PDA

View Full Version : Kemija - pomoć


stranice : 1 2 3 4 5 6 [7] 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

Gänseblümchen
28.08.2010., 14:48
Imam skriptu u kojoj već imamo grupirane elemente po skupinama, baš ovako kako si napisala.
Samo što primjerice za jod moramo znati reakcije dobivanja, a zatim spojeve s nekim određenim oksidacijskim brojem isto tako moramo znati opisati, a ne vrijedi ako nema reakcija, i k tome mora biti i oznaka za agregatno stanje svakog spoja koji sudjeluje u reakciji. Mislim da je too much.
Što mi je najbolje cijeli tekst je napisan ovako: Halogeni elementi su elementi s međusobno najsličnijim svojstvima u kemijskom ponašanju, osim alkalijskih i zemnoalkalijskih... i tako za skoro svaki, drugi treći element, grupu, svojstvo itd.
Izludit ću. :tuzni:

Njušim anorgansku kemiju, samo ne znam o kojem je fakultetu riječ.
Ali ne znam da li tome ima pomoći osim učenja istoga. Možda bi bilo najbolje da neku reakciju koja ti nije jasna (ili više njih, nema problema) napišeš, pa da vidimo u čemu je problem.
Kad sam ja polagala svoje anorganske kemije učila sam iz knjige Filipović- Lipanović (dosta toga mi je rasvjetlila, ali i potamnila, heh, ali te nauči jako dobro).

ŽabaKrastačaKre
28.08.2010., 15:31
Njušim anorgansku kemiju, samo ne znam o kojem je fakultetu riječ.
Ali ne znam da li tome ima pomoći osim učenja istoga. Možda bi bilo najbolje da neku reakciju koja ti nije jasna (ili više njih, nema problema) napišeš, pa da vidimo u čemu je problem.
Kad sam ja polagala svoje anorganske kemije učila sam iz knjige Filipović- Lipanović (dosta toga mi je rasvjetlila, ali i potamnila, heh, ali te nauči jako dobro).
Da, anorganska kemija je u pitanju. :D
Pročitala si cijelu knjigu Filipović - Lipanović?
Mi možemo ako želimo, nije obvezatno. Krenula sam čitati tu knjigu i zaključila kako ima neke zanimljive pojedinosti o elementima, ali sada nemam toliko vremena, pa mi je jednostavnije učiti iz skripte.

enfant terrible
28.08.2010., 15:46
Pozdrav, imam problem pri rješavanju zadatka iz kemije.

Zadatak glasi:

Atom u jezgri ima 6 protona i 8 neutrona.
a) Napiši znak tog atoma
b) Izračunaj masu 5 takvih atoma



Naravno, radi se o izotopu ugljika C-14, a samu masu sam temeljem postojećih podataka iz zadataka ovako izračunala (uzela sam u obzir kako je u jezgri atoma sadržana gotovo čitava masa atoma, pa sam na temelju mase protona i neutrona pokušala izračunati masu atoma):

http://i34.tinypic.com/5ph05z.jpg


Nije mi jasno gdje griješim pošto uporno dobivam krivi rezultat (117,25 x 10 ¯ 27kg), a točan jest 116,23 x 10¯ 27 kg.

Gänseblümchen
28.08.2010., 18:00
Da, anorganska kemija je u pitanju. :D
Pročitala si cijelu knjigu Filipović - Lipanović?
Mi možemo ako želimo, nije obvezatno. Krenula sam čitati tu knjigu i zaključila kako ima neke zanimljive pojedinosti o elementima, ali sada nemam toliko vremena, pa mi je jednostavnije učiti iz skripte.

Filipović-Lipanović ima 2 dijela, 1.dio je opći (njega sam pročitala, jer je ipak riječ o lijepom uvodu u kemiju, nisam imala neke zamjerke na knjigu), a 2.dio je anorganski dio (s tim da sam tu uglavnom učila o informacijama elemenata koje smo trebali znati, pročitala sam možda 80%).
Ako je stiska s vremenom, onda naravno skiptu uzmi i uči iz nje, ali s razumijevanjem- to će biti važno :)

ŽabaKrastačaKre
28.08.2010., 18:49
Onda bolje da odmah krenem. :D Hvala još jednom. :top:

Štreberica
30.08.2010., 22:44
Nije mi jasno gdje griješim pošto uporno dobivam krivi rezultat (117,25 x 10 ¯ 27kg), a točan jest 116,23 x 10¯ 27 kg.
Masa neutrona jest 1,675×10^-27 kg, ali masa protona je 1,673×10^-27 kg, no to nas dovodi do rezultata 117,19×10^-27 kg. Pretpostavka o zanemarivanju mase elektrona u ovom slučaju može proći, ako ćemo cjepidlačiti možemo dodati masu elektrona 1×10^-30 kg, ali to nas odvodi još dalje od "željenog" rezultata (dobije se 117,26×10^-27 kg). Najbliže "željenom" rezultatu mogu doći ako računam s manjom preciznošću - s masom i protona i neutrona 1,67×10^-27 kg (i naravno zanemarenom masom elektrona) (dobije se 116,9×10^-27 kg). Tako da stvarno ne znam kako je to rješenje nastalo :ne zna: pa mogu jedino zaključiti da je greška u rješenju.

Dory-
02.09.2010., 20:36
Filipović-Lipanović ima 2 dijela, 1.dio je opći (njega sam pročitala, jer je ipak riječ o lijepom uvodu u kemiju, nisam imala neke zamjerke na knjigu), a 2.dio je anorganski dio (s tim da sam tu uglavnom učila o informacijama elemenata koje smo trebali znati, pročitala sam možda 80%).
Ako je stiska s vremenom, onda naravno skiptu uzmi i uči iz nje, ali s razumijevanjem- to će biti važno :)


Filipovic-Lipanovic je dobar za anorgansku (super za praktikum npr), ali je recimo preopsiran za Opcu kemiju.

Siiva
06.09.2010., 16:37
Helou :D
Ovako. Ja cu postaviti jedno totalno glupo pitanje . Ali inace sam 'urodjeni debil' za ove brojke, fiziku, matematiku i hemiju. Ujedno mrzim navedene predmete, ali eto -.-' .
Moje pitanje glasi.. Khm.. Kako se ustvari određuje valencija. Msm ako moze bez onih izraza tipa: Elementi, atomi, molekule ili nesto slicno. Ukoliko mozete malo jasnije.
Npr natrij. Jel valencija odredjena po tome sto je prvi broj jedan (u elektronskoj konfiguraciji) ili ???
Unaprijed hvala (: !

biokem
06.09.2010., 23:34
Počela sam s učenjem analitičke kemije, krenila sam ispočetka i sve je išlo ok dok nisam zapela na jednom zadatku vjerojatno zbog manjka koncentracije...molila bi za pomoć, tj zanima me postupak riješavanja tog zadatka, a on glasi:

Koliko grama NH4Cl treba dodati u 200ml otopine amonijaka, c(NH3)=0,50 mol/L, da bi otopina imala pH 10

( znam samo da je riješenje zadatka 0,96g)

unaprijed hvala

nbedeko2
09.09.2010., 12:13
Počela sam s učenjem analitičke kemije, krenila sam ispočetka i sve je išlo ok dok nisam zapela na jednom zadatku vjerojatno zbog manjka koncentracije...molila bi za pomoć, tj zanima me postupak riješavanja tog zadatka, a on glasi:

Koliko grama NH4Cl treba dodati u 200ml otopine amonijaka, c(NH3)=0,50 mol/L, da bi otopina imala pH 10

( znam samo da je riješenje zadatka 0,96g)

unaprijed hvala

Trebala bi još eventualno znati uz ove podatke i konstantu disocijacije baze amonijaka a ona iznosi 1,78×10^-5 mol/L.

Prvo si napišeš jednadžbu otapanja amonijaka u vodi. Preko pH vrijednosti koju otopina mora imati (znači 10) izračunaš pOH vrijednost (pH + pOH = 14) a preko pOH vrijednosti koncentraciju, [OH-] iona. Kad to imaš računaš [NH4+] preko formule dobivene iz izraza za konstantu disocijacije a glasi: [NH4+]= (Kb×[NH3])/[OH-]. I sad iz formule za koncentraciju dobiješ množinu, pa preko molarne mase masu. Trebalo bi bit dobro :)

@Siiva
Valencija elemenata u spoju se određuje na način da gledaš koliko atoma neki centralni atom veže na sebe pazeći na to kolike je valencije taj atom koji se veže. Npr., valencija sumpora u SO3 je VI, jer sumpor na sebe veže tri dvovalentna atoma kisika, valencija atoma fosfora u fosforovom trikloridu je 3 jer fosfor na sebe veže tri jednovalentna atoma klora, u fosforovom pentakloridu valencija fosfora je pet itd. Valencije će ti ''sjest'' i bolje ćeš ih razumjet kad ćeš se upoznati sa oksidacijskim brojevima. One su i meni predstavljale malo veći problem sve dok si uz pomoć tih oks. brojeva nisam razjasnio :)

doctoressa
09.09.2010., 13:27
može jedno pitanje za vas koji studirate kemiju?? dala nam je profa zadatak koji nitko nije znao rješiti...

ZADATAK:
pH otopinie je 2. Izračunajte pH i pOH iste te otopine 1000 puta razrjeđene s vodom.

jel bi mogao netko od vas dobrih dušica to rješiti nama sirotima? hvala :D

biokem
09.09.2010., 15:03
Trebala bi još eventualno znati uz ove podatke i konstantu disocijacije baze amonijaka a ona iznosi 1,78×10^-5 mol/L.

Prvo si napišeš jednadžbu otapanja amonijaka u vodi. Preko pH vrijednosti koju otopina mora imati (znači 10) izračunaš pOH vrijednost (pH + pOH = 14) a preko pOH vrijednosti koncentraciju, [OH-] iona. Kad to imaš računaš [NH4+] preko formule dobivene iz izraza za konstantu disocijacije a glasi: [NH4+]= (Kb×[NH3])/[OH-]. I sad iz formule za koncentraciju dobiješ množinu, pa preko molarne mase masu. Trebalo bi bit dobro :)

@Siiva
Valencija elemenata u spoju se određuje na način da gledaš koliko atoma neki centralni atom veže na sebe pazeći na to kolike je valencije taj atom koji se veže. Npr., valencija sumpora u SO3 je VI, jer sumpor na sebe veže tri dvovalentna atoma kisika, valencija atoma fosfora u fosforovom trikloridu je 3 jer fosfor na sebe veže tri jednovalentna atoma klora, u fosforovom pentakloridu valencija fosfora je pet itd. Valencije će ti ''sjest'' i bolje ćeš ih razumjet kad ćeš se upoznati sa oksidacijskim brojevima. One su i meni predstavljale malo veći problem sve dok si uz pomoć tih oks. brojeva nisam razjasnio :)

joj puno ti hvala :)) i mislila sam da treba konstanta ali nije bila navedena u zadatku:S puno puno hvala :))):cerek:

sal_mirabilis
09.09.2010., 16:38
može jedno pitanje za vas koji studirate kemiju?? dala nam je profa zadatak koji nitko nije znao rješiti...

ZADATAK:
pH otopinie je 2. Izračunajte pH i pOH iste te otopine 1000 puta razrjeđene s vodom.

jel bi mogao netko od vas dobrih dušica to rješiti nama sirotima? hvala :D

Pa nije to baš tip zadatka koji bi trebao ostaviti u bunilu cijeli razred. :confused:
Da se traži milijun puta razrijeđena otopina, onda još nekako.
Ovdje samo logaritmiraš 1000 po bazi deset, dodaš to prvotnom pH otopine, a za pOH oduzmeš pH od 14.
Naravno, ako se traži nešto pored toga, ako možda nešto znaš riješiti, ali je zapelo, ili ste pak na ovaj način riješili pa vam nije priznato kao ispravno rješenje, onda to i reci, samo s detaljima. U samim rješenjima ne vidim smisla, jer sve to itekako imaš u knjizi.

doctoressa
09.09.2010., 18:09
Pa nije to baš tip zadatka koji bi trebao ostaviti u bunilu cijeli razred. :confused:
Da se traži milijun puta razrijeđena otopina, onda još nekako.
Ovdje samo logaritmiraš 1000 po bazi deset, dodaš to prvotnom pH otopine, a za pOH oduzmeš pH od 14.
Naravno, ako se traži nešto pored toga, ako možda nešto znaš riješiti, ali je zapelo, ili ste pak na ovaj način riješili pa vam nije priznato kao ispravno rješenje, onda to i reci, samo s detaljima. U samim rješenjima ne vidim smisla, jer sve to itekako imaš u knjizi.


cijelu godinu rješavamo zadatke iz sikirice a tamo nema ni jedan takav, a ni sličan zadatak... od kud bi mi to znali rješiti? a u zadatku ne da smo zapeli, nego ga nitko nije znao ni započeti... ugl, hvala na pomoći :)

biokem
09.09.2010., 21:08
Trebala bi još eventualno znati uz ove podatke i konstantu disocijacije baze amonijaka a ona iznosi 1,78×10^-5 mol/L.

Prvo si napišeš jednadžbu otapanja amonijaka u vodi. Preko pH vrijednosti koju otopina mora imati (znači 10) izračunaš pOH vrijednost (pH + pOH = 14) a preko pOH vrijednosti koncentraciju, [OH-] iona. Kad to imaš računaš [NH4+] preko formule dobivene iz izraza za konstantu disocijacije a glasi: [NH4+]= (Kb×[NH3])/[OH-]. I sad iz formule za koncentraciju dobiješ množinu, pa preko molarne mase masu. Trebalo bi bit dobro :)

@Siiva
Valencija elemenata u spoju se određuje na način da gledaš koliko atoma neki centralni atom veže na sebe pazeći na to kolike je valencije taj atom koji se veže. Npr., valencija sumpora u SO3 je VI, jer sumpor na sebe veže tri dvovalentna atoma kisika, valencija atoma fosfora u fosforovom trikloridu je 3 jer fosfor na sebe veže tri jednovalentna atoma klora, u fosforovom pentakloridu valencija fosfora je pet itd. Valencije će ti ''sjest'' i bolje ćeš ih razumjet kad ćeš se upoznati sa oksidacijskim brojevima. One su i meni predstavljale malo veći problem sve dok si uz pomoć tih oks. brojeva nisam razjasnio :)

još samo da nadodam da mi je ispao točan rezultat! hvala puno :s:s:)

nbedeko2
09.09.2010., 21:21
još samo da nadodam da mi je ispao točan rezultat! hvala puno :s:s:)

Super onda i nema na čemu :) Kasnije sam i ja to izračunal i dođe negdje oko 0,952 g ako se ne varam al to je sve tu negdje. Bila je mogućnost greške jer sam to iz glave pisal, nisam prvo na papir stavil pa sam poslije išo provjeravat dal je dobro :D

sal_mirabilis
10.09.2010., 13:17
cijelu godinu rješavamo zadatke iz sikirice a tamo nema ni jedan takav, a ni sličan zadatak... od kud bi mi to znali rješiti? a u zadatku ne da smo zapeli, nego ga nitko nije znao ni započeti... ugl, hvala na pomoći :)

:misli:

Pa i nisam nešto pomogao.
Evo detaljnije, ako ti je već potpuno nepoznato rješavanje:

pH vrijednost je definirana kao negativni logaritam aktiviteta hidronijevih iona, ali taj se mora uglavnom mjeriti pa se za račune držimo koncentracijskog pH tj. negativnog logaritma koncentracije hidronijevih iona podijeljene sa standardnom koncentracijom (ilitiga koncentracijom u mol/L, kojoj se makne jedinica).
pOH je definiran analogno, samo što se odnosi na koncentraciju hidroksidnih iona.
Za vodene otopine vrijedi pOH + PH = 14, što se može izvesti iz jednadžbe autodisocijacije vode:
2 H2O <--> H3O+ + OH-, čija konstanta ravnoteže iznosi 10^-14 mol^2/L^2.
Kc = [H3O+][OH-]/x(H2O)^2 ~ [H3O+][OH-]
Kad tomu presložiš jedinice i logaritmiraš, dobiješ:
-14 = log([H3O+]/mol/L) + log([OH-]/mol/L)
odnosno 14 = pOH + PH.

Kad imaš otopinu jake kiseline (što u zadatku nije precizirano, ali drugačije ne bi bio rješiv bez konstante disocijacije te kiseline), koncentracija hidronjevih iona približno je jednaka koncentraciji kiseline pa se pH lako izračuna, a onda i pOH.
Kad se koncentracija kiseline (ili lužine) spusti ispod 10^-5, onda u obzir treba računati i konstantu disocijacije vode pa umjesto lakog logaritmiranja trebaš riješiti i jednu kvadratnu jednadžbu.

To bi bilo ono osnovno znanje s kojim zadatak postaje rješiv. :D

doctoressa
10.09.2010., 15:42
[QUOTE=sal_mirabilis;28845429]:misli:

Pa i nisam nešto pomogao.
Evo detaljnije, ako ti je već potpuno nepoznato rješavanje:

pH vrijednost je definirana kao negativni logaritam aktiviteta hidronijevih iona, ali taj se mora uglavnom mjeriti pa se za račune držimo koncentracijskog pH tj. negativnog logaritma koncentracije hidronijevih iona podijeljene sa standardnom koncentracijom (ilitiga koncentracijom u mol/L, kojoj se makne jedinica).
pOH je definiran analogno, samo što se odnosi na koncentraciju hidroksidnih iona.
Za vodene otopine vrijedi pOH + PH = 14, što se može izvesti iz jednadžbe autodisocijacije.

znamo kak se računa pH i pOH kad je zadatak nekako normalnije postavljen, ali ovaj nismo znali kad nema nikakvog broja s kojim bi počeli nego samo znamo da je 1000 puta razrjeđena... nema veze, nego, bili smo danas na konzultacijama kod profe i kaže da računa tako da se 10na minus2 pomnoži sa 1/1000, dobije se pH=5 a onda iz toga pOH=14-5=9....
ugl, možda ćemo drugi puta biti pametniji... :rolleyes:

nbedeko2
10.09.2010., 18:01
Sal mirabilis je tu malo zakompliciral stvar. :D U biti tu je čista logika u igri. Bitno je dobit koncentraciju H+ iona i to podijelit s 1000 (jer se razrjeđuje 1000×), kak je na kraju profesorica i rekla. Onda sve znaš. Takav se zadatak pojavil na probnoj državnoj maturi iz kemije pa mi je čudno kaj vas je na faksu sve tak ''šokiral'' :D

sal_mirabilis
10.09.2010., 19:47
Moram priznati da mi nije jasno kako uspijevaš znati računati pH, a da ti nije poznato što je to razrjeđenje. :misli:
Tako da je i jasno zašto se čini da kompliciram. Idem na ono za što mislim da je teže (logaritmiranje naspram omjera), a usput bacam i ispravne definicije. :D

nbedeko2
10.09.2010., 21:45
Moram priznati da mi nije jasno kako uspijevaš znati računati pH, a da ti nije poznato što je to razrjeđenje. :misli:
Tako da je i jasno zašto se čini da kompliciram. Idem na ono za što mislim da je teže (logaritmiranje naspram omjera), a usput bacam i ispravne definicije. :D
Ma sve ok. Ja dok sam pročitao tvoj post sam malo ''siša sa puta'' kako bi se reklo, malo me bunilo sve to skupa :) Onda sam išo zdravom logikom i izračunal sam kako sam gore i objasnil.

pH= 2, [H+]= 10^-2. [H+](u toj novonastaloj otopini) = 10^-2/1000 = 10^-5 mol/L. pH = -log(10^-5) = 5; pOH = 14 - 5 = 9.

DT.T
11.09.2010., 12:01
Ili je ovaj zadatak jednostavan ili ga ja ne znam riješiti.
n(CaSO4*XH2O) = 0.5mol
m(H2O) = 1.802g
Koliko molekula kristalne vode sadrži ta masa soli?

sal_mirabilis
11.09.2010., 20:16
Ili je ovaj zadatak jednostavan ili ga ja ne znam riješiti.
n(CaSO4*XH2O) = 0.5mol
m(H2O) = 1.802g
Koliko molekula kristalne vode sadrži ta masa soli?

Možda i oboje. :D
Ali moramo prvo zanemariti to da je zadatak blesav (traljavo sročen, nije sol nego heterogena smjesa (vode je pet puta manje od kalcijevog sulfata, a hidrat takvog sastava mi nije poznat), a voda je kristalizacijska).
Množina vode je 0,1 mol radi čega je broj molekula 6,022×10^22

Ipak, neka još netko to pogleda jer me uvijek zbune loši zadaci. A možeš i to je li točno prepisan. :

lonely_moon
12.09.2010., 07:58
Može li mala pomoć.
1.zadatak.
5 g željeza spaja se sa 5 g sumpora i nastaje željezov (II) sulfid. Odredi: a) masu neiskorištenog reaktanta koji je u suvišku, a pod b) masu nastalog produkta.

nbedeko2
12.09.2010., 10:42
Trebao si napomenuti do kud si stigao sa zadatkom. Dat ću ti smjernice samo, ne ću ništa rješavati. Izračunaš količine reaktanata iz danih masa, vidiš koje ima više ta je u suvišku. Masu neiskorištenog sumpora dobiješ iz količine istog koju dobiješ kad n(Fe) oduzmeš od n(S). A masu produkta dobiješ preko odnosa količina nekog od reaktanta sa FeS (preko kemijske jednadžbe izvedeš omjer).

lonely_moon
12.09.2010., 13:35
Trebao si napomenuti do kud si stigao sa zadatkom. Dat ću ti smjernice samo, ne ću ništa rješavati. Izračunaš količine reaktanata iz danih masa, vidiš koje ima više ta je u suvišku. Masu neiskorištenog sumpora dobiješ iz količine istog koju dobiješ kad n(Fe) oduzmeš od n(S). A masu produkta dobiješ preko odnosa količina nekog od reaktanta sa FeS (preko kemijske jednadžbe izvedeš omjer).

Možeš li mi pod b precizirati. Ja sam napisao odnos da je n(Fe)=m(FeS)/M(FeS). I jel onda masu FeS dobijem kao umnožak n(fe) i M(FeS) ili?

DT.T
12.09.2010., 16:31
Možda i oboje. :D
Ali moramo prvo zanemariti to da je zadatak blesav (traljavo sročen, nije sol nego heterogena smjesa (vode je pet puta manje od kalcijevog sulfata, a hidrat takvog sastava mi nije poznat), a voda je kristalizacijska).
Množina vode je 0,1 mol radi čega je broj molekula 6,022×10^22

Ipak, neka još netko to pogleda jer me uvijek zbune loši zadaci. A možeš i to je li točno prepisan. :

Točno je prepisan zadatak. Kaže da u toj smjesi sva voda ispari i da je masa tada smanjena za 1.802g...

Dalje treba izračunati broj molekula vode, tj. onaj X... stvarno bzvz... Nemam pojma kako to riješiti... xD ja sam gledao ako je 0.1mol vode onda je 0.4mola CaSO4 te je kao omjer 1/4 gdje će onda biti četiri molekule vode...

nbedeko2
12.09.2010., 18:28
Možeš li mi pod b precizirati. Ja sam napisao odnos da je n(Fe)=m(FeS)/M(FeS). I jel onda masu FeS dobijem kao umnožak n(fe) i M(FeS) ili? Imaš jednadžbu Fe + S ----> FeS, iz tog slijedi da je: n (FeS) : n (Fe) = 1:1; odnosno da je n (FeS) = n (Fe). Sad znaš sve.

lonely_moon
12.09.2010., 19:41
Imaš jednadžbu Fe + S ----> FeS, iz tog slijedi da je: n (FeS) : n (Fe) = 1:1; odnosno da je n (FeS) = n (Fe). Sad znaš sve.

Hvala. U međuvremenu sam nadošao. :D

sal_mirabilis
12.09.2010., 20:41
Točno je prepisan zadatak. Kaže da u toj smjesi sva voda ispari i da je masa tada smanjena za 1.802g...

Dalje treba izračunati broj molekula vode, tj. onaj X... stvarno bzvz... Nemam pojma kako to riješiti... xD ja sam gledao ako je 0.1mol vode onda je 0.4mola CaSO4 te je kao omjer 1/4 gdje će onda biti četiri molekule vode...

Množina kalcijevog sulfata ti se ne mijenja jer hlapi samo voda tako da pola mola i dalje ostaje pola mola. :mig:

No, i dalje mi to ostaje čudan zadatak. Da je npr. isparilo 18,02 g vode ili da je bilo 0,05 mol soli, onda bi to bio lijepi gips. Ovako ništa pametno.

fighterZu
14.09.2010., 09:35
Zadatak kaže:
Izračunaj koliko će se energije osloboditi izgaranjem 1 mola etanola(C2H5OH)

ako znam ovaj podatak:
E(C-C)=346 kJ/mol

hitno!!!

sal_mirabilis
14.09.2010., 11:51
Zadatak kaže:
Izračunaj koliko će se energije osloboditi izgaranjem 1 mola etanola(C2H5OH)

ako znam ovaj podatak:
E(C-C)=346 kJ/mol

hitno!!!

Ako je to sve što znaš, zadatak nije rješiv.

