PDA

View Full Version : Kemija - pomoć


stranice : 1 2 3 4 5 6 7 [8] 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

nbedeko2
13.01.2011., 20:44
U ovom slučaju da, sorry, mea culpa. Te bi dvije veze trebale dobit najmanji broj bez obzira na to koja će ga imati. Ali u ovom slučaju se daje prednost dvostrukoj vezi jer su obje u mogućnosti dobiti isti broj, jel tako nekako to ide? Hvala na ispravci :)

Gänseblümchen
13.01.2011., 21:16
U ovom slučaju da, sorry, mea culpa. Te bi dvije veze trebale dobit najmanji broj bez obzira na to koja će ga imati. Ali u ovom slučaju se daje prednost dvostrukoj vezi jer su obje u mogućnosti dobiti isti broj, jel tako nekako to ide? Hvala na ispravci :)

Tako je; ako su obje u mogućnosti da dobiju isti broj, onda se kreće od dvostruke veze. Nema na čemu :)

sen
14.01.2011., 15:23
što je "flow injection"? radim seminar po jednom znanstvenom radu, i nemam pojma što je flow injection ni kako bih to prevela. wikipedia mi ne pomaže.

mit-cha
14.01.2011., 19:37
što je "flow injection"? radim seminar po jednom znanstvenom radu, i nemam pojma što je flow injection ni kako bih to prevela. wikipedia mi ne pomaže.

FIA ili "flow injection analysis" ne znam koji bi bio točan hrv. naziv, mi smo ga u labosu zvali isto FIA
probaj pogledati na netu ili u nekoj literaturi na hrv. jeziku iz analitičke kemije o senzorima ili biosenzorima, možda postoji i hrv. naziv

ovdje ima nešto o tome:
http://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=1&ved=0CCwQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.pbf.hr%2Fhr%2Fcontent%2Fdownl oad%2F7131%2F39118%2Fversion%2F1%2Ffile%2FMjerenje _biosenzori.ppt&rct=j&q=fia%20flow%20injection&ei=IKYwTdLvH52J4gbe1vnBCg&usg=AFQjCNGO4eOTUgYqGG_di7HACvoW3rGg8w&sig2=AiiKSCz3RYNo2Sp4wDDlHA&cad=rjt

grand_slam
15.01.2011., 16:41
Može malo pomoći oko ovog zadatka:
Neki element se u prirodi javlja u 3 izotopa. Odnos relativnih atomskih masa drugog i prvog izotopa je 1.007, a trećeg i prvog je 1.0144. Rel.atomska masa drugog izotopa je 280. Ako su sva tri izotopa podjednako zastupljena u prirodi, odredi relativnu atomsku masu nepoznatog elementa!
Hvala

Evo kako bi ja to riješio:

2:1= 1,007
3:1= 1,0144
Ar(2)= 280
-------------
Ar(1), Ar(3)=?

2:1=1,007 ~ 2/1=1,007
Ar(1)=Ar(2)/1,007
Ar(1)= 278,05

3:1=1,0144 ~ 3/1=1,0144
Ar(3)= 1,0144*Ar(1)
Ar(3)= 282,05

sen
15.01.2011., 18:39
FIA ili "flow injection analysis" ne znam koji bi bio točan hrv. naziv, mi smo ga u labosu zvali isto FIA
probaj pogledati na netu ili u nekoj literaturi na hrv. jeziku iz analitičke kemije o senzorima ili biosenzorima, možda postoji i hrv. naziv

ovdje ima nešto o tome:
http://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=1&ved=0CCwQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.pbf.hr%2Fhr%2Fcontent%2Fdownl oad%2F7131%2F39118%2Fversion%2F1%2Ffile%2FMjerenje _biosenzori.ppt&rct=j&q=fia%20flow%20injection&ei=IKYwTdLvH52J4gbe1vnBCg&usg=AFQjCNGO4eOTUgYqGG_di7HACvoW3rGg8w&sig2=AiiKSCz3RYNo2Sp4wDDlHA&cad=rjt

hvala ti, ovo će mi koristiti :top:

mit-cha
15.01.2011., 20:13
hvala ti, ovo će mi koristiti :top:

hrv. naziv bi bio protočno injekciona analiza ;)
sjetila se sad

sal_mirabilis
15.01.2011., 20:59
...malo me zbunjuje ovaj zadatak:
znači prvi izraz predstavlja promjenu mase šipke od željeza koja je jednaka promjeni mase željeza plus masi tog nepoznatog metala koji se nalazi u otopini???? može se onda samo pisati m (bez delta)
znači koliko metala "izađe" iz te šipke toliko metala iz otopine se vrati na šipku??


dm(šipka)(1) = dm(željezo) + dm(X)

dm(šipka)(2) = dm(kadmij) + dm(X)
Da li množine uvrstim samo kod masa željeza i kadmija. Ne znam se baš izvući iz tog izraza jer ga ne razumijem, tj ne znam "uspostavit" jednadžbu s jednom nepoznanicom pa ako mi možeš još malo pomoćii:kava:

U prvom slučaju željezo se otapalo, a taložio nepoznati metal, u drugom se pak otapao kadmij, a opet taložio nepoznati metal. Ako ti ne leži doseg i ne želiš delte, onda trebaš imati na umu da su promjene masa željeza i kadmija negativne, a one nepoznatog metala pozitivne.

Dalje je nužno sve mase prebaciti u umnoške molarnih masa i množina. Inače nećeš dobiti ništa jer nećeš u igru ubaciti nepoznanicu koju tražiš - molarnu masu nepoznatog metala.
Kad to izvedeš, dobiješ dvije jednadžbe s dvije nepoznanice (množina i molarna masa) koje možeš riješiti kako te volja, s tim da je najbrže ako jednu jednadžbu "podijeliš" drugom (lijeva strana s lijevom, desna s desnom).

nbedeko2
15.01.2011., 21:32
Organska kemija mi je najdraže područje kemije. Slušao sam je u trećem razredu ali nismo je baš nešto pretjerano puno radili. Većinom reakcije i nomenklaturu (površno), dok smo teoretski dio redovito preskakali. Znam da je organska temeljena na reakcijama, ali ipak osjećam da mi fali teorije za to područje i da mi nisu neke stvari jasne zašto i kako to točno ide, pa sam otišo jedan dan u školsku knjižnicu, posudio Pine-a i počeo čitat. Da bi meni onda profesor iz fizikalne reko da je to najlošija knjiga iz organske koju imam na raspolaganju u knjižnici. Pa stoga molim vas, studoše, (sal_mirabilis i Gänseblümchen) da mi kažete koja je knjiga po vama najbolja gledajući iz aspekta koliko je dobro gradivo pojašnjeno, a da i nije toliko zakomplicirano ak me kužite kaj pitam :) Jer ipak sam još srednja škola, i neke stvari sigurno neću skužit. Al barem da proširim znanje o ugljikovodicima a dalje šta bude :) Možda je bilo o tome riječi u ovoj temi ali tko će tražit sad to na osamdeset i nešto stranica. Hvala :)

ketty_me
15.01.2011., 21:41
Ne znam zasto je najlosija, iskreno, meni je super. Jako je opsirna i dobro dodje za upoznavanje sa novim gradivom. Ali to je samo moje misljenje, strucniji dio foruma ce se bolje oglasiti :mig:

sal_mirabilis
15.01.2011., 22:23
Pine je malko zastario po nekim stvarima, pogotovo gdje se dotiče kvantne mehanike, ali meni je to simpatična knjiga. One modernije (koliko sam ih listao, jer se na faksu nisam nešto pretrgao od učenja, osim za biokemiju :D) sve više idu na to da se poglavlja drže vrsti reakcija što je korisno za poimanje toga što se i zašto u reakcijama događa, ali negdje prije toga treba jednostavno nakupiti informacije o tomu kakvih sve spojeva ima i kakve su im naravi. Naravno, sve to ovisi o tomu u kakovu školu ideš i s kakvim znanjem raspolažeš. Gimnazije su nekad davale dobru podlogu u organskoj, sad više ne. U ostale škole nisam zalazio pa ne znam.
Usput, ako nađeš Nollerovu organsku kemiju, svakako prolistaj. Nije to knjiga po kojoj bi se učilo, ali može se čitati kao dobra beletristika. Ima nevjerojatno suludih podataka. :cerek:
Također, isplati se i skupljati prastare srednjoškolske udžbenike jer često budu noleraste naravi i puni lijepih pokusa, čega u fakultetskim knjigama uglavnom nema.

nbedeko2
15.01.2011., 22:42
Hvala na odgovoru :)

Pa meni se Pine isto čini kao super literatura za ono za šta meni sada treba. Dobro, u kvantnu mehaniku ja sad još neću ulazit jer mi ovak i onak ne bude ništ jasno :D Idem baš u kemijsku školu za kemijskog tehničara. Iz organske jedino šta je bilo super je bio praktikum, na teoriji smo filali većinom te reakcije ali jako često bez ikakvog objašnjenja zašto i kako. U udžbeniku je bilo dosta toga pojašnjeno ali kad su se dotakli nečeg s ''više razine'' priča prestaje i nastavljaju dalje po našem programu. Ajde razumljivo, šta će obrađivat fakultetsko gradivo u srednjoj, ali uvijek postoje nadobudni ko ja da hoće znat više :D Nastavit ću onda dalje po Pineu, a Nollera ću prvom prilikom malo pročačkat da vidim na šta to liči. :)

Hvala :)

ketty_me
15.01.2011., 22:47
Ja sam isla u kemijsku i isto sam obozavala organsku :)
Do faksa :zubo:

Gänseblümchen
15.01.2011., 23:00
Organska kemija mi je najdraže područje kemije. Slušao sam je u trećem razredu ali nismo je baš nešto pretjerano puno radili. Većinom reakcije i nomenklaturu (površno), dok smo teoretski dio redovito preskakali. Znam da je organska temeljena na reakcijama, ali ipak osjećam da mi fali teorije za to područje i da mi nisu neke stvari jasne zašto i kako to točno ide, pa sam otišo jedan dan u školsku knjižnicu, posudio Pine-a i počeo čitat. Da bi meni onda profesor iz fizikalne reko da je to najlošija knjiga iz organske koju imam na raspolaganju u knjižnici. Pa stoga molim vas, studoše, (sal_mirabilis i Gänseblümchen) da mi kažete koja je knjiga po vama najbolja gledajući iz aspekta koliko je dobro gradivo pojašnjeno, a da i nije toliko zakomplicirano ak me kužite kaj pitam :) Jer ipak sam još srednja škola, i neke stvari sigurno neću skužit. Al barem da proširim znanje o ugljikovodicima a dalje šta bude :) Možda je bilo o tome riječi u ovoj temi ali tko će tražit sad to na osamdeset i nešto stranica. Hvala :)


Hmm, ne znam što je tako profesor reagirao na tu knjigu. Ja sam osobno radila po toj knjizi (organsku kemiju 1, organsku kemiju 2, a i za praktikume je bila dobra podloga, a i za neke više kolegije). Možda nije najstručnija u smislu neke kompliciranosti i težine; nego je nekako baš udžbenik za "učenje", za studente. Ja osobno u kolekciji imam i Smith- organska kemija (vrlo jednostavno, slikovito), te Morrison-Boyd (drugačije koncipirano nego Pine; jer obrađuje organske spojeve i automatski reakcije s njima, dok Pine to sistematizira kao poglavlja određenih reakcija- nukleofilna supstitucija, adicija, itd). Imam još neku staru, staru knjigu (kemijskom olovkom je napisan naslov i glasi Organska 2, jer početne strane ni korica nema). Toliko je stara da mislim da je mašinom kucana, s nekog fakulteta tehnološkog iz bivše Juge.

Vrlo ambiciozno od tebe, što si se već sad susreo s tom literaturom!
pozz

Starshine*
17.01.2011., 16:15
Nops, dvostruka veza ima prednost nad trostrukom.

Uh, srećom da mi nije trebalo, ubijeđena sam bila da je onako :) i sada kako je onda točan naziv spoja ? Je li idem od dvostruke pa na trostruku, ili od dvostruke po redu :confused:

grand_slam
17.01.2011., 16:32
Hmm, ne znam što je tako profesor reagirao na tu knjigu. Ja sam osobno radila po toj knjizi (organsku kemiju 1, organsku kemiju 2, a i za praktikume je bila dobra podloga, a i za neke više kolegije). Možda nije najstručnija u smislu neke kompliciranosti i težine; nego je nekako baš udžbenik za "učenje", za studente. Ja osobno u kolekciji imam i Smith- organska kemija (vrlo jednostavno, slikovito), te Morrison-Boyd (drugačije koncipirano nego Pine; jer obrađuje organske spojeve i automatski reakcije s njima, dok Pine to sistematizira kao poglavlja određenih reakcija- nukleofilna supstitucija, adicija, itd). Imam još neku staru, staru knjigu (kemijskom olovkom je napisan naslov i glasi Organska 2, jer početne strane ni korica nema). Toliko je stara da mislim da je mašinom kucana, s nekog fakulteta tehnološkog iz bivše Juge.

Vrlo ambiciozno od tebe, što si se već sad susreo s tom literaturom!
pozz

Pa nama su svi preporučali Claydena za organsku kemiju na FKIT-u, tako da ti je to svakako jedna od knjiga koje mogu iz iskustva preporučiti :top: za organsku kemiju...

Gänseblümchen
17.01.2011., 16:38
Imam jedno pitanje vezano za ugljikovodike i njihovu nomenklaturu, kako brojim kad u spoju imam i trostruku i dvostruku vezu? Evo npr. u ovom primjeru : H2C = C - CH2 - C Ξ CH i na ovaj C atom kod dvostruke veze je vezan metil. Hvala :)

Ovo je tvoje izvorno pitanje. 2-metilpent-1-en-4-in

Starshine*
17.01.2011., 17:11
@ Gänseblümchen : hvala ti puno :)

suburban
18.01.2011., 15:04
imam dva pitanja,
1)naći elektromotornu silu sljedeće baterije:
Pt, H2(1atm)|H3O+(1M)||AgI (zasićena)|Ag
zadano je K=8,51 * 10^-17 i E°(Ag+/Ag)=0,800V
(rjesenje je 0,326V)

po nernstovoj formuli E=E°-0,059/n * log(K)
ugl, ono sto me zanima je reakcija na anodi, znam da na katodi Ag+ + elektron -> Ag , al posto nisam znao nac tu drugu jednadzbu na ispitu sam stavio da je n=1mol, dok je ispalo da n mora bit 2mol (da bi zadovoljio rjesenje koje je prof dao na kraju)... drugi problem je sto cak i ako stavim n=2mol, nernstova formula mi daje E=E°+0,474V a ne E=E°-0,474V, tako da bi ionako dobio E=1,274V umjesto E=0,326V ....

2)voda se smatra feruginoznom (?ne znam hrv rijec, eng je ferruginous) ako ima vise od 1mg/L zeljeznih iona. treba naći maksimalni pH koji vodena otopina moze imat, ako u sebi sadrzi 10mg/L zeljeznih iona, a da se jos uvijek ne talozi zeljezni (III) hidroksid.... znam da je zakompliciran tekst zadatka, al ja sam ga dobio na talijanskom i mucio se 30 min da skuzim bar odprilike sta pise, ugl moj pokusaj je bio:
(Fe^3+) + 3(H2O)-> Fe(OH)3 + 3(H^+)

K=[H+]^3 * [Fe(OH)3] / [Fe^3+]

iz toga dobijem [H+] prikazan pomocu konstante K i zadanih udjela zeljeznog hidroksida i zeljeznog iona, i iz toga mi dodje pH=12,07

rjesenje je pH=2,8, tako da sam negdje morao gadno zeznut :D

ugl, hvala na pomoci ljudi =)

Gerijatrija
19.01.2011., 23:06
@suburban:
Gle, ne možeš ovako. Zadaci su ti napisani za ubiti se od jasnoće i preciznosti.
Recimo prvi. Kao prvo, piše da ti je na lijevoj strani članka nešto što liči na standardnu vodikovu elektrodu, ali nije jer nije standardni tlak. No, za pretpostaviti je da se radi o tome, pobriši 1 atm i stavi 10^5 Pa.

Onda je rekacija na anodi: H2-->2H+ + 2e-

Na katodi je naravno 2AgI + 2e- --> 2Ag + 2I-

Potom, ne tražiš elektromotornu silu, nego elektromotivnost.

Dalje, s obzirom na to da je E standardne vodikove elektrode dogovorno nula (iako ovo kod tebe nije st vod el, ali pretpostavili smo da je), onda računaš redukcijski potencijal na katodi. To radiš pomoću Nernstove jednadžbe, kao što si već i napisao.

No, dolazimo do daljnjeg problema. Ovog K. Što je to? Reakcijski kvocijent? Koncentracijska konstanta (koje reakcije)? Produkt topljivosti?

Gerijatrija
20.01.2011., 01:22
Rješenje uz temperatura je sobna:

Za članak iz zadatka:

Rekacija na anodi: H2-->2H+ + 2e-

Na katodi je 2AgI + 2e- --> 2Ag + 2I-

Ukupna reakcija je: H2 + 2AgI --> 2H+ + 2Ag + 2I-

Trebaš naći elektromotivnost (ne elektromotornu silu!).

Sada. Imaš dva podatka. Jedan je produkt topljivosti AgI, odnosno
Ks= 8,5 *10^-17 ; rekacija AgI --> Ag+ + I-

Imaš osim toga podatak za standardni redukcijski potencijal Ag+/Ag. Standardni redukcijski potencijali se mjere u odnosu na standardnu vodikovu elektrodu; odnosno imaš članak Pt|H2|H+||Ag+|Ag

i rekacije:

katoda: 2Ag+ + 2e- --> 2Ag
anoda: H2-->2H+ + 2e-
ukupno: H2 + 2Ag+ --> 2H+ + 2Ag

Potencijal ovog članka, odnosno standardni red potencijal Ag+/Ag para je 0,8 V.

Sada treba zamjetiti da ako zbrojiš 2AgI --> 2Ag+ + 2I- i H2 + 2Ag+ --> 2H+ + 2Ag dobit ćeš reakciju članka iz zadatka.
Dakle, poanta zadatka je da nađeš dođeš do elektromotivnosti pomoću Hesseovog pravila, odnosno koristeći funkcije stanja. To radiš pomoću Gibbsove energije.

Iz produkta topljivosti za reakciju 2AgI --> 2Ag+ + 2I- dobiješ:

delta(r)G=-RTlnKs=91 679, 78 J/mol (ovdje sam pretpostavila da je temp sobna jer nisi dao podatke <_<)

Potom iz standardnog redukcijskog potencijala za rekaciju H2 + 2Ag+ --> 2H+ + 2Ag dobiješ:

delta(r)G=-zFE=-154 376 J/mol

Ukupni zbroj delta(r)G je -62 696,22 J/mol
Iz formule delta(r)G=-zFE dobiješ da je E=0,325V. (z=2, naravno)

Još jednom napominjem da se zadaci ne mogu bezveze rješavati uvršatavanjem odgovarajućih 'slova' u formule i da treba znati teoriju.

Gerijatrija
20.01.2011., 01:48
Što se drugog zadatka tiče, dva je ujutro pa vrlo kratko.

Kao prvo, nisi napisao produkt topljivosti Fe(OH)3, a on je ključan za zadatak i iznosi 2,79 * 10^-39

Fe(OH)3 --> Fe3+ + 3OH-

Dakle, Ks=[Fe3+][OH-]^3

Ako je gama(Fe3+)=10 mg/L trebaš dobiti množinsku koncentraciju, a odnos je: c=gama/M
Rezultat je c= 9,36 *10^-6 mol/dm3

Dalje, iz relacije za produkt topljivosti [OH-]= treći korijen iz (Ks/[Fe3+])
[OH-]= 6,67*10^-12 mol/dm3

pOH= 11,12

pH= 14-11,12=2,82

suburban
20.01.2011., 15:02
puno hvala za rjesenja, znam da je bila frka sa citljivosti zadataka al kazem, ispit je bio na talijanskom tako da sam se i sam mucio s njim da skuzim sve tocno.... ugl, formule koje si koristila za zadatak sa elektrodama nismo koristili na taj nacin, on je samo izveo onu duzu formulu E=E°-RT/nF *ln(Q) pa sam pokusavao prilagoditi zadatak tome... a sto se tice drugoga, nisam samo shvatio ona konstanta koju si navela na pocetku da je bitna za zadatak, kamo si je primjenila ? hvala jos jednom, restepk =)

Gerijatrija
20.01.2011., 22:46
Ma sve je ok, ali važno je da paziš na neke stvari radi sebe i vlastitog razumijevanja.

Što se tiče produkta topljivosti, radi se o tome da je za reakciju:
Fe(OH)3 --> Fe3+ + 3OH-
konstanta produkta topljivosti
Ks=[Fe3+][OH-]^3

a Ks je 2,79 * 10^-39



Pomoću ove relacije izračunaš koncentraciju OH- (sve ti je poznato; Fe3+ dobiješ preračunavanjem masene u množinsku koncentraciju, a Ks mora biti zadan) i iz konc OH- odrediš pOH.

Vrijedi da je pH + pOH = 14

pa iz tog izračunaš pH.

Bez konstante produkta topljivosti ne možeš riješiti zadatak jer ona ti govori o ravnoteži otopljene i neotopljene tvari.

Adunjanik
22.01.2011., 21:14
Pozdrav,
zanima me, ukoliko imamo dvije otopine NaCl razlicitih koncentracija odvojenih polupropusnom opnom koja propusta vodu i Na+ ione, ali ne i Cl-
do kakve promjene u koncentraciji otopina će doći i hoće li uopće doći?

Hvala :)

Adunjanik
22.01.2011., 21:46
e da, jos jedno ako može :$

U kojoj od dviju otopina: razrijeđenoj HCl(aq) ili razrijeđenoj NaOH(aq) se ugljikov dioksid bolje otapa?

Što je tu znacajno :confused:

Gänseblümchen
22.01.2011., 23:32
e da, jos jedno ako može :$

U kojoj od dviju otopina: razrijeđenoj HCl(aq) ili razrijeđenoj NaOH(aq) se ugljikov dioksid bolje otapa?

Što je tu znacajno :confused:

Hmm, nisam sigurna je li dobro tvrdim, pa nek' netko drugi da točnije mišljenje. Ja bi rekla u razrijeđenoj NaOH. CO2 je kiseli oksid, pa otapanjem u vodi tvori H2C03, odnosno H+ i CO3 2-. Nekako mi je prirodnije da mu okruženja budu Na+ i OH- (u grubo rečeno)

sal_mirabilis
24.01.2011., 00:31
Pozdrav,
zanima me, ukoliko imamo dvije otopine NaCl razlicitih koncentracija odvojenih polupropusnom opnom koja propusta vodu i Na+ ione, ali ne i Cl-
do kakve promjene u koncentraciji otopina će doći i hoće li uopće doći?

Hvala :)

Sigurno dolazi do promjene, samo što ne znam istu izračunati (treba Nernst u svakom slučaju). Preko membrane će ići natrijevi kationi (iz koncentriranije otopine u rjeđu) dok se električni potencijal radi seljenja samo pozitivnog naboja ne izjednači s kemijskim potencijalom radi razlike u koncentraciji elektrolita.
A onda prosvjetljenje: :bonk:
Kroz membranu će ići voda. :rofl:
Dok se ne izjednače koncentracije s jedne i druge strane, nešto natrijevih kationa će ostaviti svoje anione i šmugnuti kroz membranu, ali to će biti kratkoga vijeka. K tomu, elektrostatika daje veći doprinos od razlike u koncentracijama pa bi razmjerno malo kationa trebalo proći kroz membranu.

Hmm, nisam sigurna je li dobro tvrdim, pa nek' netko drugi da točnije mišljenje. Ja bi rekla u razrijeđenoj NaOH. CO2 je kiseli oksid, pa otapanjem u vodi tvori H2C03, odnosno H+ i CO3 2-. Nekako mi je prirodnije da mu okruženja budu Na+ i OH- (u grubo rečeno)

U pravu si. Uvođenjem ugljikovog dioksida u natrijevu lužinu dobiješ natrijev karbonat, a u solnoj kiselini ništa naročito. Možda se topljivost nešto i poveća, ali sigurno ne toliko kao kad stvarno imaš nekakvu reakciju gdje dobiješ sol.

runolistSA
27.01.2011., 11:47
hemicari pozdrav,

i molim vas za pomoc. kako se pyrithione zinc kaze na nasem jeziku i ima li nekih sinonima? treba mi sapun sa ovim sastojkom, a ne znam kako da ga trazim.

Charobniak
27.01.2011., 12:33
hemicari pozdrav,

i molim vas za pomoc. kako se pyrithione zinc kaze na nasem jeziku i ima li nekih sinonima? treba mi sapun sa ovim sastojkom, a ne znam kako da ga trazim.

Probaj tražiti cinkov pirition. Neki izvori istu tvar spominju kao cinkov omadin.

runolistSA
27.01.2011., 13:08
hvala charobnjak :top:

m@teja
29.01.2011., 12:32
Zanima me kako izračunati pH neke dvoprotonske kis., H2A, prilikom titracije sa NaOH. tj. pH a) prije titracije
b) prije 1. točke ekvivalencije
c) u 1. T.E.
d) između 1. i 2. T.E.
e) u 2. T.E.
f) poslije 2. T.E.

petar1996
30.01.2011., 15:43
Može li mi netko objasniti ovakav tip zadataka i dati još neke primjere?Unaprijed hvala!!!
Tko ima veći polumjer,a tko veće talište:FeO ili Fe2O3?
Znam rješavati primjere sa kationima i anionima što se tiče polumjera(pomoću Kulonova zakona F=Q^+Q^-/r^2), ali ne znam rješavati primjere sa formulskim jedinkama npr. Ca^2+S^2- ili već navedeni primjeri!!!U mojoj knjizi iz kemije je to šturo objašnjeno, a u utorak imam pismeni pa bih to želio znati!!!Je li možda vrijedi tko ima manji polumjer taj ima veće talište(to mi onako logički izgleda da je točno)???

sal_mirabilis
01.02.2011., 14:11
Zanima me kako izračunati pH neke dvoprotonske kis., H2A, prilikom titracije sa NaOH. tj. pH a) prije titracije
b) prije 1. točke ekvivalencije
c) u 1. T.E.
d) između 1. i 2. T.E.
e) u 2. T.E.
f) poslije 2. T.E.

Ili treba jako puno računati, ili jako puno aproksimirati. Biram drugo. :D

Oko prve točke ekvivalencije se praviš da imaš monoprotonsku kiselinu, a oko druge isto, samo što računaš s drugom konstantom disocijacije. Između točki ekvivalencije se praviš blesav i spojiš već izračunate krivulje. :zubo:
Možeš i egzaktno sve računati, ali to iziskuje dosta posla s kvadratnim jednadžbama što mi se općenito ne da.

