjem slijedeći zadatak:
http://i464.photobucket.com/albums/rr3/cadillactrampo/Image8.jpg
Hvala.

tomislav50
31.08.2010., 18:13
Pozdrav!

Molim vas, može li netko pregledati i eventualno ispraviti s objašnjenjem slijedeći zadatak:
http://i464.photobucket.com/albums/rr3/cadillactrampo/Image8.jpg
Hvala.

Imaš grešku kod sume momenata oko točke B :

F1 * 720 - FA * 520 + F2 * 310 = 0

720000 - 520 * FA + 155000 = 0

FA = 875000/520

FA = 1683 (N)
--------------------------------

FB = 1500 - 1683

FB = - 183 (N) -------> Reakcija u točki "B" djeluje prema dolje!!!!!

miljoni
31.08.2010., 18:16
Poštovani,
Trebam malu pomoć. Imam komoru u kojoj se provodi parenje zasičenom parom, i bočno na komori klapnu sa utegom koja bi se trebala otvoriti kada tlak u komori poraste više od 1,01325 bar-a (ATMOSFERSKOG TLAKA). Kako izračunati koje mase bi trebao biti uteg i na kojoj udaljenosti od klapne?

Skica problema na linku ispod:

http://img835.imageshack.us/img835/7254/klapna.gif

Zadatak moraš barem započeti.

Cadillac_Tramp
31.08.2010., 19:13
Imaš grešku kod sume momenata oko točke B :

F1 * 720 - FA * 520 + F2 * 310 = 0

720000 - 520 * FA + 155000 = 0

FA = 875000/520

FA = 1683 (N)
--------------------------------

FB = 1500 - 1683

FB = - 183 (N) -------> Reakcija u točki "B" djeluje prema dolje!!!!!

Mislim da tu nije greška, previdjeli ste 260 za 200 na blijedom crtežu ili mi se čini?
Uglavnom, duljine krakova su redom (slijeva): 260, 210, 310.
Hvala.

E sad, može li mi itko pomoći riješiti momente savijanja (bune me predznaci) ??? :moli:

tomislav50
31.08.2010., 20:02
Mislim da tu nije greška, previdjeli ste 260 za 200 na blijedom crtežu ili mi se čini?
Uglavnom, duljine krakova su redom (slijeva): 260, 210, 310.
Hvala.

E sad, može li mi itko pomoći riješiti momente savijanja (bune me predznaci) ??? :moli:

Nemaju te kaj buniti predznaci :

-krećemo se od lijeve strane u desno

- ispod sile F1 moment savijanja je nula

- pada po pravcu do točke "A" u kojoj je maksimalno negativan (koliko si i izračunao)

- zatim se u toj točci lomi i kreće se po pravcu do ispod sile F2 (koji si izračunao - isto negativan ali nešto manje)

- od te točke se ponovo lomi i po pravcu se kreće tako da je u točki "B" jednak nuli

- eto mislim da ti je sada jasnije (najlakše bi bilo nacrtati - ali ......)

Cadillac_Tramp
01.09.2010., 11:16
Hvala. :)
Evo, danas mi je došao ovaj:
http://i464.photobucket.com/albums/rr3/cadillactrampo/Image11.jpg
Vjerojatno je jako jednostavan, no meni ovaj dio sa 45 stupnjeva ni najmanje nije jasan. Tu se sila dijeli na 1/2 ili ...? A momenti savijanja? Mogu nagađati cijeli dan, no trebam sigurnu stvar. Kako se ovo uopće rješava? Dakle trebam račun za iznose svih sila + momenata! :moli:

Nadam se da ne davim previše...

Rinnma
01.09.2010., 11:26
Tu silu moraš rastaviti na vertikalnu i horizontalnu komponentu.
Fx=F*cos(45)
Fy=F*sin(45)

x-komponenta je u pravcu grede pa ne stvara nikakve momente jer njen krak u ovom slučaju uvjek 0. Ona stvara jedino normalna naprezanja.
y-komponenta ti ulazi za momente i za smično naprezanje.
Dalje ćeš se valjda snaći.

Fish 1968
01.09.2010., 11:28
Hvala. :)
Evo, danas mi je došao ovaj:
http://i464.photobucket.com/albums/rr3/cadillactrampo/Image11.jpg
Vjerojatno je jako jednostavan, no meni ovaj dio sa 45 stupnjeva ni najmanje nije jasan. Tu se sila dijeli na 1/2 ili ...?
Tu silu trebaš rastaviti na komponente (u smjeru osi). Uzdužna komponenta je jednaka umnošku sile i kosinusa kuta, dok je okomita komponenta jednaka umnošku sile i sinusa kuta. No one su ovdje iste jer je kut 45º (sinus i kosinus su isti).

