PDA

View Full Version : Kemija - pomoć


stranice : 1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

Štreberica
16.10.2011., 12:24
Kako da znam da će SO4 imati 2- ili MnO3 1+ :confused:?
Jedini univerzalni način za određivanje oksidacijskih brojeva u takvim česticama koji znam bio bi da znaš nacrtati Lewisove strukturne formule tih iona i onda prema njima odrediti oksidacijske brojeve (atom dobiva -1 za svaku vezu s manje elektronegativnim atomom i +1 za svaku vezu s elektronegativnijim), sve se to može prema položaju atoma u periodnom sustavu (počneš tako da ga okružiš s onoliko elektrona koliko ima u vanjskoj ljuski, s tim da za prijelazne metale obično trebaš uzeti i d elektrone iz prethodne ljuske, npr. 3d za prijelazne metale iz prvog reda), no možda je prekomplicirano za početnika. Za čestice kao što je (SO4)2- trebaš znati kiseline iz kojih potječu (H2SO4) pa onda znaš po tome (koliko kiselina ima H, toliki anion ima negativni naboj jer se dobiva izbacivanjem H+ iz kiseline).

player_201
16.10.2011., 16:58
Jedno pitanje,nisam pretrazivo temu,mozd ima vec negdje.

Kako odrediti u razvijenom plošnom kromatogramu da je koncentracija supstancije B veća od koncentracije supstancije A?

-supstancija B brze putuje(bliza je frontu).

Štreberica
16.10.2011., 22:25
Jedno pitanje,nisam pretrazivo temu,mozd ima vec negdje.

Kako odrediti u razvijenom plošnom kromatogramu da je koncentracija supstancije B veća od koncentracije supstancije A?

-supstancija B brze putuje(bliza je frontu).
Jača je mrlja? :confused: Koliko znam, takva kromatografija baš i nije kvantitativno pouzdana, naravno može li se odrediti ovisi i o vrstama supstanci i načinima otkrivanja.

publika.
17.10.2011., 18:01
Može li mi netko napisati

*slučajno poslano, brišite to :)

publika.
17.10.2011., 18:03
Može li mi netko napisati elektronsku konfiguracija (dakle ono 1s2/2s2 2p6 itd.)
za neki element od npr. 60 elektrona.
Ustvari me zanimaju pravila po kojima se raspoređuju elektroni, jer znam iz 1. srednje da 4s2 ide prije 3d10 i 5s2 prije 4d10, ali u školi nismo rekli ništa o tome šta ide prije f orbitale?

player_201
17.10.2011., 21:34
ok. Trebalo je na skici kromatograma oznacit ba je supstanca B vece konc. Ja sam oznacio da je mrlja B veca od A i to je nekako bilo tocno,al ne u potpunosti. Kasnije mi je padalo na pamet dal se moze pomocu Vant hofove jed. odrediti faktor kapaciteta za svaku i time odredit koncentraciju

dmanbzicki
18.10.2011., 15:37
ovako trebam pomoc i objasnjenje ovoga:

1. Ion I- : a) oksidirat ce kloridni ion, b) reducirat ce kloridni ion, c) reducirat ce elementarni klor, d) oksidirat ce elementarni klor


2. Uronimo li cink u otopinu bakrova(II) sulfata: a) bakar se oksidirao, b) cink se reducirao, c)bakar je reducens d) cink je reducens, e) tocno je a i c


ovako ja mislim na drugom da je odgovor D) zato jer je bakar oksidans a ovo prvo neznam

publika.
18.10.2011., 16:37
2. Uronimo li cink u otopinu bakrova(II) sulfata: a) bakar se oksidirao, b) cink se reducirao, c)bakar je reducens d) cink je reducens, e) tocno je a i c


ovako ja mislim na drugom da je odgovor D) zato jer je bakar oksidans a ovo prvo neznam

Zn ima negativniji elektrodni potencijal, dakle on je u ovom slučaju reducens i on će se oksidirati. Dakle odgovor pod d).

dmanbzicki
18.10.2011., 16:40
da da to sam cak i dobro onda mislio, a prvi fakat ne kuzim

publika.
18.10.2011., 16:48
A za prvi nisam niti ja siguran.

jod ima elektrodni potencijal 0,62 V
klor ima elektrodni potencijal 1,36 V

Dakle jod će se oksidirati, a klor reducirati - valjda..

dmanbzicki
18.10.2011., 17:03
moguce ali kloridni ion ili klor?

Štreberica
18.10.2011., 18:32
ovako trebam pomoc i objasnjenje ovoga:

1. Ion I- : a) oksidirat ce kloridni ion, b) reducirat ce kloridni ion, c) reducirat ce elementarni klor, d) oksidirat ce elementarni klor

Ovako:
I- se može jedino oksidirati u I2 (ima najmanji mogući oksidacijski broj za jod, -1, i negativno je nabijen pa otpušta elektrone)
ono što se oksidira, mora nešto drugo reducirati (predati mu elektrone koje otpušta)
dakle ostaju nam odgovori b i c
kloridni ion je Cl- te se (istom logikom kao I-) može jedino oksidirati u Cl2
obrnuta reakcija od toga je redukcija Cl2 u Cl-, dakle Cl2 se može reducirati
znači, točan odgovor je c.

2. reakcija je Zn(s) + Cu2+(aq) --> Zn2+(aq) + Cu(s) (cink se "otapa", a izlučuje se elementarni bakar)
ta se reakcija sastoji od redukcije (primanja elektrona): Cu2+ + 2e- --> Cu
i od oksidacije (otpuštanja elektrona): Zn --> 2e- + Zn2+
ono što se reducira (ovdje Cu2+), mora oksidirati nešto drugo, pa je oksidans
ono što se oksidira (ovdje Zn), mora reducirati nešto drugo, pa je reducens
dakle točan odgovor je d, kao što ste već ustanovili.

ScowlRegis
18.10.2011., 20:47
Pozdrav!
Muči me sljedeća redoks reakcija:

KI + O3 + H2O --------> KOH + I2 + O2

Iz ovoga zaključujem:
R: +2e- (Kisik iz O3 i KOH)
O: +2e- (Kisik iz H2O i O2)
O: -1e- (Jod iz KI i I2)

No, kako je moguće da reakcija ima 2 oksidacije? Početnik sam i nisam imao sličnih iskustva.

Hvala unaprijed!

Hogwarts
19.10.2011., 16:34
Imam dva pitanja. Što dobijemo zagrijavanjem natrijeva hidrogenkarbonata? I kako dokazati bazični karakter nekog hidrida p-bloka? Hvala.

sleepy girl
19.10.2011., 16:44
Pozdrav!
Muči me sljedeća redoks reakcija:

KI + O3 + H2O --------> KOH + I2 + O2

Iz ovoga zaključujem:
R: +2e- (Kisik iz O3 i KOH)
O: +2e- (Kisik iz H2O i O2)
O: -1e- (Jod iz KI i I2)

No, kako je moguće da reakcija ima 2 oksidacije? Početnik sam i nisam imao sličnih iskustva.

Hvala unaprijed!

jesi siguran da si dobro prepisao jednadzbu jer mi je nekako sumnjivo da je O3 to je samo ako se radi o ozonu onda je troatomna molekula a inace uvijek O2 jedino ako se 3 nalazi ispred kisika

sleepy girl
19.10.2011., 16:55
Imam dva pitanja. Što dobijemo zagrijavanjem natrijeva hidrogenkarbonata? I kako dokazati bazični karakter nekog hidrida p-bloka? Hvala.

Zagrijavanjem natrijeva hidrogenkarbonata, NaHCO3, (kalciniranje) dobije se natrijev karbonat.
e sad za drugo pitanje nisam sigurna al za dokazivanje sluez indikatori npr fenoftalein kad se nalazi u bazicnoj otopini poprimi crveno ljubicastu boju

dmanbzicki
19.10.2011., 17:49
evo jos jedan trebam za brzo...

Koja ce se kolicina vodika izluciti elektrolizom 18g vode? znaci trazi se koliko mola vodika

mislim da je odgovor 2 ali neznam kako bih napisao postupak

nbedeko2
19.10.2011., 18:49
evo jos jedan trebam za brzo...

Koja ce se kolicina vodika izluciti elektrolizom 18g vode? znaci trazi se koliko mola vodika

mislim da je odgovor 2 ali neznam kako bih napisao postupak

Lijepo napišeš jednadžbu reakcije, vidiš odnose množina, izračunaš množinu vode, staviš u odnos, dobiješ množinu za vodik.

Worthless
19.10.2011., 19:25
bok. :) ove godine sam krenula u srednju školu. učiteljica iz kemije je bila bolesna pa smo večinu gradiva samo nabrzinu prošli, ja sam večinu pohvatala, ali ne i onaj dio sa molom i množinom tvari? evo primjera nekih zadataka ako bi mi netko mogao dati formule i objasniti kako se to radi bila bi jako zahvalna :)
1. izračuznaj masu molekule amonijaka, ako je množina te molekule amonijaka 0.75 mola. kako se označuje mol, kako bih napisala što mi je zadano? možda m(NH3)=? za početak :P
2. izračunaj množinu molekula sumporne kiseline u uzorku mase 3,25g
3. izračunaj masu kalijevog karbonata množine 2,50 mola
4. izračunaj nožinu ako je brojnist jedinki u uzorku klorovodične kiseline 3,01×10^22
5. odredi brojnost molekula amonijaka ako je masa amonijaka 2,2g.
6. izračunaj volumen uzorka kisika množine 0.25 mola pri standardnim uvijetima
7. izračunaj masu i množinu uzorka magnezijskog klorida ako je brojnost formulskih jedinski 2,16×10^23
8. volumen uzorka klorovodika pri standardnim uvjetima je 560ml izračunaj masu, množinu molekula i brojnost u njihovu uzorku
9. forumla jednog formona je C19H380. obično je masa feromona koji izluži ženka 1.10^-12. koliko se molekula nalazi u toj masi feromona.

opet samo tražim objašnjene kako da rješim pojedine zadatke. probala sam gledati u knjigu, ali to je kao da učim matematiku iz knjige. možda neke formule i kako da zadam pojedine zadatke

Štreberica
19.10.2011., 21:47
Pozdrav!
Muči me sljedeća redoks reakcija:

KI + O3 + H2O --------> KOH + I2 + O2

Iz ovoga zaključujem:
R: +2e- (Kisik iz O3 i KOH)
O: +2e- (Kisik iz H2O i O2)
O: -1e- (Jod iz KI i I2)

No, kako je moguće da reakcija ima 2 oksidacije? Početnik sam i nisam imao sličnih iskustva.

Hvala unaprijed!
Moguće je i ne bi u tome bilo ništa prečudno (premda nije baš prikladno za početnike), jednostavno treba ukupno u svim oksidacijama namjestiti isti broj elektrona kao ukupno u svim redukcijama. No, mislim da bi ti u ovoj reakciji i svima sličnima (koje sadrže vodu i lužinu ili kiselinu) bilo lakše shvatiti da kisik iz H2O prelazi u kisik u KOH (odnosno OH-) pa ne mijenja oksidacijski broj.

Imam dva pitanja. Što dobijemo zagrijavanjem natrijeva hidrogenkarbonata? I kako dokazati bazični karakter nekog hidrida p-bloka? Hvala.
1. 2NaHCO3 → Na2CO3 + H2O + CO2
2. Bazični hidrid p-bloka je npr. amonijak (NH3), može se dokazati uvođenjem u vodu s fenolftaleinom (poljubičasti) ili na navlaženi crveni lakmus papir (poplavi) ili nekim sličnim kiselo-baznim indikatorom. Ili reakcijom s nečim za što se zna da je kiselo (npr. za NH3 s HCl, od bezbojnih plinova nastaje bijeli prah NH4Cl), ali ne znam je li to dovoljno univerzalno da bi se smatralo dokaznom reakcijom pa je vjerojatno bolje da se držiš indikatora.

bok. :) ove godine sam krenula u srednju školu. učiteljica iz kemije je bila bolesna pa smo večinu gradiva samo nabrzinu prošli, ja sam večinu pohvatala, ali ne i onaj dio sa molom i množinom tvari? evo primjera nekih zadataka ako bi mi netko mogao dati formule i objasniti kako se to radi bila bi jako zahvalna :)
1. izračuznaj masu molekule amonijaka, ako je množina te molekule amonijaka 0.75 mola. kako se označuje mol, kako bih napisala što mi je zadano? možda m(NH3)=? za početak :P
...

Imaš samo jednu formulu koju trebaš pamtiti za sve ove zadatke:
množina = brojnost čestica / Avogadrova konstanta = masa / molarna masa = volumen pri standardnim uvjetima / molarni volumen
odnosno simbolima:
n = N / NA = m / M = V / V0
i trebaš znati da je Avogadrova konstanta NA = 6,022 × 10^23 mol^-1 (znak ^ piše se ispred onog što ide kao potencija ovako na forumu gdje se ne mogu pisati potencije, × mi je množenje a / dijeljenje)
I onda iz te formule uzimaš samo one njene dijelove koji ti za pojedini zadatak. Npr. u 1. zadatku imaš zadanu množinu i molarnu masu (zapravo nemaš doslovce, ali znaš koja je formula amonijaka, NH3, pa izračunaš molarnu masu tako da zbrojiš relativne atomske mase svih atoma od kojih se sastoji iz periodnog sustava i dodaš mjernu jedinicu g/mol, dakle M = (Ar(N) + 3Ar(H)) g/mol, to je mislim jedina dodatna stvar koju trebaš znati za ove zadatke), a trebaš izračunati masu, pa uzmeš samo n = m / M iz čega dobiješ m = n × M. Možeš sad dalje sama? Barem 2. i 3., ti idu na isti način samo trebaš isto tako znati formule sumporne kiseline i kalijevog karbonata, a i svi ostali idu po istom principu samo kombiniraš druge dijelove formule.
I nemojte si birati takve nadimke, nisi bezvrijedna, možeš ti to :)

Nuria Monfort
20.10.2011., 17:40
Bok kemičari. :)

Imam jedan problem sa zadaćom, a ja sam poprilični tudum za kemiju pa tražim pomoć. :)
Evo ovako, trebam odrediti produkte elektrolize i napisati jednadžbe reakcija na katodi i anodi za:

a) KCl (aq)
b) FeBr3 (aq)
c) NaCl (l)
d) AgNO3 (aq).

Ne tražim da mi riješite sve zadatke, samo molim neku dobru dušu da mi riješi jedan i da mi objasni na koji način da riješim ostale.
Skroz sam zbunjena i ne znam kako niti odakle krenuti.

Unaprijed hvala.

publika.
20.10.2011., 19:37
Evo ovako, gledam ovaj video o orbitalama: http://www.youtube.com/watch?v=9E3QaRxqXZc&feature=relmfu i odlično ženska objašnjava ali me zbunjuje jedna stvar.

Naime mi u školi kažemo da postoje ljuske i u svakoj ljusci orbitale. I sad mi kažemo da:
1) u s orbitali može biti 2 elektrona
2) u p orbitali može biti 6 elektrona
3) u d orbitali može biti 10 elektrona
4) u f orbitali može biti 14 elektrona

Dakle, crtamo za svaku orbitalu one kućice (pr. za p orbitalu 3 kućice) i u svaku idu po 2 elektrona.

E sad, jesam li ja nešto krivo skužio ili ona pod orbitale misli te kućice, dakle u njezinu p orbitalu (ona 2 balona zajedno) stanu 2 elektrona? Što bi značilo da su te 3 njezine p orbitale zapravo jedna ona koju mi smatramo p orbitalom?!?!

Ajde netko tko se razumije neka pojasni malo. Hvala.

Štreberica
21.10.2011., 14:46
Bok kemičari. :)

Imam jedan problem sa zadaćom, a ja sam poprilični tudum za kemiju pa tražim pomoć. :)
Evo ovako, trebam odrediti produkte elektrolize i napisati jednadžbe reakcija na katodi i anodi za:

a) KCl (aq)
b) FeBr3 (aq)
c) NaCl (l)
d) AgNO3 (aq).

Ne tražim da mi riješite sve zadatke, samo molim neku dobru dušu da mi riješi jedan i da mi objasni na koji način da riješim ostale.
Skroz sam zbunjena i ne znam kako niti odakle krenuti.

Unaprijed hvala.
Prvo, trebaš znati napisati disocijaciju zadanih soli, tj. od kojih se kationa i anona sastoje, npr.:
AgNO3 --> Ag+ + NO3-
Drugo, trebaš znati pisati i izjednačavati jednadžbe redukcijskih i oksidacijskih polureakcija (to su one koje sadrže elektrone i u kojima se nekom elementu mijenja oksidacijski broj), pretpostavimo da o tome imaš neku ideju. Najvažnije takve jednadžbe koje trebaš znati su one za elektrolizu vode (A znači na anodi i tamo se uvijek odvija oksidacija tj. otpuštanje elektrona, K znači na katodi i tamo se uvijek odvija redukcija tj. primanje elektrona):
A: 2H2O --> 4e- + O2 + 4H+
K: 2H2O + 2e- --> 2OH- + H2
(nemoj pamtiti jednadžbe napamet, nego ako ne možeš izvesti iz definicija anode i katode pamti samo da na anodi nastaje kisik a na katodi vodik i onda bi ih trebala znati napisati i izjednačiti)
E sad, ako je elektroliza vodene otopine (a ne taline), tu reakciju na A pišeš ako disocijacijom soli nastaje anion (negativno nabijeni ion) koji se sastoji od više atoma, npr. NO3-, jer takav anion ne reagira u elektrolizi pa umjesto njega reagira voda. Isto tako, ako je elektroliza vodene otopine, tu reakciju na K pišeš ako disocijacijom nastaje kation (pozitivno nabijeni ion) alkalijskog (I. skupina) ili zemnoalkalijskog (II. skupina) metala ili Al3+, jer ti kationi ne reagiraju u elektrolizi pa umjesto njih reagira voda.
U svim ostalim slučajevima, odnosno u svim slučajevima ako je elektroliza taline (koju te nikad ne bi smjeli tražiti da napišeš za anione od više atoma), pišeš na K redukciju odgovarajućeg kationa, a na A oksidaciju odgovarajućeg aniona (kationi putuju prema katodi, anioni prema anodi, da zapamtiš koja je koja), npr. tvoj c zadatak bi išao:
NaCl(l) --> Na+(l) + Cl-(l)
A: 2Cl-(l) --> Cl2(g) + 2e-
K: Na+(l) + e- --> Na(l)
Nadam se da ne odgovaram prekasno, jasno sad?

ona pod orbitale misli te kućice, dakle u njezinu p orbitalu (ona 2 balona zajedno) stanu 2 elektrona? Što bi značilo da su te 3 njezine p orbitale zapravo jedna ona koju mi smatramo p orbitalom?
Da, i da. Ne znam koliko da ti sad dalje ulazim u detalje da previše ne zakompliciram jer ti u srednjoj nije potrebno, na toj najjednostavnijoj razini svejedno je gledaš li sve te tri jednake p orbitale kao jednu ili uzimaš tu "malo točniju" definiciju orbitale kao "kućice" u koju uvijek stanu najviše 2 elektrona.

Gosha
21.10.2011., 17:21
pozdrav!

trebam pomoć oko jednog zadatka, a on je da napišem jednadžbu: etan + brom (uz temperaturu)

Štreberica
21.10.2011., 19:07
trebam pomoć oko jednog zadatka, a on je da napišem jednadžbu: etan + brom (uz temperaturu)
etan + brom --> brometan + bromovodik
odnosno jednadžbom:
C2H6 + Br2 --> C2H5Br + HBr
(može to ići i dalje, da nastaje dibrometan, tribrometan... heksabrometan, ali pretpostavljam da to ne trebaš)
I nemojte govoriti uz temperaturu, blesavo zvuči, nego uz povišenu temperaturu (piše iznad reakcijske strelice + delta t ili t strelica prema gore, jelda).

Slavko!
21.10.2011., 20:33
Pozdrav!
Danas smo se počeli spremati sa kemijom za maturu i profesorica nam je dala zadatak da odredimo za određene tvari jesu li spojevi, elementarne tvari, heterogene ili homogene smjese...
Pa bih molio da mi neko svrsta kuhinjsku sol (ne NaCl) i klorofil.
Hvala :)

Gosha
21.10.2011., 21:04
etan + brom --> brometan + bromovodik
odnosno jednadžbom:
C2H6 + Br2 --> C2H5Br + HBr
(može to ići i dalje, da nastaje dibrometan, tribrometan... heksabrometan, ali pretpostavljam da to ne trebaš)
I nemojte govoriti uz temperaturu, blesavo zvuči, nego uz povišenu temperaturu (piše iznad reakcijske strelice + delta t ili t strelica prema gore, jelda).

ma da, na povišenu temperaturu sam i mislio, samo sam se žurio pa sam u žurbi pisao gluposti :rolleyes:

hvala!

Štreberica
21.10.2011., 21:36
Pa bih molio da mi neko svrsta kuhinjsku sol (ne NaCl) i klorofil.
Ako dakle uzimamo u obzir da kuhinjska sol sadrži i druge soli osim NaCl, a jednoličnog je izgleda (sve slični bijeli kristalići, zar ne?), onda bi to bila homogena smjesa. Klorofil http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c4/Chlorophyll-a-2D-skeletal.png je kemijski spoj (zapravo, ima više različitih spojeva iz skupine klorofila, ali nećemo cjepidlačiti).

Slavko!
21.10.2011., 22:13
Ako dakle uzimamo u obzir da kuhinjska sol sadrži i druge soli osim NaCl, a jednoličnog je izgleda (sve slični bijeli kristalići, zar ne?), onda bi to bila homogena smjesa. Klorofil http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c4/Chlorophyll-a-2D-skeletal.png je kemijski spoj (zapravo, ima više različitih spojeva iz skupine klorofila, ali nećemo cjepidlačiti).

Hvala!

Slavko!
22.10.2011., 11:34
E još jedno pitanje na prethodno postavljeno. Štreberice, kada bi pisala maturu, di bi stavila kuhinjsku sol? Pod spojeve ili smjese?

chemie
22.10.2011., 19:10
koja je poveznica između Ar i masenog broja?
ima li kakve veze to jedno s drugim??
hvala!

Wrathmen
22.10.2011., 20:27
Koliko molekula ima u 1g 96%etanola, ostatak od 100% je voda?

Štreberica
22.10.2011., 20:54
E još jedno pitanje na prethodno postavljeno. Štreberice, kada bi pisala maturu, di bi stavila kuhinjsku sol? Pod spojeve ili smjese?
Ako bi bilo samo tako zadano, vjerojatno bih stavila pod smjese i možda ako bi bilo prilike (ako je u 2. dijelu pa gledaju ispitnu knjižicu) napisala "napomenu", a po potrebi se poslije žalila.

koja je poveznica između Ar i masenog broja?
ima li kakve veze to jedno s drugim?
Ima veze, ali nema izravne poveznice (jednostavne formule koja bi ih povezivala). Maseni broj je u matematičkom smislu prirodni broj i to je zbroj broja protona i broja neturona u jezgri točno određenog nuklida (izotopa), a Ar nije cijeli broj i odnosi se na prosječnu masu atoma iz smjese izotopa od kakve se neki element sastoji u prirodi (jedinica s kojom se dijeli masa prosječnog prirodnog atoma kako bi se dobila Ar je 1/12 mase 12-C atoma koji se sastoji od 6 protona i 6 neutrona pa se ta jedinica može smatrati "prosjekom mase protona i neutrona u jezgri" ali to nije posve točno - jedan od razloga za to je "defekt mase", koji je različit za različite jezgre: masa jezgre atoma je za neki iznos, koji se naziva defekt mase, manja od zbroja masa protona i neutrona od kojih se sastoji jer se pri nastanku jezgre nešto mase pretvori u energiju).

Koliko molekula ima u 1g 96%etanola, ostatak od 100% je voda?
U 1 g tog etanola ima dakle 0,96 g etanola i 0,04 g vode, jasno zašto? I onda prema masa / molarna masa = broj čestica / Avogadrova konstanta izračunaš koliko ima molekula etanola u 0,96 g etanola i koliko molekula vode u 0,04 g vode te ta dva broja zbrojiš, jasno?

ja13
23.10.2011., 11:11
pitanje kako se radi elektroliza neke otopine (npr. vodene otopine kalijevog jodida). Molim da mi napišete neku elektrolizu i detaljno objesnite kako se to radi jer ništa ne razumijem...
Hvala unaprijed!

Hogwarts
23.10.2011., 13:11
2. Bazični hidrid p-bloka je npr. amonijak (NH3), može se dokazati uvođenjem u vodu s fenolftaleinom (poljubičasti) ili na navlaženi crveni lakmus papir (poplavi) ili nekim sličnim kiselo-baznim indikatorom. Ili reakcijom s nečim za što se zna da je kiselo (npr. za NH3 s HCl, od bezbojnih plinova nastaje bijeli prah NH4Cl), ali ne znam je li to dovoljno univerzalno da bi se smatralo dokaznom reakcijom pa je vjerojatno bolje da se držiš indikatora.



Znam za indikatore, ali u testu moramo to dokazati nekom reakcijom koja uključuje i hidrolizu mislim. Dakle, moramo znati s čime će određeni hidrid ili oksid reagirati da bismo mogli dokazati njegovu bazičnost ili kiselost (u ovom slučaju hidrid p-bloka). :confused: Može li ta reakcija s klorovodičnom kiselinom?

Štreberica
23.10.2011., 13:50
pitanje kako se radi elektroliza neke otopine (npr. vodene otopine kalijevog jodida).
Pisala sam to na prethodnoj stranici http://www.forum.hr/showpost.php?p=36327283&postcount=2273 pa prvo to pogledaj pa pitaj konkretnije ako ti još ne bude jasno.

Znam za indikatore, ali u testu moramo to dokazati nekom reakcijom koja uključuje i hidrolizu mislim. Dakle, moramo znati s čime će određeni hidrid ili oksid reagirati da bismo mogli dokazati njegovu bazičnost ili kiselost (u ovom slučaju hidrid p-bloka). :confused: Može li ta reakcija s klorovodičnom kiselinom?
Možda trebaš samo napisati hidrolizu? NH3 + H2O --> (zapravo bolje ravnotežne strelice) NH4+ + OH-

kamiondzija
26.10.2011., 06:48
Jutro svima, tribali bi mi neki rijeseni zadaci iz fizikalne kemije, zadaci o udjelima i koncentracijama. Unaprijed hvala!

teo1
26.10.2011., 14:33
Zanima me, postoji li materijal, koji bi mogao izdrzati pritisak morske vode na 10 km ispod morske razine? Ako da, koji je to?

legica21
26.10.2011., 20:50
ajd molim vas, ako netko zna...kako napisati po formuli 2n^2 za živu.. koliko ima valentnih elektrona.. jer trebala bi kao imati 6 ljuski..a već u 5. prelazi max 80

manchild
27.10.2011., 00:16
Zanima me, postoji li materijal, koji bi mogao izdrzati pritisak morske vode na 10 km ispod morske razine? Ako da, koji je to?

http://mojzagreb.info/svijet/hrvatska/rekordi-115-kilometara-pod-morem/

Vladimir Prelog
27.10.2011., 22:43
Trebao bih neku formulu preko koje bih došao do masenog udjela modre galice u vodenoj otopini, a imam zadanu samo masu modre galice i volumen vode, a da ne moram pretpostaviti da je gustoća vode 1 g/cm^3. Pokušavam svašta, ali trenutno mi mozak ne radi najbolje... :ne zna:

manchild
28.10.2011., 00:53
Trebao bih neku formulu preko koje bih došao do masenog udjela modre galice u vodenoj otopini, a imam zadanu samo masu modre galice i volumen vode, a da ne moram pretpostaviti da je gustoća vode 1 g/cm^3. Pokušavam svašta, ali trenutno mi mozak ne radi najbolje... :ne zna:

nadam se da nisi zaboravio da je formula modre galice CuSO4 x 5 H2O

melisasunshine
28.10.2011., 19:36
Pozdrav!

