PDA

View Full Version : Biologija - pomoć


stranice : 1 [2] 3 4

toto tamuz
21.08.2009., 07:39
a) Neznam jel ovo svojstvo stvaranja antigena D isto što i Rh faktor. Ako je ja mislim da bi ovak trebalo ići. Dakle pošto mu je otac Rh negativan, znači da ima na oba kromosoma recesivne gene za to svojstvo (dd). A pošto ima normalne eritrocite, za to svojstvo može imati ili EE ili Ee. Kod majke je obrnuto. Znamo da ima ee, ali neznamo ima li Dd ili DD. Ali kombinirajući to dvoje dobijemo genotip tog čovjeka. On je EeDd. Možda sam pogriješio jer neznam po čem bi se onda ovo razlikovalo od nekih nevezanih gena il nečeg al evo. Pokušao sam.
b) Ovo neznam.

aqualung
21.08.2009., 12:12
a) Neznam jel ovo svojstvo stvaranja antigena D isto što i Rh faktor. Ako je ja mislim da bi ovak trebalo ići. Dakle pošto mu je otac Rh negativan, znači da ima na oba kromosoma recesivne gene za to svojstvo (dd). A pošto ima normalne eritrocite, za to svojstvo može imati ili EE ili Ee. Kod majke je obrnuto. Znamo da ima ee, ali neznamo ima li Dd ili DD. Ali kombinirajući to dvoje dobijemo genotip tog čovjeka. On je EeDd. Možda sam pogriješio jer neznam po čem bi se onda ovo razlikovalo od nekih nevezanih gena il nečeg al evo. Pokušao sam.
b) Ovo neznam.

malo si se zapleo u objasnjavanju ali rjesenje je tocno EeDd :top:

za b) pitanje, moram priznati da sam los sa hrv terminologijom al mislim da se odnosi na to kada dva dominantna (recesivna) allela linked na jednom kromosomu (homolognom) govorimo o coupling tj cis arrangement, ako su pak linkani dominantan i recesivan allel to se naziva repulsion ili trans arrangement.

na hrv valjada u cis ili trans konfiguraciji. pa ponovimo nasa idividua je dupli heterozigot i nasljedio je Ed od jednog roditelja i eD od drugog, znaci u trans konfiguraciji.

Jericho159
22.08.2009., 11:17
Ako ti određeni fiziološki procesi zakazuju tijekom gledanja Playboya, možda je vrijeme da ostaviš tog Springera i odeš doktoru. :B

plavusa nije skuzio :brukica:

imas pravo: najbolji udzb iz biologije :D

CANDY-CANDY
22.08.2009., 14:41
malo si se zapleo u objasnjavanju ali rjesenje je tocno EeDd :top:

za b) pitanje, moram priznati da sam los sa hrv terminologijom al mislim da se odnosi na to kada dva dominantna (recesivna) allela linked na jednom kromosomu (homolognom) govorimo o coupling tj cis arrangement, ako su pak linkani dominantan i recesivan allel to se naziva repulsion ili trans arrangement.

na hrv valjada u cis ili trans konfiguraciji. pa ponovimo nasa idividua je dupli heterozigot i nasljedio je Ed od jednog roditelja i eD od drugog, znaci u trans konfiguraciji.

Hvala na odgovoru!
Jel može netko napisati sistematično to, tj kako bi označili roditlje, kako gamete i fenotipe koji nastaju??Znači:
P:
G:
F:
Što predstavlja razlomačka crta kod tih vezanih gena?

Opća opasnost
25.08.2009., 15:08
Evo mene, marljivo ucim, pa imam i ja pitanje :D
Mislim da sam shvatila mitozu i mejozu, ali nisam sigurna oko ovog detalja. Samo recite je li tocno: Pri krosingoveru u mejozi nesestriske kromatide homolognih kromosoma izmjenjuju gene. Od svakog homologa samo jedna kromatida sudjeluje u krosingoveru, a druga ostaje kakva jest (?!) i ona poslije u tom nepromijenjenom obliku, znači kao čisto majčinski ili očinski kromosom odlazi u gametu???

Halloweed
27.08.2009., 12:07
@Opća: Ne nužno, sve nesestrinske kromatide na istoj "strani" kromosoma mogu i ne moraju izmjenjivati gene.
Npr, imaš dva kromosoma:


1 ¯¯¯0¯¯¯ 1'
2 ¯¯¯ ¯¯¯ 2'

+

3 ¯¯¯0¯¯¯ 3'
4 ¯¯¯ ¯¯¯ 4'

0 - centromera
brojevi - označavaju kromatide (crtice)

Sad kromatida 1 može i nemora izmjenjivati gene sa kromatidom 3 i 4, ali ne i sa 2, krom. 2 može i ne mora izmjenjivati sa kromatidom 3 i 4, ali ne i sa 1, krom. 1' -//- sa krom. 3' i 4', ali ne i sa 2', itd...

Znam da sam malo nakaradno objasnio...:ne zna:
Ne znam koliko je tvoje znanje genetike, pa ak nekaj ne razumiješ samo vrisni.:top:

Opća opasnost
27.08.2009., 16:42
@Opća: Ne nužno, sve nesestrinske kromatide na istoj "strani" kromosoma mogu i ne moraju izmjenjivati gene.
Npr, imaš dva kromosoma:


1 ¯¯¯0¯¯¯ 1'
2 ¯¯¯ ¯¯¯ 2'

+

3 ¯¯¯0¯¯¯ 3'
4 ¯¯¯ ¯¯¯ 4'

0 - centromera
brojevi - označavaju kromatide (crtice)

Sad kromatida 1 može i nemora izmjenjivati gene sa kromatidom 3 i 4, ali ne i sa 2, krom. 2 može i ne mora izmjenjivati sa kromatidom 3 i 4, ali ne i sa 1, krom. 1' -//- sa krom. 3' i 4', ali ne i sa 2', itd...

Znam da sam malo nakaradno objasnio...:ne zna:
Ne znam koliko je tvoje znanje genetike, pa ak nekaj ne razumiješ samo vrisni.:top:

Ako sam dobro shvatila, svaka kromatida jednog homologa može, ali ne mora izmijeniti gene sa bilo kojom nesestrinskom kromatidom njegovog para, ili?
To bi mi bilo cak i logicnije, samo su me zbunile slike u udzbeniku gdje je nakon krosingovera po jedna kromatida svakog kromosoma prikazana djelomicno crvena, a djelomicno plava (to kao oznacava izmiksane majcinske i ocinske gene), a druga kromatida ili crvena ili plava (sto bi upucivalo na to da ona nije sudjelovala u krosingoveru, nego je ostala kakva je bila). Ma mozda ja jednostavno krivo shvacam slike :rofl:

Halloweed
28.08.2009., 10:11
Tako je, u udžbeniku je najjednostavniji primjer.
Još sam gore zaboravio napisati da se npr kromatida 1 ne može križati sa 1', 2', 3' i 4', al čini mi se da ti kužiš.

Opća opasnost
28.08.2009., 10:42
Tako je, u udžbeniku je najjednostavniji primjer.
Još sam gore zaboravio napisati da se npr kromatida 1 ne može križati sa 1', 2', 3' i 4', al čini mi se da ti kužiš.

Da, sad kužim u potpunosti, hvala na pomoći :)

Plug_in_baby
28.08.2009., 21:00
Zašto ljudi ne mogu imati lampbrush kromosome? :ne zna:

Plug_in_baby
29.08.2009., 16:50
Ne znate, a? Sramota

Ethan
29.08.2009., 19:14
lol, lampbrush se ne pojavljuje kod sisavaca. zasto bi ljudi bili iznimka? :ne zna:

Plug_in_baby
29.08.2009., 19:40
lol, znam da se ne pojavljuju i da su samo kod vodozemaca, al ispitno pitanje je zašto ne?

Ethan
29.08.2009., 20:24
zato sta sisavci ne polazu jaja. kaj ja znam, nemam pojma. pitaj asistenta :p

Plug_in_baby
29.08.2009., 20:54
Kakvo pitanje takav odgovor, tak ću i napisat :D

Herp
30.08.2009., 01:29
zato sta sisavci ne polazu jaja. kaj ja znam, nemam pojma. pitaj asistenta :p

Neki polažu. :D

agent
30.08.2009., 02:05
Zašto ljudi ne mogu imati lampbrush kromosome? :ne zna:

genetika!

Ethan
30.08.2009., 02:10
Neki polažu. :D

al to znaju samo pravi biolozi http://www.gay.hr/diskusije/images/smilies/lollipop.gif

Herp
30.08.2009., 02:13
al to znaju samo pravi biolozi http://www.gay.hr/diskusije/images/smilies/lollipop.gif

You are my little furry cuddly platypus. :love:

ilovik
30.08.2009., 11:23
al to znaju samo pravi biolozi http://www.gay.hr/diskusije/images/smilies/lollipop.gif

Jak mi neki ekskluzitet... a o tome piše čak i Wikipedija
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sisavci

Ethan
30.08.2009., 15:26
You are my little furry cuddly platypus. :love:

hey, who are you calling furry? :azdaja:

but i'll take cuddly http://www.gay.hr/diskusije/images/smilies/bearhug.gif

Opća opasnost
31.08.2009., 16:00
@Opća: Ne nužno, sve nesestrinske kromatide na istoj "strani" kromosoma mogu i ne moraju izmjenjivati gene.
Npr, imaš dva kromosoma:


1 ¯¯¯0¯¯¯ 1'
2 ¯¯¯ ¯¯¯ 2'

+

3 ¯¯¯0¯¯¯ 3'
4 ¯¯¯ ¯¯¯ 4'

0 - centromera
brojevi - označavaju kromatide (crtice)

Sad kromatida 1 može i nemora izmjenjivati gene sa kromatidom 3 i 4, ali ne i sa 2, krom. 2 može i ne mora izmjenjivati sa kromatidom 3 i 4, ali ne i sa 1, krom. 1' -//- sa krom. 3' i 4', ali ne i sa 2', itd...

Znam da sam malo nakaradno objasnio...:ne zna:
Ne znam koliko je tvoje znanje genetike, pa ak nekaj ne razumiješ samo vrisni.:top:

Čini mi se da mi ipak nisi dobro objasnio, jer sam sad na drugom kraju udzbenika naisla na ovo:
Podsjeti se da sparene homologne kromosome nazivamo bivalentima. Svaki bivalent cine cetiri kromatide od kojih samo dvije sudjeluju u krosingoveru. Stoga s nakon mejoze dva haploidna produkta rekombinantna, a dva roditeljska.
:ne zna:

aqualung
31.08.2009., 16:20
Čini mi se da mi ipak nisi dobro objasnio, jer sam sad na drugom kraju udzbenika naisla na ovo:
Podsjeti se da sparene homologne kromosome nazivamo bivalentima. Svaki bivalent cine cetiri kromatide od kojih samo dvije sudjeluju u krosingoveru. Stoga s nakon mejoze dva haploidna produkta rekombinantna, a dva roditeljska.
:ne zna:

pa oboje je tocno, naime, on ti je objasnio kako se kromatide mogu krizati, sto ti je jasno, tj postoje sve moguce kombinacije, i to si bila shvatila, no ono sto ovdje pokusavaju ti reci je da se crossing over dogadja medju dvije kromatide tj samo se te dvije tad izmjenjuju, druge dvije ne sudjeluju u tom co i ostaju jednake roditeljskim, sto ne znaci da se ne mogu naknadno izmijeniti, sto ti pokusava istaknuti ovdje je upravo varijabilnost resultata /gameta jednog co, ovo je simplificirano idealno stanje kojim ti zeli reci da jedan co nije dupli, sto ne znaci da dupli co ne postoji:top:

Opća opasnost
31.08.2009., 19:01
pa oboje je tocno, naime, on ti je objasnio kako se kromatide mogu krizati, sto ti je jasno, tj postoje sve moguce kombinacije, i to si bila shvatila, no ono sto ovdje pokusavaju ti reci je da se crossing over dogadja medju dvije kromatide tj samo se te dvije tad izmjenjuju, druge dvije ne sudjeluju u tom co i ostaju jednake roditeljskim, sto ne znaci da se ne mogu naknadno izmijeniti, sto ti pokusava istaknuti ovdje je upravo varijabilnost resultata /gameta jednog co, ovo je simplificirano idealno stanje kojim ti zeli reci da jedan co nije dupli, sto ne znaci da dupli co ne postoji:top:

Hvala na objasnjenju :)

Opća opasnost
01.09.2009., 20:39
Evo me opet s novim pitanjem :rolleyes:
Baš kad pomislim da sam sve shvatila, pojavi se nešto što se nikako ne uklapa u to :(
Ovako piše u knjizi:
Pri nasljeđivanju dominantnog svojstva kakvo je polidaktilija ili više prstiju može se uočiti da se ono očituje samo u homozigotnom obliku, ne pojavljuje se u svim generacijama jedne obitelji.
Zar se dominantno svojstvo ne bi trebalo očitovati u dominantnog homozigota i u heterozigota, a samo se ne bi trebalo očitovati u recesivnog homozigota???
:ne zna:

Halloweed
01.09.2009., 21:17
Iskreno, ovo gore i mene zanima. :confused::confused:

aqualung
01.09.2009., 21:40
pa ovako, to su skolski primjeri koji sluze svojoj svrsi, ne znam kako taj paragraf zavrsava, al meni se cini upravo kao mala introdukcija u gene penetrance i expressivity. ispricavam se unaprijed ako ne poznam terminologiju na hrv,ali potrudit cu se.
naime nisu doslovno objasnili ta dva termina, ali vam navodi slucaj polydactyly (koja moze i biti recesivni i dominantni karakter, naime postoje i opisana su oba, no cesci je onaj dominantni), kako bi naveli i objasnili cisti primjer da sve nije crno bijelo kako bi mozda mogli pokusati zakljuciti.
tj navedeni primjer je dominantno svojstvo ali incompletely penetrant, tj nekompletno penetrirajuce ?? valjda, sto zeli reci sa penetrancom nekog svojstva, to je postotak individua koji su nositelji njegovog genotipa i imaju respektivni fenotip, tj ako je nekompletno nije dovoljno imati gen za imati svojstvo, u polydactyly to je oko 60 %, sto je u biti i malo, te predocava varijaciju kao i fenotipski expresivitet.
i zbog jednostavnosti termini su zadrazni sa strane i navelo vam je samo jedan primjer dominantog svojstva koji nije nuzno uoceno u heterozigozi, jer nije completno penetrirajuce svojstvo (pardon, ali ovo mi neozbiljno zvuci, al ne zelim previse na engleski)

lijepo pise,
može se uočiti da se ono očituje samo u homozigotnom obliku, ne pojavljuje se u svim generacijama jedne obitelji.
ako vas jos zanima slobodno pitajte ili malo progooglajte, ako nisam dovljno dobro objasnio expressivity ili pentrance.
ekspresivitet i penetranca,na hrv, valjda.