Dakle:

Fx = F • cos 45º
Fy = F • sin 45º

Zekat
01.09.2010., 17:07
Jel može netko nekako objasnit zašto je ENTROPIJA manja pri višim tlakovima
nego pri nižim kod jednakih temperatura?

Hvala!

tomislav50
01.09.2010., 18:10
Jel može netko nekako objasnit zašto je ENTROPIJA manja pri višim tlakovima
nego pri nižim kod jednakih temperatura?

Hvala!

Da bi se to objasnilo najjednostavnije je promatrati dijagram Temperatura - entropija (T-S dijagram) i u njemu linije konstantnog tlaka (za idealni plin ili realni plin).

Pri tom se povuče horizontalna linija : T = konstanta

i pogleda se da je linija većeg tlaka p1 iznad linije manjeg tlaka p2 (p1>p2)

pa će linija T=konst prvo sijeći liju p1, a tek onda liniju p2.

Dobivena sjecišta linija "T" i "p" daju vrijednosti na apsicisi entropije "s1" i "s2"

uočava se da je s1<s2.

Naravno postoje i druga objašnjenja (teoretska na nivou gibanja molekula), iz kojih se može doći do istog zaključka.

Zekat
02.09.2010., 11:33
E hvala na tome, ali volio bi čuti objašnjenje sa kemiskog/molekularnog stajališta, jer izgleda mi da (ako je entropija izmjenjena toplina) pri većem tlaku je izmjena teža nego pri nižem tlaku, toje neki moj zaključak e sad jer on točan i ako je zašto je to tako, hm?

El Ninho
02.09.2010., 14:51
E hvala na tome, ali volio bi čuti objašnjenje sa kemiskog/molekularnog stajališta, jer izgleda mi da (ako je entropija izmjenjena toplina) pri većem tlaku je izmjena teža nego pri nižem tlaku, toje neki moj zaključak e sad jer on točan i ako je zašto je to tako, hm?

Entropija je mjera nereda.
Imaš kutiju s plinom unutra su atomi jednoliko raspoređeni po cijelom volumenu. Ako sve atome potisneš na jednu polovicu imaš duplo manji nered -> duplo manju entropiju.
Naravno, u toj polovici imaš duplo veći tlak.

To je onako, na prste. :D

w00t!
02.09.2010., 19:52
Da li moze netko da mi uradi ovaj zadatak,bio bi mu jako zahvalan.Probao sam al nikako neide.


Četri homogena štapa masa m = 1kg i duljine l =2m spojena su tako da tvore kvadrat.

a) Izracunajte moment tromosti kvadrata s obzirom na os koja je koaksijalna stranicom kvadrata i udaljena je od nje za d =1m. Obavezno nacrtati sliku i oznaciti fizikalne velicine.
b) Izracunajte kutnu brzinu kvadrata s obzirom na os koja prolazi stranicom kvadrata ako na njega djeluje moment sile M = 40N m u vremenu od t = 10s. Kolka je tada energija rotacije kvadrata ?

El Ninho
03.09.2010., 10:30
Da li moze netko da mi uradi ovaj zadatak,bio bi mu jako zahvalan.Probao sam al nikako neide.


Četri homogena štapa masa m = 1kg i duljine l =2m spojena su tako da tvore kvadrat.

a) Izracunajte moment tromosti kvadrata s obzirom na os koja je koaksijalna stranicom kvadrata i udaljena je od nje za d =1m. Obavezno nacrtati sliku i oznaciti fizikalne velicine.
b) Izracunajte kutnu brzinu kvadrata s obzirom na os koja prolazi stranicom kvadrata ako na njega djeluje moment sile M = 40N m u vremenu od t = 10s. Kolka je tada energija rotacije kvadrata ?

Aaa, ne. :nono:
Prvo se malo potrudi. Pošalji skicu, napiši formulu za moment tromosti, teorem o paralelnim osima,... reci što konkretno ne znaš pa ćemo pomoći.
Do tada možeš samo dobiti karton.

w00t!
03.09.2010., 13:02
a buni me odmah sami pocetak,os koaksijalna stranicom kvadrata,to nerazumijem,gdje je ta os?koaksijalna stranicom???

CottonEyeJoe
03.09.2010., 13:44
ne znam kak da vam objasnim svoj problem,a nisam baš sa matikom i fizikom:

Recimo da imam cilindar promjera 2cm, i dužine 5cm, u njemu je klip promjera 2cm naravno i dužine 2cm...