Zamolila bih pomoć oko oksidacijskih bojeva:

Mn3O4 to sam rastavila na 2Mno * MnO2 i kako odrediti oksidacijski broj od Mn, u prvom slušaju je+2, a u drugom +4 i koji je oksidacijski broj mangana u Mn3O4.

Također me zanima oksidacijski broj sumpora H2SO5 jer me strašno buni.

Hvala!

CANDY-CANDY
28.10.2011., 22:02
Koja je razlika između množine i brojnosti?
zašto je praktičnije računati sa množinom?

Štreberica
28.10.2011., 22:10
Trebao bih neku formulu preko koje bih došao do masenog udjela modre galice u vodenoj otopini, a imam zadanu samo masu modre galice i volumen vode, a da ne moram pretpostaviti da je gustoća vode 1 g/cm^3. Pokušavam svašta, ali trenutno mi mozak ne radi najbolje...
Ne možeš doći iz volumena do mase bez gustoće (a ne možeš doći do masenog udjela bez da dođeš do mase), tako da ne vidim kako bi tvoja želja bila ostvariva.

Pozdrav!

Zamolila bih pomoć oko oksidacijskih bojeva:

Mn3O4 to sam rastavila na 2Mno * MnO2 i kako odrediti oksidacijski broj od Mn, u prvom slušaju je+2, a u drugom +4 i koji je oksidacijski broj mangana u Mn3O4.

Također me zanima oksidacijski broj sumpora H2SO5 jer me strašno buni.

Hvala!
1. Upravo tako, možeš gledati da je oksidacijski broj jednog atoma Mn u Mn3O4 +4, a druga dva +2, a prosječni oksidacijski broj mangana u Mn3O4 je (2×2+4)/3 = +8/3
2. Za takve složenije kovalentne spojeve najbolje je znati napisati (ili pronaći) Lewisovu strukturnu formulu
http://www.chemthes.com/icon_1/2448.gif
pa onda atomu dodaješ u oksidacijski broj -1 za svaku vezu s manje elektronegativnim atomom (dvostruka veza = 2 veze, trostruka veza = 3 veze) a +1 za svaku vezu s elektronegativnijim atomom (elektronegativniji dobiva elektrone koji su negativni pa dobiva minus, a onaj drugi onda dobiva plus), a za vezu s istim atomom ništa, dakle ovaj S ima 6 veza s atomima O (O ima veću elektronegativnost nego S) pa ima oksidacijski broj +6. A sad te pitam da vidimo jesi razumjela: koji oksidacijski broj u istom spoju ima atom O koji se nalazi između S i drugog O, i koji je prosječni oksidacijski broj O u tom spoju?

Štreberica
28.10.2011., 22:14
Koja je razlika između množine i brojnosti?
zašto je praktičnije računati sa množinom?
Brojnost (N) je stvarni broj čestica, a množina (n) je taj broj podijeljen s Avogadrovom konstantom (6,022 × 10^23 mol^-1). Praktičnije je računati s množinom ako imaš nešto što ima jako veliku brojnost (kao što su atomi, molekule i sl., jer su jako mali pa ih i u malom uzorku ima jako puno) jer tako računaš s manjim brojevima.

Eden.Di
30.10.2011., 18:04
Pliz pomagajte kemičari.:504:
zad:
U 250 ml čaši pomiješamo 10mg Na2CO3, 5g Na2CO3*10H2O, 2 g 5.0% otopine Na2CO3 i 1mL 0.5M otopine Na2CO3. Sve skupa razrijedimo s vodom do oznake 250mL na čaši. Kolika je množinska konc. dobivene otopine?

Dakle, znamo konačni volumen=250mL.
Moja ideja je bila zbrojiti sve mase Na2CO3, (s tim da oduzmem masu vode u kristalohidratu). Zapela sam jer ne znam izračunati iz masenog udjela masu. Probala sam preko množimskog omjera. To mi je ispada. Help.


I još nešto. ne volim kad mi fali podataka. hahaha

U zadatku: Koliki volumen SO2 pod tlakom 1010kPa i temp. 293.15K moramo dodati u 50L vode da nastane 0.05M otopina SO2? (Kaže da se volumen otopine u dovođenju plina ne promijni.

ono što me tu muči je to a mi nije jasno to s volumenom. Znači li to da smijem izjednačiti volumen konačne otopine s volumenom plina? Ne jelda? Jer imam i 50L vode u međuvremenu.
Iz množinske konc. trebam dobiti množinu, a ne znam volumen konačne otop. Volumene ne smijem brajati, a pomoću opće plinske jednadžbe ne uspijevam dobii množinu SO2.... =(

Štreberica
30.10.2011., 18:46
Pliz pomagajte kemičari.:504:
zad:
U 250 ml čaši pomiješamo 10mg Na2CO3, 5g Na2CO3*10H2O, 2 g 5.0% otopine Na2CO3 i 1mL 0.5M otopine Na2CO3. Sve skupa razrijedimo s vodom do oznake 250mL na čaši. Kolika je množinska konc. dobivene otopine?

Dakle, znamo konačni volumen=250mL.
Moja ideja je bila zbrojiti sve mase Na2CO3, (s tim da oduzmem masu vode u kristalohidratu). Zapela sam jer ne znam izračunati iz masenog udjela masu. Probala sam preko množimskog omjera. To mi je ispada. Help.
Iz kojeg masenog udjela masu? znaš da je maseni udio = masa sastojka / ukupna masa pa je masa sastojka = maseni udio × ukupna masa
Ideja ti je dobra: izračunaš sve mase, zbrojiš ih i onda iz te ukupne mase izračunaš ukupnu množinu (podijeliš s molarnom masom Na2CO3) i podijeliš s konačnim volumenom (250 mL) da dobiješ množinsku koncentraciju. Ili izračunaš sve množine (dakle odmah dijeliš mase s molarnom masom), zbrojiš ih i podijeliš s konačnim volumenom.
U zadatku: Koliki volumen SO2 pod tlakom 1010kPa i temp. 293.15K moramo dodati u 50L vode da nastane 0.05M otopina SO2? (Kaže da se volumen otopine u dovođenju plina ne promijni.

ono što me tu muči je to a mi nije jasno to s volumenom. Znači li to da smijem izjednačiti volumen konačne otopine s volumenom plina? Ne jelda? Jer imam i 50L vode u međuvremenu.
Iz množinske konc. trebam dobiti množinu, a ne znam volumen konačne otop. Volumene ne smijem brajati, a pomoću opće plinske jednadžbe ne uspijevam dobii množinu SO2.... =(
Množinu SO2 trebaš dobiti iz konačne otopine, koje imaš 50L (to znači da se volumen otopine u dovođenju plina ne promijeni: 50L vode + SO2 --> 50L otopine, a ne npr. 50,1L otopine) i koncentracija joj je 0,05 mol/L, a množina = koncentracija × volumen.
I onda uvrstiš tu množinu u opću plinsku jednadžbu, zajedno s tlakom i temperaturom, pa dobiješ volumen plina.

Eden.Di
30.10.2011., 19:42
Hvala ti na odgovoru!

Iz kojeg masenog udjela masu?
Iz mase Na2CO3x10H2O kako da dobijem masu vode.
Probala sam ovako. n(na2co3) / n(h2o) = 1/10, pa to dijelila s 10, dobila množinski omjer... tako nekako? Uglavnom, bez tog petljanja oko mase vode mi je ispalo c=26.36%

A ovaj drugi je trivijala, samo nisam razumjela ovo s volumenom... Ispalo mi da je V(SO2)=6.03L.

Još nešto što me muči. Kad imam zadanu recimo masenu koncentraciju gama(C4H4KNaO6x4H2O), to računam kao m(C4H4KNaO6) / ukupna masa otopine ILI m(C4H4KNaO6x4H2O) / ukupna masa????


Sljedeći primjer (opet mi fale podaci): Izračunaj broj vodikovih atoma u 28mL otopne C4H4KNaO6x4H2O, s masenom konc. 32.5 mg/mL i masu vode u 15 mg 95% NiSO4x7H2O.

nemam zadanu ukupnu masu, a kako bih ju izračunala iz volumena kad nemam zadanu gustoću?
Drugi dio zadatka, opet me muči taj spoj xh2o. Dal je sada opet w=masa(NiSO4x7H2O) /ukupna masa ILI masa (NiSO4) / ukupna masa? Probala sam preko omjera množina. 1/7... ali to mi ne ide. =(

MissKnowItAll
30.10.2011., 20:23
Molim pomoć..ne trebate riješiti do kraja, trebam samo neke smjernice ili postavljen zadatak :)

1. Izračunaj gustoću zraka i izrazi je u g/cm3 na temperaturi 50°C i tlaku od 770mmHg. Pretpostavi da je zrak smjesa kisika i dušika (zanemari ostale sastojke).

Dakle znam da su to standardi uvijeti za plin i za volumen možemo koristiti standardni molarni volumen. Ali ne znam dalje. MOžda preko volumnih udjela, 22% kisika i 78% dušika?

2. Pri temparaturi od 20°C tlak para čistog metanola je 0,1237 bara, a čistog etanola 0,0579 bara. Koliki su parcijalni tlakovi metanola i etanola u otopini koja je dobivena miješanjem 40g metanola i 200g etanola? Koliko je ukupan tlak para? (tlakove izrazi u paskalima)

HVala! :)

nbedeko2
31.10.2011., 11:47
Molim pomoć..ne trebate riješiti do kraja, trebam samo neke smjernice ili postavljen zadatak :)

1. Izračunaj gustoću zraka i izrazi je u g/cm3 na temperaturi 50°C i tlaku od 770mmHg. Pretpostavi da je zrak smjesa kisika i dušika (zanemari ostale sastojke).

Dakle znam da su to standardi uvijeti za plin i za volumen možemo koristiti standardni molarni volumen. Ali ne znam dalje. MOžda preko volumnih udjela, 22% kisika i 78% dušika?

2. Pri temparaturi od 20°C tlak para čistog metanola je 0,1237 bara, a čistog etanola 0,0579 bara. Koliki su parcijalni tlakovi metanola i etanola u otopini koja je dobivena miješanjem 40g metanola i 200g etanola? Koliko je ukupan tlak para? (tlakove izrazi u paskalima)

HVala! :)

Prvi bi ja riješio na način da prvo izračunam molarnu masu zraka (0,22×32g/mol + 0,78×28 g/mol) i onda preko opće plinske izrazio gustoću; ro = p × M(zraka) / R × T. To je sad ovako iz glave, probaj riješiti pa vidi kakvo će ti rješenje ispasti. Nemoj zaboraviti pretvorit jedinice, g u kg, mmHg u Pa itd..

Drugi ide preko Raoultovog zakona; parcijalni tlak jedne komponente u smjesi jednak je produktu tlaka zasićene pare čiste komponente pri određenoj temperaturi i njezinog množinskog udjela u smjesi.
Odnosno p(metanol) = p(para metanola) × X(metanol).
E sad, taj množinski udio se raspisuje kao X = n(metanol)/[n(metanol) + n(etanol)].
Množine raspišeš kao m(metanol)/M(metanol) odnosno m(etanol)/M(etanol) i uvrstiš u taj izraz, jer imaš zadane mase pa s njima računaš. Molarne mase je lako izračunati, uvrstiš brojeve, a ostalo prepustiš kalkulatoru :) Isto to ponoviš i za etanol. Nadam se da je pomoglo, ako ima pitanja, javi se :)

Štreberica
31.10.2011., 14:26
Iz mase Na2CO3x10H2O kako da dobijem masu vode.
Maseni udio vode u Na2CO3x10H2O je masa 10 molekula H2O / masa jedne formulske jedinke Na2CO3x10H2O, što je jednako 10 puta molarna masa H2O / molarna masa Na2CO3x10H2O, a molarne mase naravno znaš izračunati pomoću periodnog sustava. I onda iz tog masenog udjela i zadane mase možeš dobiti masu vode - a isto tako možeš dobiti i masu bezvodnog Na2CO3 u zadanoj masi Na2CO3x10H2O, što ti zapravo treba (ne treba ti u ovom slučaju masa vode jer imaš zadani konačni volumen otopine).

Kad imam zadanu recimo masenu koncentraciju gama(C4H4KNaO6x4H2O), to računam kao m(C4H4KNaO6) / ukupna masa otopine ILI m(C4H4KNaO6x4H2O) / ukupna masa????
Voda koja potječe iz hidratne soli i dodana voda se u otopini ne mogu razlikovati, pa je po mom mišljenju besmisleno računati masenu koncentraciju C4H4KNaO6x4H2O nego se računa masena koncentracija C4H4KNaO6 tako da se masa C4H4KNaO6 podijeli s volumenom otopine. No, mišljenja se o tome ponekad razlikuju; ako je ispitivač u postavljanju zadatka baš napisao da je to masena koncentracija C4H4KNaO6x4H2O (ako doslovce piše "gama(C4H4KNaO6x4H2O) = "), moguće je da je razmišljao suprotno.

Sljedeći primjer (opet mi fale podaci): Izračunaj broj vodikovih atoma u 28mL otopne C4H4KNaO6x4H2O, s masenom konc. 32.5 mg/mL. nemam zadanu ukupnu masu, a kako bih ju izračunala iz volumena kad nemam zadanu gustoću?
Pretpostavljam da trebaš uzeti da je gustoća ista kao gustoća čiste vode jer je koncentracija otopljene tvari premala da bi uzrokovala znatnu promjenu gustoće. Probaj izračunati i broj atoma vodika u 28 mL čiste vode da vidiš razlikuje li se uopće broj atoma vodika u 28 mL zadane otopine osjetno od tog broja.

Drugi dio zadatka, opet me muči taj spoj xh2o. Dal je sada opet w=masa(NiSO4x7H2O) /ukupna masa ILI masa (NiSO4) / ukupna masa? Probala sam preko omjera množina. 1/7... ali to mi ne ide. =(
Opet ne znamo kako je sastavljač zadatka mislio. Ako je mislio da 95%-tna otopina sadrži po masi 95% NiSO4 i 5% vode, onda je masa vode jednostavno maseni udio vode × masa otopine = (1-maseni udio soli) × masa otopine = 0,05×15 mg. Ako je mislio da sadrži 95% NiSO4×7H2O i još 5% dodatne vode (a lako moguće da je, samo da ti zakomplicira život), onda je masa vode zbroj mase vode iz NiSO4×7H2O i dodatne vode, dakle maseni udio vode u NiSO4×7H2O × 0,95 × 15 mg + 0,05×15 mg, a maseni udio vode u NiSO4×7H2O izračunaš kako sam ti na početku napisala (7 puta molarna masa H2O / molarna masa NiSO4×7H2O).

antonija0
01.11.2011., 19:41
hitno,hitno..trebala bi mi jednadžba kemijske reakcije pri koja prikazuje kako se natrijev hidroksid otapa u vodi,znači NaOH + H2O --> ? :)

antonija0
01.11.2011., 19:42
*reakcije koja prikazuje

Štreberica
01.11.2011., 20:01
hitno,hitno..trebala bi mi jednadžba kemijske reakcije pri koja prikazuje kako se natrijev hidroksid otapa u vodi,znači NaOH + H2O --> ?
NaOH(s) --> Na+(aq) + OH-(aq)

MissKnowItAll
01.11.2011., 20:03
Prvi bi ja riješio na način da prvo izračunam molarnu masu zraka (0,22×32g/mol + 0,78×28 g/mol) i onda preko opće plinske izrazio gustoću; ro = p × M(zraka) / R × T. To je sad ovako iz glave, probaj riješiti pa vidi kakvo će ti rješenje ispasti. Nemoj zaboraviti pretvorit jedinice, g u kg, mmHg u Pa itd..

Drugi ide preko Raoultovog zakona; parcijalni tlak jedne komponente u smjesi jednak je produktu tlaka zasićene pare čiste komponente pri određenoj temperaturi i njezinog množinskog udjela u smjesi.
Odnosno p(metanol) = p(para metanola) × X(metanol).
E sad, taj množinski udio se raspisuje kao X = n(metanol)/[n(metanol) + n(etanol)].
Množine raspišeš kao m(metanol)/M(metanol) odnosno m(etanol)/M(etanol) i uvrstiš u taj izraz, jer imaš zadane mase pa s njima računaš. Molarne mase je lako izračunati, uvrstiš brojeve, a ostalo prepustiš kalkulatoru :) Isto to ponoviš i za etanol. Nadam se da je pomoglo, ako ima pitanja, javi se :)


Imam pitanje :)
za ovo prvo, zašto je molarna masa zraka jednaka umnošku masenih udjela i relativnih molekulskih masa? znala sam za udjele i molekulske mase, ali ih nisam mogla povezati u formulu. kako to dobiješ?

MateaIrony
05.11.2011., 15:24
Molim bilo koga da riješi ovaj zadatak koji me muči danima... Masa smjese CaCO3 i Ca(OH)2 smanjila se nakon žarenja na 60% početne vrijednosti. Izračunaj maseni udio CaCO3 i Ca(OH)2 u smjesi prije žarenja. Hvala :)

player_201
05.11.2011., 16:22
dali se može preračunati g/cm3 u g/dm3 analogno nacinu preracunavanja mol/cm3 u mol/dm3. Npr. : 0,000671 mol/cm3 je jednako 0,671 mol/dm3 ,dal mogu taj nacin primjenjivat na svaki sustav jedinica. Mislim pitanje je za osnovnu školu...XD ,al nisam 100 posto siguran pa da pitam

Štreberica
06.11.2011., 11:58
Masa smjese CaCO3 i Ca(OH)2 smanjila se nakon žarenja na 60% početne vrijednosti. Izračunaj maseni udio CaCO3 i Ca(OH)2 u smjesi prije žarenja.
Pomoglo bi da napišeš gdje si zapela da ne pišem sve od početka, ali dobro.
Reakcije koje se odvijaju pri žarenju su:
CaCO3(s) --> CaO(s) + CO2(g)
Ca(OH)2(s) --> CaO(s) + H2O(g)
dakle nakon žarenja u smjesi ostane samo CaO (CO2 i H2O su kao plinovi otišli iz smjese), iz jednadžbi reakcija se vidi da su odnosi množina n(CaO iz CaCO3) : n(CaCO3) = 1 : 1 i isto tako n(CaO iz Ca(OH)2) : n(Ca(OH)2) = 1 : 1, pa možemo napisati:
n(CaO) = n(CaCO3) + n(Ca(OH)2)
uzmemo u obzir da je n=m/M pa ta jednadžba postaje:
m(CaO)/M(CaO) = m(CaCO3)/M(CaCO3) + m(Ca(OH)2)/M(Ca(OH)2) (prva jednadžba)
Iz podatka da se nakon žarenja masa smjese smanjila na 60% početne vrijednosti možemo napisati:
m(konačna) = 0,6m(početna)
m(CaO) = 0,6[m(CaCO3) + m(Ca(OH)2)]
To uvrstimo u onu prvu jednadžbu:
0,6[m(CaCO3) + m(Ca(OH)2)] / M(CaO) = m(CaCO3)/M(CaCO3) + m(Ca(OH)2)/M(Ca(OH)2)
I onda uzmeš u obzir da je m(CaCO3) = w(CaCO3)×m(ukupna) i m(Ca(OH)2) = w(Ca(OH)2)×m(ukupna) = [1-w(CaCO3)]×m(ukupna) pa i to uvrstiš u tu jednadžbu, sve m(ukupna) bi se trebale pokratiti (ili uvrstiš bilo kakvu jednostavnu m(ukupna), npr. 100 g), izračunaš i uvrstiš molarne mase i trebala bi dobiti w(CaCO3), ne smijem ti pisati baš cijelo rješenje. Nadam se da si me uspjela pratiti, ako još nešto nije jasno pitaj.

dali se može preračunati g/cm3 u g/dm3 analogno nacinu preracunavanja mol/cm3 u mol/dm3. Npr. : 0,000671 mol/cm3 je jednako 0,671 mol/dm3 ,dal mogu taj nacin primjenjivat na svaki sustav jedinica. Mislim pitanje je za osnovnu školu...XD ,al nisam 100 posto siguran pa da pitam
Da. U oba slučaja jednako pretvaraš samo /cm3 (cm-3) u /dm3 (dm-3), svejedno je čine li ostatak te mjerne jedinice grami ili molovi ili što god jer to ne mijenjaš.

kj1504
06.11.2011., 18:30
Zapela sam sa nekim zadacima o galvanskim člancima, pa ako mi netko može pomoći. Unaprijed hvala :ne zna:

1. Za galvanski članak sastavljen od magnezija i nikla treba:
a) Odrediti anodu i katodu - to znam A(-):Mg, K(+):Ni
b)odrediti smjer putovanja elektrona - to ne znam pa ako mi netko može pojasniti kako to odrediti
c) napisati jednadžbe polureakcije i ukupne reakcije - tu nisam sigurna na što se misli
d)napisati smjer putovanja kationa i aniona u elektrolitskom mostu - to ne znam pa ako mi netko može pojasniti kako to odrediti

2.Za galvanski članak sastavljen od kositra i cinka treba:
a) Odrediti anodu i katodu - to znam A(-):Zn, K(+):Sn
b) opisati smjer putovanja elektrona kroz vanjski krug - može li mi netko to pojasniti?

Elektra2404
06.11.2011., 18:38
1) Zašto ne postoji ionski spoj u kojem bi nabojni broj iona kalija bio 2+, a iona sumpora 3-?

2) GaCl3 ili GeCl4 -koji od spojeva ima više kovalentnih obilježja?
Dakle gledamo koji od elemenata Ga ili Ge ima više sličnosti s metalima (u ovom slučaju je to Ge jer je to prijelazni element pa ima više metalnih svojstava?)

Unaprijed zahvaljujem!

učenik1994
06.11.2011., 19:01
Pišem ispit iz kemije sad u ponedjeljak i ostalo mi je samo 2 zadatka koja ne mogu riješiti tj.ne shvaćam ih pa ako ima netko tko bi mi mogao to pojasniti i riješiti.Unaprijed hvala



1.zad Koliko je sati potrebno provoditi elektrolizu da se strujom jakosti 3A,razloži 18g vode?



2.zad:U dva serijski spojena elektrolizera nalaze se otopine srebrove i zlatne (III) soli.Kolika je masa zlata koja se izluči na katodi,ako se na katodi prvog elektrolizera izlučilo 2,5g srebra?

Štreberica
06.11.2011., 20:21
1. Za galvanski članak sastavljen od magnezija i nikla treba:
a) Odrediti anodu i katodu - to znam A(-):Mg, K(+):Ni
Dobro.
b)odrediti smjer putovanja elektrona - to ne znam pa ako mi netko može pojasniti kako to odrediti
Na anodi se odvija oksidacija = otpuštanje elektrona, a na katodi redukcija = primanje elektrona. Dakle smjer putovanja elektrona je od anode prema katodi (elektroni otpušteni na anodi putuju vodičem prema katodi kako bi u tamošnjoj reakciji bili primljeni).
c) napisati jednadžbe polureakcije i ukupne reakcije - tu nisam sigurna na što se misli
Riješiti redoks.
A: Mg --> 2e- + Mg2+
K: Ni2+ + 2e- --> Ni
i zbirna reakcija: Mg + Ni2+ --> Mg2+ + Ni
d)napisati smjer putovanja kationa i aniona u elektrolitskom mostu - to ne znam pa ako mi netko može pojasniti kako to odrediti
U elektrolitskom mostu anioni putuju u suprotnom smjeru nego što elektroni putuju u vodiču (b podzadatak), dakle od katode prema anodi, a kationi onda u suprotnom smjeru od toga, dakle od anode prema katodi.

2.Za galvanski članak sastavljen od kositra i cinka treba:
a) Odrediti anodu i katodu - to znam A(-):Zn, K(+):Sn
b) opisati smjer putovanja elektrona kroz vanjski krug - može li mi netko to pojasniti?
Isto kao prvi zadatak pod b. Vidi sličicu http://web.fccj.org/~ethall/2046/ch18/zncu.gif za sve ovakve zadatke.

1) Zašto ne postoji ionski spoj u kojem bi nabojni broj iona kalija bio 2+, a iona sumpora 3-?
Jer kalij ima 1 elektron u vanjskoj ljuski, a sumpor ih ima 6. Potrebna je jako velika energija da bi se izbacio elektron iz popunjene ljuske ili dodao elektron u popunjenu ljusku.

2) GaCl3 ili GeCl4 -koji od spojeva ima više kovalentnih obilježja?
Dakle gledamo koji od elemenata Ga ili Ge ima više sličnosti s metalima (u ovom slučaju je to Ge jer je to prijelazni element pa ima više metalnih svojstava?)
Koji ima veću elektronegativnost, bliži je po elektronegativnosti kloru, pa je veći kovalentni karakter veze.

1.zad Koliko je sati potrebno provoditi elektrolizu da se strujom jakosti 3A,razloži 18g vode?
Faradayev (prvi) zakon elektrolize: I t = z n F
I je jakost struje, t je vrijeme, F je Faradayeva konstanta (tj. umnožak Avogadrove konstante i naboja elektrona), n je množina, z je broj elektrona koji sudjeluju u reakciji u kojoj sudjeluje jedna čestica promatrane stvari, u ovom slučaju 2 jer su polureakcije elektrolize vode:
A: H2O --> 2e- + 2H+ + 1/2 O2
K: 2H2O + 2e- --> H2 + 2OH-
ukupno: 3H2O --> 1/2 O2 + H2 + 2H+ + 2OH-
3H2O --> 1/2 O2 + H2 + 2H2O
H2O --> 1/2 O2 + H2
I tako dobiješ vrijeme u sekundama (pretpostavljam da znaš iz mase vode izračunati množinu da uvrstiš), onda samo još treba znati pretvoriti sekunde u sate (1 sat ima 60 minuta, a 1 minuta ima 60 sekundi...).

2.zad:U dva serijski spojena elektrolizera nalaze se otopine srebrove i zlatne (III) soli.Kolika je masa zlata koja se izluči na katodi,ako se na katodi prvog elektrolizera izlučilo 2,5g srebra?
Najjednostavnije ćeš ovo uspjeti ako znaš Drugi Faradayev zakon elektrolize: množine izlučenih tvari u serijskim spojenim elektrolizerima odnose se obrnuto nego brojevi elektrona koji sudjeluju u odgovarajućim polureakcijama, što bi u ovom slučaju značilo n(Ag)/n(Au) = 3/1. To se može lako izvesti iz gorenavedenog 1. zakona tako da napišeš obje jednadžbe samo s uvrštenim z i onda izjednačiš ono što je u njima jednako, ali budući da pretpostavljam da te zanima samo što bolje proći sutrašnji ispit neću nas sad time gnjaviti.

