PDA

View Full Version : Kemija - pomoć


stranice : 1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

fredrik
26.05.2008., 07:07
a ako ti nije problem jel to možeš skenirat ili nekako mi poslat ovdje ili na mail ?
please :moli:

A nemam skener nažalost. I nemrem ih sad baš nać drito. Al reći ću ti kojih se sjećam. Prvo su HF, HCl, HBr, HI, onda kiseline sa sumporom ( H2S, H2SO3 i H2SO4), onda sa dušikom (HNO2 i HNO3). Onda HClO, HClO2, HClO3 i HClO4. I još su bile H2CO3 i H3PO4. Ostale su bile karboksilne. Znam da nije puno al ono. Ak nemreš nać nazive reci pa ću ti reći onda neda mi se sad pisati.

sal_mirabilis
26.05.2008., 08:54
Za izjednačavanje imate jedan krasan tekst na e-školi (http://eskola.chem.pmf.hr/udzbenik/u27/izjednaci.doc). Mislim da sam ga već dosta puta reklamirao. Valjda treba svako malo.

Što se kiselina tiče, zaribano je nabrajati ih jerbo ih ima podosta.
Načelno sve nemetalne hidride možemo prozvati kiselinama, makar to bile prokleto slabe kiseline (poput metana ili amonijaka čije soli jesu poznate).
Voda, selenan i teluran su pak sasvim solidne kiseline. :)
A onda idu oksokiseline. Najlakše je po elementima.
Klorove su već pobrojane. Kao i halogenvodične. Zato fale pseudohalogenovodične: HCN, HSCN, HCNO.
No, sumporove nisu. Postoje npr. H2S2O7, H2SO5, H2S2O8 i hrpica kiselina od kojih su poznate samo soli jer su same prenestabilne: H2S2O3, H2S2O4, H2S2O5, H2S4O6, ...
A i fosfor ih ima malo više od jedne. Uz već nespomenuti fosfin (mogu se pripraviti fosfidi) postoje H3PO3 i H3PO2 te ogromne količine organskih (isto je i s organskim derivatima sumporne kiseline), a i prilikom ostapanja fosforovog(V) oksida u vodi nastaje hrpica raznih kiselina oblika (HPO3)n, gdje n varira.
O silicijevim kiselinama neću, a niti o kiselinama prijelaznih metala.

Poanta ovog teksta je samo da se upozori na to da je svako nabrajanje kemisjkih spojeva u svojoj biti besmisleno.

GothicAngel
26.05.2008., 14:24
[QUOTE=fredrik;14213151]A nemam skener nažalost. I nemrem ih sad baš nać drito. Al reći ću ti kojih se sjećam. Prvo su HF, HCl, HBr, HI, onda kiseline sa sumporom ( H2S, H2SO3 i H2SO4), onda sa dušikom (HNO2 i HNO3). Onda HClO, HClO2, HClO3 i HClO4. I još su bile H2CO3 i H3PO4. Ostale su bile karboksilne. Znam da nije puno al ono. Ak nemreš nać nazive reci pa ću ti reći onda neda mi se sad pisati.[/QUOT

thanks anyway ... trebalo mi je to sve zbog naziva,ali ok je, snać ću se ja :mig:
čisto sam mislila da ima negdje to sve ali nema veze skupit ću ih sve na jednu hrpu pa tako valjda i lakše zapamtit !
:D

greenthumb79
26.05.2008., 15:29
Poštovanje!

Ovakoca, prevodim jednu knjigu gdje mi se često pojavljuju nazivi kemijskih spojeva i kemikalija.

Postoji li igdje na internetu neki popis naziva kemijskih spojeva na hrvatskom jeziku? Najčešće znam o čemu se priča u originalnoj knjizi (na engleskom) no također bih htio neki put provjeriti točan hrvatski naziv nekog kemijskog spoja, a nisam uspio ništa naći takvo na internetu.

Puno hvala!

GothicAngel
27.05.2008., 18:00
Poštovanje!

Ovakoca, prevodim jednu knjigu gdje mi se često pojavljuju nazivi kemijskih spojeva i kemikalija.

Postoji li igdje na internetu neki popis naziva kemijskih spojeva na hrvatskom jeziku? Najčešće znam o čemu se priča u originalnoj knjizi (na engleskom) no također bih htio neki put provjeriti točan hrvatski naziv nekog kemijskog spoja, a nisam uspio ništa naći takvo na internetu.

Puno hvala!

Znam kako ti je ...to sam i ja tražila ovih dana ali nisam uspjela , ako kojim slučajem uspiješ pronaći ..javi gdje :D

sal_mirabilis
27.05.2008., 18:23
Za anorgansku nomenklaturu imate prijevod IUPAC-ovih preporuka (crvena knjiga), a za organsku postoji plava knjiga.
Ima i mala Rapićeva nomenklatura za organsku.
Ako se nađe kakav zaribaniji spoj, može se pitati i na e-školi (http://eskola.chem.pmf.hr).

spaljeni_zg
28.05.2008., 16:49
Pošto vidim da vi tu svašta punop znate dal možda znate gdje mogu na internetu pronaći nešto što bi mi pomoglo u rješavanju ovog zadatka :

Objasni kemijsku i elektrokemijsku koroziju na pločici od željeza koja je zaštitno prevučena slojem olova u slučaju da je prevlaka neoštećena i u slučaju da je prevlaka oštećena. Olovo ima pozitivniji potencijal od željeza...

evo, pa ako netko zna, bio bih zahvalan jer stvarno nemam blage kako riješit ovu vrstu zadatka...!!:ne zna:

ChemLab
28.05.2008., 20:21
...
Ako se nađe kakav zaribaniji spoj, može se pitati i na e-školi (http://eskola.chem.pmf.hr).

Ok, za to što si napisao i da, ali za ostalo su niškoristi... ili ne odgovore, ili odgovore pa ti se bune da se ne koristi tražilica. Ne djeluju mi baš mentalno stabilni ti likovi (ne svi, nego neka određena 2)... :flop:
i koji k... će im svaki put ime onoga tko postavlja pitanje...kao da im to nešto znači...

ivy24
28.05.2008., 22:23
Seka mala me molila da joj pokažem neke zad iz relativne molekulske mase, 7 razred, a davno je to bilo, u srednjoj nisam imala kemije, na faksu isto, pa se moram prisjećati iz osnovne,:ne zna: pa ja zapela i molim vas za pomoć,:mig:

Evo kako se računa ovaj zad:

Ca3(PO4)2

ove ovog tipa kužim, to je lagano, Mr(3H2O), a jeli se ovaj računa tako ili drugačije, pliz hića joj je,
sada mi rekla da joj je jedinicu u vježbenicu dala i da ako n ebude točno do sutra, seli se u imenik, a odličan učenik, a tada bila bolesna nije bila u školi i ne kuži neke zad..

tnx

Jericho159
28.05.2008., 22:31
ovak relativna molekulska masa je zbroj relativnih atomskih masa(onaj broj u periodnom sustavu) svih atoma u molekuli

znaci za vodu(H2O) ce bit

Mr(H2O)= 2*Ar(H) +Ar(O) = 2* 1.008 +15.999 =18.015

kod Ca3(PO4)2 pazi na broj atoma
znaci imas 3Ca 2P 8O

nadam se da sam pomogo :zubo:

ivy24
28.05.2008., 23:49
ovak relativna molekulska masa je zbroj relativnih atomskih masa(onaj broj u periodnom sustavu) svih atoma u molekuli

znaci za vodu(H2O) ce bit

Mr(H2O)= 2*Ar(H) +Ar(O) = 2* 1.008 +15.999 =18.015

kod Ca3(PO4)2 pazi na broj atoma
znaci imas 3Ca 2P 8O

nadam se da sam pomogo :zubo:

A žikim, jesi jesi kako ne, puno ti hvala :kiss:

sal_mirabilis
29.05.2008., 10:27
Pošto vidim da vi tu svašta punop znate dal možda znate gdje mogu na internetu pronaći nešto što bi mi pomoglo u rješavanju ovog zadatka :

Objasni kemijsku i elektrokemijsku koroziju na pločici od željeza koja je zaštitno prevučena slojem olova u slučaju da je prevlaka neoštećena i u slučaju da je prevlaka oštećena. Olovo ima pozitivniji potencijal od željeza...

evo, pa ako netko zna, bio bih zahvalan jer stvarno nemam blage kako riješit ovu vrstu zadatka...!!:ne zna:

Zadatak se svodi na to da razmisliš što bi se zbivalo u članku kojem su elektrode od željeza i olova (to ti je slučaj s oštećenom prevlakom) i da se prisjetiš kemijskih svojstava olova.
Možeš pogledati što je to elektrokemijski ili Voltin niz, tablice s elektrodnim potencijalima (iako već u zadatku imaš sve što trebaš) i svojstva metalnog olova ako ih ne znaš. Sve to zasigurno imaš u udžbeniku.

Ako naprosto ne razumiješ osnovne pojmove, pitaj. Momentalno nisam u stanju utvrditi gdje si zapeo. :)


Ok, za to što si napisao i da, ali za ostalo su niškoristi... ili ne odgovore, ili odgovore pa ti se bune da se ne koristi tražilica. Ne djeluju mi baš mentalno stabilni ti likovi (ne svi, nego neka određena 2)... :flop:
i koji k... će im svaki put ime onoga tko postavlja pitanje...kao da im to nešto znači...

Ime služi tome da se, budući neanonimni, oni koji pitaju potrude barem sročiti rečenice. Kad se skrivaš iza pseudonima, puno te je manje briga što pričaš.
Tražilica služi tomu da se ne odgovara svaki dan na ista pitanja. Ne znam je li ti poznato, ali ogromne količine djece postavljaju ista pitanja. K tomu to često budu pitanja sve o. :rolleyes:
A odgovara se obično na ona pitanja koja imaju barem malo smisla (izim onih koja su toliko besmislena da posluže kao loš primjer).
Stalno odgovaranje na iste stvari može malo deprimirati. Shvaćanje da djeca sve manje znaju, a još manje misle deprimira malo više. Šećer na kraju jesu odrasli ljudi koji nisu ništa bolji, a koji su, gle čuda, često profesori one djece.
:usama:

greenthumb79
29.05.2008., 15:50
Opet ja.

Daklem, može li mi neko provjeriti kako se sljedeći spojevi zovu na hrvatskom i da li bi ovo bili dobri prijevodi (za ove označene sa zvjezdicom nisam siguran):

petrochemicals - naftni derivati
sodium lauryl sulphate - natrijev (alkoholni) sulfat*
diethanolaminooleamide - dietanolaminoleamid
triethanolamine - trietanolamin
monoethanolamine - monoetanolamin
paraphenylene-diamine - parafenilen-diamnin
methylparaben - metilparaben
propylparaben - propilparaben
dibutylphthalate - dibutilftalat
diethylphthalate - dietilftalat
kathon GC - katon (GC*)
alpha-hydroxy acids - alfa-hidroksi kiseline
beta-hydroxy acids - beta-hidroksi kiseline
lanolin - lanolin
persulphate salts - persulfati*
potassium sorbate (K-sorbate) - potasium* sorbat
sodium benzoate - natrijev benzoat
stearic acide - stearinska kiselina*
tocopherol - tekoferol
octyl methoxycinnamate - oktil metoksicinamat ?
octly dimethyl PABA - oktil dimetil PABA ?
caprylic - kapril ?
capric triglycerid - kapril triglicerid ?
Allantoin - alantoin ?
Potassium Sorbate - kalijev sorbat ?
Sodium Benzoat - natrijev benzoat
Stearic Acid - loj (biljnog ili životinjskog porijekla, postoji li hrvatski "kemijski" izraz za ovo?)
Tocopherol - tokoferol ?

ChemLab
29.05.2008., 19:56
Ime služi tome da se, budući neanonimni, oni koji pitaju potrude barem sročiti rečenice. Kad se skrivaš iza pseudonima, puno te je manje briga što pričaš.
Tražilica služi tomu da se ne odgovara svaki dan na ista pitanja. Ne znam je li ti poznato, ali ogromne količine djece postavljaju ista pitanja. K tomu to često budu pitanja sve o. :rolleyes:
A odgovara se obično na ona pitanja koja imaju barem malo smisla (izim onih koja su toliko besmislena da posluže kao loš primjer).
Stalno odgovaranje na iste stvari može malo deprimirati. Shvaćanje da djeca sve manje znaju, a još manje misle deprimira malo više. Šećer na kraju jesu odrasli ljudi koji nisu ništa bolji, a koji su, gle čuda, često profesori one djece.:usama:

1. Lako se predstaviš pod lažnim imenom i napišeš lažnu školu i svejedno dobiješ odgovor. Ako je nekome stvarno stalo do toga da dobije odgovor, potrudit će se da dobro postavi to pitanje, ime lako izmisli.
2. Pa ako je 100-ti put postavljeno isto pitanje, lakše je na njega uopće ne odgovoriti, nego živčano napisati pola strane teksta o tome kako postoji tražilica i kako se na isto ranije odgovaralo. Naglašavam ovo "živčano", jer takvi odgovori znaju izgledati kao da ih je pisao netko sa jako tankim živcima, što se u svakom slučaju ne očekuje od ljudi koji su zaduženi da na ta pitanja odgovaraju.
Uostalom, tamo lijepo na vrhu desno piše da se odgovor dobiva od kompetentnog znanstvenika, što stvarno najčešće nije ni nužno, jer pitanja znaju biti blesava, a u zadnje vrijeme najčešće odgovaraju ljudi kojima u potpisu ne vidim nikakvu titulu, pretpostavljam da se radi o studentima koji, naravno, NISU kompetentni znanstvenici. Što se toga tiče, taj natpis bi svakako trebalo ukloniti i to što prije.
Sad ispada da sam ja jako protiv te e-škole, što uopće nije točno, samo me neke stvari jako smetaju.

fredrik
30.05.2008., 06:49
Opet ja.

Daklem, može li mi neko provjeriti kako se sljedeći spojevi zovu na hrvatskom i da li bi ovo bili dobri prijevodi (za ove označene sa zvjezdicom nisam siguran):


potassium sorbate (K-sorbate) - potasium* sorbat Brijem da je potassium kalij pa je ovo kalijev neki sorbat il kak se zove već.

stearic acide - stearinska kiselina*

Stearic Acid - loj (biljnog ili životinjskog porijekla, postoji li hrvatski "kemijski" izraz za ovo?) pa stearinska kiselina CH3(CH2)16COOH


jhv

sal_mirabilis
30.05.2008., 10:31
1. Lako se predstaviš pod lažnim imenom i napišeš lažnu školu i svejedno dobiješ odgovor. Ako je nekome stvarno stalo do toga da dobije odgovor, potrudit će se da dobro postavi to pitanje, ime lako izmisli.
2. Pa ako je 100-ti put postavljeno isto pitanje, lakše je na njega uopće ne odgovoriti, nego živčano napisati pola strane teksta o tome kako postoji tražilica i kako se na isto ranije odgovaralo. Naglašavam ovo "živčano", jer takvi odgovori znaju izgledati kao da ih je pisao netko sa jako tankim živcima, što se u svakom slučaju ne očekuje od ljudi koji su zaduženi da na ta pitanja odgovaraju.
Uostalom, tamo lijepo na vrhu desno piše da se odgovor dobiva od kompetentnog znanstvenika, što stvarno najčešće nije ni nužno, jer pitanja znaju biti blesava, a u zadnje vrijeme najčešće odgovaraju ljudi kojima u potpisu ne vidim nikakvu titulu, pretpostavljam da se radi o studentima koji, naravno, NISU kompetentni znanstvenici. Što se toga tiče, taj natpis bi svakako trebalo ukloniti i to što prije.
Sad ispada da sam ja jako protiv te e-škole, što uopće nije točno, samo me neke stvari jako smetaju.

Precjenjuješ malo djecu ako misliš da su u stanju sve to izmisliti samo da dobiju odgovor na pitanje. :D
A za dobro postavljeno pitanje nema razloga da skrivaš identitet. Što je donekle i cilj inzistiranja na imenima.

Stranica se zove e-škola. Misliš li da se uzalud nadati da će na njoj netko nešto naučiti, pa makar to bilo i razmišljati?
I ljudi nisu zaduženi da odgovaraju. Rade badava koliko mogu i stignu. Nije da baš ima puno popularizatora koji su za to i plaćeni, barem ne u nas.

Ti znači spadaš među one koji se vole razmetati titulama?
Kompetencija se vidi u odgovorima. Ako uzmeš u obzir kriterije koji vladaju ovdje, diploma često ne znači baš ništa. :D Ili možda ipak :eek:

No, složio bih se ipak da treba maknuti spominjanje kompetencije. To se ionako samo pokaže. :)

ChemLab
30.05.2008., 13:17
Ti znači spadaš među one koji se vole razmetati titulama?
Kompetencija se vidi u odgovorima.
No, složio bih se ipak da treba maknuti spominjanje kompetencije. To se ionako samo pokaže. :)

Ne, ja se ne volim razmetati titulama, samo bi tamo ipak mogli napisati titulu kraj imena, ne bi bilo škodljivo.
Slažem se sa svim što sam gore u citatu podcrtao.

sal_mirabilis
31.05.2008., 21:34
Ne, ja se ne volim razmetati titulama, samo bi tamo ipak mogli napisati titulu kraj imena, ne bi bilo škodljivo.
Slažem se sa svim što sam gore u citatu podcrtao.

Samo spominjanje titule je već vid razmetanja.
Budući da u intenzivnom slaganju vidim neko bockanje, evo ti prijedloga. Ako misliš da možeš bolje od aktivnih odgovarača, javi se Judašu pa odgovaraj i ti. On je u principu uvijek otvoren za suradnju.
A valjda imaš i neku titulu da se pokažeš. :D

Štreberica
01.06.2008., 20:34
Ajme koje svađe ovdje. :rolleyes: :( Istaknula bih kako kompetentni odgovori, i na e-školi i ovdje i bilo gdje, nisu oni najstručniji nego oni koje će postavljač pitanja najbolje razumjeti i koji će mu najbolje pomoći u njegovoj situaciji. :mig: Netko tko zapinje na najjednostavnijem, ima 2 iz kemije u 1.-2. gimnazije, nema baš puno koristi npr. od pune teorije valencija ako treba znati samo par osnovnih ni od svih mogućih anorganskih kiselina ako isto treba samo par osnovnih. (No meni će iznesene informacije biti vrijedne :) :s ).
Ali, naravno, opet sam se s nekim zakačila oko relativno jednostavnih stvari pa trebam presudu... Kad rješavam redokse (izjednačavam jednadžbe oksidacijsko-redukcijskih procesa onom školskom metodom zbrajanja parcijalnih jednadžbi oksidacije i redukcije), postoje li jednadžbe kod kojih na kraju (nakon zbrajanja) moram napraviti još nešto osim eventualno u zbrojnu jednadžbu uvrstiti čestice koje se pojavljuju u početnoj a ne i u parcijalnim jednadžbama? (Osim jednadžbi s vodikovim peroksidom, njih mislim da znam.)

sal_mirabilis
01.06.2008., 21:02
Ajme koje svađe ovdje. :rolleyes: :( Istaknula bih kako kompetentni odgovori, i na e-školi i ovdje i bilo gdje, nisu oni najstručniji nego oni koje će postavljač pitanja najbolje razumjeti i koji će mu najbolje pomoći u njegovoj situaciji. :mig: Netko tko zapinje na najjednostavnijem, ima 2 iz kemije u 1.-2. gimnazije, nema baš puno koristi npr. od pune teorije valencija ako treba znati samo par osnovnih ni od svih mogućih anorganskih kiselina ako isto treba samo par osnovnih. (No meni će iznesene informacije biti vrijedne :) :s ).
Ali, naravno, opet sam se s nekim zakačila oko relativno jednostavnih stvari pa trebam presudu... Kad rješavam redokse (izjednačavam jednadžbe oksidacijsko-redukcijskih procesa onom školskom metodom zbrajanja parcijalnih jednadžbi oksidacije i redukcije), postoje li jednadžbe kod kojih na kraju (nakon zbrajanja) moram napraviti još nešto osim eventualno u zbrojnu jednadžbu uvrstiti čestice koje se pojavljuju u početnoj a ne i u parcijalnim jednadžbama? (Osim jednadžbi s vodikovim peroksidom, njih mislim da znam.)