Znači u cilindru ostaje 3cm hoda klipa (18,84cm3???).

I sad imam spremnik za stlačeni zrak od 20 bar-a, veličine 1280cm3 (20x8x8).

Taj zrak iz spremnika pokreće klip na način da klip radi kao u motoru, znači gore dolje.

Koliko će dugo klip raditi gore-dolje sa tim spremnikom?

Ne brinite, ne izmišljam toplu vodu, jednostavni motorič pogonjem stlačenim zrakon (nema ni veze ovih 20bar-a, to sam naveo tek tako, trebao bi jači pritisak za normalni rad)

El Ninho
03.09.2010., 14:39
a buni me odmah sami pocetak,os koaksijalna stranicom kvadrata,to nerazumijem,gdje je ta os?koaksijalna stranicom???

A jeb'ga ti moraš prvo na podforum Jezični savjetnik.

Rinnma
03.09.2010., 14:45
a buni me odmah sami pocetak,os koaksijalna stranicom kvadrata,to nerazumijem,gdje je ta os?koaksijalna stranicom???

Koaksijalna znači da leži na istom pravcu tj. da računaš moment tromosti oko jedne stranice, ali to si mogao saznati jednim google pretraživanjem.

tomislav50
03.09.2010., 16:03
ne znam kak da vam objasnim svoj problem,a nisam baš sa matikom i fizikom:

Recimo da imam cilindar promjera 2cm, i dužine 5cm, u njemu je klip promjera 2cm naravno i dužine 2cm...

Znači u cilindru ostaje 3cm hoda klipa (18,84cm3???).

I sad imam spremnik za stlačeni zrak od 20 bar-a, veličine 1280cm3 (20x8x8).

Taj zrak iz spremnika pokreće klip na način da klip radi kao u motoru, znači gore dolje.

Koliko će dugo klip raditi gore-dolje sa tim spremnikom?

Ne brinite, ne izmišljam toplu vodu, jednostavni motorič pogonjem stlačenim zrakon (nema ni veze ovih 20bar-a, to sam naveo tek tako, trebao bi jači pritisak za normalni rad)

Na takav način se pokreću ruski tenkovi T-72 i jugo - inačica M - 84. Zrak je kod njih jako stlačen (mislim oko 200 bar) u dvije posude od nekoliko litara, i to je dovoljno da na najsigurniji način pokrenu motor od 1000 konjskih snaga. A onda kada se motor pokrene kompresor ponovo nadopuni posude s zrakom.
Eto vidiš da stvar vrlo jednostavno šljaka u praksi.................

Rinnma
03.09.2010., 16:22
To su dvije ekspanzije, recimo da se mogu idealizirati izobarnom ekspanzijom. Uz poznato opterećenje ne bi trebao bit problem izračunat koliko bi ciklusa mogao izvući iz boce.

CottonEyeJoe
06.09.2010., 06:06
To su dvije ekspanzije, recimo da se mogu idealizirati izobarnom ekspanzijom. Uz poznato opterećenje ne bi trebao bit problem izračunat koliko bi ciklusa mogao izvući iz boce.

pa mene to i zanima, ja si to ne znam izračunati...recimo da nema opterećenja, da na djelovanje klipa nije ništa spojeno...

Uzmimo da klip ima ciklus od 3 rada u sekundi....znači, 3 puta u sekundi se pomakne gore-dolje..

znači, 3 puta u sekundi se ugura 18,84cm3 stlačenog zraka u cilindar...

Rinnma
06.09.2010., 09:10
Moraš znati koliko je opterećenje jer inače račun nema smisla. Ako kažeš da je bez opterećena onda je dovoljno samo malo stlačenog plina koji će se onda širiti u cilindru i gurnuti klip. Ako je opterećen, biti će potrebno više da se postigne tlak koji odgovara opterećenju. Ako imaš klip 2cm promjera onda mu je površina 12,57cm^2, a recimo da ga želiš opteretit sa 100N, dobiješ tlak na kraju ekspanzije 79,6kPa. E sad idealnim promjenama stanja treba doći do tog konačnog stanja i vidjeti koliko se plina potroši. Probam danas riješit pa ti stavim.

CottonEyeJoe
06.09.2010., 09:22
kužiš, kad je klip u gornjem položaju, pustim zrak da ga potisne u doljnji položaj,znači, tu bi tebalo ubaciti 18,84cm3 zraka da se nadopuni taj prostor..

kad klip dođe u donji položaj, taj zrak koji je došao kroz ventil izađe van, pa se opet klip vrati u gornji položaj i radnja se ponavlja..

ispada da za jednu promjenu klipa dolje-gore treba 18,84 cm3 zraka...

ako je spremnik 1280cm3, ispada da se može napraviti 69 ciklusa (1280/18,84), ako je to to...