Da nađeš još energija vezâ, dobio bi nešto blisko oslobođenoj energiji, ali puno bolje je naći entalpije nastajanja vode, etanola i ugljikovog dioksida.

biokem
14.09.2010., 18:10
prijateljica mi se sprema za usmeni iz anorganske kemije, pa bih molila da mi netko objasni MAGNETSKI KVANTNI BROJ što jednostavnije moguće, pri tom mislim na riječnik, a ne na sažetost :) slobodno se raspišite :))

chilimama
16.09.2010., 08:22
Tražim pomoć kemičara za jedan recept pa ko ima volje objasniti mi kako dobiti lužinu iz pepela jer mi treba za sapun. Ne želim rabiti NaOH.
Imam ulja, imam mast, imam pepel...please, ima li koji kemičar dobre volje...??
Može na pp ako je ovdje nepotrebno...hvala

sal_mirabilis
16.09.2010., 10:53
Tražim pomoć kemičara za jedan recept pa ko ima volje objasniti mi kako dobiti lužinu iz pepela jer mi treba za sapun. Ne želim rabiti NaOH.
Imam ulja, imam mast, imam pepel...please, ima li koji kemičar dobre volje...??
Može na pp ako je ovdje nepotrebno...hvala

Nije nešto složeno. Kuhaš pepeo u vodi, ocijediš i onda u filtratu kuhaš mast ili ulje. Točne brojke (koliko čega...) je lakše naći po stranicama koje se takvim stvarima bave.
Inače, sapun iz pepela će biti uglavnom kalijev sapun, osim ako pepeo nije od morskih biljaka. Taj je dosta tvrđi od natrijevog, kakav se uglavnom koristi za pranje ruku. Također, umjesto natrijevog hidroksida možeš uzeti i (kristalnu) sodu. Znatno jeftinije, ali i sporije.

Udio kalijevog karbonata u pepelu dosta ovisi o vrsti drveta, ali može se uzeti da ide oko deset posto. Kako voda pri 20 °C otapa nekih 110 g kalijevog karbonata u 100 mL, a pri 100 °C oko 150, na kilogram pepela trebalo bi biti dovoljno naliti decilitar vode, ali, realno, prije da treba litra jer ima u pepelu još koječega, a dio vode ostane vezan za pepeo.

chilimama
16.09.2010., 11:39
Nećeš se ljutiti ako tražim dodatna objašnjenja:

i onda u filtratu kuhaš mast ili ulje.

Filtrat je voda koja ostane nakon cijeđenja ili ono što ostane u cjedilu? :ne zna: voda , pretpostavljam...:o
Također, umjesto natrijevog hidroksida možeš uzeti i (kristalnu) sodu. Znatno jeftinije, ali i sporije.

. soda? misliš na sodu kauštik? nju želim izbjeći...kako može biti jeftinija od pepela ? ili je pepel jeftiniji ali sporiji? :o



na kilogram pepela trebalo bi biti dovoljno naliti decilitar vode, ali, realno, prije da treba litra jer ima u pepelu još koječega, a dio vode ostane vezan za pepeo.
E, pa taj me omjer i buni...
Ja sam pepel očistila kroz sito i dobila nekih 100g čistog i kuhala sam u vodi nekih desetak minuta pa u to sve dodala mast (oko 150g a za probu mast jer štedim ulje :o) i cvijet nevena ...
dobila sam neku pastu neidentificiranu, prilično masnu s kojom sam oprala mramor i izgleda dam obavila dobar posao. za mramor. :brukica:
Molim te ispravi greške ...:D nisam ništa vagala, ali budem kad budem znala točnije

sal_mirabilis
16.09.2010., 12:42
Nećeš se ljutiti ako tražim dodatna objašnjenja:

Filtrat je voda koja ostane nakon cijeđenja ili ono što ostane u cjedilu? :ne zna: voda , pretpostavljam...:o
soda? misliš na sodu kauštik? nju želim izbjeći...kako može biti jeftinija od pepela ? ili je pepel jeftiniji ali sporiji? :o

U pravu si, filtrat je voda, talog je, jel, talog. :D

Kaustična soda je isto što i natrijev hidroksid. Kristalna soda je karbonat, koji bi trebao biti jeftiniji jer ga je lakše proizvesti.
Pepel košta vremena i daje tvrd sapun, što ne znači da je neupotrebljiv.

E, pa taj me omjer i buni...
Ja sam pepel očistila kroz sito i dobila nekih 100g čistog i kuhala sam u vodi nekih desetak minuta pa u to sve dodala mast (oko 150g a za probu mast jer štedim ulje :o) i cvijet nevena ...
dobila sam neku pastu neidentificiranu, prilično masnu s kojom sam oprala mramor i izgleda dam obavila dobar posao. za mramor. :brukica:
Molim te ispravi greške ...:D nisam ništa vagala, ali budem kad budem znala točnije

Ugrubo bi masti ili ulja trebalo doći 4 - 4,5 puta više od kalijevog karbonata, a kako je njega u pepelu desetak posto, to na kilu pepela ide 0,4 do 0,45 kg masti.
Ti si tu brojku premašila oko tri puta pa je vjerojatno otud sapun mastan. Ipak, idealni omjer najlakše nađeš sama u par pokušaja. Početi možeš i od mojih brojki koje vjerojatno nisu previše krive, a i tako da u drugom pokušaju metneš duplo manje ulja. :
Nego, ako sam dobro shvatio, ti si talog ostavila u sapunu? Kako je teži od vode, a sapun lakši, mogao bi on ostati dolje i ne smetati, ali bolje ga je maknuti jer općenito nije od neke koristi. Bitno je ono što se u vodi otopi :

chilimama
16.09.2010., 13:02
Početi možeš i od mojih brojki koje vjerojatno nisu previše krive, a i tako da u drugom pokušaju metneš duplo manje ulja. :
Nego, ako sam dobro shvatio, ti si talog ostavila u sapunu? Kako je teži od vode, a sapun lakši, mogao bi on ostati dolje i ne smetati, ali bolje ga je maknuti jer općenito nije od neke koristi. Bitno je ono što se u vodi otopi :


Ma ja sam svašta napravila a nije ni to kraj priče: kalupići koje sam držala na podu na " nedodiljivom " mjestu, dakle tamo gdje neće nitko naći da se ne ošteti, naišla sam ja i zapela i sve prolila .:rofl:.Nije neka šteta, u vrtu je pa sam usput oprala taj komad terase , šlape i noge do koljena fino omekšala kožu mašću koja miriši po nevenu...:rolleyes:
Znam, glupo je a i ja se smijem .
Drugi pokušaj slijedi odmah.
:D

chilimama
16.09.2010., 15:50
Mora li biti ovako komplicirano? http://journeytoforever.org/biodiesel_ashlye.html

sal_mirabilis
16.09.2010., 16:23
Mora li biti ovako komplicirano? http://journeytoforever.org/biodiesel_ashlye.html

Da mora, ne bih doma imao kalijevog karbonata jer mi se ne bi dalo spravljati ga. :D

Vruća voda i nije potrebna jer se brzina otapanja neće puno povećati, a ni topljivost.
Cijediti se može i preko obične krpe, samo što će nešto mulja tako proći. No, dovoljno da to ne bude katastrofa. Lonac i par kanti mi se čini dovoljnom aparatutom. :

Sretno s drugim pokušajem (makar već i bio gotov)! :)

biende
17.09.2010., 23:00
Kako da poredam ove ione po veličine koji su izoelekronski:
Ne, Na+, O2– i Mg2+. Da li gledam koji od njihovih atoma ima najveći broj protona, tj. naboj jezgre?
zašto PCl5 ima niže talište od PCl3.
Ja ne mogu to nikako odgonetnut. Da li tu vrijedi pravilo, što su molekule veće talište je više jer je veći broj dodira među njima. Po tom pravilu PCl5 bi imao veće talište.
Ustvari imam zadatak da poredam spojeve po rastućem talištu i rješenje je: PCl5, PCl3, NaCl, MgCl2, Kužim zašto MgCl2 ima veće talište od NaCl (mg ima manji atomski polumjer pa je sila privlačenja veća, a i ima veći naboj), ali ono ne mogu nikako razumjet. Ili PCl3 ima veće talište zato što je na atomu fosfora slobodan nepodijeljeni el.par pa su tu još nekakva privlačenja.
Ili PCl5 je nepolarna molekula , a PCl3 polarna pa su privlačne sile kod polarnih molekula jače, tj dipol-dipol, a kod PCl5 je inducirani dipol

kj1504
18.09.2010., 12:21
Imam dva pitanja(prvo mi je bitnije)

1)U boci volumena 50 dm3 nalazi se dušik pod tlakom 1.52*104(10 na četvrtu) kPa. Temperatura je 30 stupnjeva C. Izračunaj masu dušika u boci.

Treba koristiti formulu p*V=n*R*T
Pretvorim:
V=0.005m2
R = 8.314 N*m/Kmol
p=1.52*107(10 na sedmu) Pa
T= 30 stup. C = 820.5 Kelvina
i rješenje bi trebalo biti 8.45 kg

Ne znam što da radim s tim jedinicama i kako da ih kratim...

2)Koliko kloridnih iona sadrži 3g CaCl2?

nbedeko2
18.09.2010., 15:09
Imam dva pitanja(prvo mi je bitnije)

1)U boci volumena 50 dm3 nalazi se dušik pod tlakom 1.52*104(10 na četvrtu) kPa. Temperatura je 30 stupnjeva C. Izračunaj masu dušika u boci.

Treba koristiti formulu p*V=n*R*T
Pretvorim:
V=0.005m2
R = 8.314 N*m/Kmol
p=1.52*107(10 na sedmu) Pa
T= 30 stup. C = 820.5 Kelvina
i rješenje bi trebalo biti 8.45 kg

Ne znam što da radim s tim jedinicama i kako da ih kratim...

2)Koliko kloridnih iona sadrži 3g CaCl2?
1) Prvo, nisi dobro pretvoril C u K. Iimaš 30 C i K dobiješ da tih 30 zbrojiš sa 273,15, znači 303,15 K. Drugo, nisi dobro pretvoril 50dm^3 u m^3, treba bit 0,05 m^3. Sad samo trebaš uvrstit unutra i izračunat količinu, pa onda masu. Jedinice izvedi posebno sastrane. Kod izvađanja jedinica treba znat radit s razlomcima jer se pojavljuju dvojni razlomci pa ih se treba znat riješit. Da ja to sad tebi tu idem pisat ne bi skužil ništa. Samo ću ti reći da je Pa= N/m^2, N= m*kg/s^2. Dalje imaš osnovne jedinice koje se ne daju rastavit pa s njima računaš i kratiš.
2) Osnovni princip: izračunaš n(CaCl2), pa je n(Cl-)= 2n(CaCl2), N(Cl-)= L*n; di je L= 6,022×10^23.

kj1504
19.09.2010., 19:09
1) Prvo, nisi dobro pretvoril C u K. Iimaš 30 C i K dobiješ da tih 30 zbrojiš sa 273,15, znači 303,15 K. Drugo, nisi dobro pretvoril 50dm^3 u m^3, treba bit 0,05 m^3. Sad samo trebaš uvrstit unutra i izračunat količinu, pa onda masu. Jedinice izvedi posebno sastrane. Kod izvađanja jedinica treba znat radit s razlomcima jer se pojavljuju dvojni razlomci pa ih se treba znat riješit. Da ja to sad tebi tu idem pisat ne bi skužil ništa. Samo ću ti reći da je Pa= N/m^2, N= m*kg/s^2. Dalje imaš osnovne jedinice koje se ne daju rastavit pa s njima računaš i kratiš.
2) Osnovni princip: izračunaš n(CaCl2), pa je n(Cl-)= 2n(CaCl2), N(Cl-)= L*n; di je L= 6,022×10^23.

Hvala, uspjela sam rješiti...

doctoressa
28.09.2010., 12:50
jel zna netko možda kako iz etera nastaje peptid???

sal_mirabilis
28.09.2010., 21:59
jel zna netko možda kako iz etera nastaje peptid???

Malčice čudno pitanje. Kako ne znam kontekst, teško da tu išta mogu reći. Da nije možda bio ester namjesto etra? :confused:
Od estera se lako može doći do amida, od etera dosta teže.

biende
09.10.2010., 21:01
Kako da poredam ove ione po veličine koji su izoelekronski:
Ne, Na+, O2– i Mg2+. Da li gledam koji od njihovih atoma ima najveći broj protona, tj. naboj jezgre?
zašto PCl5 ima niže talište od PCl3.
Ja ne mogu to nikako odgonetnut. Da li tu vrijedi pravilo, što su molekule veće talište je više jer je veći broj dodira među njima. Po tom pravilu PCl5 bi imao veće talište.
Ustvari imam zadatak da poredam spojeve po rastućem talištu i rješenje je: PCl5, PCl3, NaCl, MgCl2, Kužim zašto MgCl2 ima veće talište od NaCl (mg ima manji atomski polumjer pa je sila privlačenja veća, a i ima veći naboj), ali ono ne mogu nikako razumjet. Ili PCl3 ima veće talište zato što je na atomu fosfora slobodan nepodijeljeni el.par pa su tu još nekakva privlačenja.
Ili PCl5 je nepolarna molekula , a PCl3 polarna pa su privlačne sile kod polarnih molekula jače, tj dipol-dipol, a kod PCl5 je inducirani dipol

Na ovo pitanje nikako da netko odgovori :ne zna:
I još nešto :
ne razumijem elektronsku konfiguraciju. Ne razumijem kad se kaže dva elektrona u jednoj orbitali imaju suprotne spinove. Malo mi je to nejasno.
Kada se kaže konfiguracija pomoću plemenitog plina tj vanjske ljuske, da li se to misli da neki atom ima istu elektronsku konfiguraciju kao najbliži plemeniti plin, samo se razlikuje vanjska ljuska pa se zato npr za kalij piše :
(Ar)4s1 (ima sve ljuske i podljuske popunjene kao argon osim zadnje ljuske)
Hvala

sal_mirabilis
10.10.2010., 09:27
Na ovo pitanje nikako da netko odgovori :ne zna:
I još nešto :
ne razumijem elektronsku konfiguraciju. Ne razumijem kad se kaže dva elektrona u jednoj orbitali imaju suprotne spinove. Malo mi je to nejasno.
Kada se kaže konfiguracija pomoću plemenitog plina tj vanjske ljuske, da li se to misli da neki atom ima istu elektronsku konfiguraciju kao najbliži plemeniti plin, samo se razlikuje vanjska ljuska pa se zato npr za kalij piše :
(Ar)4s1 (ima sve ljuske i podljuske popunjene kao argon osim zadnje ljuske)
Hvala

Bit će da je ostalo nezamijećenim. :

Ako su ioni izoelektronski, veličine su im obrnuto poredane nego naboji. Jače nabijena jezgra više će privući elektrone pa oni biti u prosjeku biti bliže jezgri što daje manji polumjer.
Fosforov pentaklorid nema niže talište od triklorida. Tako da ti je logika ispravna, a ono rješenje pogrešno. :D

Spin je jedan od četiri kvantna broja kojima se potpuno opisuje stanje elektrona u atomu (istina, to zapravo radi valna funkcija, ali s kvantnim brojevima možeš izračunati (približno) točnu). Prema Paulijevom principu isključenja nikoja dva elektrona u atomu ne mogu imati sva četiri kvantna broja jednaka (općenito, nikoja dva fermiona, no to je već cirkularna definicija jer je fermionima to bitno svojstvo tako da za kvantnomehaničarske detalje radije pitaj fizičare). Kad su dva elektrona u istoj orbitali, preostaje im jedino spin kao različit. Kako su jedini mogući spinski kvantni brojevi elektrona +1/2 i -1/2, nužno ispada da su im suprotni.
Konfiguracija najbližeg plemenitog plina manjeg rednog broja se koristi kako bi se izbjeglo puno pisanja. Iako su energije u različitim atomima različite, kvantna stanja se (gotovo) uvijek popunjavaju istim redoslijedom što će reći da su sve razlike, a i sve što nas ima razloga zanimati, u zadnjoj (ili predzadnjoj) ljusci. Kraće rečeno, i tu si u pravu. :D

biende
10.10.2010., 11:49
Ok...
Ali ako gledam ovako: PCl5 je nepolarna molekula , a PCl3 polarna...
Ne bi li onda ipak bilo točno da PCl5 ima niže talište :eek:

Aurgelmir
10.10.2010., 11:56
Ok...
Ali ako gledam ovako: PCl5 je nepolarna molekula , a PCl3 polarna...
Ne bi li onda ipak bilo točno da PCl5 ima niže talište :eek:

Ne ovisi samo o (ne)polarnosti molekule nego i o molekulskoj masi.

gizmo77
14.10.2010., 09:19
Lijepi pozdrav,molila bi za malu pomoč.Dali netko zna gdje mogu naći nešto opširno o metalima tj.zašto metali imaju sivu boju?

nbedeko2
14.10.2010., 14:30
Lijepi pozdrav,molila bi za malu pomoč.Dali netko zna gdje mogu naći nešto opširno o metalima tj.zašto metali imaju sivu boju?

Jesi sigurna da svi metali imaju sivu boju? :)

I nemoj biti lijen/a slijedeći puta upisat ''metals'' ili ''metali'' u google.

http://en.wikipedia.org/wiki/Metal

Aurgelmir
14.10.2010., 15:51
Lijepi pozdrav,molila bi za malu pomoč.Dali netko zna gdje mogu naći nešto opširno o metalima tj.zašto metali imaju sivu boju?

Nemaju svi sivu boju :)

Oni koji imaju, imaju je jer se svijetlo jednako reflektira bez obzira na valnu duljinu.

gizmo77
14.10.2010., 16:49
Hvala na odgovoru htjela sam nekom pomoci zato sam pitala!

petar1996
16.10.2010., 13:46
Može li mi netko objasniti postupak kako se rješava ovakav zadatak:
Uzorak tvari ''A'' mase 10g stavljen je u vodu, pri čemu se otopilo 4g uzorka - tvar ''B''. Preostali dio uzorka,''C'', stavljen je u drugu čašu s vodom, ali nije došlo do promjene. Uzorak ''B'' ima točno određeno talište, te je nakon taljenja podvrgnut elektrolizi. Nastalo je 1.5g tvari ''D'' i 2.5g tvari ''E'', koje se dalje više ne mogu razložiti na jednostavnije tvari. Kada je uzorak ''C'' zagrijan u zraku, izreagirao je u potpunosti dajući 22g plinovite tvari ''F''. Nakon hlađenja na -100°C, tvar ''F'' je očvrsnula i nakon zagrijavanja sublimirala pri -78°C. Pretpostavite za svaku tvar (A-F) radi li se o elementarnoj tvari, kemijskom spoju ili smjesi.
Unaprijed hvala!!!

petar1996
16.10.2010., 13:57
Ja pretpostavljan da je:
A-smjesa
B-kemijski spoj
C-kemijski spoj
D-elementarna tvar
E-elementarna tvar
F-elementarna tvar

Je li točno???

biende
16.10.2010., 14:21
Ne ovisi samo o (ne)polarnosti molekule nego i o molekulskoj masi.

Dobro, znači ovisi i o polarnosti/nepolarnosti i mol. masi.:D
A što da se moram odlučiti samo između ta dva spoja, tj da moram reći ima li više talište PCl3 ili PCl5? Što bi tu prevladalo-polarnost ili molek. masa????:rolleyes:

Karlovsky120
16.10.2010., 19:44
Ovako, neznam jeli ovo za ovdje stavljati, ali me zanima nešto...
Malo mije bilo dosadno pa sam napravio svoj mali elektrolizer (Varta 4,5V baterija + licne bakrene žice koje su povezane na elektrode koje se sastoje od rosfraja (čelik leguriran s malo korma i nikla) + kuhinjska čaša)
Kao elektrolit sam uzeo vodenu otopinu natrijeva klorida... E sada... Počinje elektroliza... Na anodi se skupljaju neki mjehurići koji hitaju ka površini, što je vjerojatno klor u plinovitu stanju (sigurno je), dok od katode potjeće neki talog koji pluta ispod površine vode... Pri vrhu je narančast (kao hrđava neka boja), a onda je ispod, tako, sivkasto-sreberni... Sada... Koliko ja znam, trebao bih dobiti NaOH(aq), natrijevu lužinu...
Jel to to ili je pitanje vremena kada će nešto eksplodirati? :)

EDIT: Ono hrđavo-narančasto upravo pregrizlo katodu... :zubo:

EDIT2: Kako da se riješim supstance na siguran način? :D

nbedeko2
17.10.2010., 10:40
Ovako, neznam jeli ovo za ovdje stavljati, ali me zanima nešto...
Malo mije bilo dosadno pa sam napravio svoj mali elektrolizer (Varta 4,5V baterija + licne bakrene žice koje su povezane na elektrode koje se sastoje od rosfraja (čelik leguriran s malo korma i nikla) + kuhinjska čaša)
Kao elektrolit sam uzeo vodenu otopinu natrijeva klorida... E sada... Počinje elektroliza... Na anodi se skupljaju neki mjehurići koji hitaju ka površini, što je vjerojatno klor u plinovitu stanju (sigurno je), dok od katode potjeće neki talog koji pluta ispod površine vode... Pri vrhu je narančast (kao hrđava neka boja), a onda je ispod, tako, sivkasto-sreberni... Sada... Koliko ja znam, trebao bih dobiti NaOH(aq), natrijevu lužinu...
Jel to to ili je pitanje vremena kada će nešto eksplodirati? :)

EDIT: Ono hrđavo-narančasto upravo pregrizlo katodu... :zubo:

EDIT2: Kako da se riješim supstance na siguran način? :D

Jesi NaCl otopio u destiliranoj vodi ili vodi iz pipe? Ako si uzeo vodovodnu vodu može bit da su to nečistoće koje ta voda sadrži. Znam da je jednom neka agencija, hodala po stanovima/kućama i pokazivala malograđanstvu kakvu vodu zapravo piju. Pa su ju elektrolizirali i moglo se vidit sveg i svačeg. Da se tog riješiš NaCl otopi u destiliranoj vodi, onda bi to trebalo bit to. ;)
Osim toga, osobno stvarno ne znam šta bi moglo bit u pitanju.

Karlovsky120
17.10.2010., 10:50
Eeeee, da, to bi moglo biti to...
Evo, jutros gledam, stvaraju se neki slojevi...
Nije jako korozivno, jer čaša nije stradala, ali svjedno ne namjeravam gurnuti prst unutra... :zubo:

nbedeko2
17.10.2010., 11:04
Nebi to trebalo bit ništa strašno. U vodi ima svakakvih ''skrivenih'' gadarija, soli, metala itd. i normalno da pod utjecajem struje to sve postane vidljivo jel :D Kombinacija tih svih tvari može dat nešto korozivno ali ne baš tak jako da ti ruku sprži, no nemoj ti gurat ruku unutra šta je sigurno je sigurno :) Uzmi destiliranu vodu, ponovi sve pa javi dal je uspjelo.

Aurgelmir
17.10.2010., 11:52
Dobro, znači ovisi i o polarnosti/nepolarnosti i mol. masi.:D
A što da se moram odlučiti samo između ta dva spoja, tj da moram reći ima li više talište PCl3 ili PCl5? Što bi tu prevladalo-polarnost ili molek. masa????:rolleyes:

WIKIPEDIJA.

(phosphorus chloride) :D

biende
17.10.2010., 11:52
Dobro, znači ovisi i o polarnosti/nepolarnosti i mol. masi.:D
A što da se moram odlučiti samo između ta dva spoja, tj da moram reći ima li više talište PCl3 ili PCl5? Što bi tu prevladalo-polarnost ili molek. masa????:rolleyes:

Molim da netko mi još malo pojasni navedeno. Post u vezi ovoga je na prethodnoj stranici.
Hvala!

~lanica~
17.10.2010., 12:02
Bok!
Meni treba pomoć
Neznan napisati šta se dobije reakcijom vodikova peroksida i kalijeva permanganata
i ako može da mi netko pomogne izjednačiti
hvala!!

nbedeko2
17.10.2010., 13:19
Tom reakcijom bi mogli nastati manganov(IV) oksid MnO2, kalijev hidroksid KOH i čisti kisik. To je redoks proces, al nije složeni pa mislim da bi ga mogla riješit. Možeš čak i bez pisanja oksidacijskih brojeva odmah iz jednadžbe izjednačit.

Ovisnost
17.10.2010., 14:25
Pozdrav. Zamolio bi pomoć sa ova dva zadatka.
1)Konc otopine octene kiseliene: nađite konc u kojoj je 1% kiseline disocirano.
Konstanta je 1,75 + 10-5

2)Otopina čiji je ph 12 sadržava nh3 0.1 mol po dm kubnom koncetracija nedisociranog amonijaka,

nbedeko2
17.10.2010., 15:16
Kao prvo zadaci su ti nerazumljivo postavljeni, a kao drugo moraš nam napisat postupak di si zastao sa zadacima. Pročitaj pravila.

~lanica~
17.10.2010., 16:21
Tom reakcijom bi mogli nastati manganov(IV) oksid MnO2, kalijev hidroksid KOH i čisti kisik. To je redoks proces, al nije složeni pa mislim da bi ga mogla riješit. Možeš čak i bez pisanja oksidacijskih brojeva odmah iz jednadžbe izjednačit.


hvala!
ali mi ne ide nikako...ova reakcija se odvija u kiselom mediju,tako da dobijem vodu i h+ion,Mno2 kao produkte i ako tu stavim KOH nekako mi to opet ne bude izjednačeno :/

PlameniPehar
17.10.2010., 16:43
Ovako, ja sam 8.r i moram za kemiju napraviti projekt: Ovisnosti - reakcije alkohola u tijelu. Kemija mi baš i ne leži najbolje, pa molim pomoć.
Valjda je mislila na reakcije sa želučanom kiselinom i to? :ne zna:

Hvala puno. :s

nbedeko2
17.10.2010., 17:58
hvala!
ali mi ne ide nikako...ova reakcija se odvija u kiselom mediju,tako da dobijem vodu i h+ion,Mno2 kao produkte i ako tu stavim KOH nekako mi to opet ne bude izjednačeno :/

Da. Mea culpa. Ali trebala si napomenut da je u kiselom mediju, jer je ta reakcija moguća i u ''običnim uvijetima''.