Malo je zaribana situacija. Nikome se ne da svaki mjesec govoriti isto.
Zato je ubačena tražilica, ali nju najviše koriste odgovarači. :zubo:
Zdesna postoji i tekst o pitanjima na temu PSE-a (budući da djeca stravično često traže valencije svih elemenata), ali bez nekog uspjeha.
Osim toga, imaš hrpu djece koja ne znaju ni postaviti pitanje ili žele da im netko napiše zadaću.
Na kraju krajeva, ako pogeldaš stranicu, možda primijetiš da ona u prvom redu ima služiti onima koji žele znati nešto više, a ne onima koji nisu u stanju probaviti osnove.

Što se tvojeg pitanja tiče, ne kužim ga najbolje.
Svrha metode izjednačavanja je da dobiješ izjednačenu jednadžbu. Ništa više od toga.
Moje je mišljenje da tu smiješ raditi što god hoćeš. Pod uvjetom da znaš zašto to radiš.
Na što ciljaš s tim naknadnim radnjama? :confused::confused::confused:

ChemLab
01.06.2008., 22:26
Samo spominjanje titule je već vid razmetanja.
Budući da u intenzivnom slaganju vidim neko bockanje, evo ti prijedloga. Ako misliš da možeš bolje od aktivnih odgovarača, javi se Judašu pa odgovaraj i ti. On je u principu uvijek otvoren za suradnju.
A valjda imaš i neku titulu da se pokažeš. :D

Mislim da bih davao ok odgovore i da bi koji puta bili puno bolji od onih koje daju trenutni odgovarači, ali apsolutno nema šanse da ja odgovaram na pitanja na toj stranici! :amen:

sal_mirabilis
01.06.2008., 22:38
Mislim da bih davao ok odgovore i da bi koji puta bili puno bolji od onih koje daju trenutni odgovarači, ali apsolutno nema šanse da ja odgovaram na pitanja na toj stranici! :amen:

Očekuješ da ti vjerujem (na prvo, s obzirom na drugo)? :D
(Pitanje je retoričko.)

ChemLab
02.06.2008., 16:23
Očekuješ da ti vjerujem (na prvo, s obzirom na drugo)? :D
(Pitanje je retoričko.)

Bez obzira što je retoričko, odgovorit ću: ne mogu ti riječima opisati koliko me boli k.... za to da li ćeš ti meni vjerovat.

-prozac-girl-
02.06.2008., 17:44
ljudovi, pozz!!

ew imam jedno pitanjce...
naime,imam sutra testć iz org.kem....nije baš da je znam, ali nije ni da ne znam..:mig:

eh sad, moje pitanje je da li stignem za jedan dan usvojit reakcije adicije, supstitucije....reakcije sa derivatima karb.kis....???

da li sve te principe ( što nastaje iz čega) moram učit napamet????

sal_mirabilis
04.06.2008., 08:26
Bez obzira što je retoričko, odgovorit ću: ne mogu ti riječima opisati koliko me boli k.... za to da li ćeš ti meni vjerovat.

A gledaj, prigovaraš, a radio ne bi. :D

ljudovi, pozz!!

ew imam jedno pitanjce...
naime,imam sutra testć iz org.kem....nije baš da je znam, ali nije ni da ne znam..:mig:

eh sad, moje pitanje je da li stignem za jedan dan usvojit reakcije adicije, supstitucije....reakcije sa derivatima karb.kis....???

da li sve te principe ( što nastaje iz čega) moram učit napamet????


Organsku je blesavo učiti napamet jer se dobar dio reakcija vodi istim ili sličnim mehanizmima. Ako kužiš što se unutri zbiva, ne može te ništa zaskočiti. Tj. nije te moglo.
Osim ako ti kemiju ne prodaje neko stvorenje koje preferira učenje stvari napamet. :confused:

yaya
04.06.2008., 08:49
ljudovi, pozz!!

ew imam jedno pitanjce...
naime,imam sutra testć iz org.kem....nije baš da je znam, ali nije ni da ne znam..:mig:

eh sad, moje pitanje je da li stignem za jedan dan usvojit reakcije adicije, supstitucije....reakcije sa derivatima karb.kis....???

da li sve te principe ( što nastaje iz čega) moram učit napamet????

e sad da ces stic za jedan dan,nisam sigurna, a osobito ne uci napamet..jer to su sve logicki mehanizmi:top:a zapni sta da ti kazem

Bookworm
05.06.2008., 16:19
Zadatak: Valentni kut vode je 104,5, a ozona 117. Objasni navedenu razliku.
:confused: Molim vas, pomozite! Sve sam pretražila i nigdje nisam našla razumljivo objašnjenje... Sutra pišemo test, a nitko ne zna odogovor... Thx....

fredrik
05.06.2008., 19:58
Voda ima takvu strukturu da ova dva para nesparenih elektrona kod kisika guraju atome vodika na najveću moguću udaljenost. A kod ozona (O3) očito postoji samo jedan nespareni par elektrona pa on gura slabije, pa je kut veći. Brijem da je to.

Bookworm
05.06.2008., 22:06
Puno ti hvala... =)

ChemLab
06.06.2008., 11:26
Voda ima takvu strukturu da ova dva para nesparenih elektrona kod kisika guraju atome vodika na najveću moguću udaljenost. A kod ozona (O3) očito postoji samo jedan nespareni par elektrona pa on gura slabije, pa je kut veći. Brijem da je to.

:misli:
U H2O nisu H atomi na najvećoj mogućoj udaljenosti (bili bi kad bi kut bio 180°), nego su pod tetraedarskim kutem zbog sp3 hibridizacije O atoma.
Što se tiče O3, sigurno je da će kut biti bliži 120°. Zašto? Nacrtaj rezonancijske strukture i sve će ti biti jasno. Veze u ozonu su parcijalno dvostrukog karaktera, a znamo da je kod sp2 hibridizacije kut 120°. Budući da to nije 100% sp2, nego ima i udjela sp3, kut je malo manji.
Mislim da tu čak i ne treba spominjati nikakva odbijanja elektronskih parova, već treba naglasiti hibridizaciju orbitala na kisiku.

fredrik
06.06.2008., 11:53
Onda sam u krivu. Pokušao sam svojim skromnim znanjem nekako si objasniti. Ovo je već viša kemija za mene.

Astarte
06.06.2008., 12:17
Moze pomoc oko jednog stehiometrijskog :p

U koliko grama vode treba rastvoriti 20,4g glukoze (M=180) da bi snizenje napona povrsinskih para tako napravljenog rast. bilo 2,5% od napona para ciste vode na istoj temperaturi?

Vjerovatno je glupo pitanje, ali kako da predstavim ovo snizenje 2,5%? Ostatak ide nekak, ali trebam ofaj x... x=p/po :(

Štreberica
06.06.2008., 16:56
U koliko grama vode treba rastvoriti 20,4g glukoze (M=180) da bi snizenje napona povrsinskih para tako napravljenog rast. bilo 2,5% od napona para ciste vode na istoj temperaturi?

Vjerovatno je glupo pitanje, ali kako da predstavim ovo snizenje 2,5%? Ostatak ide nekak, ali trebam ofaj x... x=p/po :(
tlak snižen 2.5% = tlak minus 2.5% od tlaka = 97.5% tlaka ili ti jednadžbom p=0.975p(vode), dakle koliko sam shvatila jednostavno x=0.975

Štreberica
06.06.2008., 17:09
Malo je zaribana situacija. Nikome se ne da svaki mjesec govoriti isto.
Zato je ubačena tražilica, ali nju najviše koriste odgovarači. :zubo:
Zdesna postoji i tekst o pitanjima na temu PSE-a (budući da djeca stravično često traže valencije svih elemenata), ali bez nekog uspjeha.
Osim toga, imaš hrpu djece koja ne znaju ni postaviti pitanje ili žele da im netko napiše zadaću.
Na kraju krajeva, ako pogeldaš stranicu, možda primijetiš da ona u prvom redu ima služiti onima koji žele znati nešto više, a ne onima koji nisu u stanju probaviti osnove.

Što se tvojeg pitanja tiče, ne kužim ga najbolje.
Svrha metode izjednačavanja je da dobiješ izjednačenu jednadžbu. Ništa više od toga.
Moje je mišljenje da tu smiješ raditi što god hoćeš. Pod uvjetom da znaš zašto to radiš.
Na što ciljaš s tim naknadnim radnjama? :confused::confused::confused:
Naravno, znam čemu služi e-škola, problem je što na žalost oni koji imaju problema s osnovama a iz bilo kojeg razloga im njihovi školski profesori ne mogu/ne žele pomoći (koliko znam) nemaju kamo nego tamo ili tu (na ovu temu ili na pdf Kžšs), a odgovarači znaju predobro da bi se spustili na tu razinu koja tima treba.
Ma netko me je smotao s nekim jednadžbama koje baš i nemaju veze s mozgom. :ne zna: Bez veze, posvadili smo se između ostalog oko toga treba li zbroj naboja na obje strane konačne jednadžbe uvijek biti jednak - jedna od osnovnih stvari koje znam je da treba, ali nisam uspjela to nigdje naći na pismeno. Ima li možda negdje na internetu još nešto pošteno o redoksima (na taj školski način, po mogućnosti) osim onog na e-školi? (već je i meni pomalo dojadilo objašnjavati sto puta isto gomilama vršnjaka koji nemaju pojma)

Astarte
07.06.2008., 18:44
tlak snižen 2.5% = tlak minus 2.5% od tlaka = 97.5% tlaka ili ti jednadžbom p=0.975p(vode), dakle koliko sam shvatila jednostavno x=0.975

Hvalaaa! :D Ja sam uvrstavala p=2,5/100po (kak sam prakticna), a tek rezultat koji sam dobila...

sal_mirabilis
09.06.2008., 08:06
Naravno, znam čemu služi e-škola, problem je što na žalost oni koji imaju problema s osnovama a iz bilo kojeg razloga im njihovi školski profesori ne mogu/ne žele pomoći (koliko znam) nemaju kamo nego tamo ili tu (na ovu temu ili na pdf Kžšs), a odgovarači znaju predobro da bi se spustili na tu razinu koja tima treba.
Ma netko me je smotao s nekim jednadžbama koje baš i nemaju veze s mozgom. :ne zna: Bez veze, posvadili smo se između ostalog oko toga treba li zbroj naboja na obje strane konačne jednadžbe uvijek biti jednak - jedna od osnovnih stvari koje znam je da treba, ali nisam uspjela to nigdje naći na pismeno. Ima li možda negdje na internetu još nešto pošteno o redoksima (na taj školski način, po mogućnosti) osim onog na e-školi? (već je i meni pomalo dojadilo objašnjavati sto puta isto gomilama vršnjaka koji nemaju pojma)

Mislim da će najjednostavnije biti ako odignoriramo profesore. Trebali bi koristiti pri učenju, ali u pravilu štete. A k tomu mi je poznato i da su budući profesori danas najgori studenti. :rolleyes:

Što se redoksa tiče, ne vidim potrebe da se traži neki žestoki formalizam jer je u pitanju tek metoda izjednačavanja.
Za naboje se uvijek možeš pozvati na zakon očuvanja materije. Ne može nešto tek tako nestati. :confused:
Osim Judaševog i Vrkljanovog teksta, nisam vidio ništa što bi se u toj mjeri bavilo izjednačavanjem jednadžbi. No, budući da je ipak u pitanju vještina, najbolje je uzeti Sikiričinu Stehiometriju i baviti se zadacima. :)
Jel pomaže što gugl?

Štreberica
15.06.2008., 16:28
Za naboje se uvijek možeš pozvati na zakon očuvanja materije. Ne može nešto tek tako nestati.
Upravo je to i bio moj argument. :cheer: Samo sam ga morala naći negdje na interentu ili u dostupnoj literaturi da dokažem da ne izmišljam. No, sad je sve ok.
Osim Judaševog i Vrkljanovog teksta, nisam vidio ništa što bi se u toj mjeri bavilo izjednačavanjem jednadžbi. No, budući da je ipak u pitanju vještina, najbolje je uzeti Sikiričinu Stehiometriju i baviti se zadacima.
Hvala, makar znam već sve to, koristila sam i taj udžbenik i sve. Ponavljam da mi je treba način da naučim neke kojima prijete vrlo slabe ocjene iz kemije, a ne sebe, ali snalazim se nekako. :)

starshinee7
15.06.2008., 20:33
bok.mene zanima zašto se pri elektrolizi na anodi ne odvija reakcija s kiselinskim ostacima već umjesto tog s vodom?

sal_mirabilis
16.06.2008., 09:53
Upravo je to i bio moj argument. :cheer: Samo sam ga morala naći negdje na interentu ili u dostupnoj literaturi da dokažem da ne izmišljam. No, sad je sve ok.

Hvala, makar znam već sve to, koristila sam i taj udžbenik i sve. Ponavljam da mi je treba način da naučim neke kojima prijete vrlo slabe ocjene iz kemije, a ne sebe, ali snalazim se nekako. :)

Kaj imaš takve učenike koji ti ne vjeruju i hoće sve na papiru? :D
Kad malo mislim, to je u biti rijedak i pozitivan slučaj...

Za nauk o nauku ti pak nisam od neke koristi. Tu je još očitije da je napredak posljedica samo vježbe. Što više objašnjavaš, to bolje znaš objasniti. :

bok.mene zanima zašto se pri elektrolizi na anodi ne odvija reakcija s kiselinskim ostacima već umjesto tog s vodom?

Što elektroliziraš? Što izlazi? Kakvi su uvjeti?
Nije ti baš najjasnije pitanje.
Ovako bih rekao da se zbiva svašta. Sve ovisi o tome što imaš i kakav napon primjenjuješ.

starshinee7
16.06.2008., 10:17
Kod elektrolize vodenih otopina soli. Npr. Na2CO3 disocira na 2Na+ i CO3 2-. I na katodu ide bakar, ali na anodi dolazi do elektrolize vode.

sal_mirabilis
16.06.2008., 10:42
Kod elektrolize vodenih otopina soli. Npr. Na2CO3 disocira na 2Na+ i CO3 2-. I na katodu ide bakar, ali na anodi dolazi do elektrolize vode.

Otkud bakar? :confused:

Elektroliza se zbiva na obje katode. Na anodi oksidacija, a na katodi redukcija.
Ovisi o i prisutnim stvarima i elektrodama i o naponu što će se točno zbivati.

U tvojem slučaju u pitanju je elektroliza vode. No, da imaš živinu katodu, mjesto vodika bi ti se stvarao natrij, a na anodi bi uredno izlazio kisik. :)

Što točno ne kužiš?

starshinee7
17.06.2008., 15:42
Ma nešto sam pobrkala. Skužila sam, ipak ti puno hvala.

Astarte
19.06.2008., 13:00
:p na ispitu sam zaokruzivala Ar(H) na 1,01g/mol, prof. bas gleda te znacajne cifre pa me interesuje je li uredu koncentracije u konstantama ravnoteze svesti na tri decimale, a masu takodje, tj. kroz citav zadatak pisati sve brojeve s tri decimale. Zbog Ar(H) sam dobila pogresnu empirijsku formulu, ali logicno je 1,008 = 1,01 ak vec zaokruzujemo, ne? HJOOJ :(

starshinee7
20.06.2008., 23:11
Ovisi o profesoru...

sal_mirabilis
21.06.2008., 02:04
:p na ispitu sam zaokruzivala Ar(H) na 1,01g/mol, prof. bas gleda te znacajne cifre pa me interesuje je li uredu koncentracije u konstantama ravnoteze svesti na tri decimale, a masu takodje, tj. kroz citav zadatak pisati sve brojeve s tri decimale. Zbog Ar(H) sam dobila pogresnu empirijsku formulu, ali logicno je 1,008 = 1,01 ak vec zaokruzujemo, ne? HJOOJ :(

Kakav je to zadatak bio da ti 0,2% razlike udesi empirijsku formulu? :confused::confused::confused:

Zaokružila si ispravno. Samo, pitanje je uvijek zašto zaokruživati. Obično je cilj imati što preciznije podatke (kod empirijskih formula to i nije bilo toliko bitno) tako da ostaviš znamenaka koliko smiješ.

Kad računaš s brojkama različite preciznosti, vrijedi načelo da rezultat zbrajanja ima značajnih znamenki iza decimalnog zareza koliko i nanepreciznija od početnih brojki, a rezultat množenja koliko i polazni broj s najmanje značajnih znamenki. U međurezlutatima se ostavlja barem jedna znamenka više da se ne pokvari konačan rezultat.
Ako profesor inzistira na nekom konkretnom broju decimala, onda prilično sigurno nema pojma o nekim stvarima. :rolleyes:

Astarte
21.06.2008., 14:16
Kakav je to zadatak bio da ti 0,2% razlike udesi empirijsku formulu? :confused::confused::confused:

Empirijska beta karotena C40H56 gdje imamo T i osmotski pritisak pomocu kojih izracunamo Mr spoja CxHy, maseni udio C je taj i taj, ostatak je H... i ocito je stimao Mr spoja koji trebamo dobiti tako da jedino kada je aproksimacija Ar(C)=12 a Ar(H)=1 dobije se odgovarajuca empirijska :p kada su ovi veci brojevi onda i 0,2% daje bar za broj manje... bilo, proslo, stvarno su me zbunili tim 'znacajnim ciframa' Hvala na pomoci, i ja mislim da veci br. decimalnih - tacniji rezultat, narucito pri prakticnom radu, ali...

sal_mirabilis
21.06.2008., 21:21
Empirijska beta karotena C40H56 gdje imamo T i osmotski pritisak pomocu kojih izracunamo Mr spoja CxHy, maseni udio C je taj i taj, ostatak je H... i ocito je stimao Mr spoja koji trebamo dobiti tako da jedino kada je aproksimacija Ar(C)=12 a Ar(H)=1 dobije se odgovarajuca empirijska :p kada su ovi veci brojevi onda i 0,2% daje bar za broj manje... bilo, proslo, stvarno su me zbunili tim 'znacajnim ciframa' Hvala na pomoci, i ja mislim da veci br. decimalnih - tacniji rezultat, narucito pri prakticnom radu, ali...