Općenito krećeš s jednadžbama:

K1 = [H+][HA-]/[H2A]

K2 = [H+][A2-]/[HA-]

[H2A][HA-][A2-] = c(kiselina)

[H+] = [HA-] + 2[A2-]

s tim da kod titracije računaš i s tim da je dio kiseline već deprotoniran hidroksidom pa krećeš od kakvih već početnih koncentracija. Aproksimacija koju sam spomenuo ide k tomu da oko prve točke ekvivalencije zanemariš drugi stupanj disocijacije, a oko druge onaj prvi.


Može li mi netko objasniti ovakav tip zadataka i dati još neke primjere?Unaprijed hvala!!!
Tko ima veći polumjer,a tko veće talište:FeO ili Fe2O3?
Znam rješavati primjere sa kationima i anionima što se tiče polumjera(pomoću Kulonova zakona F=Q^+Q^-/r^2), ali ne znam rješavati primjere sa formulskim jedinkama npr. Ca^2+S^2- ili već navedeni primjeri!!!U mojoj knjizi iz kemije je to šturo objašnjeno, a u utorak imam pismeni pa bih to želio znati!!!Je li možda vrijedi tko ima manji polumjer taj ima veće talište(to mi onako logički izgleda da je točno)???

Polumjer atomâ ovisi o naboju jezgre i broju elektronâ. Fe3+ ima jedan elektron manje od Fe2+ tako da je lako odlučiti se koji je veći.
Talište ovisi o dosta toga, a ono s čime se donekle dade baratati su veličine ionâ i njihovi naboji (nabijeniji se jače privlače, pojedini omjeri vode do ljepših slagalina). Kako je oksidni anion dosta veći od željezovih, onda bi više talište trebao imati onaj spoj u kojem su prisutni veći kationi. No, ta nagađanja često budu pogrešna pa je najbolje uvijek potražiti stvarne podatke. I onda ispadne da je talište hematita parsto stupnjeva više od nižeg oksida. :D
Možeš pretpostaviti da tomu kumuje veća sila između pojedinih čestica, ali to je dosta hrabro bez računanja Madelungove konstante za što pak trebaš znati i način slaganja.
Uglavnom, sve je to više fakultetsko nego srednješkolsko gradivo tako da me ne brine previše što ti odgovaram iza ispita. :D

Gunfort_
01.02.2011., 18:21
Je li moze neko da mi objasnit sta znaci pri pisanju spojeva,primarni,sekundarni,itd.?Npr.Magnezij sekundarni sulfat,natrijum primarni nitrat,kalcijum tercijalni fosfat?Jel to znaci da treba napisati sta je ponudjeno,npr.magnezij i sulftat pa ako pise primarni,izmedju njih dodati H2,sekundarni H i tercijalni bez H?

I jos jedno pitanje ako nije problem. :) Je li ovako ide disocijacija aluminij hidroksid fulfata? AlOHSO4-->Al(+3) +OH(-1) +SO4(-2) ??

Charobniak
01.02.2011., 21:11
Sikirica me malo nasekirao danas :D

Kaže zadatak ovako: "Želimo odrediti postotni sadržaj vodikovog peroksida u nekom uzorku. Kolika mora biti koncentracija otopine kalijevog permanganata da bi pri titarciji 1 g uzorka otčitavanje na bireti bilo jednako postotnom sadržaju vodikovog peroksida? Titraciju izvodimo u kiseloj otopini."

Nakon rješavanja redoksa, ispada sljedeća jednadžba:

5H2O2 + 2MnO4(-) + 6H(+) -> 2Mn(2+) + 5O2 + 8H2O

Dakle:

a) n(KMnO4) = 2 mol,

b) m(H2O2) = 5 mol x 34.01 g/mol = 170.05 g

Nakon toga sam krenuo ovako:

1) V(KMnO4) = w(H2O2) x 100,

2) w(H2O2) = m(H2O2) / m(H2O2, uzorak) = m(H2O2) / 1 = m(H2O2)

3) c(KMnO4) = n(KMnO4) / V(KMnO4)

Nakon uvrštavanja 1) i 2) u 3) dobio sam sljedeću jednadžbu:

c(KMnO4) = n(KMnO4) / (m(H2O2) x 100) = 2 mol / 17005 g

Ispada da je c(KMnO4) = 1.176 x 10^-4 mol/dm^3.

Taj rezultat je 1000x manji od onog u rješenju, pa mi je palo na pamet da bi mogao problem biti u ovoj posljednjoj pretvorbi jedinica. Dijelio sam molove sa gramima, i završio sam sa molovima po dm^3. Da li bi ovo što sam izračunao trebalo biti izraženo u mol/cm^3, pa bi točan rezultat (mol/dm^3) dobio množeći ovaj manji rezultat sa 1000? Ili je greška negdje drugdje?

nbedeko2
01.02.2011., 21:58
Ja sam isto rješavao taj zadatak ali sam nakon nekoliko uzaludnih pokušaja odustao. :D
Što se tiče rješenja, može biti točno ako bi se uzela aproksimacija da je 1g ~ 1 cm^3 onda bi dobio rješenje u mol/cm^3. E sad, ja sam pokušavao na sve moguće i nemoguće načine doći do izravne formule u kojoj bi rezultat sređivanja jedinica trebalo doći mol/cm^3 ili dm^3 (što bi se zapravo trebalo napravit da se dobije točno rješenje). Ali ako je gospon Milan to na ovaj način zamislio kako si ti to riješio onda je to to. :)

Ali kad smo već kod jedinica, ima nekih nelogičnosti: U prvoj jednadžbi dobio si V(KMnO4) = w(H2O2) x 100, odnosno iz druge jednadžbe V(KMnO4) = 170,05g x 100. Volumen u gramima? I krajnja jednadžba isto po jedinicama ne daje množinsku koncentraciju. Ovako ''izdaleka'' gledano bi se svakom činilo krivo, ali ako je Mile dozvolio korištenje 1g ~ 1 cm^3, onda sve ok.

chemie
01.02.2011., 22:19
Ako se pomiješaju jednaki volumeni jednakih množinskih koncentracija otopine Mg(OH)2 i HCl, nastala će otopina biti:
a) kisela b) lužnata c) neutralna :eek:

Moj odgovor bi bio kisela pošto nastaje sol magnezijev klorid:
Mg(OH)2 + 2HCl --> MgCl2 + 2H20

Jer MgCl2 je sol slabe baze (magnezijeve lužine) i jake kiseline HCl. U rješenju je odgovor da je nastala otopina lužnata.:D
Ne znam kako može biti lužnata:ne zna:

chemie
01.02.2011., 22:22
U prvom slučaju željezo se otapalo, a taložio nepoznati metal, u drugom se pak otapao kadmij, a opet taložio nepoznati metal. Ako ti ne leži doseg i ne želiš delte, onda trebaš imati na umu da su promjene masa željeza i kadmija negativne, a one nepoznatog metala pozitivne.

Dalje je nužno sve mase prebaciti u umnoške molarnih masa i množina. Inače nećeš dobiti ništa jer nećeš u igru ubaciti nepoznanicu koju tražiš - molarnu masu nepoznatog metala.
Kad to izvedeš, dobiješ dvije jednadžbe s dvije nepoznanice (množina i molarna masa) koje možeš riješiti kako te volja, s tim da je najbrže ako jednu jednadžbu "podijeliš" drugom (lijeva strana s lijevom, desna s desnom).

ajde molim te ako ti nije problem postavi mi izraz pa ću probati rješiti jednadžbe. Ne znam izraz postavit...

Charobniak
01.02.2011., 23:05
Ali kad smo već kod jedinica, ima nekih nelogičnosti: U prvoj jednadžbi dobio si V(KMnO4) = w(H2O2) x 100, odnosno iz druge jednadžbe V(KMnO4) = 170,05g x 100. Volumen u gramima? I krajnja jednadžba isto po jedinicama ne daje množinsku koncentraciju. Ovako ''izdaleka'' gledano bi se svakom činilo krivo, ali ako je Mile dozvolio korištenje 1g ~ 1 cm^3, onda sve ok.

To je i mene kopkalo. Inače, kad se krene računat o kolikom se zapravo masenom udjelu H2O2 radi, dobivam ~17%. Sad sam malo prošvrljao po netu, i našao podatak da bi gustoća 15%-tne otopine H2O2 trebala biti oko 1.05 g/cm^3, tako da je gustoća ~17%-tne otopine vjerojatno također blizu navedenoj. Ako je gospon Sikirica jednostavno zaokružio pa kao gustoću otopine H2O2 uzeo 1 g/cm3, to bi onda moglo objasniti stvari :)

Charobniak
03.02.2011., 11:24
Je možda tko riješio zadatak 5.73 u Sikirici? Nbedeko2?

"U 25cm^3 otopine, koja sadrži kalijev klorid i natrijev klorid, trebalo je dodati 31.4^cm^3 otopine srebrovog nitrata, c(AgNO3) = 0.1 mol/dm^3, za potpuno taloženje klorida. Drugih 25 cm^3 upareno je do suha, i ostatak je imao masu od 0.209 g. Nađite koncentraciju KCl i NaCl u otopini."

Ja dobim da je n(KCl) = 1.5863x10^-3 mol, a n(NaCl) = 1.5537x10^-3 mol. Kad se navedene vrijednosti podijele s 0.025 dm^3, ispadnu sljedeće koncentracije: c(KCl) = 0.06345 mol/dm^3 i c(NaCl) = 0.06214 mol/dm^3.

Zbroj množina koje sam dobio jednake su množini AgNO3 (što je ok prema jednadžbi reakcije), a zbroj masa klorida dobivenih na temelju navedenih množina, daju 0.209 g (što je ok prema zadatku).

U rješenju piše da je c(KCl) = 1.583 mol/dm^3, a c(NaCl) = 1.57 mol/dm^3. :confused:

sal_mirabilis
05.02.2011., 12:40
Je li moze neko da mi objasnit sta znaci pri pisanju spojeva,primarni,sekundarni,itd.?Npr.Magnezij sekundarni sulfat,natrijum primarni nitrat,kalcijum tercijalni fosfat?Jel to znaci da treba napisati sta je ponudjeno,npr.magnezij i sulftat pa ako pise primarni,izmedju njih dodati H2,sekundarni H i tercijalni bez H?

Otprilike da. Primarne soli su gdje kiselini makneš jedan proton, sekundarne gdje makneš dva, ...
Istina, to je dosta zastarjeo način nazivanja. Tercijarni natrijev fosfat je jednostavno natrijev fosfat, sekundarni je natrijev hidrogenfosfat, a primarni natrijev dihidrogenfosfat.

I jos jedno pitanje ako nije problem. :) Je li ovako ide disocijacija aluminij hidroksid fulfata? AlOHSO4-->Al(+3) +OH(-1) +SO4(-2) ??

Logika nalaže tako, ali iza toga bi odmah trebao taložiti aluminijev hidroksid. :confused:
No, ako traži samo disocijaciju, to je to. :D

Ako se pomiješaju jednaki volumeni jednakih množinskih koncentracija otopine Mg(OH)2 i HCl, nastala će otopina biti:
a) kisela b) lužnata c) neutralna :eek:

Moj odgovor bi bio kisela pošto nastaje sol magnezijev klorid:
Mg(OH)2 + 2HCl --> MgCl2 + 2H20

Jer MgCl2 je sol slabe baze (magnezijeve lužine) i jake kiseline HCl. U rješenju je odgovor da je nastala otopina lužnata.:D
Ne znam kako može biti lužnata:ne zna:

Pa nemaš dovoljno kiseline da ti neutralizira svu lužinu. Za potpunu neutralizaciju trebaš duplo više kiseline, a ti imaš iste koncentracije. :p
Inače, ne baš najsretniji zadatak jer se magnezijev hidroksid dosta slabo otapa u vodi.

ajde molim te ako ti nije problem postavi mi izraz pa ću probati rješiti jednadžbe. Ne znam izraz postavit...

Ono što općenito ne volim u HTML-u je pisanje jednadžbi.
Bijah u napasti da sve napišem na papir pa skeniram, ali to je još više posla... :D

Pa da se poslužim onim otprije:

dm(šipka)(1) = dm(željezo) + dm(X)

dm(šipka)(2) = dm(kadmij) + dm(X)

dm su promjene mase. Tu treba paziti na predznak, jer jedna šipka je dobila na masi, a druga izgubila. Promjene mase poznatih metala su negativne, a nepoznatog pozitivne jer se on izlučivao na šipkama dok su se ovi otapali.

Iza toga ubaciš u igru množine i molarne mase.

dm(šipka)(1) = dn(željezo)M(Fe) + dn(X)M(X)

dm(šipka)(2) = dn(kadmij)M(Cd) + dn(X)M(X)

Tu sad možeš ili uzeti u obzir sve moguće valencije metala X, kao i to je li željezo išlo u oksidacijsko stanje (III) ili (II), ili hrabro pretpostaviti da su sve reakcije išle od metala do dvovalentnih kationa ili obrnuto. :D

U potonjem slučaju sve su množine bile iste:

dm(šipka)(1) = -dnM(Fe) + dnM(X)

dm(šipka)(2) = -dnM(Cd) + dnM(X)

I sad imaš dvije jednadžbe s dvije nepoznanice koje možeš riješiti kako te volja. Ja bih sâm jednadžbe podijelio:

dm(šipka)(1)/dm(šipka)(2) = (-M(Fe) + M(X))/(-M(Cd) + M(X))

i tako dobio jednu jednadžbu s jednom nepoznanicom koju je lako riješiti. :)

Moguće da sam što pogriješio (skoro sigurno predznake), ali ideja bi sad trebala biti jasna.

nbedeko2
05.02.2011., 18:52
Je možda tko riješio zadatak 5.73 u Sikirici? Nbedeko2?



Ja dobim da je n(KCl) = 1.5863x10^-3 mol, a n(NaCl) = 1.5537x10^-3 mol. Kad se navedene vrijednosti podijele s 0.025 dm^3, ispadnu sljedeće koncentracije: c(KCl) = 0.06345 mol/dm^3 i c(NaCl) = 0.06214 mol/dm^3.

Zbroj množina koje sam dobio jednake su množini AgNO3 (što je ok prema jednadžbi reakcije), a zbroj masa klorida dobivenih na temelju navedenih množina, daju 0.209 g (što je ok prema zadatku).

U rješenju piše da je c(KCl) = 1.583 mol/dm^3, a c(NaCl) = 1.57 mol/dm^3. :confused:
Prije ga nisam rješavao ali sad kad sam se zabavljao s njime dobio sam isto kak i ti. U nečemu je caka, al u čemu neam pojma :kava:

Probal sam računat od natrag, dakle od rješenja koje je on dobio, da vidim kak je došo do njih ali i tu sam se pogubio tako da fakat :ne zna: u čem je problemos. Si ti u međuvremenu izmislil šta?

hellie
05.02.2011., 20:44
kako ste dobili podatke za množine NaCl i KCl

peppica155
06.02.2011., 08:35
Ja ovo ne kužim. Može mi netko objasniti ove zadatke i kak se riješe?

1. Pri izgaranju jednog grama amonijaka uz stalan tlak oslobođena toplina iznosi 16.63 kJ.
a) Kolika je reakcijska entalpija? (Rj: -1130 kj/mol)
a) Kolika je entalpija izgaranja amonijaka uz pretpostavku da je voda u plinovitom stanju? (Rj: -283 kJ/mol)

2. Izračunajte standardnu reakcijsku entalpiju termičkog raspadanja CaCO3(s) na CaO(s) i CO2(g). Je li to endotermna ili egzotermna reakcija pri t=23°C i p=100 kPa? (Rj: 117.9 kJ/mol)

3. Izračunajte utrošenu toplinu pri stalnome tlaku i 25 °C za proizvodnju 1kg kalcijeva karbida. (Rj: 7.3x10 na treću)

4. Toplina oslobođena izgaranjem jednog mola etina (acetilena) pri 25 °C i 100 kPa je 1299.54 kJ/mol. Odredite standardnu entalpiju stvaranja plinovitog etina. (Rj: 226.70 kJ/mol)

Pišem test u ponedjeljak a niš ne kužim te entalpije. Piše formula u knjizi ali ju nikako ne mogu kombinirati u zadacima.
E bilo koji zadatak da riješite, puno ste mi pomogli!

Štreberica
06.02.2011., 13:05
1. Reakcijska entalpija je molarna veličina, u kJ/mol dakle oslobođena toplina = reakcijska entalpija × brojnost reakcija koje se odvijaju (a kako bi znala kako dobiti brojnost reakcija iz množine zadane tvari, moraš napisati jednadžbu rekacije). Oslobođena toplina znači da je negativna. Entalpija izgaranja znači reakcijska entalpija za izgaranje 1 mol tvari, dakle moraš podijeliti dobivenu vrijednost sa stehiometrijskim brojem (koeficijentom) te tvari (amonijaka) u jednadžbi.
2. Negdje sigurno imaš zadane entalpije stvaranja CaCO3(s), CaO(s) i CO2(g) (u tablicama na kraju knjige?) pa računaš "po formuli".
3. Kombinacija 2 i 1 u neku ruku: izračunaš reakcijsku entalpiju "po formuli" (jednadžbu napišeš tako da je stehiometrijski broj kalcijeva karbida 1 da ti bude jednostavnije), zatim pomnožiš množinom kalcijeva karbida (m/M) da dobiješ toplinu (utrošena toplina znači da je pozitivna).
4. Nađi u tablicama entalpije stvaranja za CO2(g) i H2O(l valjda kad je pri 25 °C), napiši reakciju izgaranja i "po formuli" napiši izraz za rekacijsku entalpiju za tu reakciju, kad sve uvrstiš trebala bi ti ostati samo jedna nepoznanica - tražena entalpija stvaranja etina.

Charobniak
06.02.2011., 14:20
kako ste dobili podatke za množine NaCl i KCl

Reakcija je: (x)KCl + (y)NaCl + (x+y)AgNO3 -> (x+y)AgCl + (y)NaNO3 + (x)KNO3

Prvo sam postavio:

1) n(KCl) = n(AgNO3) - n(NaCl) = (0.0314 dm^3 x 0.1 mol/dm^3) - n(NaCl) = (3.14 x 10^-3 mol) - n(NaCl)

2) m(KCl) + m(NaCl) = n(KCl) x M(KCl) + n(NaCl) x M(NaCl) = 0.209 g

Nakon toga se 1) uvrsti u 2), pa se računa i dobije se:

n(NaCl) = 1.5537 x 10^-3 mol.

Uvrštavanjem množine natrijevog klorida u 1), dobije se množina kalijevog klorida. Kao što sam već naveo, kasnije se množinske koncentracije jednostavno dobe dijeljenjem množina sa volumenom (0.025 dm^3).

Prije ga nisam rješavao ali sad kad sam se zabavljao s njime dobio sam isto kak i ti. U nečemu je caka, al u čemu neam pojma :kava:

Probal sam računat od natrag, dakle od rješenja koje je on dobio, da vidim kak je došo do njih ali i tu sam se pogubio tako da fakat :ne zna: u čem je problemos. Si ti u međuvremenu izmislil šta?

Mislim da je točno ovo kaj mi dobivamo. Ne vidim način na koji bi vrijednosti dane u rješenju mogle biti točne, uzevši u obzir podatke navedene u zadatku.

Kasnije sam uspio naći kolekciju riješenih zadataka Sikiričine Stehiometrije ovdje (http://www.skolskaknjiga.hr/hrv/page.asp?item=020218&act=more). Ovaj (http://www.skolskaknjiga.hr/images/stehiometrija/5.%20KONCENTRACIJA%20OTOPINA%20_rjesenja_.pdf) ima rješenja petog poglavlja i tu su navedena rješenja u rangu naših :top:

hellie
06.02.2011., 14:30
ja sam išla preko masenog udijela i dobila sam isto. a kasnije kad sam koncetracije iz riješenja iskoristila da dobijem masu NaCl i KCl i kad se zbroje nikako mi ne dolazi ni približno onome što je navedeno u zadatku tako da je sigurno negdje tiskarska greška.

chemie
07.02.2011., 17:35
Imam jedan zadatak u kojem je prikazana ovisnost topljivosti magnezijeva sulfata u 100 grama vode (normalno kako se topljivost i izražava). S grafa mogu zaključiti a je otapanje navedene soli endoterman proces (topljivost porastom temper. raste).
Imam zadatak da odredim pri kojoj se temperaturi u 150 grama vode može maksimalno otopiti 75 grama MgSO4 što mi baš nije jasno

Štreberica
07.02.2011., 23:25
Imam jedan zadatak u kojem je prikazana ovisnost topljivosti magnezijeva sulfata u 100 grama vode (normalno kako se topljivost i izražava). S grafa mogu zaključiti a je otapanje navedene soli endoterman proces (topljivost porastom temper. raste).
Imam zadatak da odredim pri kojoj se temperaturi u 150 grama vode može maksimalno otopiti 75 grama MgSO4 što mi baš nije jasno
Što nije jasno? Ako sam dobro shvatila što ti je zadatak, samo postaviš omjer 75g:150g=x:100g, izračunaš x i nađeš na grafu kojoj temperaturi odgovara.

rubelj
08.02.2011., 11:49
Ako dodamo 1mol vode u ogromnu količinu vode, promjena volumena je 18ml. A ako dodamo 1mol vode u ogromnu količinu etalnola, promjena je 14ml. Zašto?
Tnx na odgovorima

Štreberica
08.02.2011., 14:18
Ako dodamo 1mol vode u ogromnu količinu vode, promjena volumena je 18ml. A ako dodamo 1mol vode u ogromnu količinu etalnola, promjena je 14ml. Zašto?
Tnx na odgovorima
Jer se voda i etanol miješaju - najlakše bi se to moglo predočiti kao: molekule vode su manje od molekula etanola pa se djelomično rasporede u prazan prostor između njih (kao pijesak između kamenčića :D ).

chemie
08.02.2011., 21:28
:)Što nije jasno? Ako sam dobro shvatila što ti je zadatak, samo postaviš omjer 75g:150g=x:100g, izračunaš x i nađeš na grafu kojoj temperaturi odgovara.

Hvala
znači izračunam topljivost soli u 100 grama vode.
ako je 75 grama te soli topljivo u 150 g otapala, ja dakle računam koliko se od tih 75 grAMA OTOPI U 100 GRAMA VODE jer topljivost na mom grafu je iskazana u 100 grama otapala kao što se i topljivost iskazuje.:kava:
Ispadne po rješenju kada izračunam po tom omjeru:cerek:
Hvala još jednom:p

Đastin Bajba
08.02.2011., 22:12
Kako se dobije elektronska konfiguracija , npr. natrija? već sam gledao po netu i vidim da treba pomoću periodnog i nekakvih orbitala ,ali mi nije baš sasvim jasno! Da li ima koga da mi malo to pojednostavi!? Hvala!

Gänseblümchen
08.02.2011., 23:20
Kako se dobije elektronska konfiguracija , npr. natrija? već sam gledao po netu i vidim da treba pomoću periodnog i nekakvih orbitala ,ali mi nije baš sasvim jasno! Da li ima koga da mi malo to pojednostavi!? Hvala!

Hehe, pa iz periodnog moraš čitati konfiguraciju, odnosno po oritalama i orbitama. To u biti i jest smisao elektronske konfiguracije, "locirati" elektrone tako da svaki ima svoju "adresu". Konkretno za natrij glasi:
1s2
2s2 2p6
3s1

Nije u udžbeniku to podjenostavljeno objašnjeno (?), pomoću "kućica"? Jedino ti mogu dati savjet da kad prebrojiš ove eksponente da moraš dobiti protonski broj tog i tog elementa. I da redoslijedom pišeš od 1-7, kako orbite idu, i redoslijedom kako orbitale idu od s-f. Naravno, radi energijskih razlika, 3 d orbitala slijedi tek iza 4s. I maksimalan broj elektrona je s-2, p-6, d-10, f-14. Ima iznimki, ali sumnjam da će vama doći.
Lakše?

Eto tako.
09.02.2011., 05:07
Molim pomoć oko ovog zadatka:
Kolika mora biti koncentracija glukoze koja se daje bolesnicima infuzijom ako je osmotski tlak krvnog seruma 727kPa pri 37°C? Ja sam mislila da bi možda mogla izjednačiti formule za osmotski tlak,jer bi tlakovi trebali biti isti (?),ali nije mi uspjelo,pa molim za pomoć. :mig:

Gänseblümchen
09.02.2011., 10:13
Molim pomoć oko ovog zadatka:
Kolika mora biti koncentracija glukoze koja se daje bolesnicima infuzijom ako je osmotski tlak krvnog seruma 727kPa pri 37°C? Ja sam mislila da bi možda mogla izjednačiti formule za osmotski tlak,jer bi tlakovi trebali biti isti (?),ali nije mi uspjelo,pa molim za pomoć. :mig:

Ovako:
pV=nRT /*1/V

p=cRT

Ovo slovo "p" mi je oznaka za "pi" oznaka za osmotski tlak. Imaš tlak, imaš temperaturu- pretvori je u Kelvine te imaš R, uvijek isti i poznat. Jedino je koncentracija nepoznata, nju izračunaš.

Gunfort_
09.02.2011., 10:23
Kako god reakcija znati sta iz cega nastaje?Npr.lagano je kod kiselina i baza,tu znas da ce uvijek nastati so i voda.Ali kako za ostale?Kako znati sta s cime reaguje?

chemie
09.02.2011., 11:02
Kako god reakcija znati sta iz cega nastaje?Npr.lagano je kod kiselina i baza,tu znas da ce uvijek nastati so i voda.Ali kako za ostale?Kako znati sta s cime reaguje?

valjda kako znati kada što nastaje, mislim da bi te to trebalo zanimat.
evo napsiat ću ti neke reakcije :
-jača kiselina uvijek istiskuje slabiju iz njezine soli:
CaCO3 + HCl --> CaCl2 + CO2 + H2O (OVDJE JAČA KLORIDNA ISTISKUJE SLABIJU ugljičnu koja se raspada na CO2 i H2O)
-isto jača baza istiskuje slabiju
-metal + nemetal--> sol
-metalni oksid + kiselina--> sol + voda
-metal + kiselina--> sol+ vodik
-metalni oksid + voda--> hidroksid
-nemetalni oksid + voda--> kiselina
-sol1 + sol2 --> sol3 + sol4 (reakcije dvostruke izmjene)

ne znam koji si razred :lol:

Gunfort_
09.02.2011., 17:21
valjda kako znati kada što nastaje, mislim da bi te to trebalo zanimat.
evo napsiat ću ti neke reakcije :
-jača kiselina uvijek istiskuje slabiju iz njezine soli:
CaCO3 + HCl --> CaCl2 + CO2 + H2O (OVDJE JAČA KLORIDNA ISTISKUJE SLABIJU ugljičnu koja se raspada na CO2 i H2O)
-isto jača baza istiskuje slabiju
-metal + nemetal--> sol
-metalni oksid + kiselina--> sol + voda
-metal + kiselina--> sol+ vodik
-metalni oksid + voda--> hidroksid
-nemetalni oksid + voda--> kiselina
-sol1 + sol2 --> sol3 + sol4 (reakcije dvostruke izmjene)

ne znam koji si razred :lol:

fino je to,ali recimo PCl3+3H2O-> H3PO3+3HCl
Zasto je nastalo H3PO3 a ne P(OH)3?

ili
Ca3P2+H3PO4->?