Opća opasnost
02.09.2009., 07:53
lijepo pise,


Pa bas da lijepo pise, ne pise :D Ovo je iz mog udzbenika za 4. srednje u kojem je inace sve vrlo jasno i jednostavno objasnjeno, ali ova recenica koju sam napisala mi nije zbunjujuca samo po sadrzaju, nego i po konstrukciji (sto ti vjerojatno neces primjetiti jer ti bolje ide engleski :mig:). Umjesto zareza bi mozda trebala doci tocka ili nesto takvo jer ovako recenica nema smisla.
To sto objasnjavas je sigurno tocno, ali meni s ovom mojom razinom znanja malo komplicirano. Stavit cu ti sad cijeli odlomak. Ako ti se i dalje bude cinilo logicno, pokusat cu shvatit tvoje objasnjenje :D

Humani genetičari dolaze do spoznaja o nasljeđivanju svojstava analizom rodoslovlja ili rodoslovnog stabla (engl. pedigree). Rodoslovlje je dijagramski prikaz obiteljskoga stabla koroz nekoliko generacija, a pokazuje povezanost predaka i potomaka.
U čovjeka je čitav niz osobina pod kontrolom gena s dva alela, te pokazuje jednostavan model nasljeđivanje po Mendelu. Primjerice, pri nasljeđivanju dominantnog svojstva kakvo je polidaktilija ili više prstiju može se uočiti da se ono očituje samo u homozigotnom obliku, ne pojavljuje se u svim generacijama jedne obitelji. (nije mi jasno zasto govore o jednostavnom nasljedjivanju po Mendelu i onda kao primjer odmah stave iznimku!?). Ako je primjerice jedan roditelj recesivan za neko svojstvo (aa), a drugi dominantan, u potomstvu prve generacije mozda se nece ocitovati recesivno svojstvo. (zasto sad pocinje pricat o nasljedjivanju recesivnog svojstva, kad je tek poceo o polidaktiliji kao dominantnom svojstvu? ili misli da je netko iz one retardirane recenice shvatio o cemu se radi?). To, naravno, ovisi o tome kakav je genotip roditelja dominantnog fenotipa (AA ili Aa). Ako su pak oba roditelja dominantna, da bi doslo do ocitovanja recesivnoga svojstva u prvoj generaciji potomaka, oni moraju biti heterozigoti za to svojstva (Aa). No i tada ce vjerojatnost za ispoljavanje recesivnog svojstva biti 1/4 ili 25%. (ovaj dio o recesivnim svojstvima je sam po sebi jasan, ali ne znam kakve veze to ima s ovim gore?).

aqualung
02.09.2009., 10:42
ok, ok, slazem se, nije lijepo napisano :D
ne znam ni sam kako su sve to povezali , naime pocinju sa navodnim autosomskim dominantrim svojstvom te ona odma "ako je primjerice jedan roditelj recesivan .... te taj ako primjerice se nadovezuje na jos jedan primjerice, uglavno lose jako , ne znam tko su lektori tu , ali zao mi je onog koji cita, bas kao sto si i sama rekla.
te ne moze osoba biti recesivna, takva konstrukcija mi vec dovljno govori o ozbiljnosti teksta, pa ipak je to uzdbenik za srednju pa ni ne treba ici u detalje.
bitno je da si ti shvatila princip, i polidaktilija i je tipicno dominantno mendelsko svojstvo, tj nasljedjuje se bas po skolskom principu ali ima variabilnu ekspresiju tj nekompletnu penetrancu. i bas je tipicno kao takvo svojstvo.
no postoji kao sto sam ti rekao i recesivna polidaktilija kao i sto je poznato da homozigoti znaju cesto biti letalni, upravo jer se radi o embrionalnim genima, tako da je o frekvenciji i dominanciji ovog svojstva dosta diskutabilno pricati.
ono sto je bitno za tebe je da si shvatila opcenita nacela i pravila.
vidim da je dosta nezgodno pisano a i nisam naucen citati literaturu na hrv, scientific english mi je jaca strana , al nije da sam los u hrv :zubo:

ako sam ja nejasan ili bilo sto samo pitaj, cilj ti je nauciti, a ne traziti lose napisane tekstove, takvih ima nezbroj:top::mig: NHF

Opća opasnost
02.09.2009., 12:34
ako sam ja nejasan ili bilo sto samo pitaj, cilj ti je nauciti, a ne traziti lose napisane tekstove, takvih ima nezbroj:top::mig: NHF

Ma znam, samo sam ti ja dosta temeljita pa uvijek pokusavam shvatiti sve tekstove u udzbeniku, a na ovom mi je zapelo :eek:
Ali dobro kazes, shvatila sam u cemu je stvar i shvatila sam da se ovaj tekst zapravo ne kosi s mojim dosadasnjim znanjem i to je ono najvaznije.
Thanks :top:

Opća opasnost
07.09.2009., 16:04
Evo zadnji put da vas gnjavim na biologiji ove godine :D
Imam sutra ispit i dobro sam spremila genetiku i evoluciju, ali ekologiju nisam ni takla. Stvarno sad nemam vremena to proucavat i tako skuzit sta je vazno (a i cini mi se jako konfuzno napisan taj dio), pa ako mi moze netko bubnit 5-6 stvari koje bas moraaam znat bila bih jako zahvalna, tek toliko da mogu reci da sam nesto radila iz ekologije :s

morbidangel
12.09.2009., 10:58
Evo zadnji put da vas gnjavim na biologiji ove godine :D
Imam sutra ispit i dobro sam spremila genetiku i evoluciju, ali ekologiju nisam ni takla. Stvarno sad nemam vremena to proucavat i tako skuzit sta je vazno (a i cini mi se jako konfuzno napisan taj dio), pa ako mi moze netko bubnit 5-6 stvari koje bas moraaam znat bila bih jako zahvalna, tek toliko da mogu reci da sam nesto radila iz ekologije :s

:rofl:

Mislim da je sad kasno.
Što? Valjda one osnovne definicije: Biom, ekosustav, biosfera...
Pa odnose koji vladaju u ekosustavima (simbioze, parazitizam, mutualizam, komenzalizam...), štu su hranidbeni lanci, hranidbena mreža, objasniti interakciju između predatora i plijena, kompeticija, ciklusi elementa i vode (ugljik, dušik...), nabrojiti neke biocenoze u Hrvatskoj, pa neke karakteristične i "poznate" u svijetu, nabrojiti karakteristične vrste u njima...
Pa onda zaštita okoliša, razlozi izumiranja, IUCN kategorije i neke vrste iz svake...
Ima toga.

EDIT:
Kakav je to ispit na početku 9. mjeseca koji obuhvaća genetiku, ekologiju i evoluciju?
Popravni?

maky3685
12.09.2009., 12:52
aj brzo ko zna....
HETEROZIS- dali spada u aditivni tip nasljeđivanja?????

chemie
18.09.2009., 18:45
Pozdrav ! molim malo pomoći oko ovoga:
Zanima me da li je interfata faza koja se odvija između dvije mitoze ili i između dvije mejoze? Ja mislim da je između dvije mitoze, a vidim neki shematski prikaz gdje je nacrtana inetrfaza prije profaze I mejoze. koliko znam u interfazi prije mitoze dolazi do duplikacije DNA, a tamo piše da prije mejoze dolazi do reduplikacije . Što sad sve na kraju znači? Ima li interfaza prije mejoze ili ne?
Ako je npr. 2n=6 i imam pitanje tipa koliko ima kromosoma u anafazi mitoze, znam naravno da je 12 ali građenih od jedne kromatide, ali zašto onda ne mogu napisati 12 kromatida ako je pitanje koliko ima kromatida u anafazi , već je dogovor 0???? I sad kad u anafazi imam 12 kromosoma sad me zanima da li mogu pisati n=12 kada crtam stanicu s tih 12 kromosoma ili i dalje pišem 2n=12. Molim da mi netko to malo pojasni. da li svaka tjelesna stanica u tijelu ima 1 DNA molekulu?

Kokoscha
18.09.2009., 21:41
jel bi mi mogo neko predložit o čem da radim znanstveni rad za školu...
dakle, ja doma imam laboratorijske štakore, pa bi definitivno njih iskoristila, al neznam kak...

aqualung
19.09.2009., 11:23
@ maky , ako poznajes znacenje navedenih termina, znati ces da ti pitanje nije valjano :D

@ chemie zar u udzbeniku vam nisu objasnili sto je interfaza, sto je mejoza I i mejoza II i mitoza, da ja ne pametujem previse
ipak pricamo o osnovama, mozda da malo za pocetak procitas nesto, i na wiki je odlicno objasnjeno, oko svih nedoumica rado cemo ti pomoci. http://en.wikipedia.org/wiki/Interphase , mislim mogu i ja ti o tome pisati ali u literaturi je toliko dobro opisano da je nepotrebno, nemoj me krivo citati :mig:

@ koko sto??? kako kuci imas laboratorijske stakore? i ti bi na njima radila experimente? ajme :zubo:

Mrs.Malfoy
20.09.2009., 18:30
Ja trebam napraviti bilo kakav pokus iz biologije. Ima tko kakav prijedlog? Jer ja stvarno ne znam što da napravim.

livmed
20.09.2009., 18:46
Ovo je jedan lujep i jednostavan pokus
http://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovori/odgovor278.htm

dario0807
22.09.2009., 18:02
Pomoć! Idem u 1.srednje i trebam za biologiju napisati neki "znanstveni rad", neki jednostavni pokus ili proučavanje/istraživanje na 1-2 strane, pa ima li tko kakvu konkretnu ideju?

morbidangel
22.09.2009., 21:33
Pomoć! Idem u 1.srednje i trebam za biologiju napisati neki "znanstveni rad", neki jednostavni pokus ili proučavanje/istraživanje na 1-2 strane, pa ima li tko kakvu konkretnu ideju?

Koje srednje?
Daj nam napiši područja koje učite. Biologiju stanice? Barem je to bilo u gimnazijskom programu u prvom srednje. Mislim:confused:

Mrs.Malfoy
23.09.2009., 09:52
Pomoć! Idem u 1.srednje i trebam za biologiju napisati neki "znanstveni rad", neki jednostavni pokus ili proučavanje/istraživanje na 1-2 strane, pa ima li tko kakvu konkretnu ideju?

To moram i ja. -.-' Pojma nemam kaj da napravim.:rolleyes: Argh! :mad:

Tika
23.09.2009., 15:14
Nemojte da vas to ljuti. Većina ljudi su totalni antitalenti za znanost. ;)

Google is your friend, djeco.

Zerina@
23.09.2009., 15:48
moze li mi neko pomoci,please????
radim referat iz biologije o pragu osjetljivosti cula okusa...pa da li bi mi neko mogao reci nesto o tom pragu,njegove vrijednosti mi trebaju...???
referat mi je sutr,.pa mi je pomoc stvarno hitno potrebna...:((((((

dario0807
24.09.2009., 13:48
moze li mi neko pomoci,please????
radim referat iz biologije o pragu osjetljivosti cula okusa...pa da li bi mi neko mogao reci nesto o tom pragu,njegove vrijednosti mi trebaju...???
referat mi je sutr,.pa mi je pomoc stvarno hitno potrebna...:((((((

link (http://lmgtfy.com/?q=prag+osjetljivosti+okusa)

Team Edward
25.09.2009., 13:58
Ja trebam napraviti bilo kakav pokus iz biologije. Ima tko kakav prijedlog? Jer ja stvarno ne znam što da napravim.