Nezgodan zadatak. Desilo se i meni jednom da sam zbog drugačije molarne mase dobio krivo rješenje. Naravno, pomoglo mi je i teško nerazmišljanje. :zubo:

S takvima treba biti prilično oprezan kad se postavljaju. Za početak, osigurati da učenici koriste iste brojke. Ovo s 12 i 1 mi djeluje čudno, neozbiljno. :confused:

shosho
21.06.2008., 22:09
ovo nije zadatak, ali s obzirom da o ovom pitanju donekle ovisi smjer faksa koji mislim upisat, ipak spada u "upomoć, spašavajte!"
znam da se ne bavi puno, ali me zanima koliko se u hrvatskoj bavi nanotehnolgijom (ako se uopće bavi)?

srki
27.06.2008., 22:14
Zna netko postupak dobivanja metan od CO2 i H2 prema:
CO2 + 4H2 ->CH4 + 2H2O

sal_mirabilis
28.06.2008., 14:52
Zna netko postupak dobivanja metan od CO2 i H2 prema:
CO2 + 4H2 ->CH4 + 2H2O

Sabatierov proces. (http://en.wikipedia.org/wiki/Sabatier_process) Nja. Prvi put čujem za njega.
Aj pogodi kako sam do toga došao. Dajem ti tri pokušaja. :D

srki
28.06.2008., 18:11
Aj pogodi kako sam do toga došao. Dajem ti tri pokušaja. :D

Ah tražio sam i ja al nisam našao.
Hvala!

Jericho159
29.06.2008., 11:48
Sabatierov proces. (http://en.wikipedia.org/wiki/Sabatier_process) Nja. Prvi put čujem za njega.
Aj pogodi kako sam do toga došao. Dajem ti tri pokušaja. :D

Reko ti Gogolj? :zubo:

sal_mirabilis
29.06.2008., 12:09
Reko ti Gogolj? :zubo:

Aha. Kad god mi zatreba neki odgovor, pojavi se u ljubičastom oblačiću uz zvuke Gogol bordella i sve objasni. :zubo:

dr.neo cortex
03.07.2008., 10:40
od čega se sastoji nitoglicerin ? :E

fps_games
03.07.2008., 11:17
NEMOJTE MU RECI!!!

C3H5N3O9

kaminjo
03.07.2008., 12:04
mislim da se sastoji od ovoga ,ali nisam siguran .taj sam recept našao u jednoj knjizi.u biti ,Pomješa se malo nitro i malo glic-a i malo rin-a u jednakim omjerima 1:1:1 i to ti je to .

Jericho159
03.07.2008., 12:23
od čega se sastoji nitoglicerin ? :E

ne se igrat s opasnim stvarima

em sto cemo mi ostat bez teme
em ces ti ostat bez nekog uda/oka/...

dcwexter
03.07.2008., 14:15
mislim da se sastoji od ovoga ,ali nisam siguran .taj sam recept našao u jednoj knjizi.u biti ,Pomješa se malo nitro i malo glic-a i malo rin-a u jednakim omjerima 1:1:1 i to ti je to .

A ja sam 100% siguran da se sastoji od atoma... Neovisno o količini!

dr.neo cortex
03.07.2008., 15:45
C3H5N3O9
to je 3 molekule ugljika,5 molekula vodika,3 molekule dušika i 9 molekula kisika
je sam li sve dobro shvatio?

Caution757
03.07.2008., 18:48
Nije rijec o molekulama, nego o atomima. Molekula se sastoji od atoma.

http://classic.clinicalpharmacology.com/apps/images/structures/001/nitrogly.gif

Jericho159
03.07.2008., 20:32
C3H5N3O9
to je 3 molekule ugljika,5 molekula vodika,3 molekule dušika i 9 molekula kisika
je sam li sve dobro shvatio?

nema nitroglicerina za tebe :flop:
uci kemiju :top:

dr.neo cortex
04.07.2008., 08:32
hvala na pomoći,ali ja još nemam kemiju jer nisam krenuo u 7 razred

morbidangel
06.07.2008., 14:02
hvala na pomoći,ali ja još nemam kemiju jer nisam krenuo u 7 razred

C3H5N3O9
to je 3 molekule ugljika,5 molekula vodika,3 molekule dušika i 9 molekula kisika
je sam li sve dobro shvatio?

Točno, sad to sve pomješaš, ali atome, ne molekule, i tim redom (jer ako bi se drugačije povezalo dobio bi drugi spoj) i dobiješ nitroglicerin:)


Endimion17, please nemoj ga brisati ili banati:D

shosho
07.07.2008., 09:46
ja imam par pitanjca koja bi mi se mogla pojaviti na prijemnom preksutra pa stvar iziskuje hitnost.

dakle
1.) Iam dva serijski spojena elektrolizera. Tu se nalaze otopine Au(III) soli i srebrove soli. Masa (Au) na katodi prvog elektrolizera =? ako se na katodi drugoga izluči 2,5g Ag.

2.) Tlak para čiste vode pri 30°C je 4,24 kPa. Koliki je tlak para otopine koja sadrži 10g glukoze (C6-H12-O6) u 50g vode?

3) Nakon 20 min elektroliziranja 145mL NaCl(aq) , uz jakost struje I=1200mA (promjena V se zanemaruje) izračunati c[NaOH]=? Na anodi se razvija Cl2, a na katodi reakcijom vode nastaje H2

Štreberica
07.07.2008., 20:36
1.) Iam dva serijski spojena elektrolizera. Tu se nalaze otopine Au(III) soli i srebrove soli. Masa (Au) na katodi prvog elektrolizera =? ako se na katodi drugoga izluči 2,5g Ag.
Množine izlučenih metala u obrnutom su omjeru nego nabojni brojevi njihovih iona. Imaš, znači, Au3+ i Ag+, dakle n(Au)÷n(Ag)=1÷3. A n=m÷M (množina=masa÷molarna masa)

2.) Tlak para čiste vode pri 30°C je 4,24 kPa. Koliki je tlak para otopine koja sadrži 10g glukoze (C6-H12-O6) u 50g vode
x=p÷p0 (množinski udio otapala=tlak pare otopine÷tlak pare čistog otapala) Množinski udio je množina otapala÷množina otopine (svega skupa), a množine opet izračunaš preko n=m÷M

3) Nakon 20 min elektroliziranja 145mL NaCl(aq) , uz jakost struje I=1200mA (promjena V se zanemaruje) izračunati c[NaOH]=? Na anodi se razvija Cl2, a na katodi reakcijom vode nastaje H2
I×t=n×L×e×z
I je jakost struje ko što znaš, t je vrijeme u sekundama, L je Avogadrova konstanta, e je elementarni naboj, z je broj elektrona=u ovom slučaju 2 jer je
na katodi reakcija 2H2O + 2e- -> H2 + 2OH- a množina koju trebaš je množina OH- iona jer je ona jednaka množini NaOH. I onda, naravno, c=n÷V

Sretno na prijemnom! (Nadam se da nije baš za kemiju :zubo: )

Ako ovo već moram raditi, hoće li mi netko objasniti ako postoji neki normalniji način za pisanje formula (i konstanti i svega) ovdje? :moli: Osjećam se prilično glupo.

sal_mirabilis
08.07.2008., 14:19
:misli: Ovo su sve dosta trivijalni zadaci, a formule za njih sadrži baš svaki srednjoškolski udžbenik kemije (drugi razred).

Tako da ne znam kakve koristi od onog tipkanja. :confused:
No, vidjet ćemo.

Lakši put baš i ne postoji. Možda bi mogla otipkati u Wordu, izvaditi sliku toga i baciti u nešto za obradu slika pa izrezati formulu, a onda snimiti na photobucket ili tako nešto pa staviti na forum. :zubo:

Štreberica
08.07.2008., 16:12
Baš zato što su trivijalni zadaci moram ja, da vi stručnjaci ne trošite svoje vrijeme. 99% da on(a?) nema taj udžbenik i ne zna kako ga se dokopati ovako hitno. Ako pomogne što sam napisala, nije problem... ili je?

sal_mirabilis
08.07.2008., 16:30
Pa nije stvar stručnosti. Samo je pretrivijalno. Mislim, ako te stvari nisu poznate, kog vraga ide na faks gdje se traži kemija?
I kako na kraju škole biti bez udžbenika? :confused:

A je li pomoglo, kako već rekoh, ćemo vidjeti.

shosho
08.07.2008., 17:54
Pa nije stvar stručnosti. Samo je pretrivijalno. Mislim, ako te stvari nisu poznate, kog vraga ide na faks gdje se traži kemija?
I kako na kraju škole biti bez udžbenika? :confused:

A je li pomoglo, kako već rekoh, ćemo vidjeti.

pa udžbenik iz II. razreda neam jer me kemija tada nije toliko interesirala.
i ovi su se zadaci pojavili tek na kraju knjižice sa zadacima pa sam tek sad došao do njih :zubo: a neam baš sad vremena da 5h riješavam 1 zadatak dok ga skroz ne skužim.

i ofkors, štreberice, fala ti puno.

sal_mirabilis
08.07.2008., 23:38
pa udžbenik iz II. razreda neam jer me kemija tada nije toliko interesirala.
i ovi su se zadaci pojavili tek na kraju knjižice sa zadacima pa sam tek sad došao do njih :zubo: a neam baš sad vremena da 5h riješavam 1 zadatak dok ga skroz ne skužim.

Untisumpora, ovo nisam očekivao. :zubo:

Mora da sam čudan stvor jer sam u kemiji od sedmog razreda (u prirodnjaštvu otkad znam za se), a udžbenike sam si uglavnom sačuvao. :o

ZMASTER
08.07.2008., 23:54
Untisumpora, ovo nisam očekivao. :zubo:

Mora da sam čudan stvor jer sam u kemiji od sedmog razreda (u prirodnjaštvu otkad znam za se), a udžbenike sam si uglavnom sačuvao. :o
Nisi cudniji od mene. Isto tako imam udzbenik iz 7. razreda (zapravo nemam, izgubio se negdje), zanima me prirodnjastvo (ovo zvuci kao neki kult) i onda upisem jezicnu gimnaziju :lol:

shosho
09.07.2008., 12:29
Nisi cudniji od mene. Isto tako imam udzbenik iz 7. razreda (zapravo nemam, izgubio se negdje), zanima me prirodnjastvo (ovo zvuci kao neki kult) i onda upisem jezicnu gimnaziju :lol:

meni je kemija u osnovnoj bila fora, ali ništa sad extra. tek sam se u 9.mj odlučio za faks (koji sam, nadam se, današnjim prijemnim upisao :Pop: :moli:).
i da, završio sam jezičnu :D.

Jericho159
10.07.2008., 12:31
Untisumpora, ovo nisam očekivao. :zubo:

Mora da sam čudan stvor jer sam u kemiji od sedmog razreda (u prirodnjaštvu otkad znam za se), a udžbenike sam si uglavnom sačuvao. :o

:s:s
takoder :D

Štreberica
10.07.2008., 15:53
Kad se već ovako lijepo upoznajemo... I meni je kemija najdraži predmet otkad sam ju dobila u 7. raz. i vjerojatno ću studirati nešto što je se tiče, ali volim i prirodne i društvene predmete. Udžbenike iz osnovne sam čuvala samo da ih brat naslijedi (a on ih sad prvom prilikom bacio :lol: ), ali zato koliko ih imam sad u srednjoj i čime se čak i preko ovih praznika bavim bolje da ne pišem.

@shosho: You're welcome :) I ja se nadam da si uspio upasti i da ćeš biti zadovoljan fakultetom i budućim zanimanjem. (Makar još nisam shvatila je li to točno kemija ili...) Svaka čast na hrabrosti za takvu promjenu nakon jezične - dovoljno je teško i iz opće, a kamoli tako, no sve se može kad se hoće. :top:

voodoo_child
11.07.2008., 08:42
pozz,

hitno trebam (kupujem ako je cijena razumna), nekakvu zastitnu foliju 1m kvadratni, koja stiti od VU (ABC).

shosho
13.07.2008., 11:58
@shosho: You're welcome :) I ja se nadam da si uspio upasti i da ćeš biti zadovoljan fakultetom i budućim zanimanjem. (Makar još nisam shvatila je li to točno kemija ili...) Svaka čast na hrabrosti za takvu promjenu nakon jezične - dovoljno je teško i iz opće, a kamoli tako, no sve se može kad se hoće. :top:

upao na FKIT :). Pa u jezičnoj je program za kemiju isti kao u općoj, uopće ne sumnjam da sam imao profu bolju od većine općih gimnazija. jedino kaj me malo trta što zapravo nemam iskustva u laboratoriju.

Jericho159
13.07.2008., 12:03
upao na FKIT :). Pa u jezičnoj je program za kemiju isti kao u općoj, uopće ne sumnjam da sam imao profu bolju od većine općih gimnazija. jedino kaj me malo trta što zapravo nemam iskustva u laboratoriju.

mislim da te to ne bi trebalo zabrinjavat
cuo sam s jednog faksa da se prvi sat ucilo palit plamenik :D

a i dosta srednjih skola ti ni nema lab, tako da nisi jedini

Štreberica
13.07.2008., 14:58
upao na FKIT :). Pa u jezičnoj je program za kemiju isti kao u općoj, uopće ne sumnjam da sam imao profu bolju od većine općih gimnazija. jedino kaj me malo trta što zapravo nemam iskustva u laboratoriju.
Čestitam na upisu. :top: Da, u svim gimnazijama je program kemije (teoretski :mig: ) isti, no matematike i fizike (i informatike) nije (u matematičkoj ima najviše, u općoj manje, u jezičnoj najmanje). Ne znam, doduše, jesi li upisao smjer u kojem toga ima puno ili manje puno :zubo: . Čini se da bi mi bilo pametno pratit i tu kak je vama na takvim fakultetima (i nakon njih) jer i sama namjeravam za dvije godine upisati nešto vezano uz kemiju, samo još nemam pojma što točno.

Jericho159
13.07.2008., 20:57
Čestitam na upisu. :top: Da, u svim gimnazijama je program kemije (teoretski :mig: ) isti, no matematike i fizike (i informatike) nije (u matematičkoj ima najviše, u općoj manje, u jezičnoj najmanje). Ne znam, doduše, jesi li upisao smjer u kojem toga ima puno ili manje puno :zubo: . Čini se da bi mi bilo pametno pratit i tu kak je vama na takvim fakultetima (i nakon njih) jer i sama namjeravam za dvije godine upisati nešto vezano uz kemiju, samo još nemam pojma što točno.

matematika u jezicnoj i u PMG-u je nebo i zemlja
ogromna razlika

Fiziku imaju manje sati nego PMG i tu je najveci problem kao u PMG-u sociologija i psihologija

Inace cestitam na upisu :)
Sad zapni i ne pustaj
ako to volis onda ces i zapet :zubo:

Ja sam jos godinu dana u srednjoj :(

pseudomorgoth
02.08.2008., 23:38
možete li mi objasniti kako napraviti vodu u prahu? jednom sam to znao, ali godine prolaze, a ja zaboravih...

EDIT: ovo mislim za stvarno, nisam spamovac i želim znati
plz, nemojte me bannat...:(

sal_mirabilis
04.08.2008., 22:37
možete li mi objasniti kako napraviti vodu u prahu? jednom sam to znao, ali godine prolaze, a ja zaboravih...

EDIT: ovo mislim za stvarno, nisam spamovac i želim znati
plz, nemojte me bannat...:(

Čas posla. Uzmeš tekuću vodu i ohladiš ju na npr. petnaestak Celzijusovih stupnjeva ispod nule. Zatim oprezno smrviš u sitan pah pazeć da ne gnječiš tučkom previše jer ti se onda nazad stapaju zrnca prašine.

:lol::rofl::lol::rofl::lol::lol::rolleyes::eek:

P.S. Jebote, jel znaš koliko ti je bedasto pitanje?

P.P.S. Daj objasni kud si ciljao. Malo sam alkoholiziran pa ne pazim na rječnik, ali fakat bih htio znati koji ti je vrag bio da to pitaš.

P.P.P.S Ona procedura radi bez ikakve sumnje. Samo treba oprezno mrviti (tučkom u tarioniku).

P.P.P.P.S. Jel možda samo želiš dobiti smjesu soli koje otopljene u vodi daju otopinu istog okusa kao i izvorska voda? To je načelno izvedivo, ali ne ide uparavanjem izvorske vode jer ti je većina taloga smjesa magnezijevog i kalcijevog karbonata koji su uredno netopljivi u vodi.

(P.)<sub>5</sub>S. Koji si razred?

pseudomorgoth
05.08.2008., 14:41
Čas posla. Uzmeš tekuću vodu i ohladiš ju na npr. petnaestak Celzijusovih stupnjeva ispod nule. Zatim oprezno smrviš u sitan pah pazeć da ne gnječiš tučkom previše jer ti se onda nazad stapaju zrnca prašine.

:lol::rofl::lol::rofl::lol::lol::rolleyes::eek:

P.S. Jebote, jel znaš koliko ti je bedasto pitanje?

P.P.S. Daj objasni kud si ciljao. Malo sam alkoholiziran pa ne pazim na rječnik, ali fakat bih htio znati koji ti je vrag bio da to pitaš.

P.P.P.S Ona procedura radi bez ikakve sumnje. Samo treba oprezno mrviti (tučkom u tarioniku).

P.P.P.P.S. Jel možda samo želiš dobiti smjesu soli koje otopljene u vodi daju otopinu istog okusa kao i izvorska voda? To je načelno izvedivo, ali ne ide uparavanjem izvorske vode jer ti je većina taloga smjesa magnezijevog i kalcijevog karbonata koji su uredno netopljivi u vodi.

(P.)<sub>5</sub>S. Koji si razred?

Ne, znam da to nije to, to sam i ja razmišljao. Moje pitanje je bilo postavljeno sasvim ozbiljno, bez okolišanja i zajebancije, a bio sam trijezan kada sam ga postavio . Cilj mi je bio da kada baciš prah u dest. vodu, on se pretvori u još destilirane vode. Čiste destilirane vode, bez ikakvih drugih reaktanata ili produkata. Idem u 7. razred osnovne škole

sal_mirabilis
05.08.2008., 15:02
Ne, znam da to nije to, to sam i ja razmišljao. Moje pitanje je bilo postavljeno sasvim ozbiljno, bez okolišanja i zajebancije, a bio sam trijezan kada sam ga postavio . Cilj mi je bio da kada baciš prah u dest. vodu, on se pretvori u još destilirane vode. Čiste destilirane vode, bez ikakvih drugih reaktanata ili produkata. Idem u 7. razred osnovne škole

E, ovo sa sedmim te spašava. :D
Pogotovu ako još uzmemo u obzir koliko se program kemije srozao s ovom nazovimodernizacijom. :eek:

Pretpostavljam da ti je jasno da je u takvom slučaju nužno da tvoj prah po sastavu isto bude voda. A isto tako je jasno da se voda u krutom stanju naziva ledom.

Možemo sad zamisliti i situaciju u kojoj se zbiva neka reakcija. No, onda bi tu ili moralo biti još nečega (npr. vodik i vodikov peroksid (koji bi zajedno eksplodiorali bez pardona :D)) ili bi nešto moralo nastati (u tom slučaju ne bismo dobili čistu vodu). Tako da bih reakciju otprašio kao opciju.
Pa nam ostaje led. Ne previše hladan da nam se ne smrzne i ona voda prije. :D

Nego, kako si ti točno zamišljaš tu pretvorbu? Nešto tipa prah se otopi pa i dalje imamo vodu ili nešto tipa prah se otopi i nastane puuno vode? To pitam čisto da vidim koliko si upućen u osnovne zakonitosti materije. Pa da možemo dalje. :

pseudomorgoth
05.08.2008., 15:08
E, ovo sa sedmim te spašava. :D
Pogotovu ako još uzmemo u obzir koliko se program kemije srozao s ovom nazovimodernizacijom. :eek:

Pretpostavljam da ti je jasno da je u takvom slučaju nužno da tvoj prah po sastavu isto bude voda. A isto tako je jasno da se voda u krutom stanju naziva ledom.