Gänseblümchen
09.02.2011., 18:22
fino je to,ali recimo PCl3+3H2O-> H3PO3+3HCl
Zasto je nastalo H3PO3 a ne P(OH)3?

ili
Ca3P2+H3PO4-?

Nije baš da su ti točni spojevi :confused:
A ni rješenja nisu najbajnija.

Štreberica
10.02.2011., 10:04
fino je to,ali recimo PCl3 + 3H2O -> H3PO3 + 3HCl (piši pokoji razmak u jednadžbi, sad sam ti ih dodala da ne zbunjuješ ljude)
Zasto je nastalo H3PO3 a ne P(OH)3?
Jer je PCl3 "kiseli klorid" (spoj nemetala s nemetalom, točnije) pa njegovim otapanjem u vodi nastaju kiseline. Ovdje osobito ne može nastati P(OH)3 jer bi to bila baza pa bi odmah došlo do neutralizacije s HCl natrag u PCl3 i H2O. H3PO3 i P(OH)3 bi imali zapravo istu prostornu strukturu, samo je razlika u jačini veza - u H3PO3 najlakše se prekidaju O-H veze, dakle najlakše otpušta protone pa je kiselina, a u P(OH)3 najlakše bi se prekidale P-O veze nakon adicije H+ na O pa bi bila baza (proton-akceptor) - a to, u suštini, ovisi ponajviše o elektronegativnosti središnjeg elementa (P je nemetal, dosta elektronegativan, pa je veza s O pretežno kovalentna, da je bio npr. Mg(OH)2 koji je puno manje elektronegativan, veza Mg-O je pretežno ionska pa je baza - amfoterni metali (npr. Cr) i polumetali (npr. Si) su po tome "između" pa mogu tvoriti i kiseline i baze).

cokoholicarka
10.02.2011., 10:44
Ovako, pošto mi u ljekarni nisu htjeli prodat KNO3, zbog nekih njihovih razloga, morala sam kupiti salitru u poljoprivrednoj ljekarni. To mi treba za dimnu bombu, mogu li salitru, koristiti kao i KNO3, jel to isto? Hoće li imati isti učinak? Pomoć, treba mi do subote ujutro!

nbedeko2
10.02.2011., 11:26
Samo ću ti reći da je to jedno te isto. Općenito se za ''bombe'' i ostale eksplozivne naprave za kućnu izradu, ne daju nikakve informacije. Iako je to ''samo'' dimna bomba, budi oprezna i pametna. KNO3 nije baš za igru.

Gunfort_
10.02.2011., 14:16
Jer je PCl3 "kiseli klorid" (spoj nemetala s nemetalom, točnije) pa njegovim otapanjem u vodi nastaju kiseline. Ovdje osobito ne može nastati P(OH)3 jer bi to bila baza pa bi odmah došlo do neutralizacije s HCl natrag u PCl3 i H2O. H3PO3 i P(OH)3 bi imali zapravo istu prostornu strukturu, samo je razlika u jačini veza - u H3PO3 najlakše se prekidaju O-H veze, dakle najlakše otpušta protone pa je kiselina, a u P(OH)3 najlakše bi se prekidale P-O veze nakon adicije H+ na O pa bi bila baza (proton-akceptor) - a to, u suštini, ovisi ponajviše o elektronegativnosti središnjeg elementa (P je nemetal, dosta elektronegativan, pa je veza s O pretežno kovalentna, da je bio npr. Mg(OH)2 koji je puno manje elektronegativan, veza Mg-O je pretežno ionska pa je baza - amfoterni metali (npr. Cr) i polumetali (npr. Si) su po tome "između" pa mogu tvoriti i kiseline i baze).

Znaci svaki put ovakvi spojvi(spoj metala i nemetala)daju kiseline?Hvala na objasnjenju :) A kako onda za onaj drugi spoj?Ca3P2 + H3PO4 ?Hoce li se ovdje voda i so izdvojiti ili?

Štreberica
10.02.2011., 20:35
Znaci svaki put ovakvi spojvi(spoj metala i nemetala)daju kiseline?Hvala na objasnjenju :) A kako onda za onaj drugi spoj?Ca3P2 + H3PO4 ?Hoce li se ovdje voda i so izdvojiti ili?
Spoj NEmetala i NEmetala, da.
Ja bih rekla da nastaje sol Ca3(PO4)2 i izdvaja se plin PH3 ali nemam nikakav "dokaz" za to (osim što je tako najjednostavnije izjednačiti jednadžbu :D ).

nymphaeum
11.02.2011., 11:30
Otapanjem bezvodnog aluminijeva klorida reakcijska smjesa se jako zagrije. Dodatkom nekoliko kapi jedne amonijeve soli opaža se razvijanje mjehurića i stvaranje bijelog želatinoznog taloga. Plin je bez boje i mirisa, teži je od zraka i ne podržava gorenje. Napiši jednadžbu kemijske reakcije kojom ćeš objasniti ova opažanja.

Dodatkom nekoliko kapi AlCl3(aq) u K2Cr2O7(aq) opaža se promjena boje. Kakve je boje ta otopina i zašto? Napiši jednadžbu kemijske reakcije.

Molio bih nekoga ako zna prepoznati jer sam pokušavao s različitim varijantama i nikako da mi se sve poklopi.




Je li plin u prvom zadatku CO2?

U tom slučaju bi bilo 2AlCl3 + 3(NH4)2CO3 -> 2Al(OH)3 + 6NH4Cl + 3CO2 + 3H2O

Štreberica
11.02.2011., 16:01
Dodatkom nekoliko kapi AlCl3(aq) u K2Cr2O7(aq) opaža se promjena boje. Kakve je boje ta otopina i zašto? Napiši jednadžbu kemijske reakcije.
Jedino što mi pada na pamet je da [Cr2O7]2- oksidira Cl- u Cl2 i reducira se u Cr3+ koji je zelene boje (no standardni redukcijski potencijali su podjednaki pa nisam sigurna da je ta reakcija dovoljno moguća :zubo: makar naravno zbog razlike u količinama ("nekoliko kapi") može biti).

Prvi bi trebao biti ok.

sal_mirabilis
11.02.2011., 21:04
Jer se voda i etanol miješaju - najlakše bi se to moglo predočiti kao: molekule vode su manje od molekula etanola pa se djelomično rasporede u prazan prostor između njih (kao pijesak između kamenčića :D ).

Tu ima mali problem - postoje takvi parovi tekućina gdje volumen smjese bude veći od zbroja volumenâ komponenti. :)
Tako da treba mališanima reći i da takva predodžba nije baš najbolja, već da je stvar u tomu kako se molekule slažu. Istina, sve bolje traži poznavanje geometrije molekula i međumolekulskih interakcija, a čak ni kvantnomehanički računi nisu tu uvijek pametni. :ne zna:

(...) H3PO3 i P(OH)3 bi imali zapravo istu prostornu strukturu, samo je razlika u jačini veza (...)

H3PO3 je molekulska formula koja se odnositi na više zamislivih spojeva (različitih struktura). Za P(OH)3 nisam čuo da je ikad sintetiziran, ali postoje esteri tog spoja. Ono što se može naći je fosforasta kiselina, HPO(OH)2. Ona je dvoprotonska jer je jedan vodik vezan direktno za fosfor.

Izvini što cjepidlačim. :o

Ovako, pošto mi u ljekarni nisu htjeli prodat KNO3, zbog nekih njihovih razloga, morala sam kupiti salitru u poljoprivrednoj ljekarni. To mi treba za dimnu bombu, mogu li salitru, koristiti kao i KNO3, jel to isto? Hoće li imati isti učinak? Pomoć, treba mi do subote ujutro!

Ni ja ne bih dao kalijevog nitrata nekomu tko ne zna da je to isto što i salitra. Bilo bi ti od koristi da prvo malo proučiš s čime se igraš. Dimne bombe su razmjerno bezopasne, ali svejedno si možeš spržiti nešto kože, uzrokovati požar ili si uništiti pluća. ;)



Dodatkom nekoliko kapi AlCl3(aq) u K2Cr2O7(aq) opaža se promjena boje. Kakve je boje ta otopina i zašto? Napiši jednadžbu kemijske reakcije.

Molio bih nekoga ako zna prepoznati jer sam pokušavao s različitim varijantama i nikako da mi se sve poklopi.

Nisam siguran da će bikromat u ikakvim uvjetima oksidirati kloride do klora. Čak ne bih očekivao da će se išta dogoditi, a ako baš mora, onda možda taloženje aluminijevog kromata ili tako nešto.
No, nikad nisam to dvoje pomiješao pa u biti lupam bezveze. Ako ne sutra, onda ću do ponedjeljka provjeriti što se tu zbiva. :D

iglica
12.02.2011., 18:46
kemičari, pomagajte!
imama zadatke:
1. izračunaj koncentraciju OH- iona u otopini HCl čija je koncentracija 1,4 x 10-4 M
2. koncentracija OH- iona u otopini NaOH je 2,9 x 10-4 M. koliki je pH otopine?

potpuno sam pogubljena bez konstanti disocijacija.

nbedeko2
12.02.2011., 19:00
1. HCl je jaka kiselina pa potpuno disocira u vodi. HCl ---> H+ + Cl-. Iz jednadžbe možeš dobiti da je [H+] = [HCl]. Imaš [H+], i preko ionskog produkta vode Kw = [H+] × [OH-] = 10^-14 M^2 možeš dobiti [OH-].

2. Isti postupak kao i u 1. samo još uključuješ pH. Znači preko ionskog produkta vode dobiješ koncentraciju [H+], i ubaciš u izraz za pH = - log ([H+] / M].

iglica
12.02.2011., 19:13
ooo puno hvala nbedeko2!!
znala sam da je caka u nečem skroz osnovnom ;)

nibiru2011
12.02.2011., 19:37
možeš 1.zad. i ovako: znači [H+]= [Cl], zatim izračunaš pH=-log [H+] i onda izračunaš POH=14 - pH i onda ti je [OH-]= anti log (-)pOH

nbedeko2
12.02.2011., 19:42
možeš 1.zad. i ovako: znači [H+]= [Cl], zatim izračunaš pH=-log [H+] i onda izračunaš POH=14 - pH i onda ti je [OH-]= anti log (-)pOH

Da, to je još lakši način. :)
Tamo sam ja uključio Kw jer inače tako računam. Ne da mi se u pH pa u pOH pa u OH- :D

Uglavnom koji god način, trebalo bi bit ok. :)

nibiru2011
12.02.2011., 19:46
mislim da je ipak preko kw lakše jer je sve u jednom zadatku,
samo sam htio naglasiti za drugu opciju jer bolje neka zna dvije pa ako zaboravi jednu sjeti se druge

Pokie
14.02.2011., 17:12
Pozdrav kemicari!!!
Imam par pitanjaca u vezi ferrofluid-a tj, izrade istog. (ne znam hrvatski naziv, nisam nigdje naisao na njega)

Dakle, ja bih htio imati ferrofluid, ali koliko mi se cini dosta je skupa tekucina (1 oz s eBaya je oko 20$ s dostavom), a ja bih malo vecu kolicinu, pa mi se izrada cini jeftinije. ispravite me odmah ako nisam u pravu za cijenu...
naime htio bih si napraviti nesto tipa ovoga:
http://www.youtube.com/watch?v=OE2pB1pyZN0

E sad, nasao sam ovu stranicu s uputama za izradu, koje su mi relativno jasne, no opet prekomplicirane.
http://chemistry.about.com/od/demonstrationsexperiments/ss/liquidmagnet.htm

koliko mi je jasno, na prve tri stranice postupka on dobiva Fe3O4 iz necega sto mi bas i nije jasno :confused: , al mi se cini da koristi amonijak... a buduci da nisam bas iskusan s kemijskim reakcijama, htio bih izbjeci igranje s amonijakom.

nakon sto je dodao oleinsku kiselinu (pretpostavljam da je to oleic acid :ne zna: ) on to sve mjesa sa kerozinom. i to je kao to.

naisao sam i na izradu od nekakvog tonera za printere i obicnog jestivog ulja, ali mi se cini dosta nekvalitetno..... bar mi se cini, mozda nisam u pravu.. :ne zna:

e sad sto mene zapravo znaima:

1. hoce li nabavka materijala za ferrofluid biti skuplja nego da kupim gotovi?

2. Da li je moguce nabaviti Fe3O4 u Hrvatskoj, i ako netko zna kolika je cijena?

3. Isto pitanje za oleinsku kiselinu i kerozin (ili nsto drugo umijesto toga, a da ima iste zeljene ucinke)...

4. hocu li mjesanjem te tri stvari dobiti isto što ovaj u ovom postupku dobije?

5. sto se jos moze koristiti umijesto kerozina? ne da mi se igrat s necim takvim...

6. Hoce li taj ferrofluid imati ista svojstva kao i ovaj kupovni? mislim na kvalitetu, reagiranje na magnetno polje...

7. da li ferrofluid gubi na kvaliteti sa stajanjem? (uz to, da li isparava?)

8. da li je ferrofluid otrovan? ne mislim na to da ga popijem ili diram bez zaštite nego isparavanje...

Heh, ima tu dosta pitanja :kava: , bio bih vam jaaaaako zahvalan kada biste mi mogli odgovoriti!!! :s :s :s

Puding1991
21.02.2011., 19:53
Molim vas pomagajte...imam zadatak za isipt iz praktikum iz opće kemije i neznam ga riješit a neznam u čemu sam pogriješila...

Izračunajte masu vode inastale u reakciji:

(NH4)2Cr2O7---->Cr2O3+N2+4H20 ako je reagiralo 5 g onečišćenog amonijeva dikromata.Maseni udio nečistoća je 12%.

:ne zna:

Gänseblümchen
21.02.2011., 20:28
Molim vas pomagajte...imam zadatak za isipt iz praktikum iz opće kemije i neznam ga riješit a neznam u čemu sam pogriješila...

Izračunajte masu vode inastale u reakciji:

(NH4)2Cr2O7---->Cr2O3+N2+4H20 ako je reagiralo 5 g onečišćenog amonijeva dikromata.Maseni udio nečistoća je 12%.

:ne zna:

Sve ti je napisano u kemijskoj jednadžbi. Od ovih 5 g, rečeno je da je 12 % nečistoća, stoga to uzmeš u obzir da dobiješ kolika je masa čistog amonijeva dikromata. Nađeš množinu amonijeva dikromata, staviš u stehiometrijski omjer da je množina amonijeva dikromata i množina vode u omjeru 1:4. Nađeš množinu vode, a iz toga i masu vode.

Puding1991
21.02.2011., 21:04
hvala puuuno :)

p.s.zbunjivalo me ovo 12% nečistoća nisam znala di s tim....

Puding1991
22.02.2011., 14:21
e molim te smao još jedno pitanje,masu čistog amonijevog dikromata ćud obit iz relacije w(nečistoća)=m(nečistog amonijevog dikromata) / m(nečistoća) onda kad dobijem masu nećistoća oduzmem od 5g...jel tako ili ima možda neki drugi način?:confused:

Air man
22.02.2011., 14:34
Možeš w(čistoga) = m(čistoga)/m(ukupna), di ti je w(čistoga) = 1 - w(nečistoća)

Puding1991
22.02.2011., 14:36
hvala :)

nbedeko2
22.02.2011., 16:27
e molim te smao još jedno pitanje,masu čistog amonijevog dikromata ćud obit iz relacije w(nečistoća)=m(nečistog amonijevog dikromata) / m(nečistoća) onda kad dobijem masu nećistoća oduzmem od 5g...jel tako ili ima možda neki drugi način?:confused:

Maseni udio komponente x u smjesi y je: W(x,y) = m(x) / m(y). Znači maseni udio nečistoća u nečistom amonijevom dikromatu je m(nečistoća) / m(amonijevog dikromata). Iz toga je m(nečistoća) = W × m(amonij dikromat). Masa čistog je
m(nečistog) - m(nečistoća). Sad mislim da više ne bi trebalo biti problema.

Puding1991
22.02.2011., 17:49
Hvala još jedan put na objašnjenju :D

Puding1991
23.02.2011., 13:20
Evo još koji zadačić:
:(:(:confused:

1.Zagrijavanjem 0,50 g smijese kalijeva klorata i odgovarajućeg katalizatora nastalo je 104 mL plina pri temperaturi 21,0 C i tlaku od 759,81 mmHg.Ako je nakon reakcije u epruveti ostalo 0,3624 g krutog produkta,izračunajte standardni molarni volumen plina.Tlak vodene pare pri zadanoj temperaturi iznosi 18,66 mmHg.

2.Komad metala mase 9,50g zagrijan u kipućoj vodi prebačen je u kalorimetar u kojem se nalazi 137,09 g vode pri temeperaturi od 28,1 C.Odredite približnu molarnu masu metala max zabilježena temperatura vode 28,6 C

Redhead_Fairy
25.02.2011., 17:52
imam velikih problema s kemijom. zanima me dal postji način da lako naučim vodikove veze?? :confused:

nbedeko2
25.02.2011., 20:39
Pa ne znam šta ti predstavlja problem kod učenja vodikove veze? Proširi pitanje, reci šta ti točno nije jasno da se fokusiramo na to. Cilj ove teme nije pisat predavanja nego pomoći di zapne. ;)
Savjetovao bi ti da proučiš knjigu i bilježnicu. To nije neko teško gradivo u srednjoj i da se naučiti.

Redhead_Fairy
26.02.2011., 16:23
[/QUOTE] Savjetovao bi ti da proučiš knjigu i bilježnicu. To nije neko teško gradivo u srednjoj i da se naučiti.[/QUOTE]

Pa da. Mogla bih i to probat. :D

xfxgamer
26.02.2011., 23:54
Moze li mi netko pomoci oko ovog zadatka i ako moze postupak

Molalnost natrijeva hidroksida je b=10.7 mol/kg otapala.Gustoca otopine iznosi 1.330 g/cm na trecu.Izracunaj maseni udio natrijeva hidroksida u otopini

Štreberica
27.02.2011., 14:13
Moze li mi netko pomoci oko ovog zadatka i ako moze postupak

Molalnost natrijeva hidroksida je b=10.7 mol/kg otapala.Gustoca otopine iznosi 1.330 g/cm na trecu.Izracunaj maseni udio natrijeva hidroksida u otopini
U takvim zadacima uvijek možeš raspisivati izraz za ono što se traži ili za jednu od poznatih veličina dok ne dobiješ da ti je sve što trebaš uvrstiti poznato. Ovdje bi bilo najlakše krenuti ovako: molalnost = množina otopljene tvari / masa otapala = [uvrstiš množina = masa / molarna masa] = masa NaOH / (molarna masa NaOH × masa vode) = [uvrstiš maseni udio = masa tvari / ukupna masa; maseni udio jedne tvari = 1 - maseni udio druge tvari budući da su prisutne samo dvije tvari] = (maseni udio NaOH × ukupna masa) / (molarna masa NaOH × (1 - maseni udio NaOH) × ukupna masa) [tako da je ukupna masa pokrati jer je i u brojniku i u nazivniku] znači konačno imaš molalnost = maseni udio NaOH / (molarna masa NaOH × (1 - maseni udio NaOH)) i sad iz toga izraziš maseni udio i napokon uvrstiš brojke (molarnu masu naravno izračunaš pomoću periodnog sustava; gustoću kao što vidiš za ovo ni ne trebaš; pazi na grame i kilograme!)

xfxgamer
27.02.2011., 17:32
U takvim zadacima uvijek možeš raspisivati izraz za ono što se traži ili za jednu od poznatih veličina dok ne dobiješ da ti je sve što trebaš uvrstiti poznato. Ovdje bi bilo najlakše krenuti ovako: molalnost = množina otopljene tvari / masa otapala = [uvrstiš množina = masa / molarna masa] = masa NaOH / (molarna masa NaOH × masa vode) = [uvrstiš maseni udio = masa tvari / ukupna masa; maseni udio jedne tvari = 1 - maseni udio druge tvari budući da su prisutne samo dvije tvari] = (maseni udio NaOH × ukupna masa) / (molarna masa NaOH × (1 - maseni udio NaOH) × ukupna masa) [tako da je ukupna masa pokrati jer je i u brojniku i u nazivniku] znači konačno imaš molalnost = maseni udio NaOH / (molarna masa NaOH × (1 - maseni udio NaOH)) i sad iz toga izraziš maseni udio i napokon uvrstiš brojke (molarnu masu naravno izračunaš pomoću periodnog sustava; gustoću kao što vidiš za ovo ni ne trebaš; pazi na grame i kilograme!)

Hvala puno :top:

Evo jos me ovaj zadatak muci.Pa ako se nade netko da bi mi mogao pomoci i malo objasniti to

Izracunaj osmotski tlak pri 20 stupnjeva,ako je poznato da je lediste pri -2 stupnja.Pretpostavi da je sva sol NaCl i da je gustoca vode 1.03 g/cm na trecu. Kf=1.86

Puding1991
28.02.2011., 10:46
Bok.da bi se izračunalo iskorištenje reakcije dali je potrebno prethodno dobit mjerodavni reaktant.tj.dali mjerodavni reaktan stavljamo u omjer prilikom izračunavanja iskorištenja rekacije?

nbedeko2
28.02.2011., 12:21
Bok.da bi se izračunalo iskorištenje reakcije dali je potrebno prethodno dobit mjerodavni reaktant.tj.dali mjerodavni reaktan stavljamo u omjer prilikom izračunavanja iskorištenja rekacije?

Da, računa se preko mjerodavnog reaktanta. On se sav potroši u reakciji pa prema njemu određuješ množine odnosno mase (volumene) onog šta trebaš.

Mary Lee
02.03.2011., 21:56
Kako bi se zvao spoj ugljika i broma CBr4 - ugljikov bromid? (ne zvuči mi baš :rofl:)

ketty_me
02.03.2011., 21:59
Ugljikov tetrabromid? :ne zna:

hellie
02.03.2011., 22:09
tetrabrommetan, tetrabrom ugljik, ugljikov tetrabromid, ugljikov bromid. sva bi trebala biti u redu

sal_mirabilis
05.03.2011., 01:16
tetrabrommetan, tetrabrom ugljik, ugljikov tetrabromid, ugljikov bromid. sva bi trebala biti u redu

Tetrabromugljik je zastarjelo ime, a za bromid treba reći da je ugljikov(IV) bromid, jer postoji i ugljikov(II) bromid.
Mogu još dodati perbrommetan. Eventualno i tetrabromidougljik(IV), ali to je već nasilje. :zubo:

sal_mirabilis
11.03.2011., 21:44
Pozdrav kemicari!!!
Imam par pitanjaca u vezi ferrofluid-a tj, izrade istog. (ne znam hrvatski naziv, nisam nigdje naisao na njega)

Dakle, ja bih htio imati ferrofluid, ali koliko mi se cini dosta je skupa tekucina (1 oz s eBaya je oko 20$ s dostavom), a ja bih malo vecu kolicinu, pa mi se izrada cini jeftinije. ispravite me odmah ako nisam u pravu za cijenu...
naime htio bih si napraviti nesto tipa ovoga:
http://www.youtube.com/watch?v=OE2pB1pyZN0

E sad, nasao sam ovu stranicu s uputama za izradu, koje su mi relativno jasne, no opet prekomplicirane.
http://chemistry.about.com/od/demonstrationsexperiments/ss/liquidmagnet.htm

koliko mi je jasno, na prve tri stranice postupka on dobiva Fe3O4 iz necega sto mi bas i nije jasno :confused: , al mi se cini da koristi amonijak... a buduci da nisam bas iskusan s kemijskim reakcijama, htio bih izbjeci igranje s amonijakom.

nakon sto je dodao oleinsku kiselinu (pretpostavljam da je to oleic acid :ne zna: ) on to sve mjesa sa kerozinom. i to je kao to.

naisao sam i na izradu od nekakvog tonera za printere i obicnog jestivog ulja, ali mi se cini dosta nekvalitetno..... bar mi se cini, mozda nisam u pravu.. :ne zna:

e sad sto mene zapravo znaima:

1. hoce li nabavka materijala za ferrofluid biti skuplja nego da kupim gotovi?

2. Da li je moguce nabaviti Fe3O4 u Hrvatskoj, i ako netko zna kolika je cijena?

3. Isto pitanje za oleinsku kiselinu i kerozin (ili nsto drugo umijesto toga, a da ima iste zeljene ucinke)...

4. hocu li mjesanjem te tri stvari dobiti isto što ovaj u ovom postupku dobije?

5. sto se jos moze koristiti umijesto kerozina? ne da mi se igrat s necim takvim...

6. Hoce li taj ferrofluid imati ista svojstva kao i ovaj kupovni? mislim na kvalitetu, reagiranje na magnetno polje...

7. da li ferrofluid gubi na kvaliteti sa stajanjem? (uz to, da li isparava?)

8. da li je ferrofluid otrovan? ne mislim na to da ga popijem ili diram bez zaštite nego isparavanje...

Heh, ima tu dosta pitanja :kava: , bio bih vam jaaaaako zahvalan kada biste mi mogli odgovoriti!!! :s :s :s

Nitko ne odgovara, jamačno jer se nitko od ovdašnjih s time doma ne igra. Ni ja se ne mogu podičiti imanjem ili spravljanjem ferofluida pa mogu dati samo par vrlo općih opaski.
Ako želiš nešto lijepo kao ono što se prodaje, treba ti puno više vremena negoli novaca.
A možeš i improvizirati. Najjednostavnije je uzeti željezne prašine i razmutiti u najobičnijem ulju. Približavanje magneta sasvim će lijepo naježiti tu smjesu. Možeš i uzeti neki od onih malih slabih tamnosivih magnetića i stuštiti ga u praha pa razmuljati u ulju. Tu bi efekt trebao biti bolji, barem ako dobro sprašiš magnet.
Što se tiče spravljanja magnetita i mogućih opasnosti, za potonje bih rekao da ih nema, a spravljanju koristi nekakvo poznavanje kemije. Inače se moraš držati recepta za koji nekad može ispasti i da ne ide kako treba.

Hedonistkinja
13.03.2011., 11:58
Može li mi netko objasniti zašto se klor može dobiti elektrolizom vodene otopine natrijevog klorida, a flour ne može elektrolizom natrijevog flourida :misli:? Jel to zato što se u natrijevom flouridu nalazi F- anion pa se vrši oksidacija vode na anodi?