Rinnma
06.09.2010., 09:32
Da i ne. Teoretski tebi je dovoljno možda uzeti 0,5cm^3 iz spremnika pod tim tlakom, jer će se taj plin onda raširiti u klipu i zauzeti onih 18,84cm^3. Ako bi svaki put odvrnuo do kraja, onda bi sa svakim ciklusom izgubio više zraka nego što je stvarno potrebno. Svejedno, ne možeš gledati tako 1280/18,84 jer se događa nešto ovako:
1. Sa svakim otvaranjem ventila, upuhuje se plin iz spremnika što je zapravo širenje plina pa pada tlak sustava spremnik+klip.
2. Zatvaraš ventil, otvaraš ispuh i taj plin iz klipa izlazi vani dok se ne izjednači tlak sa atmosferskim (on će bit pod tlakom nešto manjim nego prije)
3. Suprotna ekspanzija isto kao i 1.
4. Zatvaraš ventil boce, otvaraš ispuh...
Sa svakim potiskivanjem tlak u boci pada, ali ona je uvjek 100% puna jer plin uvjek zauzima prostor koji mu je na raspolaganju. Zadnje potiskivanje će se dogoditi kada tlak u boci padne toliko da više ne može gurati to što već guraš.

CottonEyeJoe
06.09.2010., 10:03
ja mislio to jednostavno, kad ono:(:(

a ništa, možda mi je najbolje napraviti test i izmjeriti koliko će raditi stvar...

Samo što će u stvarnosti klipići biti veličine 1cm, širine par mm....mini motor na stlačeni zrak...:)

tomislav50
06.09.2010., 10:16
pa mene to i zanima, ja si to ne znam izračunati...recimo da nema opterećenja, da na djelovanje klipa nije ništa spojeno...

Uzmimo da klip ima ciklus od 3 rada u sekundi....znači, 3 puta u sekundi se pomakne gore-dolje..

znači, 3 puta u sekundi se ugura 18,84cm3 stlačenog zraka u cilindar...

Ako je volumen posude : Vp

A volumen cilindra : Vc

Tlak u posudi u početku : p1

Tlak u posudi na kraju : p2

Onda je broj ciklusa klipa : n = (p1/p2)*(Vp/Vc)

Neznam, ovo sam na brzinu sklepao...............

Cadillac_Tramp
06.09.2010., 16:03
http://i464.photobucket.com/albums/rr3/cadillactrampo/Image11.jpg


Uglavnom, ispod u linkovima šaljem svoj pokušaj rješavanja ovog zadatka, pa ako netko može prekontrolirati? Hvala još jednom.
prvi dio, dimenzioniranje; sile, momenti...
http://i464.photobucket.com/albums/rr3/cadillactrampo/os001.jpg
drugi dio, odabir ležaja i određivanje vijeka trajanja za A i B oslonac + okretni moment
http://i464.photobucket.com/albums/rr3/cadillactrampo/os002.jpg

i_meni_dosadno
06.09.2010., 19:47
Ako je volumen posude : Vp

A volumen cilindra : Vc

Tlak u posudi u početku : p1

Tlak u posudi na kraju : p2

Onda je broj ciklusa klipa : n = (p1/p2)*(Vp/Vc)

Neznam, ovo sam na brzinu sklepao...............

tak nešto, tu se još gubi na ventilima i ko zna čemu, i dobiva jer neće doći do punog pritiska

moonlos
07.09.2010., 11:39
IMAM JEDNO JAKOOOOO vazno pitanje..Molim vas da mi odg na njega.. Koje su tri fundamentalne formule iz kojih sve izvlacim????? moliiimmm vas..sto prije mi treba pdg..

unix9
07.09.2010., 18:57
Zašto svjetlost prolazi kroz staklo, a kroz npr. drvo ne?
Zar ne bi trebali elektroni u oba slucaja sprijecavati fotone da prolaze
izmedju njih?

El Ninho
08.09.2010., 09:21
IMAM JEDNO JAKOOOOO vazno pitanje..Molim vas da mi odg na njega.. Koje su tri fundamentalne formule iz kojih sve izvlacim????? moliiimmm vas..sto prije mi treba pdg..