Možemo sad zamisliti i situaciju u kojoj se zbiva neka reakcija. No, onda bi tu ili moralo biti još nečega (npr. vodik i vodikov peroksid (koji bi zajedno eksplodiorali bez pardona :D)) ili bi nešto moralo nastati (u tom slučaju ne bismo dobili čistu vodu). Tako da bih reakciju otprašio kao opciju.
Pa nam ostaje led. Ne previše hladan da nam se ne smrzne i ona voda prije. :D

Nego, kako si ti točno zamišljaš tu pretvorbu? Nešto tipa prah se otopi pa i dalje imamo vodu ili nešto tipa prah se otopi i nastane puuno vode? To pitam čisto da vidim koliko si upućen u osnovne zakonitosti materije. Pa da možemo dalje. :

Ne, taj prah nije led. Znam to . Znam da se taj prah otopi u dest. vodi i nastane ne baš toliko puuuuuuuuuno vode ali nastane puuno vode (destilirane)
I nemoj me potcjenjivati, i moj učitelj mi je priznao da znam više i od osmaša koji idu sada iz škole...tako da ne misliš da sam obični klinjo.

sal_mirabilis
05.08.2008., 15:29
Ne, taj prah nije led. Znam to . Znam da se taj prah otopi u dest. vodi i nastane ne baš toliko puuuuuuuuuno vode ali nastane puuno vode (destilirane)
I nemoj me potcjenjivati, i moj učitelj mi je priznao da znam više i od osmaša koji idu sada iz škole...tako da ne misliš da sam obični klinjo.

Tim bolje ako više znaš jer ćemo brže riješiti pitanje. :D

Prvo ćeš mi reći što znaš o građi materije. Daklem, što bi bilo da uzmem kap vode i krenem ju prepolavljati? Dokle bi to moglo ići?
Bez toga ništa ne možemo. :)

pseudomorgoth
05.08.2008., 15:48
do molekule vode (H2O), atoma, pa do subatomskih čestica (nabrajanje) :neutrona, protona, (dvojice hadrona), elektrona, miona, taua, neutrina, pozitrona, antineutrina, tau neutrina (svi ovi su leptoni), U kvarkova, D kvarkova, S kvarkova, C kvatkova, T kvarkova, B kvarkova, gluona, higgsovog bozona i gravitona.
Kratki popis. Subatomskih čestica ima još, ali mi ih se ne da nabrajati. Prepolavljanje se ne zna dokud bi moglo ići (vjerojatno u beskonačnost), ali neki tvrde do takozvanih ''struna'', koje svojim titrajima različitih frekvencija daju različite subatomske čestice, po teoriji o hiperprostoru Michia Kakua.

sal_mirabilis
05.08.2008., 19:10
do molekule vode (H2O), atoma, pa do subatomskih čestica (nabrajanje) :neutrona, protona, (dvojice hadrona), elektrona, miona, taua, neutrina, pozitrona, antineutrina, tau neutrina (svi ovi su leptoni), U kvarkova, D kvarkova, S kvarkova, C kvatkova, T kvarkova, B kvarkova, gluona, higgsovog bozona i gravitona.
Kratki popis. Subatomskih čestica ima još, ali mi ih se ne da nabrajati. Prepolavljanje se ne zna dokud bi moglo ići (vjerojatno u beskonačnost), ali neki tvrde do takozvanih ''struna'', koje svojim titrajima različitih frekvencija daju različite subatomske čestice, po teoriji o hiperprostoru Michia Kakua.

E, ovo ispod nam ne treba, a nije ni skroz istina da su npr. neutrini sastavni dio atoma. Naprosto ih dobiješ kad zlo činiš nekom atomu, ali to je prije sinteza negoli analiza.
Za ove sitnije kidanje pak važi, ali kvarkovi se opet ne daju izdvajati. Uglavnom, ne znam puno više o česticama od tebe. Sva sreća da nam to sad ne treba. :D

Sad je pitanje dokle možeš vodu kidati da bi ostala voda olitiga koji je najmanji dio neke tvari? :)

I potpitanje: Kako iz jedne tvari dobiti drugu?

pseudomorgoth
05.08.2008., 19:18
možeš kidati dok ne ostane samo molekula vode (mislim da se važe i izotopi i ioni), a iz jedne tvari možeš dobiti drugu fisijom ili fuzijom, ovisno da li želiš imati mutiranu djecu ili preplanuli ten...iako mislim da se može oboje sa fisijom... :)

pseudomorgoth
05.08.2008., 19:25
ak se ovako nastavi modovi će nas bannati...

sal_mirabilis
05.08.2008., 19:25
možeš kidati dok ne ostane samo molekula vode (mislim da se važe i izotopi i ioni), a iz jedne tvari možeš dobiti drugu fisijom ili fuzijom, ovisno da li želiš imati mutiranu djecu ili preplanuli ten...iako mislim da se može oboje sa fisijom... :)

I, što misliš, kakav bi trebao biti prašak koji bi otapanjem u vodi dao još vode?

Za bananje nisam siguran, tema služi pomaganju pri pitanjima iz kemije, a zabranjeni su rješavanje zadataka i četovanje.

Ako kome smeta, lako može izrezati to kao posebnu temu. :

pseudomorgoth
05.08.2008., 19:28
nemam pojma, kažem ti da se ne mogu sjetiti...razbijam si glavu :bonk: : kako je to moguće;znam da je to stvarno, vidio sam svojim očima;...

pseudomorgoth
05.08.2008., 19:28
...ali se ne mogu sjetiti.

Štreberica
05.08.2008., 22:43
Pokušavam napraviti popis tvari koje imaju strukturu dovoljno jednostavnu da se može (barem djelomično) razumjeti s gimnazijskim znanjem kemije (po mogućnosti bez komplicirane organske iz 2. polugodišta 4. raz.), a nisu ni na koji način opasne, otrovne, štetne za zdravlje. Ni izravno ni dugoročno. Ne moraju biti baš jestive/zdrave, ali barem da količina koja bi se mogla upotrijebiti u pokusu nikako ne može nekome naštetiti što god pošlo krivo. Ništa eksplozivno, samozapaljivo, uspavljujući plinovi, droge, kancerogene tvari... ne dolazi u obzir. Dakle, H2O, O2, N2, CO2, C6H12O6, CH3COOH, NaHCO3, jako razrijeđene uobičajene kiseline i lužine, NaCl, CuSO4... takve stvari. I po mogućnosti da se mogu relativno lako nabaviti. Ako je netko takve stvari već popisao, bila bih zahvalna. Ili nabrajajte...
Vratit ću se za vikend i nadam se da ću nešto naći. Znam da svi uglavnom više volite opasne kemikalije, ali nemojte me ismijati, molim vas.

sal_mirabilis
06.08.2008., 07:27
Pokušavam napraviti popis tvari koje imaju strukturu dovoljno jednostavnu da se može (barem djelomično) razumjeti s gimnazijskim znanjem kemije (po mogućnosti bez komplicirane organske iz 2. polugodišta 4. raz.), a nisu ni na koji način opasne, otrovne, štetne za zdravlje. Ni izravno ni dugoročno. Ne moraju biti baš jestive/zdrave, ali barem da količina koja bi se mogla upotrijebiti u pokusu nikako ne može nekome naštetiti što god pošlo krivo. Ništa eksplozivno, samozapaljivo, uspavljujući plinovi, droge, kancerogene tvari... ne dolazi u obzir. Dakle, H2O, O2, N2, CO2, C6H12O6, CH3COOH, NaHCO3, jako razrijeđene uobičajene kiseline i lužine, NaCl, CuSO4... takve stvari. I po mogućnosti da se mogu relativno lako nabaviti. Ako je netko takve stvari već popisao, bila bih zahvalna. Ili nabrajajte...
Vratit ću se za vikend i nadam se da ću nešto naći. Znam da svi uglavnom više volite opasne kemikalije, ali nemojte me ismijati, molim vas.

Pa, čuj sad, ovo što ti radiš savršeno je u skladu s onim što propagira sav moderan svijet.
No, taj isti moderan svijet (Eunija, da budem konkretniji) je glup ko noć po pitanju sigurnosti.
Tako da bih ti poručio da se maneš ćoravog posla. ;)
A ako si baš zafitiljila da takav posao napraviš, javi se našem Nemnistarstvu školstva i koječega još jer su vrlo vjerojatno takovo nešto već sklopili.

I da, modra galica je i otrovna i kancerogena k tomu, a kuhinjska sol može udesiti kožu. Kiseline i lužine koje su dovoljno razrijeđene da bi bile sigurne više nisu korisne za pokuse.

Uglavnom, nije stvar u kemikalijama, već u eksperimentatorima. Ako dijete (ili student) zna s čime ima posla i što mu je činiti da ga ne bi zlo zadesilo ili ako ga zlo već zadesi (uglavnom se to svodi ili na ispiranje nekog dijela tijela ili gibanje iz labosa ili gašenje vatre), ni tekući dušikov triklorid neće mu biti problem. Ako pak bude jutrom ispirao usta otopinom galice, a kemikalije ispitivao prvo nosom i jezikom, starost će biti dosta nervozna dok ga bude čekala.

sal_mirabilis
06.08.2008., 07:35
...ali se ne mogu sjetiti.

Gdje ti je oni post o snu? :)

pseudomorgoth
06.08.2008., 09:18
Gdje ti je oni post o snu? :)

Moj se stariji brat opet zajebavao s mojim nickom. Moram mjenjati password :mad:. Ne obaziri se na taj post, ja sam ga izbrisao, a moj braco, koji radi raznorazne pizdarije, će uskoro spoznati
:mad::mad::mad:GNJEV BOŽJI:mad::mad::mad:
Kako volim u zadnje vrijeme oponašati onaj nezaboravni post od Endija sa Threada za luđake koji skupljaju kemikalije :)

sal_mirabilis
06.08.2008., 11:49
Moj se stariji brat opet zajebavao s mojim nickom. Moram mjenjati password :mad:. Ne obaziri se na taj post, ja sam ga izbrisao, a moj braco, koji radi raznorazne pizdarije, će uskoro spoznati
:mad::mad::mad:GNJEV BOŽJI:mad::mad::mad:
Kako volim u zadnje vrijeme oponašati onaj nezaboravni post od Endija sa Threada za luđake koji skupljaju kemikalije :)

Samo taj zadnji je njegov ili cijela priča o vodenom prašku?

pseudomorgoth
06.08.2008., 11:53
samo zadnji

sal_mirabilis
06.08.2008., 11:55
samo zadnji

Hm, nedobro. :zubo:

A jel pitanje riješeno? Ne bih te volio ostaviti u uvjerenju da postoji nešto što nije voda, kruto je i u kontaktu s vodom daje vodu. :D

pseudomorgoth
06.08.2008., 13:02
Koliko se ja sjećam, prah je bio sivkasto žut. Bez brige, znam zakonitosti materije, meni je ovo nešto najčudnije što mi se ikada desilo...

sal_mirabilis
06.08.2008., 22:06
Koliko se ja sjećam, prah je bio sivkasto žut. Bez brige, znam zakonitosti materije, meni je ovo nešto najčudnije što mi se ikada desilo...

Ček ček, jesi to vidio? Gdje, kada, kako je točno to izgledalo, tko je izvodio?
Da te nije tko možda nasamario?

pseudomorgoth
06.08.2008., 22:15
pročitaj moje postove od početka i shvatit ćeš da sam jednom znao ŠTA JE TO, da sam taj prah držao u rukama (znam da nije bio led), da sam na taj način zarađivao novac zadivljujući turiste, a sada više ne znam i pokušavam se sjetiti!!! Toliko o čitanju postova...:kava:

Mišo
06.08.2008., 22:28
pročitaj moje postove od početka i shvatit ćeš da sam jednom znao ŠTA JE TO, da sam taj prah držao u rukama (znam da nije bio led), da sam na taj način zarađivao novac zadivljujući turiste, a sada više ne znam i pokušavam se sjetiti!!! Toliko o čitanju postova...:kava:
da, baš bi mogo pročitat te svoje postove, ak ne nađeš, moš se bar risjetit, neka asocijacija i to. a kad smo već kod toga, kak se prave ona jaja u prahu?

pseudomorgoth
06.08.2008., 22:29
da, baš bi mogo pročitat te svoje postove, ak ne nađeš, moš se bar risjetit, neka asocijacija i to. a kad smo već kod toga, kak se prave ona jaja u prahu?

kakva jaja u prahu?

Mišo
06.08.2008., 22:30
pa nemam pojma. nešt sam čuo da su to u vojsci pravi pa se sam stavi na tavu il tak nešt i malo vod ei to bude ok zqa jest. a i kak se pravi mlijeko u prahu?

pseudomorgoth
06.08.2008., 22:40
nekako odvojiš (destilacijom, filtracijom) vodu iz mlijeka pa koristiš prašak koji ti ostane :)

sal_mirabilis
06.08.2008., 22:56
pročitaj moje postove od početka i shvatit ćeš da sam jednom znao ŠTA JE TO, da sam taj prah držao u rukama (znam da nije bio led), da sam na taj način zarađivao novac zadivljujući turiste, a sada više ne znam i pokušavam se sjetiti!!! Toliko o čitanju postova...:kava:

Njet, to si možda mislio, ali napisao nisi.

Budući da ti baš i ne ide razmišljanje, to ću ti poručiti jednu jedinu stvar: TVOJ PRAH NIJE DAO VODU.

Laku noć.

Mišo
06.08.2008., 22:57
a što se tiče one vode, sad sam pričo s jednom frendicom o tome i kaže da bi led trebalo masno oladit i onda ga zdrobit. to mi zvuči prejednostavno, al opet, dost toga bi se otopilo, al, ak ga ohladimo na niskoj temperaturi oko triest letrdeset ispod nule i niže možd bi taj prah zadržao nešto od te male topline i na višim temperaturama. ovo sad šta sam napisovjerojatno nije točno jer kada bi se i taj prah uspio napraviti on bi se rastopio na temperaturi od svega desetak celziijevaca u roku od nekoliko sekunda jer je površina odnosno volumen svake čestice praha prilično malen. tak da, to mi baš ne drži vodu:)

pseudomorgoth
06.08.2008., 23:04
Njet, to si možda mislio, ali napisao nisi.
da, to sam malo previše zavlačio na tvoju sposobnost razmišljanja

Budući da ti baš i ne ide razmišljanje, to ću ti poručiti jednu jedinu stvar: TVOJ PRAH NIJE DAO VODU.

jedan mi je kemičar potvrdio da u životu nije vidio čišću vodu, i otkud ti to da ne znam razmišljati?

Laku noć.

zašto laku noć, kada smo ti, ja i Mišo još na forumu...

pseudomorgoth
06.08.2008., 23:06
a što se tiče one vode, sad sam pričo s jednom frendicom o tome i kaže da bi led trebalo masno oladit i onda ga zdrobit. to mi zvuči prejednostavno, al opet, dost toga bi se otopilo, al, ak ga ohladimo na niskoj temperaturi oko triest letrdeset ispod nule i niže možd bi taj prah zadržao nešto od te male topline i na višim temperaturama. ovo sad šta sam napisovjerojatno nije točno jer kada bi se i taj prah uspio napraviti on bi se rastopio na temperaturi od svega desetak celziijevaca u roku od nekoliko sekunda jer je površina odnosno volumen svake čestice praha prilično malen. tak da, to mi baš ne drži vodu:)

već smo na početku rasprave utvrdili sal i ja da taj prah nije usitnjeni led

Mišo
06.08.2008., 23:14
da znam, sjetio sam se sad. reko sam da sam malo mutav večeras

pseudomorgoth
06.08.2008., 23:19
da znam, sjetio sam se sad. reko sam da sam malo mutav večeras

no problem :top:

sal_mirabilis
07.08.2008., 18:51
da, to sam malo previše zavlačio na tvoju sposobnost razmišljanja

Iz tvojijeh opisa dalo se naslutiti da si gledao, a ne izvodio. Probaj sam to malo pogledati ter porazmisliti što se domisliti dade.

jedan mi je kemičar potvrdio da u životu nije vidio čišću vodu, i otkud ti to da ne znam razmišljati?

Da prostiš, jebeš takvog kemičara koji čistoću cijeni pogledom. :zubo:
Pogledom samo možeš zaključiti imaš li ili nemaš koloid.

Ako si imao sivožuti prašak, ono što si dobio naprosto je morala biti vodena otopina nečega.
Sve što bi dalo vodu, a kruto je, ili je led, ili neka odvratno nestabilna smjesa.

zašto laku noć, kada smo ti, ja i Mišo još na forumu...

Ja sam par minuta iza toga otišao spavati.


A sad tvoj prašak. Odakle ti? Kako je točno izgledao? Kako se ponašao u kontaktu s vodom (je li nastajao kakav plin)? Je li se voda zagrijala? U čemu si izvodio pokus? Koliko je bilo vode, a koliko praška?

Ja imam kristala koje mogu zagrijati i dobiti bistru tekućinu, ali ne mislim zato da je to voda. ;)

pseudomorgoth
07.08.2008., 19:19
Da prostiš, jebeš takvog kemičara koji čistoću cijeni pogledom. :zubo:
Pogledom samo možeš zaključiti imaš li ili nemaš koloid.

Ako si imao sivožuti prašak, ono što si dobio naprosto je morala biti vodena otopina nečega.
Sve što bi dalo vodu, a kruto je, ili je led, ili neka odvratno nestabilna smjesa.

Kemičar je to kemijski pregledao, a ja sam samo upotrijebio izraz vidio, ali ju on nije samo gledao

A sad tvoj prašak. Odakle ti? Kako je točno izgledao? Kako se ponašao u kontaktu s vodom (je li nastajao kakav plin)? Je li se voda zagrijala? U čemu si izvodio pokus? Koliko je bilo vode, a koliko praška?

Ja imam kristala koje mogu zagrijati i dobiti bistru tekućinu, ali ne mislim zato da je to voda. ;)

prašak mi je poklonio prijatelj koji se zatim otputio u Rusiju i sada tamo živi usred sibira, potpuno odvojen od ostatka svijeta. No mi smo se bili pošteno oprostili...
prašak je izgledao poput brašna, samo sivo-žućkaste boje, a u doticaju s vodom se (pretpostavljam) otopio(nije se razvio nikakav plin niti talog), ali mi je kemičar koji je to pregledao rekao da je to čista voda. Opipao sam epruvetu u kojoj sam otopio to, i bila je zagrijana, znači da je reakcija bila egzotermna. Vode je bilo do pola epruvete (visina epruvete je bila nekih 15 cm), a unutra sam doda 3 čajne žličice praška, koji se gotovo trenutno otopio, a volumen vode se povećao za otprilike jednak volumen praška kojeg sam dodao, vjerojatno je skoro potpuno... I ne, to nisu bili kristali.
Sigurno da vjerojatno postoje neka istraživanja o tome...