I ja to trebam, ne znam šta ću napravit... ufff...

Mrs.Malfoy
25.09.2009., 22:28
I ja to trebam, ne znam šta ću napravit... ufff...

U koji razred ideš? Kakav ti treba?

Team Edward
26.09.2009., 09:54
U koji razred ideš? Kakav ti treba?

Idem 1.srednje, bilo kakav pokus.. Imaš neki prijedlog?

ares212
27.09.2009., 13:52
Pozz svima....ovako idem u 1 srednji i za zadaću smo dobili zadatak napisat znanstveni rad o ovoj hipotezi na osnovu dobivenih podataka u razredu...mjerili stopala i unutarnju podlakticu i sve to bilježili....sad sam počeo ...al treba mi pomoć nezz kako bi to napisao.
treba imat uvod, cilj ili svrha rada, hipotezu, istraživačko pitanje, metode rada...rezultate..zaključak....koju bi literaturu koristio i tak....pls help...
LP ares212

Corduroy
27.09.2009., 14:13
Jesu li vam bar objasnili što sve ide u znanstveni rad. Valjda su mislili na referat ili seminar...
Vidim da plan imaš, mjerenje ste napravili...ostaje ti da pišeš o tome. Ubaci statistike, tablice malo i tak

Team Edward
27.09.2009., 14:31
Ja trebam napisati kao nekakav znanstveni rad o bilo čemu, neki pokus, istraživanje.. Ima li itko ideju o čemu da pišem??

ares212
27.09.2009., 14:35
Jesu li vam bar objasnili što sve ide u znanstveni rad. Valjda su mislili na referat ili seminar...
Vidim da plan imaš, mjerenje ste napravili...ostaje ti da pišeš o tome. Ubaci statistike, tablice malo i tak

ne...profa je baš rekla znanstveni rad..po točkama koje pišu u udžbeniku...snaći ću se nekako....al ne znam kako izvest zaključak....

Hogwarts
27.09.2009., 16:18
Može li mi netko dati pretpostavku što će se dogoditi sa afričkom ljubicom (ali i s bilo kojom biljkom) ako je dva tjedna bez svjetlosti, u usporedbi sa onom koja je dva tjedna na svjetlosti? Hvala.

Team Edward
27.09.2009., 17:31
Može li mi netko dati pretpostavku što će se dogoditi sa afričkom ljubicom (ali i s bilo kojom biljkom) ako je dva tjedna bez svjetlosti, u usporedbi sa onom koja je dva tjedna na svjetlosti? Hvala.

Trebala bi bit jako blijeda u odnosu na onu koja je na svjetlosti.

Medeni
28.09.2009., 14:15
Trebala bi bit jako blijeda u odnosu na onu koja je na svjetlosti.

sory ali za 15 dana bez svjetla ne samo da je bliejda nego je i na samrti i to od gladi!

Mrs.Malfoy
28.09.2009., 16:36
Idem 1.srednje, bilo kakav pokus.. Imaš neki prijedlog?

Je, je, znam to. Ajoj. :bicedobro: Ma probaj neku varijciju uzgoja graha, s time da jedne sjemenke graha zalijevaš vodom a druge u nekoj drugoj kutjici sa HCl ili sa H2SO4 il tak nešt. :zubo: Mislim, to uvijek svi rade, to kad posade sjemenku graha. :rolleyes:

ares212
29.09.2009., 20:51
evo vako znanstevni rad sam napravio....e sad..ja znam da mi je to prvi rad i ne može biti bajno..pa ću ga sada objaviti na forumu...i molio bih vas da mi date smjernice u načinu pisanja...prikupljanju podataka...i sl...
prikupljanje podataka....
Znanstveni rad
Duljina stopala odgovara duljini unutrašnje podlaktice!?!?


Duljina unutarnje podlaktice Duljina stopala
1. Ž 24 cm 24 cm
2. Ž 23 cm 23 cm
3. Ž 26 cm 26 cm
4. Ž 25 cm 23 cm
5. M 30 cm 26 cm
6. Ž 27 cm 26 cm
7. Ž 26 cm 23 cm
8. Ž 27 cm 24 cm
9. Ž 22 cm 22 cm
10. Ž 23.5 cm 25 cm
11. Ž 25 cm 25 cm
12. Ž 25 cm 23 cm
13. Ž 24 cm 24 cm
14. Ž 24 cm 24 cm
15. M 26 cm 26 cm
16. Ž 23 cm 22 cm
17. Ž 23 cm 22 cm
18. Ž 27 cm 25 cm
19. Ž 24 cm 24 cm
20. Ž 26 cm 26 cm
21. Ž 24 cm 24 cm
22. Ž 23 cm 23 cm
23. Ž 23 cm 24 cm
24. Ž 26 cm 25 cm
25. Ž 24 cm 23 cm
26. Ž 26 cm 27 cm
27. M 27 cm 27 cm
28. M 26 cm 26 cm
29. M 27 cm 27 cm
30. M 24 cm 24 cm
31. M 25 cm 23 cm
sad mi je nešt prebacio ove brojke ..ne znam ispravit..ugl M je muško....Ž je žensko
;)e ovo je ono bitno...ne želim da sad ovaj post ode drugom cestom tj. da sse raspravlja o istraživačkom pitanju....a i može ..kak oćete...zanima me kako bi za ubuduće mogao napisat kvalitetniji rad....
Znanstveni rad



„Duljina stopala odgovara duljini unutarnje podlaktice“



Istraživačko pitanje: Da li duljina stopala odgovara duljini unutarnje podlaktice?
Vlastito predviđanje: Smatram da kod većine osoba odgovor na istraživačko pitanje negativan tj. da se duljina stopala ne poklapa s duljinom unutarnje podlaktice, te da će razlika biti u milimetrima.Razlika će biti zbog različitog razvoja , spola, građe, rasta i ostalih obilježja ljudskog roda
Cilj rada: Dokazati da li je duljina stopala odgovarajuća duljini unutarnje podlaktice.

Materijal i metode:
Istraživanje se provodi nad 31 učenikom – 7 osoba u razredu je muškog spola, a 24 osobe su ženskog spola.
Metode:Svaki učenik je u razredu samome sebi izmjerio duljinu stopala i duljinu unutarnje podlaktice, te ih je zatim pročitao dok su ostali zabilježavali.Pomoću aritmetičke sredine pokazat ćemo zaključak i rezultat.
Rezultati mjerenja:
Ženski dio razreda:
Zbrojili smo sve podatke o duljni unutarnje podlaktice te ih podijelili s ukupnim brojem ženskih osoba u razredu.
569.50 :24=23.72
Duljina stopala.
570 : 24=24.04
Vidimo da su rezultati duljine unutarnje podlaktice slični duljini stopala, ali ne i isti što je bitno.
Muški dio razreda:
Isti postupak i ovdje.
Duljina unutarnje podlaktice
184 : 7= 26.2
Duljina stopala
179 : 7= 25.57
Zaključak:
Pomoću aritmetičke sredine pokazali smo srednju duljinu stopala i srednju duljinu unutarnje podlaktice.Prema dobivenim rezultatima vidimo da duljina stopala i duljina unutrašnje podlaktice nisu potpuno iste te odudaraju u manjim mjernim jedinicama tj. u milimetrima jedne od drugih što je ipak bitno u anatomiji ljudskog organizma tj. biologiji.Znači duljina stopala ne odgovara duljini unutarnje podlaktice, ali je zato dosta blizu s obzirom u kojem se stadiju razvoja nalaze učenici.Razlika između duljina stopala i duljina unutarnje podlaktice je mala i možda se čini nebitno no ipak je bitna u anatomiji ljudskog tijela.

LP mARIN

Corduroy
29.09.2009., 23:00
evo vako znanstevni rad sam napravio....e sad..ja znam da mi je to prvi rad i ne može biti bajno..pa ću ga sada objaviti na forumu...i molio bih vas da mi date smjernice u načinu pisanja...prikupljanju podataka...i sl...
prikupljanje podataka....


Pročitaj koji pa vidi kako su drugi pisali

Mrs.Malfoy
30.09.2009., 00:18
evo vako znanstevni rad sam napravio....e sad..ja znam da mi je to prvi rad i ne može biti bajno..pa ću ga sada objaviti na forumu...i molio bih vas da mi date smjernice u načinu pisanja...prikupljanju podataka...i sl...
prikupljanje podataka....
Znanstveni rad
Duljina stopala odgovara duljini unutrašnje podlaktice!?!?


Duljina unutarnje podlaktice Duljina stopala
1. Ž 24 cm 24 cm
2. Ž 23 cm 23 cm
3. Ž 26 cm 26 cm
4. Ž 25 cm 23 cm
5. M 30 cm 26 cm
6. Ž 27 cm 26 cm
7. Ž 26 cm 23 cm
8. Ž 27 cm 24 cm
9. Ž 22 cm 22 cm
10. Ž 23.5 cm 25 cm
11. Ž 25 cm 25 cm
12. Ž 25 cm 23 cm
13. Ž 24 cm 24 cm
14. Ž 24 cm 24 cm
15. M 26 cm 26 cm
16. Ž 23 cm 22 cm
17. Ž 23 cm 22 cm
18. Ž 27 cm 25 cm
19. Ž 24 cm 24 cm
20. Ž 26 cm 26 cm
21. Ž 24 cm 24 cm
22. Ž 23 cm 23 cm
23. Ž 23 cm 24 cm
24. Ž 26 cm 25 cm
25. Ž 24 cm 23 cm
26. Ž 26 cm 27 cm
27. M 27 cm 27 cm
28. M 26 cm 26 cm
29. M 27 cm 27 cm
30. M 24 cm 24 cm
31. M 25 cm 23 cm
sad mi je nešt prebacio ove brojke ..ne znam ispravit..ugl M je muško....Ž je žensko
;)e ovo je ono bitno...ne želim da sad ovaj post ode drugom cestom tj. da sse raspravlja o istraživačkom pitanju....a i može ..kak oćete...zanima me kako bi za ubuduće mogao napisat kvalitetniji rad....
Znanstveni rad



„Duljina stopala odgovara duljini unutarnje podlaktice“



Istraživačko pitanje: Da li duljina stopala odgovara duljini unutarnje podlaktice?
Vlastito predviđanje: Smatram da kod većine osoba odgovor na istraživačko pitanje negativan tj. da se duljina stopala ne poklapa s duljinom unutarnje podlaktice, te da će razlika biti u milimetrima.Razlika će biti zbog različitog razvoja , spola, građe, rasta i ostalih obilježja ljudskog roda
Cilj rada: Dokazati da li je duljina stopala odgovarajuća duljini unutarnje podlaktice.

Materijal i metode:
Istraživanje se provodi nad 31 učenikom – 7 osoba u razredu je muškog spola, a 24 osobe su ženskog spola.
Metode:Svaki učenik je u razredu samome sebi izmjerio duljinu stopala i duljinu unutarnje podlaktice, te ih je zatim pročitao dok su ostali zabilježavali.Pomoću aritmetičke sredine pokazat ćemo zaključak i rezultat.
Rezultati mjerenja:
Ženski dio razreda:
Zbrojili smo sve podatke o duljni unutarnje podlaktice te ih podijelili s ukupnim brojem ženskih osoba u razredu.
569.50 :24=23.72
Duljina stopala.
570 : 24=24.04
Vidimo da su rezultati duljine unutarnje podlaktice slični duljini stopala, ali ne i isti što je bitno.
Muški dio razreda:
Isti postupak i ovdje.
Duljina unutarnje podlaktice
184 : 7= 26.2
Duljina stopala
179 : 7= 25.57
Zaključak:
Pomoću aritmetičke sredine pokazali smo srednju duljinu stopala i srednju duljinu unutarnje podlaktice.Prema dobivenim rezultatima vidimo da duljina stopala i duljina unutrašnje podlaktice nisu potpuno iste te odudaraju u manjim mjernim jedinicama tj. u milimetrima jedne od drugih što je ipak bitno u anatomiji ljudskog organizma tj. biologiji.Znači duljina stopala ne odgovara duljini unutarnje podlaktice, ali je zato dosta blizu s obzirom u kojem se stadiju razvoja nalaze učenici.Razlika između duljina stopala i duljina unutarnje podlaktice je mala i možda se čini nebitno no ipak je bitna u anatomiji ljudskog tijela.

LP mARIN

:top::top::top:

Što će se dogoditi ako zalijevate neku biljku kiselinom? Tipa etanskom kiselinom?:misli:

Opća opasnost
01.10.2009., 11:12
:rofl:

Mislim da je sad kasno.
Što? Valjda one osnovne definicije: Biom, ekosustav, biosfera...
Pa odnose koji vladaju u ekosustavima (simbioze, parazitizam, mutualizam, komenzalizam...), štu su hranidbeni lanci, hranidbena mreža, objasniti interakciju između predatora i plijena, kompeticija, ciklusi elementa i vode (ugljik, dušik...), nabrojiti neke biocenoze u Hrvatskoj, pa neke karakteristične i "poznate" u svijetu, nabrojiti karakteristične vrste u njima...
Pa onda zaštita okoliša, razlozi izumiranja, IUCN kategorije i neke vrste iz svake...
Ima toga.