U tom slučaju bi jednadžbu napisao ovako:

H2O2 + MnO4(-) + H(+) ----> Mn(2+) + O2 + H2O

Sad sam te uputil, probaj opet sama pa javi ako zapneš ;)

sal_mirabilis
18.10.2010., 11:53
Jesi NaCl otopio u destiliranoj vodi ili vodi iz pipe? Ako si uzeo vodovodnu vodu može bit da su to nečistoće koje ta voda sadrži. Znam da je jednom neka agencija, hodala po stanovima/kućama i pokazivala malograđanstvu kakvu vodu zapravo piju. Pa su ju elektrolizirali i moglo se vidit sveg i svačeg. Da se tog riješiš NaCl otopi u destiliranoj vodi, onda bi to trebalo bit to. ;)
Osim toga, osobno stvarno ne znam šta bi moglo bit u pitanju.

Nije ti to agencija, nego varalice koji ljudima prodaju nekakve deionizatore vode za krupne novce.
Ono smeđežuto što su ljudima "dokazivali" bila je pak obična hrđa koju su dobili iz elektroda koje su u vodu sami uronili.
U prirodnoj vodi ima svačega, ali ako nije živo i patogeno, ne treba nikoga brinuti. Kamenci o kojima se pak povremeno priča nisu radi vode, nego metabolizma.

U Karlovskyjevom slučaju isto se nešto zbilo s elektrodama. Klor nagriza elektrode, a kad željezovi i ostali ioni dođu do katode, nađu se u lužini pa počnu taložiti kao hidroksidi. Otud mulj. Svaka panika je bezrazložna, a produkti elektrolize po svojoj prilici bezopasni. Inače, puno bolje je otopinu soli elektrolizirati ugljenim elektrodama.

Može li mi netko objasniti postupak kako se rješava ovakav zadatak:
Uzorak tvari ''A'' mase 10g stavljen je u vodu, pri čemu se otopilo 4g uzorka - tvar ''B''. Preostali dio uzorka,''C'', stavljen je u drugu čašu s vodom, ali nije došlo do promjene. Uzorak ''B'' ima točno određeno talište, te je nakon taljenja podvrgnut elektrolizi. Nastalo je 1.5g tvari ''D'' i 2.5g tvari ''E'', koje se dalje više ne mogu razložiti na jednostavnije tvari. Kada je uzorak ''C'' zagrijan u zraku, izreagirao je u potpunosti dajući 22g plinovite tvari ''F''. Nakon hlađenja na -100°C, tvar ''F'' je očvrsnula i nakon zagrijavanja sublimirala pri -78°C. Pretpostavite za svaku tvar (A-F) radi li se o elementarnoj tvari, kemijskom spoju ili smjesi.
Unaprijed hvala!!!


Ja pretpostavljan da je:
A-smjesa
B-kemijski spoj
C-kemijski spoj
D-elementarna tvar
E-elementarna tvar
F-elementarna tvar

Je li točno???

Promašio si samo zadnje. Zašto bi oksidacijom elementarne tvari nastala elementarna tvar?
Tvar C je ugljik. Za B nisam siguran. Najvjerojatnije su to jako zaokružene brojke za NaCl.

sal_mirabilis
18.10.2010., 12:05
Ovako, ja sam 8.r i moram za kemiju napraviti projekt: Ovisnosti - reakcije alkohola u tijelu. Kemija mi baš i ne leži najbolje, pa molim pomoć.
Valjda je mislila na reakcije sa želučanom kiselinom i to? :ne zna:

Hvala puno. :s

Mislila je na etanal koji uživaocima alkohola stvara probleme kad ih prestane izazivati sam etanol.
Inače, tema je bliže psihologiji nego kemiji. :D
Toplo preporučam poslužiti se Guglom i Wikipedijom (a sigurno možeš potražiti i po knjižnici, teško da nema baš nikakve literature o aklohol(izm)u.) A možeš i porazgovoriti s nastavicom. Ona bi trebala znati što želi od tebe.


Glede ovog s manganom i peroksidom, dometnuo bih samo da manganov(IV) oksid, kao i permanganatni ioni, katalizira raspad vodikovog peroksida na kisik i vodu.

Aurgelmir
18.10.2010., 15:43
Ovako, ja sam 8.r i moram za kemiju napraviti projekt: Ovisnosti - reakcije alkohola u tijelu. Kemija mi baš i ne leži najbolje, pa molim pomoć.
Valjda je mislila na reakcije sa želučanom kiselinom i to? :ne zna:

Hvala puno. :s

Alkohol ima hrpetinu fizioloških reakcija.

Ovisnost uzrokuje jer je agonist (pojačivač djelovanja) neuroinhibicijskog hormona gama-aminobutirične kiseline (GABA-e). Stalno korištenje alkohola znači smanjenje ekspresije receptora GABA; mehanizmom negativne povratne sprege se pogrešno "prepoznaje" da je došlo do prevelike inhibicije živčanog sustava, pa neuroni trajno smanjuju ekspresiju; rezultat je da bez alkohola dolazi do prevelike aktivnosti živčanog sustava, anksioznosti, grčeva, napada panike i sl., pa ovisnik uzima novu dozu alkohola da "smiri" podivljali živčani sustav.
Točan mehanizam se ne zna, ali pretpostavlja se da alkohol (kao i sve lipofilne tvari male molekulske mase, to ti je ono kada ekipa udiše pare ljepila, kada se pucaju eterom, parama benzina, acetonom i sl.) ulaskom u lipidni dvosloj neurona i mijelinskog ovoja smanjuju sposobnost "izolacije" koja je potrebna za prenošenje električnih signala što ometa rad živčanog sustava.

Nadalje, alkohol djeluje kao inhibitor apsorpcije nekih B vitamina (i štoviše, povećava eliminaciju iz organizma), zbog čega kod ovisnika dolazi do periferne neuropatije (propadanja perifernih živaca; ovo ubije alkose mnogo prije nego ciroza, suprotno uvriježenom mišljenju da ciroza ubija prva...).

Alkohol se uklanja (uglavnom) razgradnjom u štetni etanal (još zvan i acetaldehid). On je genotoksična tvar i zato alkosi imaju veću šansu da dobiju rak.

Nadalje, etanal se i sam oksidira, u octenu kiselinu, koja se pak prevodi u acetil-koenzim A, koji ima dva značajna fiziološka utjecaja: prvo, pretvara se u masnoće (nažalost, u jetri - s vremenom jetra postane puna masnoća, što dovodi do upalnih procesa i stvaranja vezivnog tkiva u jetri - ovo stanje se zove ciroza i smrtonosno je).

Drugo je acidoza, tj. sniženje pH krvi, jer octena kiselina zakiseljuje krv...ovo stanje je štetno u kombinaciji s prehranom bogatom purinskim nukleotidima (meso), i dovodi do bolesti - giht - stvaranje kristala mokraćne kiseline u zglobovima.

Alkohol širi krvne žile, pa inicijalno snizuje tlak (vazodilatator), međutim dugoročno uzrokuje stanje trajno povišenog tlaka.


-----------------------

Hajde sada lijepo prepiši što sam napisao, i evo 5 i pohvala :D

Nadam se da nisam nešto izostavio...

(zanimljivo, kako unatoč svemu što sam gore napisao, nema te sile koja će me spriječiti da sad puknem jednu litru crnog iločkog stolnog...:rofl:)

crazedlunatic
18.10.2010., 15:56
Alkohol ima hrpetinu fizioloških reakcija.

Ovisnost uzrokuje jer je agonist (pojačivač djelovanja) neuroinhibicijskog hormona gama-aminobutirične kiseline (GABA-e). Stalno korištenje alkohola znači smanjenje ekspresije receptora GABA; mehanizmom negativne povratne sprege se pogrešno "prepoznaje" da je došlo do prevelike inhibicije živčanog sustava, pa neuroni trajno smanjuju ekspresiju; rezultat je da bez alkohola dolazi do prevelike aktivnosti živčanog sustava, anksioznosti, grčeva, napada panike i sl., pa ovisnik uzima novu dozu alkohola da "smiri" podivljali živčani sustav.
Točan mehanizam se ne zna, ali pretpostavlja se da alkohol (kao i sve lipofilne tvari male molekulske mase, to ti je ono kada ekipa udiše pare ljepila, kada se pucaju eterom, parama benzina, acetonom i sl.) ulaskom u lipidni dvosloj neurona i mijelinskog ovoja smanjuju sposobnost "izolacije" koja je potrebna za prenošenje električnih signala što ometa rad živčanog sustava.

Nadalje, alkohol djeluje kao inhibitor apsorpcije nekih B vitamina (i štoviše, povećava eliminaciju iz organizma), zbog čega kod ovisnika dolazi do periferne neuropatije (propadanja perifernih živaca; ovo ubije alkose mnogo prije nego ciroza, suprotno uvriježenom mišljenju da ciroza ubija prva...).

Alkohol se uklanja (uglavnom) razgradnjom u štetni etanal (još zvan i acetaldehid). On je genotoksična tvar i zato alkosi imaju veću šansu da dobiju rak.

Nadalje, etanal se i sam oksidira, u octenu kiselinu, koja se pak prevodi u acetil-koenzim A, koji ima dva značajna fiziološka utjecaja: prvo, pretvara se u masnoće (nažalost, u jetri - s vremenom jetra postane puna masnoća, što dovodi do upalnih procesa i stvaranja vezivnog tkiva u jetri - ovo stanje se zove ciroza i smrtonosno je).

Drugo je acidoza, tj. sniženje pH krvi, jer octena kiselina zakiseljuje krv...ovo stanje je štetno u kombinaciji s prehranom bogatom purinskim nukleotidima (meso), i dovodi do bolesti - giht - stvaranje kristala mokraćne kiseline u zglobovima.

Alkohol širi krvne žile, pa inicijalno snizuje tlak (vazodilatator), međutim dugoročno uzrokuje stanje trajno povišenog tlaka.


-----------------------

Hajde sada lijepo prepiši što sam napisao, i evo 5 i pohvala :D

Nadam se da nisam nešto izostavio...

(zanimljivo, kako unatoč svemu što sam gore napisao, nema te sile koja će me spriječiti da sad puknem jednu litru crnog iločkog stolnog...:rofl:)
Ne znam, samo znam da mi se sviđa....:)

PlameniPehar
18.10.2010., 23:06
Alkohol ima hrpetinu fizioloških reakcija.

Ovisnost uzrokuje jer je agonist (pojačivač djelovanja) neuroinhibicijskog hormona gama-aminobutirične kiseline (GABA-e). Stalno korištenje alkohola znači smanjenje ekspresije receptora GABA; mehanizmom negativne povratne sprege se pogrešno "prepoznaje" da je došlo do prevelike inhibicije živčanog sustava, pa neuroni trajno smanjuju ekspresiju; rezultat je da bez alkohola dolazi do prevelike aktivnosti živčanog sustava, anksioznosti, grčeva, napada panike i sl., pa ovisnik uzima novu dozu alkohola da "smiri" podivljali živčani sustav.
Točan mehanizam se ne zna, ali pretpostavlja se da alkohol (kao i sve lipofilne tvari male molekulske mase, to ti je ono kada ekipa udiše pare ljepila, kada se pucaju eterom, parama benzina, acetonom i sl.) ulaskom u lipidni dvosloj neurona i mijelinskog ovoja smanjuju sposobnost "izolacije" koja je potrebna za prenošenje električnih signala što ometa rad živčanog sustava.

Nadalje, alkohol djeluje kao inhibitor apsorpcije nekih B vitamina (i štoviše, povećava eliminaciju iz organizma), zbog čega kod ovisnika dolazi do periferne neuropatije (propadanja perifernih živaca; ovo ubije alkose mnogo prije nego ciroza, suprotno uvriježenom mišljenju da ciroza ubija prva...).

Alkohol se uklanja (uglavnom) razgradnjom u štetni etanal (još zvan i acetaldehid). On je genotoksična tvar i zato alkosi imaju veću šansu da dobiju rak.

Nadalje, etanal se i sam oksidira, u octenu kiselinu, koja se pak prevodi u acetil-koenzim A, koji ima dva značajna fiziološka utjecaja: prvo, pretvara se u masnoće (nažalost, u jetri - s vremenom jetra postane puna masnoća, što dovodi do upalnih procesa i stvaranja vezivnog tkiva u jetri - ovo stanje se zove ciroza i smrtonosno je).

Drugo je acidoza, tj. sniženje pH krvi, jer octena kiselina zakiseljuje krv...ovo stanje je štetno u kombinaciji s prehranom bogatom purinskim nukleotidima (meso), i dovodi do bolesti - giht - stvaranje kristala mokraćne kiseline u zglobovima.

Alkohol širi krvne žile, pa inicijalno snizuje tlak (vazodilatator), međutim dugoročno uzrokuje stanje trajno povišenog tlaka.


-----------------------

Hajde sada lijepo prepiši što sam napisao, i evo 5 i pohvala :D

Nadam se da nisam nešto izostavio...

(zanimljivo, kako unatoč svemu što sam gore napisao, nema te sile koja će me spriječiti da sad puknem jednu litru crnog iločkog stolnog...:rofl:)

Hvala puno, to mi je jako pomoglo, iako ima još tu puno posla i za mene. Najteže je sve to napisati rječnikom tako da ovi drugi u razredu razumiju :D
A dobro, ti projekti i postoje da nas malo izmuče :rolleyes:

1985
19.10.2010., 19:56
Na koliki volumen treba razrijediti 5dm kubnih 36 postotne klorovodične kiseline da se dobije 10 postotna otopina?

Zanima me kako se izračunaju gustoće klorovodične kiseline koje nisu zadane?(na temelju empirijskog pravila)

Unaprijed zahvalan!

petorica
19.10.2010., 20:32
Može li neko nešto napisati o reaktivnosti skroba...Ili uputiti na neku stranicu...Ako može što prije...Hvala... :)

Aurgelmir
19.10.2010., 20:48
Na koliki volumen treba razrijediti 5dm kubnih 36 postotne klorovodične kiseline da se dobije 10 postotna otopina?

Zanima me kako se izračunaju gustoće klorovodične kiseline koje nisu zadane?(na temelju empirijskog pravila)

Unaprijed zahvalan!

18







Ovo za empirijsko pravilo: ako je gustoća HCl 1.14, odgovor je 14%. Ako je 1.18, odgovor je 18%. Ako je 1.21, odgovor je 21% etc.

Shvaćaš smisao, jel.

Aurgelmir
19.10.2010., 20:49
Može li neko nešto napisati o reaktivnosti skroba...Ili uputiti na neku stranicu...Ako može što prije...Hvala... :)

Škrob skoro da nema reaktivnost, tj. ili ga popajau enzimi amilaze, ili se u njega usadi jod, pa sve postane lijepe plave boje :) :) :)

Hedonistkinja
19.10.2010., 21:10
Imam pitanje, zašto se kod elektrolize vodenih otopina soli 1., 2. skupine, Al i Mn, uvijek na katodi vrši redukcija vode, a kad soli sadrže anione: F-, SO4 2-, PO4 3-, MnO4 -, CO3 2- i NO3 -, se na anodi uvijek vrši oksidacija vode?

Aurgelmir
19.10.2010., 21:39
Imam pitanje, zašto se kod elektrolize vodenih otopina soli 1., 2. skupine, Al i Mn, uvijek na katodi vrši redukcija vode, a kad soli sadrže anione: F-, SO4 2-, PO4 3-, MnO4 -, CO3 2- i NO3 -, se na anodi uvijek vrši oksidacija vode?

Zato jer ovi prvi imaju negativni redukcijski potencijal, a ovi drugi pozitivni.

Hedonistkinja
19.10.2010., 21:44
Zato jer ovi prvi imaju negativni redukcijski potencijal, a ovi drugi pozitivni.

hmm, okej, mislim jučer smo imali pripremu za ispit i naša profesorica je objasnila za ovo drugo (oksidacija vode na anodi) da su karbonati, sulfati, odnosno ti ioni itd. "bucmasti" (štogod joj to značilo o.O) i nikako mi to nije jasno (a u jednom zadatku koji imam u vezi CuSO4 ne pišu redukcijski potencijali uopće...). Hvala :D

1985
19.10.2010., 22:31
18







Ovo za empirijsko pravilo: ako je gustoća HCl 1.14, odgovor je 14%. Ako je 1.18, odgovor je 18%. Ako je 1.21, odgovor je 21% etc.

Shvaćaš smisao, jel.

Oprosti što te gnjavim,ali evo ja se po prvi puta susrećem s kemijom u životu...
Naime u ovom zadatku se dobije gustoća 36% postotne kiseline 1,18 g\cm kubnom,a gustoća 10 postotne kiseline 1,05g\cm kubnom...e sad me zanima kako se došlo do toga...:eek:

Aurgelmir
20.10.2010., 05:46
Oprosti što te gnjavim,ali evo ja se po prvi puta susrećem s kemijom u životu...
Naime u ovom zadatku se dobije gustoća 36% postotne kiseline 1,18 g\cm kubnom,a gustoća 10 postotne kiseline 1,05g\cm kubnom...e sad me zanima kako se došlo do toga...:eek:

Uuuups, zajeb...POLOVICU vrijednosti sam trebo pisat, lol.

Dakle, 1.06 = 12%, 1.08 = 16%, 1.10 = 20%, 1.11=22%, 1.14 = 28%...itd itd. Godinama to nisam radio i eto, mozak zaboravi nevažne informacije :rofl:

Btw maksimum je 1.18, odnosno 36%. Iznad te vrijednosti se plinoviti HCL ne otapa u vodi pod normalnim uvjetima, tj. to je najveći mogući udio.

Aurgelmir
20.10.2010., 05:56
hmm, okej, mislim jučer smo imali pripremu za ispit i naša profesorica je objasnila za ovo drugo (oksidacija vode na anodi) da su karbonati, sulfati, odnosno ti ioni itd. "bucmasti" (štogod joj to značilo o.O) i nikako mi to nije jasno (a u jednom zadatku koji imam u vezi CuSO4 ne pišu redukcijski potencijali uopće...). Hvala :D

Jbg, htjela je drukčiji pristup, mada mi to nema smisla.

Dakle, za te ione se ne može primjeniti normalno pravilo redoksa jer su složeni, tj. sastavljeni su od jednog atoma nekog elementa okruženog s više atoma kisika (valjda to znači "bucmasti" :rolleyes:). Ukoliko se oni nalaze u otopini u kojoj se vrši elektroliza, veliki elektronegativni potencijal kisika u njihovom sastavu će spriječiti redoks procese, i umjesto toga reducirat će se voda, dakle električna struja će razgrađivati vodu, a oni će služiti samo kao elektroliti.

Evo primjeri za razliku:

- pusti struju kroz otopinu NaCl; NaCl se razbija na plinoviti klor, vodik i NaOH (NaCl nije "bucmast" jer nema kisika u njemu)

- pusti struju kroz npr. CuSO4 otopinu, isti neće nikako reagirati, tj. ponašat će se kao elektrolit (olakšati prijenos elektrona kroz vodu), ali će se zato voda razbijati na vodik i kisik.


Kako je pitanje glupavo i trampavo, tako sam i odgovor napisao...ali nema veze, jer je točan. Ako se ne složi s time...lupi joj šamar?

Leto Atreides
20.10.2010., 07:26
''- pusti struju kroz npr. CuSO4 otopinu, isti neće nikako reagirati, tj. ponašat će se kao elektrolit (olakšati prijenos elektrona kroz vodu), ali će se zato voda razbijati na vodik i kisik.''

Nije točno.
Kada pustiš struju kroz otopinu CuSO4 doći će do redukcije bakra na katodi i oksidacije vode na anodi. U vodenoj otopini CuSO4 se razlaže na Cu2+, SO42-. Tako da u sustavu imaš prisutne Cu2+, SO42- i H2O. Bakar se reducira, a voda oksidira.
(-)K: Cu2+ + 2e- → Cu
(+)A: 2H2O → O2 + 4e- + 4H+
sumarna reakcija
2Cu2+ + 2H2O → 2Cu + O2 + 4H+
2CuSO4 + 2H2O → 2Cu + O2 + 4H+ +2SO42-
zadnja 2 iona tvore 2H2SO4

Hedonistkinja
20.10.2010., 08:21
Hvala obojici, sad mi je jasno sve :D (doduše, isto tako nam je ona mogla i na satu objasniti, nije nešto komplicirano al dobro :o).

1985
20.10.2010., 10:07
Uuuups, zajeb...POLOVICU vrijednosti sam trebo pisat, lol.

Dakle, 1.06 = 12%, 1.08 = 16%, 1.10 = 20%, 1.11=22%, 1.14 = 28%...itd itd. Godinama to nisam radio i eto, mozak zaboravi nevažne informacije :rofl:

Btw maksimum je 1.18, odnosno 36%. Iznad te vrijednosti se plinoviti HCL ne otapa u vodi pod normalnim uvjetima, tj. to je najveći mogući udio.

Zahvaljujem!:p

Aurgelmir
20.10.2010., 10:24
''- pusti struju kroz npr. CuSO4 otopinu, isti neće nikako reagirati, tj. ponašat će se kao elektrolit (olakšati prijenos elektrona kroz vodu), ali će se zato voda razbijati na vodik i kisik.''

Nije točno.
Kada pustiš struju kroz otopinu CuSO4 doći će do redukcije bakra na katodi i oksidacije vode na anodi. U vodenoj otopini CuSO4 se razlaže na Cu2+, SO42-. Tako da u sustavu imaš prisutne Cu2+, SO42- i H2O. Bakar se reducira, a voda oksidira.
(-)K: Cu2+ + 2e- → Cu
(+)A: 2H2O → O2 + 4e- + 4H+
sumarna reakcija
2Cu2+ + 2H2O → 2Cu + O2 + 4H+
2CuSO4 + 2H2O → 2Cu + O2 + 4H+ +2SO42-
zadnja 2 iona tvore 2H2SO4

Dobro, previdio sam da je riječ o kiseloj soli, ali poanta je:

- nastaje kisik
- kod neutralnih soli (npr. K2SO4) se definitivno ne događa ništa

sal_mirabilis
21.10.2010., 09:52
Škrob skoro da nema reaktivnost, tj. ili ga popajau enzimi amilaze, ili se u njega usadi jod, pa sve postane lijepe plave boje :) :) :)

http://www.theepochtimes.com/n2/content/view/30409/

Uglavnom, hoće to reagirati. :D

Aurgelmir
21.10.2010., 13:44
AHA. Dobri stari FAE princip :D

http://en.wikipedia.org/wiki/Dust_explosion

PlameniPehar
21.10.2010., 19:08
Ovako, ja sam napisala neke jednadžbe, ali nisam sigurna da su točne. Samo vas molim da mi kažete ako je nešto krivo:

1. klorovodična kiselina i bakar:

2HCl+Cu ----> 2H + CuCl2

2. klorovodična i željezo (II) :

2Hcl+Fe(II) -----> FeCl2 +2H

3. sumporna i bakar

H2SO4+Cu ----> CuSO4 + 2H

nbedeko2
21.10.2010., 20:22
Ovako, ja sam napisala neke jednadžbe, ali nisam sigurna da su točne. Samo vas molim da mi kažete ako je nešto krivo:

1. klorovodična kiselina i bakar:

2HCl+Cu ----> 2H + CuCl2

2. klorovodična i željezo (II) :

2Hcl+Fe(II) -----> FeCl2 +2H

3. sumporna i bakar

H2SO4+Cu ----> CuSO4 + 2H

Reakcija bakra i HCl a nejde, a u ostalim jednadžbama ne znam zašto si pisala 2H. Vodik je plin i u prirodi dolazi u obliku dvoatomne molekule, znači H2. Važno je napomenut kod reakcije sa H2SO4 da se radi o koncentriranoj kiselini jer sa razrijeđenom ne reagira. :)

Aurgelmir
21.10.2010., 22:30
Važno je napomenut kod reakcije sa H2SO4 da se radi o koncentriranoj kiselini jer sa razrijeđenom ne reagira. :)

Kod koncentrirane sumporne je reakcija:

2 H2SO4 + Cu ---> CuSO4 + 2 H20 + SO2

a&ls
23.10.2010., 11:44
koliko grama NaNO3 treba dodati u 300 ml 15%tne otopine (gustoća=1,1043 g/ml) da se dobije 5M otopina (gustoća= 1,261 g) ml) jel bi mi mogao ovo netko riješiti s postupkom jer mi se čini da je u rješenjima krivo

nbedeko2
23.10.2010., 12:24
koliko grama NaNO3 treba dodati u 300 ml 15%tne otopine (gustoća=1,1043 g/ml) da se dobije 5M otopina (gustoća= 1,261 g) ml) jel bi mi mogao ovo netko riješiti s postupkom jer mi se čini da je u rješenjima krivo

Izračunaš prvo iz gustoće masu otopine, zatim iz masenog udjela masu NaNO3. To je masa koja je otopljena u 300 ml otopine kojoj je maseni udio 15%. Zatim izrčunaš iz koncentracije množinu NaNO3 u 5 molarnoj otopini, preko molarne mase dođeš do mase NaNO3 u toj otopini. Oduzmeš i imaš masu koju trebaš dodat. Probaj tako izračunat pa javi.

a&ls
23.10.2010., 13:39
ma taj sam i računala ali dobijem 78, a u rješenjima piše da je 94

a&ls
23.10.2010., 13:40
tak*

Ana So
23.10.2010., 19:00
Može pomoć...
Koliko je postotna otopina kloridne kiseline masene konc. 371 g dm na -3 i gustoće 1,1593 g cm na -3?
Hvala unaprijed!:)

nbedeko2
23.10.2010., 20:58
@a&ls: onda ne znam u čemu je problem. Ili smo mi krivo pristupili problemu ili su riješenja kriva :D Ali mislim da je ovo drugo, neka netko ispravi ako je prvo u pitanju.