Štreberica
13.03.2011., 14:12
Može li mi netko objasniti zašto se klor može dobiti elektrolizom vodene otopine natrijevog klorida, a flour ne može elektrolizom natrijevog flourida :misli:? Jel to zato što se u natrijevom flouridu nalazi F- anion pa se vrši oksidacija vode na anodi?
Da, zato što je elektrodni potencijal (standardni redukcijski potencijal) za reakciju F2(g) + 2e- --> 2F-(aq) jako pozitivan (wikipedija kaže 2.87V) (ta reakcija je znači jako spontana - znaš da fluor jako burno reagira s vodom i da je općenito jak oksidans što znači da se lako reducira) pa je za obrnutu reakciju, koja bi se odvijala pri elektrolizi, jednako toliko negativan (-2.87V) pa se ni djelovanjem električne struje ne može dovesti dovoljno energije za tu reakciju, odnosno za oksidaciju vode je potencijal puno manje negativan pa se ona odvija.

Scan
14.03.2011., 20:42
Može li mi bilo tko pomoći oko ovih zadataka na slici?
http://i52.tinypic.com/n3kgpf.jpg
Samo zadatke, ne i teoriju.

Može i na Pm nije greda.

nbedeko2
15.03.2011., 14:04
Disocijacija tvari je razlaganje (raspadanje) tvari (molekule) na njezine sastavne dijelove. Evo primjer jedne tvoje soli: KNO3 je građen od K+ i NO3- iona, kada ta sol disocira npr. u vodi to su produkti te disocijacije, znači KNO3 ---> K+ + NO3-. Na isti način probaj AlCl3.

U trećem zadatku su reakcije neutralizacije u kojima kao produkt nastaju sol i voda, mislim da sam ti sve rekao.

Četvrti zadatak isto kao i drugi, kiselinu rastaviš na vodikove ione i kiselinski ostatak koji daje pojedina kiselina (kod H2SO4 bi to bili HSO4- i SO42- ako bi išao pisat stupnjevito).

Peti zadatak, pretvoriš mL u L, preko c = n/V -> n = c×V dobiješ množinu i preko m = M×n dobiješ masu soli.

Neutralizacija je reakcija između kiseline i lužine pri čemu nastaje sol i voda. Trebaš znati koja kiselina ima soli sulfite i koja lužina treba s njom izreagirati da bi dobio kalijev sulfit.

xfxgamer
28.03.2011., 14:14
Bok,moze li pomoc

2HI---> H2 + I2

Koliko ce jodovodika biti u posudi nakon uspostavljanja ravnoteze,ako je reakcija zapocela sa 1 mol vodika i kiska,ako moze i postupak.Kemijska konstanta iznosi 5

I jos ovaj zadatak,postupak mi ne treba,samo rjesenje

2SO2 + 02 ----> 2SO3

U reakcijskoj posudi 1 dm3 nalaze se 2 mola so2 i 1 mol o2.Nakon uspostave ravnoteze smesa sadrzi 0.24 mola kisika.Izracunaj konstantu kemijske reakcije.

Hvala unaprijed

anotherone
28.03.2011., 15:24
Bok,moze li pomoc

2HI---> H2 + I2

Koliko ce jodovodika biti u posudi nakon uspostavljanja ravnoteze,ako je reakcija zapocela sa 1 mol vodika i kiska,ako moze i postupak.

I jos ovaj zadatak,postupak mi ne treba,samo rjesenje

2SO2 + 02 ----> 2SO3

U reakcijskoj posudi 1 dm3 nalaze se 2 mola so2 i 1 mol o2.Nakon uspostave ravnoteze smesa sadrzi 0.24 mola kisika.Izracunaj konstantu kemijske reakcije.

Hvala unaprijed

ej! u prvom zadatku ti fali konstanta ravnoteže reakcije. nemaš s čime izjednačit.

ako znaš postupak za drugi zadatak, znaš i za prvi. (samo još vidi konstantu.)

xfxgamer
28.03.2011., 15:31
ej! u prvom zadatku ti fali konstanta ravnoteže reakcije. nemaš s čime izjednačit.

ako znaš postupak za drugi zadatak, znaš i za prvi. (samo još vidi konstantu.)

Za prvi je kemijska konstanta 5,a za drugi mi kemijska konstanta ispadne 41.78,ali u rjesenjima pise 0.021

anotherone
28.03.2011., 15:44
evo, riješila sam ti ga. rješenje je točno, 0.021.
znači, postupak ti ne valja. znači, moraš to prvo naučiti. :)

xfxgamer
28.03.2011., 15:59
Ovo je moj postupak
http://i.imguppy.com/2011/86/2/5_001.jpg

anotherone
28.03.2011., 16:05
ej, ne vidi ti se dobro, kemijska ti je presvijetla.
možeš napisat opet (crnim markerom :D)?

xfxgamer
28.03.2011., 16:25
Evo postupka http://img815.imageshack.us/i/50001.jpg/

anotherone
28.03.2011., 16:45
postupak ti je dobar. došlo vam je negdje do zabune. eno ti šta je bilo na PM, da se ne oteže ovdje.

Cruces
28.03.2011., 17:18
Mene zanima jedna stvar,znam da elektronegativnost raste od dolje prema gore i sljeva na desno u periodnom sustavu elemenata,ali zašto baš u tom smjeru?
I kako mogu znati ako imam neku molekulu dali joj je vrelište ili talište visoko ili nisko?

Štreberica
28.03.2011., 21:32
Elektronegativnost je, najjednostavnije rečeno, mjera koliko atom jako privlači elektrone, relativno u odnosu na druge atome, tj. koliko je veća vjerojatnost da se "zajednički" elektron iz veze u bilo kojem trenutku nalazi bliže tom atomu nego onom drugom, manje elektronegativnom. Izvodi se iz energije ionizacije i elektronskog afiniteta - što atom ima veću energiju ionizacije (potrebna je veća energija da se iz njega izbije elektron) i veću apsolutnu vrijednost elektronskog afiniteta (veća se energija oslobodi kad primi elektron), ima veću elektronegativnost. Dakle, ako znaš kako se mijenjaju energija ionizacije i elektronski afinitet kroz periodni sustav, trebalo bi ti biti otprilike logično za elektronegativnost.

Cruces
29.03.2011., 14:29
Čekaj,i dalje ne razumijem,ajde ti meni to objasni "normalnim" jezikom.

Štreberica
29.03.2011., 17:03
Čekaj,i dalje ne razumijem,ajde ti meni to objasni "normalnim" jezikom.
Prvi razred gimnazije? Što znaš o tome što su energija ionizacije i elektronski afinitet i kako se mijenjaju kroz periodni sustav?

nbedeko2
29.03.2011., 18:36
I kako mogu znati ako imam neku molekulu dali joj je vrelište ili talište visoko ili nisko?

Vrelište i talište zavisi o vrsti spoja, njegovoj građi, vrsti veze itd.. Daj konkretan primjer.

Cruces
29.03.2011., 19:07
Vrelište i talište zavisi o vrsti spoja, njegovoj građi, vrsti veze itd.. Daj konkretan primjer.

Evo imam zadatak,sljedeče molekule poredaj od najnižeg do najvišeg tališta:
H2O,HCL,F2,NaCL

jfutach
30.03.2011., 22:54
Evo imam zadatak,sljedeče molekule poredaj od najnižeg do najvišeg tališta:
H2O,HCL,F2,NaCL

Nisam kemičar, al kad vidim da nitko ne odgovara....takva pitanja mogu biti jako teška ili laka, ovisno o izboru molekula. Recimo ovo je jednostavno i laiku:

F2 znaš da je nepolarna molekula (i plin na sobnoj temperaturi) tako da je to definitivno na dnu.
Slijedi HCl koja je polarna mol. i stvara vodikove veze koje povisuju talište i vrelište, ali znaš da je voda specifična i ima iznimno visoko vrelište i talište s obzirom na molekulsku masu pa je ispred. a i HCl je plin (osim ako je otopljen u vodi, al to je druga priča).

NaCl je krutina pa nema konkurencije na zadnjem mjestu. Čim je u pitanju ionska veza pomisli na relativno visoko talište.
Ako kreneš tako logički i poredaš si one za koje si siguran na rubove, srednji dio će se lakše ispuniti.... :)

Charobniak
01.04.2011., 14:13
U srednjoj smo se tek dotakli esterifikacija, tako da su brojni detalji ostali nerazjašnjeni, pa imam nekoliko pitanja što se tiče praktičnog dijela ove vrste reakcija.

Za reakciju se koristi određena karboksilna kiselina i suvišak određenog alkohola, tako da se ravnoteža čim više pomanke na stranu produkata. Smjesi se doda nekoliko mL koncentrirane sumporne kiseline koja služi kao katalizator.

E, sad ono što me zanima je čemu točno u pojedinim slučajevima služi dodavanje nekog nepolarnog otapala (npr. benzena ili toluena). Da li se tijekom refluksiranja nastali ester otapa u nepolarnom otapalu, dok voda (koja nastaje tijekom reakcije), suvišak alkohola i karboksilna kiselina ostaju prvenstveno u drugom sloju?

Ako je ova pretpostavka točna, znači da bi se na taj način moglo postići prilično visoko iskorištenje pošto voda ne dolazi u kontakt s esterom, pa je zbog toga hidroliza svedena na minimum. Kasnije se sloj nepolarnog otapala sa esterom odvoji te se destiliranjem iz smjese ukloni ili ester ili nepolarno otapalo, ovisno koja tvar ima niže vrelište.

Da li je ovo točno? Ako nije, bio bih zahvalan ako bi netko mogao obrazložiti.

anotherone
02.04.2011., 10:16
Za reakciju se koristi određena karboksilna kiselina i suvišak određenog alkohola, tako da se ravnoteža čim više pomanke na stranu produkata. Smjesi se doda nekoliko mL koncentrirane sumporne kiseline koja služi kao katalizator.

E, sad ono što me zanima je čemu točno u pojedinim slučajevima služi dodavanje nekog nepolarnog otapala (npr. benzena ili toluena). Da li se tijekom refluksiranja nastali ester otapa u nepolarnom otapalu, dok voda (koja nastaje tijekom reakcije), suvišak alkohola i karboksilna kiselina ostaju prvenstveno u drugom sloju?


znači, to je Fischerova esterifikacija. ravnoteža je prilično pomaknuta nalijevo. tome se, koliko se sjećam, doskače ovdje prvenstveno dodavanjem kiselog katalizatora, a može još i reaktanta u suvišku, te izdvajanjem vode.

u vezi s tim, nepolarna otapala se dodaju radi olakšanog uklanjanja vode (pogledaj Dean-Stark postupak). organski spojevi su različito topivi u vodi, ovisno o duljini ugljikova lanca. što je duži, molekula je nepolarnija. tako da će se sve takve molekule rasporediti po već nekoj ravnoteži i u vodenu i u organsku fazu.

evo kako se koristi npr. toluen: Dean-Stark (http://en.wikipedia.org/wiki/Dean-Stark_apparatus)

Jigglypuff.
02.04.2011., 20:04
Bok, moze pomoc? :)

1.) Vrelište vode pri atmosferskom je tlaku 100°C, a ledište 0°C.
Vrelište etanola jest 78°C, a ledište -32°C. Vino je uz aromatične tvari i još neke organske spojeve u osnovi smjesa vode i alkohola.
Predloži kemijske metode odvajanja alkohola iz vina i obrazloži ih.
A __________________________
B __________________________

2.) Oksidacijom spoja A u postupku octenog vrenja nastaje spoj B.
Spoja A i spoj B uz dodatak sumporne kiseline i blago zagrijavanje daju produkt C
a) Imenuj spojeve i napiši im molekulske formule
b) prikaži kemijske reakcije:
-reakciju spoja A i spoja B
-hidrolizu spoja C

Štreberica
02.04.2011., 22:17
Kako razdvajamo smjese tvari na osnovi različitog vrelišta - (frakcijska) destilacija, znaš što je to? Doduše ne bi se mogao tako izdvojiti apsolutno čisti alkohol nego oko 96-postotni, no to su detalji koji te, pretpostavljajući da si 8. razred, ne moraju zanimati.
Drugo valjda na osnovi tališta, na 0°C voda se smrzne a etanol i ostalo bi trebalo ostati izvan (često problematično u praksi).

Octenim vrenjem iz etanola nastaje octena kiselina ( = etanska kiselina). Etanol i octena kiselina sa sumpornom kiselinom kao katalizatorom reagiraju u esterifikaciji i nastaje ester koji se zove etil-etanoat (i voda). Hidroliza estera je ista reakcija kao esterifikacija samo u suprotnom smjeru (zamijeni reaktante i produkte). Strukture i jednadžbe, ako ne možeš sad dalje sam(a), potraži u udžbeniku ili na netu.

themachine
06.04.2011., 10:16
Mozete li mi reci jedan primjer spontane (kemijske) endotermne reakcije? (ako postoji uopce)
Molim vas odg. na pm, hvala.

jfutach
06.04.2011., 13:25
Mozete li mi reci jedan primjer spontane (kemijske) endotermne reakcije? (ako postoji uopce)
Molim vas odg. na pm, hvala.

http://chemistry.about.com/od/lecturenotesl3/a/endorxns.htm

Charobniak
10.04.2011., 13:34
znači, to je Fischerova esterifikacija. ravnoteža je prilično pomaknuta nalijevo. tome se, koliko se sjećam, doskače ovdje prvenstveno dodavanjem kiselog katalizatora, a može još i reaktanta u suvišku, te izdvajanjem vode.

u vezi s tim, nepolarna otapala se dodaju radi olakšanog uklanjanja vode (pogledaj Dean-Stark postupak). organski spojevi su različito topivi u vodi, ovisno o duljini ugljikova lanca. što je duži, molekula je nepolarnija. tako da će se sve takve molekule rasporediti po već nekoj ravnoteži i u vodenu i u organsku fazu.

evo kako se koristi npr. toluen: Dean-Stark (http://en.wikipedia.org/wiki/Dean-Stark_apparatus)

Malo kasnim, ali zahvaljujem na odgovoru. Esteri u vezi kojih me ovo zanimalo, vrlo su slabo topljivi u vodi, tako da pretpostavljam da u tom slučaju nepolarno otapalo može poslužiti za odvajanje dobrog dijela estera od ostatka reakcijske smjese.

anotherone
10.04.2011., 17:54
Malo kasnim, ali zahvaljujem na odgovoru. Esteri u vezi kojih me ovo zanimalo, vrlo su slabo topljivi u vodi, tako da pretpostavljam da u tom slučaju nepolarno otapalo može poslužiti za odvajanje dobrog dijela estera od ostatka reakcijske smjese.

da, zvuči logično. još ako su reaktanti značajno topljiviji, udio estera u organskoj fazi bi mogao bit zahvalan za radit tako.

Tox2401
11.04.2011., 21:09
Pomoć
Dobio sam top priority zadatak u školi.
Moram napravit najmanje 2 litre nitroglicerina da dignem profi iz hrvatskog i kuću i sve u zrak...

SALIM SE xD

Ne a sad ozbiljno, kako se mjesa nitroglicerin, jel postoji neki rizik da ostanem bez pola tijela ili da samo promjesam one gluposti :P
Znam da treba polako raditi i drzati u staklu jer da plastika moze pokrenuti reakciju i da brzo mjesanje moze takoder izazvati reakciju. Jedino neznam na kojoj toplini postaje rizik da mjesavina eksplodira :)

Charobniak
12.04.2011., 08:36
Pomoć
Dobio sam top priority zadatak u školi.
Moram napravit najmanje 2 litre nitroglicerina da dignem profi iz hrvatskog i kuću i sve u zrak...

SALIM SE xD

Ne a sad ozbiljno, kako se mjesa nitroglicerin, jel postoji neki rizik da ostanem bez pola tijela ili da samo promjesam one gluposti :P
Znam da treba polako raditi i drzati u staklu jer da plastika moze pokrenuti reakciju i da brzo mjesanje moze takoder izazvati reakciju. Jedino neznam na kojoj toplini postaje rizik da mjesavina eksplodira :)

Nadam se da je cijeli post zapravo šala, jer očito nemaš ni približnu ideju o koliko se opasnoj tvari radi i koliko mala količina te može ubiti. Nađi si radije neku drugu zanimaciju.

tamarax25
12.04.2011., 09:23
Da li je n-propanol isto što i 2-propanol?

Lion_punk
12.04.2011., 13:45
Evala, moram priznati da u zadnje vrijeme (pošto imam te neobične napadaje ambicioznosti) želim nešto o organskoj kemiji naučit. Zasada samo znam da se radi o ugljikovim spojevima, koji se zovu i organski spojevi. Piše da se ne tope u vodi nego u nepolarnim organskim otapalima. Što je to?

Ugl, tribaju mi knjige (samo linkovi) koje dosta općenito govore o organskim spojevima, kako dolazi do fuzije tih elemenata, koje su najučestalije veze među atomima i o čemu ovisi spajanje atoma? Ovo što sam našao većinom je na engleskom što mi ne pomaže ni malo.

Endimion17
12.04.2011., 13:50
Podforum Upomoć, spašavajte je za takve stvari. ;)

Cahit
12.04.2011., 13:51
U moje vrijeme je Pine bio vrh šta se tiče organske kemije.

http://www.antikvarijat-studio.hr/shop/images/books/53565.jpg

Nisam baš siguran da ćeš naći online, barem ne ovu hrvatsku verziju

Lion_punk
12.04.2011., 13:51
Odnosno zanimaju me neki osnovni pojmovi koje nemogu zaključiti iz navedenog.

Tipa kada se događaju rekacije tipa adicija, supstitucija ili eliminacija iz spojeva?
Recimo kod

C2H4+HBr=C2H5Br, a ne recimo C2H4+HBR=CH4+CHbr (dakle stvarno neko lijepo objašnjenje za potpune amatere)

nbedeko2
12.04.2011., 14:16
Odnosno zanimaju me neki osnovni pojmovi koje nemogu zaključiti iz navedenog.

Tipa kada se događaju rekacije tipa adicija, supstitucija ili eliminacija iz spojeva?
Recimo kod

C2H4+HBr=C2H5Br, a ne recimo C2H4+HBR=CH4+CHbr (dakle stvarno neko lijepo objašnjenje za potpune amatere)

Preporučam da nabaviš negdje udžbenik za četvrti razred gimnazije i kreneš od početka ako te organska zanima.

Ova tvoja reakcija koju si napisao ne može nikako biti jer nije zadovoljena valencija ugljika (IV).

Da li je n-propanol isto što i 2-propanol?

Ne, n-propanol je propan-1-ol. Recimo, propan-2-ol bi bio izopropanol.

Jericho159
12.04.2011., 17:38
Odnosno zanimaju me neki osnovni pojmovi koje nemogu zaključiti iz navedenog.

Tipa kada se događaju rekacije tipa adicija, supstitucija ili eliminacija iz spojeva?
Recimo kod

C2H4+HBr=C2H5Br, a ne recimo C2H4+HBR=CH4+CHbr (dakle stvarno neko lijepo objašnjenje za potpune amatere)

Post iznad svog imas Piena.. nadi si negdje tu knjigu i uzivaj :)

Gänseblümchen
12.04.2011., 18:55
Preporučam da nabaviš negdje udžbenik za četvrti razred gimnazije i kreneš od početka ako te organska zanima.

Ova tvoja reakcija koju si napisao ne može nikako biti jer nije zadovoljena valencija ugljika (IV).



Točna je, u pitanju je eten, adicija sa halogenvodikom :)
Nego Lion_punk, ako zaista krećeš u organske vode, kreni sa navedenim udžbenikom. Sasvim je solidan i dobro uvodi u organsku kemiju. Dovoljno za početnika, a i studenta, naravno. Kasnije, ako te nastavi zanimati, kreni sa "jačima"! :top:

nbedeko2
12.04.2011., 19:57
Točna je, u pitanju je eten, adicija sa halogenvodikom :)
Nego Lion_punk, ako zaista krećeš u organske vode, kreni sa navedenim udžbenikom. Sasvim je solidan i dobro uvodi u organsku kemiju. Dovoljno za početnika, a i studenta, naravno. Kasnije, ako te nastavi zanimati, kreni sa "jačima"! :top:

Mislim na ovu reakciju: C2H4 + HBr ---> CH4 + CHBr :D

Gänseblümchen
12.04.2011., 22:56
Mislim na ovu reakciju: C2H4 + HBr ---> CH4 + CHBr :D

Aha, sorry. Ta reakcija definitivno ima smisla :D

Lion_punk
13.04.2011., 00:17
aha i mislio sam da ću postat tema sprdnje.... smijati ću se i ja svojoj gluposti za koji mjesec :D

manchild
13.04.2011., 01:34
U moje vrijeme je Pine bio vrh šta se tiče organske kemije.

http://www.antikvarijat-studio.hr/shop/images/books/53565.jpg

Nisam baš siguran da ćeš naći online, barem ne ovu hrvatsku verziju

joj kad se sjetim gradiva koje smo radili iz te knjige! užas :rolleyes:

Štreberica
13.04.2011., 13:00
Pine je prekompliciran za početak, pogubit ćeš se. Nažalost ne znam i ne uspijevam naći ništa jednostavnije na netu na hrvatskom. U papirnatom obliku, ako inače već znaš ponešto o kemiji općenito (no i to mi je upitno budući da ne znaš što znači nepolarno...), udžbenik za 4. razred gimnazije, npr. ovim http://www.skolskaknjiga.hr/hrv/page.asp?item=021552&act=more (Kemija ugljikovih spojeva; Petrović-Peroković, Turčinović, Halasz) se trenutačno služim za pomoć maturantima i čini mi se dosta dobar, osobito bolji od ranijih udžbenika što se tiče tih osnova kako i kad se zbiva koja reakcija (adicija, supstitucija, eliminacija).

Jessica Bo1
14.04.2011., 20:30
ja imam problema sa pH? znači ...m(H2SO4)=tolka i tolka....c(otopine)= 0.1 mol/dm3 treba izračunat pH i pOH? s tim da je tvar u pitanju H2SO4 i sad kad rastavim nastaje 2H+ + SO4 2- -- H2SO4 jel sad trebam c(2H+)=0.1mol/dm3 jel treba 2 pomnožiti s 0.1 i onda računati pH ili da računam samo s
0.1mol/dm3........?????

nbedeko2
14.04.2011., 21:05
ja imam problema sa pH? znači ...m(H2SO4)=tolka i tolka....c(otopine)= 0.1 mol/dm3 treba izračunat pH i pOH? s tim da je tvar u pitanju H2SO4 i sad kad rastavim nastaje 2H+ + SO4 2- -- H2SO4 jel sad trebam c(2H+)=0.1mol/dm3 jel treba 2 pomnožiti s 0.1 i onda računati pH ili da računam samo s
0.1mol/dm3........?????

Znači ako sam dobro shvatio iz te ''hrpe'' loše sročenog pitanja/ teksta; imaš otopinu sumporne kiseline koncentracije 0,1 mol/dm^3 i trebaš izračunati pH, odnosno pOH?

Disocijacija sumporne kiseline ide: H2SO4 ---> 2H(+) + SO4(2-).

Ako je c(H2SO4) : c(H+) = 1 : 2, onda je c(H+) = 2 c(H2SO4), kao što si i sama napisala.

Dakle, trebaš množit sa dva. Drži se jednadžbe disocijacije ko pijan plota.

Jessica Bo1
14.04.2011., 21:21
Znači ako sam dobro shvatio iz te ''hrpe'' loše sročenog pitanja/ teksta; imaš otopinu sumporne kiseline koncentracije 0,1 mol/dm^3 i trebaš izračunati pH, odnosno pOH?

Disocijacija sumporne kiseline ide: H2SO4 ---> 2H(+) + SO4(2-).

Ako je c(H2SO4) : c(H+) = 1 : 2, onda je c(H+) = 2 c(H2SO4), kao što si i sama napisala.

Dakle, trebaš množit sa dva. Drži se jednadžbe disocijacije ko pijan plota.

hvala ti!!:)

By a lady
15.04.2011., 20:03
Ako itko ima neki dobar prijedlog za maštoviti pokus iz anorganske (dug otprilike 3-5 min), s tim da ne bude u njemu razvijanja plinova i drugih štetnih nusprodukata neka slobodno kaže...Jer meni niš ne pada na pamet.

manchild
16.04.2011., 01:31
Ako itko ima neki dobar prijedlog za maštoviti pokus iz anorganske (dug otprilike 3-5 min), s tim da ne bude u njemu razvijanja plinova i drugih štetnih nusprodukata neka slobodno kaže...Jer meni niš ne pada na pamet.

ak je za OŠ onda grijanje modre galice

By a lady
16.04.2011., 12:18
Nije za OŠ...
Za 3. srednje...

hellie
16.04.2011., 19:08
bojenje plamena. vrlo efektno a jednostavno za izvesti i nema štetnih produkata.

Hallucigenia
20.04.2011., 11:53
Evo konkretno, isprobavano prije par minuta:

Zašto 30% HF ni najmanje ne reagira s vapnencem koji je skoro čisti CaCO3?
Kada isto učinim s HCl na istom uzorku, reakcija je jaka.
Kako je to moguće? S HF sam očekivao još burniju reakciju..
Ima li koja dobra kemičarska duša da mi kao laiku objasni zašto je to tako?

Neo The Anomaly
21.04.2011., 11:47
Mene zanima postoji li neka priznata olimpijada iz kemije, gdje se putuje na dulje od tjedan dana?

PaleEnchantress
21.04.2011., 12:59
IChO (http://www.icho2010.org/en/home.html) možda?

biokem
21.04.2011., 19:48
ovako, za seminar sam dobila temu ALKALITET VODE... na netu i nisam baš previše toga našla, pa bi mi dosta pomoglo kada bi netko malo nešto napisao o tome... što mislite da je najbitnije itd... HVALA

Neo The Anomaly
21.04.2011., 19:56
IChO (http://www.icho2010.org/en/home.html) možda?

:rofl: :rofl: :rofl:
Hvala :mig:

lambaša
22.04.2011., 14:16
molila bih da mi netko riješi ovaj zadatak (treba mi cijeli postupak, ne samo rješenje):
Umjetno gnojivo načinjeno je miješanjem jednakih masa kalijevog nitrata (KNO3) i amonijevog fosfata ((NH4)3PO4). Izračunaj koliki je u tom gnojivu maseni udio:
a) fosfora
b) dušika?

Hvala unaprijed

Sumpor
22.04.2011., 14:46
Evo konkretno, isprobavano prije par minuta:

Zašto 30% HF ni najmanje ne reagira s vapnencem koji je skoro čisti CaCO3?
Kada isto učinim s HCl na istom uzorku, reakcija je jaka.
Kako je to moguće? S HF sam očekivao još burniju reakciju..
Ima li koja dobra kemičarska duša da mi kao laiku objasni zašto je to tako?

Možda zato jer je HCl jača kiselina od HF?

Neo The Anomaly
22.04.2011., 16:26
molila bih da mi netko riješi ovaj zadatak (treba mi cijeli postupak, ne samo rješenje):
Umjetno gnojivo načinjeno je miješanjem jednakih masa kalijevog nitrata (KNO3) i amonijevog fosfata ((NH4)3PO4). Izračunaj koliki je u tom gnojivu maseni udio:
a) fosfora
b) dušika?