EDIT:
Kakav je to ispit na početku 9. mjeseca koji obuhvaća genetiku, ekologiju i evoluciju?
Popravni?

Da, bilo je kasno, ali ipak hvala :mig:
I nije popravni nego razredni. Btw, dobila sam 5 :s :D

livmed
01.10.2009., 13:49
prvi put čujem za razredni ispit lol, ti ideš četvrti i pišeš gradivo četvrtog

Opća opasnost
01.10.2009., 17:37
prvi put čujem za razredni ispit lol, ti ideš četvrti i pišeš gradivo četvrtog

Nikad nisi cuo za tzv."vanredno" polaganje srednje skole? Umjesto da ides na nastavu, ucis doma sam i polazes razredne ispite iz svih predmeta jedan po jedan.
Btw, mislim da razredni ispiti postoje i za one koji su puno izostajali iz odredjenog predmeta pa nisu tijekom godine bili prisutni na dovoljno sati. U tom slucaju moraju (bez obzira na ocjene) ici na razredni iz tog predmeta.

livmed
01.10.2009., 18:58
Nikad nisi cuo za tzv."vanredno" polaganje srednje skole? Umjesto da ides na nastavu, ucis doma sam i polazes razredne ispite iz svih predmeta jedan po jedan.
Btw, mislim da razredni ispiti postoje i za one koji su puno izostajali iz odredjenog predmeta pa nisu tijekom godine bili prisutni na dovoljno sati. U tom slucaju moraju (bez obzira na ocjene) ici na razredni iz tog predmeta.

lol, nikad čuo, jel ti tako lakše?

Opća opasnost
02.10.2009., 07:16
lol, nikad čuo, jel ti tako lakše?

S jedne strane je lakse: Profesori me ne hvataju nespremnu za odgovarati, nego odgovaram onda kad ja mislim da sam dobro naucila. Tako mi se ne dogadja da imam ocjene iz nekog predmeta: 5-1-5-1 (ovisno o tome jesam li se imala vremena spremiti ili ne). Ne moram gubiti vrijeme u skoli, nego maksimalno iskoristavam vrijeme doma (ok, skola ima i neke druge aspekte - druzenje itd., ali sto se ucenja tice stvarno se radi presporo i premalo).

S druge strane: Bez obzira sto sama odlucujem kad cu odgovarati, gradivo MORAM nauciti prije ili poslije ako zelim proci (isto kao i poslije na faksu), a to vecini sredjoskolaca ne bi bilo ni malo lako jer im stalno treba netko ili nesto da ih "tjera" na ucenje... Osim toga, cini mi se teze odgovarati cijelu knjigu nego samo odredjeno poglavlje ili dio. Da ne spominjem profesore koji me nisu zainteresirani primiti na ikakve konzultacije pa me na ispitu pitaju stvari koje ne pisu u knjizi, ali su ih oni REKLI NA SATU :confused: :rolleyes:

morbidangel
02.10.2009., 07:49
Znanstveni rad
Duljina stopala odgovara duljini unutrašnje podlaktice!?!?


:top: Na trudu
Što se tiče naslova, baš i nije najbolji. Obično naslov nije i tvrdnja koju pokušavaš dokazati ili opovrgnuti:mig:
Statistika se radi malo drugačije, ali za školu i kao jednostavan prikaz znanstvene metode može proći i ovo.
Da, bilo je kasno, ali ipak hvala :mig:
I nije popravni nego razredni. Btw, dobila sam 5 :s :D
:top:
Da ne spominjem profesore koji me nisu zainteresirani primiti na ikakve konzultacije pa me na ispitu pitaju stvari koje ne pisu u knjizi, ali su ih oni REKLI NA SATU :confused: :rolleyes:
To što su oni rekli na satu mogu si ugurati u guzicu. Koriste udžbenike koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jer odgovaraju nastavnom planu određenog usmjerenja i razreda i reci im da ne seru kvake. Pa nije škola fakultet da su učenici poticani i na vlastita dodatna istraživanja i kopanja po literaturi:rolleyes:
Žali se ravnatelju i traži mogućnost konzultacija. Ako odmahne ramenima, javi se u Ministarstvo

sleepless
02.10.2009., 13:06
Pomoć!
Ima netko kakve primjerke zadataka iz genetičkih križanja? Bilo kakve. Monohibridno, dihibridno, intermedijarno, spolno vezano..?

aqualung
02.10.2009., 13:15
klik (http://lmgtfy.com/?q=genetics+problem+sets):zubo:

Opća opasnost
02.10.2009., 16:55
To što su oni rekli na satu mogu si ugurati u guzicu. Koriste udžbenike koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jer odgovaraju nastavnom planu određenog usmjerenja i razreda i reci im da ne seru kvake. Pa nije škola fakultet da su učenici poticani i na vlastita dodatna istraživanja i kopanja po literaturi:rolleyes:
Žali se ravnatelju i traži mogućnost konzultacija. Ako odmahne ramenima, javi se u Ministarstvo

Hvala na podrsci, ali imam jos par ispita do kraja pa mislim da mi se ne isplati "radit skandale". Ja se drzim one - sto te ne ubije, ojaca te :zubo:

zlatica3821
04.10.2009., 11:21
Hej ljudi, trebam pomoc!!! trebam za biologiju napisati znanstveni rad, sve to kuzim, ali neznam sta da napravim, a da ne traje dugo-... i trebam naci nekakvu usporedbu... mislila sam posaditi grah pa gledati kak brzo raste i to ali nemam nista za usporediti... helpajte molim vas, treba mi to pod hitno.. neki link, nest??
hvala!

Tika
05.10.2009., 10:54
http://www.bol2riz.com/imgs/bart.gif

Još jednu osobu vidim kako viče da treba pomoć u vezi "znanstvenog rada" :rofl: dobit će karton. Dajte se uozbiljite malo.

zlatica3821
07.10.2009., 19:03
http://www.bol2riz.com/imgs/bart.gif

Još jednu osobu vidim kako viče da treba pomoć u vezi "znanstvenog rada" :rofl: dobit će karton. Dajte se uozbiljite malo.


vec sam ja to sve izgooglala ali nema nista sa grahom... zato trazim prijedloge za nesto dalje

morbidangel
10.10.2009., 18:36
vec sam ja to sve izgooglala ali nema nista sa grahom... zato trazim prijedloge za nesto dalje

:D


Predlažem ti "znanstveni" rad sa naslovom Mjerenje utjecaja etanola na kratkoročno pamćenje

Uvod: Pretpostavljaš da alkohol u znatnoj mjeri utječe kako i na fizičke sposobnosti tako i na mentalne kapacitete. Nađeš nekoliko primjera/referenci kako je neka nesreća izazvana zbog alkohola, ili još bolje kako alkohol loše djeluje na koncentraciju i sl.
Par riječi o alkoholu, malo o pamćenju.

Materijali i metode:
Neki jeftini alkohol tipa rakija, piva, loše vino. Koji odabereš, samo njega koristiš. Prijatelji i/ili obitelj, što više to bolje. Podjeliš ih u npr tri grupe: Prvu koji popiju određenu količinu alkohola (npr pivu, čašu rakije), drugu koji popiju dvostruko (dvije pive, dvije čaše rakije ili proporcionalnu količinu žestice) i treću koja pije samo običnu vodu. Ostale probe samo kompliciraju stvar i za školu su nepotrebne. U grupe ih podjeliš slučajnim odabirom jer bi katastrofa bila da genijalce staviš u grupu koja najviše pije pa bi ispalo da alkohol poboljšava intelektualne kapacitete:rofl:
Kratkoročno pamćenje jednostavno mjeriš, npr, na papir napišeš hrpu riječi, brojeva, simbola koje ljudi gledaju određeno vrijeme, pa im daš pauzu od npr. minutu-dvije, pa pokušaju zapisati sve čega se sjećaju. Možeš im i dati da igraju jednostavne logičke igrice ili igre pamćenja tipa Recub2000.
Naravno, ide jedan po jedan, odvojeno, da drugi ne slušaju i gledaju ostale koje mjeriš jer bi tako mogli nešto dodatno zapamtiti.
Nakon što im daš da popiju alkohol/vodu ostaviš da protekne neko vrijeme kako bi alkohol počeo djelovati.
Zapišeš broj pogodaka i u koju grupu spadaju - ne spominješ ništa u tom poglavlju, to ide u rezultate.
Opišeš kako si radila pokus.
Bilo bi idealno kad bi ljudi bili približno iste mase, spola, starosti... Ali za tebe je to fantazija, pa ih samo "raspodijeli" slučajno.

Rezultati:
Napraviš par grafova iz dobivenih rezultata, kratko pojasniš što koji graf znači, ne zamaraš se objašnjavanjem - to čuvaš za diskusiju kao odvojeno poglavlje. Malo jednostavne statistike ako imaš dovoljno ljudi u svakoj grupi - srednja vrijednost pogodaka u svakoj grupi, standardna devijacija.
Možeš staviti i poglavlje diskusija zajedno sa rezultatima (Rezultati i diskusija).
U diskusiji se diviš sama sebi kako si pametno intuitivno spoznala rezultate koje si i potvrdila eksperimentom. Ukazuješ na neke ljude/reference koji su došli do sličnih rezultata...

Zahvale:
Prijateljima/ljudima koju su iskazali veliku požrtvovnost i srce trujući svoje tijelo za znanost, bez ikakve materijalne koristi. Mami koja ti je dala potrebne kemikalije:D ili novce za njih. Prijatelju koji ti je napravio grafove i jednostavnu statistiku u Excelu...

Reference ako ih imaš

Sadržaj.

Štreberica
11.10.2009., 12:33
Ja sam u 1. raz. stavila komadiće povrća da se kvare pod raznim uvjetima, a sad u 4. sam mjerila duljine listova djeteline na raznim livadama. (U 2. i 3. raz. smo imali zadani rad.) Ni jedno ni drugo ne traje predugo (prvo sam držala 3 dana, za drugo mi je trebalo sat i pol mjerenja), ali prvo je dosta gadljivo a drugo zahtijeva dosta strpljenja.

kj1504
11.10.2009., 15:06
Ja isto radim znanstveni rad i izabrala sam mrave. Mjerila sam im brzinu i slično, i još me zanima jedno pitanje jer sam negdje po forumima pronašla da mravi dolaze u kuće zbog vode i vlažnosti a ne zbog same hrane pa me zanima što vi mislite ili možda znate zbog čega dolaze u kuće jer sve više sumnjam da dolaze zbog vode?

Unaprijed hvala

Fan of Belinda Carlisle
15.10.2009., 21:30
Dragi forumaši, hitno trebam veeeeeeliku pomoć iz biologije. Jučer nam je profa na ploču dala ovakvu tablicu:

http://img384.imageshack.us/img384/6466/biologijatablica.jpg

Naravno, zadatak je bio popuniti je. A sutra će tu tablicu najvjerojatnije ispitivati. -.- No iako sam učio, dosta toga mi ovdje nije jasno, a kada pitam nju, ona kaže "Ti napiši materijalnu činjenicu, a ja ću je bodovati" Zato trebam pomoć nekoga odavde. Svi koji dolaze ovamo, pretpostavljam, znaju da je 2n broj kromosoma u stanici neke određene jedinke. Lijepo bih molio nekoga tko se razumije u genetiku da mi popuni ovu tablicu, uz objašnjenja gdje što i zašto ide. I nije mi jasno ovo:

1. Koja je razlika između homologa (homolognog para) i bivalenta?

2. Koja je razlika između kromatida i kromonema?

3. Što se tiče ovih hijazmi nesretnih... kako se može znati koliko hijazmi ima u kojoj fazi mejoze, kada to ovisi o tome koliko se crossingovera dogodi?! Što bi tu po mogućnosti uopće trebalo napisati?

Najljepše bih molio nekoga da mi pomogne - da mi popuni tablicu, uz objašnjenja, u koje polje se što treba upisati i zašto. I naravno, odgovore na tri gore postavljena pitanja. Ova mi pomoć treba hitno, jer profa će sutra najvjerojatnije to ispitivati.

Hvala unaprijed

Oljich
15.10.2009., 23:35
e. jel ima kog da zna za link na kojem bih mogla saznati sve o mravljim maticama (razvitak, životni vijek, različitost, zanimljivosti, išta...) ja sam tražila pa mi je izbacivalo same gluposti i znan. radove u kojima se ide s pretpostavkom da svi znamo sve o tome...:ne zna:

JEDEM ŠKAMPE
16.10.2009., 14:56
MRAVLJA MATICA (http://http://www.marinetraffic.com/ais/default.aspx?level0=100)

IVANA_99
28.10.2009., 08:03
bok ljudi, imam 2 pitanja na koja ne znam odgovor a hitno mi treba pomoć...
1.jesu li dvije otopine koje su izotonicne ujedno i izoosmotske?znam da je odgovor ne, ali trebam objasnjenje.
2. koliko se biomase vise nalazi u moru nego na kopnu?
hvala!

toto tamuz
28.10.2009., 08:34
http://www.peritonejska-dijaliza.hr/index.php?option=difuzija_osmoza Tu ti piše o osmozi i izoosmotskim i izotoničnim otopinama lijepo

IVANA_99
28.10.2009., 08:38
hvala ti!