Stvarno je teško sažeti u tri formule da se sve izvlači iz njih. Moj odabir je ovaj ali mi se čini da je jako šupalj.

http://upload.wikimedia.org/math/5/2/c/52c7687643df1c12231b39e324850586.png

http://upload.wikimedia.org/math/b/3/f/b3f14edb49fd763ec19df7dcf1ff087e.png

http://upload.wikimedia.org/math/e/2/9/e29ddfcef18d182110adc56344a17967.png

Lesli Eldridž
12.09.2010., 12:55
Najbitniji je zakon o očuvanju energije. Odatle sve proizlazi...

crosom
14.09.2010., 15:16
lijep pozdrav. evo pocela skola i evo mene nakon nekog vremena.

dva su zadatka u pitanju :) :

zanima me kako ovo rijesiti bez bez koeficijenta linearnog rastezanja, jer u mojim pokusajima imam velik broj nepoznanica pa ne mogu ni pocet rijesavat zadatak :D:

Zagrijavamo li metalni štap od 20°C do temperature 100°C, njegova se duljina poveća za 8,47x10-4m. Za koliko se duljina štapa smanji ako ga hladimo od 25°C do temperature smrzavanja vode ?

i jedan sto mi se ne slaze sa rijesenjem a rezulatat je po mom misljenju logican :D

Gustoća žive pri 0°C je 13600 kgm-3 . Izračunajte gustoće žive na temperaturi 50°C. Koeficijent volumnog širenja je 1,82x10-4°C-1

Moj postupak (http://i51.tinypic.com/2ytpgt4.png)

Hvala :)

Rinnma
14.09.2010., 16:25
zanima me kako ovo rijesiti bez bez koeficijenta linearnog rastezanja, jer u mojim pokusajima imam velik broj nepoznanica pa ne mogu ni pocet rijesavat zadatak :D:

Zagrijavamo li metalni štap od 20°C do temperature 100°C, njegova se duljina poveća za 8,47x10-4m. Za koliko se duljina štapa smanji ako ga hladimo od 25°C do temperature smrzavanja vode ?

Nepoznanica ti je duljina štapa i koeficijent linearnog rastezanja pa ti se možda čini da ne možeš ništa.
Ipak, možeš odrediti koliko će se rastegnuti od 20 do 25, i koliko će se skratiti od 20 do 0. Zbrajanjem apsolutnih iznosa ćeš dobiti koliko se skrati od 25 do 0.

i jedan sto mi se ne slaze sa rijesenjem a rezulatat je po mom misljenju logican :D

Koliko ispada po rješenju? Dobar ti je taj.

crosom
14.09.2010., 18:18
Nepoznanica ti je duljina štapa i koeficijent linearnog rastezanja pa ti se možda čini da ne možeš ništa.
Ipak, možeš odrediti koliko će se rastegnuti od 20 do 25, i koliko će se skratiti od 20 do 0. Zbrajanjem apsolutnih iznosa ćeš dobiti koliko se skrati od 25 do 0.



Koliko ispada po rješenju? Dobar ti je taj.


nesto vise od 13500 kolko se sjecam, bilo je to u skoli :)
i mislim da je to velika razlika za ovaj tip zadatka

Rinnma
14.09.2010., 18:33
Da nisi krivo prepisao temp. ili koef. rastezanja jer ja nevidim grešku u postupku. To rješenje bi odgovaralo koef. od oko 1,4e-4, a ne 1,82.
Jesi skužio onaj prvi?

crosom
14.09.2010., 18:42
@ Rinnma, sad sam skuzio da se jednostavno kalkulatorom, bez pisanja na papir izracuna napamet :D. jednostavno 8,47x10-4 podjelim sa 80 i dobijem je rastezanje po 1 stupnju celzijevom i onda pomnozim sa 25 i to je to. :zubo: 2,65x10-4m :)

EDIT: naso sam u zbirci sad drugi zadatak i u pravu smo :P

Rinnma
14.09.2010., 18:55
@ Rinnma, sad sam skuzio da se jednostavno kalkulatorom, bez pisanja na papir izracuna napamet :D. jednostavno 8,47x10-4 podjelim sa 80 i dobijem je rastezanje po 1 stupnju celzijevom i onda pomnozim sa 25 i to je to. :zubo: 2,65x10-4m :)

EDIT: naso sam u zbirci sad drugi zadatak i u pravu smo :P

E, u tome je kvaka. To rastezanje po 1 stupnju vrijedi samo ako je početna temp. 20. Znači vidiš koliko se produlji od 20 do 25, i koliko se skrati od 20 do 0, pa je zbroj upravo ovo što si rekao (20+5) puta rastezanje po stupnju. :top:

crosom
16.09.2010., 18:54
opet ja :D.

imam dvije sipke x i y materijala. x sipka dugacka je 2 metra, y sipka 1 metar na temperaturi 20celzija. razlika izmedju njih je 1,2mm. na kojoj ce se temperaturi spojit.
jel se postavlja vako?:

1,2mm=delta(lx)+delta(ly).

l=duljina.

rjesavajuci tako na kraju mi ispada da sam pogrijesio u predznaku. odnosno da se treba postaviti 1,2mm=delta(lx)-delta(ly)

-Apolon-
18.09.2010., 13:56
POMOĆ!