Mišo
07.08.2008., 20:35
možd na kemiji na pmf na njiovoj stranici ima forum pa ću sad otić tam pogledat, možd neko tam zna

sal_mirabilis
08.08.2008., 20:05
Kemičar je to kemijski pregledao, a ja sam samo upotrijebio izraz vidio, ali ju on nije samo gledao

Znadeš li možda što je radio?
Ja bih tu vodu prvo naprosto upario u žlici i gledao što ostane.

I da, jesi li siguran da te kemik nije zafrkavao? :D

prašak mi je poklonio prijatelj koji se zatim otputio u Rusiju i sada tamo živi usred sibira, potpuno odvojen od ostatka svijeta. No mi smo se bili pošteno oprostili...
prašak je izgledao poput brašna, samo sivo-žućkaste boje, a u doticaju s vodom se (pretpostavljam) otopio(nije se razvio nikakav plin niti talog), ali mi je kemičar koji je to pregledao rekao da je to čista voda. Opipao sam epruvetu u kojoj sam otopio to, i bila je zagrijana, znači da je reakcija bila egzotermna. Vode je bilo do pola epruvete (visina epruvete je bila nekih 15 cm), a unutra sam doda 3 čajne žličice praška, koji se gotovo trenutno otopio, a volumen vode se povećao za otprilike jednak volumen praška kojeg sam dodao, vjerojatno je skoro potpuno... I ne, to nisu bili kristali.
Sigurno da vjerojatno postoje neka istraživanja o tome...

Istraživanja o takvom prašku skoro pa sigurno nema. Ne idu stvari tako. :rolleyes:

Uglavnom, ako nemaš tog praška, ne mogu ti baš ništa reći. MOgu pretpostavljati, ali sve što znam je da si imao neku tvar koja se u vodi otapa egzotermno.
Možda bezvodni željezov(III) fluorid? :zubo:

Bilo bi puno lijepo da imaš još toga praška. :)

Štreberica
08.08.2008., 20:19
Pa, čuj sad, ovo što ti radiš savršeno je u skladu s onim što propagira sav moderan svijet.
No, taj isti moderan svijet (Eunija, da budem konkretniji) je glup ko noć po pitanju sigurnosti.
Tako da bih ti poručio da se maneš ćoravog posla. ;)
A ako si baš zafitiljila da takav posao napraviš, javi se našem Nemnistarstvu školstva i koječega još jer su vrlo vjerojatno takovo nešto već sklopili.
Hvala na odgovoru. Dakle, možda da se raspitam kod svoje bivše profesorice iz osnovne? Pa, ako budem stvarno očajna... ipak ne, to bi bilo previše :brukica:

I da, modra galica je i otrovna i kancerogena k tomu, a kuhinjska sol može udesiti kožu.
Pa ne mora biti jestivo, naravno, napisala sam. Znala sam da je modra galica otrovna, naravno, ali mislila sam da nije baš tako strašno opasna. Ajde, uvjet: ne može naštetiti uz osnovne mjere opreza (rukavice, eventualno kuta, pridržavanje pravila koja se nauče u 7. osnovne i zdravog razuma), ako baš ništa ne ide bez toga.
Jer zapravo, naravno, trebam jednostavne i bezopasne reakcije, ali radije bih ih djelomično sama smislila da sama pred sobom ne ispadnem baš totalno glupa :zubo:

Kiseline i lužine koje su dovoljno razrijeđene da bi bile sigurne više nisu korisne za pokuse.
Ne baš za sve pokuse... :misli:

Ako pak bude jutrom ispirao usta otopinom galice, a kemikalije ispitivao prvo nosom i jezikom, starost će biti dosta nervozna dok ga bude čekala.
:lol: Ovdje je uglavnom riječ o obrnutom slučaju (previše opreza), bez brige.

sal_mirabilis
08.08.2008., 21:05
Hvala na odgovoru. Dakle, možda da se raspitam kod svoje bivše profesorice iz osnovne? Pa, ako budem stvarno očajna... ipak ne, to bi bilo previše :brukica:

Izvini poradi grubosti. Ipak, preporučio bih da se radije baviš time da si učenstvo podučiš tome kako se ne udesiti. :)

Pa ne mora biti jestivo, naravno, napisala sam. Znala sam da je modra galica otrovna, naravno, ali mislila sam da nije baš tako strašno opasna. Ajde, uvjet: ne može naštetiti uz osnovne mjere opreza (rukavice, eventualno kuta, pridržavanje pravila koja se nauče u 7. osnovne i zdravog razuma), ako baš ništa ne ide bez toga.
Jer zapravo, naravno, trebam jednostavne i bezopasne reakcije, ali radije bih ih djelomično sama smislila da sama pred sobom ne ispadnem baš totalno glupa :zubo:

Ovo s galicom sam više karikirao. Makar, ne bih se čudio da jednom zbilja bude zabranjena. :eek:
Znam da su neke nekad dostupne tvari danas znatno teže dostupne. A se zbog kakti neke sigurnosti. :flop:

Ne baš za sve pokuse... :misli:

Istina. Možemo djeci dati lužinu koncentracije 0,00001 mol/L da lakmusom vide da je pH veći od sedam. :zubo:


:lol: Ovdje je uglavnom riječ o obrnutom slučaju (previše opreza), bez brige.

Prije malo manje od godinu dana bijah na jednom predavanju o sigurnosti na nastavi i bio sam podosta zgrožen nastupom profesorica kemije koje kao da imaju fobiju od kemikalija.
Judaš je to poslije lijepo sročio u stilu "treba biti oprezan, ali treba koristiti i zdrav razum".

Jesi možda razmišljala da radije napraviš listu stvari koje jesu opasne? Zbilja opasne?
I, zapravo, koji su ti kriteriji opasnosti?

Ja sam si jednom natapirao prste vrućom otopinom natrijevog hidroksida i vodikovog peroksida pa su me isti drugi dan malo boljeli. No, ništa mi drugo nije bilo. Tako da jake lužine ne smatram jako opasnima. :zubo:

Mišo
09.08.2008., 00:19
aj nemojte stavljat tak duge postove, rađe ih odvojite u dva tri kraća posta, tak je jednostavnije za čitat, ovo ti odma dopizdi čim vidiš kolko je dugačko

Štreberica
09.08.2008., 13:05
Izvini poradi grubosti. Ipak, preporučio bih da se radije baviš time da si učenstvo podučiš tome kako se ne udesiti.
Eh, kad bih barem mogla otkriti vam o čemu se zapravo radi... Sad mi postaje jasno da je ovo loše mjesto za takva pitanja, ali kad sam već počela...

Ovo s galicom sam više karikirao. Makar, ne bih se čudio da jednom zbilja bude zabranjena.
Zabranjena je u osnovnim školama već godinama (osim za posebno napredne učenike :) ), no u srednjima nije.

[QUOTE=sal_mirabilis;15389113]Jesi možda razmišljala da radije napraviš listu stvari koje jesu opasne? Zbilja opasne?
Razmišljam sad da prođem sve gimnazijske udžbenike koje imam i razvrstam sve tvari koje se u njima spominju po tome koliko su opasne. No, to bi bio veeeliki posao za koji sam ipak prelijena. :zubo:

I, zapravo, koji su ti kriteriji opasnosti?
Mislim da sam napisala već dosta o tome... možda i previše. Da još malo snizim kriterij?
Evo ovako: opasno je sve ono što može trajno naštetiti nečijem zdravlju i/ili izazvati trenutačno bol i/ili druge zdravstvene probleme (nekakva definicija po sjećanju... ne pitaj).

sal_mirabilis
09.08.2008., 21:07
Eh, kad bih barem mogla otkriti vam o čemu se zapravo radi... Sad mi postaje jasno da je ovo loše mjesto za takva pitanja, ali kad sam već počela...

Ako ne nađe još tog praška, teško da će se riješiti. Inače, ima hrpa tvari čije su otopine bezbojne. Npr. ako u otopinu neke željezove(III) soli ubaciš pristojnu količinu kakvog fluorida, ona postane bezbojna... :)

Razmišljam sad da prođem sve gimnazijske udžbenike koje imam i razvrstam sve tvari koje se u njima spominju po tome koliko su opasne. No, to bi bio veeeliki posao za koji sam ipak prelijena. :zubo:

Mislim da sam napisala već dosta o tome... možda i previše. Da još malo snizim kriterij?
Evo ovako: opasno je sve ono što može trajno naštetiti nečijem zdravlju i/ili izazvati trenutačno bol i/ili druge zdravstvene probleme (nekakva definicija po sjećanju... ne pitaj).

Pa, opekotine isto bole jako i odmah. Da izbacimo svu vatru?

Meni bi kriterij bio da se izbace jaki kancerogeni i jaki otrovi (živine organike i slično). Kumulativne otrove smanjiti na minimum, a tvari koje induciraju alergije (npr. berilijevi spojevi) potpuno izbaciti.

Ovo s modrom galicom me ozbiljno zgrozilo. Pa što djeca onda smiju raditi? :eek:

I da, kako bi bilo da kreneš od onoga što ti treba za upoznavanje s osnovama kemije, a onda ideš eliminirati preopasno? :confused:

Štreberica
09.08.2008., 23:02
Pa, opekotine isto bole jako i odmah. Da izbacimo svu vatru?
Po mogućnosti... samo vruću vatru :D

Ovo s modrom galicom me ozbiljno zgrozilo. Pa što djeca onda smiju raditi?
Gnječiti kupus :zubo: I pokušavati dobiti kristale kuhinjske soli ili šećera bez zagrijavanja.

I da, kako bi bilo da kreneš od onoga što ti treba za upoznavanje s osnovama kemije, a onda ideš eliminirati preopasno?
:confused: Znam osnove kemije, bez brige. Koliko sam ih god mogla naučiti u tom obrazovnom sustavu koji mnogi od vas ovdje, vidim, prezirete.

sal_mirabilis
09.08.2008., 23:24
Po mogućnosti... samo vruću vatru :D

Gnječiti kupus :zubo: I pokušavati dobiti kristale kuhinjske soli ili šećera bez zagrijavanja.

Meni to dođe malo mršavo, ako izbaciš sve rizično. Makar je činjenica da se efektni pokusi daju napraviti u kuhinji koristeći uglavnom mozak. :D

:confused: Znam osnove kemije, bez brige. Koliko sam ih god mogla naučiti u tom obrazovnom sustavu koji mnogi od vas ovdje, vidim, prezirete
Na upozvananje klinaca s osnovama kemije. :p

A školski sistem se vidno srozava. Ima tu više straha nego prezira. Ako me jednog dana zadesi da budem gdje asistent, sigurno će biti i situacija tipa:
- Pa kaj vas to nisu učili u školi?
- Nisu. (vadi knjigu i pokazuje dokle je išlo gradivo)
Možeš pogledati i inflaciju petica. Danas pola djece prolazi s pet. Pa si ti misli. :rolleyes:

pseudomorgoth
10.08.2008., 20:18
Meni to dođe malo mršavo, ako izbaciš sve rizično. Makar je činjenica da se efektni pokusi daju napraviti u kuhinji koristeći uglavnom mozak. :D


Na upozvananje klinaca s osnovama kemije. :p

A školski sistem se vidno srozava. Ima tu više straha nego prezira. Ako me jednog dana zadesi da budem gdje asistent, sigurno će biti i situacija tipa:
- Pa kaj vas to nisu učili u školi?
- Nisu. (vadi knjigu i pokazuje dokle je išlo gradivo)
Možeš pogledati i inflaciju petica. Danas pola djece prolazi s pet. Pa si ti misli. :rolleyes:

slažem se. Gradivo je preprepredosadno, a jedino ono što sam radio u kabinetu za izvođenje pokusa je bilo mrvicu zanimljivije, ali nedovoljno (razrjeđivanje koncentriranog HCl-a, gorenje magnezija itd...)
hvala bogu, za dva dana mi dolazi 250 g natrija (čistog:eek:), pa mi neće biti dosadno:cerek: pogotovo uz jod, etil bromid , perkloratnu kiselinu i metanol:D

Štreberica
10.08.2008., 20:22
Meni to dođe malo mršavo, ako izbaciš sve rizično.
I meni. Ali kukavičluk je vrlo moćna sila. :D
Makar je činjenica da se efektni pokusi daju napraviti u kuhinji koristeći uglavnom mozak.
Znam. Mislim da već znam većinu takvih... ali možda se može još nešto tu smisliti.
A školski sistem se vidno srozava (...)
A da opet počnem kako neće svi biti kemičari... Ma neću, nema smisla. Eto, može se reći da na neki način radim na poboljšanju (jedog malog dijela) školskog sistema (ili pogoršanju :zubo: ).

Kako god, hvala na pozornosti barem, a vidim sad da na PZ ima još tema koje bi mi mogle pomoći pa ću pratiti još malo više. :)

sal_mirabilis
10.08.2008., 21:52
I meni. Ali kukavičluk je vrlo moćna sila. :D

Pa ako znaš što se zbiva, nema te zašto biti strah. :confused:

Znam. Mislim da već znam većinu takvih... ali možda se može još nešto tu smisliti.

Ne znam. Nikad nisam probavao. Makar, ako imaš na umu što želiš pokusom pokazati, nije neki poblem smisliti pokus. :confused:

A da opet počnem kako neće svi biti kemičari... Ma neću, nema smisla. Eto, može se reći da na neki način radim na poboljšanju (jedog malog dijela) školskog sistema (ili pogoršanju :zubo: ).

Kako god, hvala na pozornosti barem, a vidim sad da na PZ ima još tema koje bi mi mogle pomoći pa ću pratiti još malo više. :)

Nije bitno što neće biti kemičari. Osnovna škola ne služi tome da se uči ono što te zanima, već da se budućim ljudima usade ona znanja za koja je sigurno da će im trebati u životu.
Što se kemije tiče, pogledaj samo koliko love obrću homeopati na nepoznavanju građe tvari. Ili koliko ljudi nema pojma što jedu. Ili naše vrlo novinarstvo. Sve se to treba riješiti još u osnovnoj školi. :

>Ladybug<
10.09.2008., 10:40
molim vas pomozite..........
ruda sadrzi 25% jalovine a ostatak je željezov(III) oksid. izracunaj masu cistog oksida u jednoj toni rude.

:moli:

tomislav50
10.09.2008., 13:30
molim vas pomozite..........
ruda sadrzi 25% jalovine a ostatak je željezov(III) oksid. izracunaj masu cistog oksida u jednoj toni rude.

:moli:

Mislim da je to obična stehiometrija, koja nije teška, ali ju dugo nisam rješavao pa neznam napamet, morao bih pogledati malo knjige

Nadopuna : ali nije mislim da se to može rješiti ovako :

ako je 25 % težinski onda je rezultat : m = 1000 * (1 - 0,25) = 750 kg

a ako je volumenski onda se računa : Vuk = Vjal + Voks

gdje je Vuk = muk / gustoćauk
Vjal = mjal / gustoćajal
Voks = moks / gustoćaoks

ako se gornja jednadžba podijeli sa "Vuk" dobiva se :

1 = Vjal/Vuk + Voks/Vuk
1 = 0,25 + Voks/Vuk

Voks = Vuk * 0,75

odnosno nakon uvrštavanja : moks/gustoćaoks = 0,75 * muk/gustoćauk

i na kraju masa oksida : moks = 0,75 * muk * gustoćaoks/gustoćauk

moks = 0,75 * 1000 * gustoćaoks/gustoćauk

sal_mirabilis
10.09.2008., 22:06
Da prostite, nesposobnost da se danas spomenuti zadatak riješi bez upotrebe ičega osim mozga me lagano straši. :eek:

zaboky
15.09.2008., 13:55
mi možete pomoć treba mi neki izum mali izmislit ako imate nesto dajte molim vas

sal_mirabilis
15.09.2008., 19:47
mi možete pomoć treba mi neki izum mali izmislit ako imate nesto dajte molim vas

Izume smišljaš sam. Zato se i zovu tako. :mig:

NaturePhoenix
17.09.2008., 12:07
Nemam nista sa kemijom ali me prosto zanima,a ucio sam to u srednjoj i jos sam to znao a sad sam zaboravio,a rijec je o elektronskoj konfiguraciji elektrona(znaci zanima me kako se ono pise 1s^,2s^1....
More li iko to detaljno obasniti evo na primjeru zlata (Au)znaci napisat ono sve do kraja koliko ima elektrona u kojoj ljuski i kako se to racuna.Sjecam se da ima neka fora da bas ne ide uvijek po redu.mislim na 3d pa 4s pa 4p pa 4d pa 4f nego se nekad neka preskace pa se vraca opet na nju ali neznam kada se vraca a ni zasto.i na kraju kako cu znat koliko ima valentni elektrona.i kako ja mogu znat recimo koliko ljuski ima neki element.jel to moguce ocitati u periodnom sustavu?

sal_mirabilis
17.09.2008., 13:35
Nemam nista sa kemijom ali me prosto zanima,a ucio sam to u srednjoj i jos sam to znao a sad sam zaboravio,a rijec je o elektronskoj konfiguraciji elektrona(znaci zanima me kako se ono pise 1s^,2s^1....
More li iko to detaljno obasniti evo na primjeru zlata (Au)znaci napisat ono sve do kraja koliko ima elektrona u kojoj ljuski i kako se to racuna.Sjecam se da ima neka fora da bas ne ide uvijek po redu.mislim na 3d pa 4s pa 4p pa 4d pa 4f nego se nekad neka preskace pa se vraca opet na nju ali neznam kada se vraca a ni zasto.i na kraju kako cu znat koliko ima valentni elektrona.i kako ja mogu znat recimo koliko ljuski ima neki element.jel to moguce ocitati u periodnom sustavu?

Da se ne mučim, budući da si kvantnu teoriju već duže nisam ponavljao (a i zato jer sam i onoga što znam natukao pola stranice bez nade u zaokruživanje), kratki odgovori.

Najveći glavni kvantni broj (tj. broj ljuski) atoma ti je red (perioda) u kojem se atom nalazi.
Elektronska konfiguracija se piše slijedeći Paulijev princip (http://en.wikipedia.org/wiki/Pauli_principle) te Hundtovo (http://en.wikipedia.org/wiki/Hund%27s_rule_of_maximum_multiplicity) i Madelungovo pravilo (http://en.wikipedia.org/wiki/Aufbau_principle), ali obično se ne piše sve, već samo valentni elektroni dok se umjesto ostatka stavi sibol prethodnog plemenitog plina u kutastim zagradama.
Npr. el. konfiguracija litija je 1s^2 2s^1 ili [He]2s^1 (uzeh kraće jer bez eksponenata ovo djeluje ubitačno)

Naravno, među prijelaznim elementima postoji hrpa iznimaka (http://en.wikipedia.org/wiki/Electronic_structure#Exceptions_in_3d.2C_4d.2C_5d) .