Može pomoć...
Koliko je postotna otopina kloridne kiseline masene konc. 371 g dm na -3 i gustoće 1,1593 g cm na -3?
Hvala unaprijed!:)

Ovaj zadatak je ''malo'' zakompliciran. Trebaš radit izvod formule. Evo ti par naputaka:
masena koncentracija = m (HCl) / V (otopine)
gustoća = m(otopine) / V (otopine)
maseni udio = m (HCl) / m (otopine)
Iz izraza za masenu koncentraciju izrazi volumen otopine i uvrsti u izraz za gustoću. Riješi dvojni razlomak, kad ga riješiš izrazi van m(otopine).
I taj izraz za m(otopine) sad uvrsti u izraz za W, kad riješiš dvojni razlomak m(HCl) se pokrate i sve kaj moraš napravit je podijelit dva broja. Trebaš dobit 32% ako se ne varam.
Bi ti ja to tu riješio ali pravila su pravila, tako da ti samo naputke smijem dati. Poigraj se s time pa onda ako ne bude išlo javi se ovdje da dalje razjasnimo šta bude trebalo :mig:

a&ls
25.10.2010., 21:29
hvala na pomoći:D

lolipop girl
26.10.2010., 13:06
idem u 7 razred ii imam neku opicenu profesoricu iz kemjie koja posebno trazi razumjevanje, to mi nije bio problem do sada, izvela me pred plocu i trazila da razvrstam odredene tvari u Heterogene,Homogene,Kemijske spojeve i Elementarne tvari. :(
u našem udžbeniku ne pise sta je npr. jod,smog,sumpor..itd.
znate li neku stranicu s popisom razvrstanih tvari u ove 4 gore navedene skupine??????
:( pommoziteee :((
njoj je vazan prvi dojam, stoga ako sada ne ostavim dojam da razumijem i znam kemiju nema sanse da cu imat 5 na kraju, a to mi treba da upisem skolu koju zelim :( :ne zna:

nbedeko2
26.10.2010., 13:35
Pa gle da ti odmah kažem, krivo radiš u startu. :)
Kemija nije povijest da se buba napamet i da ti ne znaš nikud dalje od same definicije. Kemija je znanost koja traži baš kao što si napisala razumijevanje i logičko zaključivanje. Definicija heterogene smjese kaže: ''Heterogena smjesa je ona smjesa koja u svakom svojem dijelu ima različit sastav i različita svojstva'', ili na osnovnoškolskoj razini: ''smjesa čiji se sastojci daju razlikovati golim okom''. Ti si sad ajmo reči naučila tu definiciju ali ju očito ne znaš primijeniti. Ti moraš iz te definicije razumjeti ono što nje njome izrečeno i primijeniti na konkretnom primjeru. Isto tako i za homogenu smjesu. E sad, elementarne tvari moraš naučiti koje su da bi ih znala prepoznat to ti bi trebao biti najmanji problem isto tako i sa spojevima.

Znači imaš krivi pristup učenju kemije. Nema popisa heterogenih smjesa niti popisa homogenih smjesa. Dosta je da se zna definicija i sve se iz nje izvlači. Štrebanje u kemiji ne pali, vjeruj mi. Jer uvijek ima neki ''zašto?'' i ''kako?''. I ako ne znaš primijeniti ono što si naučila, onda neće biti dobro šta se ocjena tiče.

lolipop girl
26.10.2010., 21:21
Pa gle da ti odmah kažem, krivo radiš u startu. :)
Kemija nije povijest da se buba napamet i da ti ne znaš nikud dalje od same definicije. Kemija je znanost koja traži baš kao što si napisala razumijevanje i logičko zaključivanje. Definicija heterogene smjese kaže: ''Heterogena smjesa je ona smjesa koja u svakom svojem dijelu ima različit sastav i različita svojstva'', ili na osnovnoškolskoj razini: ''smjesa čiji se sastojci daju razlikovati golim okom''. Ti si sad ajmo reči naučila tu definiciju ali ju očito ne znaš primijeniti. Ti moraš iz te definicije razumjeti ono što nje njome izrečeno i primijeniti na konkretnom primjeru. Isto tako i za homogenu smjesu. E sad, elementarne tvari moraš naučiti koje su da bi ih znala prepoznat to ti bi trebao biti najmanji problem isto tako i sa spojevima.

Znači imaš krivi pristup učenju kemije. Nema popisa heterogenih smjesa niti popisa homogenih smjesa. Dosta je da se zna definicija i sve se iz nje izvlači. Štrebanje u kemiji ne pali, vjeruj mi. Jer uvijek ima neki ''zašto?'' i ''kako?''. I ako ne znaš primijeniti ono što si naučila, onda neće biti dobro šta se ocjena tiče.

ahhahahah xd, ti si mene krivo shvatio xDD
ja ne ucim napamet i nikad nisam :))
kuzim definicje i razumjet sve to, al ja sam danas dobila losu ocjenu jer me pitala zadatak koji glasi ovako: razvrstaj sljedece tvari. hrana za ptice,sumpor,sol,šećet,voda,modra galica,smog,čelik,...
ja prvi put u zivotu cujem za rijec smog,sumpor.. i kako da ja sad to razvrstam ako neznam sta je, isto sa hranom za ptice, nikad ju nisam gledala pod povecalom, odkud da ja znam sta je to i od cega je, a ni nemam pticu pa neznam kako to izgledaa -.-
nikad nam nije rekla od cega se sastoji zrak i voda i čelik i ja nezz sta cu sad :((
inace, nepise nam u udžbeniku pa neznam sta cu :(

Aurgelmir
26.10.2010., 23:02
Iskreno, situaciju ti pogoršava činjenica da ne znaš što znače smog ili sumpor...ali nažalost, to je postalo normalno.

Hrana za ptice = homogena smjesa, dakle smjesa je (ne element), jer se sastoji od stvari koje nisu kemijski povezane, ali koje su istog agregatnog stanja.
Sumpor je ELEMENT. Pa života mu, moraš neke stvari znati!
Sol je spoj - nije smjesa jer su elementi kemijski spojeni, a ne samo izmiješani.
Šećer, voda, modra galica - isto spojevi.
Smog je heterogena smjesa, jer se sastoji od kemijski nepovezanih tvari koje nisu u istom agregatnom stanju.
Čelik je homogena smjesa jer se sastoji od željeza i ugljika - oba su isto agregatno stanje (čvrsto), ali nisu kemijski vezani (uglavnom, ovo je malo tricky, jer postoje spojevi željeza i ugljika).

nbedeko2
27.10.2010., 13:26
Hrana za ptice bi bila heterogena smjesa različitih sjemenki, zašto homogena? :) No nije na kraju ni bitno.
Bitno je da ti lolipop neke stvari moraš naučiti i tek onda ići u diskusije o elementima, spojevima, smjesama itd. Čudno mi je da za smog nisi čula do sedmog razreda. Pa djeca u nižim razredima osnovne škole znaju za smog jer čuju o tome na prirodi i društvu. A i da u tom vašem udžbeniku nigdje ne piše da je sol, šećer, modra galica, voda kem. spoj a jod i sumpor elementi isto ne vjerujem baš. Koji je to udžbenik? Pa da i to vidim.

lolipop girl
27.10.2010., 14:56
Hrana za ptice bi bila heterogena smjesa različitih sjemenki, zašto homogena? :) No nije na kraju ni bitno.
Bitno je da ti lolipop neke stvari moraš naučiti i tek onda ići u diskusije o elementima, spojevima, smjesama itd. Čudno mi je da za smog nisi čula do sedmog razreda. Pa djeca u nižim razredima osnovne škole znaju za smog jer čuju o tome na prirodi i društvu. A i da u tom vašem udžbeniku nigdje ne piše da je sol, šećer, modra galica, voda kem. spoj a jod i sumpor elementi isto ne vjerujem baš. Koji je to udžbenik? Pa da i to vidim.

gle, s obzirom da nasa profa puca na razmijevanje ono sta bi mi trebali uciti (ne moze se sve samo razumjeti, npr. elemente , pojma nemamo a onda nas ona to pita a nitko nam nije nista obrazlozio i objasnio :(( )
a sto se tice udžbenika imamo ovaj: http://www.njuskalo.hr/knjige-5-8-razred/sto-je-sve-kemija-7-udzbenik-kemije-skolska-knjiga-oglas-1620219
na ovoj slici je :)
neznamo sta je smog jer smo imali koma profu iz prirode i drustva do sada, nije nas nista ucila i dobiavali smo ocjene na 'ljepe oči' ...

_d!nCh!
27.10.2010., 18:10
imam pokus iz kemije gdje u 5 casa treba staviti:
1-prazna casa,zatvoriti je
2-vodu i pustiti otvorenu casu
3-vodu zacepiti casu
4-destiliranu vodu i zatvoriti casu
5-destliranu vodu i pustiti otvorenu casu
u svaku casu treba staviti bakren cavlic, i sad mene zanima u kojoj casi ce cavlc zahrdjati, oksidirati?:confused:

nbedeko2
27.10.2010., 21:22
imam pokus iz kemije gdje u 5 casa treba staviti:
1-prazna casa,zatvoriti je
2-vodu i pustiti otvorenu casu
3-vodu zacepiti casu
4-destiliranu vodu i zatvoriti casu
5-destliranu vodu i pustiti otvorenu casu
u svaku casu treba staviti bakren cavlic, i sad mene zanima u kojoj casi ce cavlc zahrdjati, oksidirati?:confused:

Nitko ne bude tako zločest i uskratio ti radost obavljanja tog jednostavnog eksperimenta i zapisivanja onog što vidiš :)

bembo69
31.10.2010., 08:12
ovako:
trebalo bi napraviti otopinu KH2PO4 koja sadrži 10 ppm (tj 10 mg u jednoj litri) fosfora.
Fosfor treba izraziti preko ortofosfata.koliko treba odvagati KH2PO4 da bi se dobila otopina s 10 ppm fosfora.
nakon toga treba dobiti otopinu s masenom koncentracijom 500 ppm fosfora.

hm, meni je to zbunjujuće i molila bi da mi neko objasni postupak.
hvala:(

sal_mirabilis
31.10.2010., 20:31
ovako:
trebalo bi napraviti otopinu KH2PO4 koja sadrži 10 ppm (tj 10 mg u jednoj litri) fosfora.
Fosfor treba izraziti preko ortofosfata.koliko treba odvagati KH2PO4 da bi se dobila otopina s 10 ppm fosfora.
nakon toga treba dobiti otopinu s masenom koncentracijom 500 ppm fosfora.

hm, meni je to zbunjujuće i molila bi da mi neko objasni postupak.
hvala:(

Meni je jedino zbunjujuće da se masena koncentracija izražava jedinicom koja pripada masenom udjelu. Zašto analitičari to uporno rade, nije mi posve jasno.

Ostalo je lako. Volumen otopine proglasiš masom (litra dođe isto što i kilogram) i pomnožiš s masenim udjelom fosfatnog aniona koji je zadan (ako su to autori zadatka mislili). Dobivenu masu fosfatnih aniona podijeliš s molarnom masom istih i pomnožiš s molarnom masom kalijevog dihidrogenfosfata. Trebala bi dobiti masu soli koju treba otopiti u litri vode, a za gustoću vode ćemo aproksimirati da se ne mijenja.
Ako se mislilo na nešto drugo, onda su uspjeli i mene zbuniti. :zubo:

piratx
04.11.2010., 18:17
imam nekih problema s ionskom vezom,ono kad se dodaju i oduzimaju elektroni i to,znaci zadatak lagan tak ak neko zna da mi kaze kak se to rjesava(netreba mi rjesenje nego pojasnjenje)fala.

Na-1e=Na+
Cl2+2e=2Cl-

(sad to trebamo izjednačit ravnat se prema periodnom sustavu...al meni nije jasno kad se dodaju elektroni,kad napustaju atom i te stvari)
ak moze neko da mi pojasni fala unaprije :)

jos 1.
Ca-2e=Ca+2
O2+4e=2O2(nije mi jasno kak 4 xD)

nbedeko2
04.11.2010., 20:53
imam nekih problema s ionskom vezom,ono kad se dodaju i oduzimaju elektroni i to,znaci zadatak lagan tak ak neko zna da mi kaze kak se to rjesava(netreba mi rjesenje nego pojasnjenje)fala.

Na-1e=Na+
Cl2+2e=2Cl-

(sad to trebamo izjednačit ravnat se prema periodnom sustavu...al meni nije jasno kad se dodaju elektroni,kad napustaju atom i te stvari)
ak moze neko da mi pojasni fala unaprije :)

jos 1.
Ca-2e=Ca+2
O2+4e=2O2(nije mi jasno kak 4 xD)

Alkalijski i zemnoalkalijski metali imaju nisku energiju ionizacije, odnosno lako otpuštaju elektrone dok nemetali imaju visok elektronski afinitet odnosno vrlo lako primaju elektrone. To je sve šta bi trebal znati da bi mogao napisati jednadžbe. Još eventualno treba znati kakve ione, odnosno kolikog su naboja ioni pojedinog elementa (kisik 2-, fluor, klor, jod, brom -, natrij, kalij +, magnezij, kalcij 2+ itd.).
Izjednačiti bi trebao bit najlakši posao, trebaš imat isti broj elektrona koji se otpušta i koji se prima (to se sređuje množenjem). U primjeru s natrijem i klorom potrebno je jednadžbu s natrijem pomnožit sa dva, elektroni se maknu i to je to.
Drugi slučaj; jedan atom kisika da se provede u O2- treba primiti 2 elektrona. No kako kisik dolazi u obliku dvoatomne molekule za redukciju te molekule trebaju 4 elektrona (po dva za svaki atom).

piratx
04.11.2010., 21:17
Alkalijski i zemnoalkalijski metali imaju nisku energiju ionizacije, odnosno lako otpuštaju elektrone dok nemetali imaju visok elektronski afinitet odnosno vrlo lako primaju elektrone. To je sve šta bi trebal znati da bi mogao napisati jednadžbe. Još eventualno treba znati kakve ione, odnosno kolikog su naboja ioni pojedinog elementa (kisik 2-, fluor, klor, jod, brom -, natrij, kalij +, magnezij, kalcij 2+ itd.).
Izjednačiti bi trebao bit najlakši posao, trebaš imat isti broj elektrona koji se otpušta i koji se prima (to se sređuje množenjem). U primjeru s natrijem i klorom potrebno je jednadžbu s natrijem pomnožit sa dva, elektroni se maknu i to je to.
Drugi slučaj; jedan atom kisika da se provede u O2- treba primiti 2 elektrona. No kako kisik dolazi u obliku dvoatomne molekule za redukciju te molekule trebaju 4 elektrona (po dva za svaki atom).

nis fala spasil si me sutra pisem xDD fala prijatelju <3

Candy123
06.11.2010., 16:25
Molim vas hitno da rjesite neke zadatke (ako moze ono sa formulama i sve sto ide uz to) za 8.razred o.skole. Potrebni su mi za srijedu. Hvala unaprijed! :)
Zadaci su vezani uz maseni udio sastojaka u smjesi.
1. U 100g Cedevite nalazi se 200mg vitamina C. Izracunaj maseni udio vitamina C u Cedeviti.
2. Izracunaj masu natrijeva klorida u 10g morske soli ako je maseni udio natrijeva klorida 98.8%. U kakvom su agregatnom stanju ostali sastojci morske soli?
3. U jednoj litri vode otopljeno je 5 g modre galice.Izracunaj maseni udio modre galice u toj otopini.
4. U koliko vode treba otopiti 4g natrijeva hidroksida da se dobije otopina masenog udjela 25%.
5. Potrebno je prirediti 0.5 kilograma 5%-tne otopine klorovodicne kiseline. Kako ces to uciniti?

nbedeko2
06.11.2010., 16:43
Molim vas hitno da rjesite neke zadatke (ako moze ono sa formulama i sve sto ide uz to) za 8.razred o.skole. Potrebni su mi za srijedu. Hvala unaprijed! :)
Zadaci su vezani uz maseni udio sastojaka u smjesi.
1. U 100g Cedevite nalazi se 200mg vitamina C. Izracunaj maseni udio vitamina C u Cedeviti.
2. Izracunaj masu natrijeva klorida u 10g morske soli ako je maseni udio natrijeva klorida 98.8%. U kakvom su agregatnom stanju ostali sastojci morske soli?
3. U jednoj litri vode otopljeno je 5 g modre galice.Izracunaj maseni udio modre galice u toj otopini.
4. U koliko vode treba otopiti 4g natrijeva hidroksida da se dobije otopina masenog udjela 25%.
5. Potrebno je prirediti 0.5 kilograma 5%-tne otopine klorovodicne kiseline. Kako ces to uciniti?

Ne vjerujem da će ti to itko rješit baš zbog pravila foruma i tako to..
Formula za maseni udio je W(sastojak/ smjesa)= m(sastojka)/m(smjese). To je sve šta trebaš za rješit ovih pet zadataka. Množit i dijelit nadam se da znaš u osmom razredu.

Maldini1899
17.11.2010., 19:07
ej. dječaci..ovako..idem u 8.razred..i sad krajem 7.razreda učili smo one kemijske jednadžbe..ali bilo je suncee vani..i svjetski dan planeta zemlje.i trebalo je ić malo čistit oko škole..pa sam se ja javio....i baš onda smo učili te kem.jednadžbe....i sad ih ja ne znam.... evo šta znam...znam da se piše jednaDŽbe..znam znači da nisu jednaČbe. i jednaĐbe....i znam da se index nikad ne mijenja... :D jer mi možete nešto pomoć..sutra pišem test..a naučio sam ovo ostalo....šta će bit u testu. jedino to :(

sal_mirabilis
18.11.2010., 10:05
ej. dječaci..ovako..idem u 8.razred..i sad krajem 7.razreda učili smo one kemijske jednadžbe..ali bilo je suncee vani..i svjetski dan planeta zemlje.i trebalo je ić malo čistit oko škole..pa sam se ja javio....i baš onda smo učili te kem.jednadžbe....i sad ih ja ne znam.... evo šta znam...znam da se piše jednaDŽbe..znam znači da nisu jednaČbe. i jednaĐbe....i znam da se index nikad ne mijenja... :D jer mi možete nešto pomoć..sutra pišem test..a naučio sam ovo ostalo....šta će bit u testu. jedino to :(

Da bi ti itko mogao pomoći, prvo moraš reći što te muči. "Muči me sve" ili "Ne znam ništa" nisu dobrim početkom.
Ako je ono što si rekao ujedno i sve što znaš, preporučio bih da se ozbiljno primiš udžbenika za sedmi razred.

Pink Mashroom
18.11.2010., 10:06
jel zna iko napisati kako se računa masa atoma?
znam da je glupo pitanje, kužim sve one masene udjele, relatvine molekulske, atomske mase al ovo mi ne ide u glavu..
zar nije masa atoma ono šta se nalazi ispod simbola elementa... npr. za H- 1,008?
imam test danas i tražim po knjizi i po internetu ali :confused:
beš gledam kad smo ponavljali dala nam je za zadatak- izračunaj masu atoma joda...
kako, šta? :confused::confused:

sal_mirabilis
18.11.2010., 10:45
jel zna iko napisati kako se računa masa atoma?
znam da je glupo pitanje, kužim sve one masene udjele, relatvine molekulske, atomske mase al ovo mi ne ide u glavu..
zar nije masa atoma ono šta se nalazi ispod simbola elementa... npr. za H- 1,008?
imam test danas i tražim po knjizi i po internetu ali :confused:
beš gledam kad smo ponavljali dala nam je za zadatak- izračunaj masu atoma joda...
kako, šta? :confused::confused:

Ono što stoji ispod atoma u periodnom sustavu je relativna atomska masa koja je pak broj koji pokazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske atomske jedinice mase. Vrijednost unificirane atomske jedinice mase iznosi 1,6605 ∙ 10(-24) g.
Jednostavnije rečeno:
ma(atom) = u ∙ Ar(atom)

Mary Lee
18.11.2010., 23:51
Može li mi netko prikazati ove reakcije sa oznakama agregacijskih stanja? Ja sam već riješila, ali htjela bih provjeriti. Hvala unaprijed!

1. Izgaranje ugljika uz dovoljan pristup zraka
2. Otapanje plinovitog amonijaka u vodi
3. Termička razgradnja modre galice
4. Sinteza dušika i vodika
5. Taljenje kalijeva klorida
6. Sinteza željezevog (III) hidroksida i bromovodične kiseline
7. Sinteza magnezija i klorovodične kiseline
8. Sinteza željezevog (III) sulfata i barijeva klorida (barij tvori teško topljiv talog u novonastaloj otopini)
9. Sinteza aluminija i sumporne kiseline

http://forums.thefashionspot.com/images/smilies/flowers.gif

Gänseblümchen
19.11.2010., 01:42
Može li mi netko prikazati ove reakcije sa oznakama agregacijskih stanja? Ja sam već riješila, ali htjela bih provjeriti. Hvala unaprijed!

1. Izgaranje ugljika uz dovoljan pristup zraka
2. Otapanje plinovitog amonijaka u vodi
3. Termička razgradnja modre galice
4. Sinteza dušika i vodika
5. Taljenje kalijeva klorida
6. Sinteza željezevog (III) hidroksida i bromovodične kiseline
7. Sinteza magnezija i klorovodične kiseline
8. Sinteza željezevog (III) sulfata i barijeva klorida (barij tvori teško topljiv talog u novonastaloj otopini)
9. Sinteza aluminija i sumporne kiseline

http://forums.thefashionspot.com/images/smilies/flowers.gif

Vjerovat ću da si zaista riješila, pa provjeri. Nadam se da ni kod mene nema greške.

C (s) + O2 (g)----> CO2 (g)
NH3(g) + H20 (l) ----> NH4+ (aq) + OH-(aq)
CuSO4*5 H2O (s) ----> CuSO4 (s) + H2O (g)
N2 (g) + 3 H2 (g) ----> 2 NH3 (g)
CaCl2 (s) ----> CaCl2 (l)
Fe(OH)3 (s) + 3 HBr (l) ---> FeBr3 (aq) + 3 H20 (l)
Mg (s) + 2 HCl (l) ---> MgCl2(aq) + H2 (g)
Fe2(SO4)3 (s) + 3 BaCl2 (s) ---> 2 FeCl3 (aq) + 3 BaSO4 (s)
2 Al (s) + 3 H2SO4 (l) ---> Al2(SO4)3 (aq) + 3 H2 (g)

Mary Lee
19.11.2010., 08:36
Hvala! Primijetila sam samo jednu pogrešku kod tebe, bilo je taljenje kalijeva klorida, ne kalcijeva.

Gänseblümchen
20.11.2010., 13:27
Hvala! Primijetila sam samo jednu pogrešku kod tebe, bilo je taljenje kalijeva klorida, ne kalcijeva.

Da, sad je vidim i ja: KCl (s) ----> KCl (l)

Adunjanik
20.11.2010., 15:39
Pozdrav ekipa,
trebala bi mi pomoć

kako biste nacrtali Lewisovu strukturu za ionske spojeve??
npr. litijev oksid

Li-O-Li ili [Li]+ [O]2- [Li]+

hvala :)

buba1988
20.11.2010., 15:42
Molim Vas pomoć oko ovog zadatka. (8. razred OŠ)

Kemijskom analizom nekog spoja utvrđeno je da je maseni udio ugljika u spoju 27.27%. Ostatak do 100 % čini kisik. Odredi empirijsku formulu toga spoja.

pretpostavljam da je ovo Vama jako lagano, ali ja bratu pomažem i kako god okrenemo ne dobijemo dobro (ako uopće radimo dobro :rofl:)

:s hvala.

nbedeko2
20.11.2010., 19:54
Obrisal mi se post, nezznam zašt pa pišem ponovo :D

Ako sam dobro skužil zadatak, pretpostavka je da u 100 g tog uzorka ima 27,27 g ugljika i 72,73 g kisika. Izračunaš slijedeće:

n(C)=m(C)/M(C), n(O2)=n(O2)/M(O2). Kad dobiješ količine podijeliš sa onom koja je manja i dobiješ broj atoma i na kraju formulu.