IVANA_99
28.10.2009., 09:09
jel ima netko ideju za biomasu? ne mogu nigdje pronaci podatak.

princessin
02.11.2009., 11:48
moze mi netko riješit ovo: Križanjem jednike graška ljubičastih cvjetova s jedinkom bijelih cvjetova dobiveno je 15 jedinki bijelih i 16 jedinki ljubičastih cvjetova. Odredite genotipove roditelja?

toto tamuz
02.11.2009., 17:29
moze mi netko riješit ovo: Križanjem jednike graška ljubičastih cvjetova s jedinkom bijelih cvjetova dobiveno je 15 jedinki bijelih i 16 jedinki ljubičastih cvjetova. Odredite genotipove roditelja?

Pa pogledaj križanje kakvih genotipova daje potomke u omjeru 1:1.

_pLLawoOka_
08.11.2009., 18:06
E..bok..noVa..sam..ovdje..treba..mi..hittna..pomoc ..pls..

mozel...mi..neko..objasnit..pojmove...apsorpcija.. transport..i..distribucija...vode...u..biljci..pls ss

morbidangel
13.11.2009., 10:34
E..bok..noVa..sam..ovdje..treba..mi..hittna..pomoc ..pls..

mozel...mi..neko..objasnit..pojmove...apsorpcija.. transport..i..distribucija...vode...u..biljci..pls ss

Oj djevojče, objasnio bih ti ali me nevjerojatno iritiraju polupismeni ljudi, osobito ovi sraĆeMoJaSamCooOOlvidiMe pa ćeš se morati snaći sama:kava:

Tenacity
16.11.2009., 14:19
Dobar dan.

Molio bih malo pomoći sa biologijom, konkretnije genetikom.
Imam napisati referat na temu inhibicijskih i letalnih gena i imam poteškoća s nalaženjem informacija.
Da se zna na kojoj sam obrazovnoj razini, to je 4. godina opće gimnazije, pa eto, ne treba sad nešto skroz jednostavno, ali ni previše zalaziti u stručno područje nego "eto tako".

Ne tražim nikoga da mi tu piše referat, ali iznimno bih cijenio ako bi netko mogao ili ponuditi par linkova na razne izvore o toj tematici (može i na engleskom ako nema na hrvatskom) ili napisati nešto informacija koje pouzdano zna da su točne.

Bilo što je bolje nego nikakva pomoć. :)

Sačekat ću malo da vidim ima li tko vremena i volje pomoći, a ako vam trebaju još kakve informacije o tom što tražim, pitajte i probat ću odgovoriti.
Hvala vam unaprijed, ljudi.

tearsinheaven.
17.11.2009., 07:44
Pozdrav svima, imam 2 pitanja vezana uz genetiku za 4.razred koja me muče:

1) Napiši genotip ljudi koji imaju smeđe oči i krvnu grupu B. Križaj jednog roditelja koji je heterozigot za oba svojstva, a drugi u prvom svojstvu. Nađi F1!

Eh, sad, pretpostavljam da taj zadatak sam po sebi nije pretjerano težak, ali s obzirom da nam ta križanja nisu pristojno objašnjena, molila bih pomoć :)
Sama sam ga pokušala riješiti ali nisam sigurna je li je točno :confused:
To je valjda dihibridno križanje, pa sam postavila SsIBi0 x SsIBIB i dalje je lako ako je postavka dobra...

2) Koji se genotipovi mogu pojaviti u gametama kao posljedica jednog crossing-overa kod organizma s genotipom CDEF/cdef?


Unaprijed zahvaljujem :)

aqualung
17.11.2009., 12:32
@tenacity
pa mislim da bi ti bila korisna bilo koja knjiga genetike, vjerujem da ima puno toga na netu, malo googlaj i naci ces, ja uglavnom preporucujem pubmed gdje pod book imas puno toga available on line, odlicne knjige tipa human molecular genetics ,molecular cell biology , modern genetic analysis, no ako se ne zelis ograniciti na textbooks sto je po mom misljenju tebi i vise nego dovoljno mozes i pogledati koji review.:mig:


@tears
1) dobro si postavila genotipe sad samo nastavi.:top:
2) sto te tocno zbunilo?
stvar je da je genotip napisan drugacije, tj ako pricamo o linked genes, pricamo o genima na istom kromosomu, te ako znamo kromosomsku lokaciju alela mozemo to napisati u genotipu koristeci slash / tj virgule, tako naprimjer ako imas genotim za dva svojstva AaBb, ti znas da imas heterozigota, ali ne znas nista o lokaciji gena, te ces gamete napisati random AB Ab aB ab, no ako ti kazem da su geni vezani tj na istom kromosomu, ti se geni prenose skupa ako ne dojde do crossing overa. zato se koristi / da se prikaze lokacije respektivnih alela na parentalnim kromosomima, koji mogu biti u coupling tj cis konfiguraciju kao u tvom slucaju tj CD su na istom kromosomu ili mogu biti u repulsion tj trans konfiguracija kad bi bilo Cd/cD.
nadam se kako sam ti malo pojasnio, no uvjeren sam da to sve znas, i kako ces sad s lakocom rijesiti.:D

cheers:)

tearsinheaven.
18.11.2009., 07:13
@tenacity
nadam se kako sam ti malo pojasnio, no uvjeren sam da to sve znas, i kako ces sad s lakocom rijesiti.:D

cheers:)

He he, optimistično :D

Evo pokušat ću ga riješit pa javim ako naiđem na još koji problemčić :mig:

Puno hvala! :)

aqualung
18.11.2009., 08:35
He he, optimistično :D

Evo pokušat ću ga riješit pa javim ako naiđem na još koji problemčić :mig:

Puno hvala! :)

uvijek sam realan :zubo: , naravno.
kad rijesis slobodno stavi tu da progledamo skupa.

raycarterrr
22.11.2009., 12:24
1. Koja razdoblja u životu čovjeka poznaješ?
2. Opiši svako razdoblje ( obrati pozornost na biološke i psihološke promjene u svakom razdoblju!)

morbidangel
22.11.2009., 12:30
1. Koja razdoblja u životu čovjeka poznaješ?
2. Opiši svako razdoblje ( obrati pozornost na biološke i psihološke promjene u svakom razdoblju!)

Imaš li ti udžbenik?

raycarterrr
22.11.2009., 12:32
imam al u svakom drugacije :/

tearsinheaven.
22.11.2009., 12:32
uvijek sam realan :zubo: , naravno.
kad rijesis slobodno stavi tu da progledamo skupa.


Već sam ga riješila na testu i ispao je točan, tako da još jednom zahvaljujem :D

:)

tearsinheaven.
22.11.2009., 12:34
imam al u svakom drugacije :/

Ne znam koji si razred, ali sjećam se da mi je to bilo vrlo dobro objašnjeno u udžbeniku iz psihologije, negdje pri kraju ; )

Ili googlaj, ziher ćeš naći ono što ti točno treba :top:

morbidangel
22.11.2009., 12:50
imam al u svakom drugacije :/

1. Prije rođenja
2. Novorođeni do starosti oko godine dana (do početka hodanja i prvog govora)
3. Mala djeca, djetinjstvo
4. Adolescencija
5. Odrasla faza (mlađi - do 30 i stariji)
6. Starost (>60 i metuzalemi:D od npr. 80)

možeš i prema reproduktivnim fazama:
1. Predpubertetna faza
2. Pubertet
3. Spolno zreli
4. Menopauza

a možeš to sve sklopiti u jedno. Znam da u svakom udžbeniku ima razlika, ali ti je najbitnije da naučiš princip i osnove. Hoće li pisati da adolescencija traje od 12 - 17 ili od 13 - 20 nije bitno. Barem ne bi trebalo biti:kava:

Za opise:
http://en.wikipedia.org/wiki/Human#Life_cycle
http://en.wikipedia.org/wiki/Infant
http://en.wikipedia.org/wiki/Childhood
http://en.wikipedia.org/wiki/Adolescence
http://en.wikipedia.org/wiki/Young_adulthood
http://en.wikipedia.org/wiki/Adult
http://en.wikipedia.org/wiki/Old_age

smile050
23.11.2009., 08:41
P L E A S E...
dali ima netko ideju kako napraviti pokus za anomaliju vode za znanstveni rad iz biologije za 1. razz gimn.? unaprijed HVALA

morbidangel
23.11.2009., 16:07
P L E A S E...
dali ima netko ideju kako napraviti pokus za anomaliju vode za znanstveni rad iz biologije za 1. razz gimn.? unaprijed HVALA

:confused:
Ne znam otkud takve ideje profesorima:confused:
Pa dok sam ja išao u srednju profesori nisu zadavali nikakve pokuse za doma. Jedina iznimka je bila koliko se sjećam kristalizacija iz guste otopine modre galice ili kuhinjske soli.

Ako imaš veliku menzuru, ili nekakvu veću bocu na kojoj napraviš skalu mogla bi se izmjeriti razlika volumena na različitim temperaturama. Nekako (uz dodavanje leda, jako hladne vode ili tople) postigneš temperaturu od 4 °C izmjeriš razinu pa izračunaš volumen; pa počneš lagano hladiti do zamrzavanja, zatim zagrijavati. Uz praćenje i zapisivanje volumena. Ili jednostavnije. Uliješ neki volumen vode, napraviš skalu za očitavanje na boci i samo bilježiš relativno pomicanje površinskog sloja prema gore i dolje u odnosu na temperaturu. Ali razlike će biti jako male, ako ćeš ih uopće i zabilježiti

Ili u posudu staviš određen volumen vode i staviš negdje da se napravi ledena kora koju kad je dovoljno velika makneš i izvažeš. Volumen kore izračunaš mjerenjem debljine. Izračunaš gustoću. I usporediš sa vodom. Led bi trebao biti rijeđi od vode.

raycarterrr
24.11.2009., 15:16
koje spolne bolesti su najraširenije u svijetu, a koje u RH?

Nazaret
24.11.2009., 22:02
HIV, sifilis, gonoreja, HPV...

Ethan
25.11.2009., 00:50
@ raycarterrr

lijepo skocis na www.who.int/en/ i pogledas sve kaj ti treba :mig:

Milfoil
25.11.2009., 17:37
Dobar dan.

Molio bih malo pomoći sa biologijom, konkretnije genetikom.
Imam napisati referat na temu inhibicijskih i letalnih gena i imam poteškoća s nalaženjem informacija.
Da se zna na kojoj sam obrazovnoj razini, to je 4. godina opće gimnazije, pa eto, ne treba sad nešto skroz jednostavno, ali ni previše zalaziti u stručno područje nego "eto tako".

Ne tražim nikoga da mi tu piše referat, ali iznimno bih cijenio ako bi netko mogao ili ponuditi par linkova na razne izvore o toj tematici (može i na engleskom ako nema na hrvatskom) ili napisati nešto informacija koje pouzdano zna da su točne.

Bilo što je bolje nego nikakva pomoć. :)

Sačekat ću malo da vidim ima li tko vremena i volje pomoći, a ako vam trebaju još kakve informacije o tom što tražim, pitajte i probat ću odgovoriti.
Hvala vam unaprijed, ljudi.

to ti ima veze sa interakcijom alelnih i nealelnih gena.najbolje da potražiš primjere i bice ti jasno...npr.epistaze,dominantna i recesivna.valjda nisam mnogo zakasnila

KelMorian
06.12.2009., 21:27
U staklenci ima 14 vinskih mušica, i to: 5 mužjaka i 5 ženki crvenih očiju te 2 mužjaka
i 2 ženke bijelih očiju. Svaki mužjak može se spariti s bilo kojom ženkom. Kolika je
vjerojatnost da će se spariti mužjak bijelih očiju sa ženkom bijelih očiju? Kakvi će biti
njihovi potomci?

Je moze netko objasnit dio kolika je vjerojatnost?

aqualung
06.12.2009., 21:38
U staklenci ima 14 vinskih mušica, i to: 5 mužjaka i 5 ženki crvenih očiju te 2 mužjaka
i 2 ženke bijelih očiju. Svaki mužjak može se spariti s bilo kojom ženkom. Kolika je
vjerojatnost da će se spariti mužjak bijelih očiju sa ženkom bijelih očiju? Kakvi će biti
njihovi potomci?