Hvala unaprijed

Evo jedan hint: izračunaj maseni udio traženog elementa u KNO3, zatim u amonijevom fosfatu, to zbroji i podijeli s 2 (ko što računaš prosjek ocijena).

Edit: to možeš napravit zato što su mase KNO3 i amoni.... jednake.

Rade Tesic
23.04.2011., 17:16
Pozz narode, evo jednog pitanja, pa ako neko moze da mi malo to pojasni..hvala unaprijed!!

Ako je glavni kvantni broj n=3, napisati vrijednosti za sve ostale kvantne brojeve.

Gänseblümchen
24.04.2011., 22:08
Pozz narode, evo jednog pitanja, pa ako neko moze da mi malo to pojasni..hvala unaprijed!!

Ako je glavni kvantni broj n=3, napisati vrijednosti za sve ostale kvantne brojeve.

Ukratko i osnovno to bi išlo ovako:
Glavni kvantni broj je "n" i u tvom primjeru je dan kao n=3. Zatim slijedi orbitalni kvantni broj "l" koji određuje veličinu kutne količine gibanja elektrona u atomu (oznaka je L), a jednadžba je:
L2 = l(l+1)ћ.

Inače vrijednosti za "l" su: l = 0, 1, 2, 3, ...(n - 1)
Ako je glavni n=3, znači da mogući orbitalni brojevi su l= 0, 1, 2

Zatim slijedi magnetni orbitalni kvantni broj (oznaka "ml"). On apsolutnoj vrijednosti ne može biti veći od orbitalnog kvantnog broja. Kreće se u rasponu od ml = -l, (-l + 1), ... -1, 0, +1,... (l – 1), l

Za tvoj primjer je ml= -2, -1, 0, 1, 2
I na kraju dolazi magnetni spinski kvantni broj (oznake "ms") gdje postoji spin +1/2 i -1/2.

Rade Tesic
25.04.2011., 13:00
e super..hvala ti puno puno puno :)))

Hallucigenia
27.04.2011., 08:18
Možda zato jer je HCl jača kiselina od HF?

Pa nije, valjda. Usput, CaCO3 otapaju octena i limunska kiselina pa ne mogu dokučiti zašto HF ne?

Negdje mora biti fora, iz nekog razloga to naprosto ne ide.

Charobniak
27.04.2011., 08:30
Pa nije, valjda. Usput, CaCO3 otapaju octena i limunska kiselina pa ne mogu dokučiti zašto HF ne?

Negdje mora biti fora, iz nekog razloga to naprosto ne ide.

Mislim da je ipak Sumpor u pravu - na temelju disocijacije molekula, jakost kiselina u skupini halogenih elemenata raste prema dolje unutar skupine. Ja bih svejedno očekivao da HF reagira s CaCO3, a međuostalom par izvora navodi da se CaF2 dobiva upravo tom reakcijom:

CaCO3 + 2HF → CaF2 + CO2 + H2O

Sad, zašto to u ovom slučaju nije funkcioniralo, ne znam. Možda se jednostavno radilo o manjoj koncentraciji kiseline nego što si mislio da imaš, ili se radilo o nekoj drugoj tvari. :ne zna:

Hallucigenia
29.04.2011., 13:23
No ipak, ne reagira tako. Na istom uzorku vapnenca 5%-tna HCl burno reagira dok 30%-tna HF nimalo. Istovremeno, ta HF otapa kvarcni pijesak ko od šale!!

HF je iz originalne netom otvorene boce dok HCl sam pripremio iz isto tako originalne ambalaže (standardna otopina koju geolozi nosakaju po terenu i čime testiraju prisustvo karbonata u stijenama). Mislim da je mogućnost pogreške jednaka nuli.

Postupak kojim rastapam stijene radi daljnje analize upravo zbog toga i koristi HCl jer HF ne može otapati karbonate.

:ne zna:

chemie
29.04.2011., 19:35
da li će kov.veza između dva atoma biti stabilnija ako je razlika elektronegativnosti između dva atoma veća ili manja?koliko sam uspio saznati stabilnija je ...ali nije mi jasno kako to može biti točno jer ako je jedan atom od ta dva jako elektronegativan onda će ajče privlačiti elektrone iz veze npr. O-H veza ..
Isto tako amonijak je jača baza od fosfina ..ali ne bi li trebao biti fosfin jača jer dušik je elektronegativniji od fosfora što bi značilo da je N-H veza slabija od P-H veze.

manchild
30.04.2011., 01:37
da li će kov.veza između dva atoma biti stabilnija ako je razlika elektronegativnosti između dva atoma veća ili manja?koliko sam uspio saznati stabilnija je ...ali nije mi jasno kako to može biti točno jer ako je jedan atom od ta dva jako elektronegativan onda će ajče privlačiti elektrone iz veze npr. O-H veza ..
Isto tako amonijak je jača baza od fosfina ..ali ne bi li trebao biti fosfin jača jer dušik je elektronegativniji od fosfora što bi značilo da je N-H veza slabija od P-H veze.

postavi si pitanje zašto je H20 tekućina, a H2S plin?

chemie
30.04.2011., 15:40
da li će kov.veza između dva atoma biti stabilnija ako je razlika elektronegativnosti između dva atoma veća ili manja?koliko sam uspio saznati stabilnija je ...ali nije mi jasno kako to može biti točno jer ako je jedan atom od ta dva jako elektronegativan onda će ajče privlačiti elektrone iz veze npr. O-H veza ..
Isto tako amonijak je jača baza od fosfina ..ali ne bi li trebao biti fosfin jača jer dušik je elektronegativniji od fosfora što bi značilo da je N-H veza slabija od P-H veze.

ajde neka mi to netko malo detaljnije objasni..

By a lady
30.04.2011., 16:28
da li će kov.veza između dva atoma biti stabilnija ako je razlika elektronegativnosti između dva atoma veća ili manja?koliko sam uspio saznati stabilnija je ...ali nije mi jasno kako to može biti točno jer ako je jedan atom od ta dva jako elektronegativan onda će ajče privlačiti elektrone iz veze npr. O-H veza ..
Isto tako amonijak je jača baza od fosfina ..ali ne bi li trebao biti fosfin jača jer dušik je elektronegativniji od fosfora što bi značilo da je N-H veza slabija od P-H veze.

Veza općenito je stabilnija što je veća razlika u elektronegativnosti.E sad, ako je razlika u elektronegativnosti veća od 1.9 onda se radi o ionskoj koja je jača od kovalentne. N-H veza jača je od P-H veze.
Što se tiče ovog primjera s H2S i H20. H2S je plin zbog toga što su međumolekulske-Van der Waalsove sile slabije između molekula sumporovodika nego kod vode. Kod vode su prisutne jače vodikove veze i upravo zbog toga, zbog te jače interakcije među molekulama vode, voda je tekućina, a sumporovodik plin.

chemie
30.04.2011., 18:44
da.. ...ja to sebi predočavam ovako:
- ako je razlika u elektronegativnosti između dva spoja veća, elektronegativniji element jače privlači elektrone iz veze pri čemu se veza destabilizira... npr O-H veza kod kiselina- kako kisik odvlači elektrone iz veze , odcjepljuje se proton.
P-H veza bi po meni bila stabilnija od N-H veze, jer je manja razlika u elektronegativnosti između P-H pa je veza stabilnija jer fosfor ne odvalči toliko elektron eiz veze kao N..
ne kužim...........

Štreberica
30.04.2011., 19:02
Nee... međumolekulske i unutarmolekulske interakcije treba razlikovati. Ovo za H2O i H2S je točno i ovaj put se (više ili manje slučajno) podudara sa zaključkom, ali to su međumolekulske interakcije a ne kovalentne veze unutar molekula, jest da su to sve elektrostatske interakcije pa naravno u osnovi jesu iste no poistovjećivanje na ovoj razini može dovesti do zabluda.

Isto tako amonijak je jača baza od fosfina ..ali ne bi li trebao biti fosfin jača jer dušik je elektronegativniji od fosfora što bi značilo da je N-H veza slabija od P-H veze.
Baza je proton-akceptor - amonijak je slabija kiselina (proton-donor) jer je N-H veza jača pa se H+ teže odvaja, a bazičnost je obrnuta od kiselosti (točnije (i kvalitativno) od kiselosti konjugirane baze no ovdje dođe na isto).

Bolji (jednostavniji) primjer da je jača veza između atoma koji se više razlikuju po elektronegativnosti je baš maloprije spomenuta pojava da je HF puno slabija kiselina (dakle manje disocira) nego HCl. No koliko je ta ovisnost jakosti veze i elektronegativnosti univerzalna i točno iz kojih razloga prelazi okvire mog znanja.

chemie
30.04.2011., 20:43
Baza je proton-akceptor - amonijak je slabija kiselina (proton-donor) jer je N-H veza jača pa se H+ teže odvaja, a bazičnost je obrnuta od kiselosti (točnije (i kvalitativno) od kiselosti konjugirane baze no ovdje dođe na isto).



hvala
nikak mi to ne ide u glavu ta elektronegativnost i jakost veze :ne zna:
skroz sam mislio da što je razlika u elektronegativnosti između dva atoma veća da je ta veza manje stabilna jer elektronegativniji sebi odvalči elektrone iz veze
na koji način se još može objasnit slabija bazičnost fosfina od NH3 ako ZABORAVIM tu elektronegativnost?- može li se reći da je razlog slaboj bazičnosti veći polmjer fosfora, pa može vezat manje atoma vodika ?
i zašto recimo sumpor u sumporovodiku uopće ne veže proton a ima dva nepodijeljena elektronska para???
Znam da je amonijak (mislim NH3)slaba kiselina, ali amonijev ion-,NH4+konjugirana kiselina od NH3 je jača kiselina nego što je amonijak baza (NH3 je slaba baza )
I još jedno pitanje za Štrebericu::confused:
da li se zadatak s naponom članka ,na ovoj web stranici uopće može rješiti bez korištenja tablice u kojoj su dane vrjednost stand.red.potenc.
http://drzavna-matura.com/index.php?topic=125.72
vidim da si već odgovarala na to pitanje...
ne znam na koji način se očekuje da se dođe do rješenja:kava:

arbor
30.04.2011., 21:27
Evo konkretno, isprobavano prije par minuta:

Zašto 30% HF ni najmanje ne reagira s vapnencem koji je skoro čisti CaCO3?
Kada isto učinim s HCl na istom uzorku, reakcija je jaka.
Kako je to moguće? S HF sam očekivao još burniju reakciju..
Ima li koja dobra kemičarska duša da mi kao laiku objasni zašto je to tako?

CaCO3(s) + 2HF(aq) --> CaF2(s) + CO2(g) + H2O(l)

Možda zato što reakcijom nastaje kalcijev fluorid, koji je gotovo netopljiv u vodi. To znači da će kalcijev karbonat pasivirati, odnosno ''zaštititi'' slojem kalcijeva fluorida koji sprječava daljnju reakciju kalcijeva karbonata i fluorovodične kiseline. :mig:

Štreberica
30.04.2011., 23:05
I još jedno pitanje za Štrebericu::confused:
da li se zadatak s naponom članka ,na ovoj web stranici uopće može rješiti bez korištenja tablice u kojoj su dane vrjednost stand.red.potenc.
http://drzavna-matura.com/index.php?topic=125.72
vidim da si već odgovarala na to pitanje...
ne znam na koji način se očekuje da se dođe do rješenja:kava:
Očekuje se da "napamet" znaš da srebro ima pozitivan, a cink negativan standardni redukcijski potencijal (npr. jer znaš da srebro ne reagira a cink reagira s klorovodičnom kiselinom tj. istiskuje vodik). Naravno takve stvari treba znati samo za "pravilne" (alkalijski, zemnoalkalijski, aluminij; "plemeniti") i ovako poznate metale.

chemie
01.05.2011., 15:39
Očekuje se da "napamet" znaš da srebro ima pozitivan, a cink negativan standardni redukcijski potencijal (npr. jer znaš da s

hvala !
da, razumijem.. :)
znači kod prikaza tog članka uzimam da je srebro anoda,a cink katoda.. jer moram baš taj članak prikazat a on ima negativan napon što znači da su krivo te "štipaljke" spojene..

chemie
01.05.2011., 15:42
nikak mi to ne ide u glavu ta elektronegativnost i jakost veze :ne zna:
skroz sam mislio da što je razlika u elektronegativnosti između dva atoma veća da je ta veza manje stabilna jer elektronegativniji sebi odvalči elektrone iz veze
na koji način se još može objasnit slabija bazičnost fosfina od NH3 ako ZABORAVIM tu elektronegativnost?- može li se reći da je razlog slaboj bazičnosti veći polmjer fosfora, pa može vezat manje atoma vodika ?
i zašto recimo sumpor u sumporovodiku uopće ne veže proton a ima dva nepodijeljena elektronska para???
Znam da je amonijak (mislim NH3)slaba kiselina, ali amonijev ion-,NH4+konjugirana kiselina od NH3 je jača kiselina nego što je amonijak baza (NH3 je slaba baza )



jel mi može netko gore navedeno malo detaljnije pojasniti ........:confused:
kad moram odredit koja je veza kraća npr.veza između DVA UGLJIKA vezana dvostrukom vezom i 2 C vezana trostrukom vezom, na koji princip to radim?

Domix
01.05.2011., 18:17
Ca(OH)2 +H2SO3 CaSO3 + H20

Jel mi može tko napisati ovu reakc u ionskom obliku? Mislim znam i sam ali mi se ne poklapa s rješenjima pa da provjerim. Fala unaprijed.

nbedeko2
01.05.2011., 18:49
Ca(OH)2 +H2SO3 CaSO3 + H20

Jel mi može tko napisati ovu reakc u ionskom obliku? Mislim znam i sam ali mi se ne poklapa s rješenjima pa da provjerim. Fala unaprijed.

Ca(2+) + 2OH(-) + 2H(+) + SO3(2-) ---> Ca(2+) + SO3(2-) + H(+) + OH(-)

Nadam se da se nisam negde zeznul u svim tim plusevima i minusima :mig:

Štreberica
01.05.2011., 22:05
znači kod prikaza tog članka uzimam da je srebro anoda,a cink katoda.. jer moram baš taj članak prikazat a on ima negativan napon što znači da su krivo te "štipaljke" spojene..
Koliko ja shvaćam smisao tog zadatka, da.


kad moram odredit koja je veza kraća npr.veza između DVA UGLJIKA vezana dvostrukom vezom i 2 C vezana trostrukom vezom, na koji princip to radim?
Višestruka veza je kraća od manjestruke (trostruka od dvostruke, dvostruka od jednostruke). Među jednakostrukim vezama kraća je veza najjednostavnije ako su polumjeri atoma koji u njoj sudjeluju manji.

anotherone
02.05.2011., 11:42
Ca(OH)2 +H2SO3 CaSO3 + H20

Jel mi može tko napisati ovu reakc u ionskom obliku? Mislim znam i sam ali mi se ne poklapa s rješenjima pa da provjerim. Fala unaprijed.

ne znam za koju vrstu kemije ti to treba? ako si u srednjoj, mislim da može i ona reakcija šta je netko već napisao, sve u ioniziranom obliku.

ako je za npr. analitičku, može se pisati tako da se vidi je li neki spoj praktički ioniziran ili ne. pa može i ova:

Ca(2+) + 2 OH(-) + 2H(+) + SO3(2-) = CaSO3 + H2O

CaSO3 je jako malo ioniziran (slabo topljiva sol), a voda isto, pa se uzima da praktički nisu ionizirane (udio iona se zanemaruje).
dok su prva dva spoja jaka baza i jaka kiselina, dakle, uzima se da su praktički potpuno ionizirane.

cloudy
03.05.2011., 13:40
Koeficijent razdiobe između 50%etanola i etera je 15. Kolika je masa cikolheksanola prešla u organski sloj ako smo u 20ml vodene otopine 50% etanola dodali 20ml etera?



Riješiti ili mi dati neki hint,odnosno bilo bi najbolje da mi malo pomognete samo i date rješenje,hvala :)

Eto tako.
03.05.2011., 21:26
Molim pomoć oko zadatka.Ne treba mi riješenje,dosta je samo manje pojašnjenje:

Kolika je pH vrijednost vodene otopine kalcijevog hidroksida priređene otapanjem 3,7g kalcijevog hidroksida u 2L destilirane vode?
Nisam sigurna za formulu hidroksida,jel to Ca(OH)2? Ako je,kako računam molarnu masu u tom slučaju? Znam da je jako glupo pitanje,ali ja eto ne znam to.Znam riješiti zadatak otprilike ali ne znam formulu.Ja bi izračunala c hidroksida (n/V) a n bi dobila kao m/M i onda jednostavno neg. log tog broja i pH je 14-pOH.Ja kad računam tako dobijem pH je 12,5.Jesam blizu?

miss_sunshine19
03.05.2011., 22:23
Molim pomoć oko zadatka.Ne treba mi riješenje,dosta je samo manje pojašnjenje:

Kolika je pH vrijednost vodene otopine kalcijevog hidroksida priređene otapanjem 3,7g kalcijevog hidroksida u 2L destilirane vode?
Nisam sigurna za formulu hidroksida,jel to Ca(OH)2? Ako je,kako računam molarnu masu u tom slučaju? Znam da je jako glupo pitanje,ali ja eto ne znam to.Znam riješiti zadatak otprilike ali ne znam formulu.Ja bi izračunala c hidroksida (n/V) a n bi dobila kao m/M i onda jednostavno neg. log tog broja i pH je 14-pOH.Ja kad računam tako dobijem pH je 12,5.Jesam blizu?

Formula spoja ti je dobra, no moras uzet u obzir da iz stehiometrijske ekvivalencije , omjera mnozina, izlazi da je n(OH)=2*n(Ca(OH)2) pa iz toga koncentraciju kak si i sama rekla... a molarna masa je M=Ar(Ca)+2Ar(O)+2Ar(H). ove dvojke ispred kisika i vodika su zbog formule. jer je oksidacijski broj OH 1-, a Ca 2+.

Eto tako.
04.05.2011., 07:55
Formula spoja ti je dobra, no moras uzet u obzir da iz stehiometrijske ekvivalencije , omjera mnozina, izlazi da je n(OH)=2*n(Ca(OH)2) pa iz toga koncentraciju kak si i sama rekla... a molarna masa je M=Ar(Ca)+2Ar(O)+2Ar(H). ove dvojke ispred kisika i vodika su zbog formule. jer je oksidacijski broj OH 1-, a Ca 2+.

Ovo mi baš nije jasno.Znači,ja izračunam n pomoću mase koja mi je zadana i molarne mase i onda taj n koji dobijem puta 2? I taj n puta uvrstim u formulu za c?

anotherone
04.05.2011., 08:12
Ovo mi baš nije jasno.Znači,ja izračunam n pomoću mase koja mi je zadana i molarne mase i onda taj n koji dobijem puta 2? I taj n puta uvrstim u formulu za c?


Ca(OH)2 je jaka baza koja u vodi praktički potpuno disocira na ione :

Ca(OH)2 = Ca(2+) + 2OH(-)


Znači, nastaje 2 puta više OH(-) iona nego je bilo Ca(OH)2 prije disocijacije, odnosno množina mu je 2 x n (Ca(OH)2).

nbedeko2
04.05.2011., 17:11
Ovo mi baš nije jasno.Znači,ja izračunam n pomoću mase koja mi je zadana i molarne mase i onda taj n koji dobijem puta 2? I taj n puta uvrstim u formulu za c?

Jednostavno, sve se vidi iz jednadžbe kako je anotherone napisao;

Ca(OH)2 ---> Ca2+ + 2OH-

Evo ovako, možda prije shvatiš:

n[Ca(OH)2] : n(OH-) = 1 : 2

rješavanjem omjera iz toga slijedi:

n[OH-] = 2n[Ca(OH)2]

:)

Štreberica
04.05.2011., 22:27
Uf... Kako se čita kemijska formula koja sadrži zagrade: kao kad u matematici imaš u zagradi, npr. 2(x+y) = 2x + 2y, sad si zamisli da je to 2(O + H) (nepoznanice uvijek možeš nazvati bilo kojim slovom), isto tako ovo (OH)2 znači (O+H)×2, znači da Ca(OH)2 sadrži 2 O i 2 H (i naravno 1 Ca), to gledaš kad računaš molarnu masu. A kad gledaš za pOH, gledaš koliko ima OH (gledaš OH kao cjelinu a ne posebno O i H) u Ca(OH)2, dakle ima ih 2.

serenity_ri
06.05.2011., 20:33
Odredite potencijal 0,01 M otopine H2C2O4, pri pH 1,00 kod 50%-tne titracije sa 0,02 M permanganata?
E0(C2O42-/CO2) = 0,49 V,
E0(MnO4-/Mn2+) = 0,51 V.

Kolika je molarna topljivost Pb(IO3)2 u:
a) 0,01 M Mg(NO3)2
b) 0,01 M NaCl
Efektivni promjer hidratiziranih iona u otopini pri 25oC
Kation a/nm Anion a/nm
Pb2+ 0,45 IO3- 0,45

Bi mi mogao netko pojasniti ove zadatake.
Hvala.

xfxgamer
08.05.2011., 21:02
Bok trebala bi mi rjesenja ova dva zadatka da vidim jesam li tocno rijesio

1) Gustoca NAOH=1.2192 g/cm^3
W(NAOH)=0.2
c(OH+) se trazi

2) V=1.5 dm^3
c(H2SO4)=3 mol/dm^3
c(H+) se trazi

Hvala

Starshine*
09.05.2011., 15:44
Moze li mi netko reći kako se peptidnom vezom spajaju 2 aminokiseline koje imaju 2 karboksilne ili 2 bazicne skupine, tj. koja stupa u reakciju? Hvala.

Štreberica
09.05.2011., 16:06
Moze li mi netko reći kako se peptidnom vezom spajaju 2 aminokiseline koje imaju 2 karboksilne ili 2 bazicne skupine, tj. koja stupa u reakciju? Hvala.
U laboratoriju, ako samo pomiješamo aminokiseline bez dodatka nečega što bi to reguliralo, ako izgleda kao da može više kombinacija, onda uglavnom se sve te kombinacije i nalaze (u kojim omjerima je već teža nauka). U biološkim sustavima, zbog načina na koji se polipeptidi sintetiziraju na ribosomu (mRNA-kodon, tRNA-antikodon...), uvijek alfa-karboksilna skupina jedne i alfa-amino skupina druge (dakle one koje su i COOH i NH2 vezane uz isti C atom).

biende
13.05.2011., 22:19
Imam želju napravit pokus elektroliza vodene otopine NaCl, ali ne znam gdje da nabavim elektrode. Fenolftalein imam.da li moram otopiti puno soli u vodi? Smijem li koristiti isprvljač za punjenje akumulatora? ne znam da li mi je dovoljna obična baterija?

biende
13.05.2011., 23:02
ali ne znam gdje da nabavim elektrode.

još nešto.. moraju li biti elektrode od grafita ili ugljena ili je sasvim svedno ??

Štreberica
14.05.2011., 10:48
još nešto.. moraju li biti elektrode od grafita ili ugljena ili je sasvim svedno ??
Moraju biti od nečega što u toj elektrolizi neće reagirati, a od toga je ugljen koliko znam daleko najjeftiniji i najpristupačniji. Mislim da sam vidjela takvu elektrolizu napravljenu s ugljenim štapićima za crtanje (obične mine za olovke su pretanke ako namjeravaš nešto opaziti, makar da napraviš čitav svežanj od mina za tehničku čak bi možda i moglo funkcionirati, no ne znam bi li smetale tvari osim ugljena koje sadrže radi čvrstoće).
Puno soli (zasićena otopina) ako želiš vidjeti i klor (staviti kod anode tintu pa se obezboji), ako je poanta zapravo elektroliza vode odnosno samo obojenje fenolftaleina kod katode dovoljno je da staviš vrlo malo.
Oko izvora struje neka ti radije objasni netko tko se u to bolje razumije nego ja (znam da je netko koristio punjač za mobitel, ali ne znam točno kako).

srki
14.05.2011., 12:02
Moraju biti od nečega što u toj elektrolizi neće reagirati, a od toga je ugljen ...

Jel bi se mogli ulošci od olovke? One su dovoljno tvrde. Sad ne znam jel ima u njima još nečeg.

chemie
14.05.2011., 15:38
U kojem volumnom omjeru treba pomijesati otopinu A (4.9 g/l sumporne kiseline) I B (5.6g/l kalijeva hidroksida)da se dobije otopina koja reagira neutralno?:ne zna:
*odgovor je 1/1.5 ali ja to nikako ne mogu da dobijem:ne zna:, pa ako moze objasnjenje:kava:

Štreberica
14.05.2011., 16:49
Jel bi se mogli ulošci od olovke? One su dovoljno tvrde. Sad ne znam jel ima u njima još nečeg.
Zato što su tvrdi sigurno u njima ima još nečeg, ali je pitanje smeta li to nešto. No isto nisu baš debeli pa je mala površina na kojoj se odvija reakcija pa ne znam hoće li dobro vidjeti bez da mora provoditi elektrolizu satima.

U kojem volumnom omjeru treba pomijesati otopinu A (4.9 g/l sumporne kiseline) I B (5.6g/l kalijeva hidroksida)da se dobije otopina koja reagira neutralno?:ne zna:
*odgovor je 1/1.5 ali ja to nikako ne mogu da dobijem:ne zna:, pa ako moze objasnjenje:kava:
masena koncentracija (zadano) = masa tvari / volumen otopine = množina tvari * molarna masa tvari / volumen otopine, iz toga izraziš množina = volumen * masena koncentracija / molarna masa. Iz jednadžbe reakcije znaš da sumporna kiselina i kalijev hidroksid reagiraju u omjeru 1 : 2. Dakle: n(H2SO4)/n(KOH) = 1/2 = [V(H2SO4) * 4.9 g/L / M(H2SO4)] / [V(KOH) * 5.6 g/L / M(KOH)] i iz toga dobiješ V(H2SO4) / V(KOH)

sal_mirabilis
14.05.2011., 20:34
Jel bi se mogli ulošci od olovke? One su dovoljno tvrde. Sad ne znam jel ima u njima još nečeg.