P.S. Inače ako ne znaš, za M(O2) računaš 2*16 jer je kisik dvoatomna molekula. :)

@Adunjanik: Napisal bi ti ja to ali ne znam kako da tu to napišem, pa vjerujem da ako netko ima neki program za pisanje tih stvarčica da će ti pomoći.

biende
20.11.2010., 21:46
Pozdrav, muči me jedna stvar.
Moram izračunati mase natrija i klora koje se izluče tijekom eletrolize vodene otopine natrijeva klorida i ne mogu dobit točan rezultat ako uvrstim u formulu: n= Q/z*F
da mi je broj elektrona kod natrija dva, već dobijem ako uvrstim da je jedank 1, a iz jednadžbi se jasno vidi da je z=2 (znam da natrijev ion prima jedan elektron da nastane elementarni natrij, ali pošto broj primljenih i otpuštenih elektrona mora biti jednak moram pomnožiti gornju jednadžbu sa 2, a i ako kloridni ion 2 elektrona otpušta znači toliko elektrona onaj mora i primiti. Kako god napisala jednadžbe vidim da natrij i klor stoje u omjeru 2:1
Na+ + e- --> Na/ *2
2Cl- --> Cl2 + 2e-
__________________
2Na+ + 2e- --> 2 Na
2Cl- --> Cl2 + 2e-
__________________
2Na+ + 2Cl- --> 2Na + Cl2

Ili moram pisati uvijek za 1 mol, pri čemu bi reakcije ovako izgledale:
Na+ + e- --> Na
1/2Cl- --> 1/2Cl2 + e-
__________________
Na+ + 1/2Cl- --> Na + 1/2Cl2

Hvala

nbedeko2
20.11.2010., 22:13
Kod elektrolize vodenih otopina soli alkalijskih, zemnoalkalijskih metala i aluminija na katodi se odvija redukcija vode znači jednadžba 2H2O + 2e- ---> H2 + 2OH-. Kod taline NaCl bi nastao natrij, u vodenoj otopini ide voda osim ako je katoda živa onda se izlučuje natrij :) Tako da bi tu onda samo za klor mogel računat.

Štreberica
20.11.2010., 22:22
[Li]+ [O]2- [Li]+
Tako (naravno s 8 točkica oko O).

Kemijskom analizom nekog spoja utvrđeno je da je maseni udio ugljika u spoju 27.27%. Ostatak do 100 % čini kisik. Odredi empirijsku formulu toga spoja.
Hint: zamislite 100 g spoja, pa koliko u tome ima g ugljika a koliko kisika? Podijelite te mase s masom jednog atoma ugljika odnosno kisika da dobijete broj atoma ugljika i broj atoma kisika i usporedite te brojeve (podijelite oba s manjim i onda po potrebi pomnožite s nečim da dobijete male cijele brojeve - jasno zašto tj. što je empirijska formula?).
(jer u 8. raz. nisu čuli za množine ni molarne mase, nbedeko2)

Pozdrav, muči me jedna stvar.
Moram izračunati mase natrija i klora koje se izluče tijekom eletrolize vodene otopine natrijeva klorida i ne mogu dobit točan rezultat ako uvrstim u formulu: n= Q/z*F
da mi je broj elektrona kod natrija dva, već dobijem ako uvrstim da je jedank 1...
Računaš s brojem elektrona u POLUREAKCIJI.
Ali pazi, imaš vodenu otopinu, ne talinu!

biende
20.11.2010., 22:28
Joj da radi se o talini kad se traže mase natrija i klora, mada mi nije baš normalno da se računa masa plina al ajd dobro.
Nisam znala da se gleda samo polureakcija. A zašto ne možemo gledat ukupno??

buba1988
21.11.2010., 11:52
Hint: zamislite 100 g spoja, pa koliko u tome ima g ugljika a koliko kisika? Podijelite te mase s masom jednog atoma ugljika odnosno kisika da dobijete broj atoma ugljika i broj atoma kisika i usporedite te brojeve (podijelite oba s manjim i onda po potrebi pomnožite s nečim da dobijete male cijele brojeve - jasno zašto tj. što je empirijska formula?).
(jer u 8. raz. nisu čuli za množine ni molarne mase, nbedeko2)



da, nisu oni radili još množine i molarne mase.

rješili smo, hvala :s

karla...
23.11.2010., 16:29
:S kako se priprema otopina fenolftaleina?? pomagajte molin vas za sutra mi je <3 :confused: :ne zna:

Štreberica
23.11.2010., 16:47
kako se priprema otopina fenolftaleina?
U etanolu (ne apsolutnom nego onom "običnom" 95-6%), mislim da maseni udio fenolftaleina može biti 1% ili manje.

Ahmed Nurudin
25.11.2010., 14:35
Pozdrav. Bune me neke stvari oko strukture atoma.
Dakle, u omotaču imamo 7 ljuski : K, L, M...
Dalje imamo energetske podnivoe : s, p, d, f.
Opet dalje imamo orbitale, isto s, p , d, f. Razliciti energetski podnivoi imaju razlicit broj orbitala. Ili ne ? Takođe, ove orbitale imaju razlicitit kapacitet primanja elektrona : 2, 6, 10, 14.
Mene buni to gdje se nalaze ovi energetski podnivoi. Da li su oni unutar ljusaka?
Ako moze nekako slikovito, bilo bi lakse razumjeti. Da ne mislite da je zagustilo za skolu, pa da se javljam, ja sam stari forumas, pod novim nickom :)

Gänseblümchen
25.11.2010., 15:45
Pozdrav. Bune me neke stvari oko strukture atoma.
Dakle, u omotaču imamo 7 ljuski : K, L, M...
Dalje imamo energetske podnivoe : s, p, d, f.
Opet dalje imamo orbitale, isto s, p , d, f. Razliciti energetski podnivoi imaju razlicit broj orbitala. Ili ne ? Takođe, ove orbitale imaju razlicitit kapacitet primanja elektrona : 2, 6, 10, 14.
Mene buni to gdje se nalaze ovi energetski podnivoi. Da li su oni unutar ljusaka?
Ako moze nekako slikovito, bilo bi lakse razumjeti. Da ne mislite da je zagustilo za skolu, pa da se javljam, ja sam stari forumas, pod novim nickom :)

Hmmm, za primjer srednje škole se slikovito i prikazuje, a daleko je to od onoga što zaista jest. Orbitale se objašnjavaju kao matematiče funkcije čija rješenja govore gdje je najveća vjerojatnost da ćemo zateći određeni elektron.
Ti to možeš zamisliti kao "energetske stepenice" unutar određene ljuske. 1. ljuska ima jednu stepenicu s, 2.ljuska ima dvije stepenice koje se mogu "puniti elektronima", s i p. Onda opet postoji razlika izmedju 1s1 i 1s2 elektrona, a to njihov spin, ili pak kod 2p1 i 2p3 elektrona, a to je njihova usmjerenost u prostoru (px i py). To te zanimalo?

http://en.wikipedia.org/wiki/Atomic_orbital

pogledaj slikoviti prikaz orbitala, možda bude jasnije!

sal_mirabilis
26.11.2010., 09:12
Orbitale zapravo nemaju što raditi u prvom razredu, pa ni u srednjoj školi. Za ikakvo razumijevanje trebalo bi znati nešto matematike (derivacije, integrali, sferni koordinatni sustav).
Na školskoj razini koncepcija zato ili može zaglibiti u one šarene oblačiće u koje onda kakti idu elektroni, ili uopće ne postojati.
Donekle smisleno mi je jedino promatrati stvari s eksperimentalačkog gledišta. Ako kreneš izbijati elektrone iz atoma (recimo tako da ih baciš u plazmu ili gađaš jako ubrzanim elektronima), primijetit ćeš da ne idu svi van s jednakom lakoćom (tj. da za različite elektrone treba uložiti različite količine energije). Primjerice, kod helija će prva dva izletjeti puno lakše nego druga dva iz čega bi se moglo zaključiti da u atomu helija nemaju svi elektroni isti status, nego da postoji nekakav red. U nedostatku boljeg termina, može se reći da su elektroni na različitim energijskim razinama.
Uzmeš li neki teži element, npr. magnezij, primijetit ćeš opet nekakve skokove u energijama ionizacije (to su energije potrebne da se iz atoma izbije elektron). Treći elektron će biti puno teže izbiti nego drugi, a jedanaesti puno teže nego deseti. Učine li se takvi pokusi sa svim elementima, može se vidjeti da je to opća pravilnost: kreneš li od najteže izbacivog elektrona, vidi se da prvo idu dva, zatim osam, pa još osam, ...
Te razine se opisuju glavnim kvantnim brojem, a o matematici koja iza toga stoji neću. Recimo da ju ne znam pretjerano dobro. :D
Prouči li se malo bolje energije ionizacije, može se primijetiti i finija narav tih brojki tj. da unutar glavnih razina postoje i nekakve podrazine. Njih opisuje azimutni kvantni broj. O matematici opet neću.
Unutar tih podrazina opet postoji nekakva pravilnost, jer energije ionizacije cijelo vrijeme rastu. Zato postoji i treći, magnetni kvantni broj. Za kraj, postoji još finije cijepanje koje opisuje četvrti, spinski kvantni broj.
Od tih brojki do onih balončića još uvijek postoji daleki put i ne može se proći bez onih matematičkih znanja koja sam na početku spomenuo. Bez toga sličice su potpuno besmislene. Bolje je znati zašto uopće te razine postoje, negoli učiti napamet kako izgeldaju balončići i kako se zovu.

Ahmed Nurudin
26.11.2010., 15:26
Znaci, da malo sumiramo, sto sam naucio :D
Energija ionizacije je energija koja je potrebna da neki elektron "izbacimo" iz nekog atoma ?
Dalje, energija ionizacije nije ista za sve elektrone u atomu. Neke je lakse izbaciti, a neke teze, stoga su uvedeni ovi pojmovi ( orbitale, energetski podnivoi ) ?

Ako mi mozes pojasniti jos kvantni brojeve.
Mi smo radili četiri : glavni, sporedni, magnetni i spinski kv. broj.
Glavni kv. broj je broj koji se odnosi na energiju ljuske. Moze biti : 1,2,3... Šta to zapravi znači ? Da je energija ljuske 1 eV, 2 eV, ili šta ?

Sporedni kv. broj se odnosi na energiju podljusaka. za s je 0, za p je 1, itd.

Mag. kv. broj se odnosi na orjentaciju orbitala u prostoru ( ? ), a njegova vrijednost ovisi i sporednom kvantnom broju i moze biti od -L do +L . Ovaj broj mi je najnejasniji, ostala tri poprilicno kruzim.

I zadnji, spinski kvantni odnosi se na energiju elektrona koja ovisi od njegovog rotacionog kretanja. Moze biti +1/2 i -1/2 . Dakle, ako se el. okrece na neku stranu, neznam kako sad ide to pravilo, onda je + 1/2. Logicno, onda je energija drugog -1/2

Ahmed Nurudin
26.11.2010., 15:30
P.S. Profesorica je uradila "analizu" kvantnih brojeva od vodikovog atoma, ali nisam stigao zapisati u teku. Ja ću uraditi nešto, pa me ti ispravi.
Dakle, on ima on jedini elektron, logično u prvoj ljuski.
Dakle, n = 1 .
Što se tiče sporednog, on se tiče podljuske, a ovaj elektron je jedan jedini , i logično da će biti u prvoj podljusci, tj. s podljusci. Dakle, s = 0
Magnetni ... Pretpostavljam da je 0, posto je ova s podljuska, ali ne znam šta to znači.
I spinski, isto ne znam, da li je + ili - 1 / 2 :D
Hvala puno na pomoci :)

Gänseblümchen
26.11.2010., 21:34
Znaci, da malo sumiramo, sto sam naucio
Energija ionizacije je energija koja je potrebna da neki elektron "izbacimo" iz nekog atoma ?
Dalje, energija ionizacije nije ista za sve elektrone u atomu. Neke je lakse izbaciti, a neke teze, stoga su uvedeni ovi pojmovi ( orbitale, energetski podnivoi ) ?
Ako mi mozes pojasniti jos kvantni brojeve.
Mi smo radili četiri : glavni, sporedni, magnetni i spinski kv. broj.
Glavni kv. broj je broj koji se odnosi na energiju ljuske. Moze biti : 1,2,3... Šta to zapravi znači ? Da je energija ljuske 1 eV, 2 eV, ili šta ?

Sporedni kv. broj se odnosi na energiju podljusaka. za s je 0, za p je 1, itd.

Mag. kv. broj se odnosi na orjentaciju orbitala u prostoru ( ? ), a njegova vrijednost ovisi i sporednom kvantnom broju i moze biti od -L do +L . Ovaj broj mi je najnejasniji, ostala tri poprilicno kruzim.

I zadnji, spinski kvantni odnosi se na energiju elektrona koja ovisi od njegovog rotacionog kretanja. Moze biti +1/2 i -1/2 . Dakle, ako se el. okrece na neku stranu, neznam kako sad ide to pravilo, onda je + 1/2. Logicno, onda je energija drugog -1/2

Tako je, energija ionizacije nije ista za sve elektrone u omotaču, ali ne ovisi to samo o kvantnim brojevima i "gdje se nalaze". Ako izbaciš jedan elektron iz zadnje ljuske magnezijeva elektronskog omotača, onaj drugi će se teže izbaciti, jer jezgra tad jače privlači elektrone kojih je sad manje. 12p+ i 12e- na početku, sad imamo 12p+ i 11e-, a može ići do 12p+ i 10e-. Teško da ćemo moći se spustiti u daljnu orbitu, i otamo vaditi elektrone, praktički nemoguće.
Nisu radi ionizacija, afiniteta uvedeni kvantni brojevi; oni su uvedeni da definiramo elektrone, da ih razlikujemo, jer nijedan nije isti kao i drugi i da nam objasni strukturu elektronskog omotača koliko toliko i da nam "kvantizira" atom, energiju itd.
Da, postoje 4 kvantna broja, točno si ih definirao.
Glavni kvantni n, je broj koji određuje energiju pojedine skupine bliskih energija i može imati vrijednosti: n = 1, 2, 3, i taj niz energijskih razina naziva ljuska i označavaju se s K, L, M, N. Energije su drugačije, ali se svejedno izražavaju u eV.
Orbitalni kvantni broj l određuje veličinu kutne količine gibanja elektrona u atomu. L2 = l(l+1)ћ. Orbitalni broj ide od l = 0, 1, 2, 3, ...(n - 1)

l = 0 → s sharp (oštra)

l = 1 → p principal (glavna)

l = 2 → d diffuse (raspršena)

l = 3 → f fundamental (osnovna)

Magnetni orbitalni kvantni broj po apsolutnoj vrijednosti ne može biti veći od orbitalnog kvantnog broja ml = -l, (-l + 1), ... -1, 0, +1,... (l – 1), l.

Magnetski spinski broj, koji opisuje vlastito svojstvo elektrona nešto slično vrtnji elektrona oko vlastite osi, po čemu je i odabran naziv tog kvantnog broja. Može poprimiti samo dvije vrijednosti: ms = −1/2 ili +1/2.


P.S. Profesorica je uradila "analizu" kvantnih brojeva od vodikovog atoma, ali nisam stigao zapisati u teku. Ja ću uraditi nešto, pa me ti ispravi.
Dakle, on ima on jedini elektron, logično u prvoj ljuski.
Dakle, n = 1 .
Što se tiče sporednog, on se tiče podljuske, a ovaj elektron je jedan jedini , i logično da će biti u prvoj podljusci, tj. s podljusci. Dakle, s = 0
Magnetni ... Pretpostavljam da je 0, posto je ova s podljuska, ali ne znam šta to znači.
I spinski, isto ne znam, da li je + ili - 1 / 2
Hvala puno na pomoci

Vodik bi bio n=1, l=0, ml=0, ms=+1/2
Helij bi bio n=1, l=0, ml=0, ms=+1/2 ----> za prvi elektron koji je ofc isti kao u vodika
n=1, l=0, ml=0, ms=-1/2 ----->za drugi elektron

I sa ta dva elektrona završava prva ljuska. Tad se za litij otvara druga i po formuli nalaziš dalje kvantne brojeve za njegove elektrone. Jasnije ili treba još primjera?

Braco11
26.11.2010., 21:41
Evo malo ću pokušati pomoći.

Imaš četiri kvantna broja (n,l,m,s) oni predstavljaju jedno energijsko stanje elektrona ili atoma. Mene su učili da je n glavni kvantni broj, l je obitalni, m je magnetski i s je spinski. Oni mogu poprimiti vrijednosti:

n=1,2,3,...
l=0,1,...,(n-1)
m=-l,...,0,...,+l
s=+1/2,-1/2

Svaka četvorka (npr. (1,0,0,+1/2), (3,2,-1,-1/2)) određuje energijsko stanje i Paulijev princip zabranjuje da dva elektrona zauzmu isto stanje.

Kasnije ćeš vidjeti da su to nekakvi koeficijenti u nekakvim polinomima, pridruženim polinomima, ali mislim da se s tim još ne trebaš zamarati.

Lijep pozdrav!

P.S. Evo dok sam pisao vidim da me već pretekoše, možad sam ipak pomogao? Ivančica je brza ili tratinčica.

Gänseblümchen
26.11.2010., 23:51
Evo malo ću pokušati pomoći.

Imaš četiri kvantna broja (n,l,m,s) oni predstavljaju jedno energijsko stanje elektrona ili atoma. Mene su učili da je n glavni kvantni broj, l je obitalni, m je magnetski i s je spinski. Oni mogu poprimiti vrijednosti:

n=1,2,3,...
l=0,1,...,(n-1)
m=-l,...,0,...,+l
s=+1/2,-1/2

Svaka četvorka (npr. (1,0,0,+1/2), (3,2,-1,-1/2)) određuje energijsko stanje i Paulijev princip zabranjuje da dva elektrona zauzmu isto stanje.

Kasnije ćeš vidjeti da su to nekakvi koeficijenti u nekakvim polinomima, pridruženim polinomima, ali mislim da se s tim još ne trebaš zamarati.

Lijep pozdrav!

P.S. Evo dok sam pisao vidim da me već pretekoše, možad sam ipak pomogao? Ivančica je brza ili tratinčica.

Tratinčica :D

Ahmed Nurudin
27.11.2010., 09:08
Hvala raja, jasno mi je sad :D
Kako su bezveze oni zakoni spajanja... covjek njih skonta na primjeru , ali kada bi mu dao onu blesavu definiciju, ne bi nista pametno iz nje izvuk'o... :cerek:

Ahmed Nurudin
27.11.2010., 09:15
Vodik bi bio n=1, l=0, ml=0, ms=+1/2
Helij bi bio n=1, l=0, ml=0, ms=+1/2 ----> za prvi elektron koji je ofc isti kao u vodika
n=1, l=0, ml=0, ms=-1/2 ----->za drugi elektron

I sa ta dva elektrona završava prva ljuska. Tad se za litij otvara druga i po formuli nalaziš dalje kvantne brojeve za njegove elektrone. Jasnije ili treba još primjera?

Aj jaro moj, jest ovo moćno :D

E'o, litij. Za ona prva dva u prvoj ljusci.
Prvi : n = 1, l = 0, ml = 0, ms = + 1 / 2
Drugi : sve isto samo sto je ms = - 1 / 2

Eh sada, onaj sto je u drugoj ljusci.
n = 2. Buduci da je u s podljusci druge ljuske, i njemu ide l = 0 .
ml = 0, ms = - 1 / 2

Valja? :D

Gänseblümchen
27.11.2010., 10:26
Aj jaro moj, jest ovo moćno :D

E'o, litij. Za ona prva dva u prvoj ljusci.
Prvi : n = 1, l = 0, ml = 0, ms = + 1 / 2
Drugi : sve isto samo sto je ms = - 1 / 2

Eh sada, onaj sto je u drugoj ljusci.
n = 2. Buduci da je u s podljusci druge ljuske, i njemu ide l = 0 .
ml = 0, ms = - 1 / 2

Valja? :D

Valja.
http://www.chemteam.info/Electrons/QuantumNumbers-H-to-Ne.html
Evo, možda pomogne, ovdje imaš sve do neona.

nbedeko2
27.11.2010., 11:52
Samo da se uključim malo :D
Jel ovo gradivo iz te famozne kvantne kemije? Vidim da ima dosta zanimljivih stvari. Jel stvarno to tak jako teško za skužit kak svi pričaju? Većina ljudi kojima sam rekel da bih na kemiju slijedeće godine na PMF (a da su je studirali) mi je rekla sretno s kvantnom :D Znam da dolazi na višim godinama studija ali moram priznat da me plaše malčice haha. Još dok čitam malo po netu o toj Schrodingerovoj jednadžbi, kakve probleme stvara studošima itd. jeza me hvata :D

sal_mirabilis
27.11.2010., 12:12
Samo da se uključim malo :D
Jel ovo gradivo iz te famozne kvantne kemije? Vidim da ima dosta zanimljivih stvari. Jel stvarno to tak jako teško za skužit kak svi pričaju? Većina ljudi kojima sam rekel da bih na kemiju slijedeće godine na PMF (a da su je studirali) mi je rekla sretno s kvantnom :D Znam da dolazi na višim godinama studija ali moram priznat da me plaše malčice haha. Još dok čitam malo po netu o toj Schrodingerovoj jednadžbi, kakve probleme stvara studošima itd. jeza me hvata :D

Kvantna kemija je u biti primijenjena informatika/matematika i rijetko se spušta do samih atoma. Kolegij toga imena se nisam trsio upisati, a dolazi na četvrtoj ili petoj godini, s tim da je, čini mi se, uveden tek ove godine.
Ono gore je pak bliže fizici, premda itekako ima veze s kemijskim svojstvima elemenata.
Strah od kvantne bih nazvao primijenjenim strahom od matematike. Ako znaš baratati s jednadžbama, nemaš zašto brigovati. Tek se možeš početi miriti s tim da s približavanjem stvarnom svijetu i višim godinama imaš sve više napreskokce izvedenih računa (termodinamika donekle, a kvantna intenzivno) i gomile često čudnih aproksimacija.

kemik
27.11.2010., 12:16
na PMFu na kemiji kvantna postoji barem već dvadesetak godina :confused: predavali su ju mnogi ljudi, sad je (valjda još uvijek) Živković predavač.

gle, to nije lagan kolegij. ali, ako možeš naučiti/savladati gradivo fizikalne kemije ili biokemije, onda možeš i to. da, to je primijenjena matematika, nešto objašnjavanja raznoraznih aproksimacija, dobiješ krasno znanje i razumijevanje (a i ako Živković i dalje predaje, imaš prigodu prisustvovati super predavanjima :) ).

ne znam nikoga tko nije završio faks zato što nije uspio položiti kvantnu. to se uči i nauči, mnogo više problema ima s nekim drugim kolegijima, kvantna svakako nije bauk

Gänseblümchen
27.11.2010., 12:48
Samo da se uključim malo :D
Jel ovo gradivo iz te famozne kvantne kemije? Vidim da ima dosta zanimljivih stvari. Jel stvarno to tak jako teško za skužit kak svi pričaju? Većina ljudi kojima sam rekel da bih na kemiju slijedeće godine na PMF (a da su je studirali) mi je rekla sretno s kvantnom :D Znam da dolazi na višim godinama studija ali moram priznat da me plaše malčice haha. Još dok čitam malo po netu o toj Schrodingerovoj jednadžbi, kakve probleme stvara studošima itd. jeza me hvata :D

Sa kvantnom ćeš se susresti na kolegijima i prije kolegija "Kvantna kemija", i to na fizici, fizikalnoj kemiji. Dosta je zanimljivo, i u biti je to "matematička kemija";jer se drugačije ne može objasniti, već putem matematike

Štreberica
27.11.2010., 14:01
Jao, kvantni brojevi - dobro da ste me sjetili da i to ponovim ako mislim briljiranjem na kolokvijima izbjeći ispit iz Opće kemije :D Pa da odmah pitam par "sitnica oko predznaka". Ako pišem kvantne brojeve za određeni elektron (iz elektronske konfiguracije), ako je sam u svojoj orbitali, pišem li za spinski kvantni broj s=+1/2 "po dogovoru" (jer ako su 2 sa istim svim ostalim kvantnim brojevima moram za prvi pisati s=+1/2 a za drugi s=-1/2 da bi se razlikovali tj. da bi se poštovalo Paulijevo načelo, točno?) ili s=+-1/2 kako je "u stvarnosti" (ne može se znati je li + ili - i svejedno je)? I ne može se znati je li za p(x) i p(y) orbitale m(l)=+1 ili -1 pa za svaku od njih pišem +-1 (i isto tako za analogne situacije s d (i f) orbitalama), točno?

sal_mirabilis
27.11.2010., 19:41
na PMFu na kemiji kvantna postoji barem već dvadesetak godina :confused: predavali su ju mnogi ljudi, sad je (valjda još uvijek) Živković predavač.

:bonk: Novopokrenuta je teorijska kemija.
Živković više ne drži kvantnu.
Uglavnom zato nisam to upisao. :

kemik
27.11.2010., 20:14
tko sad drži teorijsku, a tko kvantnu? (ne da mi se ić tražit :lijenost: )

sal_mirabilis
27.11.2010., 20:41
tko sad drži teorijsku, a tko kvantnu? (ne da mi se ić tražit :lijenost: )

Teorijska je Hrenarova, a kvantnu drži nešto žensko, nisam se trudio doznati tko. Na PMF-ovim stranicama i dalje piše da je nositelj Živković.

Braco11
27.11.2010., 21:23
Zašto učiti kvantnu kemiju kad postoji kvantna fizika?

kemik
27.11.2010., 21:24
Teorijska je Hrenarova, a kvantnu drži nešto žensko, nisam se trudio doznati tko. Na PMF-ovim stranicama i dalje piše da je nositelj Živković.
a, to bi bila Nađa Došlić :)
(rekao mi je to netko, ali sam uspjela zaboraviti :facepalm: )

Zašto učiti kvantnu kemiju kad postoji kvantna fizika?
zato što studiramo/studirali smo kemiju :)

sal_mirabilis
27.11.2010., 23:29
Zašto učiti kvantnu kemiju kad postoji kvantna fizika?