Sad mi se čini da sam trebao dati samo zadnju poveznicu. :rofl:

NaturePhoenix
17.09.2008., 14:17
imam jos jedno pitanje
2(2l+1) jeli to najveci broj elektrona u jednoj podljuski?
znam da je max elektrona u ljuski 2n^2

l=orbitalni kvantni broj koji se javlja zbog rotacije elektrona oko jezgre(znaci opisuje magnetska svojstva)

sal_mirabilis
20.09.2008., 00:21
imam jos jedno pitanje
2(2l+1) jeli to najveci broj elektrona u jednoj podljuski?
znam da je max elektrona u ljuski 2n^2

Jap. :)

l=orbitalni kvantni broj koji se javlja zbog rotacije elektrona oko jezgre(znaci opisuje magnetska svojstva)

Rotacija elektrona oko svoje osi je zamišljena. Elektroni nisu kuglice. Najbolje što o njima možemo reći da su to kvantni objekti.
Ne znam najbolje kvantnu (što jer sam kemičar, što jer sam pozaboravio), ali sve ove brojke su plod teorije i eksperimenata. Prvo su eksperimenti stvorili potrebu da se njihovi rezultati nekako opišu (npr. spektar vodika je imao neke zanimljive pravilnosti), a potom su teoretičari morali skrpiti potpuno nov način gledanja na tvar. Uglavnom su pobrali nazive iz klasične fizike što malo zapetljava stvari. :confused:

ARTETUREN
21.09.2008., 15:11
mi možete pomoć treba mi neki izum mali izmislit ako imate nesto dajte molim vas

umjetno slijepo crijevo, da se ne terba čekati na donatora ....

crnivjetar
29.09.2008., 18:45
Iako mi je kemija bolja strana, što se tiče ovog pitanja na pada mi na pamet ništa konkretno pa molim višu inteligenciju od mene za pomoć.
Ovako, sjeli Ste s dragom u najobičniji čamac i odvezli se daleko na pučinu. Sunce prži, Vaša draga je žedna, a niste uzeli vodu. Dovoljno joj je nekoliko kapljica vode kako bi se osvježila. Smislite aparaturu napravljenu od priručnog pribora kako bi joj to omogućili.

sal_mirabilis
29.09.2008., 20:43
Iako mi je kemija bolja strana, što se tiče ovog pitanja na pada mi na pamet ništa konkretno pa molim višu inteligenciju od mene za pomoć.
Ovako, sjeli Ste s dragom u najobičniji čamac i odvezli se daleko na pučinu. Sunce prži, Vaša draga je žedna, a niste uzeli vodu. Dovoljno joj je nekoliko kapljica vode kako bi se osvježila. Smislite aparaturu napravljenu od priručnog pribora kako bi joj to omogućili.

A što imaš na raspolaganju?

Što se zbiva s tekućinom ako se grije? :mig:

crnivjetar
30.09.2008., 17:57
Na raspolaganju imam sve što ima jedan običan čamac. Ako misliš na destilaciju, i kad bih uspio složiti aparaturu, ne može se na taj način.

Moja ideja: Ako uzmemo u obzir da s većom dubinom u moru pada temperatura, možda se hladnijom morskom vodom mogu kondenzirati pare toplije morske vode; i dobijemo tih vražijih nekoliko kapi. Ima li logike?

Dario-d
30.09.2008., 20:13
Ovako treba mi pomoć iz kemije:
1. Zašto metali lakše otpuštaju elektrone, a nemetali lakše primaju.
2. Energija ionizacije: Zašto se en.ion. krou periode povećava a kroz skupine smanjuje.
3. Elektronski afinitet: Zašto el.afin. unutar peride raste a unutar skupine opada?
4. POLUMJER ATOMA. Zašto polumjer atoma kroz periode se povećava, a kroz skupine se smanjuje.

Herp
01.10.2008., 00:16
Iako mi je kemija bolja strana, što se tiče ovog pitanja na pada mi na pamet ništa konkretno pa molim višu inteligenciju od mene za pomoć.
Ovako, sjeli Ste s dragom u najobičniji čamac i odvezli se daleko na pučinu. Sunce prži, Vaša draga je žedna, a niste uzeli vodu. Dovoljno joj je nekoliko kapljica vode kako bi se osvježila. Smislite aparaturu napravljenu od priručnog pribora kako bi joj to omogućili.

Ulovi joj ribu i iscijedi vodu iz nje. :D

(Ok, sad ozbiljno; ovo je inače ozbiljan savjet za brodolomce, ne samo provokacija nekog-očito-bijologa :D)

Herp
01.10.2008., 00:24
Ovako treba mi pomoć iz kemije:
1. Zašto metali lakše otpuštaju elektrone, a nemetali lakše primaju.
2. Energija ionizacije: Zašto se en.ion. krou periode povećava a kroz skupine smanjuje.
3. Elektronski afinitet: Zašto el.afin. unutar peride raste a unutar skupine opada?
4. POLUMJER ATOMA. Zašto polumjer atoma kroz periode se povećava, a kroz skupine se smanjuje.

1) Zbog elektronegativnosti :ne zna: (BTW ovo je univerzalan odgovor u kemiji, ako ne znaš odgovor na neko pitanje, samo reci to i 70% su šanse da ćeš biti u pravu :D)
2) i 3) Opet zbog elektronegativnosti :ne zna: kako ona raste, raste tendencija atoma da zadrži svoje elektrone (znači potrebna je veća energija ionizacije da bi se elektron izbio iz njega) i privlači druge (tj. ima veći afinitet prema elektronu).
4) :confused: Polumjer atoma se smanjuje kroz periodu zato što povećanjem broja protona raste privlačna sila jezgre, te ona jače privlači elektrone točnije "bliže" k sebi. Polumjer atoma raste u grupi iz banalnog razloga, a to je znatno povećanje broja protona i elektrona.

agentivan
01.10.2008., 19:23
Ja sam iz 8r.Idem na dodatnu i treba mi nešto da fasciniram profku.Što brže.:D:confused:

Maxes
02.10.2008., 18:44
Ja sam iz 8r.Idem na dodatnu i treba mi nešto da fasciniram profku.Što brže.:D:confused:

? :confused: :ne zna:

Jelena__
03.10.2008., 11:30
Ovako treba mi pomoć iz kemije:
1. Zašto metali lakše otpuštaju elektrone, a nemetali lakše primaju.
2. Energija ionizacije: Zašto se en.ion. krou periode povećava a kroz skupine smanjuje.
3. Elektronski afinitet: Zašto el.afin. unutar peride raste a unutar skupine opada?
4. POLUMJER ATOMA. Zašto polumjer atoma kroz periode se povećava, a kroz skupine se smanjuje.Herp je sve dobro odgovorila ja bih samo nadopunila 2. energija ionizacije se kroz periodu povećava jer je broj protona povećava jači je utjecaj jezgre na elektrone i atom sve teže otpušta elektron te je time potrebna veća energija, a kroz skupinu se smanjuje jer se broj ljusaka povećava vanjski elektroni su sve udaljeniji od jezgre i lakše ih je atomu otpustiti

sal_mirabilis
03.10.2008., 19:22
Na raspolaganju imam sve što ima jedan običan čamac. Ako misliš na destilaciju, i kad bih uspio složiti aparaturu, ne može se na taj način.

Moja ideja: Ako uzmemo u obzir da s većom dubinom u moru pada temperatura, možda se hladnijom morskom vodom mogu kondenzirati pare toplije morske vode; i dobijemo tih vražijih nekoliko kapi. Ima li logike?

Prvo :s za Herpin odgovor.

:misli:
Znaš da voda isparava s površine i kondenzira se kad atmosfera bude prezasićena vodenom parom (a to bude kad se ista ohladi).
Možda znaš i da voda hladi površine s kojih isparava.
Pomaže li ti što ovo?
Inače, ne znam čega sve obično bude u čamcu. Imaš li kakvog najlona ili cerade?

sal_mirabilis
03.10.2008., 19:26
Ja sam iz 8r.Idem na dodatnu i treba mi nešto da fasciniram profku.Što brže.:D:confused:

Dođi motorom u učionicu. :cool:

Ako misliš na pokuse, pogledaj ovdje (http://eskola.chem.pmf.hr/index7.php3). Možda nađeš štogod zanimljivo.

Herp
03.10.2008., 19:40
Prvo :s za Herpin odgovor.

Hvala, sal :five:

Bez zajebancije, elektronegativnost pali u 75% slučajeva, šta misliš kako mi biolozi polažemo kemiju :rofl:

EDIT: tek sad sam skužila da misliš na onaj prvi odgovor :bonk: Nema, veze, nek ostane post ovakav kakav je :rofl: :tuka:

sal_mirabilis
03.10.2008., 20:34
Herp, :rofl:
Ovo o atomima sam tek letimično pogledao jer mi se srednjoškolski koncepti ne sviđaju, a bolje reći ne znam. :zubo:

crnivjetar
05.10.2008., 09:50
Prvo :s za Herpin odgovor.

:misli:
Znaš da voda isparava s površine i kondenzira se kad atmosfera bude prezasićena vodenom parom (a to bude kad se ista ohladi).
Možda znaš i da voda hladi površine s kojih isparava.
Pomaže li ti što ovo?
Inače, ne znam čega sve obično bude u čamcu. Imaš li kakvog najlona ili cerade?

Kažeš kako se voda kondenzira kada su pare prezasićene, znači, uzmem posudu napunim je morem te poklopim drugom posudom. Voda će na suncu isparavati a prare biti sve koncentriranije, kada postanu prezasićene kondenzirati će se na drugoj posudi.
Ajmo reć da ima najlona/ cerade.

sal_mirabilis
05.10.2008., 11:34
Kažeš kako se voda kondenzira kada su pare prezasićene, znači, uzmem posudu napunim je morem te poklopim drugom posudom. Voda će na suncu isparavati a prare biti sve koncentriranije, kada postanu prezasićene kondenzirati će se na drugoj posudi.
Ajmo reć da ima najlona/ cerade.

Možda bi čak bilo dovoljno nekako komad najlona razastrti iznad površine mora. Ako on bude malo hladniji od mora, para bi se trebala kondenzirati. :

Dario-d
18.10.2008., 16:48
Bok. Profa mi je dala zadatak da napišem kemijska i fizikalna svojstva Natrijeva karbonata Na2CO3. Našao sam dosta o tome spoju ali ne i ta svojstva. Može mi tko pomoći?

sal_mirabilis
18.10.2008., 21:31
Bok. Profa mi je dala zadatak da napišem kemijska i fizikalna svojstva Natrijeva karbonata Na2CO3. Našao sam dosta o tome spoju ali ne i ta svojstva. Može mi tko pomoći?

Pa što si našao ako nisi svojstva? :misli:

Dario-d
18.10.2008., 21:38
za što se koristi, štetnost i kako nastaje

sal_mirabilis
18.10.2008., 22:51
za što se koristi, štetnost i kako nastaje

Pretpostavit ću da ovdje upitnika nema i ne treba biti.

Natrijev karbonat ilitiga soda je spoj dobro topljiv u vodi (brojke si potraži, imaš Wikipediju (http://en.wikipedia.org/wiki/Sodium_carbonate)) pri čemu daje jaku lužinu, a iz otopine kristalizira kao dekahidrat (bezbojni kristali koji na zraku gube dio vode).
Burno reagira s jakim (i srednje jakim) kiselinama pri čemu se oslobađa ugljikov dioksid.
Taj spoj reducens nije uopće, a nisam ni čuo da bi se koristio kao oksidans.

Govorenje o kemijskim svojstvima ti se svodi na opis ponašanja u prisutnosti određenih tvari. Toga ima puno, ali ako nabrojiš ono bitno i općenito, ispadne jako malo, dobrim dijelom brojki. :)

Mogu još dodati da se na nekoj temperaturi preko 1000 °C raspada na natrijev i ugljikov(IV) oksid.

Herp
20.10.2008., 20:28
Di su moje pametne maje gjavice :mama: :mama:

Hesseov zakon, j*** sliku svoju :E

2NO + O2 -> 2NO2 ; ΔrH=-114.14 kJ/mol
4NO2 + O2 -> 2N2O5; ΔrH=-110.2 kJ/mol
N2 + O2 -> 2NO ; ΔrH=-180.5 kJ/mol
________________
N2 + 5/2O2 -> N2O5 ; ΔrH=?

:urla: :čupakosu: :nemoženaćiučemugriješi: :mama:

sal_mirabilis
21.10.2008., 08:12
Di su moje pametne maje gjavice :mama: :mama:

Hesseov zakon, j*** sliku svoju :E

2NO + O2 -> 2NO2 ; ΔrH=-114.14 kJ/mol
4NO2 + O2 -> 2N2O5; ΔrH=-110.2 kJ/mol
N2 + O2 -> 2NO ; ΔrH=-180.5 kJ/mol
________________
N2 + 5/2O2 -> N2O5 ; ΔrH=?

:urla: :čupakosu: :nemoženaćiučemugriješi: :mama:

A koliko ti uopće ispada?
I što te točno muči?

Točno rješenje bi trebalo biti -349,74 kJ/mol.

Herp
21.10.2008., 08:16
Nisam uspjela dobiti ovu krajnju jednadžbu nego mi ispada nešto tipa 3NO + N2 + 4O2 -> 3NO2 + N2O5 :mama:

Underground King
21.10.2008., 14:51
Poznate su relativne atomske mase dvaju izotopa litija. Relativna atomska masa litija-6 je 6,0151, a litija-7 iznosi 7,0160. Izračunaj brojevni udio X izotopa litija-7 u prirodnoj smjesi, ako znaš da je prosječna relativna atomska masa litija 6,941.

kemik
21.10.2008., 14:53
da vidimo tvoje rješenje, odnosno postupak ;)

neće ti ovdje nitko rješavat zadatak, al ti možemo pomoć da skužiš kaj ti radiš krivo :)

fps_games
21.10.2008., 15:04
da pitam...

profa iz kem je dala da napravimo pokus... -_-
u dvije epruvete staviti vodu i čavlić... u jednu staviti soli te pricekati par dana...
danas sam se ja sjetio pogledati i vidim da je jedan vise hrđav a drugi manje...
sada... onaj koji je manje je u staklenoj a onaj koji je vise je u plasticnoj epruveti...
ja sam zaboravio di sam stavio soli (iako mi se cini da je to staklena)...

sta nebi sol trebala pospješiti hrđanje?
u kojoj je sol?

vjerujem da se ne moze lakmusom to odrediti...

Underground King
21.10.2008., 16:03
da vidimo tvoje rješenje, odnosno postupak ;)

neće ti ovdje nitko rješavat zadatak, al ti možemo pomoć da skužiš kaj ti radiš krivo :)

Ar (Li) = Ar(Li-6) * X(Li-6) + Ar(Li-7) * X (Li-7)
6,941 = 6,0151 * X(Li-6) + 7,0160 * (Li-7)
6,941 = 13,0311 * X(Li-6) * X(Li-7)
X(Li-6) * X(Li-7) = 0,5326

Tj.

0,5326*( 6,0151 + 7,0160 ) = 6,941

I nadalje idu neke kombinacije pogađanja i krivih rezultata...

kemik
21.10.2008., 16:43
koji si ti razred?

a*b+c*d NIJE (a+c)*b*d, pobogu :eek:

formula koja ti treba je:

Ar(Li) = Ar(Li-6) * (1-x(Li-6)) + Ar(Li-7) * x(Li-6)
6,941 = 6,0151 * (1-x(Li-6)) + 7,0160 * x(Li-6)
6,941 = 6,0151 - 6,0151*x + 7,0160*x

pa ove koji imaju x s jedne strane, ove bez iksa s druge strane i dobiješ udio Li-7 (x).

Underground King
21.10.2008., 17:43
koji si ti razred?

a*b+c*d NIJE (a+c)*b*d, pobogu :eek:

formula koja ti treba je:

Ar(Li) = Ar(Li-6) * (1-x(Li-6)) + Ar(Li-7) * x(Li-6)
6,941 = 6,0151 * (1-x(Li-6)) + 7,0160 * x(Li-6)
6,941 = 6,0151 - 6,0151*x + 7,0160*x

pa ove koji imaju x s jedne strane, ove bez iksa s druge strane i dobiješ udio Li-7 (x).

Imao sam 4 testa danas, pod Zaldiarom (problemi s leđima) sam cijeli dan, izgleda da ne mogu normalno funkcionirati.

EDIT: Je li X u formul Li-7 ili Li-6 ?

nina williams
21.10.2008., 21:03
2NO + O2 -> 2NO2 ; ΔrH=-114.14 kJ/mol
4NO2 + O2 -> 2N2O5; ΔrH=-110.2 kJ/mol
N2 + O2 -> 2NO ; ΔrH=-180.5 kJ/mol
________________
N2 + 5/2O2 -> N2O5 ; ΔrH=?

:urla: :čupakosu: :nemoženaćiučemugriješi: :mama:

Prva jednadžba + 1/2 druge jednadžbe + treća jednadžba = tvoja tražena. Samo uvrsti vrijednosti reakc. entalpija u to i dobiješ konačno: ΔrH = -349,74 kJ/mol.
BTW, kad trebaš računati nešto pomoću Hess-ovog stavka, najlakše ti je krenuti od kraja, tj, od onog što trebaš dobiti, pa raditi unatrag.

Herp
21.10.2008., 21:16
Prva jednadžba + 1/2 druge jednadžbe + treća jednadžba = tvoja tražena.

:bonk: Totalno sam previdjela da mi je kisik samo s lijeve strane i da mi se neće nigdje pokratiti nego zbrajati i da ću dobiti 5/2 kisika BEZ da prvu jednadžbu množim s 5/2 :bonk: :rofl:

Tenkju :top:

nina williams
21.10.2008., 22:57
da pitam...

profa iz kem je dala da napravimo pokus... -_-
u dvije epruvete staviti vodu i čavlić... u jednu staviti soli te pricekati par dana...
danas sam se ja sjetio pogledati i vidim da je jedan vise hrđav a drugi manje...
sada... onaj koji je manje je u staklenoj a onaj koji je vise je u plasticnoj epruveti...
ja sam zaboravio di sam stavio soli (iako mi se cini da je to staklena)...

sta nebi sol trebala pospješiti hrđanje?
u kojoj je sol?

vjerujem da se ne moze lakmusom to odrediti...

Koju sol ste dodali u vodu?
Uz pretpostavku da je riječ o NaCl (obično ljudi misle na njeg kad kažu sol): sol ti je u plastičnoj epruveti. Klorid pospješuje hrđanje.

Što se tiče lakmusa, to je kiselo-bazni indikator, pa ako je otopina soli pH-neutralna, onda od lakmusa nema pomoći.

>Ladybug<
23.10.2008., 10:50
zove rodica za hitnu pomoc a ja nemam pojima....please help

u smjesi natrijeva klorida i kalcijeva karbinata maseni udi natrijeva klorida je 0.4325.
u tu smjesu zatim dodamo jos 2.12g natrijeva klorida.
u novij smjesi udio kalcijeva karbonata je 0.325.
izracunajte A) masu kalcijeva karbonata u konacnoj smjesi
B) masu pocetne smjese.

predlozite postupak kojim biste u labaratoriju provjerili rezultat.....:moli:

Herp
23.10.2008., 11:09
Masa NaCl u prvoj smjesi je 0,4625*m1, a u drugoj je 0,4325*m1+2,15g.
Masa NaCl u drugoj smjesi je također i 0,675*m2.

Iz toga napravimo prvu jednadžbu:
0.675*m2=0,4325*m1+2,15g, pri čemu su m1 i m2 mase smjese na početku i na kraju.

Masa CaCO3 je konstantna.
0,5675*m1=0,325*m2

Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznanice. m1=x, m2=y.

0,675y=0,4325x + 2,15
0,5675x=0,325y
-------------------------
y=1,746x
0,675*1,746x-0,4325x-2,15=0
0,746x = 2,15

x=2,882
y=5,032

Masa prve smjese je 2,882g, a druge 5,032g.

Masa CaCO3 u drugoj smjesi je 0,325*5,032g = 1,635g.