Kamelot
06.11.2011., 21:21
Zapela sam sa nekim zadacima o galvanskim člancima, pa ako mi netko može pomoći. Unaprijed hvala :ne zna:

1. Za galvanski članak sastavljen od magnezija i nikla treba:
a) Odrediti anodu i katodu - to znam A(-):Mg, K(+):Ni
b)odrediti smjer putovanja elektrona - to ne znam pa ako mi netko može pojasniti kako to odrediti
c) napisati jednadžbe polureakcije i ukupne reakcije - tu nisam sigurna na što se misli
d)napisati smjer putovanja kationa i aniona u elektrolitskom mostu - to ne znam pa ako mi netko može pojasniti kako to odrediti

2.Za galvanski članak sastavljen od kositra i cinka treba:
a) Odrediti anodu i katodu - to znam A(-):Zn, K(+):Sn
b) opisati smjer putovanja elektrona kroz vanjski krug - može li mi netko to pojasniti?


Galvanski clanak je članak u kojemu je Gibbsova energija manja od 0: G<0 sto znaci da se proces spontano odvija. Pa sam možeš zakljuciti onda kako bi smjer elektrona bio...

Polureakcija je reakcija koja se odvija i na anodi i na katodi, dakle, reakcije oksidacije i redukcije...

kj1504
07.11.2011., 07:19
štreberica, zaista ti puno hvala :)

učenik1994
07.11.2011., 09:15
Hvala,Štreberica!

Matejl_93
07.11.2011., 13:35
Naša draga profesorica je zadala nekakve zadatke koje smo ucili prije kojih 2-3 godine i nikako ih se ne mogu sjetit :(
ovako idu:
1. Koje od navedenih tvari nisu tekućine u užem smislu (šta god to znacilo)
a) etanol, b) talina željeza, c) tekući zrak, d) morska voda, e) octena kiselina
ja bi rekao b) i c) al nisam siguran
2. Odredi vrstu međudjelovanja (veza) između čestica koje se cijepaju pri:
a) taljenju leda, b) taljenju NaCl, c) disocijaciji Cl2 na atome, d) isparavanju broma
a) bi rekao da su vodikove, b) ionska i c) kovalentna?
3. Imali veću napetost povrsine tertaklormetan (CCl4) ili kloroform (CHCl3)?
4. U ekspresnom loncu hrana se brze skuha jer:
a) je u loncu niži tlak pare, pa je vrelište niže
b) je viši tlak pare pa je vrelište više
c) vrelište ne ovisi o tlaku pare
5. Je li vrelište vode jednako na zadarskoj rivi i Risnjaku?
(risnjak je visi pa je tlak nizi, smanjuje se vrelište i trebalo bi se brze skuhati na risnjaku? )
ajde hvala unaprijed nadam se da ce brz odgovor bit :DDD

Plavabarbie
07.11.2011., 14:51
Ne znam jesam li na dobroj temi, ali trebam pomoc oko diplomskog rada.. Tema su amilografski parametri raznih sorti psenice.. Zapravo mi treba teorija za to, znaci sve o sastavu psenice, te reologija tijesta.. Instrument s kojim sam radila je Brabenderov Micro Visco-Amylo-graph pa mi treba nesto o njemu, kao i za ostale uredjaje za reologiju tijesta, a to su farinogram, ekstenzograf i alveograf.. Vlaznost brasna sam odredjivala elekticnom metodom tako da trazim i nesto o tome.. Sve sto sam nasla je jako malo, pa ako netko ima dobar pdf ili neku preporuku za stranicu, nek javi..
Hvala

Štreberica
07.11.2011., 19:21
1. Koje od navedenih tvari nisu tekućine u užem smislu (šta god to znacilo)
a) etanol, b) talina željeza, c) tekući zrak, d) morska voda, e) octena kiselina
ja bi rekao b) i c) al nisam siguran
Što god to značilo :confused: Jesu li tekućine u užem smislu one koje su tekućine pri standardnim uvjetima (onda bi bilo b i c) ili one koje su čiste tvari a ne smjese (onda bi bilo c i d)?

2. Odredi vrstu međudjelovanja (veza) između čestica koje se cijepaju pri:
a) taljenju leda, b) taljenju NaCl, c) disocijaciji Cl2 na atome, d) isparavanju broma
a) bi rekao da su vodikove, b) ionska i c) kovalentna?
Dobro.

3. Imali veću napetost povrsine tertaklormetan (CCl4) ili kloroform (CHCl3)?
Najvjerojatnije kloroform, jer su njegove molekule polarne pa su jače privlačne sile među molekulama.

4. U ekspresnom loncu hrana se brze skuha jer:
a) je u loncu niži tlak pare, pa je vrelište niže
b) je viši tlak pare pa je vrelište više
c) vrelište ne ovisi o tlaku pare
Ekspresni lonac omogućuje veći ukupni tlak nad tekućinom pa tako i veći tlak pare, zbog čega je vrelište više tj. voda u kojoj se kuha može biti na većoj temperaturi.

5. Je li vrelište vode jednako na zadarskoj rivi i Risnjaku?
(risnjak je visi pa je tlak nizi, smanjuje se vrelište i trebalo bi se brze skuhati na risnjaku? )
Vrelište je niže na Risnjaku jer je tlak niži (obrnuto nego u prošlom zadatku, sporije se kuha na većoj nadmorskoj visini).

ninich
07.11.2011., 19:28
Maseni udio elemenata u spoju:

Trebaš pripremiti 2 kg 4%-tne otopine bakrova(II) sulfata u vodi. Koliko ćeš odvagati grama bakrova(II) sulfata, a koliko vode da dobiješ otopinu željene koncentracije?
Može postupak, molim vas. :ne zna:
Rješenje je m(CuSo4)= 80 g
m(H20) = 1 920g

Hvala

Štreberica
07.11.2011., 21:57
Maseni udio elemenata u spoju:

Trebaš pripremiti 2 kg 4%-tne otopine bakrova(II) sulfata u vodi. Koliko ćeš odvagati grama bakrova(II) sulfata, a koliko vode da dobiješ otopinu željene koncentracije?
Može postupak, molim vas. :ne zna:
Rješenje je m(CuSo4)= 80 g
m(H20) = 1 920g

Hvala
Ovo nije maseni udio elementa u spoju nego sastojka u smjesi, ali svejedno, računa se na isti način.
Prvo treba znati što su postotci: 4% = 0,04 ("posto" = "po sto" = podijeljeno sa sto)
Formula za maseni udio (nadam se da ste označavali maseni udio s w, a masu s m) je w(sastojak) = m(sastojak) / m(smjesa) pa je m(sastojak) = w(sastojak) × m(smjesa) dakle m(CuSO4) = w(CuSO4) × m(otopina) = 0,04 × 2 kg = 0,08 kg = 80 g (jer je 1 kg = 1000 g)
A masa vode je masa cijelog ostatka otopine, dakle m(H2O) = m(otopina) - m(CuSO4) = 2000 g - 80 g = 1920 g

Kamelot
07.11.2011., 23:42
Maseni udio elemenata u spoju:

Trebaš pripremiti 2 kg 4%-tne otopine bakrova(II) sulfata u vodi. Koliko ćeš odvagati grama bakrova(II) sulfata, a koliko vode da dobiješ otopinu željene koncentracije?
Može postupak, molim vas. :ne zna:
Rješenje je m(CuSo4)= 80 g
m(H20) = 1 920g

Hvala


Dakle, tvoja masa od 2kg je ukupna masa koju ti trebas dobiti... Tj. m(CuSO4) + m(H2O) = m(otopine)... Masa otopine je ukupna masa...

Najprije moras izračunati kolika bi ti masa bila čistog bakrovog sulfata u otopini koja ima masu 2kg. To ces napraviti ovako:
w(CuSO4)=m(CuSO4)čiste tvari/m(otopine)
m(CuSO4)=w(CuSO4)*m(otopine)

Masa otopine je ukupna masa od 2kg, udio bakrova sulfata je 4%=0.04

Kada uvrstis ta 2 podatka, dobijes m(CuSO4)=0.08kg ili 80g...

Masa vode koju moras dobiti izracunas iz prve gore navedene formule tako da masu otopine oduzmes od mase bakrova sulfata:
m(H2O)=m(otopine)-m(CuSO4)=2000g - 80g=1920g

Evo, to je to...!

ninich
08.11.2011., 12:44
Dakle, tvoja masa od 2kg je ukupna masa koju ti trebas dobiti... Tj. m(CuSO4) + m(H2O) = m(otopine)... Masa otopine je ukupna masa...

Najprije moras izračunati kolika bi ti masa bila čistog bakrovog sulfata u otopini koja ima masu 2kg. To ces napraviti ovako:
w(CuSO4)=m(CuSO4)čiste tvari/m(otopine)
m(CuSO4)=w(CuSO4)*m(otopine)

Masa otopine je ukupna masa od 2kg, udio bakrova sulfata je 4%=0.04

Kada uvrstis ta 2 podatka, dobijes m(CuSO4)=0.08kg ili 80g...

Masa vode koju moras dobiti izracunas iz prve gore navedene formule tako da masu otopine oduzmes od mase bakrova sulfata:
m(H2O)=m(otopine)-m(CuSO4)=2000g - 80g=1920g

Evo, to je to...!

hvala ti :):)

MateaIrony
08.11.2011., 13:42
Možete li mi dat samo početnu ideju za rješavanje ovog zadatka: Kroz otopinu dobivenu otapanjem 20 g K2SO3 u 150 g vode prolazi istosmjerna električna struja. Nakon prekida elektrolize maseni udio K2SO4 je 15%. Koliki je ukupni volumen razvijenih plinova pri 20°C i 101,3 kPa? Unaprijed hvala :)

Cili
08.11.2011., 14:10
Možete li mi dat samo početnu ideju za rješavanje ovog zadatka: Kroz otopinu dobivenu otapanjem 20 g K2SO3 u 150 g vode prolazi istosmjerna električna struja. Nakon prekida elektrolize maseni udio K2SO4 je 15%. Koliki je ukupni volumen razvijenih plinova pri 20°C i 101,3 kPa? Unaprijed hvala :)

Prvo si napiši jednadžbe na anodi i katodi. Tako ćeš vidjeti što se mijenja, a što ostaje isto. Kada to vidiš ostatak bi ti trebao biti jednostavan.
PAZI! Pošto se radi o iznimkama u vodenoj otopini, niti će kalijevi ioni niti će sulfitni ioni ići na anodu/katodu već će na obe ići voda.

PS. samo da provjerim rješenje, ako imaš rješenja 16.8 L?

MateaIrony
08.11.2011., 15:21
Aha, jel onda izračunam množinu elektrona, pa množinu vodika/kisika i gledam koji mi je mjerodavni reaktant?
V(H2)+V(02)= 75,57 L :$

MateaIrony
08.11.2011., 15:39
Zapravo ne, pričam gluposti xD

Štreberica
08.11.2011., 18:31
Aha, jel onda izračunam množinu elektrona, pa množinu vodika/kisika i gledam koji mi je mjerodavni reaktant?
V(H2)+V(02)= 75,57 L :$
Glupost je jedino to s mjerodavnim reaktantom jer su to produkti, a jedini reaktant ti je voda. Daljnja početna ideja: iz podataka o masama i masenom udjelu izračunaj množinu vode koja je reagirala (za koliko se smanjila množina vode u otopini, uzimajući u obzir da masa K2SO4 ostaje ista).

xfxgamer
08.11.2011., 21:51
Moze li mi netko pomoci oko ovog pitanja

Tko ima vise taliste NaCl ili MgCl2 i zasto
Unaprijed hvala

Štreberica
08.11.2011., 22:19
Moze li mi netko pomoci oko ovog pitanja

Tko ima vise taliste NaCl ili MgCl2 i zasto
Unaprijed hvala
Više talište ima tvar u kojoj su jače privlačne sile među česticama. Jače privlačne sile su među ionima manje veličine (polumjera, za koji trebaš znati kako se mijenja po periodnom sustavu) i (ovo je još bitnije) većeg naboja, (imaš iz fizike formulu za Coulombovu silu F = kq1q2/r^2).

xfxgamer
08.11.2011., 22:42
Više talište ima tvar u kojoj su jače privlačne sile među česticama. Jače privlačne sile su među ionima manje veličine (polumjera, za koji trebaš znati kako se mijenja po periodnom sustavu) i (ovo je još bitnije) većeg naboja, (imaš iz fizike formulu za Coulombovu silu F = kq1q2/r^2).


Hvala puno :top:

Quik
09.11.2011., 17:33
jel itko zna riješiti ovo??

puno fala

http://img148.imageshack.us/img148/3691/mmkl.jpg

Štreberica
09.11.2011., 18:00
jel itko zna riješiti ovo??

puno fala
A kvragu sad me i tu proganja taj zadatak :504: A čak i nije kemija, strogo uzevši, možda bi bilo dobro da pitaš i matematičare ovdje da vidimo kako bi oni to (no malo im objasni kakva je to molekula, ili daj sličicu). Odgovoreno na fejsu (bar se nadam da si to isto ti).

Quik
09.11.2011., 21:57
A kvragu sad me i tu proganja taj zadatak :504: A čak i nije kemija, strogo uzevši, možda bi bilo dobro da pitaš i matematičare ovdje da vidimo kako bi oni to (no malo im objasni kakva je to molekula, ili daj sličicu). Odgovoreno na fejsu (bar se nadam da si to isto ti).

hahahaha damn kako je internet mal xD
jep, ja sam (T.M.) i uspješno je riješen (rješenje mi je oko 106stupnja i nešto sitno) :cerek:

acid alice
10.11.2011., 14:09
koliko ml 10%tne otopina H2SO4 gustoće 1,11g/ml treba odmjeriti za pripravu 400ml 0,3M otopine? rj:106,02ml
koliko grama vode i 30%tne otopine H202 treba za pripravu 50g 3%otopine ?
rj: 45g h2o i 5g H2O2

postupak neznam :confused:

Kamelot
10.11.2011., 20:08
koliko ml 10%tne otopina H2SO4 gustoće 1,11g/ml treba odmjeriti za pripravu 400ml 0,3M otopine? rj:106,02ml
koliko grama vode i 30%tne otopine H202 treba za pripravu 50g 3%otopine ?
rj: 45g h2o i 5g H2O2

postupak neznam :confused:


Gle u prvom zadatku pretvoris prvo gustocu u grame po litri, i onda izracunas c1 po formuli c1 = (w*ro)/M

Molna masa sumporne kiseline je 98g/mol ak se ne varam, i izracunas c1.

Nakon toga koristis formulu c1*V1=c2*V2

Izrazis V1 koji trebas izracunati iz toga V1 = (c2*V2)/c1 i to je to... ;)

c1*V1 = c2*V2 koristis iskljucivo za razrjeđenja i ne možeš koristiti za mješanje dviju tvari u reakciji...

Dakle, iskljucivo razrjeđenje!

MissKnowItAll
10.11.2011., 20:24
Spremam se za natjecanje i ne razumijem neke stvari. pa evo:


1.) Zašto ova reakcija nije moguća:

Al + 3NaCl ---> AlCl3 + 3Na ?

2.) U 250mL vodene otopine nalazi se otopljeno 10g sode bikarbone. Koliki je pH otopine? Ka1 (H2CO3) = 4,5 x 10^-7 mol/dm3.

Dakle napišem jednadžbu otapanja, hidrolize

NaHCO3(s) ---> Na+(aq) + HCO3-(aq)
HCO3-(aq) + H2O(l) ---> H2CO3(aq) + OH-(aq)

Dalje se ne snalazim sa ovom konstatnom disocijacije, što da uopće radim s njom?



Hvala! :)

Štreberica
10.11.2011., 22:08
Spremam se za natjecanje i ne razumijem neke stvari. pa evo:


1.) Zašto ova reakcija nije moguća:

Al + 3NaCl ---> AlCl3 + 3Na ?

2.) U 250mL vodene otopine nalazi se otopljeno 10g sode bikarbone. Koliki je pH otopine? Ka1 (H2CO3) = 4,5 x 10^-7 mol/dm3.

Dakle napišem jednadžbu otapanja, hidrolize

NaHCO3(s) ---> Na+(aq) + HCO3-(aq)
HCO3-(aq) + H2O(l) ---> H2CO3(aq) + OH-(aq)

Dalje se ne snalazim sa ovom konstatnom disocijacije, što da uopće radim s njom?



Hvala! :)
1. Zato što je natrij reaktivniji nego aluminij, pa je pogodnije da natrij bude u spoju a aluminij u elementarnom stanju. Točnije, standardni redukcijski potencijal Na+/Na je negativniji nego Al3+/Al (Voltin niz) pa je razlika potencijala za redoks-reakciju Al + 3Na+ --> Al3+ + 3Na negativan, što znači da ta reakcija nije spontana (ne odvija se) (pozitivna reakcijska razlika potencijala uvijek znači spontanu reakciju tj. reakciju koja se odvija).
2. Ka1 je tzv. konstanta kiseline, to je konstanta ravnoteže za reakciju HA --> H+ + A-, tj. u ovom slučaju H2CO3 --> H+ + HCO3-. Ti trebaš konstantu ravnoteže za reakciju HCO3-(aq) + H2O(l) ---> H2CO3(aq) + OH-(aq), koju možeš dobiti kombiniranjem Ka1 i ionskog produkta vode Kw (ionski produkt vode je konstanta ravnoteže za reakciju H2O --> H+ + OH-). Iz tako dobivene konstante ravnoteže možeš dobiti koncentraciju OH- (za H2O(l) ne uvrštavaš koncentraciju nego se uvrštava množinski udio za koji se uzme da je 1 tj. to ignoriraš), koja je jednaka koncentraciji H2CO3, a koncentracija HCO3- je množina sode bikarbone umanjena za tu koncentraciju OH-.

acid alice
11.11.2011., 21:16
Gle u prvom zadatku pretvoris prvo gustocu u grame po litri, i onda izracunas c1 po formuli c1 = (w*ro)/M

Molna masa sumporne kiseline je 98g/mol ak se ne varam, i izracunas c1.

Nakon toga koristis formulu c1*V1=c2*V2

Izrazis V1 koji trebas izracunati iz toga V1 = (c2*V2)/c1 i to je to... ;)

c1*V1 = c2*V2 koristis iskljucivo za razrjeđenja i ne možeš koristiti za mješanje dviju tvari u reakciji...

Dakle, iskljucivo razrjeđenje!
hvala ti kamelote :)
:grli:
Koliko grama NaNO3 treba dodati u 300 mL 15%-tne
otopine (ρ = 1,1043 g mL-1) da se dobije 5 M otopina (ρ
= 1,261 g mL-1)?
R: 94,4565 g

isto iz razrijeđenja;taj sam zadatak rješavala na sve (ne)moguće načine koji su mi pali na pamet i ne ispada mi nikako :503:

prima ballerina
12.11.2011., 19:55
Molila bih pomoć u vezi zadataka iz Sikirice: 5.35. i 5.40.

Zanima me zašto je u zadatku 5.35. uzeta baš sumporna kiselina, ako piše da se odvija u kiselom mediju, može li se uzeti neka druga jaka kiselina?

Što se tiče zadatka 5.40., gledala sam malo kako ih je sam Sikrica riješavao i nije mi jasno zašto je uzeo da utrošak kalijeva permanganata mora biti 100mL?

Hvala bilo kome tko zna i odgovori!

nbedeko2
12.11.2011., 20:19
hvala ti kamelote :)
:grli:
Koliko grama NaNO3 treba dodati u 300 mL 15%-tne
otopine (ρ = 1,1043 g mL-1) da se dobije 5 M otopina (ρ
= 1,261 g mL-1)?
R: 94,4565 g

isto iz razrijeđenja;taj sam zadatak rješavala na sve (ne)moguće načine koji su mi pali na pamet i ne ispada mi nikako :503:

http://img440.imageshack.us/img440/8219/dsc03970d.jpg

Eto, ja sam ga riješio, ali mi ne ispadne po tom rješenju.
Cilj zadatka je naći mase natrijeva nitrata u prvoj i drugoj otopini, te ih oduzeti da se dobije masa dodanog nitrata. Možda sam i ja negdje pogriješio, šta ja znam.

prima ballerina
12.11.2011., 20:26
Još jedno pitanje, zašto je u zadatku 5.47. u reakciji H+ ioni?

Kamelot
12.11.2011., 20:56
Molila bih pomoć u vezi zadataka iz Sikirice: 5.35. i 5.40.

Zanima me zašto je u zadatku 5.35. uzeta baš sumporna kiselina, ako piše da se odvija u kiselom mediju, može li se uzeti neka druga jaka kiselina?

Što se tiče zadatka 5.40., gledala sam malo kako ih je sam Sikrica riješavao i nije mi jasno zašto je uzeo da utrošak kalijeva permanganata mora biti 100mL?

Hvala bilo kome tko zna i odgovori!


Sikirica...? Ti si na FKITu...? :D Welcome to my world... :D

Ugl., sumporna kiselina je jedna od najjacih anorganskih kiselina, te je takoder i oksi kiselina, a ima i efekt isusivanja... Kada zakiseljavas bilo kakvu otopinu, obicno se dodaju oksi kiseline... Sikirica je rjesavan u najjednostavnijem obliku, tak da sve sto je pisano u tim zadacima je u najjednostavnijem prikazu...

Nemam sikiricu kraj sebe tu da ti to pogledam...

bee123
13.11.2011., 11:09
Otprilika mi je jasna, ali ne shvaćam što bi trebalo značiti sljedeće:

dfH( H2O ) = -285,8 kJ / mol( H2O )

Ne shvaćam što u entalpiji znači energija po molu neke tvari, da li sam mogao izraziti entalpiju stvaranja vode i po molu vodika, il kako to već ide? Nije mi jasno čemu to i kako raditi s tim, hvala

Štreberica
13.11.2011., 11:54
Molila bih pomoć u vezi zadataka iz Sikirice: 5.35. i 5.40.

Zanima me zašto je u zadatku 5.35. uzeta baš sumporna kiselina, ako piše da se odvija u kiselom mediju, može li se uzeti neka druga jaka kiselina?

Što se tiče zadatka 5.40., gledala sam malo kako ih je sam Sikrica riješavao i nije mi jasno zašto je uzeo da utrošak kalijeva permanganata mora biti 100mL?
Može se uzeti bilo koja jaka kiselina koja ne reagira s prisutnim tvarima na neki drugi način. Ako je u mom primjerku 5.35. taj isti zadatak (oksidacija željezova(II) sulfata heptahidrata s KMnO4), u ovom slučaju uzima se H2SO4 kako se ne bi dodavala neka nova vrsta aniona, jer su sulfatni anioni već ionako prisutni iz FeSO4 (tako smo sigurni da neće još nekako reagirati). Možeš riješiti zadatak i bez da uzmeš neku određenu kiselinu, za izjednačiti redoks trebaju ti iz kiseline samo H+ ioni koje onda možeš ostaviti kao takve u konačnoj jednadžbi.

5.40. nije mi posve jasno postavljen jer ne piše kakav ta bireta ima podjeljak odnosno ne piše odčitanje na bireti u kojim mjernim jedinicama, očito je u rješenjima pretpostavio da je skala na bireti u cm^3 (što je uobičajeno) i onda računao prema tome.

Još jedno pitanje, zašto je u zadatku 5.47. u reakciji H+ ioni?
Jer se ta reakcija odvija u kiseloj sredini jer je FeSO4 kisela sol (sol jake kiseline i ne tako jake baze), a ostali sastojci su približno neutralni pa je ukupna otopina kisela.

dfH( H2O ) = -285,8 kJ / mol( H2O )

Ne shvaćam što u entalpiji znači energija po molu neke tvari, da li sam mogao izraziti entalpiju stvaranja vode i po molu vodika, il kako to već ide? Nije mi jasno čemu to i kako raditi s tim, hvala
To znači da se pri nastanku 1 mol vode oslobodi (oslobodi jer je minus, da je pozitivna značilo bi da se utroši) 285,8 kJ energije. Mogao bi izraziti i po molu vodika, dakle da se pri reakciji 1 mol vodika s 1/2 mola kisika oslobodi 285,8 kJ energije, a i po molu kisika da se pri reakciji 1 mol kisika s 2 mola vodika oslobodi 571,6 kJ energije (duplo više, jer množiš jednadžbu s 2 kako bi dobio stehiometrijski koeficijent 1 kod kisika), ali to nije uobičajeno - ako se zove entalpija stvaranja vode, logično je da se gleda po molu vode. U ovakvim slučajevima označavanje po molu čega nije nužno jer je prilično jasno, ali može biti korisno s kompliciranijim reakcijama kad nije logično po molu čega se gleda (ako to ne piše, pretpostavljaš da se gleda "po molu reakcija" onako kako je reakcija napisana).

Mary Lee
13.11.2011., 12:07
Jedno pitanje - zašto se viskoznost ulja znatnije smanjuje povećanjem temperature u odnosu na smanjenje viskoznosti vode povećanjem temperature? Ili općenito, zašto se viskoznost mijenja s promjenom temperature?

N-dizajn
13.11.2011., 21:57
Ljudi, pomoć. Ne znam riješit ovj redoks parcijalnim jednadžbama. Za redukciju znam napisati, ali za oksidaciju s bromom mi nejde.

HBr(aq) + MnO2(s) --> MnBr2(aq) + HBrO(aq) + H2O(l)

Kamelot
13.11.2011., 23:02
Ljudi, pomoć. Ne znam riješit ovj redoks parcijalnim jednadžbama. Za redukciju znam napisati, ali za oksidaciju s bromom mi nejde.

HBr(aq) + MnO2(s) --> MnBr2(aq) + HBrO(aq) + H2O(l)


Rješenje:

3HBr(aq) + MnO2(s) --> MnBr2(aq) + HBrO(aq) + H2O(l)

Jedno pitanje - zašto se viskoznost ulja znatnije smanjuje povećanjem temperature u odnosu na smanjenje viskoznosti vode povećanjem temperature? Ili općenito, zašto se viskoznost mijenja s promjenom temperature?


Ovisi kojeg ulja... Slucaj je takav kakav jest zbog gustoce jedne i druge komponente ako su pomjesane jedna s drugom...

Viskoznost je svojstvo fluida koje predstavlja unutarnji otpor tekučine tečenju kao mehaničkom svojstvu fluida...

Jače viskozna tvar djeluje ljepljivo i teze se prelijeva... Ulje ima veću viskoznost od vode opcenito i pliva na vodi zbog svoje manje gustoće, iako ima svakakvih ulja, ali je u vecini slucajeva tako... Grijanjem ulje znatno gubi na viskoznosti dok je taj slucaj kod vode nesto sporiji, opet kazem, radi gustoće...!

N-dizajn
14.11.2011., 00:02
Rješenje:

3HBr(aq) + MnO2(s) --> MnBr2(aq) + HBrO(aq) + H2O(l)

Mene zanima kako se dode do toga, tocnije zanima me parcijalna jednadzba za oksidaciju gdje brom gubi elektrone.

Kamelot
14.11.2011., 07:18
Mene zanima kako se dode do toga, tocnije zanima me parcijalna jednadzba za oksidaciju gdje brom gubi elektrone.

Gle, pusti taj srednjoskolski nacin rjesavanja redoks jednadzbi...