A i zato jer to nisu posve iste stvari. Kemija ima drugačije interese od fizike.

Braco11
28.11.2010., 15:31
Imam osjećaj da sam vas naljutio. To mi nikako nije bila namjera. Ja o kvantnoj kemiji ne znam puno. Pa me zanimalo kakve su sličnosti i razlike između njih.

Pozdrav!

sal_mirabilis
29.11.2010., 21:46
Imam osjećaj da sam vas naljutio. To mi nikako nije bila namjera. Ja o kvantnoj kemiji ne znam puno. Pa me zanimalo kakve su sličnosti i razlike između njih.

Pozdrav!

Zašto misliš da si nekog naljutio?
Na pitanje ti se može odgovoriti jako dugo i jako kratko. Meni lijenost nije dopustila dugi odgovor. :D

Braco11
30.11.2010., 07:45
Drago mi je što se nitko nije naljutio. Nekad mi se čini da na forumu iskre frcaju na sve strane. Tako mi se i tu pričinila pokoja iskra. I da prekinem ova diskusija nije za ovu temu, možda na nekom drugom mjestu.

grand_slam
01.12.2010., 16:14
Podrav, nije me dugo bilo ali evo da vam pokušam olakšat neke djelove kemije. Evo vam link za jedan program pod imenom Chem Sketch od ACD Labs-a: http://www.acdlabs.com/resources/freeware/chemsketch/
Dakle ovako kemičarima će skratiti muke oko crtanja aparatura, pomoći vam oko Lewisovih struktura, razigrati vam maštu prilikom izrade spojeva, olakšti nomenklaturu te pronalaženje nacrtanog spoja, prikaz nacrtane strukture u 3D prostoru, aproksimacije osnovnih fizikalnih svojstava nacrtanih spojeva i još toga puno puno....
Program je freeware što znači da je besplatan, jedino je potrebno se registrirati što je besplatno, gdje imate mogućnost odabrati koje vjesti želite da vam šalju ako ikoje.
Ako vam je potrebna uputa za nešto kako se radi u tom programu javite mi na mail te ću vam pokušati pomoći sa svojim osmogodišnjim iskustvom u radu sa tim programom.

kj1504
06.12.2010., 17:54
Kako mogu izračunati molalnost ako imam množinsku i masenu koncentraciju te maseni udio i gustoću?

grand_slam
07.12.2010., 00:02
Kako mogu izračunati molalnost ako imam množinsku i masenu koncentraciju te maseni udio i gustoću?

Ajde molim te napiši cijeli zadatak jer ovisi što od čega imaš....

sal_mirabilis
08.12.2010., 09:54
Kako mogu izračunati molalnost ako imam množinsku i masenu koncentraciju te maseni udio i gustoću?

Ako imaš sve te podatke, onda ti je najlakše samo uzeti maseni udio.

b(X) = n(X)/m(otapalo)

= m(X)/(m(otapalo)M(X))

= (m(X)/m(otopina))/(M(X)m(otapalo)/m(otopina))

=w(X)/(M(X)(1-w(X))

Sve se svodi na poigravanje s razlomcima.

doctoressa
08.12.2010., 19:19
ej ljudi... ugl dobili smo jedan zadatak, treba izračunat koliko molova ugljika sadrži prsten koji u sebi ima dijamant mase 500 grama? ubiti, mene zanima dal dijamant ima 60 C atoma kao i fuleren ili? jer ne znam kako bi inače izračunala bez tog podatka...

Lejdi
08.12.2010., 19:45
Molim vas, pomozite: Kako bakar reagira u slanoj vodi?? Zašto?
Molim odgovorite što prije, hitno je!!
Hvala unaprijed :)

nbedeko2
08.12.2010., 20:25
ej ljudi... ugl dobili smo jedan zadatak, treba izračunat koliko molova ugljika sadrži prsten koji u sebi ima dijamant mase 500 grama? ubiti, mene zanima dal dijamant ima 60 C atoma kao i fuleren ili? jer ne znam kako bi inače izračunala bez tog podatka...

Ne treba ti taj podatak za ovaj zadatak. Imaš masu dijamanta (ugljika) u prstenu, to je 500 grama i preko formule za molarnu masu izračunaš množinu odn. količinu.

doctoressa
08.12.2010., 20:29
Ne treba ti taj podatak za ovaj zadatak. Imaš masu dijamanta (ugljika) u prstenu, to je 500 grama i preko formule za molarnu masu izračunaš množinu odn. količinu.

i znači, uzmem Ar ugljika 12,011 iz periodnog i pomoću toga i mase izračunam broj molova?

nbedeko2
08.12.2010., 21:00
Je. Pa kak bi drugačije? Ovo je najjednostavnije. Ak ima pol kile dijamanta ima pol kile ugljika jel, jer je dijamant alotropska modifikacija ugljika. Uzmeš Ar, imaš masu i izračunaš kolko molova ima pol kile ugljika i to ti je to. Izraz za M nadam se da znaš :)

doctoressa
09.12.2010., 14:08
Je. Pa kak bi drugačije? Ovo je najjednostavnije. Ak ima pol kile dijamanta ima pol kile ugljika jel, jer je dijamant alotropska modifikacija ugljika. Uzmeš Ar, imaš masu i izračunaš kolko molova ima pol kile ugljika i to ti je to. Izraz za M nadam se da znaš :)


znam znam... hvala :)

Charobniak
11.12.2010., 10:05
Naletio sam na jedan zadatak koji me malo zbunjuje. Kaže ovako:

Imaš 0.4469 mola Na2SO4 * xH2O. Zagrijavanjem ispari sva voda ( m(H2O) = 7.05g ). Odredi empirijsku formulu spoja.

Mr(Na2SO4) = 142 g/mol, prema tome uzorak je morao sadržavati 0.4469 mola, tj. Mr(Na2SO4)*n(Na2SO4) = 63.45 grama Na2SO4 i 7.05 grama vode.

Nakon toga sam izračunao masene udjele i dijelio sa relativnim molekulskim masama da dobim omjer množina Na2SO4 i vode u spoju, te dobivam da je omjer 0.44 mola Na2SO4 prema 0.39 mola vode, što nije moguće.

Kasnije sam uspio dobiti točan rezultat tako da sam prvo izračunao množinu vode, i oduzeo tu množinu od množine Na2SO4 * xH2O. Na taj način na kraju dobim da je omjer Na2SO4 i H2O 1:7, kako bi i trebalo biti.

Mene zanima gdje točno mi je greška u logici kod prvog načina izračunavanja? Ne bi li množina Na2SO4 * xH2O trebala označavati broj kombiniranih cjelina čestica (natrijevog sulfata i vode), umjesto broja dviju različitih/odvojenih čestica?

nbedeko2
11.12.2010., 12:38
Naletio sam na jedan zadatak koji me malo zbunjuje. Kaže ovako:

Imaš 0.4469 mola Na2SO4 * xH2O. Zagrijavanjem ispari sva voda ( m(H2O) = 7.05g ). Odredi empirijsku formulu spoja.

Mr(Na2SO4) = 142 g/mol, prema tome uzorak je morao sadržavati 0.4469 mola, tj. Mr(Na2SO4)*n(Na2SO4) = 63.45 grama Na2SO4 i 7.05 grama vode.

Nakon toga sam izračunao masene udjele i dijelio sa relativnim molekulskim masama da dobim omjer množina Na2SO4 i vode u spoju, te dobivam da je omjer 0.44 mola Na2SO4 prema 0.39 mola vode, što nije moguće.

Kasnije sam uspio dobiti točan rezultat tako da sam prvo izračunao množinu vode, i oduzeo tu množinu od množine Na2SO4 * xH2O. Na taj način na kraju dobim da je omjer Na2SO4 i H2O 1:7, kako bi i trebalo biti.

Mene zanima gdje točno mi je greška u logici kod prvog načina izračunavanja? Ne bi li množina Na2SO4 * xH2O trebala označavati broj kombiniranih cjelina čestica (natrijevog sulfata i vode), umjesto broja dviju različitih/odvojenih čestica?

Greška je po meni u slijedećem:

Mr(Na2SO4) = 142 g/mol, prema tome uzorak je morao sadržavati 0.4469 mola, tj. Mr(Na2SO4)*n(Na2SO4) = 63.45 grama Na2SO4 i 7.05 grama vode.

Ako imaš 0,4469 mola te soli, ispari 7,05 grama vode, onda množina dobivenog Na2SO4 nije 0,4469 mola kao si ti napisao nego n(Na2SO4*XH2O) - n(H2O), šta ispada 0,0556 mol. Množinu vode možeš izračunati jer ti je zadana masa. I kad podijeliš te dvije množine sa množinom Na2SO4 dobiješ omjer 1:7. Ovo sa masenim udjelima nisam probao jer je ovak jednostavnije.

Charobniak
11.12.2010., 15:35
Hmm, hvala na odgovoru. Znači n(Na2SO4 * xH2O) podrazumijeva zbroj množina natrijevog sulfata i vode kao odvojenih čestica.

Ja sam mislio da 0.4469 mola (Na2SO4 * xH2O) znači 0.4469 mola Na2SO4 i 0.4469*x mola vode. U tom bi slučaju zagrijavanjem i isparavanjem vode množina natrijevog sulfata ostala 0.4469, dok vode više ne bi bilo. Al očito nejde tak :misli:

sal_mirabilis
11.12.2010., 15:46
Naletio sam na jedan zadatak koji me malo zbunjuje. Kaže ovako:

Imaš 0.4469 mola Na2SO4 * xH2O. Zagrijavanjem ispari sva voda ( m(H2O) = 7.05g ). Odredi empirijsku formulu spoja.

Mr(Na2SO4) = 142 g/mol, prema tome uzorak je morao sadržavati 0.4469 mola, tj. Mr(Na2SO4)*n(Na2SO4) = 63.45 grama Na2SO4 i 7.05 grama vode.

Nakon toga sam izračunao masene udjele i dijelio sa relativnim molekulskim masama da dobim omjer množina Na2SO4 i vode u spoju, te dobivam da je omjer 0.44 mola Na2SO4 prema 0.39 mola vode, što nije moguće.

Kasnije sam uspio dobiti točan rezultat tako da sam prvo izračunao množinu vode, i oduzeo tu množinu od množine Na2SO4 * xH2O. Na taj način na kraju dobim da je omjer Na2SO4 i H2O 1:7, kako bi i trebalo biti.

Mene zanima gdje točno mi je greška u logici kod prvog načina izračunavanja? Ne bi li množina Na2SO4 * xH2O trebala označavati broj kombiniranih cjelina čestica (natrijevog sulfata i vode), umjesto broja dviju različitih/odvojenih čestica?

I mene zbunjuju zadaci koje prave imbecili.

Ono što si napravio na početku je ispravno. Dakle, tvoj uzorak jest imao i 0,4469 mola soli i 0,39 mola vode. Svako drugo shvaćanje je pogrešno (osim ako u zadatku nije rečeno da je ono bila ukupna množina svih prisutnih formulskih jedinki). Postoji li takav spoj, ne znam i ne da mi se provjeravati, ali onda bi to bio nestehiometrijski spoj. Da ih ima, ima. Da je bedasto s tim daviti školsku djecu, je.
Ako si sve brojke iz zadatka dobro prepisao, rješenje ne valja. Eventualno tek nisi shvatio zadatak. Kako točno piše?

Što se tiče onog prstena, zar nikomu ne upada u oči kako bi izgledalo da netko na ruci ima pola kile dijamanta? :D

Charobniak
11.12.2010., 16:34
I mene zbunjuju zadaci koje prave imbecili.

Ono što si napravio na početku je ispravno. Dakle, tvoj uzorak jest imao i 0,4469 mola soli i 0,39 mola vode. Svako drugo shvaćanje je pogrešno (osim ako u zadatku nije rečeno da je ono bila ukupna množina svih prisutnih formulskih jedinki). Postoji li takav spoj, ne znam i ne da mi se provjeravati, ali onda bi to bio nestehiometrijski spoj. Da ih ima, ima. Da je bedasto s tim daviti školsku djecu, je.
Ako si sve brojke iz zadatka dobro prepisao, rješenje ne valja. Eventualno tek nisi shvatio zadatak. Kako točno piše?


Zadatak glasi ovako: "Iz 0.4469 mola hidratne soli Na2SO4 * xH2O zagrijavanjem ispari sva voda. Smanjenje mase je 7.05 g. Odredi empirijsku formulu spoja!" Radi se inače o zbirci riješenih primjera i zadataka iz opće kemije (Petreski, Sever). Vježbam za državnu maturu pa sam naletio na taj zadatak. U postupku rješavanja oni su uzeli da je n(Na2SO4 * xH2O) jednak zbroju množina natrijevog sulfata i vode, i na taj način dobe da je empirijska formula Na2SO4 x 7H2O.

U svakom slučaju, hvala na odgovoru. Drago mi je da sam pitao, jer bi inače zapamtio ovaj njihov (neispravan) način rješavanja.

Što se tiče onog prstena, zar nikomu ne upada u oči kako bi izgledalo da netko na ruci ima pola kile dijamanta? :D

Meni je isto bilo čudno, nije baš da bi ga bilo jednostavno nosit :zubo: Ali mogao bi poslužit ko zgodno oružje, ili alat...

nbedeko2
11.12.2010., 16:53
Al meni sad nije jasan taj zadatak, odnosno rješenje. Sal daj objasni malo :ne zna:
Jer piše da ima 0,4469 mola uzorka hidratne soli, a kako onda ima 0,4469 mola samo Na2SO4? Množina čistog Na2SO4 bi trebala biti n(Na2SO4*XH2O) - n(H2O) koja ispari. Očito ni ja nisam shvatio zadatak kako treba. A po rješenju u toj zbirci je dobro dobio, tj. rješenje je OK. A Sa tim brojevima s kojima sam ja računal isto ispada 1:7. Ne kužiim.

Ja isto pripremam kemiju ali po Sikirici :)

Charobniak
11.12.2010., 17:25
Al meni sad nije jasan taj zadatak, odnosno rješenje. Sal daj objasni malo :ne zna:
Jer piše da ima 0,4469 mola uzorka hidratne soli, a kako onda ima 0,4469 mola samo Na2SO4? Množina čistog Na2SO4 bi trebala biti n(Na2SO4*XH2O) - n(H2O) koja ispari. Očito ni ja nisam shvatio zadatak kako treba. A po rješenju u toj zbirci je dobro dobio, tj. rješenje je OK. A Sa tim brojevima s kojima sam ja računal isto ispada 1:7. Ne kužiim.

Ja isto pripremam kemiju ali po Sikirici :)

Radi se o načinu na kojeg čovjek gleda n(Na2SO4 * xH2O). Onako kako sam ja u početku gledao, i kako sal_mirabilis veli da štima - je da ta množina sadrži i 0.4469 mola natrijevog sulfata i određenu količinu (x) vode ovisno o tome koliko molekula vode dolazi na jednu jedinku natrijevog sulfata. Zbog toga molarna masa bezvodnog Na2SO4 iznosi 142 g/mol, a molarna masa Na2SO4 x 7H2O iznosi 268 g/mol, zato jer jedna ta cjelina (1 mol) sadrži jedan mol Na2SO4 i 7 molova vode.

Sikirica je prava stvar :D Ja isto prvenstveno po njoj vježbam. Krenuo sam par poglavlja radit i po ovoj Petreski/Sever zbirci jer nisam odmah skužio da ima ovakvih zadataka i u Sikirici. Inače, friški maturant ili stariji? :)

Gänseblümchen
11.12.2010., 20:08
Radi se o načinu na kojeg čovjek gleda n(Na2SO4 * xH2O). Onako kako sam ja u početku gledao, i kako sal_mirabilis veli da štima - je da ta množina sadrži i 0.4469 mola natrijevog sulfata i određenu količinu (x) vode ovisno o tome koliko molekula vode dolazi na jednu jedinku natrijevog sulfata. Zbog toga molarna masa bezvodnog Na2SO4 iznosi 142 g/mol, a molarna masa Na2SO4 x 7H2O iznosi 268 g/mol, zato jer jedna ta cjelina (1 mol) sadrži jedan mol Na2SO4 i 7 molova vode.

Sikirica je prava stvar :D Ja isto prvenstveno po njoj vježbam. Krenuo sam par poglavlja radit i po ovoj Petreski/Sever zbirci jer nisam odmah skužio da ima ovakvih zadataka i u Sikirici. Inače, friški maturant ili stariji? :)

Ja sam dobila omjer također 1:7, rješavajući da imamo zadan broj molova hidratne soli, i nađem da je broj molova vode (masa vode/molarna masa vode). Od zadane množine hidratne soli oduzmem množinu vode, i dobijem samo množinu natrijeva sulfata i stavim u omjer množinu sulfata : množina vode = 1: x.
Sikirica je dobra zbirka za opću kemiju. Ja dok sam upisivala kemiju davno, spremala sa po petreski-sever, tek se na faxu susrela sa sikiricom. Svakako preporučam! Sretno s učenjem!

nbedeko2
11.12.2010., 20:59
Sikirica je prava stvar :D Ja isto prvenstveno po njoj vježbam. Krenuo sam par poglavlja radit i po ovoj Petreski/Sever zbirci jer nisam odmah skužio da ima ovakvih zadataka i u Sikirici. Inače, friški maturant ili stariji? :)

Friški, friški :) Smjer mi je kemijski tehničar. Planiram na PMF ako Bog da sreće i zdravlja jeli :D

Ja sam dobila omjer također 1:7, rješavajući da imamo zadan broj molova hidratne soli, i nađem da je broj molova vode (masa vode/molarna masa vode). Od zadane množine hidratne soli oduzmem množinu vode, i dobijem samo množinu natrijeva sulfata i stavim u omjer množinu sulfata : množina vode = 1: x.
Sikirica je dobra zbirka za opću kemiju. Ja dok sam upisivala kemiju davno, spremala sa po petreski-sever, tek se na faxu susrela sa sikiricom. Svakako preporučam! Sretno s učenjem!

Da, tako sam slično i ja računal.
Trebao bi i tu zbirku Petreski- Sever nabavit pa da i po njoj malo radim, ali i Sikirica mi zna popapat tone živaca :D

Gänseblümchen
11.12.2010., 21:11
Friški, friški :) Smjer mi je kemijski tehničar. Planiram na PMF ako Bog da sreće i zdravlja jeli :D



Da, tako sam slično i ja računal.
Trebao bi i tu zbirku Petreski- Sever nabavit pa da i po njoj malo radim, ali i Sikirica mi zna popapat tone živaca :D

Petreski- Sever je laganija zbrika, kao uvod, zagrijavanje pred maraton :D

Charobniak
11.12.2010., 22:00
Ima i nastavak te zbirke (Mazalin-Zlonoga/Petreski), ali po njoj nisam radio. U toj zbirci se pojedina poglavlja tiču različitih skupina elementa. Dakle, više manje proširena prva zbirka u kontekstu anorganske kemije.

Rješavanje Sikirice je ionako win-win strategija, jer nas bude to u svakom slučaju čekalo i na faksu :)

Usput, ja sam još uvijek skloniji vjerovanju da je onaj zadatak pogrešno postavljen :p Istina da se on da riješiti na taj način, ali to ne znači da je ispravno postavljen.

ježići
12.12.2010., 16:44
zna li neko nešto o metodama vodno zračnih svojstava tla??? Konkretno mi treba obajsnit pojmove tj. napisat kako se radi: odvajanje sitima, sedimentacija, centrifugiranje, pipetiranje,dekantacija, elutracija, aeromiranje.
I trebale bi mi neke međunarodne metode vodno zračnog mjerenja??? i neke metode koje nisu zajedničke svima u svijetu????
spasite me :moli: :moli:

Bubazg
13.12.2010., 18:03
Bok!

Ovako, nama je profesor iz kemije dao za zadaću da nacrtamo što se događa tijekom eliminacije na gama C - atomu. Ja shvaćam što se događa na alfa i beta C-atomu, ali ne znam što se događa na gama C-atomu. Da li se događa isto što i kod beta eliminacije ili ipak ne? Meni kemija inaće stvarno ide, ali ovakve stvari su mi preapstraktne jer ne znam uopće kakve jačine su te razlike s obzirom na udaljenost i to pa mi je teško samo zamisliti što ako je eliminacija na jedno C atomu dalje.... pomoć? :(
Trebamo i delta, eta itd. eliminacije, al ako skužim gamu, valjda ću znati i ostale jer bi trebalo bit isto.. hvala :)

Gänseblümchen
13.12.2010., 21:25
Bok!

Ovako, nama je profesor iz kemije dao za zadaću da nacrtamo što se događa tijekom eliminacije na gama C - atomu. Ja shvaćam što se događa na alfa i beta C-atomu, ali ne znam što se događa na gama C-atomu. Da li se događa isto što i kod beta eliminacije ili ipak ne? Meni kemija inaće stvarno ide, ali ovakve stvari su mi preapstraktne jer ne znam uopće kakve jačine su te razlike s obzirom na udaljenost i to pa mi je teško samo zamisliti što ako je eliminacija na jedno C atomu dalje.... pomoć? :(
Trebamo i delta, eta itd. eliminacije, al ako skužim gamu, valjda ću znati i ostale jer bi trebalo bit isto.. hvala :)

Je li dao konkretnu reakciju ili da je sam/a napišeš? postoji razlika između alfa i beta eliminacija, ali ovaj zadatk mi se čini kao da on želi da "kažete" što će se sve dogoditi na pojedinom ugljiku unutar istog spoja. nije mi jasno.

Tek sad vidim ovo ... je ženskog roda... Tako da je gore "sama!" :D

Bubazg
13.12.2010., 23:05
Trebamo sami dat primjer i rec kaj ce se dogodit...ja bih samo htjela znati koja je razlika u usporedbi s beta eliminacijom na bilo kojem primjeru....

bokii
14.12.2010., 07:58
molim pomoč oko: nabroj srednje jake kiseline - ime i kemiska oznaka isto tako treba i za baze - jake, dovoljno nabrojati 4-5 imena

molim vas pomagajte mala to ne zna a ja nikad nisam kemiju znao

.Azrael.
14.12.2010., 09:15
hitno mi treba sve o mastima i uljima...trebao bi sve opcenito definicije i tak to...zahvaljujem

Mary Lee
14.12.2010., 10:34
:kava:

Zna li netko izračunati valnu duljinu elektrona koji se giba v=10^6 m/s? Rješava li se to uz pomoć Planckove konstante? Hvala!

Štreberica
14.12.2010., 22:10
:kava:

Zna li netko izračunati valnu duljinu elektrona koji se giba v=10^6 m/s? Rješava li se to uz pomoć Planckove konstante? Hvala!
Preko de Broglieve relacije (da, to između ostalog sadrži i Planckovu konstantu).

sal_mirabilis
15.12.2010., 11:15
Zadatak glasi ovako: "Iz 0.4469 mola hidratne soli Na2SO4 * xH2O zagrijavanjem ispari sva voda. Smanjenje mase je 7.05 g. Odredi empirijsku formulu spoja!" Radi se inače o zbirci riješenih primjera i zadataka iz opće kemije (Petreski, Sever). Vježbam za državnu maturu pa sam naletio na taj zadatak. U postupku rješavanja oni su uzeli da je n(Na2SO4 * xH2O) jednak zbroju množina natrijevog sulfata i vode, i na taj način dobe da je empirijska formula Na2SO4 x 7H2O.

U svakom slučaju, hvala na odgovoru. Drago mi je da sam pitao, jer bi inače zapamtio ovaj njihov (neispravan) način rješavanja.

To što su autorice zbirke zadataka pogrešan način rješavanja zadatka predložile kao ispravan ne ide im na čast. Naravno, takvih primjera se vjerojatno može još naći, ali u doba kad sam sâm rješavao te zadatke, vjerojatno još nisam bio u stanju uočiti greške, već se samo čuditi. :D

Nbedeko2, ako imaš danu množinu npr. kisika, onda to ne može biti množina atomâ kisika, već njegovih molekula. Isto tako, množina kalijevog aluminijevog sulfata dodekahidrata je množina upravo tog spoja, a nečega što se u njemu može zamijetiti. Množina tih drugih stvarčica se treba računati. Aluminijevih i kalijevih kationa je jednako mnogo kao i spoja samog, sulfatnih aniona je duplo više, a molekula vode dvanaest puta više. Zbroj svega toga nema nikakvog praktičnog značenja.


zna li neko nešto o metodama vodno zračnih svojstava tla??? Konkretno mi treba obajsnit pojmove tj. napisat kako se radi: odvajanje sitima, sedimentacija, centrifugiranje, pipetiranje,dekantacija, elutracija, aeromiranje.
I trebale bi mi neke međunarodne metode vodno zračnog mjerenja??? i neke metode koje nisu zajedničke svima u svijetu????
spasite me :moli: :moli:

Prve četiri stvari su očite, a za dvije zadnje nisam nikad čuo. Kako je pitanje dobrano van kemije, ne osjećam neku krivnju što ću preporučiti Google i Wikipediju. I *ing udžbenik (ili više njih) po kojem radiš, pobogu. Tako specijalizirane stvari se ne rade u osnovnoj školi i savršeno je jasno da o tomu znaš više od onih koje pitaš.


Bok!