Je moze netko objasnit dio kolika je vjerojatnost?

sto to nije statistika, :mig: ne znam zasto biologija.
prvo moras skuziti koja je vjerojatnost da je muzjak ima bijele oci, tj u tvom slucaju 2/7, te koja je vjerojatnos da zenka ima bijele oci takodjer 2/7. sad ako govorimo od independent eventima , mogucnost da bijeli sretne bijelu je cisto produkt ove dvije vrijednosti.

no ako je pitanje koja je vjerojatnost da muzjak bijelih ociju se spari sa zenkom bijelih ociju odgovor je 2/7.
te posto je pitanje kolika je vjerojatnost da ce se spariti muzjak bijelih ociju sa zenkom bijelih ociju odgovro je kao sto sam rekao 4/49.

nadam se da je jasno te da razumijes razliku, slobodno pitaj ako ne.

novinarka_
07.12.2009., 14:30
moze li mi itko reci sta su Monade ???? imam pismeni sutraa, a taj detalj ne znam !!! Help :(

aqualung
07.12.2009., 15:40
moze li mi itko reci sta su Monade ???? imam pismeni sutraa, a taj detalj ne znam !!! Help :(

nemoguce da nisi googlajuci nasla, ili barem u texbook koji koristis:mig:
ja poznajem nekoliko znacenja, ovisno o kontekstu, drugi put ga nemoj izostaviti jer moze biti koristan.:D

znaci moze se ondonsiti, na jednostanicni mikroorganizam, tipa protozoa (ponajprije roda monas) ili coccus koji formiraju tetrade i slicno ili jedna od cetiri kromatide koje cine tetradu u mejosi tako i naknadno haploidni set kromosoma ootide ili spermatide.

nadam se da je jasno. cheers:D:mig:

novinarka_
07.12.2009., 17:55
mah jojjj samo sam na frku usla i nigdje nema jasne i tacne definicije, a prof. trazi samo def. a ne neko prepricavanje !!!
Hvalaaa !!!! :)

ElPadrino
09.12.2009., 08:33
I tako ja danas pišem da ne padnem biologiju i štrbam neke svari napamet, ali ovo mi nejde u glavu, nije mi ni približno jasno, ako neko zna možda...Help:s


7.Nacrtaj križanje za hemofiliju i daltonizam!

:(

aqualung
09.12.2009., 12:14
I tako ja danas pišem da ne padnem biologiju i štrbam neke svari napamet, ali ovo mi nejde u glavu, nije mi ni približno jasno, ako neko zna možda...Help:s


7.Nacrtaj križanje za hemofiliju i daltonizam!

:(

ok, neobicno formulirano pitanje, tocnije zadatak, te smatram da nije tesko ukoliko bih poznavao okvire istog zadatka, jer ovako samo po sebi nije bas definirano.
sto cini tebe mozda kompetentnijim da se snadjes i odgovoris. mislim da to ima u svakoj textbook, kao sto i internet ti moze biti prijatelj, te mozda i naucis.:D
nije tesko u oba slucaja pricamo o x-linked recesivnim svojstvima.
ja cu ti priloziti dva vizualno jako zahvalna linka, ukoliko ima nejasnoca pitaj.:mig:


hemophilia genetics (http://www.hemophilia-information.com/hemophilia-genetics.html)
x-linked recessive inheritance (http://en.wikipedia.org/wiki/X-linked_recessive_inheritance)

inace wikipedia moze ti dovoljno pomoci posebno za srednjoskolsko znanje:top:
ne sluziti se internetom maksimalno i adekvatno, steta je.

Štreberica
19.12.2009., 15:29
Ima negdje popis recesivnih svojstava čovjeka opširniji od onog koji ima po udžbenicima (svijetla kosa, kovrčava kosa, plave ili sive oči, obrazi bez jamica, srasla ušna resica, nesavijanje jezika, krvna grupa 0, normalan vid, koža bez pjega)? Google mi baš nije pomogao.

livmed
20.12.2009., 20:59
onda jedino u knjižnici

Štreberica
21.12.2009., 20:09
onda jedino u knjižnici
Da, a koju knjigu da tražim? :zubo:

biende
01.01.2010., 15:32
Nisu mi jasne dvogodišnje biljke. Kada se kaže da je neka biljka dvogodišnja jel to znači da ju moram posijati ove godine da je imam iduće, i onda opet ista biljka izraste nakon dvije godine? Spominje se da je primjer mrkva, ali ako mrkvu posijem ove godine iste godine , tj. za par mjeseci je imam?

Štreberica
01.01.2010., 16:43
Nisu mi jasne dvogodišnje biljke. Kada se kaže da je neka biljka dvogodišnja jel to znači da ju moram posijati ove godine da je imam iduće, i onda opet ista biljka izraste nakon dvije godine? Spominje se da je primjer mrkva, ali ako mrkvu posijem ove godine iste godine , tj. za par mjeseci je imam?
Imaš ju, ali ju imaš I sljedeće godine, točnije imala bi ju da ju ne ubereš :cerek: jer bi prezimila u obliku korijena (točnije to je "podzemna stabljika", mislim gomolj) a onda cvjetala i proizvela sjemenke i uvenula. Dakle, dvogodišnje biljke u prvoj godini rastu i razvijaju se, prežive zimu u nekom povoljnom obliku (koji nije sjemenka :D ) a onda se sljedeće godine razmnožavaju i ugibaju, za razliku od jednogodišnjih koje sve to obave u jednoj godini i ne prežive zimu.

chemie
09.01.2010., 20:20
Ako mi je u zadatku zadano da imam 20% timina, onda:
adenina ima sigurno 20%, a koliko ima citozina i guanina?
U rješenju piše ovako:
-adenina ima 20% (to znam jer ga mora biti kao i timina), citozina 60%
- citozina 30%
Moraju biti 2 odgovora točna.
Nije mi jasno kako može biti citozina 60%?
Jer ako imam 20% A + 20% T=40%, ostatak je 60%, pa mislilm da je u tih 60% sadržan i citozin i guanin, jer ako ima 60% citozina pa gdje je onda guanin?
To jedino da nema ništa guanina , ali mora i on biti prisutan?

Ako je u isječku DNA veličine 100 parova baza nađeno je 50 adenina, rješenje je da:
-jednaka zastupljenosti adenina
-50 guanina:
Ja sam mislio da nema citozina i guanina što su isto ponuđeni odgovori, jer ako imam 50 adenina, imam i 50 timina, što je jednako 100 i to je to, ali ipak se to drugačije radi..
Može ovako:
Jel to znači da 50 adenina je u jednom lancu, 50 timina je u drugom lancu
Pa 50 citozina je u jednom lancu, što odgovora 50 guanina u drugom lancu?
Kako na kraju?

Bat Kol
10.01.2010., 12:59
Ako mi je u zadatku zadano da imam 20% timina, onda:
adenina ima sigurno 20%, a koliko ima citozina i guanina?
U rješenju piše ovako:
-adenina ima 20% (to znam jer ga mora biti kao i timina), citozina 60%
- citozina 30%
Moraju biti 2 odgovora točna.
Nije mi jasno kako može biti citozina 60%?
Jer ako imam 20% A + 20% T=40%, ostatak je 60%, pa mislilm da je u tih 60% sadržan i citozin i guanin, jer ako ima 60% citozina pa gdje je onda guanin?
To jedino da nema ništa guanina , ali mora i on biti prisutan?

adenin i timin svaki po 20%.
gvanin i citozin svaki po 30%

možda je tiskarska pogreška?

Ako je u isječku DNA veličine 100 parova baza nađeno je 50 adenina, rješenje je da:
-jednaka zastupljenosti adenina
-50 guanina:
Ja sam mislio da nema citozina i guanina što su isto ponuđeni odgovori, jer ako imam 50 adenina, imam i 50 timina, što je jednako 100 i to je to, ali ipak se to drugačije radi..
Može ovako:
Jel to znači da 50 adenina je u jednom lancu, 50 timina je u drugom lancu
Pa 50 citozina je u jednom lancu, što odgovora 50 guanina u drugom lancu?
Kako na kraju?

imaš 100 parova baza, dakle 200 baza ukupno, ne?

50A + 50T = 100
ostalo su citozin i gvanin.

biolozi nemojte me ubit ako sam pogriješio :zubo:

toma91
17.01.2010., 23:03
e ovak....da li bi mi mogao netko reć ako ima gdje za kupiti skripti iz biologije,što jeftinije....ali za prijemni za DIF,znači anatomija i takve stvari...bio bi zahvalan :)

termit84
19.01.2010., 19:54
E ovak....imam par pitanjašto se tiče lipida...
1.Kako glasi podjela lipida prema vrsti i ulozi??
2. Kako se zove dio molekule masti u kojem je pohranjena energija?
3. Kako se ponaša fosfolipid u vodi, tj opis orijentacije molekule fosfolipida na površini vode??:confused::confused:
4.Kako je građen fosfolipid??
5. Neki određeni steroidi(kolesterol, testosteron i još bilo koji) te njihova uloga u organizmu???
6.Kakav utjecaj ima povišena količina kolesterola u krvi na zdravlje, a kakav utjecaj ima nedostatak kolesterola u organizmu??

:):)
Hvala unaprijed :mig:

Tika
20.01.2010., 17:10
http://farm1.static.flickr.com/4/7942538_48903e3585.jpg

mladi_logicar
20.01.2010., 22:05
E ovak....imam par pitanjašto se tiče lipida...
1.Kako glasi podjela lipida prema vrsti i ulozi??
2. Kako se zove dio molekule masti u kojem je pohranjena energija?
3. Kako se ponaša fosfolipid u vodi, tj opis orijentacije molekule fosfolipida na površini vode??:confused::confused:
4.Kako je građen fosfolipid??
5. Neki određeni steroidi(kolesterol, testosteron i još bilo koji) te njihova uloga u organizmu???
6.Kakav utjecaj ima povišena količina kolesterola u krvi na zdravlje, a kakav utjecaj ima nedostatak kolesterola u organizmu??

:):)
Hvala unaprijed :mig:

www.google.com:top:

Mrkemič
28.01.2010., 14:32
Pozdrav!

Da li bi mi itko mogao ukratko objasniti ili barem dati link vezano za ciklus fosfora i sumpora.Nešto sam našao ali mi nije baš previše jasno.Hvala

morbidangel
28.01.2010., 15:00
Pozdrav!

Da li bi mi itko mogao ukratko objasniti ili barem dati link vezano za ciklus fosfora i sumpora.Nešto sam našao ali mi nije baš previše jasno.Hvala

Za početak:
Ciklus fosfora, sa slikama, grafovima...
http://www.google.hr/search?q=phosphorus+cycle&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a

Ciklus sumpora, sa slikama, grafovima...
http://www.google.hr/search?hl=hr&client=firefox-a&rls=org.mozilla%3Aen-US%3Aofficial&hs=g2q&q=sulfur+cycle&btnG=Tra%C5%BEi&meta=&aq=f&oq=

Mrkemič
29.01.2010., 10:25
Za početak:
Ciklus fosfora, sa slikama, grafovima...
http://www.google.hr/search?q=phosphorus+cycle&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a

Ciklus sumpora, sa slikama, grafovima...
http://www.google.hr/search?hl=hr&client=firefox-a&rls=org.mozilla%3Aen-US%3Aofficial&hs=g2q&q=sulfur+cycle&btnG=Tra%C5%BEi&meta=&aq=f&oq=


Zahvaljujem :)

goranbo
30.01.2010., 07:33
Kaj su točno "stained slides" neke bakterije? Zanima me prijevod i kratko objašnjenje. Hvala

morbidangel
30.01.2010., 21:43
Kaj su točno "stained slides" neke bakterije? Zanima me prijevod i kratko objašnjenje. Hvala

Prijevod: obojani preparat (može biti trajni i friško napravljen koji će nakon nekog vremena završiti u smeću). Može i obojani prerez, histološki preparat i sl.
Objašnjenje: Pri mikroskopiranju materijali se režu na jako tanke listiće/prereze da bi svjetlost mogla prolaziti kroz njih. Ali to znači i da će tkiva, stanice i ostali elementi biti poprilično prozirni i teško je jasno razlučiti različite strukture. Zato se takvi prerezi često boje različitim bojama, od jednostavnijih i pristupačnih (različite jestive ili nekakve biljne boje...) do složenijih (smjese više kemikalija koje specifično reagiraju sa određenim molekulama/strukturama u tkivima ili stanicama i "oboje" ih).
Što se tiče bakterija situacija je ista. Školski primjer je bojanje po Gramu (Gram + i - bakterije) kad bakterije ne vidiš kao nekakve prozirne mrlje koje bi mogle biti i artefakti radi zapackanog i prašnog okulara i objektiva nego kao jasne modre ili svjetlo crvene strukture.

Ovo bi npr. bio stained slide gram pozitivne bakterije S. aureus
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Staphylococcus_aureus_Gram.jpg

Vicente
31.01.2010., 09:38
Pozdrav imam kratko pitanje u vezi genetike
jel moguće da nećak više sliči na strica nego na svog oca?
imam jedan slučaj u obitelji gdje je nećak pljunuti stric sličnost je strašna
čist me zanima dal je to normalno il je moguće da je bilo nekih preljuba u obitelji :D

morbidangel
31.01.2010., 10:04
Pozdrav imam kratko pitanje u vezi genetike
jel moguće da nećak više sliči na strica nego na svog oca?
imam jedan slučaj u obitelji gdje je nećak pljunuti stric sličnost je strašna
čist me zanima dal je to normalno il je moguće da je bilo nekih preljuba u obitelji :D
Moguće je.:)
A moguće je i da je stric isprobao/isprobavao/isprobava bratovu ženu:D
Nije moguće odrediti bez ozbiljnijih testova.

crusoe
03.02.2010., 22:46
Možetze mi malo pomoć oko ovog pitanja iz udžb. koje stavrno ne znam kako da objasnim:Nosni se otvori kod žaba mogu otvarati i zatvarati što je veoma važno za život u vodi. Objasni zašto.
Hvala

awia
03.02.2010., 22:50
najlogičnija stvar koja mi pada na pamet- žaba nema škrge i ne može disati u vodi, dakle kad je pod vodom zatvoreni su.
trebaš daljnja pojašnjenja ili je sad jasno?

goranbo
03.02.2010., 22:50
Da joj voda ne ulazi u nos i dalje... (zaboraviomsam reć, zato kaj je vodozemac, ne moze dihat pod vodom :) ko ni dupin. Ne znam jel se i njemu zatvara nos)

crusoe
04.02.2010., 20:51
najlogičnija stvar koja mi pada na pamet- žaba nema škrge i ne može disati u vodi, dakle kad je pod vodom zatvoreni su.
trebaš daljnja pojašnjenja ili je sad jasno?