Visestruko jednostavnije je da odredis oksidacijska stanja svakog iona u molekuli, povezes jednom crtom svaki ion u kojem dolazi do promjene oksidacijskog stanja kao sto ovdje brom npr. gubi 2 elektrona u reakciji, napises sto je od toga redukcija i sto oksidacija, i eto, prakticki ti je vec sve odredeno gdje ces staviti koji oksidacijski broj...

tamarax25
14.11.2011., 13:28
Pozdrav,kako se napravi 25ppm-ska otopina nekog analita?MRZIM PPM-E

Kamelot
14.11.2011., 15:35
Pozdrav,kako se napravi 25ppm-ska otopina nekog analita?MRZIM PPM-E

Tako da stavis 25 mg tvari u jednu litru...!

MateaIrony
14.11.2011., 16:04
Otopina kalijevog permanganata priređena je otapanjem 4,68g čistog permanganata u manjoj količini vode, a zatim je razrijeđena na 500mL. Koliki je volumen te otopine potreban za potpunu oksidaciju željezovih (II) iona u otopini priređenoj otapanjem 0.5g uzorka u vodi zakiseljenoj sumpornom kiselinom do ph=2, ako je maseni udio željeza u uzorku 0.356? :S

nosimkikiriki
14.11.2011., 17:11
Moze pomoc?
Imam nekih nejasnoca u vezu sa ovim zadatkom, nije mi jasno kako se na kraju dobije rezultat 1,9534 * 10^-25

Izracunaj masu atoma zlata ako je Ar(Au)=197,0.

nosimkikiriki
14.11.2011., 18:24
Imam 1 problem:
Odredi br. protona i neutrona u jezgrima atoma sl. izotopa:

a) Be -> Atomski br. 4 maseni 9
b) Ne -> atomsli br. 10 maseni 20
c) S -> atomski 16 maseni 32
Pomoc?

Kamelot
14.11.2011., 18:55
Imam 1 problem:
Odredi br. protona i neutrona u jezgrima atoma sl. izotopa:

a) Be -> Atomski br. 4 maseni 9
b) Ne -> atomsli br. 10 maseni 20
c) S -> atomski 16 maseni 32
Pomoc?


Maseni broj pokazuje zbroj protona i neutrona u jezgri...

Ako je atomski broj berilija 4, to pokazuje da mu je to naboj jezgre, tj. da ima 4 protona u jezgri... Ostatak su neutroni... Tako takoder za sve ostale...

N-dizajn
14.11.2011., 19:03
U galvanskom clanku od srebra i aluminija, koji metal he katoda i kolki je ukupan napon clanka?

nosimkikiriki
14.11.2011., 19:49
Maseni broj pokazuje zbroj protona i neutrona u jezgri...

Ako je atomski broj berilija 4, to pokazuje da mu je to naboj jezgre, tj. da ima 4 protona u jezgri... Ostatak su neutroni... Tako takoder za sve ostale...



Hvala buraz :mig:

OderNicht
14.11.2011., 20:40
Imam pitanje evo ovako zanima me ako na galvanskom članku imamo dva metala npr Cu i Zn kako cemo znat koji je na anodi(tu se vrsi oksidacija) ako po definiciji metali oksidiraju kako znat od ta 2 metala koji oksidira?

Kamelot
14.11.2011., 20:50
Imam pitanje evo ovako zanima me ako na galvanskom članku imamo dva metala npr Cu i Zn kako cemo znat koji je na anodi(tu se vrsi oksidacija) ako po definiciji metali oksidiraju kako znat od ta 2 metala koji oksidira?


Onaj koji ima pozitivniji elektrodni potencijal djeluje kao oksidacijsko sredstvo, a onaj negativnijeg kao redukcijsko sredstvo...

Sve sam ti rekao...

U buduce, kada imas pitanje vezano za kemiju, postavljas ga ovdje:

http://www.forum.hr/showthread.php?p=36705745#post36705745

Grdana
14.11.2011., 21:00
Moze pomoc?
Imam nekih nejasnoca u vezu sa ovim zadatkom, nije mi jasno kako se na kraju dobije rezultat 1,9534 * 10^-25

Izracunaj masu atoma zlata ako je Ar(Au)=197,0.


Zapravo rezultata za masu nije tacan, postupak ide ovako:

Ar(Au) = ma(x)/u
(A u je uvek = 1,6605 * 10^ -27)
197,0 * 1,6605 * 10^ -27 = ma(x)
ma(x) nakraju bude 3,271185 * 1-^ -25 :) :kava:

nosimkikiriki
14.11.2011., 21:03
Zapravo rezultata za masu nije tacan, postupak ide ovako:

Ar(Au) = ma(x)/u
(A u je uvek = 1,6605 * 10^ -27)
197,0 * 1,6605 * 10^ -27 = ma(x)
ma(x) nakraju bude 3,271185 * 1-^ -25 :) :kava:


Hvala mnogo! :)

nosimkikiriki
14.11.2011., 21:06
Samo bih pitao nesto, kakve bi tipove zadataka mogao dati profesor hemije za 1. razr. srednje sk (tj. gimn.) a da su tipa ovih sto sam vas pitao?

Štreberica
14.11.2011., 21:12
HBr(aq) + MnO2(s) --> MnBr2(aq) + HBrO(aq) + H2O(l)

Gle, pusti taj srednjoskolski nacin rjesavanja redoks jednadzbi...
Ako je srednjoškolac (ili ponegdje student ranijih godina), nažalost morat će na srednjoškolski način. Dakle, redoks je u kiselom tj. imaš unutra H+ (a ne smiješ imati u jednadžbama OH-, no vodu uvijek možeš dodati), brom ide iz -1 u Br- u +1 u BrO-, to je povećanje oksidacijskog broja jednog atoma za 2 pa se u polureakciji otpuštaju 2 elektrona, zatim dodaješ među reaktante vodu da izjednačiš kisik u produktu i onda u produkte 2H+ da izjednačiš vodike iz vode i naboje, konačna jednadžba polureakcije oksidacije je:
Br- + H2O --> 2e- + BrO- + 2H+

Samo bih pitao nesto, kakve bi tipove zadataka mogao dati profesor hemije za 1. razr. srednje sk (tj. gimn.) a da su tipa ovih sto sam vas pitao?
To je ipak druga država pa vam ne znam nastavni program, po ovom što si pisao pretpostavljam da se bavite osnovama građe atoma i upotrebe periodnog sustava elemenata, pa dolaze u obzir sve kombinacije s izračunavanjem masenog broja, atomskog broja, broja protona, broja neutrona, broja elektrona u atomu ili ionu zadanog naboja (nekoliko podataka od tih je zadano i/ili je zadano koji je to element, a neki od tih podataka treba izračunati i/ili ustanoviti koji element, naravno sve to uz periodni sustav), zatim izračunavanje relativnih molekulskih masa i masa molekula (npr. kako bi izračunao relativnu molekulsku masu H2SO4, a kako masu 5 molekula sumporne kiseline?), možda (ako ste radili maseni udio) izračunavanje prosječne (relativne) mase atoma nekog elementa iz zadanih (relativnih) masa njegovih izotopa i masenih udjela tih izotopa...

MateaIrony
15.11.2011., 14:13
Otopina kalijevog permanganata priređena je otapanjem 4,68g čistog permanganata u manjoj količini vode, a zatim je razrijeđena na 500mL. Koliki je volumen te otopine potreban za potpunu oksidaciju željezovih (II) iona u otopini priređenoj otapanjem 0.5g uzorka u vodi zakiseljenoj sumpornom kiselinom do ph=2, ako je maseni udio željeza u uzorku 0.356? :S
Molim Vas, stvarno ne znam kako riješit zadatak :)

Štreberica
15.11.2011., 15:19
Otopina kalijevog permanganata priređena je otapanjem 4,68g čistog permanganata u manjoj količini vode, a zatim je razrijeđena na 500mL. Koliki je volumen te otopine potreban za potpunu oksidaciju željezovih (II) iona u otopini priređenoj otapanjem 0.5g uzorka u vodi zakiseljenoj sumpornom kiselinom do ph=2, ako je maseni udio željeza u uzorku 0.356? :S
Oprosti, čini se da sam ga previdjela. Gdje si točno zapela? Znaš li napisati i izjednačiti jednadžbu (redoks, u kiselom se MnO4- reducira u Mn2+ a Fe2+ oksidiraju u Fe3+)? Znaš li iz jednadžbe napisati omjere množina KMnO4 i Fe2+? Znaš li izračunati množinsku koncentraciju zadane otopine KMnO4 te izraziti množinu KMnO4 preko te množinske koncentracije i traženog volumena otopine? Znaš li iz masenog udjela Fe izračunati masu Fe2+ te iz mase Fe2+ množinu Fe2+?

Lent11
15.11.2011., 16:34
Trebam pomoć, gradivo 1. razred gimnazije (teme: elektronski omotač, elektronska konfiguracija), ugl. ništa nisam shvatio...

Zadaci:
1.) Odredi atome elemenata sljedećih elektronskih konfiguracija:
a) neznam kako da napišem (1-s-2-2-s-2-2-p-6) - jedan-es-2 - potencija, tako je i za ostalo.
b) [Ar]4-es-1 (4s pot. 1)
Kako se to određuje, rješenja:a) - neon, b) - kalij ??
Zbrajaju li se gore eksponenti, množi??

2.)Napiši elektronsku konfiguraciju za: a) element atomskog broja 25 (mangan)
b) ion Ca2+ (ion kalcija).

---Izvod iz udžb;
Skraćena elektronske kopnfiguracije:
Cl: [Ne] 3-es-2-3-p-5, (2 i 5 su gore napisani ek.)
Izradak:
Znaačjke atoma klora su: Z(Cl) = 17, Ar(Cl) = 35,5, n = 3
Njegova elektronska konfiguracija je: 1s22s22p63s23p6
1s22s22p6 je konf. neona..? Kako se određuju elektronske konfiguracije?? Mislim kako dobiti te brojeve, zašto je taakv redolsijed?
Kakve veze ima neon sa klorom?, zašto su tako napisani...
Što znači ova rečenica: "Napiši elektronske konfiguracije valentne ljuske elemenata 16. i 18. skupine PSE-a?"? Jendostavno ne razumijem, ako nije problem napisati postupak riješavanja ovih zadataka, kako se dobije...

Puno hvala :)

Shvatio sam ovaj dio: odredi elektronsku konfiguraciju za npr: Kalij (15), to mi je jasno) (Po redoslijedu popunavanja orbitala, jel?)
No 2. zad.

MateaIrony
15.11.2011., 17:27
Oprosti, čini se da sam ga previdjela. Gdje si točno zapela? Znaš li napisati i izjednačiti jednadžbu (redoks, u kiselom se MnO4- reducira u Mn2+ a Fe2+ oksidiraju u Fe3+)? Znaš li iz jednadžbe napisati omjere množina KMnO4 i Fe2+? Znaš li izračunati množinsku koncentraciju zadane otopine KMnO4 te izraziti množinu KMnO4 preko te množinske koncentracije i traženog volumena otopine? Znaš li iz masenog udjela Fe izračunati masu Fe2+ te iz mase Fe2+ množinu Fe2+? Ajme hvala ispalo mi je točno :D Iako mislim da mi jednadžba nije baš 100% točna pa možete li mi samo jednadžbu napisat, ne mora bit izjednačena? I trebala bi mi jednadžba za sljedeća 2 zadatka: 1) Reakcijom 1 g slitine kroma i željeza s kisikom jedan produkt su ioni Fe2+. Pri titraciji se potroši 100mL otopine kalijevog permanganata koncentracije 0.02 mol/L. 2) Za manganometrijsko određivanje željezovog (II) iona u otopini za titraciju utrošeno je 16,8mL otopine kalijevog permanganata c(KMnO4)=0.02 mol/L. Puno hvala :')

annaeleni
15.11.2011., 21:20
Trebam pomoć, gradivo 1. razred gimnazije (teme: elektronski omotač, elektronska konfiguracija), ugl. ništa nisam shvatio...

Zadaci:
1.) Odredi atome elemenata sljedećih elektronskih konfiguracija:
a) neznam kako da napišem (1-s-2-2-s-2-2-p-6) - jedan-es-2 - potencija, tako je i za ostalo.
b) [Ar]4-es-1 (4s pot. 1)
Kako se to određuje, rješenja:a) - neon, b) - kalij ??
Zbrajaju li se gore eksponenti, množi??

2.)Napiši elektronsku konfiguraciju za: a) element atomskog broja 25 (mangan)
b) ion Ca2+ (ion kalcija).

---Izvod iz udžb;
Skraćena elektronske kopnfiguracije:
Cl: [Ne] 3-es-2-3-p-5, (2 i 5 su gore napisani ek.)
Izradak:
Znaačjke atoma klora su: Z(Cl) = 17, Ar(Cl) = 35,5, n = 3
Njegova elektronska konfiguracija je: 1s22s22p63s23p6
1s22s22p6 je konf. neona..? Kako se određuju elektronske konfiguracije?? Mislim kako dobiti te brojeve, zašto je taakv redolsijed?
Kakve veze ima neon sa klorom?, zašto su tako napisani...
Što znači ova rečenica: "Napiši elektronske konfiguracije valentne ljuske elemenata 16. i 18. skupine PSE-a?"? Jendostavno ne razumijem, ako nije problem napisati postupak riješavanja ovih zadataka, kako se dobije...

Puno hvala :)

Cini mi se iz ovog posta da uopste ne razumijes pojam el. konfiguracije, el. konfiguracija predstavlja graficki prikaz rasporeda elektrona po ljuskama, podljuskama i orbitalama, postoje pravila popunjavanja podljusaka i upravo ta zadnja valentna podljuska ti odredjuje valenciju elementa i zbog toga se te el. konfiguracije i rade. Ako ti treba el. konfiguracija nekog elementa a ne iona, onda iz protonskog broja vidis broj elektrona koji ce ti reci koliko elektrona element ima i koliko ces ih unijeti.
Ako ti je data el. konfiguracija elementa onda brojanjem tih elektrona koji su uneseni mozes doci do rednog broja elementa i tako i do toga o kojem se elementu radi.
Ako sam dobro shvatila tvoj nacin pisanja ovaj pod a) ti je
1 s^2
2 s^2 2p^6
Ovi prvi brojevi 1,2 ti oznacavaju ljusku(broj periode ti odredjuje ukupan broj ljusaka) a s,p,d,f... oznacavaju podljuske.
Svaka podljuska ima svoje orbitale i to tako da s podljuska ima 1 orbitalu, p 3, d 5 ...
U svaku orbitalu stanu dva elektrona razlicitog spina i popunjavaju se po principu manje energije orbitale, odnosno kada pises neciju el. konfiguraciju prvo popunjavas sve elektrone istog spina, odnosno po jedan u orbitali a onda se vratis na pocetak podljuske i popunjavas i drugo mjesto u orbitalama elektronima suprotnog spina.
Ovi brojevi sto ti se nalaze u eksponentu ti oznacavaju broj elektrona u toj podljusci, ovo je skraceno napisana el. konfiguracija zato sto se postepeno prvo nacrtaju kucice koje predstavljaju podljuske i orbitale i onda se po redu popunjavaju. Postoje jos neka pravila, posebno kod prelaznih elemenata kada se dodje do popunjavanja 3d ljuske jer elektron lagano prelazi iz 4s koja se prva popunjava u 3d zbog male energetske razlike kao naprimjer kod zeljeza koji zbog toga ima promjenljivu valenciju.
Nadam se da ti je barem malo jasnije, ako ne trebao bi zamoliti nekoga da ti pokaze tacno postupak popunjavanja s tim kucicama.
Evo naprimjer, ovaj tvoj zadatak pod a) rjesenje je argon zato sto imas el konfiguraciju 1s^2 2s^2 2p^6 i posto ti ovaj drugi broj znaci broj elektrona po podljuskama onda ih naprosto sve zbrojis da dobijes broj elektrona odnosno protonski ili redni broj pomocu kojeg lako odredis o kojem se elementu radi.
Pod b)
Kaze ti da imas 4s1 to znaci da moras pomocu toga napraviti cijelu el. konfiguraciju da odredis element.
1s^2
2s^2 2p^6
3s^2 3p^6 3d____
4s^1
Odavde vidis da imas 19 elektrona odnosno da se radi o kaliju.
Primjecujes da je 3d podljuska prazna a to je zbog pravila da se prvo popunjava 4s a tek onda 3d zato sto 4s ima manji energetski nivo i onda se 3d smatra 'umetnutom' ljuskom.

Za mangan uradi sam :)
Valentna ljuska ti je posljednja ljuska i ako ti se trazi el. konfiguracija neke skupine onda odredis el. konfiguraciju jednog od njenih elemenata i pogledas zadnju ljusku koja je i najvaznija jer samo valentni odnosno elektroni zadnje ljuske sudjeluju u kem. reakcijama. Evo hint npr 18. skupini ti pripada argon i on, kao sto se vidi iz njegove el. konfiguracije ima oktet u zadnjoj ljusci, sto znaci da ima 8 elektrona koliko je i makslimalno za zadnju ljusku.
To je svojstveno svom elementima 18. skupine i zbog toga ne reagiraju i nazivaju se plemenitim ili inertnim plinovima :)
Nadam se da si nesto razumio, ispricavam se na opsirnosti posta.

Štreberica
15.11.2011., 21:23
Trebam pomoć, gradivo 1. razred gimnazije (teme: elektronski omotač, elektronska konfiguracija), ugl. ništa nisam shvatio...

Shvatio sam ovaj dio: odredi elektronsku konfiguraciju za npr: Kalij (15), to mi je jasno) (Po redoslijedu popunavanja orbitala, jel?)
No 2. zad.
Dakle naučio si odrediti elektronsku konfiguraciju atoma nekog elementa prema njegovom položaju u periodnom sustavu (ako ti je zadan simbol elementa ili njegov atomski broj)? Onda za pozitivno nabijeni ion samo makneš zadnjih onoliko elektrona koliki je naboj tog iona, npr. za Ca2+ makneš zadnja 2 elektrona iz Ca, a za negativno nabijeni ion dodaš još toliko elektrona koliki je naboj iona, npr. za Cl- dodaš još jedan elektron u Cl-, za svaki ion ti je cilj da dobiješ elektronsku konfiguraciju kakvu ima plemeniti plin jer su to najpogodnije elektronske konfiguracije (atomi daju i primaju elektrone i postaju ioni kako bi imali takve elektronske konfiguracije). Valentna ljuska je zadnja ljuska, to su oni elektroni ispred čije oznake orbitale pišeš najveći broj, npr. elektronska konfiguracija atoma bora B je 1s2 2s2 2p1 (obično tako pišemo, podrazumijevamo da su brojevi iza slova u superskriptu tj. "kao potencije") pa su njegovi elektroni valentne ljuske 2s2 i 2p1 dakle ima ih 3 (a ukupno atom bora ima 5 elektrona, 1s2 su 2 elektrona koji nisu u valentnoj nego u unutrašnjoj ljuski). Valentna ljuska tako se zove jer broj tih elektrona često određuje valenciju elementa i jer samo ti elektroni sudjeluju u nastanku kemijskih veza. Ovo sve ne vrijedi baš sasvim za prijelazne metale (one na sredini periodnog sustava, kojima zadnje pišeš d-elektrone), no njima ćeš se baviti po potrebi tek nakon što ovo savladaš.
Broj koji dođe ispred elektrona valentne ljuske je broj periode u kojoj se element nalazi. Ako trebaš napisati elektronsku konfiguraciju valentne ljuske elemenata neke skupine, možeš umjesto tog prvog broja pisati n (n općenito znači bilo koji prirodni broj, jedino ne znam hoćete li možda radije pisati veliko N ili čak neko drugo slovo), npr. elektronska konfiguracija valentne ljuske svih elemenata 15. skupine je ns2 np3 (npr. 2s2 2p3 za N, 3s2 3p3 za P, 4s2 4p3 za As...).

Ajme hvala ispalo mi je točno :D Iako mislim da mi jednadžba nije baš 100% točna pa možete li mi samo jednadžbu napisat, ne mora bit izjednačena? I trebala bi mi jednadžba za sljedeća 2 zadatka: 1) Reakcijom 1 g slitine kroma i željeza s kisikom jedan produkt su ioni Fe2+. Pri titraciji se potroši 100mL otopine kalijevog permanganata koncentracije 0.02 mol/L. 2) Za manganometrijsko određivanje željezovog (II) iona u otopini za titraciju utrošeno je 16,8mL otopine kalijevog permanganata c(KMnO4)=0.02 mol/L. Puno hvala :')
Bilo bi mi draže da si ti napisala tu svoju jednadžbu da vidimo je li točno, no evo:
oksidacija: Fe2+ --> Fe3+ + e-
redukcija: MnO4- + 8H+ + 5e- --> Mn2+ + 4H2O
ukupno: 5Fe2+ + MnO4- + 8H+ --> 5Fe3+ + Mn2+ + 4H2O
dakle omjer je n(Fe2+)/n(MnO4-) = 5/1
Dobra vijest: za ove nove zadatke trebaš samo tu istu jednadžbu :) Manganometrijsko određivanje Fe2+ je titracija s KMnO4 (titracija je postupno dodavanje otopine do potpune reakcije iz cijevi s mjernim podjeljkom tako da se zna koliki je volumen dodan i onda iz toga može odrediti nepoznata količina te druge tvari s kojom reagira), u kiselom jer u lužnatom ne postoji Fe2+ nego nastaje čvrsti Fe(OH)2).

Lent11
16.11.2011., 13:54
Puno hvala, sad mi je jasnije :):)

number 19
17.11.2011., 14:51
Što su racionalne strukturne formule?

Je li to CH3-CH=CH=CH3 ili CH3CH=CHCH3 ?

MissKnowItAll
17.11.2011., 17:27
stvarno ne razumijem otapanja i te konstante :/
pa evo zadatak:

Konstanta produkta topljivosti srebrova bromida jest Ksp (AgBr) = 3,3 x 10^-13 mol^2/dm^6. Na 0,3 g čvrstoga srebrova nitrata dolije se 10 mL otopine kalijeva bromida množinske koncentracije c(KBr) = 1,5 x 10^-3 mol/dm^3. Treba izračunati je li koncentracija bromidnih iona dovoljna za potpuno taloženje srebrova bromida.

..što je konstanta produkta topljivosti? umnožak koncentracija tvari u otopini? I što ja tu uopće računam?

hvala :))

Štreberica
17.11.2011., 19:08
Što su racionalne strukturne formule?

Je li to CH3-CH=CH=CH3 ili CH3CH=CHCH3 ?
Koliko znam to bi bile maksimalno skraćene strukturne formule, dakle ova druga.

Konstanta produkta topljivosti srebrova bromida jest Ksp (AgBr) = 3,3 x 10^-13 mol^2/dm^6. Na 0,3 g čvrstoga srebrova nitrata dolije se 10 mL otopine kalijeva bromida množinske koncentracije c(KBr) = 1,5 x 10^-3 mol/dm^3. Treba izračunati je li koncentracija bromidnih iona dovoljna za potpuno taloženje srebrova bromida.
Točno, konstanta produkta topljivosti je umnožak koncentracija tvari u zasićenoj otopini. Iz mase AgNO3 i volumena otopine (i molarne mase AgNO3 izračunate pomoću periodnog sustava) računaš koncentraciju Ag+, a koncentracija Br- jednaka je zadanoj koncentraciji KBr. Ako je umnožak tih koncentracija veći od konstante produkta topljivosti, taloži se AgBr.

vitamin D
18.11.2011., 18:00
Onaj koji ima pozitivniji elektrodni potencijal djeluje kao oksidacijsko sredstvo, a onaj negativnijeg kao redukcijsko sredstvo...

Sve sam ti rekao...

U buduce, kada imas pitanje vezano za kemiju, postavljas ga ovdje:

http://www.forum.hr/showthread.php?p=36705745#post36705745

Ili malo jednostavnije:
Reaktivniji element ide uvijek na anodu, a između Zn i Cu to je Zn.

Kamelot
18.11.2011., 20:15
Ili malo jednostavnije:
Reaktivniji element ide uvijek na anodu, a između Zn i Cu to je Zn.


Nije to uvijek tako... Reaktivnost elementa ovisi o mnogim cimbenicima, ali u ovom slucaju je kako si rekao...

MissKnowItAll
19.11.2011., 18:32
Opet ja.. :/

Što znači da su kiseline oksidirajuće, odn. neoksidirajuće? Znam da su oksidirajuće npr. HCl i H2SO4, a neoksidirajuća HNO3, ali kako znam kada neka tvar ili element reagira ili ne reagira s nekom od kiselina. Gleda se SRP?

Štreberica
19.11.2011., 19:12
Opet ja.. :/

Što znači da su kiseline oksidirajuće, odn. neoksidirajuće? Znam da su oksidirajuće npr. HCl i H2SO4, a neoksidirajuća HNO3, ali kako znam kada neka tvar ili element reagira ili ne reagira s nekom od kiselina. Gleda se SRP?
Ne baš. Oksidirajuće kiseline su one koje mogu nešto oksidirati u redoks-reakciji, dakle neki element u njima se može reducirati (a to je obično tako ako neki element u kiselini koji nije kisik ni vodik ima visoki oksidacijski broj). Npr. u HNO3 N ima oksidacijski broj 5 i može se reducirati u NO2 (4) ili NO (2), u H2SO4 S ima oksidacijski broj 6 i može se reducirati u SO2 (4) ili S (0) ili S2- (-2). U HCl oksidacijski broj Cl je -1 što je najmanji mogući oksidacijski broj Cl pa se taj Cl nikako ne može reducirati (nego samo oksidirati) i stoga ta kiselina nikako ne može biti oksidirajuća.

MissKnowItAll
19.11.2011., 19:50
hvala ti!

Pertinacia
19.11.2011., 21:48
Kod pisanja spojeva npr. natrijev fosfat imam Na i PO4,natrij je prva skupina pa je jednovalentan,kako da znam kolika je valencija natrijeva fosfata?
Vjerovatno je pitanje vrlo trivijalno,ali mizerno mi je znanje kemije pa molim pomoć. :)

Kamelot
19.11.2011., 23:57
Kod pisanja spojeva npr. natrijev fosfat imam Na i PO4,natrij je prva skupina pa je jednovalentan,kako da znam kolika je valencija natrijeva fosfata?
Vjerovatno je pitanje vrlo trivijalno,ali mizerno mi je znanje kemije pa molim pomoć. :)


Natrij ima valenciju 1+, a fosfat ion 3-... U ionskom obliku se pise Na+ i (PO4)3- ... Stoga je naziv spoja Na3PO4, jer da bi se postigla elektronska neutralnost potrebna su tri natrija... U fosfat ionu P je trovalentan a O je dvovalentan... Stoga je oksidacijski broj fosfora u ovom slucaju +5, a kisika -2 budući da je kisik elektronegativniji element, zato mu je oksidacijski broj negativan... Kako u ovom ionu imas 4 atoma kisika, tako je ukupan naboj na kisiku 4*(-2) = -8, a jedan je fosfor koji ima oksidacijski broj +5... +5-8=-3 pa je stoga ukupni naboj fosforova iona -3!

Ak ti je jos sto nejasno, pitaj, pa cemo ti pomoci...!

MissKnowItAll
20.11.2011., 09:57
1. otopina kalijeva jodida zakiseljena je sumpornom kiselinom, te je dodan vodikov peroksid nakon čega se otopina oboji žuto.
Što nastaje tom kemijskom reakcijom, zašto se otopina oboji žuto?