Ništa lakše nego probati. Obično se grafitu doda nakvih glina ili tako nečega, a kako to utječe na vodljivost, ne znam. Ako ti se dâ, možeš i iščeprkati grafitne elektrode iz (istrošenih) baterija. Također, računaj i na to da će se grafitne elektrode elektrolizom polako trošiti. Možda radi iskrenja, a sigurno radi oksidacije.

chemie
14.05.2011., 20:54
masena koncentracija (zadano) = masa tvari / volumen otopine = množina tvari * molarna masa tvari / volumen otopine, iz toga izraziš množina = volumen * masena koncentracija / molarna masa. Iz jednadžbe reakcije znaš da sumporna kiselina i kalijev hidroksid reagiraju u omjeru 1 : 2. Dakle: n(H2SO4)/n(KOH) = 1/2 = [V(H2SO4) * 4.9 g/L / M(H2SO4)] / [V(KOH) * 5.6 g/L / M(KOH)] i iz toga dobiješ V(H2SO4) / V(KOH)

hvala. jako dobro objašnjeno :):top:

Štreberica
14.05.2011., 22:37
sigurno radi oksidacije.
Grafit ne bi smio tako reagirati :confused:

sal_mirabilis
15.05.2011., 01:58
Grafit ne bi smio tako reagirati :confused:

Zašto?

Štreberica
15.05.2011., 21:12
Zašto?
Inertne elektrode = ne "troše" se? Prema reakcijama koje se odvijaju na elektrodama, grafit ne sudjeluje u njima. A i mjerila sam masu prije i nakon na praktikumu :zubo: No dobro, moguće da nastanak plinova uzrokuje neko vrlo polagano mehaničko trošenje, a i mekane su pa se malo grafita skine svaki put kad ih brišeš.

sal_mirabilis
15.05.2011., 23:52
Inertne elektrode = ne "troše" se? Prema reakcijama koje se odvijaju na elektrodama, grafit ne sudjeluje u njima. A i mjerila sam masu prije i nakon na praktikumu :zubo: No dobro, moguće da nastanak plinova uzrokuje neko vrlo polagano mehaničko trošenje, a i mekane su pa se malo grafita skine svaki put kad ih brišeš.

Čini mi se da nije posve isto kad imaš komad grafita uronjen u vodu i isti taj komad grafita na kojem nastaje nascentni kisik (plus možda pokoja iskra). Meni se anoda pravo raspadala kad sam jednom elektrolizirao otopinu kuhinjske soli. Anode se k tomu troše i u tvornicama aluminija. :)

Cruces
16.05.2011., 19:47
Evo 1.zadatak:
Izračunaj množine molekule sulfatne kiseline.Riješenje je 1.66*10 na -24 ali ne mogu to nikako dobiti,što god da napravim krivo.

i drugi:
Izračunaj broj natrijevih iona a zatim sulfatnih iona u uzorku natrijeva sulfata mase 3.42 grama.

.:Octagon:.
16.05.2011., 20:45
Molio bih više informacija o 2-etilheksan kiselini od ovoga 1 (http://www.tcieurope.eu/en/catalog/E0120.html), 2 (http://en.wikipedia.org/wiki/2-Ethylhexanoic_acid).

Konkretno, zanima me da li se spremnik u kome je to skladišteno, može koristiti kao spremnik vode za natapanje?

Gänseblümchen
17.05.2011., 08:01
Evo 1.zadatak:
Izračunaj množine molekule sulfatne kiseline.Riješenje je 1.66*10 na -24 ali ne mogu to nikako dobiti,što god da napravim krivo.

i drugi:
Izračunaj broj natrijevih iona a zatim sulfatnih iona u uzorku natrijeva sulfata mase 3.42 grama.

Ovo prvo se traži množina jedne molekule H2SO4? Ako je tako uvrstiš u jednakost n=N/L gdje N simbolizira broj molekula (a to je jedna molekula u ovom slučaju), a L je Avogadrova konstanta. Kad podijeliš dobit ćeš 1,66*10^(-24).

Drugi zadatak; imaš masu natrijeva sulfata---> nađeš množinu iz jednakosti n=m/M. Zatim staviš u omjer----> množina natrijeva sulfata : množina natrija = 1 : 2 jer natrija u spoju ima 2 (Na2SO4). Kad si našao množinu, iz formule 1.zadatka nađeš brojnost ----> n=N/L. Tako isto za sulfat, samo je omjer 1 : 1.

Hedonistkinja
17.05.2011., 09:34
Imam jednadžbu NaN3 (s) -> Na (s) + N2 (g)

i sad, trebam ju izjednačiti koristeći parcijalne jednadžbe, a ne ovako jednostavno kak bi ja to htjela jer je očito kako bi izgledala izjednačena jednadžba. Ono što mene muči je to što N3 ima oksidacijski broj -I/III i nemam blage veze što učiniti s tim.. Inače bi išla prvo to disocirati, pa napisati oksidaciju i redukciju i lako je to za natrij napisati, ali za dušik ne kontam <.<. Pa ako bi bio tko voljan to objasniti :ne zna:

anotherone
17.05.2011., 12:10
Imam jednadžbu NaN3 (s) -> Na (s) + N2 (g)

i sad, trebam ju izjednačiti koristeći parcijalne jednadžbe, a ne ovako jednostavno kak bi ja to htjela jer je očito kako bi izgledala izjednačena jednadžba. Ono što mene muči je to što N3 ima oksidacijski broj -I/III i nemam blage veze što učiniti s tim.. Inače bi išla prvo to disocirati, pa napisati oksidaciju i redukciju i lako je to za natrij napisati, ali za dušik ne kontam <.<. Pa ako bi bio tko voljan to objasniti :ne zna:


prvo izjednači na obe strane minimalni broj atoma, pa računaj koliko e- treba:

2 N3(-) ---> 3 N2
(2 x 3 x 1/3 = 2)
2 N3(-) ---> 3 N2 + 2e-


i onda ti ostaje za Na:

2 Na(+) + 2e- ---> 2 Na

Cruces
17.05.2011., 19:03
Ovo prvo se traži množina jedne molekule H2SO4? Ako je tako uvrstiš u jednakost n=N/L gdje N simbolizira broj molekula (a to je jedna molekula u ovom slučaju), a L je Avogadrova konstanta. Kad podijeliš dobit ćeš 1,66*10^(-24).

Drugi zadatak; imaš masu natrijeva sulfata---> nađeš množinu iz jednakosti n=m/M. Zatim staviš u omjer----> množina natrijeva sulfata : množina natrija = 1 : 2 jer natrija u spoju ima 2 (Na2SO4). Kad si našao množinu, iz formule 1.zadatka nađeš brojnost ----> n=N/L. Tako isto za sulfat, samo je omjer 1 : 1.

hvala,može samo jedno pitanje,ali nevezano uz ovo:

Ako me u zadatku pita:koliko je puta masa molekule dušika veća od mase molekule vodika?
e sad,ja sam išao preko formule mf=Mr*u ali nisam siguran dali kao Mr trebam staviti N2 i H2 ili samo N i H?

Isto tako mi ovo nije jasno što je profa rješila na satu: kolika je količina broma u 100g uzorka?isto je stavila Br2 ali ne vidim da se igdje spominje molekula broma.

Hedonistkinja
17.05.2011., 19:18
prvo izjednači na obe strane minimalni broj atoma, pa računaj koliko e- treba:

2 N3(-) ---> 3 N2
(2 x 3 x 1/3 = 2)
2 N3(-) ---> 3 N2 + 2e-


i onda ti ostaje za Na:

2 Na(+) + 2e- ---> 2 Na

Aha, tako znači. Hvala puno, sad mi je jasno.

kumek
17.05.2011., 19:27
hvala,može samo jedno pitanje,ali nevezano uz ovo:

Ako me u zadatku pita:koliko je puta masa molekule dušika veća od mase molekule vodika?
e sad,ja sam išao preko formule mf=Mr*u ali nisam siguran dali kao Mr trebam staviti N2 i H2 ili samo N i H?

Isto tako mi ovo nije jasno što je profa rješila na satu: kolika je količina broma u 100g uzorka?isto je stavila Br2 ali ne vidim da se igdje spominje molekula broma.

Ako su molekule onda su molekule a ne atomi, dakle H2 i N2 inače dovoljno ti je duplu Mr dušika podijelit s duplom Mr vodika, tj 28/2 .....mf=Mr*u - ovo nemam pojma kaj si napisal.
Uobičajeno je Br2 kada se priča o bromu kao i o ostalima koje valjda znaš koji su , zato je to i koristila.

karlo.co
19.05.2011., 22:09
Imam nekoliko pitanja.

1)U subotu sam školskim pH metrom izmjerio pH vodene otopine magnezijevog sulfata nepoznate koncentracije, pH je iznosio 8.33. (otopina je stara tjedan dana, profesorici je trebala za neki pokus, a pH metar je nov, ispravan i kalibriran).
Zašto je otopina lužnata? Kako se ponašaju magnezijevi ioni u vodi?

2)Ovo pitanje je profesorica postavila na satu, to je pitanje sa prijemnog ispita za farmaceutsko biokemijski fakultet (nisam provjeravao, ako je netko pisao možda zna), pitanje je:

Razrijeđena vodena otopina natrijevog sulfata ostavljena je nekoliko sati da odstoji . Koliki je pH otopine?

a) pH = 7
b) pH > 7
c) 5 < pH < 7

Točan odgovor je pod c),samo na koju koncentraciju se misli pod razrijeđena?, jer za c > 1.2x10^-2 otopina će biti lužnata. Do rješenja sam došao računom, uz poznavanje konstante, kako ovo riješit na prijemnom?

3)Također sam u subotu priredio 50mL vodene otopine natrijevog dihidrogenfosfata.
c(NaH2PO4, otop.) = 1 mol/L
pH = 4.21

1) H2PO4- ---> HPO4- + H+ Ka2 = 6.2 x 10^-8 mol/L
2) H2PO4- + H+ ----> H3PO4 Kb = ?

Filipović-Lipanović, I dio Opća kemija, IX. izdanje, 1995.godina, str. 501, Otopine amfolita.
Oni pišu reakciju broj 2) na način da dihidrogenfosfatni ion reagira sa molekulom vode, i navode konstantu baze Kb = 3 x 10^-13 mol/L.

Sikirica, M., Stehiometrija, XIX. izdanje, 2001.godina, str. 166, Hidroliza soli
Gotovo isti račun, hidrogensulfidni ion reagira sa protonom (oksonij ionom).

Navodim ovo jer:

Na redovnoj nastavi profesorica pita u kojem području se nalazi pH npr. otopine natrijevog hipoklorita, hipokloritni ion reagira sa vodom (znamo zašto) i otopina je lužnata, konstantu hidrolize uzimamo iz izraza Ka x Kh = Kw, do njega dođemo množenjem onih razlomaka koji se odnose na disocijaciju hipokloraste kiseline i hidrolizu hipokloritnog iona.


Ali mislim da dihidrogenfosfatni ion prima proton od oksonij iona, a ne od molekula vode, jer je oksonij ion daleko jača kiselina od vode, lakše će otpustiti proton. Dakle konstantu baze za dihidrogenfosfatni ion ne možemo računati iz izraza Ka x Kh = Kw?.
U profilovom novom udžbeniku opće kemije su konstantu izračunali iz tog izraza, a u zbirci zadataka je druga konstanta.

Je li onda krivo konstantu ravnoteže za reakciju broj 2) nazvati konstantom hidrolize, pošto ne dolazi? do reakcije s vodom?

Kako da ja računom pokažem izmjereni pH? :D:D

sal_mirabilis
23.05.2011., 11:46
Imam nekoliko pitanja.

1)U subotu sam školskim pH metrom izmjerio pH vodene otopine magnezijevog sulfata nepoznate koncentracije, pH je iznosio 8.33. (otopina je stara tjedan dana, profesorici je trebala za neki pokus, a pH metar je nov, ispravan i kalibriran).
Zašto je otopina lužnata? Kako se ponašaju magnezijevi ioni u vodi?

Sumporna kiselina je u vodenim otopinama jaka kiselina, ali to vrijedi samo za prvi stupanj disocijacije. Konstanta za drugi stupanj je negdje oko 10^(-2) i sulfatni anioni su slabo bazični. Magnezij tu nije ništa kriv. Možeš isto probati i s Glauberovom solju. ;)
Ipak, nije zgorega uzeti destiliranu vodu, prokuhati, ohladiti i izmjeriti pH. I onda spraviti npr. 0,001 molarnu klorovodičnu i opet izmjeriti pH. pH-metri su bića koja olako shvaćaju istinu. :D

2)Ovo pitanje je profesorica postavila na satu, to je pitanje sa prijemnog ispita za farmaceutsko biokemijski fakultet (nisam provjeravao, ako je netko pisao možda zna), pitanje je:

Razrijeđena vodena otopina natrijevog sulfata ostavljena je nekoliko sati da odstoji . Koliki je pH otopine?

a) pH = 7
b) pH > 7
c) 5 < pH < 7

Točan odgovor je pod c),samo na koju koncentraciju se misli pod razrijeđena?, jer za c > 1.2x10^-2 otopina će biti lužnata. Do rješenja sam došao računom, uz poznavanje konstante, kako ovo riješit na prijemnom?

:confused: Što si točno računao? Ako si uzeo u obzir da je sulfat slabo bazičan, zašto nisi to primijenio i u prethodnom zadatku? Inače, predloženo rješenje vjerojatno jest pogrešno baš zato što su autori očito uzeli otopine sulfatâ kao neutralne, što očito nije istina, te uzeli ugljikov dioksid iz zraka kao glavni faktor kiselosti otopine.
Naravno, ništa je ne priječi da opet spraviš otopinu (u prokuhanoj destiliranoj vodi), izmjeriš pH, ostaviš na zraku i opet izmjeriš pH. :D

3)Također sam u subotu priredio 50mL vodene otopine natrijevog dihidrogenfosfata.
c(NaH2PO4, otop.) = 1 mol/L
pH = 4.21

1) H2PO4- ---> HPO4- + H+ Ka2 = 6.2 x 10^-8 mol/L
2) H2PO4- + H+ ----> H3PO4 Kb = ?

Filipović-Lipanović, I dio Opća kemija, IX. izdanje, 1995.godina, str. 501, Otopine amfolita.
Oni pišu reakciju broj 2) na način da dihidrogenfosfatni ion reagira sa molekulom vode, i navode konstantu baze Kb = 3 x 10^-13 mol/L.

Sikirica, M., Stehiometrija, XIX. izdanje, 2001.godina, str. 166, Hidroliza soli
Gotovo isti račun, hidrogensulfidni ion reagira sa protonom (oksonij ionom).

Navodim ovo jer:

Na redovnoj nastavi profesorica pita u kojem području se nalazi pH npr. otopine natrijevog hipoklorita, hipokloritni ion reagira sa vodom (znamo zašto) i otopina je lužnata, konstantu hidrolize uzimamo iz izraza Ka x Kh = Kw, do njega dođemo množenjem onih razlomaka koji se odnose na disocijaciju hipokloraste kiseline i hidrolizu hipokloritnog iona.


Ali mislim da dihidrogenfosfatni ion prima proton od oksonij iona, a ne od molekula vode, jer je oksonij ion daleko jača kiselina od vode, lakše će otpustiti proton. Dakle konstantu baze za dihidrogenfosfatni ion ne možemo računati iz izraza Ka x Kh = Kw?.
U profilovom novom udžbeniku opće kemije su konstantu izračunali iz tog izraza, a u zbirci zadataka je druga konstanta.

Je li onda krivo konstantu ravnoteže za reakciju broj 2) nazvati konstantom hidrolize, pošto ne dolazi? do reakcije s vodom?

Kako da ja računom pokažem izmjereni pH? :D:D

Ako se konstante za amfoternu jedinku u dva smjera dovoljno razlikuju (par redova veličine), možeš uredno ignorirati ono što je slabije i računati s većom konstantom.

Dalje se svodi na rješavanje par jednadžbi s par nepoznanica, što ti je, pretpostavljam, poznato. Odokativne procjene imaju smisla samo s jednostavnim sustavima. Kad ima više toga, prelako je fulati.

Izraz koji spominješ opisuje vezu između deprotoniranja neke kiseline i protoniranja njoj komplementarne baze. U tom značenju je ispravan, ali kako se lako izvodi iz konstanti dviju komplementarnih reakcija (HA <-> H+ + A-; A- + H2O <-> HA + OH-), ne treba ga previše uzdizati u nebesa.

Reakcije u kojima protoni (odnosno hidroni, uzmemo li u obzir da ima i pokoji deuteron) seljakaju s molekule na molekulu zovu se porotolitičkim reakcijama, a ne hidrolizama. Hidroliza je reakcija u kojemu voda sudjeluje u raspadu nečega, bilo kao reaktant, bilo kao katalizator. Također, budući da su kiseli hidroni nevjerne čestice, teško je govoriti koji odakle potječe. Oksonijevi kationi jesu bolji donori protonâ, ali ako ih nema dovoljno, uletjet će i pokoja molekula vode.

karlo.co
23.05.2011., 23:33
Magnezij tu nije ništa kriv. Možeš isto probati i s Glauberovom solju. ;)Ipak, nije zgorega uzeti destiliranu vodu, prokuhati, ohladiti i izmjeriti pH. I onda spraviti npr. 0,001 molarnu klorovodičnu i opet izmjeriti pH. pH-metri su bića koja olako shvaćaju istinu.

Nemam iskustva, ali pH metar je stvarno nov, ja sam jedini s njim radio, dobili smo uz njega dva pufera poznatog pH za kalibriranje, indikatorski listići su pokazali promjenu boje za pH 8-9. Iz konstante baze izračunam koncentraciju magnezijevog sulfata koja bi trebala biti c(MgSO4)= 5.52 mol/L.Nemam podatke za topljivost te soli, ali tako velike konc. otopina sigurno nije, dok sam pitao prof. za koncentraciju rekla je da je napravila odokativno na brzinu, nije išla otapat 66g u decilitar vode. Pripremit ću sutra otopinu poznate koncentracije i izmjeriti, stvarno ne znam:ne zna:

Inače, predloženo rješenje vjerojatno jest pogrešno baš zato što su autori očito uzeli otopine sulfatâ kao neutralne, što očito nije istina, te uzeli ugljikov dioksid iz zraka kao glavni faktor kiselosti otopine.Naravno, ništa je ne priječi da opet spraviš otopinu (u prokuhanoj destiliranoj vodi), izmjeriš pH, ostaviš na zraku i opet izmjeriš pH.

Da, ali iz teksta zadatka ne znamo jeli otopina na zraku ili zatvorena:D. Ma to je još samo jedan nezgrapno napisan zadatak, meni je zanimljivo ovo, stavio sam da je pH otopine 7, za taj pH vrijedi izraz:

c(SO4 2-) = Kw / Kb = 1.20 mol/L

kod drugih koncentracija je :

c(OH-) = korijen iz ( c(SO4 2-) x Kb )

Eto to sam računao, ne znam zašto bi otopina te soli(u kojoj nema otopljenog CO2) bila kisela kod malih koncentracija, u srednjoj školi se ne računa s koef. aktiviteta iona, kod Filipovića nisam ništa našao da ima veze sa pH otopine, a kod Sikirice u Stehiometriji na str. 155 piše:

pH = -log ( c(H+) x y(H+) / mol/L )

"Ova definicija pH vrijedi u području 2<pH<12 i za vodene otopine koncentracija manjih od 0.1 mol/L"
Možda grješim jer zanemarujem aktivitet?


Izraz koji spominješ opisuje vezu između deprotoniranja neke kiseline i protoniranja njoj komplementarne baze. U tom značenju je ispravan, ali kako se lako izvodi iz konstanti dviju komplementarnih reakcija (HA <-> H+ + A-; A- + H2O <-> HA + OH-), ne treba ga previše uzdizati u nebesa.
Hidroliza je reakcija u kojemu voda sudjeluje u raspadu nečega, bilo kao reaktant, bilo kao katalizator. Također, budući da su kiseli hidroni nevjerne čestice, teško je govoriti koji odakle potječe. Oksonijevi kationi jesu bolji donori protonâ, ali ako ih nema dovoljno, uletjet će i pokoja molekula vode.

Napisao sam ovo da proton dolazi od oksonij iona a ne od vode ne samo zbog toga jer je on daleko jača kiselina nego i zato jer ispada da "ih ima dovoljno", otopina je kisela, ali zašto nebi uletjela i koja molekula vode jel:D Što je to deuteron (znam jedino za 3 izotopa vodika) i zašto su hidroni(oksonij ioni jel?) nevjerne čestice?
Hidrolizu i protolitičke reakcije smo radili normalno na redovnoj nastavi, zato sam i pitao jeli nepravilno govoriti o hidrolizi kod druge reakcije, ovo nisam znao da voda može biti i katalizator:D
Ako zanemarimo drugu reakciju, dobijem pH 3.6, a ako uzmem obje, kako Sikirica piše, dobijem oko 4.5, sreća je na pola puta:DDo obje reakcije dolazi sigurno, jeli pogreška kod računa ovdje:

1) H2PO4- ---> HPO4 2- + H+ Ka2 = 6.2 x 10^-8 mol/L
2) H2PO4- + H+ ----> H3PO4 Kb = ? x 10^-13

H+ x HPO4 2-/ H2PO4- x H3PO4 / H+ x H2PO4- = Ka2 x Kb = Kc

2 H2PO4- ----> HPO4 2- + H3PO4

HPO4 2- x H3PO4 / (H2PO4-)^2 = Kc

Iz zadnjeg izraza bi trebali dobiti koncentraciju fosforne kiseline ili hidrogenfosfatnog iona i iskoristiti ih u zapisima za reakciju jedan ili dva i naći pH otopine. Takvim načinom se dobije pH 4.34-4.67, ja sam isprobao više konstanti:D
Kod računa se piše da su ravnotežne koncentracije fosforne kiseline i hidrogenfosfatnog iona jednake, a je su li? Zar nebi onda otopina bila neutralna, jer prema konstantama vidimo da je prva reakcija dominantna, konc. H+ iona se povećava, paralelno oni odlaze na hidrogenfosfatni ion, prema onom zapisu broj protona koji ode je jednak broju koji reagira i daje fosfornu kiselinu,ravnotežne konc. H3PO4 i HPO4 2- uzimamo da su jednake, a to baš i nije tako jel? :ne zna::ne zna:
Valjda nije i ova otopina kisela zbog CO2 :D

Mary Lee
24.05.2011., 16:10
Evo tri zadatka iz kristala, 1. razred gimnazije. Nisu pretjerano teški, samo bih htjela vidjeti jesu li mi točni.

1. Natrij kristalizira u volumno centriranoj kocki. Izračunaj polumjer atoma natrija ako je duljina brida 430,06 pm i gustoću natrija.

2. Kristalna struktura bakra je plošno centrirana kocka. Izračunaj polumjer atoma bakra ako je duljina brida kocke 363 pm. Izračunaj gustoću bakra.

3. Kalij kristalizira u obliku volumno centrirane kocke. Polumjer atoma kalija iznosi 227 pm, odredite gustoću.

Možete staviti samo rezultate, a ako imate volje i postupak. Unaprijed hvala! :)

karlo.co
24.05.2011., 21:35
Natrij

a = 430.06 pm
4r = a korijen iz 3
r = 186.22 pm

V = a^3 = 7.95 x 10^(-23) cm3
m = 2 x ma(Na) = 7.64 x 10^(-23) g

gustoća = m / V = 0,96 g/cm3

Bakar

a = 363 pm
4r = a korijen iz 2
r = 128.34 pm

V = a^3 = 4.78 x 10^(-23) cm3
m = 4 x ma(Cu) = 4.22 x 10^(-22) g

gustoća = m / V = 8.83 g/cm3

Kalij - vidi natrij :)

Mary Lee
25.05.2011., 08:00
Hvala! :)

sal_mirabilis
25.05.2011., 08:41
Nemam iskustva, ali pH metar je stvarno nov, ja sam jedini s njim radio, dobili smo uz njega dva pufera poznatog pH za kalibriranje, indikatorski listići su pokazali promjenu boje za pH 8-9. Iz konstante baze izračunam koncentraciju magnezijevog sulfata koja bi trebala biti c(MgSO4)= 5.52 mol/L.Nemam podatke za topljivost te soli, ali tako velike konc. otopina sigurno nije, dok sam pitao prof. za koncentraciju rekla je da je napravila odokativno na brzinu, nije išla otapat 66g u decilitar vode. Pripremit ću sutra otopinu poznate koncentracije i izmjeriti, stvarno ne znam:ne zna:

Onda ostaje to da otopine sulfatâ jakih baza jesu lagano bazične. Magnezijevi kationi mogu samo zakiseliti otopinu, ali to ne bi trebalo biti mjerljivo.
Ako ćeš uspoređivati izmjerenu vrijednost i ono što dobiješ iz ravnoteže:

SO4(2-) + H2O <=> HSO4(-) + OH-

ispast će ti to različitije što otopina bude koncentriranija. Ionska jakost radi svoj posao, a pri otopinama od preko 1 mol/L za nju (koliko znam) uglavnom nema suvislih općih modela tako da ne znam možeš li uopće računati aktivitet.

Da, ali iz teksta zadatka ne znamo jeli otopina na zraku ili zatvorena:D. Ma to je još samo jedan nezgrapno napisan zadatak, meni je zanimljivo ovo, stavio sam da je pH otopine 7, za taj pH vrijedi izraz:

c(SO4 2-) = Kw / Kb = 1.20 mol/L

kod drugih koncentracija je :

c(OH-) = korijen iz ( c(SO4 2-) x Kb )

Eto to sam računao, ne znam zašto bi otopina te soli(u kojoj nema otopljenog CO2) bila kisela kod malih koncentracija, u srednjoj školi se ne računa s koef. aktiviteta iona, kod Filipovića nisam ništa našao da ima veze sa pH otopine, a kod Sikirice u Stehiometriji na str. 155 piše:

pH = -log ( c(H+) x y(H+) / mol/L )

"Ova definicija pH vrijedi u području 2<pH<12 i za vodene otopine koncentracija manjih od 0.1 mol/L"
Možda grješim jer zanemarujem aktivitet?

Ja sam upravo iz teksta zadatka zaključio da je otopina bila na zraku. Inače bi opaska o odstajanju bila besmislena. Naravno, možda su autori namjerno htjeli zbuniti učenike, ali onda su ga tek zabrljali.
Kako bilo, budući da startamo s blago lužnatom otopinom, što si utvrdio eksperimentom na sličnom sustavu, nije baš izvjesno da će se u njoj otopiti dovoljno ugljikovog dioksida da bi prešla u kiselo područje.

Ako ti otopina nije unaprijed proglašena neutralnom (bilo radi pufera, bilo jer nema ničega što bi joj mijenjalo vrijednost pH), nije smisleno početi od nekakvog pH, ali to nema puno veze s tvojim zadatkom.
Za grublju procjenu pH možeš uzeti samo onu ravnotežu između sulfata i hidrogensulfata i računati iz toga koliko imaš čega. Aktivitete isto tako možeš ignorirati jer ih ionako nećeš točno računati ako koncentracija nije manja od nekih 0,01 mol/L. Malo ćeš precizniji, ali vjerojatno ne i točniji, biti ako ubaciš i autoprotolizu vode.
Ne znam koliko si već imao posla sa zadacima s ravnotežnim sustavima tj. kako ti ide postavljanje i rješavanje seta jednadžbi s hrpom uglavnom nepotrebnih nepoznanica. Tu mislim na ovakve (http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=9967) zadatke. Ako ti nisu poznati, mogu razjasniti osnove rješavanja. Ovo tvoje je, naravno, dosta jednostavnije, ali dade se po potrebi i zakomplicirati.