Kotač lokomotive ima pri 0 stupnjeva C polumjer r0=80 cm. Koliko okreta manje na putu dugome 200 km učini taj kotač ljeti pri temperaturi 20 stupnjeva C nego zimi pri -20 stu. C?

super_leptir
18.09.2010., 17:28
pozdrav...

ekipa zanima me tko zna u cemu grijesim. pokusavam si rastumaciti nesto i stalno se vracam u krug i jednostavno mi nije jasno sto sam pogrijesio u postavljanju. naime ovako...

http://img541.imageshack.us/img541/8933/inercija.gif (http://img541.imageshack.us/i/inercija.gif/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

formula za inerciju glasi F = m * a, gdje je a akceleracija, m masa, a F sila.
znaci ako tijelo mase m ubrzava akceleracijom a ono se opire toj promjeni (akceleraciji) silom F.
e sada, da bi tijelo uopce ubrzavalo akceleracijom a, na njega mora djelovati sila (na slici F1). a u suprotnom smijeru djeluju trenje Ftr i inercija Fin. no kada bismo trenje i zanemarili dobijemo da mi na tijelo djelujemo silom F1 koja ubrzava tijelo, a na njega zbog tog ubrzanja dijeluje inercija silom Fin koja je identicna po iznosu a suprotna po predznaku.
F1 = -F1...

pa prema tome zakljucujemo da su te dvije sile u ravnotezi i da je rezultantna sila nula ???? po tome tijelo ne bi nikada ubrzavalo... a to naravno NIJE SLUCAJ... dakle znam da sam nesto krivo postavio... samo ne mogu skuziti sto???

ako netko ima volje i vremena i znanja bio bih zahvalan ako bi mi pomogao...
znam da je to fizika iz osnovne skole, ali eto... ubi me ne znam...

Velociraptor
18.09.2010., 17:38
a gdje si u fizickim izracunima ili dijagramima vidio silu inercije? :D

ali ajde da i je oznacimo tako, ta imaginarna "sila inercije" ne djeluje na tu spomenuto tijelo, vec na nekog imaginarnog pokretaca. Bez da idem u neku vecu filozofiju tvog koncepta fizike, vjerovatno bi ona bila jednaka sili reakcije iz newtonovog 3. zakona gdje je F(1,2)=-F(2,1).

prema tome, recimo da ti vrsis silom na neki predmet. Na njega onda djeluje ta tvoja sila i recimo sila trenja(zanemarit cemo ostale sile da primjer bude jednostavan), a tijelo tom istom silom kojom ti djelujes djeluje na tebe(opire se promjeni kretanja, inercija). dakle, sile djeluju na razlicito tijelo pa ih ne mozes kratiti.

super_leptir
18.09.2010., 17:43
dakle, sile djeluju na razlicito tijelo pa ih ne mozes kratiti.

eto odgovora... hvala!

super_leptir
18.09.2010., 17:46
samo ne znam kolko je imaginarna ako je centrifugalna sila isto inercija (izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Tromost) a njezino djelovanje osjeti i onaj tko vrti i onaj koga se vrti. :confused:

Velociraptor
18.09.2010., 17:50
samo ne znam kolko je imaginarna ako je centrifugalna sila isto inercija (izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Tromost) a njezino djelovanje osjeti i onaj tko vrti i onaj koga se vrti. :confused:

isti ti je princip... to je newtonov 3 zakon.

super_leptir
18.09.2010., 17:59
isti ti je princip... to je newtonov 3 zakon.

okay... hvala ti!

clouseau
18.09.2010., 18:09
samo ne znam kolko je imaginarna ako je centrifugalna sila isto inercija (izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Tromost) a njezino djelovanje osjeti i onaj tko vrti i onaj koga se vrti. :confused:

Kako to centrifugalnu silu osjeća onaj tko vrti?

taedium_vitae
18.09.2010., 18:43
Kako to centrifugalnu silu osjeća onaj tko vrti?