Štreberica
20.11.2011., 14:33
1. otopina kalijeva jodida zakiseljena je sumpornom kiselinom, te je dodan vodikov peroksid nakon čega se otopina oboji žuto.
Što nastaje tom kemijskom reakcijom, zašto se otopina oboji žuto?
Nastaje jod (jodid se oksidira u jod), a vodena otopina joda je žuta (ako je tako male koncentracije, a u većoj koncentraciji smećkasta). Znaš li sada napisati jednadžbu reakcije?

MateaIrony
21.11.2011., 14:34
Oksidacijom 2, 39 g sulfida nekog dvovalentnog metala nastaje 1, 99 g oksida. Kolika je molarna masa metala?

Pertinacia
21.11.2011., 17:49
Natrij ima valenciju 1+, a fosfat ion 3-... U ionskom obliku se pise Na+ i (PO4)3- ... Stoga je naziv spoja Na3PO4, jer da bi se postigla elektronska neutralnost potrebna su tri natrija... U fosfat ionu P je trovalentan a O je dvovalentan... Stoga je oksidacijski broj fosfora u ovom slucaju +5, a kisika -2 budući da je kisik elektronegativniji element, zato mu je oksidacijski broj negativan... Kako u ovom ionu imas 4 atoma kisika, tako je ukupan naboj na kisiku 4*(-2) = -8, a jedan je fosfor koji ima oksidacijski broj +5... +5-8=-3 pa je stoga ukupni naboj fosforova iona -3!

Ak ti je jos sto nejasno, pitaj, pa cemo ti pomoci...!

Hvala :)

a o čemu te valencije ovise?

Kamelot
21.11.2011., 18:26
Hvala :)

a o čemu te valencije ovise?


Ovise o broju elektrona u valentnoj ljusci, a on odmah pokazuje koliko je potrebno nekom elementu, atomu ili ionu da postigne stabilnu elektronsku konfiguraciju...

Recimo, molekula kisika ima 2 atoma kisika (O2)... Kisik je dvovalentan pa se njegov ion pise 2-, točnije O2- (ovaj 2- ide u potenciju)... Medutim, sve to takoder ovisi i o elektronegativnosti elemenata, tvari, iona i atoma s kojima reagira... Kisik može biti i jednovalentan pa mu umjesto 2- pises 1-, to je obično u peroksidima, a u superperoksidima je -1/2, no to je vec visa kemija... Uzmi si knjigu i potrazi pojmove elektronegativnost, oksidacijski brojevi (stanja) i valencija... Pomoci ce ti...

Ak ti je to jako nejasno, mozes mi se javiti privatnom porukom ili nesto pa cu ti sve u detalje napisati...!

Pertinacia
21.11.2011., 18:35
Ovise o broju elektrona u valentnoj ljusci, a on odmah pokazuje koliko je potrebno nekom elementu, atomu ili ionu da postigne stabilnu elektronsku konfiguraciju...

Recimo, molekula kisika ima 2 atoma kisika (O2)... Kisik je dvovalentan pa se njegov ion pise 2-, točnije O2- (ovaj 2- ide u potenciju)... Medutim, sve to takoder ovisi i o elektronegativnosti elemenata, tvari, iona i atoma s kojima reagira... Kisik može biti i jednovalentan pa mu umjesto 2- pises 1-, to je obično u peroksidima, a u superperoksidima je -1/2, no to je vec visa kemija... Uzmi si knjigu i potrazi pojmove elektronegativnost, oksidacijski brojevi (stanja) i valencija... Pomoci ce ti...

Ak ti je to jako nejasno, mozes mi se javiti privatnom porukom ili nesto pa cu ti sve u detalje napisati...!
Hvala :cerek::cerek:

Scept
21.11.2011., 18:44
bokbok :)

http://img6.imagebanana.com/img/s0t6mags/IMAG0828.jpg
Naime, traži se ΔfH, entalpija stvarnja FE2O3, i sad... Temperaturu imamo, ali ne znam zašto
i ja sam ti ga to fino vako:
...kako? :503:

ako treba: ΔfH O2 g = 0, ΔfH Fe s = 0, a ΔfH Fe2O3 (što trebamo dobit?) -822

Štreberica
21.11.2011., 19:03
Oksidacijom 2, 39 g sulfida nekog dvovalentnog metala nastaje 1, 99 g oksida. Kolika je molarna masa metala?
Jednadžba oksidacije bila bi nešto kao
MS + 3/2 O2 --> MO + SO2
(nepoznati metal označen je s M)
Uglavnom, množina oksida jednaka je množini sulfida.
n(MS) = n(MO)
a množina je masa/molarna masa
m(MS)/M(MS) = m(MO)/M(MO)
molarne mase izraziš kao zbrojeve relativnih atomskih masa:
m(MS)/[Ar(M) + Ar(S)]g/mol = m(MO)/[Ar(M) + Ar(O)]g/mol
uvrstiš zadane mase MS i MO i relativnu atomsku masu sumpora i kisika iz periodnog sustava, i trebala bi dobiti relativnu atomsku masu nepoznatog metala, a onda tražiš u periodnom sustavu relativnu atomsku masu metala najbližu tom iznosu.

Pertinacia
21.11.2011., 19:59
Koliko sam shvatio atom je onoliko valentan koliko (napisano lewisovim oznakama) ima nesparenih elektrona?

Scept
21.11.2011., 21:16
da :)
ali ima i onih koji mjenjaju valencije...
Metal kad se spaja sa nemetalom je uvijek onoliko valentan, koliko se treba nadodat na valenciju nemetala do broja osam. Ako je kisik 6, onda je metal uz njega 2.

Kamelot
21.11.2011., 22:25
Koliko sam shvatio atom je onoliko valentan koliko (napisano lewisovim oznakama) ima nesparenih elektrona?


Ovisno o metalu ili nemetalu... Nemetali su vecinom oni koji primaju elektrone kako bi postigli STABILNU ELEKTRONSKU KONFIGURACIJU pa im se tako odreduje valencija, primjerice Cl ima 7 elektrona u zadnjoj ljusci, ali mu je valencija 1- jer tako popunjava sve elektrone u posljednjoj ljusci... Točnije, njegov OKSIDACIJSKI BROJ je -1, ali je on monovalentan ili jednovalentan...! Kisik je dvovalentan ili divalentan ili bivalentan, ali mu je OKSIDACIJSKI BROJ -2 (ima 6 elektrona u zadnjoj ljuscu, pa tako primi ta 2 elektrona te onda ima 8 elektrona u zadnjoj ljusci sto je stabilna elektronska konfiguracija...)! Metali su redukcijska sredstva, gube elektrone, pa tako, npr. Na je jednovalentan, ali ima OKS. BROJ +1, K takoder, Li takoder kao i svi ostali elementi prve skupine... Elementi druge skupine su dvovalentni, a OKS. BROJ im je +2 što ujedno predstavlja i NABOJ IONA!!!

FULLFOOL
22.11.2011., 03:04
ako netko zna:

01. koji kvantni brojevi pripadaju sestom elektronu u elektronskoj konfiguraciji dusika?

02. koji kvantni brojevi pripadaju elektronima u ele. konf. ugljika?

03. koliki je naboj 1 mola elektrona u C?

koliko sam shvatio kod kvantnih brojeva:

n je redni broj periode gledano od gore, drugi naziv je ljuska, oznacavamo sa 1, 2, 3, 4... ili K, L, M, N...

l oznacava podljusku ili orbitalu. l krece od 0 sve do jednog broja manje od n, tako da n=1 moze imati samo l=0, n=2 l=0, 1, n=3 l=0, 1, 2
0 je s, 1 je p, 2 je d a 3 je f

ml moze biti -l pa svi brojevi do +l
ako je recimo l=2 tada je ml=-2, -1, 0, 1, 2

e kod ms prestajem shvacati
pitanje: kako odrediti jel neki elektron +1/2 ili -1/2?

primjer:

n=2, l=1
to obuzima sve atome od B do Ne tj sve u 2p

pod ml=-1 spadaju B i C
pod ml=0 spadaju N i O
pod ml=+1 spadaju F i Ne

uzmimo B i C
ocito jedan od njih mora biti -1/2 a drugi +1/2

kako odrediti koji?

Nuria Monfort
22.11.2011., 09:33
Prvo, trebaš znati napisati disocijaciju zadanih soli, tj. od kojih se kationa i anona sastoje, npr.:
AgNO3 --> Ag+ + NO3-
Drugo, trebaš znati pisati i izjednačavati jednadžbe redukcijskih i oksidacijskih polureakcija (to su one koje sadrže elektrone i u kojima se nekom elementu mijenja oksidacijski broj), pretpostavimo da o tome imaš neku ideju. Najvažnije takve jednadžbe koje trebaš znati su one za elektrolizu vode (A znači na anodi i tamo se uvijek odvija oksidacija tj. otpuštanje elektrona, K znači na katodi i tamo se uvijek odvija redukcija tj. primanje elektrona):
A: 2H2O --> 4e- + O2 + 4H+
K: 2H2O + 2e- --> 2OH- + H2
(nemoj pamtiti jednadžbe napamet, nego ako ne možeš izvesti iz definicija anode i katode pamti samo da na anodi nastaje kisik a na katodi vodik i onda bi ih trebala znati napisati i izjednačiti)
E sad, ako je elektroliza vodene otopine (a ne taline), tu reakciju na A pišeš ako disocijacijom soli nastaje anion (negativno nabijeni ion) koji se sastoji od više atoma, npr. NO3-, jer takav anion ne reagira u elektrolizi pa umjesto njega reagira voda. Isto tako, ako je elektroliza vodene otopine, tu reakciju na K pišeš ako disocijacijom nastaje kation (pozitivno nabijeni ion) alkalijskog (I. skupina) ili zemnoalkalijskog (II. skupina) metala ili Al3+, jer ti kationi ne reagiraju u elektrolizi pa umjesto njih reagira voda.
U svim ostalim slučajevima, odnosno u svim slučajevima ako je elektroliza taline (koju te nikad ne bi smjeli tražiti da napišeš za anione od više atoma), pišeš na K redukciju odgovarajućeg kationa, a na A oksidaciju odgovarajućeg aniona (kationi putuju prema katodi, anioni prema anodi, da zapamtiš koja je koja), npr. tvoj c zadatak bi išao:
NaCl(l) --> Na+(l) + Cl-(l)
A: 2Cl-(l) --> Cl2(g) + 2e-
K: Na+(l) + e- --> Na(l)
Nadam se da ne odgovaram prekasno, jasno sad?

Zaboravila sam zahvaliti Štreberici koja mi je pomogla. :) Dobih trojku iz testa. :cheer:

Hvala još jednom! :cerek:

Kamelot
22.11.2011., 10:08
ako netko zna:

01. koji kvantni brojevi pripadaju sestom elektronu u elektronskoj konfiguraciji dusika?

02. koji kvantni brojevi pripadaju elektronima u ele. konf. ugljika?

03. koliki je naboj 1 mola elektrona u C?

koliko sam shvatio kod kvantnih brojeva:

n je redni broj periode gledano od gore, drugi naziv je ljuska, oznacavamo sa 1, 2, 3, 4... ili K, L, M, N...

l oznacava podljusku ili orbitalu. l krece od 0 sve do jednog broja manje od n, tako da n=1 moze imati samo l=0, n=2 l=0, 1, n=3 l=0, 1, 2
0 je s, 1 je p, 2 je d a 3 je f

ml moze biti -l pa svi brojevi do +l
ako je recimo l=2 tada je ml=-2, -1, 0, 1, 2

e kod ms prestajem shvacati
pitanje: kako odrediti jel neki elektron +1/2 ili -1/2?

primjer:

n=2, l=1
to obuzima sve atome od B do Ne tj sve u 2p

pod ml=-1 spadaju B i C
pod ml=0 spadaju N i O
pod ml=+1 spadaju F i Ne

uzmimo B i C
ocito jedan od njih mora biti -1/2 a drugi +1/2

kako odrediti koji?


Jel to ti čitaš Filipovića i Lipanovića? E sad sam u velikoj žurbi, odgovorim ti na ovo oko 5h ak ti nije hitno, ili ti odgovori Štreberica prije mene dok dodem...

Štreberica
22.11.2011., 13:40
Naime, traži se ΔfH, entalpija stvarnja FE2O3, i sad... Temperaturu imamo, ali ne znam zašto
i ja sam ti ga to fino vako:
...kako? :503:

ako treba: ΔfH O2 g = 0, ΔfH Fe s = 0, a ΔfH Fe2O3 (što trebamo dobit?) -822
Napiši reakciju stvaranja Fe2O3 (1 čestice Fe2O3 iz elementarnih tvari u standardnim stanjima):
3/2 O2(g) + 2Fe(s) --> Fe2O3(s)
Usporedi ju sa zadanom jednadžbom. Vidiš li da ćeš dobiti tu reakciju stvaranja Fe2O3 ako u zadanoj jednadžbi zamijeniš reaktante i produkte i podijeliš ju s 2? Kako bi dobio traženu entalpiju, učiniš sa zadanom entalpijom isto što bi učino sa zadanom jednadžbom da dobiješ traženu jednadžbu - zamjena reaktanata i produkata odgovara promjeni predznaka (množenju s -1), a množenje (odnosno dijeljenje) nekim brojem naravno množenju (dijeljenju) tim istim brojem. Dakle, zadanu entalpiju trebaš podijeliti s -2. Temperatura ti za ovakva računanja ne treba, to je samo pravilo da se u termokemiji (i u kinetici i još nekim područjima do kojih pretpostavljam još nisi došao) uvijek navodi temperatura jer su entalpije (i drugi podaci) pri različitim temperaturama različite.

uzmimo B i C
ocito jedan od njih mora biti -1/2 a drugi +1/2

kako odrediti koji?
Koliko vidim dobro si shvatio :) (naravno, ako pod "spadaju B i C" itd. misliš "spada zadnji elektron u osnovnom stanju atoma B odnosno C") Kako odrediti koji je +1/2 a koji -1/2? Apsolutno je svejedno! Samo je bitno, ako su dva u jednoj orbitali (imaju iste n, l i ml), da je jedan +1/2 a jedan -1/2 a da nisu oba +1/2 ili oba -1/2 (Paulijev princip isključenja). Ako ti je tako lakše, možeš si uzeti da uvijek za prvi elektron u orbitali pišeš +1/2 pa onda za drugi (ako ga ima) -1/2, ali zapravo je svejedno. Znaš li sada odgovoriti na svoja pitanja?

MissKnowItAll
22.11.2011., 16:21
Nastaje jod (jodid se oksidira u jod), a vodena otopina joda je žuta (ako je tako male koncentracije, a u većoj koncentraciji smećkasta). Znaš li sada napisati jednadžbu reakcije?

ok, onda osim I2 nastaje i K2SO4 i H2O?

i još jedan:
otopina kalijeva permanganata zakiseljena je sumpornom kiselinom te je dodan vodikov peroksid nakon čega se otopina obezboji.
Što tu nastaje? znam za vodu i mislim K2SO4. ali što još?

Kamelot
22.11.2011., 16:25
ako netko zna:

01. koji kvantni brojevi pripadaju sestom elektronu u elektronskoj konfiguraciji dusika?

02. koji kvantni brojevi pripadaju elektronima u ele. konf. ugljika?

03. koliki je naboj 1 mola elektrona u C?

koliko sam shvatio kod kvantnih brojeva:

n je redni broj periode gledano od gore, drugi naziv je ljuska, oznacavamo sa 1, 2, 3, 4... ili K, L, M, N...

l oznacava podljusku ili orbitalu. l krece od 0 sve do jednog broja manje od n, tako da n=1 moze imati samo l=0, n=2 l=0, 1, n=3 l=0, 1, 2
0 je s, 1 je p, 2 je d a 3 je f

ml moze biti -l pa svi brojevi do +l
ako je recimo l=2 tada je ml=-2, -1, 0, 1, 2

e kod ms prestajem shvacati
pitanje: kako odrediti jel neki elektron +1/2 ili -1/2?

primjer:

n=2, l=1
to obuzima sve atome od B do Ne tj sve u 2p

pod ml=-1 spadaju B i C
pod ml=0 spadaju N i O
pod ml=+1 spadaju F i Ne

uzmimo B i C
ocito jedan od njih mora biti -1/2 a drugi +1/2

kako odrediti koji?


1., 2. i 3. Elektronsku konfiguraciju ugljika vec znas napisati... I onda pogledaj, u valentnoj ljusci C ima konfiguraciju 2p2, no budući da su energije vrlo slične pa dolazi do medusobnog mijesanja orbitala, ipak je valentna ljuska ugljika 2s2 2p2! Kako se zna, ugljik je cetverovalentan, pa stoga u posljednjoj ljusci i egzistiraju 4 elektrona... Onda, kada pogledas, u ugljiku su elektroni prisutni u kvantnim brojevima n= 1 i 2, i l= 0 i 1! Nadalje, svaka orbitala može imati 2 elektrona u sebi po Paulievu principu...

Nadalje, kada se radi o magnetnom kvantnom broju, tu se govori o orjentaciji elektrona u orbitali... Kako i se postigla električka neutralnost u svakoj orbitali, mora biti zadovoljen NULTI magnetni kvantni broj, točnije +-1/2! Po Stern i Gerlachu ustanovljeno je da se magnetni kvantni broj odreduje po orjentaciji elektrona u magnetnom polju... Točnije, paralelno ili antiparalelno... Tj. -1/2 i +1/2 magnetnog kvantnog broja... Svaka orbitala mora imati oba stanja kvantuma. Stoga, kada označavaš elektrone u orbitali, prvi se uvijek označuje strelicom prema gore što pokazuje paralelnu orjentaciju tj. +1/2 te antiparalelna orjentacija u kojoj je magnetni kvantni broj -1/2!

Evo ga, ak sto jos treba ili ne nejasno, pitaj nekoga od nas... ;)

Štreberica
22.11.2011., 16:46
ok, onda osim I2 nastaje i K2SO4 i H2O?
Da.

otopina kalijeva permanganata zakiseljena je sumpornom kiselinom te je dodan vodikov peroksid nakon čega se otopina obezboji.
Što tu nastaje? znam za vodu i mislim K2SO4. ali što još?
Da. (MnO4)- iz KMnO4 (daje otopini ljubičastu boju) reducira se u Mn2+ (daje otopini tako blijedo rozu boju da izgleda bezbojno), dakle još nastaje MnSO4, a H2O2 se oksidira u O2.

FULLFOOL
23.11.2011., 00:36
kamelot i streberica hvala vam! sad mi je jasnije. :-)

da, strebam po filipovicu i lipanovicu na ptfosu, predmet opca i analiticka kemija. u cetvrtak imam prvi od dva kolokvija.

moja rijesenja:

01. koji kvantni brojevi pripadaju elektronima u ele. konf. ugljika?

1s2 2s2 2p2

n = 1, 2
l = 0, 1
ml = -1
ms = +1/2, -1/2

02. koji kvantni brojevi pripadaju sestome elektronu u ele. konf. dusika?

1s2 2s2 2p3
6. elektron je 1s2 2s2 2p2

n = 2
l = 1
ml = -1
ms = -1/2

da se trazi N bilo bi: ml = 0 ms = +1/2

03. koliki je naboj 1 mola elektrona u C?

iznosi približno e= 1.602176462× 10-19 C

Kamelot
23.11.2011., 09:12
kamelot i streberica hvala vam! sad mi je jasnije. :-)

da, strebam po filipovicu i lipanovicu na ptfosu, predmet opca i analiticka kemija. u cetvrtak imam prvi od dva kolokvija.

moja rijesenja:

01. koji kvantni brojevi pripadaju elektronima u ele. konf. ugljika?

1s2 2s2 2p2

n = 1, 2
l = 0, 1
ml = -1
ms = +1/2, -1/2

02. koji kvantni brojevi pripadaju sestome elektronu u ele. konf. dusika?

1s2 2s2 2p3
6. elektron je 1s2 2s2 2p2

n = 2
l = 1
ml = -1
ms = -1/2

da se trazi N bilo bi: ml = 0 ms = +1/2

03. koliki je naboj 1 mola elektrona u C?

iznosi približno e= 1.602176462× 10-19 C



Sretno s tim, knjiga nije bas lagana... Neke stvari su vrlo tesko i neshvatljivo napisane..... No kada je pročitaš nekih 10-15 puta, bude ti se sve posložilo u glavi kao lego kockice... :D Ak ti što opet zatreba iz nje, samo piši...!

Štreberica
23.11.2011., 12:23
03. koliki je naboj 1 mola elektrona u C?

iznosi približno e= 1.602176462× 10-19 C
To je naboj 1 elektrona. Da bi dobio naboj 1 mola elektrona, trebaš ga pomnožiti s brojem elektrona u 1 molu, a 1 mol bilo čega sadrži Avogadrov broj toga, dakle trebaš taj elementarni naboj pomnožiti s Avogadrovim brojem (6,022×10^23, ako trebaš više znamenaka nađi sam).

desert.rose
23.11.2011., 12:32
Izračunajte množinske udjele komponenata u vodenoj otopini glukoze molaliteta 1mol/kg.

FULLFOOL
23.11.2011., 14:52
o znam da nije lagana. ok hvala budem pito. sigurno :-P

Štreberica
23.11.2011., 18:40
Izračunajte množinske udjele komponenata u vodenoj otopini glukoze molaliteta 1mol/kg.
molalitet (molalnost) = množina otopljene tvari / masa otapala = množina glukoze / masa vode = množina glukoze / (množina vode × molarna masa vode)
pa je množina glukoze / množina vode = molalitet × molarna masa vode
To je množinski omjer, ali trebaš udjele, npr. množinski udio glukoze = množina glukoze / (množina glukoze + množina vode)
Najlakše (matematički) ćeš ih dobiti tako da zamisliš da je npr. množina vode 1 mol (za udjele i omjere je svejedno koja je ukupna količina) i to uvrstiš u omjer pa izračunaš kolika bi onda bila množina glukoze i iz toga izračunaš množinski udio glukoze, pa onda i vode (1 odnosno 100% minus množinski udio glukoze jer su to jedini sastojci).

Pertinacia
23.11.2011., 21:27
Kod kemijskih naziva spojeva npr. Na3N (natrijev nitrid)- zašto nije natrijev nitrat ili nitrit ... ili kad je S u igri-sulfat,sulfid koje su tu razlike,pravila kod pisanja? Imam takve zadatke pa me zbuni

edit-mol sumpora se sastoji najčešće od 8 atoma,zašto 8? kad lewisovim oznakama pišem da vidim logiku kod S2 mi je stabilna konfiguracija,nešto jako krivo radim

Štreberica
23.11.2011., 22:34
Kod kemijskih naziva spojeva npr. Na3N (natrijev nitrid)- zašto nije natrijev nitrat ili nitrit ... ili kad je S u igri-sulfat,sulfid koje su tu razlike,pravila kod pisanja? Imam takve zadatke pa me zbuni

edit-mol sumpora se sastoji najčešće od 8 atoma,zašto 8? kad lewisovim oznakama pišem da vidim logiku kod S2 mi je stabilna konfiguracija,nešto jako krivo radim
Natrijev nitrat bi bio NaNO3 a natrijev nitrit NaNO2. Jer sadrže odgovarajuće anione: NO3- se zove nitrat, NO2- se zove nitrit, a N3- nitrid. Općenito, -id je onaj koji u anionu sadrži samo taj jedan nemetal, a od onih koji sadrže i kisik -at je onaj najuobičajeniji, a onda je -it onaj koji ima jedan kisik manje, hipo...it onaj koji ima još jedan kisik manje, a per...at onaj koji ima jedan kisik više.

S8 : http://www.chemeddl.org/resources/models360/files/66348/s8.png Zapravo u prostoru izgleda "kao kruna" http://www.mindfiesta.com/images/article/Sulphur_clip_image002.jpg
U plinovitom stanju (kad se sumpor dovoljno zagrije da bude u plinovitom stanju) su uglavnom S2.

FULLFOOL
24.11.2011., 01:27
To je naboj 1 elektrona. Da bi dobio naboj 1 mola elektrona, trebaš ga pomnožiti s brojem elektrona u 1 molu, a 1 mol bilo čega sadrži Avogadrov broj toga, dakle trebaš taj elementarni naboj pomnožiti s Avogadrovim brojem (6,022×10^23, ako trebaš više znamenaka nađi sam).

aha, bas sam malo prije naucio napamet (i sa razumjevanjem) avogadrovu hipotezu, konstantu, sta je mol, molarni volumen pa mi je jasno.

1 mol [tj 0.012 kg (prof je reko da ne smijemo reci 12g ) izotopa ugljika 12] sadrzi 6.022 x 10^23 cestica, u ovom slucaju elektrona.

svaki e- ima naboj 1,602 x 10^-19 C.
1 mol e- ima 1,602 x 10^-19 x 6,022 x 10^23 C. neda mi se sad racunat. na mobu sam

vekyca1992
24.11.2011., 15:10
Zadatak sam pisala u Wordu pa zato malo čudno izgleda, al sve se da skužit pa bih molila onog ko zna odgovor da mi napiše:)

Koji je reducens najjači i zašto?
1) Oksidacija: 〖Fe〗^(2+)- e^-→ 〖Fe〗^(3+)
Redukcija:〖 MnO〗_4^( -) + 8H^+ + 5e^-→ 〖Mn〗^(2+) + 4H_2 O

2) Oksidacija: 〖Mn〗^(2+) + 2H_2 O - 〖2e〗^-  〖MnO〗_(2 )+ 4H^+
Redukcija: 〖MnO〗_4^( -)+ 4H^+ + 3e^-→ 〖MnO〗_2+ 2H_2 O

3) Oksidacija: 〖SO〗_3^( 2-)+ 2〖OH〗^- - 〖2e〗^-→ 〖SO〗_4^( 2-) + H_2 O
Redukcija: 〖MnO〗_4^( -) + e^-→ 〖MnO〗_4^( 2-)

Tufna1
24.11.2011., 15:57
Pozz!
Nisam sigurna dal ovo pitanje spada ovdje al ne vidim nigdje biokemija :D
Ugl. pitanje je: kako odrediti i nacrtati titracijsku krivulju pentapeptida? Am kiseline su: Ile-Asn-Val-Ser-Glu
Hvala!

publika.
24.11.2011., 17:05
Linkovi, bilo što o ovoj temi mi treba. Da, seminar :=)

daaman
24.11.2011., 17:09
pozdrav , treba mi pomoc oko lewisovih struktura , naime zanima me kako cu odrediti koja je najbolja , tj po cemu gledam ? npr u fasfat ionu :) hvala unaprijed

Štreberica
24.11.2011., 18:16
1 mol [tj 0.012 kg (prof je reko da ne smijemo reci 12g ) izotopa ugljika 12] sadrzi 6.022 x 10^23 cestica, u ovom slucaju elektrona.
Pretpostavljam da je lapsus, ali evo ispravljam: 0,012 kg izotopa ugljika 12-C sadrži 6.022 x 10^23 atoma ugljika (od kojih svaki sadrži 6 protona, 6 neutrona i 6 elektrona) i ima množinu 1 mol atoma ugljika, a 1 mol bilo kojih čestica sadrži isti taj broj (6.022 x 10^23) tih čestica i ima masu jednaku molarnoj masi tih čestica. Ostalo je točno.