Hvala!Pa to je i meni palo napamet, al očekuje se odgovor da se to poveže sa mehanikom disanja žabe...
Jel onda ona na taj način zadrži kisik koji "uhvati" na kopnu pošto su joj u vodi nosni otvori zatvoreni, jer mora nekak disat....

Medeni
04.02.2010., 21:13
diše i kroz kožu!

awia
04.02.2010., 21:47
Hvala!Pa to je i meni palo napamet, al očekuje se odgovor da se to poveže sa mehanikom disanja žabe...
Jel onda ona na taj način zadrži kisik koji "uhvati" na kopnu pošto su joj u vodi nosni otvori zatvoreni, jer mora nekak disat....

1. medeni je u pravu, al ti to ne treba sad pri ovome.
2. ne, ne hvata i ne zadržava kisik na taj način. laički recimo da može dugo držati dah. to ti je isti princip kao i kod vodenih sisavaca. jednostavno dugo mogu izdržati bez da ponovo udahnu zrak.
što se tiče ove poveznice s mehanikom disanja- mislim da ti se tu jednostavno odnosi na to da dok je na kopnu nosni otvori su otvoreni, a dok je u vodi su zatvoreni jer nema škrge i ne može disati u vodi. mislim, to samo je mehanika.
danas sam na hrpi tableta protiv bolova i nisam sigurna da sam ovo dovoljno razumljivo objasnila. poanta je da samo to otvaranje i zatvaranje škrga JE mehanika. nema tu nikakvog kompliciranja.

morbidangel
06.02.2010., 17:38
Hvala!Pa to je i meni palo napamet, al očekuje se odgovor da se to poveže sa mehanikom disanja žabe...
Jel onda ona na taj način zadrži kisik koji "uhvati" na kopnu pošto su joj u vodi nosni otvori zatvoreni, jer mora nekak disat....

1. medeni je u pravu, al ti to ne treba sad pri ovome.
2. ne, ne hvata i ne zadržava kisik na taj način. laički recimo da može dugo držati dah. to ti je isti princip kao i kod vodenih sisavaca. jednostavno dugo mogu izdržati bez da ponovo udahnu zrak.
što se tiče ove poveznice s mehanikom disanja- mislim da ti se tu jednostavno odnosi na to da dok je na kopnu nosni otvori su otvoreni, a dok je u vodi su zatvoreni jer nema škrge i ne može disati u vodi. mislim, to samo je mehanika.
danas sam na hrpi tableta protiv bolova i nisam sigurna da sam ovo dovoljno razumljivo objasnila. poanta je da samo to otvaranje i zatvaranje škrga JE mehanika. nema tu nikakvog kompliciranja.
Molekularac si, oprošteno ti je:p

Žabe nisu sposobne "uvlačiti" zrak u pluća kao što to radimo mi - širenjem prsnog koša, povlačenjem ošita pa se stvara podtlak itd. Žabe jednostavno zrak "gutaju": otvore usta ili nosnice, ovuku zrak u usnu šupljinu, zatvore nosnice ili usta i pomoću mišića grla ga potiskuju u pluća. Ako primiš žabu u ruke vidjet ćeš da svako malo pregutava:mig: i često zatvara nosnice (ponekad se zatvaranje ne vidi izvana - izgledaju otvorene).
Kao klinac sam mislio da to gutanje znači da se žaba boji kad je držim u rukama, a zapravo je samo disala:D

Inače, kad jedu često spuste i oči a to im pomaže da hranu lakše potisnu iz usta dalje u probavilo:)

awia
06.02.2010., 17:41
oukej tako nebitno što ne dišu ošitom a nebitno i za ovo što dečko pita

morbidangel
06.02.2010., 19:17
oukej tako nebitno što ne dišu ošitom a nebitno i za ovo što dečko pita

Nije, jer zatvaranje nosnica im pomaže da zrak potjeraju do pluća:mig:

awia
06.02.2010., 22:02
Nije, jer zatvaranje nosnica im pomaže da zrak potjeraju do pluća:mig:

pa što ne kaže odmah tako :D

Rinnma
08.02.2010., 18:42
Ekipa zna neko koja je to bakterija kodnog imena "Enterobact.spp.Ampc"? Dali je i koliko opasna i dali covjek treba bit zabrinut ukoliko je zarazen s njom? Moze i neki link, ja na googlu nalazim samo strucne stvari koje ne razumjem.

awia
08.02.2010., 21:48
:lol:
Enterobacter ti je bakterija, ampicilin je ono na što je osjetljiva.
probaj odvojeno guglat, možda pomogne ;)

Bat Kol
08.02.2010., 23:28
http://www.life.umd.edu/classroom/bsci424/pathogendescriptions/Enterobacteriaceae.htm

http://www.zzjzdnz.hr/djelatnosti/zdravstvena_ekologija/hal?&saoa_cn_vm=stand_alone-19&d_word=Enterobacteriaceae&l_over=1

mislim da bi ti to trebalo dovoljno objasniti. ;)

Ice Vikki
09.02.2010., 09:32
Ako promatramo biljnu stanicu svjetlosnim mikroskopom dal' se može vidjeti i vakuola? Pliz ako neko zna, hitno mi je :(

aqualung
09.02.2010., 10:14
ovisi koja stanica, koja vakuola, koji mikroskop. ali generalan odgovor bio bi da.

Ice Vikki
09.02.2010., 10:28
Puno hvala :)

termit84
09.02.2010., 19:05
Pitanja glase ovako.konkretno radimo ugljikohidrate...
1.Zašto krumpirom ne možemo zašećeriti kavu?
Evo šta ja mislim....Ne možemo zato što škrob kod biljaka, konkretno krumpira služi kao pričuvna energija, a škrob je polisaharid...a polisaharidi nisu slatki...da li je ovo točno...napola točno...ili krivo...pls help...
2.Zašto se nakon kiše tratinčice poslije kiše ne otope?
Moje mišljenje- Naime...celuloza koja izgrađuje staničnu stijenku je polisaharid...te samim time nije topljiva u vodi..tj. kiši......da li je ovo točno...napola točno...ili krivo...molim pomoć.:confused::confused::):)

aqualung
10.02.2010., 12:17
neobicno si to slozio, skrecem ti paznju da pazis na svoj nacin zakljucivanja, dovoljno je reci celuloza je netopljivi polisaharid, konstrukcija "te samim time" sto koristis u oba zakljucka malo je pregeneraliziranje, no vjerujem kako je ovo gradivo osnovne skole, stoga je ok.

istina je da vecina polisaharida jesu kompleksni, neslatki i netopljivi u vodi ugljikohidrati. a u tu vecinu spadaju celuloza i skorb.

Ice Vikki
16.02.2010., 06:58
Dobili smo zadatak napraviti pokus osmoze i napravila sam ga. Stavila sam kockice mrkve i krumpira, jedno u destiliranu vodu, jednu u kojoj je otopljeno malo soli i jednu u kojoj je otopljeno više soli. Nakon 2 sata sam ih izvadila i izvagala. Kockice u destiliranoj vodi su promijenile masu za 1 i 2 g, u otopini s malo soli masa je ostala ista, a u otopini s više soli jednoj kocki (mrkva) je masa porasla za 1 g, a drugoj ništa. Sad mi nije jasno dal' je meni pokus uopće uspio, dal' to tak treba biti ili neš treće. Pošto nisam sigurna u uspješnost pokusa naravno nemam pojma kaj da napišem u zaključku. Ne tražim da mi velite kaj da napišem u zaključku, samo me zanima dal' mi je pokus bio uspješan i zašt se u destiliranoj vodi masa povećala, a u drugima ne ili ne toliko. Unaprijed hvala

perje
16.02.2010., 21:11
Koliko vidim, stavljala si tvari (mrkva, krumpir) u tri otopine: otopinu s malo soli - izotoničnu (ista količina otopljenih tvari u otopini kao i u tvom sustavu - stanice krumpira, mrkve), dest.vodu - hipotoničnu (manje otopljenih tvari u okolnoj otopini, odnosno u ovom slučaju nimalo) i s puno soli - hipertoničnu (više otopljenih tvari).
Voda (otapalo) prema definiciji osmoze treba prelaziti iz područja gdje je ima više u područje gdje je ima manje i to kroz polupropusnu membranu.
Dakle, u otopini s malo soli krumpir i mrkva trebaju ostati otprilike iste mase, u otopini s puno soli trebaju smanjiti masu (jer voda izlazi iz njih u otopinu), a u destiliranoj vodi trebaju dobiti na masi (jer voda ide unutra).

jfutach
17.02.2010., 13:38
Malo sam zahrđao u nekim stvarima pa da ne kopam do sutra po literaturi nek me netko podsjeti na osnove:

Lanci u DNA su antiparalelni. Po dogovoru informacija (kodoni) se čitaju u 5'>3' smjeru. Prije kodirajućeg dijela treba bit promotor pa start kodon itd. Zamislimo da negdje nakon tog dijela (ili u sredini) na suprotnom lancu DNA, sad čitajući u suprotnom smjeru (to je za taj lanac opet 5'>3' smjer) naiđemo na promotor i drugi kodirajući slijed koji se djelomično preklapa s onim na drugom, amtiparalelnom lancu.

Da li je tako nešto moguće? Ako da - koliko često se javlja (možda da mi date i primjer) i kakav je odnos između eu/prokariota i DNA virusa s obzirom na tu pojavu.

PS
znam da se ponegdje preklapanje gena može desiti i na istom lancu DNA pomakom okvira čitanja, ali na ovo nisam naišao da se posebno spominje pa bih htio biti siguran....

Zahvaljujem na pomoći!

aqualung
17.02.2010., 14:39
kao sto si spomenio gene overlapping je poznati fenomen i logicno cesci je u jednostavnijih organizama, tocnije gdje dimenzije genoma su reduciranije.
ono sto tebe zanima je gen u genu na anti strand, znam da postoji primjer stoga da ne pisem previse evo ti link, ovo je jedna od boljih texbook molekularne genetike, paragraf tvoga interesa je pod genes within genes link (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=hmg&part=A642#A683). ukoliko ima nejasnoca , slobodno pitaj.

cheers :D

jfutach
17.02.2010., 19:10
zahvaljujem, to je to! :))
zahrđao sam od studentskih dana, a ionak nismo ni učili puno molekularne pa nisam ni siguran da li smo to i spomenuli

sun.shine
22.02.2010., 15:46
Zašto nema domaće zebre kao što ima magarca i konja? Nitko ih nije ni pokušao pripitomiti ili su jednostavno divljije? :ne zna:

rskywalke
24.02.2010., 23:08
^:D:D

pitanje je baš...zanimljivo.. možda i postoji neko objašnjenje koje je prihvaćeno kod najviše ljudi kao najlogičnije, ali ja mogu smatrati da je to jedino zato što od nje nema neke koristi. ne izgleda mi da može vući toliki teret, a koliko je pogodna za jahanje, ne znam. :rofl:

Medeni
01.03.2010., 14:10
zato što se Zebru nemože pripitomiti! pokušali su, nije išlo!

morbidangel
01.03.2010., 22:56
Zašto nema domaće zebre kao što ima magarca i konja? Nitko ih nije ni pokušao pripitomiti ili su jednostavno divljije? :ne zna:
Fakat:confused: Nemam pojma. Pripitomili smo euroazijske deve, pripitomoli smo gotovo sva goveda, pripitomili smo i neke južnoameričke deve. Zašto onda nismo i "afričke prugaste konje":ne zna:
^:D:D

pitanje je baš...zanimljivo.. možda i postoji neko objašnjenje koje je prihvaćeno kod najviše ljudi kao najlogičnije, ali ja mogu smatrati da je to jedino zato što od nje nema neke koristi. ne izgleda mi da može vući toliki teret, a koliko je pogodna za jahanje, ne znam. :rofl:
Veća je od magarca, i brža, zašto je ne bi mogli koristiti?
zato što se Zebru nemože pripitomiti! pokušali su, nije išlo!
Otkud ti to?:)

Göttspöđä
01.03.2010., 23:17
Zootehničko pitanje :)

Niste čuli da su zebre agresivne? Nije to za manipulaciju, bilo jahanje, bilo rad, a uz sve, značajno su slabije od konja u smislu opterećenja. Životinja mora biti staložena da bi nešto mogla obaviti, a ova je vrlo "psihotična" i kljakava.

Guglajte "zonkey" i "zorse" :rofl:

Edit: prof iz stočarstva je taj isti sat spomenuo kako je indijski slon daleko spremniji na kooperaciju, u odnosu na afričkog. Taj ladno ubija.