Nevjerna
24.10.2008., 16:37
Je li može meni neko pojasniti adicijske i kondenzacijske polimere? Treba mi to za referat, a nigdje na netu nisam našla objašnjenje. Hvala.

sal_mirabilis
24.10.2008., 19:51
Je li može meni neko pojasniti adicijske i kondenzacijske polimere? Treba mi to za referat, a nigdje na netu nisam našla objašnjenje. Hvala.

Recimo da bih, makar sam već skoro odrasla jedinka homo kemikusa, imao frke oko odgovora. :D

Drugim riječima, mjesto na znanje, oslanjam se na logiku. (Primjećujem sad, ne libeći se pritom rabiti okolno znanje.)

Kad imaš adicijski polimer, nemaš nusprodukte (načelno). Klasični primjer je adicija alkena.
Hrpa molekula s dvostrukim vezama reagira tako da dvostruke veze pucaju i mjesto njih nastaju veze između molekula reaktanta. Za slikice si potraži sintezu polietena, polistirena, teflona ili tako nečega.

Kondenzacijski su onda oni kod kojih pri sintezi nešto izleti van. Obično to bude molekula vode, ali može i nešto drugo sitno.
Za primjer nešto manje konvencionalno. Polimer se zove Glyptal i obuhvaća više različitih spojeva. Reaktanti su glicerol i ftalna kiselina (ako ti nisu poznati, potraži si slike, sad je bitno samo to da glicerol ima tri hidroksilne skupine, a ftalna kiselina dvije karboksilne). Kad ih zamiješaš i zagriješ, nastane nekakav poliester koji se najbolje dade opisati kao žućkasta smola koju ne volim puno jer sam zbog nje imao ljepljive prste. :D
Ono što se unutri zbiva nije ništa drugo nego esterifikacija. Reagiraju hidroksilne i kraboksilne skupine, samo što ne nastaju lanci nego mreža jer glicerol ima jednu hidroksilnu skupinu viška pa se lanci mogu granati. A za esterifikaciju valjda znaš da daje ester i vodu.

A za referat si pogledaj što piše na Wikipediji. Valjda znaš engleštinu. :

Nevjerna
26.10.2008., 13:16
Ajme hvala :s Samo što ti ja radim za referat alkene općenito i data mi je ovdi ta njihova podjela, pa rekoh da to malo dublje objasnim. :D

...idem pretraživat Wiki i

hvala ti puno. :kiss:

>Ladybug<
26.10.2008., 20:16
Herp nisam imala vremena zahvaliti se :s

thanks

kojivrag
01.11.2008., 20:41
KOJA SU KEMIJSKA SVOJSTVA TVARI??
Znam da se to uci jos u osnovnoj skoli,ali mi jakooooo dugo nije trebalo pa sam zaboravila!!:confused:
I ako znato to mozda znate i koja se kemijska svojstva tvari mogu odrediti NIR-spektrofotometrijom i zasto??

hvala na bilo kakvom odgovoru!!:s

fussbaler
02.11.2008., 08:47
Ej smjesnije pitanje u zivotu nisam cuo(vidio). Hehe, kao da pitas koje je boje voda.
Imas google pa napisi kemijska svojstva tvari jer ovo je pitanje za 7.raz.
BTW. to su ti osnovna svojstva-talište,vrelište,u kojem je agregatnom stanju tvar,gdje je toplijva,kako reagira sa kiselinama...Itd.

sal_mirabilis
02.11.2008., 09:22
Kemijska su ona svojstva koja se odnose na sposobnost tvari da prestane biti ta tvar.
Talište i vrelište,agregatno stanje i topljivosti u raznim otapalima tu ne spadaju. :p

(N)IR se uglavnom drži vibracija i rotacija pa bi se moglo nešto reći o nekim vezama (obično su "mirniji" oni atomi koji su jače povezani, ali od toga ništa bez usporedbe sa spektrima sličnih tvari). :confused:

kojivrag
02.11.2008., 17:30
Ej smjesnije pitanje u zivotu nisam cuo(vidio). Hehe, kao da pitas koje je boje voda.
Imas google pa napisi kemijska svojstva tvari jer ovo je pitanje za 7.raz.
BTW. to su ti osnovna svojstva-talište,vrelište,u kojem je agregatnom stanju tvar,gdje je toplijva,kako reagira sa kiselinama...Itd.

vidis kako ne znas!! taliste i vreliste su fizikalna svojstva isto kao i agregatno stanje!!:p a kad googlas kemijska svojstva,uvik su spojena sa fizikalnim, pa nisam znala di tocno koja pripadaju!!

Sal hvala puno na pomoci!!:mig:

Elaine123
02.11.2008., 23:46
Kemijska su ona svojstva koja se odnose na sposobnost tvari da prestane biti ta tvar.
Talište i vrelište,agregatno stanje i topljivosti u raznim otapalima tu ne spadaju. :p

(N)IR se uglavnom drži vibracija i rotacija pa bi se moglo nešto reći o nekim vezama (obično su "mirniji" oni atomi koji su jače povezani, ali od toga ništa bez usporedbe sa spektrima sličnih tvari). :confused:

Da...IR spektri su presloženi za cjelokupne analize...ali obično se koriste za identifikaciju određenih skupina (ima li ih u molekuli) koje pokazuju karakteristične vrpce (kao dolje na slici)

http://www.lcc.ukf.net/Chem14/IR&Mas3.gif

Za "sklepat" cijelu strukturu su potrebni još imati i recimo spektar masa i NMR spektar i npr. Mr spoja ili slično. Ah..to su bila vremena kad sam noći provodila uz :kava: i spektre :cerek:

sal_mirabilis
03.11.2008., 13:11
Da...IR spektri su presloženi za cjelokupne analize...ali obično se koriste za identifikaciju određenih skupina (ima li ih u molekuli) koje pokazuju karakteristične vrpce (kao dolje na slici)

http://www.lcc.ukf.net/Chem14/IR&Mas3.gif

Za "sklepat" cijelu strukturu su potrebni još imati i recimo spektar masa i NMR spektar i npr. Mr spoja ili slično. Ah..to su bila vremena kad sam noći provodila uz :kava: i spektre :cerek:

:bonk: Uopće mi nije pala na pamet ta semiempirija.

Rijedak primjer da :kava: ne znači "ja sam pametniji od tebe". :)

david32
04.11.2008., 19:21
Dakle, opet se javljam i opet imam nekih problema iz kemije pa se nadam ako bi netko od vas kemijoznalaca znao rješiti ovaj zadatak:


a) Masa atoma elementa A je 108,56 puta 10 na minus27 kg, a masa atoma elementa B je 53,24 puta 10 na minus27 kg. Koji element je A, a koji element je B?

b) Reakcijom tvari A i B nastaje tvar C. Oksidacijom tvari C nastaju spojevi D i E. Daljnom oksidacijom spoja E nastaje spoj F, spoj F u reakciji sa vodom daje spoj G koji otopljen u vodi disocira na vodikov kation i anion kiselinskog ostatka. Sve reakcije prikaži jednadžbama.

Unaprijed zahvaljujem :D

Štreberica
04.11.2008., 19:34
Joooj... ajde, smilovat ću ti se.

Masu podijeliš unificiranom atomskom jedinicom mase (1,66×10 na -27 kg) i dobiješ relativnu atomsku masu, koju onda nađeš u periodnom sustavu.

A ovo drugo bi moglo biti svašta, ako imaš samo te podatke :ne zna:

Inače, takve stvari možeš pitati ovdje (http://www.forum.hr/showthread.php?t=258630&page=18). Ali, radije probaj prvo potražiti po svojim udžbenicima, pitati prijatelje iz razreda itd.

david32
04.11.2008., 19:36
Ovo prvo znam ali mene ovo drugo muči pa mi treba pomoć!

Štreberica
04.11.2008., 19:42
Aha, to je sve isti zadatak :bonk: Napiši koje si elemente dobio za A i B, ne da mi se računat :zubo:

david32
04.11.2008., 19:51
Cink i sumpor, sad dalje ti izračunaj.

Štreberica
04.11.2008., 20:00
Onda je C, očito, cinkov sulfid (ZnS). Oksidacijom nastaju cinkov i sumporov oksid (ZnO i SO2 ili SO3, uzmi onaj s kojim ti je lakše izjednačiti). Ako je SO2 otapanjem u vodi nastaje sumporasta kiselina (H2SO3), ako je SO3 nastaje sumporna kiselina (H2SO4) - samo "dodaš" H2O na oksid. Što je disocijacija ti piše (raspadanje na vodikov kation H+ i kiselinski anion ono što ostane - ). Sad se opet malo potrudi pa probaj napisati jednadžbe.

Štreberica
04.11.2008., 20:40
Oprosti, promaklo mi je ovo daljnjom oksidacijom - dakle bit će prvo SO2 pa daljnjom oksidacijom SO3. Nadam se da si se snašao.

pseudomorgoth
04.11.2008., 21:13
Ali on ne piše koje su stvari nastale oksidacijom tvari A i B, nego spoja C, a to je već škakljivije... valjda cinkov hiposulfid

crnivjetar
05.11.2008., 07:45
Zašto je kisik bolje topljiv od dušika u vodi? Zašto je klorovodik bolje topljiv od ugličnog dioksida (u vodi)?

sal_mirabilis
05.11.2008., 09:52
Pseudomorgoth, oksidacijom sulfida prijelaznih metala obično se dobivaju oksidi sumpora i tog metala. :)

Zašto je kisik bolje topljiv od dušika u vodi? Zašto je klorovodik bolje topljiv od ugličnog dioksida (u vodi)?

Za topljivost u vodi glavni kriterij je polarnost molekule ili veza u njoj, čemu je posljedica sposobnost stvaranja vodikovih veza.
U slučaju klorovodika i ugljikovog dioksida s jedne strane imaš molekulu izrazito dipolne naravi, a s druge molekulu čije su veze polarne, ali centralnosimetrično postavljene pa je molekula ukupno nepolarna.
Kod kisika i dušika imaš dvije savršeno nepolarne molekule, od kojih jedna ima trostruku vezu, a druga je negdje između jednostruke i dvostruke. Jedna za stvaranje interakcije ima jedan nevezni elektronski par po atomu, a druga po dva (plus onaj nespareni koji je djelomično postoji kao takav :D). Ima još toga, ali sad ne znam kako to sročiti. :confused:

novacaine
05.11.2008., 18:09
ej ljudi bila bi jako zahvalna ako bi mi mogao netko pomoći,naime pojavio se jedan nadobudni profesor,koji trazi da izracunam koncentraciju vode u vodi,imam vec neke ideje i mislim da bi moglo dobro ispasti,ali ipak bi pomoglo ako tko zna kako bi se trebalo to rjesit

Herp
05.11.2008., 18:45
Ja bi probala preko ionskog produkta vode. :ne zna:

sal_mirabilis
06.11.2008., 09:25
ej ljudi bila bi jako zahvalna ako bi mi mogao netko pomoći,naime pojavio se jedan nadobudni profesor,koji trazi da izracunam koncentraciju vode u vodi,imam vec neke ideje i mislim da bi moglo dobro ispasti,ali ipak bi pomoglo ako tko zna kako bi se trebalo to rjesit

Malo je uvrnuto govoriti o koncentraciji istog u istom. :D
Možda kakav recipročni molarni volumen?

Uglavnom, 1/Vm=n/V= (m/M)/(m/ro), a dalje bi trebalo biti barem jednako lako...

Štreberica
06.11.2008., 20:09
ej ljudi bila bi jako zahvalna ako bi mi mogao netko pomoći,naime pojavio se jedan nadobudni profesor,koji trazi da izracunam koncentraciju vode u vodi,imam vec neke ideje i mislim da bi moglo dobro ispasti,ali ipak bi pomoglo ako tko zna kako bi se trebalo to rjesit
c(vode) = 1 - c(h+) - c(OH-) = 1 - 2*10^-7 (pri standardnim uvjetima)? što je opet 1 ako ne trebaš na toliko decimala. Profesor te vjerojatno zafrkava i traži očit odgovor da je koncentracija 1.

Elaine123
07.11.2008., 14:15
c(vode) = 1 - c(h+) - c(OH-) = 1 - 2*10^-7 (pri standardnim uvjetima)? što je opet 1 ako ne trebaš na toliko decimala. Profesor te vjerojatno zafrkava i traži očit odgovor da je koncentracija 1.

Mene samo zanima di profesor? Faks, škola?
Inače da... ovo gore je jedino kaj se može brijem i potpisujem da te cima...bože, svašta :D

sal_mirabilis
07.11.2008., 17:08
c(vode) = 1 - c(h+) - c(OH-) = 1 - 2*10^-7 (pri standardnim uvjetima)? što je opet 1 ako ne trebaš na toliko decimala. Profesor te vjerojatno zafrkava i traži očit odgovor da je koncentracija 1.

Da nisi možda pobrkala množinsku koncentraciju i množinski udio? :mig:

Zasad bih samo rekao da profesor (očito srednjoškolski) nikako nije prosječan. No, s koje je strane, to tek treba vidjeti. :D

Maja74
09.11.2008., 16:02
bok ljudi, trebam pomoć u vezi strukturne formule
naime, na testu iz biokemije dobila sam pitanje - nacrtaj NADPH + H (dakle strukturnu formulu)
inače učim po Stryeru u kojem sam našla samo sliku strukture NAD+ i NADP+, znam nacrtati i NADPH (dodam još jedan vodik na nikotinamidni prsten, na vrh molekule i fosfat na dno molekule) ali gdje da tu nabacim još taj dodatni vodik stvarno nemam blage i zato

UPOMOĆ!

Maja74
09.11.2008., 19:01
sad baš nešto gledam i ko da mi je prosvijetlilo, ili taj drugi vodik i je onaj koji sam već dodala i nema se više šta dodati ili sam odljepila, taj NADPH + H bi ustvari trebao biti samo NADPH, ma pukla sam

Maja74
09.11.2008., 21:11
nevermind, vidim da nitko ne trza, pomogla sam si sama, potrajalo je al uspjela sam

Elaine123
09.11.2008., 23:14
Šta ćeš kad smo spori :) Dobro si napravila...1 vodik dodaš gore..u p položaj prema N iz prstena..a ovaj vani + H+ (nadam se da si i pomaknula veze..više nije aromatski prsten..nego su samo 2 dvostruke veze). Btw. Baš sam neki dan dobila isto pitanje na ispitu :) Ne radi se o čistoj Biokemiji ali nekaj slično. :mig: Btw.2. Sretno sa Stryerom. :mig:

joelle...
16.11.2008., 09:56
ispricajte mi o fizikalnim svojstvima zraka!!!!!!!!!!!

~SuNshiNe~
16.11.2008., 16:46
Eto ja imam veliki poblem a to je da sam osmi razred a nastavnica nam kemiju uopće ne zna objasniti.
trebam za zadaću sastaviti formule soli:
Magnezijev nitrat
Aluminijev karbonat
Željezov (III) klorid
Bakrov (I) sufit
Kalijev bromid
Natrijev jodid
Cinkov fluorid

Ako bi mi još to netko mogao i pojasniti to bi bilo bajno jer ja od kemije ni K ne kužim a nastavnica je stvarno užas =(.
Treba mi to danas =)
hvala

Herp
16.11.2008., 16:55
Svi brojevi su naravno mali (indeksi):

Mg(NO3)2
Al2(CO3)3
Cu2SO3
KBr
NaI
ZnF2

Okej, kaj treba pojasnit?

~SuNshiNe~
16.11.2008., 17:01
Svi brojevi su naravno mali (indeksi):

Mg(NO3)2
Al2(CO3)3
Cu2SO3
KBr
NaI
ZnF2

Okej, kaj treba pojasnit?

E,hvala puuuno.
Ma,nema meni svrhe objašnjavat kad neću shvatit...:(
Izgleda da moram na instrukcije.
hvala još jednom:)

Master TBS
16.11.2008., 17:27
molim pomoć - na što disociraju lužine?
ne mogu u knjizi nać odg. na to pitanje.
hvala unaprijed.

EDIT: hvala Herp

Herp
16.11.2008., 17:29
Na metalni kation i hidroksidni (OH-) anion (ili anione ak ih ima više.)

sal_mirabilis
18.11.2008., 09:37
ispricajte mi o fizikalnim svojstvima zraka!!!!!!!!!!!

Misliš da će ti netko na tako postavljeno pitanje odgovoriti?

Dompax
19.11.2008., 12:18
Molim pomoc!

Kolika je količina CO2 koja nastane izgaranjem 1kg propan-butan plina (LPG)?

:s

Herp
19.11.2008., 12:29
LPG smjesa sadrži 60% propana i 40% butana, odn. 0.6 kg propana i 0.4 kg butana.

Količina propana n(C3H8) = m/M = 0.6 kg/(3*12,01+8*1,008) = 600g/44,094g/mol = 13,61 mol

Jednadžba reakcije: C3H8 + C4H10 + 23/2 O2 ---> 7CO2 + 9H2O

Znači da je n(C3H8):n(CO2) = 1:7, tj. n (CO2) = 7*n(C3H8) = 7*13,61mol = 95,25 mol.

Dompax
19.11.2008., 12:45
jel može to u kilama?

:zubo:

Herp
19.11.2008., 13:15
Pa napisao si količina :D

Može, šta ne bi moglo; m(CO2) = n*M = 95,25*(12,01+2*16) = 4192g = 4,19 kg.

Dompax
19.11.2008., 13:18
:s

Dario-d
19.11.2008., 20:30
Trebao bih pomoć.
Profa nam je dala test iz kemije i naravno nisam znao jer nismo ponavljali ne sjećam se 1 i 2 razreda.

Evo zadaci
Molio bih nekoga da mi riješi ove
1. Odgovarajućim jednadžbama prikaži dobivanje
a) Ca od
Ca3(PO4)2
Ca(OH)2
CaCl2
Ca3N2

b)NaCl od
Na
Na2O
NaOH

2.
a) Brid elementarne ćelije zlata je 408 pikometara. Gustoća =?
b)Izračunaj Volumen CO2 žarenjem sode bikarone mase 5grama.

3.
Prikaži kemijske veze u spojevima
a)K2O
b)CO2

Hvala unaprijed

sal_mirabilis
20.11.2008., 10:06
Trebao bih pomoć.
Profa nam je dala test iz kemije i naravno nisam znao jer nismo ponavljali ne sjećam se 1 i 2 razreda.

Evo zadaci
Molio bih nekoga da mi riješi ove
1. Odgovarajućim jednadžbama prikaži dobivanje
a) Ca od
Ca3(PO4)2
Ca(OH)2
CaCl2
Ca3N2

b)NaCl od
Na
Na2O
NaOH

2.
a) Brid elementarne ćelije zlata je 408 pikometara. Gustoća =?
b)Izračunaj Volumen CO2 žarenjem sode bikarone mase 5grama.

3.
Prikaži kemijske veze u spojevima
a)K2O
b)CO2

Hvala unaprijed

Prvi zadatak je glup i tu informaciju treba na neki način dostaviti sastavljaču.
Fosfat bih prvo stalio s natrijevim karbonatom i potom ohlađenu smjesu razbio i otopio u vodi. Dobio bih, nadam se, kalcijev karbonat koji se može žariti pri čemu nastane kalcijev oksid koji se može aluminotermijski (http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/ca/spojevi.html#SPOJEVI) prevesti u kalcij.
Kalcijev hidroksid dade se isto ižariti pri čemu nastaje kalcijev oksid, ...
Kalcijev klorid dade se istaliti pa elektrolizirati, a može mu se dobaciti i elementarnog natrija...
Kalcijev nitrid s vodom daje kalcijev hidroksid, ...
Izjednačavanje kemijskih jednadžbi trivijalan je posao koji se sastoji uglavnom od razmišljanja.
Metode koje sam preporučio jesu prve koje su mi pale na pamet. Sigurno ima i boljih. Kako se najviše proizvodi, ne da mi se sad tražiti. Čini mi se da dominira reakcija između natrija i kalcijevog klorida.