Mozda je mislio na protusilu centripetalne sile kod recimo rotacije kuglice na niti.

taedium_vitae
19.09.2010., 06:20
isti ti je princip... to je newtonov 3 zakon.

Ako si mislio na to da je centrifugalna sila protusila centripetalnoj sili pa se pozivas na 3. newton zakon onda si u krivu. Centrifugalna sila nije protusila centripetalne.

super_leptir
19.09.2010., 11:39
Kako to centrifugalnu silu osjeća onaj tko vrti?

uzmi dijete za ruke i vrti se oko svoje osi. kada se okreces dijete osjeca centrifugalnu silu na nacin da ga udaljava od tebe. a ti osjecaj istu silu na nacin da ti dijete klizi iz ruku.
na taj nacin sam mislio da oboje osjecaju centrifugalnu silu.

clouseau
19.09.2010., 14:09
uzmi dijete za ruke i vrti se oko svoje osi. kada se okreces dijete osjeca centrifugalnu silu na nacin da ga udaljava od tebe. a ti osjecaj istu silu na nacin da ti dijete klizi iz ruku.
na taj nacin sam mislio da oboje osjecaju centrifugalnu silu.

Ne, ne razmišljaš dovoljno precizno :)

Dakle čovjek stoji u sredini i vrti dijete oko sebe. Dijete izvodi kružno gibanje. Kružno gibanje nije jednoliko gibanje po pravcu, dakle, dijete je neprekidno u stanju akceleracije. Da bi postojala akceleracija, mora postojati sila koja ju uzrokuje (2. Newtonov zakon). Sila koja uzrokuje tu akceleraciju je upravo sila kojom čovjek koji drži dijete - to je sila koja dijete zadržava na kružnoj putanji. No ako čovjek djeluje silom na djete, onda i djete mora djelovati jednakom po iznosu, a suprotnom po smjeru, silom na čovjeka (3. Newtonov zakon). Dakle čovjek osjeća protusilu centripetalnoj sili, kao što je taedium_vitae rekao.

Centrifugalna sila nema protusilu. To je temeljna karakteristika inercijalnih sila - one nemaju protusilu. To nisu stvarne, već fiktivne sile. Realne sile su posljedica međudjelovanja tijela i stoga kod realnih sila svaka sila ima protusilu. Fiktivne sile nisu (direktna) posljedica međudjelovanja, već posljedica težnje tijela da ostane u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu.

Jel sad jasnije? :)

crosom
19.09.2010., 18:14
par postova ispred sam bio napisao nesto o ovome ali nisam dobio odrogor. pa evo konkretno. nije mi jasno to a evo za koji dan pocinju ispitivanja :D

Zadatak (http://i56.tinypic.com/2eyj68y.jpg)
Moje rijesenje :D (http://i55.tinypic.com/ztw48z.jpg)

jel dobro postavljeno il nije to vi prosudite :zubo:

Rinnma
19.09.2010., 18:44
Dobro ti je, rješenje je krivo.

crosom
19.09.2010., 20:14
Dobro ti je, rješenje je krivo.

Rinnma Hvala!! :)

inace zbirku (zajedno sa knjigom) su radili doktori znanosti sa zavrsenim FERom i da naglasim od sest dosadasnjih zadataka koje smo imali dva su s krivim rijesenjem a ostali su zaokruzeni na neke bijesne brojeve pa ni sam ne znam jel je tocno. a i ne kuzim sta profesori sad izmisljaji izbacivsi zutu zbirku iz programa.

super_leptir
19.09.2010., 22:11
Sila koja uzrokuje tu akceleraciju je upravo sila kojom čovjek koji drži dijete - to je sila koja dijete zadržava na kružnoj putanji. No ako čovjek djeluje silom na djete, onda i djete mora djelovati jednakom po iznosu, a suprotnom po smjeru, silom na čovjeka (3. Newtonov zakon). Dakle čovjek osjeća protusilu centripetalnoj sili, kao što je taedium_vitae rekao.

dakle sila kojom covjek drzi dijete je centripetalna sila?
a kako se zove ta reakcija na centripetalnu silu? zar to nije centrifugalna sila?

Centrifugalna sila nema protusilu. To je temeljna karakteristika inercijalnih sila - one nemaju protusilu. To nisu stvarne, već fiktivne sile....
Jel sad jasnije? :)

A kako je centrifuigalna sila fiktivna ako vidimo njenu reakciju? zar ona tada nije stvarna?

malo davim... ali trudim se skuzit. izgleda da sam neke stvari pogresno zapamtio/skuzio pa sad ispravljam krive drine.