Definicija pH koju si našao je točna, ali traži malo više računa i postavlja ograničenja (brojke imaju veze s time što se iznad koncentracija od 0,01 mol/L aktiviteti ne daju baš lako računati).

Napisao sam ovo da proton dolazi od oksonij iona a ne od vode ne samo zbog toga jer je on daleko jača kiselina nego i zato jer ispada da "ih ima dovoljno", otopina je kisela, ali zašto nebi uletjela i koja molekula vode jel:D Što je to deuteron (znam jedino za 3 izotopa vodika) i zašto su hidroni(oksonij ioni jel?) nevjerne čestice?
Hidrolizu i protolitičke reakcije smo radili normalno na redovnoj nastavi, zato sam i pitao jeli nepravilno govoriti o hidrolizi kod druge reakcije, ovo nisam znao da voda može biti i katalizator:D
Ako zanemarimo drugu reakciju, dobijem pH 3.6, a ako uzmem obje, kako Sikirica piše, dobijem oko 4.5, sreća je na pola puta:DDo obje reakcije dolazi sigurno, jeli pogreška kod računa ovdje:

1) H2PO4- ---> HPO4 2- + H+ Ka2 = 6.2 x 10^-8 mol/L
2) H2PO4- + H+ ----> H3PO4 Kb = ? x 10^-13

H+ x HPO4 2-/ H2PO4- x H3PO4 / H+ x H2PO4- = Ka2 x Kb = Kc

2 H2PO4- ----> HPO4 2- + H3PO4

HPO4 2- x H3PO4 / (H2PO4-)^2 = Kc

Iz zadnjeg izraza bi trebali dobiti koncentraciju fosforne kiseline ili hidrogenfosfatnog iona i iskoristiti ih u zapisima za reakciju jedan ili dva i naći pH otopine. Takvim načinom se dobije pH 4.34-4.67, ja sam isprobao više konstanti:D
Kod računa se piše da su ravnotežne koncentracije fosforne kiseline i hidrogenfosfatnog iona jednake, a je su li? Zar nebi onda otopina bila neutralna, jer prema konstantama vidimo da je prva reakcija dominantna, konc. H+ iona se povećava, paralelno oni odlaze na hidrogenfosfatni ion, prema onom zapisu broj protona koji ode je jednak broju koji reagira i daje fosfornu kiselinu,ravnotežne konc. H3PO4 i HPO4 2- uzimamo da su jednake, a to baš i nije tako jel? :ne zna::ne zna:
Valjda nije i ova otopina kisela zbog CO2 :D

Izotopi vodika su procij, deuterij i tricij. Njihovi kationi su redom proton, deuteron i triton.
Nevjernošću hoću opisati činjenicu da u vodi ništa ne miruje, već stalno seljaka uokolo. Ne zovu se kemijske ravnoteže bezveze dinamičkima. K tomu, voda prakticira i tzv. Grotthusov mehanizam kod kojeg se prijenos protona svodi na preraspodjelu veznih elektrona. Npr. ako imaš oksonijev kation vodikovom vezom povezan s molekulom vode, prijenos naboja će biti to da se geometrije obiju molekula malo promjene, a onaj atom preko kojeg su povezane približi drugom. Isto to se može zbiti i na udaljenostima od po nekoliko desetaka molekula vode. Tako se nešto može protonirati radi nekog kationa, ali stvarno pokupiti proton od molekule vode. No, to kad ih ima dovoljno. Ako startaš s neutralnom otopinom i kreneš ju zaluživati (npr. otopinom natrijevog sulfata), prevladat će hidroksidni anioni što će reći da je poneka voda ostala bez jednog od protona.

Ono što se u srednjoj školi obično zove hidrolizom, jesu protolitičke reakcije. Sve reakcije u kojima se izmjenjuju protoni su protolitičke, pa tako i one u kojima npr. iz fosfata i vode dobiješ hidrogenfosfat i hidroksid. To, jasno, nemoj nabijati učiteljima na nos. :D

Ostajem misliti da bi se moglo ignorirati reakciju na drugu stranu, ali pokušat ću ipak to baš riješiti da vidim kako ispadaju brojke. Bude korisno kad ima više neovisnih rješenja.
Uzeti da su koncentracije jednake mi se čini nekako naivno, budući da prilično sigurno nisu. Jedino je sigurno da su dosta neznatne naspram koncentracije dihidrogenfosfita.

sal_mirabilis
25.05.2011., 11:09
Nastavljam s fosfatima. Moguće da sam potpuno u krivu, a možda mi se i neće tjerati baš do kraja sve račune. Ako pokušaš išta s time izvesti, preporučam da si prvo sve odavde napišeš na papir jer Internet nije blagonaklon pisanju jednadžbi tj. ovdje su nečitljive.

Krenemo li od natrijevog dihidrogenfosfata i protolitičkih reakcija koje se s njim zbivaju u vodi, mogu se lako prepoznati dvije glavne ravnoteže i iz toga izvesti četiri jednadžbe, vjerojatno na više od jednog načina.

Iz deprotoniranja dihidrogenfosfata:

H2PO4(-) <=> H+ + HPO4(2-)

slijedi jednadžba:

K2 = [H+][HPO4(2-)]/[H2PO4(-)]

a iz njegovog protoniranja:

H2PO4(-) + H+ <=> H3PO4

slijedi jednadžba:

1/K1 = [H3PO4]/[H+][H2PO4(-)]

Kako fosfatne jedinke nemaju kamo pobjeći, već samo mogu dobivati ili gubiti protone, slijedi i:

c(NaH2PO4) = [H3PO4] + [H2PO4(-)] + [HPO4(2-)]

Pored toga, mora biti očuvan i ukupni naboj tj. otopina mora cijelo vrijeme biti neutralna pa vrijedi i:

[Na+] + [H+] = [OH-] + [H2PO4(-)] + 2 [HPO4(2-)]

odnosno:

c(NaH2PO4) + [H+] = [H2PO4(-)] + 2 [HPO4(2-)]

budući da se natrijevim kationima nije dogodilo ništa, a hidroksidnih aniona ima za par redova veličine manje od svih ostalih, budući da će otopina očito biti kisela. Može se njih i ostaviti u računu, ali onda ćeš mjesto kubne dobiti jednadžbu četvrtog stupnja. :D

Uz malo poigravanja tim izrazima trebao bi dobiti nešto slično ovom izrazu:

c(NaH2PO4) + [H+] = Kw/[H+] + ([H+]K1c(NaH2PO4) + 2K1K2c(NaH2PO4))/([H+]^2 + K1[H+] + K1K2)

U njemu sam ostavio i hidrokside, tako da poslije ima više toga za križati.

Nakon malo sređivanja, možeš dobiti izraz (umjesto c(NaH2PO4) pisat ću samo c):

[H+]^4 + [H+]^3(K1 + c) + [H+]^2(K1K2 -Kw) - [H+](K1K2c + KwK1) - KwK1K2 = 0

Ubaciš li u izraz poznate brojke, trebalo bi ispasti da se dosta toga može proglasiti ništavnim. Za početak, član KwK1K2 je negdje oko 10^(-24) pa ga se može odmah aproksimirati nulom. Iza toga se jednadžba može podijeliti s [H+] pa ispadne:

[H+]^3 + [H+]^2(K1 + c) + [H+](K1K2 -Kw) - (K1K2c + KwK1) = 0

E, sad, iz ovog više nisam u stanju izvući neku pametnu aproksimaciju, a odokativno, odabirom neke koncentracije i crtanjem grafa, dobivam pH između 3 i 4.

Ako uočiš grešku, pokaži gdje je, a možeš i krenuti nekim drugim putem.

Usput, provjeri si kakve bi ti brojke ispale za konstante bliže stvarnosti:

K1 = 7,25*10^(-3)
K2 = 6,31*10^(-8)

Nadam se da ti nisam jako ogadio računanje pH: :D

mluksa96
26.05.2011., 22:45
bok iden u osnovnu skolu i nerazumijen izjednacavanje jednazbi, molim vas da mi pomognete ucitelj nista ne zna objasniti ni kad ga pitan

nznn nista odakle znan kud koji broj ide?????? jel moram sve ucit na pamet????

hvala :s:s:s

nbedeko2
26.05.2011., 23:22
bok iden u osnovnu skolu i nerazumijen izjednacavanje jednazbi, molim vas da mi pomognete ucitelj nista ne zna objasniti ni kad ga pitan

nznn nista odakle znan kud koji broj ide?????? jel moram sve ucit na pamet????

hvala :s:s:s

U prirodnim znanostima pa tako i u kemiji se malo toga uči na pamet :)

Pošto znam da je to i u knjigama jako loše objašnjeno, budem ti ja tu u par koraka probao objasniti.

Krenimo od jednostavnog primjera.

Kada se piše kemijska jednadžba, broj atoma sa svake strane mora biti jednak. Na primjer dobivanje vode; vodik reagira s kisikom i nastaje voda:

H2 + O2 ---> H2O

Idemo redom; s lijeve strane imaš po dva atoma vodika i kisika, a s desne strane imaš jednu molekulu vode koja je građena od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Vodici su u redu, ali s lijeve strane imaš dva kisika, s desne jedan kisik. Da bi bio isti broj kisika i s jedne i s druge strane ispred vode moramo dodati 2.

H2 + O2 ---> 2H2O

Sada nam je kisik izjednačen, ali opet imamo problema s vodikom. Naime, na lijevoj strani imamo dva vodika dok sada s desne strane imamo dvije molekule vode odnosno četiri atoma vodika (u jednoj molekuli vode ima dva atoma vodika, u dvije su četiri atoma vodika, u tri su šest itd.). Taj problem rješavamo stavljanjem dvojke ispred vodika.

2H2 + O2 ---> 2H2O

Sada s lijeve strane imamo četiri vodika i dva kisika, a s desne strane imamo isti broj atoma kao i na lijevoj strani. Taj problem smo mogli riješiti i još jednostavnije; ispred kisika s lijeve strane staviti 1/2.

H2 + 1/2 O2 ---> H2O

Imamo istu stvar; 2 atoma vodika s lijeve i s desne strane te po jedan atom kisika na obje strane jednadžbe (1/2 × dva atoma kisika je jedan atom kisika ili još jednostavnije rečeno; molekula kisika se sastoji od dva atoma kisika, dva na pola je jedan).

Eto, nadam se da sam temeljno sve objasnio na ovom jednostavnom primjeru i da ćeš uz vježbu moći dalje izjednačavati nešto teže jednadžbe :)

Ako ima pitanja, pucaj :)

karlo.co
28.05.2011., 13:57
Evo me s praktikuma, sal_mirabilis  s ovim postom si probudio veliku nadu da ću danas uz pomoć profesorice moći predvidjeti pH , nažalost ništa od toga :/


Pored toga, mora biti očuvan i ukupni naboj tj. otopina mora cijelo vrijeme biti neutralna pa vrijedi i:

[Na+] + [H+] = [OH-] + [H2PO4(-)] + 2 [HPO4(2-)]

Prva tri izraza i jednakosti su mi jasne, na fiziki smo objasnili zakon očuvanja naboja, ali ne znam zašto je u ovom izrazu koji govori o očuvanju naboja ravnotežna koncentracija hidrogenfosfata pomnožena s dva? Ako možeš još malo objasniti općenito i dati primjer za neku drugu otopinu, jer nisam se susretao s ovim, a i profesorica mi nije objasnila.


Uz malo poigravanja tim izrazima trebao bi dobiti nešto slično ovom izrazu:

c(NaH2PO4) + [H+] = Kw/[H+] + ([H+]K1c(NaH2PO4) + 2K1K2c(NaH2PO4))/([H+]^2 + K1[H+] + K1K2)

U njemu sam ostavio i hidrokside, tako da poslije ima više toga za križati.

Nakon malo sređivanja, možeš dobiti izraz (umjesto c(NaH2PO4) pisat ću samo c)

[H+]^4 + [H+]^3(K1 + c) + [H+]^2(K1K2 -Kw) - [H+](K1K2c + KwK1) - KwK1K2 = 0

Ubaciš li u izraz poznate brojke, trebalo bi ispasti da se dosta toga može proglasiti ništavnim. Za početak, član KwK1K2 je negdje oko 10^(-24) pa ga se može odmah aproksimirati nulom. Iza toga se jednadžba može podijeliti s [H+] pa ispadne:

[H+]^3 + [H+]^2(K1 + c) + [H+](K1K2 -Kw) - (K1K2c + KwK1) = 0

E, sad, iz ovog više nisam u stanju izvući neku pametnu aproksimaciju, a odokativno, odabirom neke koncentracije i crtanjem grafa, dobivam pH između 3 i 4.

Ako uočiš grešku, pokaži gdje je, a možeš i krenuti nekim drugim putem.

Usput, provjeri si kakve bi ti brojke ispale za konstante bliže stvarnosti:

K1 = 7,25*10^(-3)
K2 = 6,31*10^(-8)

Nadam se da ti nisam jako ogadio računanje pH: :D

Hvala na pokušaju, ali nisam sve polovio, ideja bi trebala biti da se supstitucijama dođe do nekog izraza iz kojeg možemo naći koncentraciju, išao sam po ovim zapisima korak po korak, ali pošto sam drugi razred opće gimnazije kubnu jednadžbu ne znam riješiti. Gledao sam i onaj link za e kemiju, pokušat ću još naći primjera i probati riješit.

Za kraj, mjerio sam danas pH otopina magnezijevog i natrijevog sulfata, preko konstante baze za sulfatni ion sam predviđao pH i nije bilo nekih većih odstupanja, + - 0.1. Otopine su lužnate, koliko god se činile konstante baze male i zanemarive, pitanja na prijemnim i sl. tipa kakva je otopina natrijevog sulfata i sličnih soli bi trebalo izbjegavati.
Ja sam par postova ranije pitao kako se ponaša magnezijev ion, jer sam mislio da on nije jaka baza, veli prof. da su ga prije svrstavali u srednje jake ili slabe baze kako već, jer njegove otopine nisu imale tako visok pH, ali tomu nije razlog djelomična disocijacija već slaba topljivost. ( otopljeni magnezijev hidroksid potpuno disocira i zbog toga je jaka baza).Vi stariji to vjerojatno znate ali mislim da se to u sš na redovnoj nastavi ne spominje, tako da..

mluksa96
30.05.2011., 13:53
U prirodnim znanostima pa tako i u kemiji se malo toga uči na pamet :)

Pošto znam da je to i u knjigama jako loše objašnjeno, budem ti ja tu u par koraka probao objasniti.

Krenimo od jednostavnog primjera.

Kada se piše kemijska jednadžba, broj atoma sa svake strane mora biti jednak. Na primjer dobivanje vode; vodik reagira s kisikom i nastaje voda:

H2 + O2 ---> H2O

Idemo redom; s lijeve strane imaš po dva atoma vodika i kisika, a s desne strane imaš jednu molekulu vode koja je građena od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Vodici su u redu, ali s lijeve strane imaš dva kisika, s desne jedan kisik. Da bi bio isti broj kisika i s jedne i s druge strane ispred vode moramo dodati 2.

H2 + O2 ---> 2H2O

Sada nam je kisik izjednačen, ali opet imamo problema s vodikom. Naime, na lijevoj strani imamo dva vodika dok sada s desne strane imamo dvije molekule vode odnosno četiri atoma vodika (u jednoj molekuli vode ima dva atoma vodika, u dvije su četiri atoma vodika, u tri su šest itd.). Taj problem rješavamo stavljanjem dvojke ispred vodika.

2H2 + O2 ---> 2H2O

Sada s lijeve strane imamo četiri vodika i dva kisika, a s desne strane imamo isti broj atoma kao i na lijevoj strani. Taj problem smo mogli riješiti i još jednostavnije; ispred kisika s lijeve strane staviti 1/2.

H2 + 1/2 O2 ---> H2O

Imamo istu stvar; 2 atoma vodika s lijeve i s desne strane te po jedan atom kisika na obje strane jednadžbe (1/2 × dva atoma kisika je jedan atom kisika ili još jednostavnije rečeno; molekula kisika se sastoji od dva atoma kisika, dva na pola je jedan).

Eto, nadam se da sam temeljno sve objasnio na ovom jednostavnom primjeru i da ćeš uz vježbu moći dalje izjednačavati nešto teže jednadžbe :)

Ako ima pitanja, pucaj :)

sve sam razumia :s:s:s odakle vidin koliko atoma kisika ima u kojoj molekuli
citanb knjigu i vidin da je kisik dvoatomna molekula: zasto nekad ima samo jednu kao u H2o ili u CO a nekad dvije kao u CO2 o cemu to ovisi
, kako da znan sta stavit u formulu :(?????? mora bit jednak broj atoma na obadve strane

hvala ti puno si mi pomoga :Pivo: kad pitan ucitelja onda vice da nista ne znamo a ja ne svacan dok ne objasni

nbedeko2
30.05.2011., 14:26
sve sam razumia :s:s:s odakle vidin koliko atoma kisika ima u kojoj molekuli
citanb knjigu i vidin da je kisik dvoatomna molekula: zasto nekad ima samo jednu kao u H2o ili u CO a nekad dvije kao u CO2 o cemu to ovisi
, kako da znan sta stavit u formulu :(?????? mora bit jednak broj atoma na obadve strane

hvala ti puno si mi pomoga :Pivo: kad pitan ucitelja onda vice da nista ne znamo a ja ne svacan dok ne objasni

Polaaaako. Imaš puno pitanja :D

Za sastavljanje formula i za odgovor na tvoje prvo pitanje bi trebao imati znanje iz valencija. Jel ti to poznato? Ako nije, taj je dio dobro obrađen u udžbenicima tako da bi to mogao naučit.

Cruces
31.05.2011., 20:16
Samo jedno pitanje u vezi kristala.
Koliko ravnina simetrije i osi simetrije ima heksagonski sustav?

Štreberica
31.05.2011., 22:56
Samo jedno pitanje u vezi kristala.
Koliko ravnina simetrije i osi simetrije ima heksagonski sustav?
Sudeći po ovom http://www.mathematische-basteleien.de/cube.htm#Symmetries of a Cube (a i po mom sjećanju na plakat koji sam u svom 1. raz. izradila :) ), 9 ravnina i 13 osi.

sal_mirabilis
01.06.2011., 17:41
Evo me s praktikuma, sal_mirabilis  s ovim postom si probudio veliku nadu da ću danas uz pomoć profesorice moći predvidjeti pH , nažalost ništa od toga :/

Sav ovaj račun ti dobro radi samo s jako razrijeđenim otopinama (10^-2 mol/L i puno dalje). Kako računati s koncentriranima općenito ne znam. Nisam se nikad potrudio tražiti što ima od kompliciranih modela. Tako da računaj na to da ćeš najčešće računati jedno, a mjeriti drugo.

Prva tri izraza i jednakosti su mi jasne, na fiziki smo objasnili zakon očuvanja naboja, ali ne znam zašto je u ovom izrazu koji govori o očuvanju naboja ravnotežna koncentracija hidrogenfosfata pomnožena s dva? Ako možeš još malo objasniti općenito i dati primjer za neku drugu otopinu, jer nisam se susretao s ovim, a i profesorica mi nije objasnila.

Hidrogenfosfatni anion je dvostruko nabijen pa će dvostruko doprinositi ukupnoj količini negativnog naboja (najlakši primjer su soli s različito nabijenim ionima: natrijevih iona u Glauberovoj soli ima duplo više od sulfatnih). Nisam siguran da sam s tom jednadžbom krenuo najmudrijim putem, ali nikoji bolji mi ne pada na pamet.

Od razmjerno lakih primjera može se uzeti sumporna kiselina. Prvi stupanj disocijacije je praktički potpuno na strani produkata tako da molekula sumporne kiseline u vodenoj otopini praktički nemaš. Konstanta disocijacije za drugi stupanj je približno 10^(-2) pa računaš da je hidrogensulfat (ipak ne pretjerano) jaka kiselina. Recimo da je zadatak izračunati vrijednost pH otopine sumporne kiseline zadane koncentracije (za ovu priliku, računat ću sa za eksperiment lako dostupnih 0,001 mol/L).

Kad bi uzeo oba stupnja kao potpuna, što je, naravno, notorna laž, bio bi pH približno:

pH = -log(2*0,001) = 2,7

Kad bi pak uzeo da je prvi stupanj potpun, a drugi ne ide, ispalo bi:

pH = -log(0,001) = 3

Te dvije vrijednosti poslužit će kasnije kao provjera. Sve što bude van njihovog raspona nužno je pogrešno.

Kako već rekoh, prvi stupanj može se uzeti kao potpun:

H2SO4 -> H+ + HSO4(-)

Za drugi to već nije istina i može se ići u račun da se vidi koliko točno čega ima:

HSO4 -> H+ + SO4(2-)

Sigurno vrijedi izraz:

K2 = [H+][SO4(2-)]/[HSO4]

a također i:

c(H2SO4) = [HSO4-] + [SO4(2-)]

budući da sulfatne jedinke nikamo ne bježe, te:

[H+] = [HSO4-]+ 2[SO4(2-)]

budući da ukupna količina naboja mora biti nula (onu dvojku sam, nadam se, uspio objasniti).
Sad imamo tri jednadžbe s tri nepoznanice ([H+], [HSO4-] i [SO4(2-)]) što će reći da se do rješenjâ sigurno nekako može doći.
Iz njih je razmjerno lako doći do kvadratne, koja se isto tako lako riješi.

Hvala na pokušaju, ali nisam sve polovio, ideja bi trebala biti da se supstitucijama dođe do nekog izraza iz kojeg možemo naći koncentraciju, išao sam po ovim zapisima korak po korak, ali pošto sam drugi razred opće gimnazije kubnu jednadžbu ne znam riješiti. Gledao sam i onaj link za e kemiju, pokušat ću još naći primjera i probati riješit.

Malotko će se samo s olovkom upuštati u rješavanje kubnih jednadžbi, osim ako rješenje nije baš jako očito. :D
Kako rekoh, nije ni meni nešto bajno ispalo iz nje, osim grubom silom na Excelu. Vjerojatno postoji neki bolji pristup koji mi očito nije pao na pamet. Momentalno mi se vrti dosta toga što je prioritetom iznad forumozborstva tako da ne razmišljam previše o tomu kako lijepo izračunati vrijednost pH neke fosfatne soli. Nije nemoguće ni da se ne može bez aproksimacije u startu, kao ni da se ovim ružnim putem baš mora jer su konstante prebliske. Kubne i više jednadžbe se daju približno rješavati i aproksimativnim metodama, ali to bi opet tražilo dosta izvođenja. Jednu vrlo primitivnu metodu ti mogu objasniti, ako imaš volje puno kuckati po kalkulatoru.

Za kraj, mjerio sam danas pH otopina magnezijevog i natrijevog sulfata, preko konstante baze za sulfatni ion sam predviđao pH i nije bilo nekih većih odstupanja, + - 0.1. Otopine su lužnate, koliko god se činile konstante baze male i zanemarive, pitanja na prijemnim i sl. tipa kakva je otopina natrijevog sulfata i sličnih soli bi trebalo izbjegavati.
Ja sam par postova ranije pitao kako se ponaša magnezijev ion, jer sam mislio da on nije jaka baza, veli prof. da su ga prije svrstavali u srednje jake ili slabe baze kako već, jer njegove otopine nisu imale tako visok pH, ali tomu nije razlog djelomična disocijacija već slaba topljivost. ( otopljeni magnezijev hidroksid potpuno disocira i zbog toga je jaka baza).Vi stariji to vjerojatno znate ali mislim da se to u sš na redovnoj nastavi ne spominje, tako da..

Ne mogu reći da se više sjećam što je u srednjoj školi spomenuto, a što nije. Osim toga, to sigurno jako ovisi o profesoru, jer neki jedva da ispune što treba po programu, dok će neki uredno ubaciti i ono što sami smatraju potrebnim.
Uglavnom, to s magnezijem je kako si rekao, a isto ti dođe i s kalcijem. Čini mi se da ni litij nije daleko od toga. Berilij je već dovoljno kiseo kation da možeš spravljati berilate. :
I da, neka te to što se nešto ne spominje na nastavi ne sprečava da to naučiš. Takvi, odasvud skupljeni podaci, kao i sposobnost računanja nevjerojatno koriste na faksu. Hrpu toga ne moraš učiti jer ti je otprije poznato pa ti više vremena ostane za predmete koji jesu teški. ;)

RyanDunn
04.06.2011., 10:22
Pozdrav svima,
treba mi mala (VELIKA!) pomoc iz kemije.
Dakle: 1.) Nastajanje magnezijevog etoksida - 2CH3CH2OH + 2Mg = 2CH3CH2OMg + H2 (jel to dobro?? o.O)
2.) gorenje propan-1-ola - 2C3H7OH + 9O2 = 6CO2 + 8H2O (isto pitanje, jel to dobro?)

Jako bi cijenila neciju pomoc, i unaprijed hvala :D

anotherone
04.06.2011., 14:32
Pozdrav svima,
treba mi mala (VELIKA!) pomoc iz kemije.
Dakle: 1.) Nastajanje magnezijevog etoksida - 2CH3CH2OH + 2Mg = 2CH3CH2OMg + H2 (jel to dobro?? o.O)

Mg je dvovalentan. Znači da veže dva etoksidna iona.

Moraš znat valencije elemenata u spojevima. Dakle, naučit. :)
Al dotad evo:

Mg + 2C2H5OH -> H2 + Mg(OC2H5)2


2.) gorenje propan-1-ola - 2C3H7OH + 9O2 = 6CO2 + 8H2O (isto pitanje, jel to dobro?)

Jako bi cijenila neciju pomoc, i unaprijed hvala :D

Ovo ti je dobro. Samo korak po korak izjednačavaš broj atoma na obe strane dok ne bude isti i nema greške.

zv0ne
04.06.2011., 16:43
SiO2 (s) + HCl(aq) ----->
NO2(g) + H2O(l) ---->
Ag(s) + HNO3(konc.) ----->
P4O1(s) + Ca(OH)2(aq) ---->
C(s) + H2O ---->
NH4Cl(aq) + NaOH(aq) ---->
CO2(g) + CaCO3(s) + H2O(l) ---->
Al(s) + HNO3(konc.) ---->
SiO2(s) + HF(aq) ---->
P4(s) + H2O(l) ---->
NH3(g) + H2SO4(aq) ---->
NH4NO2(aq) + ----->

trebaju mi hitno riješene ove reakcije!
pa ako ima netko ko se razumije u kemiju, da mi riješi, ako ne sve, barem neke od ovih. hvala vam!!

sal_mirabilis
04.06.2011., 20:37
trebaju mi hitno riješene ove reakcije!
pa ako ima netko ko se razumije u kemiju, da mi riješi, ako ne sve, barem neke od ovih. hvala vam!!