Zadatak sam pisala u Wordu pa zato malo čudno izgleda, al sve se da skužit pa bih molila onog ko zna odgovor da mi napiše:)

Koji je reducens najjači i zašto?
1) Oksidacija: 〖Fe〗^(2+)- e^-→ 〖Fe〗^(3+)
Redukcija:〖 MnO〗_4^( -) + 8H^+ + 5e^-→ 〖Mn〗^(2+) + 4H_2 O

2) Oksidacija: 〖Mn〗^(2+) + 2H_2 O - 〖2e〗^-  〖MnO〗_(2 )+ 4H^+
Redukcija: 〖MnO〗_4^( -)+ 4H^+ + 3e^-→ 〖MnO〗_2+ 2H_2 O

3) Oksidacija: 〖SO〗_3^( 2-)+ 2〖OH〗^- - 〖2e〗^-→ 〖SO〗_4^( 2-) + H_2 O
Redukcija: 〖MnO〗_4^( -) + e^-→ 〖MnO〗_4^( 2-)
Najjači reducens je onaj koji reducira sve ostale odnosno koji reducira sljedeći najjači reducens.

pozdrav , treba mi pomoc oko lewisovih struktura , naime zanima me kako cu odrediti koja je najbolja , tj po cemu gledam ? npr u fasfat ionu :) hvala unaprijed
Mislim da je bolje da te prvo pitam koji si razred/koja godina kojeg fakulteta da dobijem ideju što već znaš.

Linkovi, bilo što o ovoj temi mi treba. Da, seminar :=)
Na krivoj si temi, vjerojatno i skroz krivoj web adresi. www.google.com

daaman
24.11.2011., 18:49
ma na 1 godini sam poljoprivrede. nisam imao kemiju u srednjoj skoli pa ne kuzim bas sve stvari :P

neina
24.11.2011., 22:31
Dobri ljudi i oni zli. :) Trebam pomoć oko sljedećih zadataka i mnogi moji kolege također. :D Naime, ovakvi zadatci nam nisu poznati, a naša cijenjena prof. nije davala dodatna objašnjena. Svaka pomoć će biti puno cijenjena. :cerek:

*Zadatak iz organske kemije koji vjerojatno ima veze sa izračunavanjem udjela elementa u spoju, ali ne znam kako iskoristiti ostale zadane elemente. :D Pa evo ga:

1) Kemijska analiza pokazuje da u mliječnoj kiselini maseni udio ugljika 39,99%, maseni udio vodika 6,73%, a maseni udio kisika 53,28%. Uzorak mliječne kiseline mase 0,3338g ispari u posudi volumena 300 mL pri temperaturi od 150°C. Izmjereni tlak iznosi 43.463 kPa. Iz navedenih podataka odredite molekulsku formulu mliječne kiseline.

*Stupanj disocijacije
1) Izračunajte stupanj disocijacije mliječne kiseline čija je množinska koncentracija 0,0634 mol/dm-3, ako je pH otopine 2,53. :D

*Konstanta disocijacije
1) Aspirin je monoprotonska org. kiselina (acetilsalicilna kiselina) čija relativna molekulska masa iznosi 180,17. Izračunajte konstanu disocijacije aspirina u otopini pripravljenoj otapanjem tablete koja sadrži 500 mg aspirina u litri vode ako je aspirin 23% disociran (25°C). Koliki je pH takve otopine?

Štreberica
25.11.2011., 14:14
ma na 1 godini sam poljoprivrede. nisam imao kemiju u srednjoj skoli pa ne kuzim bas sve stvari :P
Radite to samo za te anione anorganskih kiselina ili za svakakve spojeve? Moram priznati da ne uspijevam smisliti način da ti objasnim ovako skoro pa iz ničega, bojim se da bih mogla uvesti nešto što ne razumiješ pa te navesti na krivi put. Znaš li odrediti koje su sve strukture uopće moguće a koje su nemoguće? Znaš li oksidacijske brojeve?

1) Kemijska analiza pokazuje da u mliječnoj kiselini maseni udio ugljika 39,99%, maseni udio vodika 6,73%, a maseni udio kisika 53,28%. Uzorak mliječne kiseline mase 0,3338g ispari u posudi volumena 300 mL pri temperaturi od 150°C. Izmjereni tlak iznosi 43.463 kPa. Iz navedenih podataka odredite molekulsku formulu mliječne kiseline.
Dakle, znaš što radiš s udjelima - znaš iz udjela izračunati empirijsku formulu? Drugi dio je dobivanje molarne mase preko opće plinske jednadžbe, pV = nRT, uvrstiš n = m/M pa možeš dobiti M. Onda izračunaš molarnu masu empirijske formule. Koliko puta je molarna masa veća od molarne mase empirijske formule, tim brojem trebaš pomnožiti sve indekse u empirijskoj formuli da dobiješ molekulsku formulu.

*Stupanj disocijacije
1) Izračunajte stupanj disocijacije mliječne kiseline čija je množinska koncentracija 0,0634 mol/dm-3, ako je pH otopine 2,53. :D

*Konstanta disocijacije
1) Aspirin je monoprotonska org. kiselina (acetilsalicilna kiselina) čija relativna molekulska masa iznosi 180,17. Izračunajte konstanu disocijacije aspirina u otopini pripravljenoj otapanjem tablete koja sadrži 500 mg aspirina u litri vode ako je aspirin 23% disociran (25°C). Koliki je pH takve otopine?
Konstanta disocijacije je konstanta ravnoteže za reakciju disocijacije.
Disocijacija monoprotonske kiseline je:
HA --> H+ + A-
Konstanta disocijacije monoprotonske kiseline = [H+][A-]/[HA]
(nadam se da ravnotežne množinske koncentracije pišete tako uglatim zagradama)
Stupanj disocijacije je koncentracija disociranih čestica podijeljena s ukupnom koncentracijom.
Stupanj disocijacije = [A-]/c0

Imaš li u prvom zadatku zadanu i konstantu disocijacije? Ako nemaš, možemo jedino pretpostaviti da je mliječna kiselina jedina otopljena tvar u toj otopini koja doprinosi kiselosti pa je [H+] = [A-], [H+] izračunaš iz pH, c0 je zadana koncentracija.

Drugi zadatak, izračunaš množinsku koncentraciju (c0) aspirina iz zadane mase m, volumena V i molekulske mase M, c0 = n/V = m/(MV)
Iz stupanj disocijacije = [A-]/c0 je [A-] = stupanj disocijacije × c0
Opet treba pretpostaviti da je aspirin jedina tvar koja utječe na kiselost otopine.
konstanta disocijacije = [A-][H+]/[HA] = [A-]^2 / (c0 - [A-]) = stupanj disocijacije^2 c0^2 / (c0 - stupanj disocijacije c0) = stupanj disocijacije^2 c0 / (1 - stupanj disocijacije)
i onda, konstanta disocijacije = [A-][H+]/[HA] = [H+]^2 / (c0 - [H+]), dobit ćeš kvadratnu jednadžbu čije je pozitivno rješenje [H+]

Artois
25.11.2011., 14:43
Ja cu sljedeci tjedan pocet imat pitanja iz biokemije (kill me)

MissKnowItAll
25.11.2011., 17:34
Kaže:

Jedno od oksidacijskih svojstava koje pokazuje vruća koncentrirana sumporna kiselina je njezino oksidacijsko djelovanje na primjer u reakciji s bakrom.
Prikažite to svojstvo kemijskom jednadžbom (i agr. stanja)

Kako da ja znam što nastaje? :/


Što će se dogoditi ako se čaša s koncentriranom sumpornom kiselinom ostavi otvorena na zraku:
a) volumen poraste
b) volumen se smanji
c) volumen ostaje neporomijenjen
d) volumen najprije poraste, a zatim se smanji

publika.
25.11.2011., 21:25
Počeli smo učiti alkalijske metale pa bi odmah na početku htjeo raščistiti nešto što mi nije jasno još od prije, pošto imamo novog profesora.
Dakle, rekao je da elementi prve skupine (te sada učimo) tvore okside, perokside i superokside. Konkretno: Li(oksid), Na(peroksid), K,Rb,Cs (superoksid).
Također se spominjala nekakva energija, ali mi bi to kao od prije morali znati.
Dakle zanima kakva je to energija, od kuda im ta energija, kako znati za svaki element što od toga stvara?

Kamelot
25.11.2011., 23:54
Počeli smo učiti alkalijske metale pa bi odmah na početku htjeo raščistiti nešto što mi nije jasno još od prije, pošto imamo novog profesora.
Dakle, rekao je da elementi prve skupine (te sada učimo) tvore okside, perokside i superokside. Konkretno: Li(oksid), Na(peroksid), K,Rb,Cs (superoksid).
Također se spominjala nekakva energija, ali mi bi to kao od prije morali znati.
Dakle zanima kakva je to energija, od kuda im ta energija, kako znati za svaki element što od toga stvara?


Elementi prve skupine su najjaca redukcijska sredstva... To su kovine koje su vrlo reaktivne s vodom, grade hidrokside koji predstavljaju jake luzine kao i okside, kao sto si i sama rekla, peroxide i ne bas tako jako, a superoxide grade, ali superoxidi su inace vrlo rijetki spojevi tako da......

Nadalje, energija koju ti je prof. spominjao je vjerojatno energija ionizacije, ili ionizacijska energija...! To je inace energija koju je potrebno dovesti nekom atomu ili elementu kako bi mu se oduzeo taj elektron koji ima u valentnoj ljusci... Buduci da su svi elementi prve skupine jaka redukcijska sredstva, to govori da oni lako otpustaju te elektrone koje imaju u valentnoj ljusci, što takoder potvrduje ova energija ionizacije... Primjerice, Litij je u toj skupini najmanji, njegov je elektron jače vezan za jezgru atoma nego sto je to slucaj kod Cs npr. koji je puno veći od litija... Ono sto je tu vazno jest da Litij ima visu energiju ionizacije od Cs, to znaci da je potrebna visa energija da bi se tome atomu oduzeo taj jedan elektron...

Elementi prve skupine imaju najnegativniji STANDARDNI REDUKCIJSKI POTENCIJAL, što ukazuje na to da su jaka REDUKCIJSKA SREDSTVA... Li ima najnizi potencijal u toj skupini, pa se može reći i da je najjaće redukcijsko sredstvo...

Takoder, svi elementi prve skupine grade soli i jake ionske spojeve radi velikih razlika u elektronegativnosti, redukcijskom potencijalu i naboju iona u odnosu na elemente desne strane periodnog sustava ili ti p blocka...!

Ak ti je jos sto nejasno, reci... :)

Wrathmen
26.11.2011., 13:19
Mozete li mi pojasniti ovaj zadatak:

KBrO3 + HCl + SnCl2 = KBr + H20 + SnCl4

Rezultat je : KBr03 +6HCl + 3SnCl2 = KBr + 3H20 + 3SnCl4

Kamelot
26.11.2011., 13:42
Mozete li mi pojasniti ovaj zadatak:

KBrO3 + HCl + SnCl2 = KBr + H20 + SnCl4

Rezultat je : KBr03 +6HCl + 3SnCl2 = KBr + 3H20 + 3SnCl4


To je redox reakcija, broj svakog pojedinog atoma na jednoj strani mora biti jednag i na drugoj strani...

Znas li to rjesavati?

Wrathmen
26.11.2011., 13:54
mozete li mi samo poceti,nesto mi nije jasno

hamz
26.11.2011., 14:42
Što označava broj iznad kemijskog elementa? npr. Fe2+ (2+ je eksponent)

Kamelot
26.11.2011., 14:55
Što označava broj iznad kemijskog elementa? npr. Fe2+ (2+ je eksponent)


Taj 2+ pokazuje oksidacijski broj, ukoliko je pozitivan onda pokazuje da taj ion otpusta toliki broj elektrona koji prikazan u eksponentu... To znaci da se elementarno zeljezo Fe oksidira u Fe2+! Takoder, ukoliko je taj exponent ili ti OKSIDACIJSKI BROJ negativan, to znaci da je on primio elektrone, tj. da se reducirao... Takoder, ugrubo, taj broj pokazuje i valenciju iona... Tocnije Fe2+ se moze reci da je dvovalentno...!

Mozete li mi pojasniti ovaj zadatak:

KBrO3 + HCl + SnCl2 = KBr + H20 + SnCl4

Rezultat je : KBr03 +6HCl + 3SnCl2 = KBr + 3H20 + 3SnCl4

Dakle, u pocetnoj reakciji odredis najprije oskidacijske brojeve... Npr. u prvom spoju K ima oksidacijski broj +1 jer je teska kovina i uvijek ima pozitivan oksidacijski broj, Br oxidacijski broj +5 (samo u ovom slucaju i jos nekim slicnim spojevima), O je uvijek 2- osim u peroxidima i superoxidima... Nadalje, gledas koji spoj u produktima ima K i Br u sebi... To je KBr, odredis njima oksidacijska stanja: K je opet+1 a Br je ovog puta -1 jer je elektronegativniji element od K pa ce privuci sve elektrone od kalija sebi... Sto znaci, Br je u reaktantima imao stanje +5, a u produktima -1, sto znaci da je tijekom reakcije primio 6 elektrona... Svaki elektron se oznacava sa -e, sto se brojevima prikazuje kao -1! Tada napises parcijalne jednadbe oxidacije i redukcije... Takoder, moras pomocu oksidacijskih brojeva vidjeti i koji se spoj reducira... Kada to odredis, mozes napisati obje parcijalne jednadbe... To je skolski, vjerujem da mozda i znas kak to ide... Ak ne znas, javi, pa cemo ti dalje pomoci... Takoder, postoji i drugi, po meni laksi nacin rjesavanja redoxa, ali ovo sto sam ti napisao osim parcijalnih jednadbi svakako uvijek moras napraviti...!

Wrathmen
26.11.2011., 16:06
Shvatio sam da se reducira Sn,ali ne shvaćam kako ću napisati obje parcijalne jednadžbe oksidacije i redukcije?

MissKnowItAll
27.11.2011., 14:16
Kaže:

Jedno od oksidacijskih svojstava koje pokazuje vruća koncentrirana sumporna kiselina je njezino oksidacijsko djelovanje na primjer u reakciji s bakrom.
Prikažite to svojstvo kemijskom jednadžbom (i agr. stanja)

Kako da ja znam što nastaje? :/


Što će se dogoditi ako se čaša s koncentriranom sumpornom kiselinom ostavi otvorena na zraku:
a) volumen poraste
b) volumen se smanji
c) volumen ostaje neporomijenjen
d) volumen najprije poraste, a zatim se smanji

?? :)

Eto tako.
27.11.2011., 14:26
Ovako,imam par pitanja. Nisam bila par sati kad se radilo ovo gradivo u školi,a u razredu mi nitko nije neki ekspert za kemiju pa mi ne znaju pojasniti. Radi se o elektrolizi vodenih otopina soli. Prvo mi nije jasna oksidacija i redukcija vode,a drugo mi nije jasno to kad se umjesto kationa metala prve i druge skupine na katodi reducira voda. Ima netko volje me prosvijetliti? :D
Druga stvar je ovaj zadatak:
Količinom naboja od 3127C izlučilo se 2,22g barija. Kolika je relativna atomska masa barija? Osnovni problem oko ovog zadatka je što ne znam po kojoj formuli ga uopće riješit. :503:

desert.rose
27.11.2011., 14:50
Ako je ΔrH>0, a umnožak TΔrS>0 premašuje vrijednost reakcijske entalpije, za reakciju vrijedi da je:
endotermna, ali egzerogena?

Znam da je endotermna jer je ΔrH>0, a pošto je TΔrS>ΔrH jel to znači da je porast entropije toliki da je reakcija ipak spontana(egzerogena)?

annaeleni
27.11.2011., 15:57
Ovako,imam par pitanja. Nisam bila par sati kad se radilo ovo gradivo u školi,a u razredu mi nitko nije neki ekspert za kemiju pa mi ne znaju pojasniti. Radi se o elektrolizi vodenih otopina soli. Prvo mi nije jasna oksidacija i redukcija vode,a drugo mi nije jasno to kad se umjesto kationa metala prve i druge skupine na katodi reducira voda. Ima netko volje me prosvijetliti? :D
Druga stvar je ovaj zadatak:
Količinom naboja od 3127C izlučilo se 2,22g barija. Kolika je relativna atomska masa barija? Osnovni problem oko ovog zadatka je što ne znam po kojoj formuli ga uopće riješit. :503:

K: 2*H2O----(+2e)----2OH(-) + H2
A: 2OH(-)----(-2e)----O2+H2
2H2O-----O2+2H2

Na katodi se reducira voda umjesto metala iz soli u slucaju da je energija potrebna za proces na katodi manja u slucaju kada na nju dodje voda nego taj metal, odnosno na katodu dolazi ona komponenta kojoj je potrebna manja energija da se reducira.

Da li je receno elektrolizom kojeg spoja se dobija barij, i malo je besmisleno da ti se trazi Ar posto ga vrlo lako mozes vidjeti iz PSE.

Kamelot
27.11.2011., 16:15
K: 2*H2O + (+2e)--->2OH(-) + H2
A: 2OH(-) + (-2e)--->O2+H2
2H2O--->O2+2H2

Na katodi se reducira voda umjesto metala iz soli u slucaju da je energija potrebna za proces na katodi manja u slucaju kada na nju dodje voda nego taj metal, odnosno na katodu dolazi ona komponenta kojoj je potrebna manja energija da se reducira.

Da li je receno elektrolizom kojeg spoja se dobija barij, i malo je besmisleno da ti se trazi Ar posto ga vrlo lako mozes vidjeti iz PSE.


Uredu je to, ima puno zadataka u kojima se trazi atomska masa elementa... Iako je poznata, treba pokazati racunom da pri elektrolizi ona ipak jest tolika... To je ok...

Usput, racuna se preko Faradayeva zakona Q = znF

Štreberica
27.11.2011., 16:24
Jedno od oksidacijskih svojstava koje pokazuje vruća koncentrirana sumporna kiselina je njezino oksidacijsko djelovanje na primjer u reakciji s bakrom.
Prikažite to svojstvo kemijskom jednadžbom (i agr. stanja)

Kako da ja znam što nastaje? :/

Potpunom oksidacijom bakra nastaju Cu2+ (najveći oksidacijski broj koji Cu može imati). Sulfatni ioni iz sumporne kiseline se moraju reducirati, u SO2 (mogli bi i dalje, npr. u S ili S2-, ali neće, recimo zato što je to koncentrirana kiselina pa je ima puno više nego bakra pa samo minimalno mijenja oksidacijski broj, isto kao što se koncentrirana dušična reducira u NO2 a razrijeđena u NO - zapravo jer su redukcijski potencijali takvi, ali to ne možeš znati napamet).

Što će se dogoditi ako se čaša s koncentriranom sumpornom kiselinom ostavi otvorena na zraku:
a) volumen poraste
b) volumen se smanji
c) volumen ostaje neporomijenjen
d) volumen najprije poraste, a zatim se smanji
Vjerojatno volumen poraste, jer je higroskopna pa navlači vodu iz zraka.

Količinom naboja od 3127C izlučilo se 2,22g barija. Kolika je relativna atomska masa barija?
Nije potrebno znati elektrolizom kojeg spoja. Očito je riječ o elektrolizi taline, jer se barij ne izlučuje iz vodene otopine, ali ni to za ovaj zadatak nije bitno. Bitna je jednadžba polureakcije izlučivanja barija Ba2+ + 2e- --> Ba tj. bitno je da barij prima 2 elektrona. Onda imaš formulu Faradayevog zakona, Q = nzF, koju kombiniraš s n = m/M pa je Q = mzF/M tj. M = mzF/Q pri čemu je Q naboj, m masa barija, z broj elektrona u jednadžbi dakle 2, F Faradayeva konstanta (umnožak Avogadrove konstante i elementarnog naboja) i M molarna masa barija (relativna atomska masa s jedinicom g/mol).

Ako je ΔrH>0, a umnožak TΔrS>0 premašuje vrijednost reakcijske entalpije, za reakciju vrijedi da je:
endotermna, ali egzerogena?

Znam da je endotermna jer je ΔrH>0, a pošto je TΔrS>ΔrH jel to znači da je porast entropije toliki da je reakcija ipak spontana(egzerogena)?
ΔrG = ΔrH - TΔrS, reakcija je egzergona (spontana sama po sebi) ako je ΔrG < 0 , a to će biti između ostalog ako je pozitivno TΔrS veće od pozitivnog ΔrH, dakle u pravu si :) Tako su neke endotermne reakcije (u kojima je promjena entropije pozitivna) spontane na dovoljno visokim temperaturama.

Wrathmen
27.11.2011., 17:39
Kalij permanganat djeluje na alkilnu otopinu formijata prema reakciji:
2KMnO4 + 3HCOOK = 2K2CO3 + KHCO3 + H2O + 2MnO2
Koliko postotaka formijata sadrži neka otopina ako je za neutralizaciju 25 g te otopine utrošeno 40cm3 otopine kalij permanganata, c(KMnO4)=0.2 mol/dm3?
M(KMnO4)=158,04 g/mol M(HCOOK)=84,1g/mol
Možete li mi pomoći riješiti ovaj zadatak,ne može mi dobro ispasti rezultat ... ?

Eto tako.
27.11.2011., 17:41
K: 2*H2O----(+2e)----2OH(-) + H2
A: 2OH(-)----(-2e)----O2+H2
2H2O-----O2+2H2

Na katodi se reducira voda umjesto metala iz soli u slucaju da je energija potrebna za proces na katodi manja u slucaju kada na nju dodje voda nego taj metal, odnosno na katodu dolazi ona komponenta kojoj je potrebna manja energija da se reducira.

Da li je receno elektrolizom kojeg spoja se dobija barij, i malo je besmisleno da ti se trazi Ar posto ga vrlo lako mozes vidjeti iz PSE.

Okej,mislim da kužim. Znači ja kad je potrebno na anodu ili katodu napišem ovo gore. Jel to uvijek isto?


Nije potrebno znati elektrolizom kojeg spoja. Očito je riječ o elektrolizi taline, jer se barij ne izlučuje iz vodene otopine, ali ni to za ovaj zadatak nije bitno. Bitna je jednadžba polureakcije izlučivanja barija Ba2+ + 2e- --> Ba tj. bitno je da barij prima 2 elektrona. Onda imaš formulu Faradayevog zakona, Q = nzF, koju kombiniraš s n = m/M pa je Q = mzF/M tj. M = mzF/Q pri čemu je Q naboj, m masa barija, z broj elektrona u jednadžbi dakle 2, F Faradayeva konstanta (umnožak Avogadrove konstante i elementarnog naboja) i M molarna masa barija (relativna atomska masa s jedinicom g/mol).

Ahaa,ovo sam skroz zaboravila da je isto. :bonk: Sad mi lakše izgleda. :mig:

Nego,imam još jedan,vjerojatno opet ne vidim neku sitnicu.
Množina elektriciteta koja se utroši za elektrolizu vodene otopine kadmijevog (II) nitrata je 2,5*10^2 As. Izračunaj:
a) masu izlučenog kadmija
b) volumen kisika koji se razvije na anodi pri temp. 32°C i tlaku 3Bar.

Jel ovo pod a) samo uvrstim u formulu Q=nzFm,pa pišem n kao m/M ili je ova množina nešto drugo? A pod b) sam računala po formuli pV=nRT,ali ne ispada mi točno. Što tu uvrstim kao n? :confused:

annaeleni
27.11.2011., 20:10
Okej,mislim da kužim. Znači ja kad je potrebno na anodu ili katodu napišem ovo gore. Jel to uvijek isto?



Ahaa,ovo sam skroz zaboravila da je isto. :bonk: Sad mi lakše izgleda. :mig:

Nego,imam još jedan,vjerojatno opet ne vidim neku sitnicu.
Množina elektriciteta koja se utroši za elektrolizu vodene otopine kadmijevog (II) nitrata je 2,5*10^2 As. Izračunaj:
a) masu izlučenog kadmija
b) volumen kisika koji se razvije na anodi pri temp. 32°C i tlaku 3Bar.

Jel ovo pod a) samo uvrstim u formulu Q=nzFm,pa pišem n kao m/M ili je ova množina nešto drugo? A pod b) sam računala po formuli pV=nRT,ali ne ispada mi točno. Što tu uvrstim kao n? :confused:
Ako ti je dat volumen kisika i svi podaci vezani za kisik, uvrstavas mnozinu kisika a nju mozes dobiti proporcijama kada napises kemijsku jednadzbu.

Eto tako.
27.11.2011., 20:13
Ako ti je dat volumen kisika i svi podaci vezani za kisik, uvrstavas mnozinu kisika a nju mozes dobiti proporcijama kada napises kemijsku jednadzbu.

Kako misliš iz kemijske jednadžbe? Možda zvučim tulavo,ali zbilja mi nije jasno. :504:

Štreberica
27.11.2011., 22:19
Množina elektriciteta koja se utroši za elektrolizu vodene otopine kadmijevog (II) nitrata je 2,5*10^2 As. Izračunaj:
a) masu izlučenog kadmija
b) volumen kisika koji se razvije na anodi pri temp. 32°C i tlaku 3Bar.

Jel ovo pod a) samo uvrstim u formulu Q=nzFm,pa pišem n kao m/M ili je ova množina nešto drugo? A pod b) sam računala po formuli pV=nRT,ali ne ispada mi točno. Što tu uvrstim kao n? :confused:
Da, pod a) rješavaš na isti način kao onaj prethodni zadatak samo ti se ovdje traži m a ne M. Pod b), u opću plinsku jednadžbu kao n uvrstiš Q/(zF) iz te iste jednadžbe (Faradayevog zakona), samo pazi koliki ti je sad z = broj elektrona u jednadžbi u kojoj nastaje 1 molekula O2.

Kalij permanganat djeluje na alkilnu otopinu formijata prema reakciji:
2KMnO4 + 3HCOOK = 2K2CO3 + KHCO3 + H2O + 2MnO2
Koliko postotaka formijata sadrži neka otopina ako je za neutralizaciju 25 g te otopine utrošeno 40cm3 otopine kalij permanganata, c(KMnO4)=0.2 mol/dm3?
M(KMnO4)=158,04 g/mol M(HCOOK)=84,1g/mol
Možete li mi pomoći riješiti ovaj zadatak,ne može mi dobro ispasti rezultat ... ?
Gdje si zapeo? Znaš li iz jednadžbe napisati kako se odnose množine KMnO4 i HCOOK? Znaš li izračunati množinu KMnO4 iz koncentracije i volumena? Znaš li iz množine HCOOK izračunati masu HCOOK? Znaš li iz mase izračunati maseni udio? "Postotak" je vrlo neodređeni pojam, pretpostavila sam sad da se odnosi na maseni udio jer je to najuobičajenije i jer ti je tako najlakše izračunati.

FULLFOOL
28.11.2011., 12:40
zahvaljujem kamelotu i streberici
zahvaljujuci njima sam 2. od 300 studenata koji su polagali opcu kemiju teoriju prvi kolokvij. samo prvih 10 prolazi a ja sam 2.

hvala

Kamelot
28.11.2011., 14:24
zahvaljujem kamelotu i streberici
zahvaljujuci njima sam 2. od 300 studenata koji su polagali opcu kemiju teoriju prvi kolokvij. samo prvih 10 prolazi a ja sam 2.

hvala


Nisi ti to uspio zahvaljujuci nama, nego zahvaljujuci sebi... Jer, mi smo ti pokazali put, a ti si sam morao njime poci... ;)

Cestitam, sretno dalje... Bit ces i dalje uspjesan...!