El Ninho
19.09.2010., 23:23
dakle sila kojom covjek drzi dijete je centripetalna sila?
a kako se zove ta reakcija na centripetalnu silu? zar to nije centrifugalna sila?


Centrifugalna sila je pseudosila koju osjeća onaj u gibajućem neinercijalnom sustavu. Centripetalna je ona koju vidimo u mirujućem sustavu.

Zašto se one ne poništavaju (zakon akcije i reakcije)?
Zato jer nisi uzeo u obzir sve sile.
Uzmimo za primjer da u ruci imaš košaru s mačkicom i brzo se okrećeš oko svoje osi. Mačkica osjeća centrifugalnu silu koja ju "lijepi" za košaru, ti osjećaš u rukama centripetalnu ali i u nogama osjećaš tu istu silu koja je sila trenja o zemlju i ubrzava planet Zemlju ali je to tako malo da zanemarujemo.
Ukupni impuls i moment impulsa (tebe, Zemlje, Mliječne staze...) je sačuvan.

To ti je onaj stari problem - ako magarac vuče kola nekom silom tada po zakonu akcije i reakcija i ta kola vuku jednakom silom njega pa se kola ne bi smjela gibati.
Zaboravljeno je da se magarac kopitima odgurava o Zemlju i nju rotira. :mig:

enedielle
20.09.2010., 00:27
zadatak.
odredi relativističku kinetičku energiju elektrona čija je brzina jednaka 0.8c.

ne znam zapravo od čega početi i kamo što uvrstiti. imam da je masa elektrona (konstanta) m(e)= 9.11×10^-31 kg. brzina elektrona (zadana u zadatku) v=0.8c. formula za kinetičku energiju Ek=(m-m0)c^2.
sada, nisam baš sigurna što je meni m, a što m0.
prema formuli za relativističku transformaciju mase m bi trebala biti masa čestice koja se giba, a m0 masa čestice u mirovanju. pa sam uvrstila m(e) kao m0 da izračunam masu elektrona (m) kad se giba zadanom brzinom (v).
rezultati su mi došli ovako:

m=15.18×10^-31 kg
m-m(e)=6.07×10^-31 kg
Ek=5.47×10^-14 J

nadam se da nisam previše skomplicirala.
uglavnom, jesam li ja to dobro izračunala? :zubo:

El Ninho
20.09.2010., 00:43
^^ Jesi.

enedielle
20.09.2010., 00:47
:cheer: bravo ja. :D
hvala El Ninho. :)

clouseau
20.09.2010., 01:06
dakle sila kojom covjek drzi dijete je centripetalna sila?


Jeste.


a kako se zove ta reakcija na centripetalnu silu? zar to nije centrifugalna sila?


Misliš protusila centripetalnoj sili? A šta ja znam kako se zove... ovisi o kontekstu :) U ovom tvom primjeru je to sila kojom dijete vuče čovjeka koji ga vrti.. ne znam da li ta sila ima neko posebno ime :D


A kako je centrifuigalna sila fiktivna ako vidimo njenu reakciju? zar ona tada nije stvarna?


Pa zamisli da si sad zatvoren u nekoj kabini koja rotira. Ali kabina nema prozora i super je zvučno izolirana pa ti unutra uopće nemaš pojma što se zapravo dešava. No osjećaš da te jedan zid privlači, pa to zoveš nekom silom. No promatrač koji sve to gleda iz daljine vidi da tebe nikakva sila ne tjera prema zidu, nego je to zapravo posljedica težnje tvog tijela da nastavi gibanje jednoliko pravocrtno, a ne da skreće zajedno s kabinom.

taedium_vitae
20.09.2010., 02:13
To ti je onaj stari problem - ako magarac vuče kola nekom silom tada po zakonu akcije i reakcija i ta kola vuku jednakom silom njega pa se kola ne bi smjela gibati.
Zaboravljeno je da se magarac kopitima odgurava o Zemlju i nju rotira. :mig:

To je problem sto dosta ljudi ne razumije 3. Newton zakon. Prvo sto ne kuze da sile akcije i reakcije ne djeluju na isto tijelo pa se naprosto te sile ne mogu ponistavati. Tako najbanalniji primjer jer gravitacijska sila izmedju zemlje i recimo jabuke koju bacimo u zrak. Sila kojom zemlja djeluje na jabuku i uzrokuje akceleraciju jednaka je i sili kojom jabuka djejuje na zemlju. Naravno jednake sile ne rade isti ucinak na dva tijela razlicith masa.