U zadatku b) samo baci predložene reakatante u koncentriranu solnu kiselinu i bježi. :D
Možeš i komad natrija zapaliti u kloru.
Jednadžbe su opet suviše trivijalne.

Za 2. a) ti treba podatak o tome kako zlato kristalizira. Ćelija je plošno centrirana kubična, što znači da imaš četiri atoma zlata po jediničnoj ćeliji. Računati gustoću valjda znaš.

Drugi be te traži da upotrijebiš opću plinsku jednadžbu i jednadžbu raspada natrijevog hidorgenkarbonata. (Nastaju voda, ugljikov dioksid i natrijev karbonat.)

U trećem imaš ionsku i kovalentnu vezu.
Pretpostavljam da sam u isti mah napisao previše i premalo.
Ako hoćeš detaljnjiji odgovor, potrudi se ne tražiti SVE, jerbo to nećeš dobiti. Bilo bi lijepo da napišeš što ti nije jasno.

A ako kojim slučajem baš ništa ne znaš, onda radije dobavi kakvu knjigu...

Dario-d
21.11.2008., 20:07
Hvala puno. Samo bih još htio zamoliti nekoga ako imam Memo iz kemije (tablice sa formulama...) od 1 do 4 razreda gimnazije da mi skenira.

domba
22.11.2008., 20:12
za kaj koristimo fuleren (alotropska modifikacija ugljika)

sal_mirabilis
22.11.2008., 20:39
za kaj koristimo fuleren (alotropska modifikacija ugljika)

Prvo da riješim terminologiju. Nije fuleren, nego su fulereni. Ima ih ko pljeve, samo što je bakminsterfuleren daleko najpoznatiji.
Kako svaki od njih ima drugačiju strukturu, to se ne može govoriti da su ista alotropska modifikacija.

Što se uporabe tiče, nemam pojma. Nisam čuo da je dosad od njih bilo neke koristi. Barem kemičari nisu s njima napravili ništa pametno. Uglavnom meću koješta na kugle i gledaju kako se to ponaša (jasno, priča se da to može koristiti u borbi protiv raka, ali znanstvenici nisu imuni na floskule). Povremena zanimljivost je najveća vrlina koju sam uočio.

No, treba imati na umu da su fulereni slučajno otkriveni prije 23 godine. Za tako malo vremena malo se što stigne razviti do upotrebljivosti.
Primjerice, aerogel (http://en.wikipedia.org/wiki/Aerogel) je otkriven prije 77 godina, a koristi se takoreći tek iznimno.

pseudomorgoth
22.11.2008., 23:26
Prvo da riješim terminologiju. Nije fuleren, nego su fulereni. Ima ih ko pljeve, samo što je bakminsterfuleren daleko najpoznatiji.
Kako svaki od njih ima drugačiju strukturu, to se ne može govoriti da su ista alotropska modifikacija.

Što se uporabe tiče, nemam pojma. Nisam čuo da je dosad od njih bilo neke koristi. Barem kemičari nisu s njima napravili ništa pametno. Uglavnom meću koješta na kugle i gledaju kako se to ponaša (jasno, priča se da to može koristiti u borbi protiv raka, ali znanstvenici nisu imuni na floskule). Povremena zanimljivost je najveća vrlina koju sam uočio.

No, treba imati na umu da su fulereni slučajno otkriveni prije 23 godine. Za tako malo vremena malo se što stigne razviti do upotrebljivosti.
Primjerice, aerogel (http://en.wikipedia.org/wiki/Aerogel) je otkriven prije 77 godina, a koristi se takoreći tek iznimno.

Koliko ja znam, fulereni se koriste kao molekularno sito, odnosno određena vrsta filtra za molekule. Budući da se sastoje samo od C atoma koji su spojeni u različite oblike, tako se mogu koristiti i za različite tolerancije filtriranosti. Oni su uglavnom kuglaste molekule građene od prstenova. Broj ugljikovih atoma u pojedinačnim prstenima varira od fulerena do fulerena, pa se tako recimo buckminsterfuleren sastoji od 5- i 6- straničnih prstenova koji propuštaju samo molekule ili atome (helija, recimo) koji mogu proći kroz tu rupu. Kroz te rupe ne prolaze veće molekule i ioni. Kada kroz to ulijete vodovodnu vodu, na drugom kraju ćete dobiti praktički kemijski čistu vodu, no budući da je voda dobro otapalo, ona će odmah nešto otopiti, pa opet nemate čisto...
Kakogod, ovo je samo nadopuna, a u ostalome se slažem s tobom

Na metalni kation i hidroksidni (OH-) anion (ili anione ak ih ima više.)

Ne mora biti metalni, recimo amonijak isto daje lužinu otopljen u vodi a nema u sebi metala

pseudomorgoth
23.11.2008., 12:24
Imam jedno pitanjce: kako sintetizirati amonijev dikromat iz kalijevog dikromata? Nije pitanje za školu, nego za lab.

sal_mirabilis
23.11.2008., 13:51
Imam jedno pitanjce: kako sintetizirati amonijev dikromat iz kalijevog dikromata? Nije pitanje za školu, nego za lab.

Prilično sam siguran da je lakše naći gotov amonijev dikromat.
U nedostatku pametnije ideje, ja bih kruti kalijev dikromat maltretirao koncentriranom sumpornom kiselinom, a nastavši kromov(VI) oksid nekako odvojio (nikako filtriranjem preko papira) i otopio u odračunatoj količini koncentrirane amonijačne vode te otopinu oprezno upario.
Možda bi išla i oksidacija kromovog(III) hidroksida vodikovim peroksidom u amonijačnoj otopini, ali ne znam kako se amonijak ponaša u tome.

:confused::confused::confused:

Dario-d
25.11.2008., 15:03
kako da ja znam što nastaje spajanjem nekih elemenata recimo:
kemijskim jednadžbama prikaži:
a) žarenje vapnenca
b) gašenje živog vapna
c)otapanje vapnenca u površinskim vodama
d) reakciju magnezija sa vrućom vodom
e)reakciju vapnenca sa klorovodičnom kiselinom

sal_mirabilis
25.11.2008., 16:33
kako da ja znam što nastaje spajanjem nekih elemenata recimo:
kemijskim jednadžbama prikaži:
a) žarenje vapnenca
b) gašenje živog vapna
c)otapanje vapnenca u površinskim vodama
d) reakciju magnezija sa vrućom vodom
e)reakciju vapnenca sa klorovodičnom kiselinom

Spajanjem elemenata nastaju njihovim spojevi. :D
Koji točno spoj nastane pri nekim uvjetima, to se obično provjeri eksperimentalno.

Mjesto da napišem jednadžbe, reći ću ti što nastaje.
a) živo vapno
b) gašeno vapno
c) kalcijev hidrogenkarbonat (za otapanje je bitan ugljikov dioksid)
d) magnezijev hidroksid i vodik
e) kalcijev klorid

Neke produkte sam preskočio jer su očiti.
Dio jednadžbi je izjednačen čim napišeš sve reaktante i produkte.
Za ostale je dovoljno koristiti mozak sposoban računati do dva. :D

Dario-d
25.11.2008., 17:53
još bi trebao pomoć. Koje su formule za izaćunavanje duljine brida kod ovih ćelija
1. jednostavne
2. prostorno centrirane
3. plošno centrirane
4. heksagonske

sal_mirabilis
25.11.2008., 19:21
još bi trebao pomoć. Koje su formule za izaćunavanje duljine brida kod ovih ćelija
1. jednostavne
2. prostorno centrirane
3. plošno centrirane
4. heksagonske

Nacrtaj si ćelije. Ili ih potraži po Internetu (ne znam koliko znaš engleski).
Dalje samo gledaš koji su atomi susjedni.

Problema bi mogao imati tek s visinom heksagonske ćelije. Tu mi se najlakše čini krenuti od toga da su središta srednjeg reda atoma na pola visine ćelije. Kako se atom sljedećeg sloja nalazi na tri atoma ispod njega, ono što treba uočiti je da su središta ta četiri atoma vrhovi pravilnog tetraedra. Ako mu ne znaš odrediti visinu, kaži koji ti korak ne ide. :)

Dario-d
26.11.2008., 15:05
skužio sam da je za plošno cecntriranu brid=4r/sqrt2
a za prostorno centriranu 4r/sqrt3

kako je sada za heksagonsku i elementarnu

katarina_01
26.11.2008., 16:37
elementarna- a=2r
prostorno centrirana- a=4r/sqrt3
plošno centrirana- a=4r/sqrt2

:)

miss velvet
26.11.2008., 17:09
evo ovako, ja sam 8. razred i trebam
napraviti prezentaciju tj, projekt iz kemije
o kruženju ugljika u prirodi i sve o tom
procesu....
tako molim vas šta je moguće brže ako
tko ima neke stranice ili izvore o tome neka
napiše.
(stvar je u tome da sam ja nešla neke stranice, a
to je sve na engleskom....)

unaprijed hvala

Dario-d
26.11.2008., 17:14
Spajanjem elemenata nastaju njihovim spojevi. :D
Koji točno spoj nastane pri nekim uvjetima, to se obično provjeri eksperimentalno.

Mjesto da napišem jednadžbe, reći ću ti što nastaje.
a) živo vapno
b) gašeno vapno
c) kalcijev hidrogenkarbonat (za otapanje je bitan ugljikov dioksid)
d) magnezijev hidroksid i vodik
e) kalcijev klorid

Neke produkte sam preskočio jer su očiti.
Dio jednadžbi je izjednačen čim napišeš sve reaktante i produkte.
Za ostale je dovoljno koristiti mozak sposoban računati do dva. :D

To je problem što ne znam koji su reaktanti a pogotovo produkti

sal_mirabilis
26.11.2008., 21:55
evo ovako, ja sam 8. razred i trebam
napraviti prezentaciju tj, projekt iz kemije
o kruženju ugljika u prirodi i sve o tom
procesu....
tako molim vas šta je moguće brže ako
tko ima neke stranice ili izvore o tome neka
napiše.
(stvar je u tome da sam ja nešla neke stranice, a
to je sve na engleskom....)

unaprijed hvala

Nema na čemu! (http://www.google.com) :)

skužio sam da je za plošno cecntriranu brid=4r/sqrt2
a za prostorno centriranu 4r/sqrt3

kako je sada za heksagonsku i elementarnu

Za jednostavnu ti je odgovoreno (makar, nije mi jasno gdje je tu bio problem), a za heksagonsku sam ti manje-više opisao što trebaš raditi. Ako kaniš dići ruke od računanja visine trostrane piramide, čekaj da dođe netko s gotovim odgovorom. :)

To je problem što ne znam koji su reaktanti a pogotovo produkti

A što znaš?

mister11
27.11.2008., 16:38
e ljudi, ajde hitno je....jel zna ko kako disocira etanol (C2H5OH)?

sal_mirabilis
27.11.2008., 19:05
e ljudi, ajde hitno je....jel zna ko kako disocira etanol (C2H5OH)?

Ako ga maltretiraš kakvom superbazom, ostat će bez hidrona na kisiku. :D

No, iz pitanja baš nije jasno o kojoj disocijaciji pričaš.

mister11
27.11.2008., 21:34
disocira u vodi.....

sal_mirabilis
28.11.2008., 09:05
disocira u vodi.....

Onda kako napisah. Sam po sebi, alkohol se može smatrati slabom kiselinom. pK mu je 15,9, što znači da će vodena otopina realno biti neutralna. :D

livmed
30.11.2008., 16:46
evo ako neku zna ovaj zadatak

za potpuno reakciju s 0,25g nečistog uzorka kalcijevog karbonata troši se 4,2mL dušićne kiseline množinske koncentracije 1mol/dm^3. Izračunaj maseni udio čistog kalcijevog karbonata?

Hvala!!

Herp
30.11.2008., 16:59
CaCO3 + 2HNO3 --> Ca(NO3)2 + H2CO3 (nisam sigurna da li nastaje baš karbonatna kiselina ili neka kombinacija karbonatnih/hidrogenkarbonatnih iona, ali za rješavanje zadatka to nije ni bitno)

V(HNO3)=4.2ml=0.0042 dm^3
c(HNO3)=1 mol/dm^3
___________________
n(HNO3)=c*V=0.0042mol

n(HNO3)/n(CaCO3)=2/1

n(CaCO3)=n(HNO3)/2=0.0021mol

m(CaCO3)=n*M=0.0021*(40.078+12.011+3*16)=0.21g

W(CaCO3)=m(CaCO3)/m(uzorka)=0.21/0.25=84%

livmed
30.11.2008., 17:25
Puno ti hvala
Kemićaru Herp

Herp
30.11.2008., 17:29
Puno ti hvala
Kemićaru Herp

Herp je biologinja. :zubo:
Velkam.

Fatalni_cevap
02.12.2008., 16:36
trebam prezentaciju o živi ili kadmiju.
dakle lako je to napravit zbog neta. ali moramo koristiti barem jedan časopis

pa ako mi moiže neko preporučit neki časopis gdje ima mešto o živi (Hg).

gledo sam malo Drvo znanja, Meridijane al ništa posebno.

pomagajte :confused:

sal_mirabilis
03.12.2008., 16:26
trebam prezentaciju o živi ili kadmiju.
dakle lako je to napravit zbog neta. ali moramo koristiti barem jedan časopis

pa ako mi moiže neko preporučit neki časopis gdje ima mešto o živi (Hg).

gledo sam malo Drvo znanja, Meridijane al ništa posebno.

pomagajte :confused:

Priroda bi tu prije bila od koristi, ali traženje materijala po časopisima nezahvalan je posao, a profesor koji to traži idiot.

Preporučam uzeti u ruke Tehničku enciklopediju. :)

kangaroo0
03.12.2008., 21:21
Jel mi može tko objasniti kako nastaje dopunski tlak zbog zakrivljenosti površine tekućine?

knjiganina
09.12.2008., 20:17
...ovako: ja trebam napravit referat iz kemije...o ugljenu i nafti...vec smo ga radili, i cijeli je razred dobio jedan jer su svi samo kopirali sa interneta....ja sad neznam kako da napisem taj referat....kad nemam nikakvu enciklopediju, a kad upisem na google ugljen i nafta, mi se ne prikazuje nis vezano za to....ja bi napisala bez da lici da je to samo kopirano....tako da molim pomoc, ako nadjete nesto vezano uz ugljen i naftu....:)....unaprijed hvala!....:D

Štreberica
10.12.2008., 10:38
Općenitiji savjet za referate, još jednom: kreni od onog što imaš u udžbeniku (ili ako nemaš onda makar u ovom svom nedovoljnom referatu ili bilo gdje gdje su samo osnovne informacije) pa proširuj one dijelove za koje ti se čini da bi se mogli dodatno razjasniti, ako nemaš enciklopedije i google i wikipedia je ok uz malo zdravog razuma, nemoj tražiti glavni pojam referata (nafta i ugljen) nego razdijeli na određenije pojmove i traži njih (npr. sastav nafte, vađenje nafte, vrste ugljena, upotreba nafte, upotreba ugljena, ekološki problemi fosilnih goriva, druga industrijska revolucija... možeš u beskonačnost, što god te zanima, što nađeš i razumiješ). I nemoj kopirati cijeli tekst, nego si nađi po mogućnosti više njih, pažljivo pročitaj i svojim riječima napiši najbitnije. Ako nađeš samo na engleskom, a znaš ga, još bolje jer te to prisiljava da radiš na taj način, a ne doslovno. :) A ako i ne znaš engleski, o ovakvim temama bi valjda ponešto moralo biti i na hrvatskom.

kangaroo0
10.12.2008., 10:46
Imaš to dobro napisano u udžbeniku iz kemije za 4.razred gimnazije, pogledaj na izvorienergije.com, wikipediji i kombiniraj :)

ExDeus
11.12.2008., 19:10
Ako bi mogli pomoći s ova tri zadatka iz kemije(ja sam počela rješavati al mi neš ne ide,jednostavno ne dobijem dobar rezultat), bila bih zahvalna :) :D (+poprilično je hitno :()

1. Odredi atom čija je masa 1.51 * 10^-22 grama.



2. Polumjer atoma vodika iznosi 37 pm. Koliko atoma vodika stane na duljinu od 1 mm?



3. Odredi ukupan broj čestica u atomu željeza i izračunaj brojevni udio elektrona u atomu.

Herp
11.12.2008., 20:21
1) Ar = m/u
ispada Ar=90.936 samo ima jedan mali problem; ne mogu u periodnom naći atom tolike relativne atomske mase :confused: najbliži je cirkonij :ne zna:

2) 1mm ima 10^9 pm. 1 atom zauzima 37x2=74 pm, zamisli da ih nanižeš kao bisernu ogrlicu, dalje bi trebalo biti lagano. ;)

3) 26 protona, 26 elektrona i 30 neutrona valjda, ne piše o kojem izotopu je riječ :confused:

ExDeus
11.12.2008., 20:30
1) Ar = m/u
ispada Ar=90.936 samo ima jedan mali problem; ne mogu u periodnom naći atom tolike relativne atomske mase :confused: najbliži je cirkonij :ne zna:

2) 1mm ima 10^9 pm. 1 atom zauzima 37x2=74 pm, zamisli da ih nanižeš kao bisernu ogrlicu, dalje bi trebalo biti lagano. ;)

3) 26 protona, 26 elektrona i 30 neutrona valjda, ne piše o kojem izotopu je riječ :confused:

Hvala. U biti i ja sam ovako rješila, ali ni meni nije bilo jasno to što ne mogu naći taj atom(kažem za prvi zadatak)...ovo ostalo, kad sam malo razmislila(upotrijebila mozak heh i sjetila se prvog razreda :zubo:) je dobro ispalo :)

kreso93
13.12.2008., 07:30
Evo nisam znao gdje da stavim topic pa sam ga stavio tu. Muči me elektronski prikaz kovalentne veze molekule CO2. Može pomoć?

Bolero7
13.12.2008., 08:35
http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide

Rei68fma
13.12.2008., 11:24
Da ne otvaram novu temu-kakva je veza (kovalentna,ionska...) izmedju molekula amonijaka i u amonijevom nitratu?

agent
13.12.2008., 14:45
Da ne otvaram novu temu-kakva je veza (kovalentna,ionska...) izmedju molekula amonijaka i u amonijevom nitratu?

kovaletna i vodikova, nikako ionska

Štreberica
13.12.2008., 16:22
Da ne otvaram novu temu-kakva je veza (kovalentna,ionska...) izmedju molekula amonijaka i u amonijevom nitratu?
Veza između molekula amonijaka je vodikova, a između atoma dušika i vodika unutar molekule amonijaka kovalentna. U amonijevom nitratu je ionska, amonijev nitrat se sastoji od [NH4]+ i [NO3]- iona (pišem u uglatim zagradama da ti bude jasno da je 4 odnosno 3 indeks a ne nabojni broj).