Pertinacia
28.11.2011., 22:47
Natrijev nitrat bi bio NaNO3 a natrijev nitrit NaNO2. Jer sadrže odgovarajuće anione: NO3- se zove nitrat, NO2- se zove nitrit, a N3- nitrid. Općenito, -id je onaj koji u anionu sadrži samo taj jedan nemetal, a od onih koji sadrže i kisik -at je onaj najuobičajeniji, a onda je -it onaj koji ima jedan kisik manje, hipo...it onaj koji ima još jedan kisik manje, a per...at onaj koji ima jedan kisik više.

S8 : http://www.chemeddl.org/resources/models360/files/66348/s8.png Zapravo u prostoru izgleda "kao kruna" http://www.mindfiesta.com/images/article/Sulphur_clip_image002.jpg
U plinovitom stanju (kad se sumpor dovoljno zagrije da bude u plinovitom stanju) su uglavnom S2.
:s hvala

pigsonthewing
29.11.2011., 16:21
Odredite maseni udio bakra u mjedi ako je množinski udio cinka 0,734. Jedino što ja tu vidim je da je množ.udio bakra 0,266, ali dalje mi ne pada na pamet način na koji da to riješim..

Štreberica
29.11.2011., 17:10
Hvala na zahvalama :D , trudite se samo tako i dalje učiti pa bude sve išlo, bravo!

Odredite maseni udio bakra u mjedi ako je množinski udio cinka 0,734. Jedino što ja tu vidim je da je množ.udio bakra 0,266, ali dalje mi ne pada na pamet način na koji da to riješim..
Pretvori množine u mase preko molarnih masa (uzmi si neku proizvoljnu ukupnu množinu, npr. 1 mol, svejedno).

Artois
30.11.2011., 00:13
Za kemiju sam tudum...pa krenimo :504:

1. Razlika izmedu protonirane i deprotonirane karboksilne skupine?

2. Razlika izmedu nedisocirane i disocirane karboksilne skupine?
-Znam da je kod nedisociranih COOH skupina, a kod disociranih COO- ali zasto?

3. Zasto je u protoniranom obliku +1 , u dipolnom obliu 0, u neprotoniranom obliku -1?

Kamelot
30.11.2011., 00:28
Za kemiju sam tudum...pa krenimo :504:

1. Razlika izmedu protonirane i deprotonirane karboksilne skupine?

2. Razlika izmedu nedisocirane i disocirane karboksilne skupine?
-Znam da je kod nedisociranih COOH skupina, a kod disociranih COO- ali zasto?

3. Zasto je u protoniranom obliku +1 , u dipolnom obliu 0, u neprotoniranom obliku -1?

1. Protonirana je ona u kojoj je dodan jedan vodikov atom, pa je to COOH2+, dok je deprotonirana ili ionizirana COO-(ako se deprotonira neutralna skupina COOH), tocnije, od neutralne skupine oduzet je jedan vodik...

2. Disocirana COOH skupina je ona koja se raspada na COO- i H+, a nedisocirana je ona koja je u neutralnom obliku... Znaci COOH...

3. Ako se radi o protoniranom obliku, to znaci da je jedan elektron manjka, a nedostatak elektrona oznacavas s + jer je tada ion pozitivno nabijen, tj. ima manjak elektrona... Dok se visak elektrona oznacava s -1, tj. prisutstvo dodatnog elektrona u neutralnoj molekuli ili atomu daje negativan naboj...

Zbrajanjem ta 2 naboja dobijes dipolni oblik, tocnije, naboj je jednak 0...! Tj., npr. molekula vode ima naboj 0, jer nema nikakvog viska ni manjka elektrona jer je zadovoljena stabilna konfiguracija...!

publika.
01.12.2011., 21:34
Završili smo natrijeve spojeve (to je cjelina o alkalijskim metalima) i više mi ništa nije jasno. I znam u čemu je problem -> 1. i 2. razred sam imao drugu profesoricu (puno lošiju od profesora koji mi je sada došao) i naravno fali mi gradivo 1. i 2. razreda.

Evo samo jedan od primjera što mi nije jasno:
Imam natrijev hidroksid (NaOH) koji reagira sa zrakom (CO2)
e sad u knjizi piše lijepo 2NaOH + CO2 -> Na2CO3 + H20

Meni nije jasno zašto od toga ne bi nastala primjerice soda bikarbona?
Dakle: NaOH + CO2 ->NaHCO3

Nije meni toliki problem naštrebati sve te reakcije, ali mora biti jednostavniji i kvalitetniji način da se to nauči. Dakle, kako da ja znam što nastaje, kada bi recimo prvi puta vidio reakciju bez da sam pročitao da nastaje karbonat i voda?

Ovaj novi profesor spominje ovaj istiskuje ovoga itd. pa spominje konstante ravnoteže, ali ja se sjećam samo da je to nekakvi A D / B C ili nešto u tom stilu sa uglatim zagradama :)

Još jedan primjer je onaj pokus pripreme pjenušavog pića:
NaHCO3 + Ac (H3O) ->Na + CO2 + H2O

Spašavaj Štreberice/Kamelotu, ili me barem uputi na gradivo koje bi mogao proučiti da bolje razumijem sve ovo. Dakle da znam šta nastaje iz čega bez da učim napamet.

Kamelot
01.12.2011., 22:03
Završili smo natrijeve spojeve (to je cjelina o alkalijskim metalima) i više mi ništa nije jasno. I znam u čemu je problem -> 1. i 2. razred sam imao drugu profesoricu (puno lošiju od profesora koji mi je sada došao) i naravno fali mi gradivo 1. i 2. razreda.

Evo samo jedan od primjera što mi nije jasno:
Imam natrijev hidroksid (NaOH) koji reagira sa zrakom (CO2)
e sad u knjizi piše lijepo 2NaOH + CO2 -> Na2CO3 + H20

Meni nije jasno zašto od toga ne bi nastala primjerice soda bikarbona?
Dakle: NaOH + CO2 ->NaHCO3

Nije meni toliki problem naštrebati sve te reakcije, ali mora biti jednostavniji i kvalitetniji način da se to nauči. Dakle, kako da ja znam što nastaje, kada bi recimo prvi puta vidio reakciju bez da sam pročitao da nastaje karbonat i voda?

Ovaj novi profesor spominje ovaj istiskuje ovoga itd. pa spominje konstante ravnoteže, ali ja se sjećam samo da je to nekakvi A D / B C ili nešto u tom stilu sa uglatim zagradama :)

Još jedan primjer je onaj pokus pripreme pjenušavog pića:
NaHCO3 + Ac (H3O) ->Na + CO2 + H2O

Spašavaj Štreberice/Kamelotu, ili me barem uputi na gradivo koje bi mogao proučiti da bolje razumijem sve ovo. Dakle da znam šta nastaje iz čega bez da učim napamet.


Zanimljivo pitanje pitas... Moram priznati, malo sam se zamislio... Hm... Ako mene pitas ja cu reci da se to bas ne moze znati tek tak, nego jednostavno je empirija pokazala da je to tako, i to jednostavno moras nauciti... To je nesto sto se mora nauciti...!
Vjerojatno ne nastaje NaHCO3 jer je energijski povoljnije da nastane Na2CO3, vjerojujem da je to tako jer se u ovom drugom slucaju hibridizacija molekule bolje energijski slozi nego kada bi nastajao bikarbonat...! E sad, kao sto rekoh, to je cista empirija, nesto sto te iskustvo mora nauciti, nesto sto moras znati ipak na pamet...

Naravno, postoje reakcije u kojima je moguce odrediti sto ce nastati, kada i zasto... Medutim, nisu sve reakcije takve... Ako mene pitas, nisam siguran za ovo...

Sjecam se da sam na fakultetu imao jedan predmet u kojem sam MORAO znati preko 1500 kemijskih reakcija... Nitko nije trazio da znas ZASTO nesto nastaje tako kako nastaje, nego ih jednostavno moras nauciti kroz svu empiriju koju prolazis na fakultetu i sl.!

Takoder bih jos napomenuo da zrak NIJE CO2, zrak je smjesa dusika i kisika (N2 + O2)...

Štreberica
02.12.2011., 15:42
Imam natrijev hidroksid (NaOH) koji reagira sa zrakom (CO2)
e sad u knjizi piše lijepo 2NaOH + CO2 -> Na2CO3 + H20

Meni nije jasno zašto od toga ne bi nastala primjerice soda bikarbona?
Dakle: NaOH + CO2 ->NaHCO3
Općenito, kad trebaš "pogađati" što u nekoj reakciji nastaje, obično je najbolje da prvo pokušaš odabrati najjednostavnije smislene produkte - naravno nećeš sad tu staviti da nastaje Na jer znaš da je natrij jako reaktivan pa nije pogodno da bude u elementarnom stanju. Što više znaš o svojstvima elemenata i spojeva inače, sve više reakcija ti postaju logične a sve manje ih trebaš pamtiti, premda se uvijek nađe reakcija koje su iznad tvoje trenutačne razine znanja pa ih nažalost ne možeš učiti drukčije nego napamet - no mislim da ovo ne mora biti jedna od tih. Vjerojatno si u 2. razredu propustio naučiti da je ovo jedna vrsta reakcije neutralizacije (baza + kiseli oksid --> sol + voda) (što nije veliki propust, relativno malo ljudi uspije savladati da neutralizacija nije samo baza + kiselina --> sol + voda), te neutralizacije su najčešće potpune (do NaHCO3 bi bila samo djelomična neutralizacija jer je HCO3- kiselina, može otpustiti H+ da postane CO32-) (ne moraju uvijek biti, ovisi o jakosti kiseline i baze, ali na ovoj razini najčešće jesu).

Ovaj novi profesor spominje ovaj istiskuje ovoga itd. pa spominje konstante ravnoteže, ali ja se sjećam samo da je to nekakvi A D / B C ili nešto u tom stilu sa uglatim zagradama
To si probaj ponoviti ili naučiti (sad ti možda i nije nužno, no ako misliš polagati kemiju na maturi i dalje se baviti kemijom trebat će ti puno). Konstanta ravnoteže, tj. koncentracijska konstanta ravnoteže u svom najjednostavnijem srednjoškolskom obliku, je koncentracije svih produkata potenciranih na svoje stehiometrijske koeficijente / koncentracije svih reaktanata potenciranih na svoje stehiometrijske koeficijente, npr. za ovu tvoju reakciju 2NaOH + CO2 -> Na2CO3 + H20 bilo bi K = c(Na2CO3)×c(H2O)/(c^2(NaOH)×c(CO2)), odnosno kad ravnotežne koncentracije skraćeno označavaš uglatim zagradama K = [Na2CO3][H2O]/[NaOH]^2[CO2]. Poanta je u tome da konstanta uvijek (pri istoj temperaturi) mora ostati konstantna tj. ista. Ne vidim što je točno tvoj profesor mogao htjeti oko ovih reakcija sa spominjanjem konstante ravnoteže, pa neću sad previše o tome pisati nego probaj prvo to proučiti.

Još jedan primjer je onaj pokus pripreme pjenušavog pića:
NaHCO3 + Ac (H3O) ->Na + CO2 + H2O
Kakva je sad ovo jednadžba? :confused: (zbrčkana u kopiranju, pretpostavljam) Jednadžba za tu reakciju bi bila NaHCO3 + H+ --> Na+ + CO2 + H2O ili NaHCO3 + H3O+ --> Na+ + CO2 + 2H2O Dakle soda bikarbona (NaHCO3) reagira s kiselinom (u pjenušavim pićima limunskom, fosfatnom itd. ali nije bitno kojom, bitan je iz nje samo H+), oslobađa se plinoviti CO2 pa idu mjehurići.

memor
02.12.2011., 23:05
na vježbama smo ispitivali redoks reakcije, tj reducirali smo permanganatni ion pomoću Fe2+, Mn2+ i SO3 2-, koji je od ta tri reducensa najjači i zašto, tj po čemu ste zaključili. . :504:

Kamelot
02.12.2011., 23:59
na vježbama smo ispitivali redoks reakcije, tj reducirali smo permanganatni ion pomoću Fe2+, Mn2+ i SO3 2-, koji je od ta tri reducensa najjači i zašto, tj po čemu ste zaključili. . :504:


FKIT, opca kemija, vjezba redox reakcije... :D Ha ha... Kad se samo sjetim toga... :)) Daj mi reci koji si smjer? Mozda sam ti ja demonstrator na vjezbama... :D

Teoretski, Mn2+ je jače redukcijsko sredstvo... kako standardni redoks-potencijal reakcije Mn2+ + 2e- ---> Mn(s) iznosi -1.05 V to mangan je jako redukcijsko sredstvo i lako s razrijedenim kiselinama oslobada vodik.

Takoder, standardni redukcijski potencijal sistema E(Fe2+/Fe)=-0447V... Točnije, Mn2+ je puno jače redukcijsko sredstvo od Fe2+ iona...

(SO3)2- mozes zanemariti...

Dakle, razlike u jakosti redox sredstava pratis po standardnom redukcijskom potencijalu tvari... Vecinski je tako... No, kada se radi o s i p elementima i onima, onda se to moze na pamet odrediti...!

Slavko!
03.12.2011., 13:04
Može jedno pitanje?

Ovako, ni profesorica ije bila sigurna, pa sam odlučio tu pitat, ima tu jako dobrih kemičara ;)

Dakle poredat ione po radijusu: N-, F-, Ne i Na+
molim nekog da riješi i objasni. Također, ako postoje neka pravila kod veličine radijusa kod iona, bilo bi mi drago da ih netko napiše ;) Dobro, znam da je pozitivni ion uvik manji od pripadajučeg mu atome, a negativni veći :D A šta kad su raznovrsni ioni?

Hvala unaprijed :D

Kamelot
03.12.2011., 13:26
Može jedno pitanje?

Ovako, ni profesorica ije bila sigurna, pa sam odlučio tu pitat, ima tu jako dobrih kemičara ;)

Dakle poredat ione po radijusu: N-, F-, Ne i Na+
molim nekog da riješi i objasni. Također, ako postoje neka pravila kod veličine radijusa kod iona, bilo bi mi drago da ih netko napiše ;) Dobro, znam da je pozitivni ion uvik manji od pripadajučeg mu atome, a negativni veći :D A šta kad su raznovrsni ioni?

Hvala unaprijed :D

Teoretski:

N->F->Ne>Na+


Zasto je to tako, pa, budući da radijus svih elemenata u periodnom sustavu raste s desna na lijevo, a općenito raste u skupini s povećanjem naboja jezgre, tako se može reći da je poredak rasta radijusa u ovim ionima i elementima takav kako sam napisao...

N- je veci od F- upravo zato sto je vise prema lijevoj strani, tj. prema većim radijusima... Takoder, radius ovisi i o elektronegativnosti... Sto je veca elektronegativnost nekog elementa, to je njegov utjecaj jezgre na elektrone veci, sto je veci utjecaj jezgre na elektrone, to ih jezgra jace privlaci sebi... Dakle, sto jače privlacne sile izmedu jezgre i elektrona, to je manji radijus... Fluor je opcenito najelektronegativniji element u periodnom sustavu, pa je zato i najmanji medu njima, dok dusik ipak ima nesto manju elektronegativnost, tj. za 25% manju...!

Kada se govori o Na+ i Ne, može se reći da je mala razlika u radiusima, ali je ipak postojana... Na+ ima manji radius od Ne iz razloga sto je Ne prije svega PLIN, a Na krutina u kojoj se opcenito materija jace drzi na okupu, tj. privlacenja izmedu jezgre i elektrona su jaca... Posebice sto Na+ izgubi taj jedan elektron koji se nalazi u visem energijskom nivou, pa se onda radijus Na+ iona znatno smanji, toliko da ipak ima manji radius od Ne koji se nalazi u najstabilnijem energijskom i atomarnom stanju...!

Međutim, prakticno je drugacija prica, jer sve ovisi o uvjetima u kojima se elementi nalaze... Kao i svaka druga tvar... Ovisno o empiriji i uvjetima, postoje odstupanja koja bi promjenila i ovaj redoslijed koji sam napisao... No, vjerujem da si u srednjoj skoli, pa se ne moras zamarati ovim odstupanjima...

nadam se da je pomoglo barem malo, ako ne, reci sto ti nije jasno... :)

Slavko!
03.12.2011., 13:52
Teoretski:

N->F->Ne>Na+


Zasto je to tako, pa, budući da radijus svih elemenata u periodnom sustavu raste s desna na lijevo, a općenito raste u skupini s povećanjem naboja jezgre, tako se može reći da je poredak rasta radijusa u ovim ionima i elementima takav kako sam napisao...

N- je veci od F- upravo zato sto je vise prema lijevoj strani, tj. prema većim radijusima... Takoder, radius ovisi i o elektronegativnosti... Sto je veca elektronegativnost nekog elementa, to je njegov utjecaj jezgre na elektrone veci, sto je veci utjecaj jezgre na elektrone, to ih jezgra jace privlaci sebi... Dakle, sto jače privlacne sile izmedu jezgre i elektrona, to je manji radijus... Fluor je opcenito najelektronegativniji element u periodnom sustavu, pa je zato i najmanji medu njima, dok dusik ipak ima nesto manju elektronegativnost, tj. za 25% manju...!

Kada se govori o Na+ i Ne, može se reći da je mala razlika u radiusima, ali je ipak postojana... Na+ ima manji radius od Ne iz razloga sto je Ne prije svega PLIN, a Na krutina u kojoj se opcenito materija jace drzi na okupu, tj. privlacenja izmedu jezgre i elektrona su jaca... Posebice sto Na+ izgubi taj jedan elektron koji se nalazi u visem energijskom nivou, pa se onda radijus Na+ iona znatno smanji, toliko da ipak ima manji radius od Ne koji se nalazi u najstabilnijem energijskom i atomarnom stanju...!

Međutim, prakticno je drugacija prica, jer sve ovisi o uvjetima u kojima se elementi nalaze... Kao i svaka druga tvar... Ovisno o empiriji i uvjetima, postoje odstupanja koja bi promjenila i ovaj redoslijed koji sam napisao... No, vjerujem da si u srednjoj skoli, pa se ne moras zamarati ovim odstupanjima...

nadam se da je pomoglo barem malo, ako ne, reci sto ti nije jasno... :)

Hvala!
ovo s elektronegativnošću mi je uvelike pomoglo :) Nego još jedno pitanje u vezi ovog. Dakle, Na+ gledamo kao Ne i pošto se Ne i Na+ više lijevo od N- i F-, iz tog zaključimo da se F- i N- > Ne i Na+. Jel to tako?
Neznam jesam li se baš dobro izrazio :zubo:

Kamelot
03.12.2011., 15:32
Hvala!
ovo s elektronegativnošću mi je uvelike pomoglo :) Nego još jedno pitanje u vezi ovog. Dakle, Na+ gledamo kao Ne i pošto se Ne i Na+ više lijevo od N- i F-, iz tog zaključimo da se F- i N- > Ne i Na+. Jel to tako?
Neznam jesam li se baš dobro izrazio :zubo:


Cuj, Na kao elementarni natrij je vise od dvostruko veci atom od svih navedenih..., od N je cak trostruko veci... Evo, kolega, buduci da imam mikroskop doma, pa lako mogu izracunati sve sto treba, sad sam ti napravio pokus tocno kako treba... Pa cu ti reci tocne podatke i radijuse...

Ovako, ovo gore kao pravila sve sto sam ti naveo je ispravno... Osim poretka... Jer, kao sto rekoh, drugacije je kada se primjenjuje u praksi...

Ovako, poredak ce ici ovako: Ne>Na+>F->N-

Zasto je to ovako, Neon je plemeniti plin vrlo visokog energijskog stanja samog po sebi... U neutralnom je obliku pa mu je radijus priblizno 160pm!

Na+ gubi svoj elektron iz s orbitale koja je sama po sebi najveca od svih, stoga mu se radijus drasticno smanjuje, te postaje manji od Ne...

F- je ipak veci od N- jer je kod F- jezgra nesto jace zasjenjena nego kod N- pa je manji utjecaj jezgre na elektrone... Takoder, N- ima manje elektrona u valentnoj ljusci pa je je utjecaj jezgre na elektrone ipak veci nego kod F-!

Ovo sto sam ti napisao sada su odstupanja od pravila koje sam ti gore u prethodnom postu napisao... Vjerojatno zato ti profesorica i nije bila sigurna u tocan odgovor... Ocito, i ja sam isprva bio nasjeo... No ovo je tocan odgovor...!

Slavko!
03.12.2011., 16:04
Cuj, Na kao elementarni natrij je vise od dvostruko veci atom od svih navedenih..., od N je cak trostruko veci... Evo, kolega, buduci da imam mikroskop doma, pa lako mogu izracunati sve sto treba, sad sam ti napravio pokus tocno kako treba... Pa cu ti reci tocne podatke i radijuse...

Ovako, ovo gore kao pravila sve sto sam ti naveo je ispravno... Osim poretka... Jer, kao sto rekoh, drugacije je kada se primjenjuje u praksi...

Ovako, poredak ce ici ovako: Ne>Na+>F->N-

Zasto je to ovako, Neon je plemeniti plin vrlo visokog energijskog stanja samog po sebi... U neutralnom je obliku pa mu je radijus priblizno 160pm!

Na+ gubi svoj elektron iz s orbitale koja je sama po sebi najveca od svih, stoga mu se radijus drasticno smanjuje, te postaje manji od Ne...

F- je ipak veci od N- jer je kod F- jezgra nesto jace zasjenjena nego kod N- pa je manji utjecaj jezgre na elektrone... Takoder, N- ima manje elektrona u valentnoj ljusci pa je je utjecaj jezgre na elektrone ipak veci nego kod F-!

Ovo sto sam ti napisao sada su odstupanja od pravila koje sam ti gore u prethodnom postu napisao... Vjerojatno zato ti profesorica i nije bila sigurna u tocan odgovor... Ocito, i ja sam isprva bio nasjeo... No ovo je tocan odgovor...!

Hvala! Sad mi je jasno, ali iskreno se nadam da neće u ovakvu dubinu na maturi ić :D

S-M-I-L-E-Y
03.12.2011., 16:05
ZADATAK: Na koliki volumen treba razrijediti 5 dm~3 36% HCl da se dobije 10-postotna otopina?

Da li 36-postotna znači da joj je maseni ili volumni udio 0.36? Ni na jedan način mi ne ispada dobro... molim objašnjenje postupka. hvala

Štreberica
03.12.2011., 16:44
kolega, buduci da imam mikroskop doma, pa lako mogu izracunati sve sto treba, sad sam ti napravio pokus tocno kako treba... Pa cu ti reci tocne podatke i radijuse...
Mikroskop za atomske radijuse?! :confused:
Kako god, za maturu će vjerojatno biti dovoljno i najbolje da se drže da se radijusi iona istog naboja međusobno odnose jednako kao radijusi atoma odgovarajućih elemenata (zato je N- veći od F- isto kao što je N veći nego F), a anioni većeg negativnog naboja iste periode su veći nego anioni manjeg negativnog naboja, koji su veći od neutralnih atoma, koji su veći nego kationi manjeg naboja, koji su veći nego kationi većeg naboja (što nešto ima više elektrona u odnosu na broj protona, to je veće, jer dodatne elektrone jezgra slabije privlači pa mogu dalje "lutati", odnosno obrnuto što ima veći manjak elektrona u odnosu na broj protona to je manje).

ZADATAK: Na koliki volumen treba razrijediti 5 dm~3 36% HCl da se dobije 10-postotna otopina?

Da li 36-postotna znači da joj je maseni ili volumni udio 0.36? Ni na jedan način mi ne ispada dobro... molim objašnjenje postupka. hvala
Gotovo sigurno se misli na maseni udio (36% je otprilike maksimalni maseni udio HCl u vodenoj otopini, dakle to je najkoncentriranija moguća klorovodična kiselina). Možeš li napisati svoj pokušaj postupka uzimajući to u obzir?

Kamelot
03.12.2011., 18:00
Štreberice, imam potrebne kemikalije tu, mikroskop i sve potrebno za to...... Potakne se kristalizacija pri određenim uvjetima tvari koju zelis, bacis oko na mikroskop, pogledam gdje se dogada nukleacija, izoliram si taj segment, strpam u DMA i malo obradujes podatke... Nekoliko jednadžbica i izracunas radijus koji zelis...!

Štreberica
04.12.2011., 14:35
Štreberice, imam potrebne kemikalije tu, mikroskop i sve potrebno za to...... Potakne se kristalizacija pri određenim uvjetima tvari koju zelis, bacis oko na mikroskop, pogledam gdje se dogada nukleacija, izoliram si taj segment, strpam u DMA i malo obradujes podatke... Nekoliko jednadžbica i izracunas radijus koji zelis...!
Još mi nije jasno, osobito ovo "doma" - npr. otkud dovoljno čistog neona i kako ga zarobiti u kristal (kristal čega?), i otkud N-.

dinos3
04.12.2011., 14:55
sumnjam da će netko imati volje, no bila bi vam veoma zahvalna kad' bi mi netko pomogao riješiti ove zadatke :moli:

1 definiraj elekrtolizni clanak skiciraj ga opisi gradu i oznaci djelove
2 katodna zastita se temenji na ___
3 opisi procese karakteristicne za olovni akumulator
4 sto je E*visi to je tvar bolji____(oksidans/reducens)______(oksidira/reducira) se_____e- i ide na______(anodu/katodu)
5 detaljno opisi proces hrđanja
6 predlozi metodu zastite dalekovoda i opisi ukratko odgovor
7 usporedi olovni akumulator i gorivni clanak
8 detaljno objasni zasto dolazi do protoka e- između elektroda u galvanskim clanku i navedi primjer

hvala

Kamelot
04.12.2011., 21:40
sumnjam da će netko imati volje, no bila bi vam veoma zahvalna kad' bi mi netko pomogao riješiti ove zadatke :moli:

1 definiraj elekrtolizni clanak skiciraj ga opisi gradu i oznaci djelove
2 katodna zastita se temenji na ___
3 opisi procese karakteristicne za olovni akumulator
4 sto je E*visi to je tvar bolji____(oksidans/reducens)______(oksidira/reducira) se_____e- i ide na______(anodu/katodu)
5 detaljno opisi proces hrđanja
6 predlozi metodu zastite dalekovoda i opisi ukratko odgovor
7 usporedi olovni akumulator i gorivni clanak
8 detaljno objasni zasto dolazi do protoka e- između elektroda u galvanskim clanku i navedi primjer

hvala


1. Clanak se sastoji od elektroda (katode i anode), mase u koju su uronjene elektrode (otopina tj. elektrolit), elektrolitski most (veza izmedu anode i katode tj. veza izmedu anodnog i katodnog dijela, to može biti metalni vodic a moze biti i most kroz koji teče elektrolit), voltmetra i izvora pokretačke sile za elektrone (električna energija)...