Ovako, nama je profesor iz kemije dao za zadaću da nacrtamo što se događa tijekom eliminacije na gama C - atomu. Ja shvaćam što se događa na alfa i beta C-atomu, ali ne znam što se događa na gama C-atomu. Da li se događa isto što i kod beta eliminacije ili ipak ne? Meni kemija inaće stvarno ide, ali ovakve stvari su mi preapstraktne jer ne znam uopće kakve jačine su te razlike s obzirom na udaljenost i to pa mi je teško samo zamisliti što ako je eliminacija na jedno C atomu dalje.... pomoć? :(
Trebamo i delta, eta itd. eliminacije, al ako skužim gamu, valjda ću znati i ostale jer bi trebalo bit isto.. hvala :)

Gama-eliminacija može dati i biradikal i ciklopropanski prsten, rekao bih. Što će ispasti, jako ovisi o tomu što imaš na početku i što s tim radiš. Slično vrijedi i za ostale parove brojki (1,4-, 1,5-, ...). U biti su 1,1- i 1,2-eliminacije svojevrsne iznimke, makar su ove druge najčešće i jedine o kojima ima smisla govoriti prije druge polovice faksa. Kod prvih pak umjesto biradikala dobiješ karbene.
Posebna priča su eliminacije na benzenu, gdje, ovisno o tomu gdje su atomi koje makneš, dobiješ orto-, meta- ili para-benzin, s tim da su sva tri jako nestabilne vrste.
Same eliminacije pak slijede više mehanizama, o kojima se nešto ozbiljnije priča na fizikalnoj organskoj kemiji. Pisanje o njima bi potrajalo barem pola stranice i tražilo sličice pa ću pričekati zahtijev za istim.

Što se primjera tiče, ja bih porabio maštu i nadao se da će grijanjem 1,3-diklorpropana s natrijem nastati ciklopropan i natrijev klorid. :D


molim pomoč oko: nabroj srednje jake kiseline - ime i kemiska oznaka isto tako treba i za baze - jake, dovoljno nabrojati 4-5 imena

molim vas pomagajte mala to ne zna a ja nikad nisam kemiju znao

Reci maloj da nastavi slijediti tvoj svijetli primjer.

Sve to se itekako može naći u udžbeniku kemije.
A ni Wikipedija nije loš izbor za početak. Acid strength je u tom smislu koristan pojam.

hitno mi treba sve o mastima i uljima...trebao bi sve opcenito definicije i tak to...zahvaljujem

Jel baš sve?

A da pogledaš na referati.com? :p

N-dizajn
16.12.2010., 14:52
U manjoj staklenci se nalazi zasićena otopina soli, a u većoj obična voda. Otopina je od prilike do polovice male staklenke. A voda je u velikoj staklenci na razini od 2 cm. Tu malu staklenku s otopinom sam stavio u veliku s vodom i zatvorio sam veću poklopcem. Nakon mjesec dana razina vodene otopine soli se povisila za 5 mm, a razina vode se spustila za 5 mm. Mene sad zanima kako to objasniti? Koligativnim svojstvima ili Raoultovim zakonom? Pomoć!

PlameniPehar
16.12.2010., 19:19
Dobar dan!
Evo, jedno teorijsko pitanje na koje nigdje ne nalazim odgovor. Zašto se od grafita proizvode posude za taljenje metala? Ako je grafit dobar vodič topline, zašto onda? :ne zna:

Nuria Monfort
16.12.2010., 20:27
U manjoj staklenci se nalazi zasićena otopina soli, a u većoj obična voda. Otopina je od prilike do polovice male staklenke. A voda je u velikoj staklenci na razini od 2 cm. Tu malu staklenku s otopinom sam stavio u veliku s vodom i zatvorio sam veću poklopcem. Nakon mjesec dana razina vodene otopine soli se povisila za 5 mm, a razina vode se spustila za 5 mm. Mene sad zanima kako to objasniti? Koligativnim svojstvima ili Raoultovim zakonom? Pomoć!

Imam isti pokus kao i ti. :zubo:

Uglavnom, ne znam, objasnila sam to koligativnim svojstvima, odnosno tlakom pare te sam na kraju spomenula Raoultov zakon. Uspostavila se dinamička ravnoteža s ravnotežnim tlakom pare zato što se broj čestica koje su isparavanjem izašle iz tekućina izjednačio s brojem čestica koje su se kondenzacijom vratila u zasićenu otopinu soli.

Što se tiče vrelišta, više vrelište ima otopina kuhinjske soli od vrelišta vode zato što joj je tlak para otopine niži od tlaka para vode.
A molekule vode u otopini hidratiziraju ione ili molekule otopljene tvari.

Barem sam ja to tako shvatila, valjda je točno. :ne zna: :D

Štreberica
17.12.2010., 19:15
Dobar dan!
Evo, jedno teorijsko pitanje na koje nigdje ne nalazim odgovor. Zašto se od grafita proizvode posude za taljenje metala? Ako je grafit dobar vodič topline, zašto onda?
Vrlo jednostavan odgovor: grafit je najjeftinija tvar koja ima dovoljno visoko talište da izdrži te temperature u čvrstom stanju.

sal_mirabilis
17.12.2010., 21:31
Imam isti pokus kao i ti. :zubo:

Uglavnom, ne znam, objasnila sam to koligativnim svojstvima, odnosno tlakom pare te sam na kraju spomenula Raoultov zakon. Uspostavila se dinamička ravnoteža s ravnotežnim tlakom pare zato što se broj čestica koje su isparavanjem izašle iz tekućina izjednačio s brojem čestica koje su se kondenzacijom vratila u zasićenu otopinu soli.

Što se tiče vrelišta, više vrelište ima otopina kuhinjske soli od vrelišta vode zato što joj je tlak para otopine niži od tlaka para vode.
A molekule vode u otopini hidratiziraju ione ili molekule otopljene tvari.

Barem sam ja to tako shvatila, valjda je točno. :ne zna: :D

"Imam pokus" znači da ste ga napravili ili da ste dobili opis događanja koja trebate objasniti?

Raoultov zakon opisuje jedno koligativno svojstvo tako da tu nema ili-ili.

Inače, tvoj opis je gotovo u redu. Kako je tlak para otapala iznad neke otopine soli redovito manji nego tlak para čistog otapala, u sustavu koji sadrži oboje do ravnoteže će doći tek kad čistog otapala više ne bude.
Razlog tomu je već spomenut. Budući da je tlak para koji bi držao otapalo u ravnoteži viši od onog koji bi u ravnoteži držao otopinu, para će se u otopini kondenzirati dok će iz otapala polako hlapiti. I tako dok jedna čaša ne ostane prazna. Tek tada se može govoriti o ravnoteži, prije je sustav bio dinamički.

Bubazg
20.12.2010., 18:40
Gama-eliminacija može dati i biradikal i ciklopropanski prsten, rekao bih. Što će ispasti, jako ovisi o tomu što imaš na početku i što s tim radiš. Slično vrijedi i za ostale parove brojki (1,4-, 1,5-, ...). U biti su 1,1- i 1,2-eliminacije svojevrsne iznimke, makar su ove druge najčešće i jedine o kojima ima smisla govoriti prije druge polovice faksa. Kod prvih pak umjesto biradikala dobiješ karbene.
Posebna priča su eliminacije na benzenu, gdje, ovisno o tomu gdje su atomi koje makneš, dobiješ orto-, meta- ili para-benzin, s tim da su sva tri jako nestabilne vrste.
Same eliminacije pak slijede više mehanizama, o kojima se nešto ozbiljnije priča na fizikalnoj organskoj kemiji. Pisanje o njima bi potrajalo barem pola stranice i tražilo sličice pa ću pričekati zahtijev za istim.

Što se primjera tiče, ja bih porabio maštu i nadao se da će grijanjem 1,3-diklorpropana s natrijem nastati ciklopropan i natrijev klorid. :D


Hvala lijepo... jedino trebamo znati napisati reakcije alfa, beta, gama eliminacije ravnolančanih ugljikovodika tako da ovo bi bilo to, hvala mnogo :)

chemie
24.12.2010., 18:39
Molim pomoć oko ovog zadatka:
2.0 grama smjese RbCl i CaCl2 u laboratoriju je otopljeno u vodi.
Potom je otopini dodana otopina AgNO3 u suvišku da bi se istaložili svi kloridni ioni iz izvorne otopine u obliku AgCl. Nastali talog je odvojen filtracijom i osušen. Vaganjem je utvrđeno da je nastalo 3.456g.
Koliki je maseni udio RbCl u ovoj smjesi.
Ne mogu nikako to rješit, jednaždbe razumijem, ali dalje ne znam . U rješenju je W(RbCl)= 61.25 %

CaCl2 --> Ca2+ + 2 Cl-
RbCl--> Rb + Cl-

Ag+ + Cl- --> AgCl
Pomagajte !!

Štreberica
24.12.2010., 19:39
Molim pomoć oko ovog zadatka:
2.0 grama smjese RbCl i CaCl2 u laboratoriju je otopljeno u vodi.
Potom je otopini dodana otopina AgNO3 u suvišku da bi se istaložili svi kloridni ioni iz izvorne otopine u obliku AgCl. Nastali talog je odvojen filtracijom i osušen. Vaganjem je utvrđeno da je nastalo 3.456g.
Koliki je maseni udio RbCl u ovoj smjesi.
Preko množine AgCl izračunaš množinu kloridnih iona, a ona je onda jednaka zbroju množine RbCl i dvostruke množine CaCl2 (jer iz svakog CaCl2 dođu 2Cl-, naravno). Množine izraziš preko masa i molarnih masa, i ako uz to još napišeš m(RbCl) + m(CaCl2) = 2 g, imaš dvije jednadžbe s dvije nepoznanice :)

chemie
24.12.2010., 20:06
Preko množine AgCl izračunaš množinu kloridnih iona, a ona je onda jednaka zbroju množine RbCl i dvostruke množine CaCl2 (jer iz svakog CaCl2 dođu 2Cl-, naravno). Množine izraziš preko masa i molarnih masa, i ako uz to još napišeš m(RbCl) + m(CaCl2) = 2 g, imaš dvije jednadžbe s dvije nepoznanice :)

hvala!
Znaš ovo možda:
neka otopina sadrži 1,15 g smjese KOH i NaOH . Ta otopina se može neutralizirati s 48.3 mL HCl koncentracije c= 0.5 mol/dm3.Izračunaj masu KOH i NaOH u otopini...
Koma teški zadatci

Štreberica
24.12.2010., 20:12
hvala!
Znaš ovo možda:
neka otopina sadrži 1,15 g smjese KOH i NaOH . Ta otopina se može neutralizirati s 48.3 mL HCl koncentracije c= 0.5 mol/dm3.Izračunaj masu KOH i NaOH u otopini...
Koma teški zadatci
Kad se još netko ozbiljno bavi kemijom na Badnjak :cerek: Nije preteško kad jednom shvatiš. Ovo je isti princip kao u prošlom zadatku, samo izjednačiš množinu OH- ( = množina KOH + množina NaOH) s množinom HCl.

chemie
28.12.2010., 13:12
Zna li netko zašto se u zadatku na web stranici:
http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1495:dravno-natjecanje-iz-kemije-2008&catid=303:kemija&Itemid=118

državno natjecanje za 3. r. 4. zadatak;
kada se računa množina KCl i KBr u smjesi množi sa 100/25.. to ne kužim..
Hvala!

Štreberica
28.12.2010., 13:23
Zna li netko zašto se u zadatku na web stranici:
http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1495:dravno-natjecanje-iz-kemije-2008&catid=303:kemija&Itemid=118

državno natjecanje za 3. r. 4. zadatak;
kada se računa množina KCl i KBr u smjesi množi sa 100/25.. to ne kužim..
Hvala!
Uzorak od 0,7400 g smjese KCl i KBr se otopi u 100 mL vode, otpipetira 25,00 mL i titrira s AgNO3, c = 0,1000 mol dm−3. Pri titraciji se troši 21,90 ml otopine AgNO3.
Izračunajte masene udjele KCl i KBr u smjesi.
Preko množine AgNO3 izračunaš množinu Cl- u 25 mL otopine, ali trebaš množinu u 100 mL jer je uzorak otopljen u 100 mL pa moraš množiti tu množinu (ili dijeliti masu uzorka, kako god ti je draže, al da te ne zbunjujem previše).

chemie
28.12.2010., 13:55
Mene sad opet muče zadatci s razrjeđivanjem- i to jednostavniji kada nemam zadane gustoće i te stvari..

Razrjeđena vodena otopina vodikova peroksida volumnog udjela 3% rabi se za bijeljenje kose, a priprema se iz koncentrirane otopine u kojoj je volumni udio
H2O2 30%. Koliki je volumen koncentrirane otopine potreban za pripremu 500 mL razrjeđene otopine. Stvarno ne znam kako da krenem..

Prikaži računom kako se priprema 150 L octene kiseline masenog udjela 6% iz kiseline masenog udjela 60%. Koliki je volumen koncnetriranbe potreban??

Nije mi jasan tip zadataka sa razrjeđenjem gdje je uglavnom maseni udio
zadan.

Štreberica
28.12.2010., 14:18
Mene sad opet muče zadatci s razrjeđivanjem- i to jednostavniji kada nemam zadane gustoće i te stvari.
Ako nemaš gustoću, pretpostaviš gustoću vode za sve otopine, koja je 1 g/cm3 (odnosno 1 kg/dm3), pa si možeš "namjestiti" da su mase i volumeni brojčano jednaki (volumen u L = masa u kg, volumen u mL = masa u g, ali pazi da na kraju napišeš pravu jedinicu). Ne bi smjelo biti preteško nakon što napišeš izraze za maseni udio za početnu i konačnu otopinu (tako da uvijek točno označiš na što se koja masa odnosi!) i uočiš da je masa "otopljene tvari" (u ovim zadacima H2O2 odnosno CH3COOH) u početnoj i konačnoj otopini jednaka.

chemie
28.12.2010., 14:33
uočiš da je masa "otopljene tvari" (u ovim zadacima H2O2 odnosno CH3COOH) u početnoj i konačnoj otopini jednaka.

Znači ovako ide za H2O2:
m1(H2O2)=m2(H2O2) masa peroksida je ista
w1*m1(otopine)=w2*m2(otopine)
0.3*m1=0.03*500 --> m1= 50 g= 50 mL

Štreberica
28.12.2010., 14:38
Znači ovako ide za H2O2:
m1(H2O2)=m2(H2O2) masa peroksida je ista
w1*m1(otopine)=w2*m2(otopine)
0.3*m1=0.03*500 --> m1= 50 g= 50 mL
Da, tako bi moralo biti ok.

chemie
29.12.2010., 13:26
Elektrolizom 200cm3 otopine NaOH masenog udela 18% (gustoća 1,2g/cm3), pri konstantnoj struji od 5A, dobije se otopina NaOH masenog udela 22% (gustoća 1,25)
1)koliki volumen kisika (n.u.) se izdvoji tijekom elektrolize?
2)koliko je trajala elektroliza??
Ja sam riješio ovako:


Prolaskom električne struje kroz vodenu otopinu NaOH dio vode će se razložiti na vodik i kisik, pa će nakon prolaska struje u sustavu biti manje vode nego na početku pokusa. Budući da se masa NaOH ne mijenja, jasno je da će nakon elektrolize maseni udio NaOH biti veći nego na početku. Dakle, nije NaOH nastalo više, nego se množina vode smanjila, pa je koncentracija posljedično veća.
Elektrolizom vodene otopine NaOH nastaju plinovi vodik i kisik u volumnom omjeru 2:1
2H2O-->2H2 + O2
Iz jednadžbe vidimo da je n(O2)=1/2n(H2O)
Trebamo još izračunati množinu vode:
c1*V1=c2*V2--> V2=c1*V1/c2
c1=w1*ro/M=0.18*1.2/40=0.0054 g/mL
c2=w2*ro/M=0.22*1.25/40=0.006875 g/mL
Sada te koncentracije uvrstim u gornju formulu:
V2=c1*V1/c2=0.0054*200/0.006875=157 mL=157 cm3
Volumen mi se smanjio za 43 mL, što odgovara masi vode ,koja se razložila na vodik i kisik.
znači masa je 43 g.n(H2O)=m(H2O)/M(H2O)=43g/18gmol-1=2.38mol
n(O2)=1/2n(H2O)=1.19 mol
V(O2)=n(O2)*Vm=1.19 mol*22,4 dm3/mol=26.7 dm3
Eto, tako mi je ispalo drugačije stvarno ne znam kako da rješim, ako netko ima drugu ideju neka se javi, i ja bih htio znati postoji li još neki način rješavanja ovakvih tipova zadataka.
Faradayev zakon elektrolize:
n=Q/z*F=I*t/z*F--> t= n*z*F/I=2.38mol*2*26.8Ahmol-1/5A=25.5h

u rješenju je volumen 27.3, a vrijeme elektrolize 25.9 h
Mislim da bi to trebalo biti dobro..ali neka se svakako još netko javi ako ima prijedlog ili komentar

malla4
29.12.2010., 13:39
zna li netko neki program u kojem bi mogla napisati strukturu nekog slozenijeg spoja..treba mi to za maturalni rad, a sve strukture koje se na googleu mogu naci su skeletne,a meni treba strukturna i bas sama to zelim napraviti,pa ako netko zna neki softver bila bih zahvalna :)

nbedeko2
29.12.2010., 17:37
zna li netko neki program u kojem bi mogla napisati strukturu nekog slozenijeg spoja..treba mi to za maturalni rad, a sve strukture koje se na googleu mogu naci su skeletne,a meni treba strukturna i bas sama to zelim napraviti,pa ako netko zna neki softver bila bih zahvalna :)

Chem Draw i Chem Sketch (od onih koji su meni poznati). Od ta dva programa ovaj Chem Draw je bolji i s više opcija ali se plaća kolko ja znam, no Chem Sketch bi trebao biti dobar za ono za kaj ga ti trebaš.

malla4
29.12.2010., 20:50
Chem Draw i Chem Sketch (od onih koji su meni poznati). Od ta dva programa ovaj Chem Draw je bolji i s više opcija ali se plaća kolko ja znam, no Chem Sketch bi trebao biti dobar za ono za kaj ga ti trebaš.

e hvala ti puno :D
cak nisam ni morala sama crtat,vec je bila ta formula tamo :)

nbedeko2
29.12.2010., 21:09
Daaa, ma tamo ima svega i može se puno toga napravit. Od 3D prikaza molekule, računanja duljine veza, pisanja kem. reakcija, crtanja aparatura i tako dalje. Dobro dođu i za nomenklaturu nekih složenih, velikih molekula. Korisne stvarčice :)

biende
29.12.2010., 23:46
Ja bih zamolila da me uputite kako riješiti ovaj zadatak:
Koliki volumen čiste octene kiseline gustoće 1.049g/cm3 treba dodati u 500 cm3 otopine octene kiseline koncentracije 0.1 mol/dm3 da bi stupanj disocijacije u dobivenoj otopini bio za 10% manji nego u polaznoj.
Uzeti da je gustoća polaznog i krajnjeg otapala 1 g/cm3, a konstanta disocijacije octene kiseline 1.8*10-5. Rješenje je 0.6 cm3.

sal_mirabilis
30.12.2010., 16:50
Elektrolizom 200cm3 otopine NaOH masenog udela 18% (gustoća 1,2g/cm3), pri konstantnoj struji od 5A, dobije se otopina NaOH masenog udela 22% (gustoća 1,25)
1)koliki volumen kisika (n.u.) se izdvoji tijekom elektrolize?
2)koliko je trajala elektroliza??
Ja sam riješio ovako:


Prolaskom električne struje kroz vodenu otopinu NaOH dio vode će se razložiti na vodik i kisik, pa će nakon prolaska struje u sustavu biti manje vode nego na početku pokusa. Budući da se masa NaOH ne mijenja, jasno je da će nakon elektrolize maseni udio NaOH biti veći nego na početku. Dakle, nije NaOH nastalo više, nego se množina vode smanjila, pa je koncentracija posljedično veća.
Elektrolizom vodene otopine NaOH nastaju plinovi vodik i kisik u volumnom omjeru 2:1
2H2O-->2H2 + O2
Iz jednadžbe vidimo da je n(O2)=1/2n(H2O)
Trebamo još izračunati množinu vode:
c1*V1=c2*V2--> V2=c1*V1/c2
c1=w1*ro/M=0.18*1.2/40=0.0054 g/mL
c2=w2*ro/M=0.22*1.25/40=0.006875 g/mL
Sada te koncentracije uvrstim u gornju formulu:
V2=c1*V1/c2=0.0054*200/0.006875=157 mL=157 cm3
Volumen mi se smanjio za 43 mL, što odgovara masi vode ,koja se razložila na vodik i kisik.
znači masa je 43 g.n(H2O)=m(H2O)/M(H2O)=43g/18gmol-1=2.38mol
n(O2)=1/2n(H2O)=1.19 mol
V(O2)=n(O2)*Vm=1.19 mol*22,4 dm3/mol=26.7 dm3
Eto, tako mi je ispalo drugačije stvarno ne znam kako da rješim, ako netko ima drugu ideju neka se javi, i ja bih htio znati postoji li još neki način rješavanja ovakvih tipova zadataka.
Faradayev zakon elektrolize:
n=Q/z*F=I*t/z*F--> t= n*z*F/I=2.38mol*2*26.8Ahmol-1/5A=25.5h

u rješenju je volumen 27.3, a vrijeme elektrolize 25.9 h
Mislim da bi to trebalo biti dobro..ali neka se svakako još netko javi ako ima prijedlog ili komentar

Osnovna ideja ti je dobra (mislim da se drugačije ni ne može), način je mogao biti i jednostavniji (ja se nisam trudio određivati ikakvu koncentraciju), a brojke imamo slične, što će reći da samo različito zaokružujemo međurezultate. :)


Ja bih zamolila da me uputite kako riješiti ovaj zadatak:
Koliki volumen čiste octene kiseline gustoće 1.049g/cm3 treba dodati u 500 cm3 otopine octene kiseline koncentracije 0.1 mol/dm3 da bi stupanj disocijacije u dobivenoj otopini bio za 10% manji nego u polaznoj.
Uzeti da je gustoća polaznog i krajnjeg otapala 1 g/cm3, a konstanta disocijacije octene kiseline 1.8*10-5. Rješenje je 0.6 cm3.

Prvo u zadatku treba povezati stupanj disocijacije i koncentraciju.
Definicija stupnja disocijacije je a(lfa)=c(disocirane molekule)/c(ukupna) što za octenu kiselinu dođe:

a = c(H+)/c(kiselina) = c(acetat)/c(kiselina)

Ako se to ubaci u konstantu ravnoteže, dobije se sljedeće:

K = c(H+)c(AcO-)/c(AcOH) = c(H+)c(H+)/(c(kiselina) - c(H+))

= (c(H+)^2/c(kiselina)^2)*c(kiselina)/(c(kiselina)/c(kiselina) - c(H+)/c(kiselina))

= a^2*c(kiselina)/(1-a)

odnosno

K/c = a^2/(1- a)

Kako je konstanta konstantna, vrijedi:

c(1)*a(1)^2/(1 - a(1)) = c(2)*a(2)^2/(1 - a(2))

što se lako riješi ako znaš a(1) i a(2). Druga brojka je izražena pomoću prve, a prvu odrediš rješavanjem kvadrate jednadžbe:

K = a^2*c(kiselina)/(1-a)

:)

chemie
30.12.2010., 17:44
Super. A kako se može ako se ne zna koncnetracija?? ne znam zašto su onda zadali te gustoće i udjele.. ajde napiši kako si ti ako nije problem:) :top:

sal_mirabilis
31.12.2010., 09:02
Super. A kako se može ako se ne zna koncnetracija?? ne znam zašto su onda zadali te gustoće i udjele.. ajde napiši kako si ti ako nije problem:) :top:

Sve brojke koje su dane jesu i potrebne (znam par likova koji vole ubaciti i nepotrebne brojke. :D). No, neke stvari nije nužno računati.

Ja sam prvo iz gustoće i volumena prve otopine dobio masu iste, to pomnožio s masenim udjelom NaOH i dobio koliko ima NaOH. Masu otopine nakon hidrolize sam dobio tako što sam masu NaOH podijelio s masenim udjelom istog na kraju.
Razlika masa na početku i na kraju u biti je jednaka promjeni mase vode jer se trošila samo voda. A s tom brojkom se u dva koraka dobiju dvije koje zadatak traži. :)

chemie
02.01.2011., 16:32
Ne mogu nikako dobit točan rezultat u ovom zadatku:
Pacijent boluje od ulkusa želuca izazvanog prekomjernim lučenjem HCl. Koncentracija Hcl u želucu iznosi c= 80*10-3 moldm-3. Ako tijekom dana dolazi do lučenja 3 dm3 kiseline koliko lijeka koji u 100 cm3 otopine sadržava 2.6 g aluminijeva hidroksida, pacijent mora uzeti na dan da bi neutralizirao nastalu kiselinu??

Ja sam radio ovako:
Jednadžba neutralizacije:
Al(OH)3 + 3HCl--> AlCl3 +3H2O
Najprije izračunam koja masa Al(OH)3 mi treba da neutraliziram 3 dm3 kiseline:
n(Al(OH)3)= 1/3 n(HCl)
m(Al(OH)3)/M(Al(OH3)=1/3 c(HCl)*V(HCl)-->
m(Al(OH)3)=0.08moldm-3*3dm3*78gmol-1 /3=6.24 g :kava:

Napravim omjer: ako u 100 cm3(0.1 dm3) ima 2.6g Al(OH)3 , u koliko otopine ima 6.24 g:
0.1:2.6=X:6.24 =0.24 dm3:ne zna:

U rješenju je 2.18 dm3!!! što ne valja??:confused:

Charobniak
02.01.2011., 17:02
Po ovome što si ti napisao, mislim da dobivaš ispravan rezultat.