Reakcije se ne rješavaju, a zadaci u kojima treba predvidjeti produkte u pravilu su štreberski, pri čemu autori često imaju na umu pogrešna rješenja.
Glede hitnosti, obično se potrudim u takvim situacijama pričekati par dana, ali recimo da imaš sreće. :D

SiO2 (s) + HCl(aq) ----->

Silicijev dioksid nećeš otopiti u klorovodičnoj kiselini. Ako netko cilja na silicijev tetraklorid, u zabludi je.

NO2(g) + H2O(l) ---->

Prvo nastaju dušična i dušikasta kiselina:

2 NO2 + H2O → HNO3 + HNO2

Dušikasta se kiselina zatim (čim bude dovoljno kiselo) raspada na dušičnu kiselinu i dušikov(II) oksid:

3 HNO2 → HNO3 + 2 NO + H2O

Sumarnu jednadžbu lako izvedeš. :)

Ag(s) + HNO3(konc.) ----->

Trebao bi se oslobađati dušikov dioksid:

Ag + 2 HNO3 → AgNO3 + NO2 + H2O

P4O1(s) + Ca(OH)2(aq) ---->

Ako je ovo kaki tipfeler, a stvarno treba biti P2O5, ishodi ovise o tomu koliko čega staviš (fosfat, hidrogenfosfat, dihidrogenfosfat), ali tu reakciju ja zbilja ne bih radio. Fosforov(V) oksid s vodom reagira burno.

C(s) + H2O ---->

Ako provodiš pregrijanu vodenu paru preko užarenog ugljena, dobit ćeš vodeni plin:

C + H2O → CO + H2

NH4Cl(aq) + NaOH(aq) ---->

Zbiva se protolitička reakcija:

NH4(+) + OH(-) → NH3 + H2O

CO2(g) + CaCO3(s) + H2O(l) ---->

Produkt, istina, kratkoživući, je Ca(HCO3)2. Izjednačit ćeš sam.

Al(s) + HNO3(konc.) ---->

Koncentrirana dušična kiselina prevozi se u aluminijskim cisternama. ;)

SiO2(s) + HF(aq) ---->

Za razliku od klorida, fluorid nastaje samo tako:

SiO2 + 4 HF → SiF4 + 2 H2O

Međutim, reakcija obično nastavi:

SiF4 + 2 HF → H2SiF6

P4(s) + H2O(l) ---->

Fosfor se obično čuva pod vodom. Nekako neuskladivo s reakcijom s istom.

NH3(g) + H2SO4(aq) ---->

Mogu nastati i amonijev sulfat i amonijev hidrogensulfat, sve ovisi o količinama reaktanata. Izjednačavanje je više nego jednostavno pa ostavljam tebi.

NH4NO2(aq) + ----->

Ovako napisano nema smisla. Neću ti još i reaktante predviđati.
Suh amonijev nitrit se grijanjem raspada na dušik i vodu.

RyanDunn
04.06.2011., 21:16
Mg je dvovalentan. Znači da veže dva etoksidna iona.

Moraš znat valencije elemenata u spojevima. Dakle, naučit. :)
Al dotad evo:

Mg + 2C2H5OH -> H2 + Mg(OC2H5)2




Ovo ti je dobro. Samo korak po korak izjednačavaš broj atoma na obe strane dok ne bude isti i nema greške.


Hvala puno :D

gustav989
04.06.2011., 21:35
SiO2 (s) + HCl(aq) ----->
NO2(g) + H2O(l) ---->
Ag(s) + HNO3(konc.) ----->
P4O1(s) + Ca(OH)2(aq) ---->
C(s) + H2O ---->
NH4Cl(aq) + NaOH(aq) ---->
CO2(g) + CaCO3(s) + H2O(l) ---->
Al(s) + HNO3(konc.) ---->
SiO2(s) + HF(aq) ---->
P4(s) + H2O(l) ---->
NH3(g) + H2SO4(aq) ---->
NH4NO2(aq) + ----->

trebaju mi hitno riješene ove reakcije!
pa ako ima netko ko se razumije u kemiju, da mi riješi, ako ne sve, barem neke od ovih. hvala vam!!

Pogledaj si za standardne redukcijske elktrodne potencijale, jer ti je bitno u ovim reakcijama koji od njih ima negativan, a koji pozitivan redukcijski potencijal....npr. alkalijski metali imaju negativan redukcijski potencijal i zato će oni reagirati sa vodom...Bakar i aluminij imaju pozitivan redukcijski potencijal i zato će oni reagirati sa oksidirajućim kiselinama ( sumporna i dušićna kiselina)...Kod oksidirajućih kiselina moraš paziti da li piše jel je kiselina razrijeđena ili koncentrirana...Ako je razrijeđena onda su produkti sol, voda, e sad kod dušićne kiseline ti je onda produkt NO, a kod sumporne kiseline SO ili SO2...Kad je kiselina koncentrirana produkti su sol, voda i NO2, kod dušićne kiseline, a kod sumporne kiseline su produkti sol, voda i S02 ili SO3

zv0ne
04.06.2011., 23:27
@sal_mirabilis
ovakve reakcije mi dobijemo u testu. i napise: jednadžbe koje su moguće napišite, a koje nisu, obrazložite zašto nisu :/

anotherone
05.06.2011., 15:36
2)Ovo pitanje je profesorica postavila na satu, to je pitanje sa prijemnog ispita za farmaceutsko biokemijski fakultet (nisam provjeravao, ako je netko pisao možda zna), pitanje je:

Razrijeđena vodena otopina natrijevog sulfata ostavljena je nekoliko sati da odstoji . Koliki je pH otopine?

a) pH = 7
b) pH > 7
c) 5 < pH < 7

Točan odgovor je pod c),samo na koju koncentraciju se misli pod razrijeđena?, jer za c > 1.2x10^-2 otopina će biti lužnata. Do rješenja sam došao računom, uz poznavanje konstante, kako ovo riješit na prijemnom?

Sal Mirabilis je sve šta si pitao (jako lijepo i pedantno :cerek:) objasnio.
I sasvim točno.

Šta se tiče ovog pitanja, na njega se ne može dat točan odgovor. Kako si dobro primjetio, nije navedeno koliko je razrijeđena otopina. Bez toga je bespredmetno zaključivati.
Ovakva pitanja traže primjenu ignorantske logike :facepalm:, i nažalost, česta su na svakom stupnju obrazovanja.
Ono šta se ovdje hoće je da se zaključi kako je otopina (kako već podaci nisu navedeni) "očito" dovoljno razrijeđena da je doprinos pH veći od otapanja CO2 nego li sulfata. A to je "očito" jer je navedeno da je puštena da odstoji na zraku.
Ukratko, zbrka i zbunjoza od logike, iliti jedno od famoznih trick pitanja, gdje se trebaš hvatat za par riječi koje (po autorima) iskaču, poput "razrijeđeno" i "odstoji na zraku".

3)Također sam u subotu priredio 50mL vodene otopine natrijevog dihidrogenfosfata.
c(NaH2PO4, otop.) = 1 mol/L
pH = 4.21

1) H2PO4- ---> HPO4- + H+ Ka2 = 6.2 x 10^-8 mol/L
2) H2PO4- + H+ ----> H3PO4 Kb = ?

Filipović-Lipanović, I dio Opća kemija, IX. izdanje, 1995.godina, str. 501, Otopine amfolita.
Oni pišu reakciju broj 2) na način da dihidrogenfosfatni ion reagira sa molekulom vode, i navode konstantu baze Kb = 3 x 10^-13 mol/L.

Sikirica, M., Stehiometrija, XIX. izdanje, 2001.godina, str. 166, Hidroliza soli
Gotovo isti račun, hidrogensulfidni ion reagira sa protonom (oksonij ionom).

Mislim (nemam ovde taj zadatak) da u Sikirici ne piše reakcija
H2PO4- + H+ ----> H3PO4, već
H3PO4 ---> H2PO4- + H+

Jedino da si to onda malo izvukao iz konteksta. Tamo nisu računali Kb, nego se računao pH, a za to se htjela dobit konstanta reakcije
2 H2PO4- ---> H3PO4 + HPO42-
preko prve dvije konstante disocijacije.

H3PO4 ---> H2PO4- + H+ Ka1=...
H2PO4- ---> HPO42- + H+ Ka2=...

2 H2PO4- ---> H3PO4 + HPO42-

K=Ka2/Ka1

Itd...


Pretpostavljam da je to način na koji si računao pH otopine uzevši u obzir obje reakcije.

Jessica Bo1
06.06.2011., 12:22
tko zna....

3.b) Izračunaj masu kisika potrebnog za potpuno izgaranje 2 mola ugljika pri temperaturi 25 stupanj Celzijus i standardnom tlaku?

4. a) ne kužim te redoks jednadžbe zakaj nekad ide -2e, -5e i tak...uskladite jednadžbu redoks reakcije i odredite oksidans i reducens...

CaH2 + H2O --- Ca(OH)2 + H2

7.a) a znam riješiti al se nadovezuje na b)...a) koliki su pH i pOH otopine priređene otapanjem 150 g magnezijevog hidroksida u 2,5 dm3 vode.
b)koju masu kloridne kiseline je potrebno dodati za potpunu neutralizaciju gornje otopine?

treba mi za ispit...

nbedeko2
06.06.2011., 13:52
tko zna....

3.b) Izračunaj masu kisika potrebnog za potpuno izgaranje 2 mola ugljika pri temperaturi 25 stupanj Celzijus i standardnom tlaku?

4. a) ne kužim te redoks jednadžbe zakaj nekad ide -2e, -5e i tak...uskladite jednadžbu redoks reakcije i odredite oksidans i reducens...

CaH2 + H2O --- Ca(OH)2 + H2

7.a) a znam riješiti al se nadovezuje na b)...a) koliki su pH i pOH otopine priređene otapanjem 150 g magnezijevog hidroksida u 2,5 dm3 vode.
b)koju masu kloridne kiseline je potrebno dodati za potpunu neutralizaciju gornje otopine?

treba mi za ispit...

1) Napiši jednadžbu reakcije, postavi omjere da vidiš kako se odnose množine reaktanata, iz omjera preko množine ugljika izračunaj množinu kisika i ubaci u formulu za volumen.

2) Prvo moraš znati oksidacijske brojeve i prema njima vidiš koliko se elektrona otpušta odnosno prima. Tamo gdje se smanjuje oksidacijski broj se odvija redukcija (primanje elektrona), tamo gdje se povećava oksidacijski broj se odvija oksidacija. Tvar koja se oksidira je reducens, a tvar koja se reducira je oksidans.

3) Izračunaš množinsku koncentraciju te otopine (izračunaš iz mase množinu i podijeliš s 2,5 dm^3. Vidiš kako se odnose koncentracije hidroksida i hidroksidnih iona u otopini, preko tog omjera izračunaš koncentraciju hidroksidnih iona u otopini i izračunaš pOH, pa pH.

Napiši jednadžbu neutralizacije između HCl + Mg(OH)2. Množinu Mg(OH)2 imaš, opet preko omjera iz jednadžbe izračunaš množinu HCl potrebnu za neutralizaciju, a iz množine masu.

Nadam se da sam kolko- tolko pomogel jer ne smijemo rješavati zadatke. Javi ako di zapneš.

Jessica Bo1
06.06.2011., 14:22
1) Napiši jednadžbu reakcije, postavi omjere da vidiš kako se odnose množine reaktanata, iz omjera preko množine ugljika izračunaj množinu kisika i ubaci u formulu za volumen.

2) Prvo moraš znati oksidacijske brojeve i prema njima vidiš koliko se elektrona otpušta odnosno prima. Tamo gdje se smanjuje oksidacijski broj se odvija redukcija (primanje elektrona), tamo gdje se povećava oksidacijski broj se odvija oksidacija. Tvar koja se oksidira je reducens, a tvar koja se reducira je oksidans.

3) Izračunaš množinsku koncentraciju te otopine (izračunaš iz mase množinu i podijeliš s 2,5 dm^3. Vidiš kako se odnose koncentracije hidroksida i hidroksidnih iona u otopini, preko tog omjera izračunaš koncentraciju hidroksidnih iona u otopini i izračunaš pOH, pa pH.

Napiši jednadžbu neutralizacije između HCl + Mg(OH)2. Množinu Mg(OH)2 imaš, opet preko omjera iz jednadžbe izračunaš množinu HCl potrebnu za neutralizaciju, a iz množine masu.

Nadam se da sam kolko- tolko pomogel jer ne smijemo rješavati zadatke. Javi ako di zapneš.

a hvala ti...i ja sam iz vž-a!!:mig:

LUPIDNA
08.06.2011., 22:28
Koliko iznosi tvrdoća vode u stupnjevima njemačke tvrdoće, ako je njezinom
analizom utvrñena masena koncentracija kalcijevog oksida u iznosu od 280 mg dm-3?

KOJE JE RIJEŠENJE-----HVALA

stomaklija
09.06.2011., 14:53
Po prvi put sam ovdje pa evo da li neko ima iskustva sa sljedecim programima za analizu: visual minteq, cheaqs, biotic ligand model, win humic v. Ako vama treba neka pomoc iz hemije, tu sam

Ravenlord666
09.06.2011., 15:40
Trebam pomoć oko pufera, imam u ispitu kemije napisati Handersen Hasselbach jednadžbu i ph pri kojem radi taj pufer, jednadžbu znam izvesti a kako dobit Ph, profesor to u tri koraka dobije, pa bih molio za pomoć, trebam za acetatni, karbonatni, fosfatni i amonijačni pufer.

loš kemičar
10.06.2011., 20:05
Pametne glavice, molim Vas pomozite!
1. Dokazano je da se u nekom spoju veže &g ugljika na 1g vodika. Relativna molekulska masa spoja je 56. Odredi molekulsku formulu spoja! E sad ja sam izračunala relativnu masu empirijske jedinke te dobila broj 13.o1, zatim sam podijelila molekulsku masu s tim brojem i dobila 4.3.. Ne znam kako dalje, ni da li išta od ovog dosad točno!
2. Koliko atoma kalcija je sadržano u 14.9 g kalcijeva karbonata? Tu sam računala tu r.molekulsku masu, pa sam računala množinu podijelivši ovih 14.9 sa dobivenom r.m.masom da bi dobila brojnost... Riješenje nije točno.. gdje sam pogriješila?
:-/ akko netko zna molim za pomoć!

sal_mirabilis
12.06.2011., 19:58
@sal_mirabilis
ovakve reakcije mi dobijemo u testu. i napise: jednadžbe koje su moguće napišite, a koje nisu, obrazložite zašto nisu :/

Mrvicu nezdrav pristup. Potiče na štrebetanje, namjesto da se navede učenike da traže i prepoznaju analogije. S par godina fakulteta imam ponešto više znanja od srednjoškolaca, a opet sam za neke sustave morao tražiti dodatne potvrde...

Koliko iznosi tvrdoća vode u stupnjevima njemačke tvrdoće, ako je njezinom
analizom utvrñena masena koncentracija kalcijevog oksida u iznosu od 280 mg dm-3?

KOJE JE RIJEŠENJE-----HVALA

Njemački stupnjevi računaju se tako da se sav kalcij obračuna kao kalcijev oksid, a njegova koncentracija, izražena u miligramima po litri, podijeli s deset.
Primjerice, ako se analizom nađe da u nekoj vodi ima kalcija koliko bi odgovaralo koncentraciji od 40 mg/L kalcijevog oksida, onda tvrdoća te vode iznosi 4 °nj.

Trebam pomoć oko pufera, imam u ispitu kemije napisati Handersen Hasselbach jednadžbu i ph pri kojem radi taj pufer, jednadžbu znam izvesti a kako dobit Ph, profesor to u tri koraka dobije, pa bih molio za pomoć, trebam za acetatni, karbonatni, fosfatni i amonijačni pufer.

Henderson-Hasselbachova jednadžba spada među one koje imaju ogroman omjer količine slovâ i problema s izvođenjem:

K = [H+][A-]/[HA]

log K = log ([H+][A-]/[HA]) = log [H+] + log ([A-]/[HA])

- log K = - log [H+] - log ([A-]/[HA])

pK = pH - log ([A-]/[HA])

pH = pK + log ([A-]/[HA])

Ako razumiješ onu jednadžbu na početku, ona na kraju ti je potpuno nepotrebna. Ako ipak želiš zadnju, i to baš radi puferâ, samo trebaš uzeti da ti [A-] odgovara količini soli, a [HA] količini kiseline i izračunati pH. Postoji i duži i točniji postupak, ali potrajalo bi mi par redova više pa ostajem na ovoj probavljivoj i popularnoj aproksimaciji. :D

Pametne glavice, molim Vas pomozite!
1. Dokazano je da se u nekom spoju veže &g ugljika na 1g vodika. Relativna molekulska masa spoja je 56. Odredi molekulsku formulu spoja! E sad ja sam izračunala relativnu masu empirijske jedinke te dobila broj 13.o1, zatim sam podijelila molekulsku masu s tim brojem i dobila 4.3.. Ne znam kako dalje, ni da li išta od ovog dosad točno!
2. Koliko atoma kalcija je sadržano u 14.9 g kalcijeva karbonata? Tu sam računala tu r.molekulsku masu, pa sam računala množinu podijelivši ovih 14.9 sa dobivenom r.m.masom da bi dobila brojnost... Riješenje nije točno.. gdje sam pogriješila?
:-/ akko netko zna molim za pomoć!

1. Ako ti & znači 6, onda imaš maseni omjer 6:1, što se dijeljenjem spomenutih masa s relativnim atomskim masama (N(C):N(H) = m(C)/Ar(C):m(H)/Ar(H)) može preračunati u brojevni omjer 1:2. To znači da ti je relativna molekulska masa "empirijske formulske jedinke" 14, a ne 13. ;)

2. Dijeljenjem mase s molarnom masom (relativna molekulska masa pomnožena jedinicom g/mol) dobiješ množinu. To još treba pomnožiti s Avogadrovom konstantom da se dobije brojnost. Ako ne voliš množinu, možeš i masu tvari podijeliti s masom formulske jedinke. Nju možeš dobiti množenjem relativne molekulske mase s unificiranom atomskom jedinicom mase.

chemie
18.06.2011., 19:58
Reakcija CuO + H2 --> Cu + H2O je egzotermna.Na strelici je još napisano 300 stupnjeva C.
Zašto je potrebno CuO zagrijati na 300 stupnjeva C?
da li da se ubrza reakcija redukcije ili zbog čega već?

velikiprasac
18.06.2011., 21:13
Reakcija CuO + H2 --> Cu + H2O je egzotermna.Na strelici je još napisano 300 stupnjeva C.
Zašto je potrebno CuO zagrijati na 300 stupnjeva C?
da li da se ubrza reakcija redukcije ili zbog čega već?

Da definitvno se ubrzava reakcija redukcije povećanjem temperature... ali moguće je da iako termodinamski povoljna reakcija ne bi uopće išla na sobnoj temperaturi (valjda i ne ide nisam ziher) jer ti egzotermnost tj. endotermnost procesa nije isto što i aktivacijaska energija. uvijek je potrebno uložiti određenu energiju da se neki proces odvije, ako je ta barijera velika moguće je da proces zahtijeva visoku temperaturu bez obzira što u konačnici može biti egzoterman.

pogle sliku:

http://img38.imageshack.us/img38/7314/unled1sl.jpg

iako imaš se energija u konačnici oslobodi opet ti je potrebna energija da se proces odvije tj. prevali barijera. sori na šugavom crtanju, ali za demonstraciju je ok.

Jessica Bo1
19.06.2011., 21:38
Kojom termodinamičkom funkcijom određujemo ravnotežu neke reakcije i koliki je iznos te funkcije za spontanu reakciju, a koliki za ravnotežu?

to je pitanje bilo u ispitu a nemam pojma kaj me pita?? pliz help

dokma
20.06.2011., 08:17
Pametne glavice, molim Vas pomozite!
1. Dokazano je da se u nekom spoju veže &g ugljika na 1g vodika. Relativna molekulska masa spoja je 56. Odredi molekulsku formulu spoja! E sad ja sam izračunala relativnu masu empirijske jedinke te dobila broj 13.o1, zatim sam podijelila molekulsku masu s tim brojem i dobila 4.3.. Ne znam kako dalje, ni da li išta od ovog dosad točno!
2. Koliko atoma kalcija je sadržano u 14.9 g kalcijeva karbonata? Tu sam računala tu r.molekulsku masu, pa sam računala množinu podijelivši ovih 14.9 sa dobivenom r.m.masom da bi dobila brojnost... Riješenje nije točno.. gdje sam pogriješila?
:-/ akko netko zna molim za pomoć!

Ovdje imaš golo rješenje zadatka (http://www.kemija-jaksic.net/pitanja-i-odgovori/?view=single_thread&cat_uid=1&conf_uid=1&thread_uid=26).

anotherone
20.06.2011., 10:52
Kojom termodinamičkom funkcijom određujemo ravnotežu neke reakcije i koliki je iznos te funkcije za spontanu reakciju, a koliki za ravnotežu?

to je pitanje bilo u ispitu a nemam pojma kaj me pita?? pliz help

Pitanje je malo neprecizno, ali mislim da se odnosi na doseg reakcije, odnosno promjenu Gibbsove energije.

Kod spontanih reakcija promjena Gibbsove energije je negativna.
U stanju ravnoteže promjena Gibbsove energije jednaka je nuli.

Štreberica
20.06.2011., 17:19
Pitanje je malo neprecizno, ali mislim da se odnosi na doseg reakcije, odnosno promjenu Gibbsove energije.

Kod spontanih reakcija promjena Gibbsove energije je negativna.
U stanju ravnoteže promjena Gibbsove energije jednaka je nuli.
I prvi dio odgovora je malo neprecizan :zubo: Moralo bi biti dovoljno reći da je ta termodinamička funkcija Gibbsova energija, a preciznije bi bilo reakcijska promjena Gibbsove energije (što je promjena Gibbsove energije po dosegu reakcije), no valjda ste se razumjeli. Drugi dio je ok.

marie_zg
20.06.2011., 21:02
zadani su standardni redukcijski potencijali E0 ( I2/ 2 I) = 0.54 V
E0 (Br2/2 Br)= 1.09 V
izračunaj standardnu elektromotornu silu članka i napišite usklađenu reakciju u članku
:confused:

marie_zg
20.06.2011., 21:06
napišite izraz za brzinu kemijske reakcije 2 A + B --> C

Štreberica
21.06.2011., 10:31
zadani su standardni redukcijski potencijali E0 ( I2/ 2 I) = 0.54 V
E0 (Br2/2 Br)= 1.09 V
izračunaj standardnu elektromotornu silu članka i napišite usklađenu reakciju u članku
:confused:
Ok, pretpostavimo da si 2. raz. gimnazije ili nešto ekvivalentno tome i spremaš se za popravni iz kemije, ispravi me ako misliš da je potrebno... Pretpostavit ću da općenito znaš napisati jednadžbe polureakcija oksidacije i redukcije (ono kad izjednačavaš redokse). S onom tvari čiji je standardni redukcijski potencijal veći odvija se redukcija, a s onom drugom oksidacija. "Usklađena reakcija" je zbroj tih reakcija. Standardna elektromotorna sila (glup izraz jer nije sila nego napon, ali što ćemo, svugdje se koristi) članka je razlika standardnih redukcijskih potencijala (onaj u kojem se odvija redukcija minus onaj u kojem se odvija oksidacija, pamtiš tako što su to redukcijski potencijali pa su dani za redukciju, a oksidacija je obrnuta reakcija pa moraš obrnuti predznak, provjera ti je što ako se reakcija odvija elektromotorna sila mora biti pozitivna). Možeš sad?

napišite izraz za brzinu kemijske reakcije 2 A + B --> C
Ako je moja početna pretpostavka o tebi točna, misli se na v = (1/n)×(∆c/∆t), s n sam označila stehiometrijski koeficijent (brojka ispred formule tvari u jednadžbi, ako tamo nema brojke onda je 1) koji se obično označava grčkim slovom ni koje izgleda preslično v, ∆c je promjena koncentracije neke tvari, ∆t je promjena vremena (obično se piše kao razlomci ali tako ovdje na forumu ne mogu). Dakle izraz za brzinu možeš napisati preko promjene koncentracije bilo kojeg reaktanta ili produkta, kad pišeš preko reaktanta pišeš ispred svega - jer je promjena koncentracije reaktanta negativna (reaktant se troši, ima ga sve manje) a brzina mora biti pozitivna, npr. u ovoj reakciji preko promjene koncentracije reaktanta A piše se: v = (-1/2)×(∆c(A)/∆t), sad ti preko preostalog reaktanta i produkta.

marie_zg
21.06.2011., 16:23
Ok, pretpostavimo da si 2. raz. gimnazije ili nešto ekvivalentno tome i spremaš se za popravni iz kemije, ispravi me ako misliš da je potrebno... Pretpostavit ću da općenito znaš napisati jednadžbe polureakcija oksidacije i redukcije (ono kad izjednačavaš redokse). S onom tvari čiji je standardni redukcijski potencijal veći odvija se redukcija, a s onom drugom oksidacija. "Usklađena reakcija" je zbroj tih reakcija. Standardna elektromotorna sila (glup izraz jer nije sila nego napon, ali što ćemo, svugdje se koristi) članka je razlika standardnih redukcijskih potencijala (onaj u kojem se odvija redukcija minus onaj u kojem se odvija oksidacija, pamtiš tako što su to redukcijski potencijali pa su dani za redukciju, a oksidacija je obrnuta reakcija pa moraš obrnuti predznak, provjera ti je što ako se reakcija odvija elektromotorna sila mora biti pozitivna). Možeš sad?


Ako je moja početna pretpostavka o tebi točna, misli se na v = (1/n)×(∆c/∆t), s n sam označila stehiometrijski koeficijent (brojka ispred formule tvari u jednadžbi, ako tamo nema brojke onda je 1) koji se obično označava grčkim slovom ni koje izgleda preslično v, ∆c je promjena koncentracije neke tvari, ∆t je promjena vremena (obično se piše kao razlomci ali tako ovdje na forumu ne mogu). Dakle izraz za brzinu možeš napisati preko promjene koncentracije bilo kojeg reaktanta ili produkta, kad pišeš preko reaktanta pišeš ispred svega - jer je promjena koncentracije reaktanta negativna (reaktant se troši, ima ga sve manje) a brzina mora biti pozitivna, npr. u ovoj reakciji preko promjene koncentracije reaktanta A piše se: v = (-1/2)×(∆c(A)/∆t), sad ti preko preostalog reaktanta i produkta.




hehe vjerovala ti ili ne ovakve zadatke mi dobijemo na ispitu iz kemije na fakultetu....2 godina!
hvala ti na odgovorima:top:,mi smo to skroz drugačije riješavali!

marija13
21.06.2011., 16:41
A ja mislila da samo ja imam problema s kemijom...:p