2. Katodna zastita se temelji na katodnoj polarizaciji... Opcenito, to je zastita materijala od korozije...!

3. Olovni akumulator je elektrolitski proces na kojem se dogada redukcija i oksidacija karakteriziran sljedecim reakcijama:
Pb + HSO4- ---> PbSO4 + H+ + 2e-
PbO2 + 3H+ + HSO4- + 2e- ---> PbSO4 + 2H2O

4. Što je E* visi to je tvar jace oksidacijsko sredstvo, sto je tvar nizeg potencijala to je jace redukcijsko sredstvo...

5. Ne gledajući na to, da li se korozija pojavljuje na kovinama ili slitinama, koje su izlozene utjecaju vode, zraka ili zemlji, proces korozije se događa zbog elektrokemijskog procesa i stoga, dolazi do elektrokemijskog strujanja od jedne kovine ka drugoj, kroz elektrolit.
Sila procesa korozije, dogadja se zbog razlika u potencijalima između dvije kovine. Kod atmosferske korozije, ulogu elektrolita preuzima vodeni sloj, koji nastaje na svakoj kovinskoj površini zbog apsorpcije atmosferske vlage. Kod različitih konstrukcija, koje su u kontaktu s zemljom, može se dogoditi da elektrone, koji nastaju u procesu oksidacije, preuzme zemlja. Ako je prisutan elektrolit i zemlja je negativnijeg pola nego kovina, uspostavlja se električno strujanje, koje ide prema zemlji i prouzročava koroziju.

Opcenito, koroziju u sirokom smislu mozes smatrati pojavom oksidnog sloja na povrsini metala...!

6. Ovo za zastitu dalekovoda nisam siguran, jer se time nikada nisam bavio, ali ako mi nesto sine u glavu pa cu ti napisati...!

7. Kod olovnih akumulatora obje elektrode se oblažu olovnim sulfatom PbSO4. Prilikom punjenja slijedom složenih elektrokemijskih reakcija s elektrolitom (razrijeđena sumporna kiselina u prikladnoj koncentraciji), na pozitivnoj elektrodi (anodi) olovni sulfat prelazi u olovni dioksid (PbO2) a na negativnoj elektrodi (katodi) stvara se čisto olovo. Istovremeno, povećava se koncentracija sumporne kiseline (H2SO4). Pri pražnjenju se odvija suprotan proces, stvarajući napon na elektrodama visine oko 2 V.

Dok su gorivni članci uređaji koji iz goriva proizvode električnu energiju izravnim elektrokemijskom pretvorbom.

8. Do prijenosa elektrona u galvanskom članku dolazi zbog sponatanosti procesa... Tocnije, buduci da su obje elektrode spojene vodićem koji nema svoj prekid, tako elektroni spontano putuju s mjesta veće koncentracije na mjesto manje... Točnije, elektroni putuju s negativne elektrode prema pozitivnoj bez ikakvog djelovanja vanjske sile...!

Evo, nadam se da sam bio od pomoći, ak nest nije jasno, pitaj...!

MateaIrony
05.12.2011., 14:28
Zna li netko primjer primjene trigonometrijskih funkcija na području kemije?

Kamelot
05.12.2011., 15:57
Zna li netko primjer primjene trigonometrijskih funkcija na području kemije?


Određivanje polozaja atoma u kristalnoj reseci, računanje kuta između 2 atoma u kristalnoj rešeci, vecinom kod racunanja vezanik za kristalnu resetku... Iako ima jos toga, ali mislim da je ovo najcesce...!

Artois
05.12.2011., 17:49
Može neki primjer izracunavaja iz molarne u masenu i iz masene u molarnu? (zamalo napisao moralnu :p )

Kamelot
05.12.2011., 18:05
Može neki primjer izracunavaja iz molarne u masenu i iz masene u molarnu? (zamalo napisao moralnu :p )


Ne kuzim ti bas najbolje pitanje... Trazis primjer za primjene u praxi preračunavanja iz molarne u masenu koncentraciju i obrnuto ili?

Štreberica
05.12.2011., 18:09
Određivanje polozaja atoma u kristalnoj reseci, računanje kuta između 2 atoma u kristalnoj rešeci, vecinom kod racunanja vezanik za kristalnu resetku... Iako ima jos toga, ali mislim da je ovo najcesce...!
Da, a za konkretan primjer toga vidi ovaj ovdje nedavno postavljen zadatak http://www.forum.hr/showpost.php?p=36625934&postcount=2332 (ako ne uspiješ riješiti, možeš me privatnom porukom tražiti rješenje na mail - ali za rješavanje doista ne trebaš ništa osim srednjoškolskog znanja trigonometrije, ideje o približnom obliku molekule amonijaka i podatka da je os simetrije 3. reda takav pravac da predmet nakon okretanja oko njega za 1/3 punog kruga izgleda isto kao prije tog okretanja).

Može neki primjer izracunavaja iz molarne u masenu i iz masene u molarnu? (zamalo napisao moralnu :p )
Iz molarnog čega u maseno što? Pretpostavljajući da se radi o koncentracijama, kombiniraš definicije masene i molarne koncentracije i izraz za množinu (otopljene tvari) iz mase i molarne mase. Dakle, masena koncentracija = masa (otopljena tvar) / volumen (otopina) = množina (otopljena tvar) × molarna masa (otopljena tvar) / volumen (otopina) = množinska koncentracija × molarna masa (otopljena tvar) jer je množinska koncentracija = množina (otopljena tvar) / volumen (otopina)

MateaIrony
05.12.2011., 18:21
Da, a za konkretan primjer toga vidi ovaj ovdje nedavno postavljen zadatak http://www.forum.hr/showpost.php?p=36625934&postcount=2332 (ako ne uspiješ riješiti, možeš me privatnom porukom tražiti rješenje na mail - ali za rješavanje doista ne trebaš ništa osim srednjoškolskog znanja trigonometrije, ideje o približnom obliku molekule amonijaka i podatka da je os simetrije 3. reda takav pravac da predmet nakon okretanja oko njega za 1/3 punog kruga izgleda isto kao prije tog okretanja).

Ajme ja idalje ne shvaćam kako bi tu graf sa sinusom/kosinusom mogao izgledat :/ :$

Štreberica
05.12.2011., 18:38
Ajme ja idalje ne shvaćam kako bi tu graf sa sinusom/kosinusom mogao izgledat :/ :$
Ne treba ti graf, nego iz raznih pravokutnih trokuta preko trigonometrijskih funkcija dobivaš kuteve.

Pertinacia
05.12.2011., 20:25
zašto je HSO4 jednovalentan? H je jednovalentan,S dvovalentan,O4 je 2x4=8

Kamelot
05.12.2011., 20:42
zašto je HSO4 jednovalentan? H je jednovalentan,S dvovalentan,O4 je 2x4=8


HSO4- je (široko rečeno) jednovalentan... Ako uzmeš u obzir da je (SO4)2- kao ion s dva elektrona viska, dodatkom H+ iona naboj se djelimično neutralizira, te se taj negativni naboj smanjuje, pa taj HSO4- ion ima samo jedan elektron viska, pa je zato jednovalentan, tj. na sebe može vezati samo one ione koji su takoder "jednovalentni", tj. imaju jedan elektron MANJKA, kao npr. NH4+ ion, Na+ ion i sl.!

I da, kisik nije (po ovome kak si ti napisala) "osmerovalentan"! Kisik je takoder dvovalentan, kao sto je i sumpor...! Razlika je u elektronegativnosti i radijusu ovih elemenata... Buduci da je kisik elektronegativniji element od sumpora, u (SO4)2- i u svim sulfatima ce jace privlaciti sve elektrone u molekuli, stoga je njegov oksidacijski broj 2-, posto ih je 4 komada onda je to 8 elektrona viska... Sumpor je manje elektronegativan, pa ce (logicno gledano) imati pozitivan oksidacijski stupanj... Kako se radi o (SO4)2- ionu, ukupni zbroj ova dva elementa u ovome ionu mora biti -2!!! Stoga ako je od kisika naboj -2x4=-8, logicno je da ce onda naboj od sumpora biti +6 jer je -8+6=-2!!! Ako dodas H+ ion koji ima oksidacijski broj +1 spojen s sulfat ionom, oksidacijski broj cijelog sustava ce se smanjiti na -1, tj. -2 od sulfata i +1 od H+ iona dobijes samo jedan negativan naboj na cijelom ionu, pa je stoga HSO4-!

Evo, ak je sto nejasno, samo reci...!

vendetta
05.12.2011., 21:57
Neutralizacijom i uparavanjem nastale otopine treba se iskristalizirati najveća moguća količina soli NaK2PO4. Koliko grama otopine fosforne kiseline, w(H3PO4) = 87 % i pojedinih hidroksida treba uzeti, raspolažemo li s 10,0 g KOH i 7,50 g NaOH?

molim pomoć oko zadatka ne znam od kud bih počela...

Pertinacia
05.12.2011., 21:57
HSO4- je (široko rečeno) jednovalentan... Ako uzmeš u obzir da je (SO4)2- kao ion s dva elektrona viska, dodatkom H+ iona naboj se djelimično neutralizira, te se taj negativni naboj smanjuje, pa taj HSO4- ion ima samo jedan elektron viska, pa je zato jednovalentan, tj. na sebe može vezati samo one ione koji su takoder "jednovalentni", tj. imaju jedan elektron MANJKA, kao npr. NH4+ ion, Na+ ion i sl.!

I da, kisik nije (po ovome kak si ti napisala) "osmerovalentan"! Kisik je takoder dvovalentan, kao sto je i sumpor...! Razlika je u elektronegativnosti i radijusu ovih elemenata... Buduci da je kisik elektronegativniji element od sumpora, u (SO4)2- i u svim sulfatima ce jace privlaciti sve elektrone u molekuli, stoga je njegov oksidacijski broj 2-, posto ih je 4 komada onda je to 8 elektrona viska... Sumpor je manje elektronegativan, pa ce (logicno gledano) imati pozitivan oksidacijski stupanj... Kako se radi o (SO4)2- ionu, ukupni zbroj ova dva elementa u ovome ionu mora biti -2!!! Stoga ako je od kisika naboj -2x4=-8, logicno je da ce onda naboj od sumpora biti +6 jer je -8+6=-2!!! Ako dodas H+ ion koji ima oksidacijski broj +1 spojen s sulfat ionom, oksidacijski broj cijelog sustava ce se smanjiti na -1, tj. -2 od sulfata i +1 od H+ iona dobijes samo jedan negativan naboj na cijelom ionu, pa je stoga HSO4-!

Evo, ak je sto nejasno, samo reci...!

hvala puno! taj dio mi je potpuno jasan,sad krećem na elektronegativnost pa će mi biti još jasnije

ps. muško sam, pertinacia znači ustrajnost :)

Štreberica
05.12.2011., 22:08
Neutralizacijom i uparavanjem nastale otopine treba se iskristalizirati najveća moguća količina soli NaK2PO4. Koliko grama otopine fosforne kiseline, w(H3PO4) = 87 % i pojedinih hidroksida treba uzeti, raspolažemo li s 10,0 g KOH i 7,50 g NaOH?

molim pomoć oko zadatka ne znam od kud bih počela...
Izračunaj množine KOH i NaOH koje imaš na raspolaganju, odredi koje od toga je mjerodavni reaktant (pazi, da bi nastala jedna čestica NaK2PO4, trebaš jednu česticu NaOH i dvije čestice KOH, vidiš iz formula zašto?), izračunaj množine pa mase preostalih tvari koje reagiraju s tom količinom te tvari, izračunaj iz tako dobivene mase čiste H3PO4 masu njene 87-postotne otopine. Možeš sad?

Pertinacia
05.12.2011., 22:51
zašto najveći elektronski afinitet u PSE-u ima klor,a ne fluor? to je iznimka,zbog čega?

Kamelot
05.12.2011., 23:20
zašto najveći elektronski afinitet u PSE-u ima klor,a ne fluor? to je iznimka,zbog čega?

Kao prvo definirajmo afinitet kao energiju koja se oslobodi ili veže kad nekoj jedinki dodamo elektron. Da je afinitet fluora manji od afiniteta klora najjednostavnije bi bilo objasniti veličinom atoma. U fluorovu atomu zasjenjenje je manje u odnosu na klorov atom. Stoga jezgra fluorovog atoma relativno jako privlači elektrone te je radijus atoma malen. Za elektron koji dolazi u takav atom možemo reći da jače osjeća kulonsko polje već prisutnih elektrona (recimo da su si blizu) te ga oni jače odbijaju. Klorov atom je veći, veće je zasjenjenje i stoga dolazeći elektron manje osjeća već prisutne elektrone (međusobno su udaljeniji) te je stoga vezanje jače. (Imaj u vidu da bi onda ostali halogeni trebali imati još veće afinitete, a to nije tako. Stvar je očito složenija u svojoj naravi.)

I da, sorry sto sam pomislio da si zensko... :D Moj bed...!

Pertinacia
05.12.2011., 23:28
Kao prvo definirajmo afinitet kao energiju koja se oslobodi ili veže kad nekoj jedinki dodamo elektron. Da je afinitet fluora manji od afiniteta klora najjednostavnije bi bilo objasniti veličinom atoma. U fluorovu atomu zasjenjenje je manje u odnosu na klorov atom. Stoga jezgra fluorovog atoma relativno jako privlači elektrone te je radijus atoma malen. Za elektron koji dolazi u takav atom možemo reći da jače osjeća kulonsko polje već prisutnih elektrona (recimo da su si blizu) te ga oni jače odbijaju. Klorov atom je veći, veće je zasjenjenje i stoga dolazeći elektron manje osjeća već prisutne elektrone (međusobno su udaljeniji) te je stoga vezanje jače. (Imaj u vidu da bi onda ostali halogeni trebali imati još veće afinitete, a to nije tako. Stvar je očito složenija u svojoj naravi.)

I da, sorry sto sam pomislio da si zensko... :D Moj bed...!

hvala :D uh da ovo je složenija stvar,trebam par puta pročitat da si složim priču i skužim.. bitno je znati da je to iznimka :)

nema problema,hvala puno na pomoći :s

Štreberica
06.12.2011., 12:12
ovo je složenija stvar,trebam par puta pročitat da si složim priču i skužim.. bitno je znati da je to iznimka
I ne samo fluor, nego svi elementi 2. periode imaju manji elektronski afinitet nego elementi ravno ispod njih jer su osobito mali. Ako se spremaš za maturu, takvih bi vas iznimaka trebali poštedjeti, makar su u prvoj generaciji uspjeli zabunom staviti taj fluor/klor.

memor
06.12.2011., 12:34
kako bi izgledao dijagram energetskih razina atomskih orbitala uključujući K, L, M i N ljuske '

vendetta
06.12.2011., 12:37
Štreberica-puno hvala!!!

Pertinacia
06.12.2011., 17:01
I ne samo fluor, nego svi elementi 2. periode imaju manji elektronski afinitet nego elementi ravno ispod njih jer su osobito mali. Ako se spremaš za maturu, takvih bi vas iznimaka trebali poštedjeti, makar su u prvoj generaciji uspjeli zabunom staviti taj fluor/klor.

da,spremam se (u trinom idem)... rekla nam je profesorica da su to ispravili sad u klor i da je to jedina iznimka (valjda zasad) koju trebamo znati

volimbebe
06.12.2011., 19:04
pomoć oko dva zadataka frendičine kćeri :)

1.fiziološka je otopina 0.9%-tna otopina natrijeva klorida u vodi.opiši kako bi priredio/la 500g fiziološke otopine.

ona je napisala w(natrijev klorid,voda)=0.9% w=m(natrijev klorid) kroz/podijeljeno m(voda) i onda 500 kroz x=0.009 i iz tog se dobije da je masa vode otprilike 55555.5g i za odgovor je napisala da se U 55555.5g vode doda 500g natrijeva klorida

2.odaberi oksid koji u reakciji s vodom tvori hidroksid i napiši pripadnu jednadžbu kemijske reakcije
a)ugljikov (IV) okisd
b)natrijev oksid
c)sumporov (VI) oksid
d)ugljikov (II) oksid

Ona je zaokružila pod b) jer metalni kation i hidroksidni anion (OH -) tvore hidrokside,ali problem je kod ove jednadžbe jer nezna kud s ovim kisiokom (oksidom) jer u knjizi/bilježnici imaju primjere samo tipa Ca+2H20--->Ca(OH)2+H2 ali nigdje nema primjere za okside :/

player_201
06.12.2011., 20:52
Trebam pomoć oko jednog zadatka.Ako može sto prije,do petka,mal sam se kasno sjetio pitat,al idem svejedno probat.

Zadatak glasi: Konstanta produkta topljivosti u vodi kod 25 stupnjeva celzijevih za Fe(OH)2 iznosi 8*10na ninus 16 ,a za Fe(OH)3 iznosi 4*10na minus 38 .Treba izračunat topljivosti ta dva hidroksida?


-ja sam zadatak rješio tak da sam iz Ksp izracuno "s" za oba dva hidroksida ,al to ne valja po meni jer su ovo talozi hidroksida,a ne jakih kiselina. Nisam siguran kad i kolke su vrijednosti za koncentraciju OH- iona u otopini i o cemu ta koncentracija ovisi , da tako izracunam "s" taloga hidroksida jer je to po meni točan način.:ne zna:

hvala!

:)

Štreberica
06.12.2011., 23:00
Konstanta produkta topljivosti u vodi kod 25 stupnjeva celzijevih za Fe(OH)2 iznosi 8*10na ninus 16 ,a za Fe(OH)3 iznosi 4*10na minus 38 .Treba izračunat topljivosti ta dva hidroksida?


-ja sam zadatak rješio tak da sam iz Ksp izracuno "s" za oba dva hidroksida ,al to ne valja po meni jer su ovo talozi hidroksida,a ne jakih kiselina.
Ako sam te dobro shvatila što si radio, mislim da si dobro radio. Ako je s molarna topljivost, Ksp(Fe(OH)2) = [Fe2+][OH-]'2 = s (2s)'2 = 4s'3 (potencije prethodim apostrofom ' jer ne mogu trenutačno do standardnih znakova, nadam se da se vidi što sam napisala) i analogno tome za Fe(OH)3, nema veze čega su talozi (dokle god ti hidroksidi nisu amfoterni).

Ostalima sljedećom prilikom, nemojte se jako ljutiti.

Štreberica
07.12.2011., 07:28
Zanemari ovo "(dokle god ti hidroksidi nisu amfoterni)", oprosti, za topljivost u čistoj vodi to, naravno, nije bitno, dakle topljivost bilo kojeg taloga u vodi koja ne sadrži nikakve ione iz drugih izvora računaš na taj isti način.

bigdog
07.12.2011., 12:13
trebam izračunat množinsku koncentraciju tvari u otopini ali ne kužim kako se izračuna množina otopljene tvari "n" :ne zna:

Kamelot
07.12.2011., 12:23
trebam izračunat množinsku koncentraciju tvari u otopini ali ne kužim kako se izračuna množina otopljene tvari "n" :ne zna:


n=m(masa tvari)/M(molarna masa tvari)

Ovo je osnovna formula za izracunavanje kolicine tvari...!

bigdog
07.12.2011., 12:39
n=m(masa tvari)/M(molarna masa tvari)

Ovo je osnovna formula za izracunavanje kolicine tvari...!

kako se izračuna molarna masa tvari M

Kamelot
07.12.2011., 12:49
kako se izračuna molarna masa tvari M


Molarnu masu za spoj računaš kao sumu svih atomskih masa... Dakle, ako se radi npr o spoju H2SO4, onda to racunas kao:

Mr(H2SO4) = 2xAr(H) + Ar(S) + 4xAr(O)

Dakle, ako u molekuli imas, kao ovdje, vise od jedne jedinke svakog atoma, onda mnozis tu atomsku masu tog elementa mnozis s brojem tih istih atoma koji se nalaze u molekuli... Kao sto sam gore napisao, ako imas 4 kisika, mozit ces 4 puta atomsku masu kisika...

Atomske mase ili Ar ti pise u periodnom sustavu iznad svakog elementa...!

volimbebe
07.12.2011., 12:59
pomoć oko dva zadataka frendičine kćeri :)

1.fiziološka je otopina 0.9%-tna otopina natrijeva klorida u vodi.opiši kako bi priredio/la 500g fiziološke otopine.

ona je napisala w(natrijev klorid,voda)=0.9% w=m(natrijev klorid) kroz/podijeljeno m(voda) i onda 500 kroz x=0.009 i iz tog se dobije da je masa vode otprilike 55555.5g i za odgovor je napisala da se U 55555.5g vode doda 500g natrijeva klorida

2.odaberi oksid koji u reakciji s vodom tvori hidroksid i napiši pripadnu jednadžbu kemijske reakcije
a)ugljikov (IV) okisd
b)natrijev oksid
c)sumporov (VI) oksid
d)ugljikov (II) oksid

Ona je zaokružila pod b) jer metalni kation i hidroksidni anion (OH -) tvore hidrokside,ali problem je kod ove jednadžbe jer nezna kud s ovim kisiokom (oksidom) jer u knjizi/bilježnici imaju primjere samo tipa Ca+2H20--->Ca(OH)2+H2 ali nigdje nema primjere za okside :/

nitko?? molim vas ako znate,hitno je ;)

Kamelot
07.12.2011., 13:13
pomoć oko dva zadataka frendičine kćeri :)

1.fiziološka je otopina 0.9%-tna otopina natrijeva klorida u vodi.opiši kako bi priredio/la 500g fiziološke otopine.

ona je napisala w(natrijev klorid,voda)=0.9% w=m(natrijev klorid) kroz/podijeljeno m(voda) i onda 500 kroz x=0.009 i iz tog se dobije da je masa vode otprilike 55555.5g i za odgovor je napisala da se U 55555.5g vode doda 500g natrijeva klorida

2.odaberi oksid koji u reakciji s vodom tvori hidroksid i napiši pripadnu jednadžbu kemijske reakcije
a)ugljikov (IV) okisd
b)natrijev oksid
c)sumporov (VI) oksid
d)ugljikov (II) oksid

Ona je zaokružila pod b) jer metalni kation i hidroksidni anion (OH -) tvore hidrokside,ali problem je kod ove jednadžbe jer nezna kud s ovim kisiokom (oksidom) jer u knjizi/bilježnici imaju primjere samo tipa Ca+2H20--->Ca(OH)2+H2 ali nigdje nema primjere za okside :/



Ovako:

500g je masa te otopine, vec pripremljene otopine... Udio otopljene tvari je 0.9%...

Ti moras izracunati masu soli koju bi dodala da bi uopce dobila tu otopinu toga udjela...

Dakle iz formule w = m(tvari)/m(otopine) odredis masu tvari, pa je to:

m(tvari) = w * m(otopine) = 0,009 * 500g = 4.5g

Dakle, 4.5g soli su potrebna da dobijes otopinu od 500g udjela soli od 0.9%!



A ovaj drugi dio jest tocan pod b, jer, Na2O kada se otapa u vodi daje natrijevu luzinu...

Na2O * H2O ---> 2NaOH

player_201
07.12.2011., 13:37
Ako sam te dobro shvatila što si radio, mislim da si dobro radio. Ako je s molarna topljivost, Ksp(Fe(OH)2) = [Fe2+][OH-]'2 = s (2s)'2 = 4s'3 (potencije prethodim apostrofom ' jer ne mogu trenutačno do standardnih znakova, nadam se da se vidi što sam napisala) i analogno tome za Fe(OH)3, nema veze čega su talozi (dokle god ti hidroksidi nisu amfoterni).

Ostalima sljedećom prilikom, nemojte se jako ljutiti.

Da,radio sam tak kak si i ti napiala. Znači dok god nije zadan neki amfoteran,ok. Npr.da je zadan Pb(OH)2 i Sb(OH)3 onda uvrstim 10na-7 za koncentraciju OH- i izracunam koncentraciju drugog reaktanta iz Ksp što je ujedno i "s" vrijednost za taj hidroksid.

Zanemari ovo "(dokle god ti hidroksidi nisu amfoterni)", oprosti, za topljivost u čistoj vodi to, naravno, nije bitno, dakle topljivost bilo kojeg taloga u vodi koja ne sadrži nikakve ione iz drugih izvora računaš na taj isti način.

..ja tek sad kad sam odg. vidio ovaj tvoj drugi post.

Ok,hvala još jednom.

:)

volimbebe
07.12.2011., 13:42
Ovako:

500g je masa te otopine, vec pripremljene otopine... Udio otopljene tvari je 0.9%...

Ti moras izracunati masu soli koju bi dodala da bi uopce dobila tu otopinu toga udjela...

Dakle iz formule w = m(tvari)/m(otopine) odredis masu tvari, pa je to:

m(tvari) = w * m(otopine) = 0,009 * 500g = 4.5g

Dakle, 4.5g soli su potrebna da dobijes otopinu od 500g udjela soli od 0.9%!

A ovaj drugi dio jest tocan pod b, jer, Na2O kada se otapa u vodi daje natrijevu luzinu...

Na2O * H2O ---> 2NaOH

hvala ;)

Artois
07.12.2011., 18:02
Ovo me zanima. Evo nekih od reakcija: vezanje co2,oksidacija,prijenos amino grupe,prijenos amino fosfatne grupe. Kod koje reakcije piridoksal fosfat sluzi kao kofaktor?

Rose_Belong
07.12.2011., 21:06
Moze mi netko pomoci?

Nastajanje kamenca treba prikazati kem jednadzbom?

NaO2+_______----->NaNO3+_____

Kako iz NaHCO3 nastaje Na2CO3?
Kako iz CaCO3 nastaje Ca(HCO3)?
Kako iz Ca(OH2) nastaje Ca(NO3)2?

Kamelot
07.12.2011., 21:18
Moze mi netko pomoci?

Nastajanje kamenca treba prikazati kem jednadzbom?

NaO2+_______----->NaNO3+_____

Kako iz NaHCO3 nastaje Na2CO3?
Kako iz CaCO3 nastaje Ca(HCO3)?
Kako iz Ca(OH2) nastaje Ca(NO3)2?


Ovaj prvi spoj ne moze postojati...

Rose_Belong
07.12.2011., 21:23
Ovaj prvi spoj ne moze postojati...
Na2O2 je. Krivo sam prepisala. :)

memor
07.12.2011., 22:48
KAKO izjednačit ovaj redoks?
I2 +NaClO + NaOH = NaIO3 +NaCl + H20

Kamelot
08.12.2011., 15:47
KAKO izjednačit ovaj redoks?
I2 +NaClO + NaOH = NaIO3 +NaCl + H20

Dakle rješenje:

I2 + 5NaClO + 2NaOH ---> 2NaIO3 + 5NaCl + H2O

Ak ti treba detaljan postupak napisat cu ti tocno kako ja to rjesavam, pa ti mozda bude lakse od skolskog rjesavanja...!

Štreberica
08.12.2011., 15:56
KAKO izjednačit ovaj redoks?
I2 +NaClO + NaOH = NaIO3 +NaCl + H20
Na koji način inače izjednačavate redokse, muče li te svi redoksi općenito ili baš ovaj? Gdje je zapelo?

_d!nCh!
08.12.2011., 20:55
muci me jedno pitanje, kako da izracunam delta rH?

pollq
08.12.2011., 22:32
ljudi treba mi pomoć oko kemije dakle ako netko zna kako odrediti standardnu entalpiju glukoze iz jednadžbe c6h12o6+6o2----6co2+6h2o
ako imam zadanu standardnu entalpiju stvaranja co2 i h2o