Možda netko stručniji uoči pogrešku, ali nije rijetkost u zbirci naći kriva rješenja za koji zadatak.

chemie
02.01.2011., 17:27
Po ovome što si ti napisao, mislim da dobivaš ispravan rezultat.

Možda netko stručniji uoči pogrešku, ali nije rijetkost u zbirci naći kriva rješenja za koji zadatak.

pa ne znamm...

sal_mirabilis
02.01.2011., 18:23
Po ovome što si ti napisao, mislim da dobivaš ispravan rezultat.

Možda netko stručniji uoči pogrešku, ali nije rijetkost u zbirci naći kriva rješenja za koji zadatak.

I meni ispada ista brojka. :D
Usput budi rečeno, otopinu aluminijevog hidroksida možete vidjeti samo u zadacima. :zubo:

mit-cha
02.01.2011., 19:01
zadatak je čudan, ispada da moraš popiti više lijeka nego što ga imaš na raspolaganju

i po našem rješenju 0.24 dm3
a tek po njihovom rješenju pacijent treba popiti 2.18 dm3
(računala ja i preko molova i opet ne štima, trebam više molova nego što imam)

pa crko bi da toliko lijeka popije :eek:

chemie
03.01.2011., 20:50
:ne zna:zna li itko ovo:
U vodenoj otopini klorida nekog metala, volumena 10cm3,spuštena je šipka od željeza mase 10g . nakon potpunog izdvajanja metala iz otopine, masa šipke se povećala na 10.10 g . U drugom eksperimentu je uronjena, u istu količinu otopine, šipka od kadmija mase 10 g, a nakon završetka reakcije njena masa se smanjila do 9.44 g . Klorid kog metala se nalazio u polaznoj otopini?

Rješenje je bakrov.. a sad kako doći do toga stvarno ne znam. Čudan zadatak
pomozite

martinas_dj
04.01.2011., 19:30
pozdrav svima! molila bih vas za pomoc! nigdje nemogu naci kako se zove ovaj ion s4o62-? pa ako netko zna :)

Charobniak
04.01.2011., 19:54
pozdrav svima! molila bih vas za pomoc! nigdje nemogu naci kako se zove ovaj ion s4o62-? pa ako netko zna :)

Ola, S4O6(2-) bi bio tetrationatni (an)ion (http://en.wikipedia.org/wiki/Tetrathionate).

Leto Atreides
05.01.2011., 09:18
Ne mogu nikako dobit točan rezultat u ovom zadatku:
Pacijent boluje od ulkusa želuca izazvanog prekomjernim lučenjem HCl. Koncentracija Hcl u želucu iznosi c= 80*10-3 moldm-3. Ako tijekom dana dolazi do lučenja 3 dm3 kiseline koliko lijeka koji u 100 cm3 otopine sadržava 2.6 g aluminijeva hidroksida, pacijent mora uzeti na dan da bi neutralizirao nastalu kiselinu??

Ja sam radio ovako:
Jednadžba neutralizacije:
Al(OH)3 + 3HCl--> AlCl3 +3H2O
Najprije izračunam koja masa Al(OH)3 mi treba da neutraliziram 3 dm3 kiseline:
n(Al(OH)3)= 1/3 n(HCl)
m(Al(OH)3)/M(Al(OH3)=1/3 c(HCl)*V(HCl)-->
m(Al(OH)3)=0.08moldm-3*3dm3*78gmol-1 /3=6.24 g :kava:

Napravim omjer: ako u 100 cm3(0.1 dm3) ima 2.6g Al(OH)3 , u koliko otopine ima 6.24 g:
0.1:2.6=X:6.24 =0.24 dm3:ne zna:

U rješenju je 2.18 dm3!!! što ne valja??:confused:

Zadatak ste točno riješili. Autor je prilikom računanja množine aluminijevog hidroksida, množinu HCl množio s 3 umjesto da ju je podjelio s 3. Njegova množina hidroksida iznosi 0.72 mola, masa hidroksida 56.16 g pa ekvivalentno i dobije rezultat koji je naveo kao točno rješenje (meni 2.14dm3).

Usput rečeno, ovaj pacijent bi mogao biti prava mala tvornica kloridne kiseline kad je dnevno izlučuje 3 litre.:kava:

I jedan savjet: ako vidite da vam se rezultat nepodudara s točnim rješenjem, riješite zadatak naopako. Dakle uzmite to rješenje i rješavajte od kraja, na taj način ćete najjednostavnije pronaći grešku u zadatku.

sal_mirabilis
05.01.2011., 10:20
:ne zna:zna li itko ovo:
U vodenoj otopini klorida nekog metala, volumena 10cm3,spuštena je šipka od željeza mase 10g . nakon potpunog izdvajanja metala iz otopine, masa šipke se povećala na 10.10 g . U drugom eksperimentu je uronjena, u istu količinu otopine, šipka od kadmija mase 10 g, a nakon završetka reakcije njena masa se smanjila do 9.44 g . Klorid kog metala se nalazio u polaznoj otopini?

Rješenje je bakrov.. a sad kako doći do toga stvarno ne znam. Čudan zadatak
pomozite

U oba slučaja imaš izlučivanje tog metala na šipki uz istovremeno otapanje metala od kojeg je šipka načinjena.
Za daljnji rad treba ili pokriti oveći broj mogućnosti s valencijama elemenata ili računati na to da je autor bio lijen misliti pa svima pripisao reakcije u kojima idu iz oksidacijskog stanja (II) u nulu i obrnuto. :D

Uz tu pretpostavku sve promjene množina su iste pa samo treba sklopiti jednu jednadžbu s jednom nepoznanicom.

Promjena masa šipki su (d mi služi mjesto delte, a promjene nisu nužno pozitivne):

dm(šipka)(1) = dm(željezo) + dm(X)

dm(šipka)(2) = dm(kadmij) + dm(X)

(dm(X) je isti u oba slučaja jer šipke idu u istu otopinu pa se izluči ista količina tog metala.)

Zatim se umjesto masa ubace množine pomnožene s molarnim masama, a dva izraza podijele što daje jednu jednadžbu s jednom nepoznanicom (to jer množina otpadne, budući da je u oba slučaja ista).

Nadam se da nisam previše zakomplicirao. :)

chemie
07.01.2011., 20:56
jako mi je čudan onaj zadatak , takav tip zadatka nisam do sada nigdje susreo ...

molim malo pomoći oko ovog teškog zadatka:

Pomiješane su vodene otopine dva nepoznata spoja A i B u ekvivalentnim količinama. Dobiven je talog koji predstavlja sol dvovalentnog metala M. Pri zagrijavanju na 1100 stupnjeva C talog se razlaže uz nastajanje 0.7g čvrstog oksida MO i plinovitog oksida. Pri uparavanju filtarta dobivena su 2 g čvrstog ostatka, koji se pri zagrijavanju na 215 stupnjeva C raspada na dva produkta: plinoviti oksid i 0.9 grama vodene pare.
Ukupan volumen ovih plinovitih produkata je 1.68 dm3 (normalne okolnosti) . Treba napisati formule spojeva A i B.

ne znam kako računski doći do naziva spojeva. Uopće ne kužim od koje jednadžbe treba krenit. Stehiometrija mi inače ok ide..

sal_mirabilis
07.01.2011., 22:24
jako mi je čudan onaj zadatak , takav tip zadatka nisam do sada nigdje susreo ...

Ja molim malo pomoći oko ovog teškog zadatka:

Pomiješane su vodene otopine dva nepoznata spoja A i B u ekvivalentnim količinama. Dobiven je talog koji predstavlja sol dvovalentnog metala M. Pri zagrijavanju na 1100 stupnjeva C talog se razlaže uz nastajanje 0.7g čvrstog oksida MO i plinovitog oksida. Pri uparavanju filtarta dobivena su 2 g čvrstog ostatka, koji se pri zagrijavanju na 215 stupnjeva C raspada na dva produkta: plinoviti oksid i 0.9 grama vodene pare.
Ukupan volumen ovih plinovitih produkata je 1.68 dm3 (normalne okolnosti) . Treba napisati formule spojeva A i B.

ne znam kako računski doći do naziva spojeva. Uopće ne kužim od koje jednadžbe treba krenit. Stehiometrija mi inače ok ide..

Ono što se može je odrediti množinu vode (0,5 mol), iz nje volumen (1,12 L), iz toga volumen drugog plina, a onda i množinu. A onda i molarnu masu tog plina (jer imaš masu taloga i masu vode) iz koje se vidi da je to vjerojatno ugljikov dioksid (44 g/mol). Što nema smisla.

Nakon toga sam tražio još nekog da mi potvrdi da zadatak nema smisla i dobio odgovor da CO2 nije jedini oksid te molarne mase.

Kako je zadatak zapravo vrlo lijep, ostavljam ti da probaš dokučiti koji bi to oksid mogao biti i od kakve krutine bi mogao nastati. Kad njega nađeš, dalje je dosta lako.

chemie
07.01.2011., 22:34
Ono što se može je odrediti množinu vode (0,5 mol), iz nje volumen (1,12 L), iz toga volumen drugog plina, a onda i množinu. A onda i molarnu masu tog plina (jer imaš masu taloga i masu vode) iz koje se vidi da je to vjerojatno ugljikov dioksid (44 g/mol). Što nema smisla.

Nakon toga sam tražio još nekog da mi potvrdi da zadatak nema smisla i dobio odgovor da CO2 nije jedini oksid te molarne mase.

Kako je zadatak zapravo vrlo lijep, ostavljam ti da probaš dokučiti koji bi to oksid mogao biti i od kakve krutine bi mogao nastati. Kad njega nađeš, dalje je dosta lako.

pa valjda od CaCO3... koji se raspada na CaO i CO2. Pa zadatak je lijep al malo čudan...ne znam da li autori hoće da se stehiometrijski dođe do odgovora, ili po tekstu u zadatku pa računski provjeri jer tu se dešava sve i svašta

sal_mirabilis
07.01.2011., 23:18
pa valjda od CaCO3... koji se raspada na CaO i CO2. Pa zadatak je lijep al malo čudan...ne znam da li autori hoće da se stehiometrijski dođe do odgovora, ili po tekstu u zadatku pa računski provjeri jer tu se dešava sve i svašta

To bi bio onaj talog. Prvo treba riješiti identitet krutog ostatka nakon uparavanja. On se raspada na vodu i plinoviti oksid molarne mase 44 g/mol. :mig:

Nagađanje definitivno nije put. Možeš pogoditi, ali ako računaš, stvari idu puno lakše.

chemie
07.01.2011., 23:23
moram još razmisliti......kao što rekoh događa se sve i svašta tu

sal_mirabilis
08.01.2011., 14:47
moram još razmisliti......kao što rekoh događa se sve i svašta tu

Događaju se samo dvije stvari, a treba ti strogo manje od deset računa. ;

Ako ti bilo što još prišapnem, osjećat ćeš se bedasto kao i ja. :zubo:

chemie
08.01.2011., 20:38
ajmo još 1:
imam dakle dvije otopine pomiješane u ekvivalentnim količinama. Reakcijom vodenih otopina dviju soli nastaju sol 3 i sol4. Ako je sol 3 talog vjerojatno je sol 4 vodena otopina.
SOL1(aq) + SOL2(aq) --> SOL3(s) + SOL4(aq)
A+B--> C(talog) + D

Zagrijavanjem se taj talog C raspada na čvrsti oksid i plin.ok.:
zagrijavanje
C(s)------------> MO(s) + NO(g)
Uparavanjem filtrata nastaje talog soli4 čija se topljivost zagrijavanjem smanjuje:
uparavanje
SOL4-------------->MO(g) + H2O (g)
Dakle molarnu masu drugog plina dobijem da od mase taloga odbijem masu vode što je 1.1 g.
M=m/n=1.1g /0.025 mol=44gmol-1
Dalje odavde se ne znam pomaknuti. Teška mi je stehiometrija ako nemam jednadžbu...ajde me poštapaj još malo

sal_mirabilis
08.01.2011., 22:24
ajmo još 1:
imam dakle dvije otopine pomiješane u ekvivalentnim količinama. Reakcijom vodenih otopina dviju soli nastaju sol 3 i sol4. Ako je sol 3 talog vjerojatno je sol 4 vodena otopina.
SOL1(aq) + SOL2(aq) --> SOL3(s) + SOL4(aq)
A+B--> C(talog) + D

Zagrijavanjem se taj talog C raspada na čvrsti oksid i plin.ok.:
zagrijavanje
C(s)------------> MO(s) + NO(g)
Uparavanjem filtrata nastaje talog soli4 čija se topljivost zagrijavanjem smanjuje:
uparavanje
SOL4-------------->MO(g) + H2O (g)
Dakle molarnu masu drugog plina dobijem da od mase taloga odbijem masu vode što je 1.1 g.
M=m/n=1.1g /0.025 mol=44gmol-1
Dalje odavde se ne znam pomaknuti. Teška mi je stehiometrija ako nemam jednadžbu...ajde me poštapaj još malo

Preskočio si informaciju da je taj drugi oksid plinovit, a i bez toga trebaš samo isprobati sve moguće kombinacije s valencijom tog drugog elementa. Imaš ih od jedan do šest pa gledaj koja bi dala smislenu relativnu atomsku masu i smislen element.
Primjerice, za MO2 bi od 44 trebalo oduzeti 32 pa ostaje da drugi ima relativnu atomsku masu 12 što će reći ugljik, a to smo već otpisali kao besmisleno jer H4CO4 nije baš svakodnevna susptanca, a nekmoli krutica.
Tako da treba dalje isprobavati. ;)

chemie
09.01.2011., 00:23
Preskočio si informaciju da je taj drugi oksid plinovit, a i bez toga trebaš samo isprobati sve moguće kombinacije s valencijom tog drugog elementa. Imaš ih od jedan do šest pa gledaj koja bi dala smislenu relativnu atomsku masu i smislen element.
Primjerice, za MO2 bi od 44 trebalo oduzeti 32 pa ostaje da drugi ima relativnu atomsku masu 12 što će reći ugljik, a to smo već otpisali kao besmisleno jer H4CO4 nije baš svakodnevna susptanca, a nekmoli krutica.
Tako da treba dalje isprobavati. ;)

nemam više živaca iskreno za ovaj zadatak.......:mad:

a od kuda da znam valenciju tog oksida može biti i MO, MO2 i šta već ne..
znači samo isprobavam i gledam s kojim će nemetalom ispast 44? pa s dušikom, znači N2O.
znači filtrat je amonijev nitrat.
jel tako hoće da se dođe do filtrata??
čudan zadatak. ne znam iskreno kako autor zadatka očekuje da se to riješi.
One zadane podatke sam već iskoristio, jedino ne znak kud sa onih 0.7 g???
Ne znaju ni srednjoškolski profesori ovakve zadatke- stašnooooooo:D

sal_mirabilis
09.01.2011., 17:52
nemam više živaca iskreno za ovaj zadatak.......:mad:

a od kuda da znam valenciju tog oksida može biti i MO, MO2 i šta već ne..
znači samo isprobavam i gledam s kojim će nemetalom ispast 44? pa s dušikom, znači N2O.
znači filtrat je amonijev nitrat.
jel tako hoće da se dođe do filtrata??
čudan zadatak. ne znam iskreno kako autor zadatka očekuje da se to riješi.
One zadane podatke sam već iskoristio, jedino ne znak kud sa onih 0.7 g???
Ne znaju ni srednjoškolski profesori ovakve zadatke- stašnooooooo:D

Ne kužim ljutnju. Pa skoro si riješio zadatak.
Sad još samo trebaš naći molarnu masu oksida, što ćeš lako jer mu znaš masu i znaš da je kationa metala duplo manje nego nitratnih aniona čiju množinu opet znaš. :mig:
Iz nje dobiješ molarnu masu metala olitiga identitet metala, a onda lako dođeš i do toga što bi trebao biti talog jer pojedini kation nema beskonačno mnogo netopljivih soli.
I na kraju napraviš mentalnu dvostruku izmjenu i imaš početne supstance. :D

rubelj
10.01.2011., 16:05
Kolika je koncentracija i pH vrijednost otopine sulfatne kiseline, ako 25,50mL kiseline troši 30,60mL natrijevog hidroksida konc. 0,1080mol/L?

U rješenjima piše c=0,0648 mol/L što sam ja i dobio, dok za pH kažu 1,13, što nikako ne uspjevam dobiti- uporno dobivam 0,88. U čem griješim?
Uzimam da je konc. vodikovih iona duplo veća od konc. H2SO4 te to logaritmiram.

--@--
11.01.2011., 09:44
Bok,ima li netko da drzi instukcije,fizikalna kemija,na farmaciji sam?unaprijed hvala

sal_mirabilis
11.01.2011., 11:28
Kolika je koncentracija i pH vrijednost otopine sulfatne kiseline, ako 25,50mL kiseline troši 30,60mL natrijevog hidroksida konc. 0,1080mol/L?

U rješenjima piše c=0,0648 mol/L što sam ja i dobio, dok za pH kažu 1,13, što nikako ne uspjevam dobiti- uporno dobivam 0,88. U čem griješim?
Uzimam da je konc. vodikovih iona duplo veća od konc. H2SO4 te to logaritmiram.

Ni ti i autori zadatka ne znate zaokruživati brojke. :p
Tebi bi rješenje trebalo biti 0,89, a njima 1,14, što je ujedno i točno rješenje.

Stvar je u tomu da sumporna kiselina samo u prvom stupnju disocira (gotovo) potpuno (konstanta ravnoteže iznosi oko 2,4*10^6 mol/L), dok je u drugom to znatno slabije, s konstantom ravnoteže oko 1,0*10^(-2) mol/L.
Tako da poslije ne treba samo množiti i logaritmirati, već i riješiti jednu kvadratnu jednadžbu. ;)

Natrij
11.01.2011., 21:10
Ej da li mi može netko pomoći u vezi ovog zadatka.
Vrelište otopine kuhinjske soli je 100,55°C.Izračunaj:molalnost otopine i maseni udio natrijevog klorida u otopini.
Hvala unaprijed :)

Gänseblümchen
12.01.2011., 00:23
Ej da li mi može netko pomoći u vezi ovog zadatka.
Vrelište otopine kuhinjske soli je 100,55°C.Izračunaj:molalnost otopine i maseni udio natrijevog klorida u otopini.
Hvala unaprijed :)

Imaš formulu deltaT= i* Kb * b

U pitanju je ebulioskopija, tj povišenje vrelišta. Znaš da "obična" voda vrije na 100°C, dok ovdje imaš 100,55°C jer je otopljena kuhinjska sol.
Ovo "i" označava koliko "vrsta" čestica imaš, tj da li disocira tvar (NaCl da li disocira ili ne probaj sam se sjetiti!). Kb je konstanta, a "b" se traži.
Sve je zadano. Za maseni udio, opet koristiš, nadam se poznatu formulu, gdje iz množine NaCl nađeš masu NaCl, a otapalo je voda (samo pazi u kilogramima se označava masa otapala).
Jasnije, hoćeš moći sam/a?

biende
12.01.2011., 22:49
Može malo pomoći oko ovog zadatka:
Neki element se u prirodi javlja u 3 izotopa. Odnos relativnih atomskih masa drugog i prvog izotopa je 1.007, a trećeg i prvog je 1.0144. Rel.atomska masa drugog izotopa je 280. Ako su sva tri izotopa podjednako zastupljena u prirodi, odredi relativnu atomsku masu nepoznatog elementa!
Hvala

celesta
13.01.2011., 15:40
Pozdrav svima!

Molim da netko odgovori ako zna na pitanje:

Skicirati polarografski val ako je zadano sljedeće:

c(Cu2+) = 2 mmol dm-3 E1/2(Cu2+) = -0,12V
c(Zn2+) = 2 mmol dm-3 E1/2(Zn2+) = -0,95V
c(Cd2+) = 2 mmol dm-3 E1/2(Cd2+) = -0,62V

Mislim da na x os ide E, a na y i ali ne znam kako iz c dobiti i, sve formule koje sam uspjela naći traže još neke podatke koje nemam.
A možda griješim, možda na ordinatu ide nešto drugo :ne zna:

U svakom slučaju, ako netko zna, bila bih zahvalna na odgovoru.
Pozdrav!

chemie
13.01.2011., 16:33
Ne kužim ljutnju. Pa skoro si riješio zadatak.
Sad još samo trebaš naći molarnu masu oksida, što ćeš lako jer mu znaš masu i znaš da je kationa metala duplo manje nego nitratnih aniona čiju množinu opet znaš. :mig:
Iz nje dobiješ molarnu masu metala olitiga identitet metala, a onda lako dođeš i do toga što bi trebao biti talog jer pojedini kation nema beskonačno mnogo netopljivih soli.
I na kraju napraviš mentalnu dvostruku izmjenu i imaš početne supstance. :D

M(krutog oksida)= m(oksida)/n(oksida)=0.7g/0.0125mol=56g/mol
što znači da se radi o kalcijevom oksidu. Kalcijev oksid je produkt raspada CaCO3: CaCO3--> CaO + CO2
Postupak:
n(M2+)=1/2 n(NO3-)Znači već smo otkrili da imamo amonijev nitrat koji disocira na :
NH4NO3--> NH4+ + NO3-
Iz prethodne jednadže disocijacije vidimo da je množina nitratnih iona jednaka množini amonijeva nitrata:
n(M2+)=1/2 n(NO3-)=1/2m(NH4NO3)/M(NH4NO3)=1/2*2g/80gmol-1=0.0125 mol
Dakle dobili smo produkte kalcijev karbonat i amonijev nitrat. Oni su nastali dvostrukom izmjenom soli Amonijeva karbonata i kalcijeva nitrata.
To je to......da nije ovog foruma ne bi nikad došao do rješenja.:cerek:
Hvala na pomoći! :p

Starshine*
13.01.2011., 16:35
Imam jedno pitanje vezano za ugljikovodike i njihovu nomenklaturu, kako brojim kad u spoju imam i trostruku i dvostruku vezu? Evo npr. u ovom primjeru : H2C = C - CH2 - C Ξ CH i na ovaj C atom kod dvostruke veze je vezan metil. Hvala :)

Natrij
13.01.2011., 17:56
Gänseblümchen-hvala na pomoći :)

nbedeko2
13.01.2011., 18:03
Imam jedno pitanje vezano za ugljikovodike i njihovu nomenklaturu, kako brojim kad u spoju imam i trostruku i dvostruku vezu? Evo npr. u ovom primjeru : H2C = C - CH2 - C Ξ CH i na ovaj C atom kod dvostruke veze je vezan metil. Hvala :)

Brojiš od trostruke veze, jer ona ima ajmo reći prioritet nad dvostrukom. Ne znam kako da se drugačije izrazim :)

Starshine*
13.01.2011., 18:57
@ nbedeko2 : Hvala na odgovoru, to sam i mislila, ali je bio problem imenovati ga zbog postojanja dvostruke i onda sam to uradila ovako: 4 metil 4 penten-1-in , valjda je ok :)

nbedeko2
13.01.2011., 19:02
Može proći. Ja bi ovako: 4-metil-pent-4-en-1-in.

Starshine*
13.01.2011., 19:05
Aha, ok .)

chemie
13.01.2011., 19:40
U oba slučaja imaš izlučivanje tog metala na šipki uz istovremeno otapanje metala od kojeg je šipka načinjena.
Za daljnji rad treba ili pokriti oveći broj mogućnosti s valencijama elemenata ili računati na to da je autor bio lijen misliti pa svima pripisao reakcije u kojima idu iz oksidacijskog stanja (II) u nulu i obrnuto. :D

Uz tu pretpostavku sve promjene množina su iste pa samo treba sklopiti jednu jednadžbu s jednom nepoznanicom.

Promjena masa šipki su (d mi služi mjesto delte, a promjene nisu nužno pozitivne):

dm(šipka)(1) = dm(željezo) + dm(X)

dm(šipka)(2) = dm(kadmij) + dm(X)

(dm(X) je isti u oba slučaja jer šipke idu u istu otopinu pa se izluči ista količina tog metala.)

Zatim se umjesto masa ubace množine pomnožene s molarnim masama, a dva izraza podijele što daje jednu jednadžbu s jednom nepoznanicom (to jer množina otpadne, budući da je u oba slučaja ista).

Nadam se da nisam previše zakomplicirao. :)

...malo me zbunjuje ovaj zadatak:
znači prvi izraz predstavlja promjenu mase šipke od željeza koja je jednaka promjeni mase željeza plus masi tog nepoznatog metala koji se nalazi u otopini???? može se onda samo pisati m (bez delta)
znači koliko metala "izađe" iz te šipke toliko metala iz otopine se vrati na šipku??


dm(šipka)(1) = dm(željezo) + dm(X)

dm(šipka)(2) = dm(kadmij) + dm(X)
Da li množine uvrstim samo kod masa željeza i kadmija. Ne znam se baš izvući iz tog izraza jer ga ne razumijem, tj ne znam "uspostavit" jednadžbu s jednom nepoznanicom pa ako mi možeš još malo pomoćii:kava:

Gänseblümchen
13.01.2011., 20:05
Može proći. Ja bi ovako: 4-metil-pent-4-en-1-in.

Nops, dvostruka veza ima prednost nad trostrukom.