Lastan
02.03.2010., 08:31
Inače kažu da se od svih mačaka jedino tigar ne da pripitomiti, tj. da će te i ako te poznaje ubiti ako ogladni.
Možda je stvar u prugama? :zubo:

Grenoble
05.03.2010., 14:28
Da li netko zna kako se pauci pare?

just-a-girl
05.03.2010., 16:32
Pozdrav svima,

ne znam jesam li na pravom mjestu, ali nadam se da će se naći netko da mi pomogne. Evo kako stvari stoje: prevodim neki dokumentarac o životinjskim vrstama koje su se razvijale u izolaciji (ugl. na otocima) i naišla sam na par pojmova koji me muče.

1) island-hopper - otprilike: vrsta koja prva nekim čudom dospije na otok i tamo se nastani i počne razmnožavati

2) full term - evo konteksta: "Viši su sisavci najrazvijeniji sisavci, tj. oni čiji se mladi rađaju AT FULL TERM"

Imate možda ideju kako da to prevedem?

Corduroy
05.03.2010., 16:49
Pozdrav svima,

ne znam jesam li na pravom mjestu, ali nadam se da će se naći netko da mi pomogne. Evo kako stvari stoje: prevodim neki dokumentarac o životinjskim vrstama koje su se razvijale u izolaciji (ugl. na otocima) i naišla sam na par pojmova koji me muče.

1) island-hopper - otprilike: vrsta koja prva nekim čudom dospije na otok i tamo se nastani i počne razmnožavati

2) full term - evo konteksta: "Viši su sisavci najrazvijeniji sisavci, tj. oni čiji se mladi rađaju AT FULL TERM"

Imate možda ideju kako da to prevedem?


Stavi cijelu zadnju rečenicu na engleskom

just-a-girl
05.03.2010., 17:01
Eutherians are the most highly evolved mammals those that give birth to their young at full term.

Corduroy
05.03.2010., 17:15
U smislu:
Viši sisavci su najrazvijeniji sisavci stoga što rađaju mlade nakon potpune gestacije.

morbidangel
06.03.2010., 10:26
Da li netko zna kako se pauci pare?
Postoje mužjaci i ženke. Znaš ono - spermiji i jaje? S tim da mužjaci nemaju "pravi" organ za razmnožavanje nego nakupine sperme prenose posebno oblikovanim pedipalpima (struktirama nalik na nožice na glavi) na ženski genitalni otvor. Ako "udvaranje" (pažljivo se približavaju na poseban način, pipkaju ženke itd.) nije iz bilo kojeg razloga dobro, budu napadnuti, u nekim slučajeva završe i kao obrok:lol:
ima li mrav jetru i kako do da matica samo može rađat male mrave?
jel nju oplođuju posebni jebači u mravinjaku il je svi deru? :rofl:
Jetru nema, ali ima druge strukture koje obavljaju funkcije koje obavlja naša jetra: djelovi probavila (srednje i stražnje crijevo) žlijezde slinovnice, malpigijeve cjevčice/tubuli.

Zato što su druge jedinke sterilne, slično kao i kod pčela. I ne rađaju mlade nego jaja iz kojih se mladi razvijaju. Jesi kad čuo za "svadbeni let"?:mig:
Ono kad iz mravinjaka izlaze mravi sa krilima? Tad se ženke pare sa jednim ili više mužjaka, spermu spremaju u posebnim spremištima i dovoljno je ima za oplodnju jajašca za čitavu koloniju. Imaju i mogućnost selektivnog oplođivanja - mogu neka jajašca ostaviti neoplođena.

Grenoble
08.03.2010., 21:01
Postoje mužjaci i ženke. Znaš ono - spermiji i jaje? S tim da mužjaci nemaju "pravi" organ za razmnožavanje nego nakupine sperme prenose posebno oblikovanim pedipalpima (struktirama nalik na nožice na glavi) na ženski genitalni otvor. Ako "udvaranje" (pažljivo se približavaju na poseban način, pipkaju ženke itd.) nije iz bilo kojeg razloga dobro, budu napadnuti, u nekim slučajeva završe i kao obrok:lol:


ok al nije mi jasno odakle ta sperma? Kak se napali, izdrka ili kaj već? Vjerojatno ne vuče tu spermu cijeli život sa sobom...

morbidangel
08.03.2010., 21:27
ok al nije mi jasno odakle ta sperma? Kak se napali, izdrka ili kaj već? Vjerojatno ne vuče tu spermu cijeli život sa sobom...

OMFG:lol: Pa otkud dolazi tvoja sperma? U abdomenu imaju parne gonade. Kao što ih imaš i ti, samo su drugačijeg oblika.

morbidangel
09.03.2010., 17:24
A svejedno sperma mora nekako izaći van. Jel imaju pimpek?

Čekaj, jel ti to zajebavaš?:confused:
Baniran si ali ću ti ipak odgovoriti, možda si samo zbunjena osoba.:kava:

Još jednom pročitaj ono što sam ti napisao par postova iznad:
http://www.forum.hr/showpost.php?p=25399051&postcount=412

...mužjaci nemaju "pravi" organ za razmnožavanje nego nakupine sperme prenose posebno oblikovanim pedipalpima (struktarama nalik na nožice na glavi) na ženski genitalni otvor. Ako "udvaranje" (pažljivo se približavaju na poseban način, pipkaju ženke itd.) nije iz bilo kojeg razloga dobro, budu napadnuti, u nekim slučajeva završe i kao obrok.

Dakle nemaju "pimpek". Sperma izlazi u nakupinama kros spolni otvor. I u ženski spolni otvor je prenose "nožicama". Glava iz pasusa iznad nije glava nego je cefalotoraks (prosoma) tj. ono što je kod kukaca glava i trup s nogama/krilima kod paukova je srasla struktura. I na njoj imaju noge, oči i sve ostalo. Spolni otvori su na drugom/stražnjem segmentu (opistosomi).

Analogno bi bilo kad bi ti umjesto onog ćevapa i špekula dolje imao samo otvor, pa bi spermu skupio na prste, prenio je ženi i tako je oplodio:D

Lightning
09.03.2010., 19:39
Može mi neko objasniti princip rada bubrega u ljudskom tijelu?

lokeren
09.03.2010., 19:52
Može mi neko objasniti princip rada bubrega u ljudskom tijelu?

Mogu ja ali sad ne stignem, morao bih ti objašnjavati i strukturu, i cortex renalis i calyx renalis major i minor i nefrone i Henleove petlje a za to treba puno vremena:ne zna:

Bat Kol
09.03.2010., 22:48
Može mi neko objasniti princip rada bubrega u ljudskom tijelu?

zanima li te nešto specifično?

naime, bubreg se sastoji od nekoliko funkcionalnih cjelina gdje je svaka određena za određenu funkciju filtriranja, lučenja i reapsorpcije određenih tvari (ponajviše soli i vode).
također sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i acidobazne ravnoteže, a ima i endokrinu funkciju.

zato probaj specificirati što više možeš :mig:

armagedon20012
11.03.2010., 12:15
ovako trebam objasniti ukratko peristaltiku crijeva.
hvala!

morbidangel
13.03.2010., 15:07
ovako trebam objasniti ukratko peristaltiku crijeva.
hvala!

http://en.wikipedia.org/wiki/Peristalsis

Razlivena Tinta
14.03.2010., 17:45
Molila bih neku dobru dušu da mi pomogne. :)

Naime, iz biologije smo morali napraviti pokus kojim bismo dokazali osmozu, zadan nam je pokus s krumpirom. Jedan komadić krumpira je trebalo staviti u običnu vodu, a drugi u slanu. Onaj koji je bio u običnoj je veći, "narastao" je, a onaj koji je bio u slanoj vodi, taj se "smanjio" i postao spužvast. Treba mi za zaključak u referatu, kako je tim pokusom dokazana osmoza?

Hvala puno. :cerek:

morbidangel
14.03.2010., 18:09
Molila bih neku dobru dušu da mi pomogne. :)

Naime, iz biologije smo morali napraviti pokus kojim bismo dokazali osmozu, zadan nam je pokus s krumpirom. Jedan komadić krumpira je trebalo staviti u običnu vodu, a drugi u slanu. Onaj koji je bio u običnoj je veći, "narastao" je, a onaj koji je bio u slanoj vodi, taj se "smanjio" i postao spužvast. Treba mi za zaključak u referatu, kako je tim pokusom dokazana osmoza?

Hvala puno. :cerek:
:ne zna:Pa sve bi trebalo biti jasno?:ne zna:

Znaš što je osmoza?
Kretanje/difuzija vode iz jedne lokacije/otopine/mjesta na drugu uz nekakvu membranu između koja onemogućava tok otopljene tvari ali voda prolazi slobodno.
Znači krumpir ubaciš u slanu vodu/otopinu soli koja je hipertonična u odnosu na krumpir. Sol ne može ulaziti odnosno ulazi neusporedivo sporije (jer živa stanica ipak propušta Na i Cl ione, ali to sad nije bitno) u usporedbi s vodom koja radi difuzije izlazi van u otopinu s ciljem postizanja balansa/ravnotežne koncentracije - energetski takvo stanje je najstabilnije. Stanice gomolja krumpira plazmoliziraju zbog gubitka vode (voda izlazi iz vakuole) i počinje odvajanje plazmaleme s protoplastom od stanične stijenke koja ima skoro nikakvu mogućnost prilagodbe. Krumpir je izgubio tonus, postaje gnjecav, mlohav, nikakav.

Ovaj u običnoj vodi je u hipotoničnoj otopini i situacija je obrnuta - voda ulazi u stanice - vakuolu i unutarstanični tlak/turgor raste.
Kaj ti nije jasno:ne zna:
Polupropusna membrana je sama membrana biljne stanice/membrana vakuole.

Edit: Ovako izgledaju stanice krumpira u prvom slučaju
http://gfx2.bryk.pl/entry/00000/00000747.png

Razlivena Tinta
14.03.2010., 21:40
Ma, bilo mi je jasno, samo nisam znala kako da napišem zaključak. Sve u svemu, hvala puno. :)

lokeren
14.03.2010., 22:57
Jel mi može netko pojasnit kako se buhe pare? Već me glava boli od razmišljanja, zadnja 2 tjedna samo to imam na umu i pokušavam dokučit ali ne ide...

livmed
19.03.2010., 08:59
Prije si trebao provjeriti na googlu, ali evo http://bs.wikipedia.org/wiki/BuhaNe shvaćam kako te glava boli od razmišljanja. Tu se nema što razmišljati niti zaključivati, već jednostavno naučiti

Lightning
26.03.2010., 19:55
zanima li te nešto specifično?

naime, bubreg se sastoji od nekoliko funkcionalnih cjelina gdje je svaka određena za određenu funkciju filtriranja, lučenja i reapsorpcije određenih tvari (ponajviše soli i vode).
također sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka i acidobazne ravnoteže, a ima i endokrinu funkciju.

zato probaj specificirati što više možeš :mig:

građa, te kako nastaje primarna i sekundarna mokraća..

d._m.
30.03.2010., 17:47
Primary tropical rainforest is vertically divided into at least five layers: the overstory, the canopy, the understory, the shrub layer, and the forest floor.

Kak su hrvatski termini za te slojeve? :D

Mrkemič
02.04.2010., 18:12
Za seminarski rad iz mikrobiologije dobio sam temu mikrobiološka populacija voća,konkretno jabuke.Trebamo koristiti barem 5 literatura.Nastojat ću to prikriti sa barem dvije no ne znam od kud da krenem.Da li bi mi itko mogao preporučiti koju literaturu.Tražio sam i po netu no bezuspješno.

Bubbi
02.04.2010., 18:34
Za seminarski rad iz mikrobiologije dobio sam temu mikrobiološka populacija voća,konkretno jabuke.Trebamo koristiti barem 5 literatura.Nastojat ću to prikriti sa barem dvije no ne znam od kud da krenem.Da li bi mi itko mogao preporučiti koju literaturu.Tražio sam i po netu no bezuspješno.
Duraković S., Delaš F., Stilinović B., Duraković L., Moderna mikrobiologija namirnica, knjiga prva, Kugler, Zagreb, 2002. , tu imas mikrobiologiju voća i povrća :)


Adams M.R., Moss M.O., Food Microbiology, The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1995.


http://www.science.ntu.ac.uk/life/staff/sjf/foodmicrobe/index.htm to je bila moja literatura, nadam se da će ti pomoć :) I imas na netu brdo toga, samo treba znat termine .)

Mrkemič
03.04.2010., 08:22
Duraković S., Delaš F., Stilinović B., Duraković L., Moderna mikrobiologija namirnica, knjiga prva, Kugler, Zagreb, 2002. , tu imas mikrobiologiju voća i povrća :)


Adams M.R., Moss M.O., Food Microbiology, The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1995.


http://www.science.ntu.ac.uk/life/staff/sjf/foodmicrobe/index.htm to je bila moja literatura, nadam se da će ti pomoć :) I imas na netu brdo toga, samo treba znat termine .)

Zahvaljujem na pomoći :).Sinoć sam isto nešto pretraživao po netu i naišao sam na jedan blog isključivo o voću.Kontaktirao sam ih pa sam i tu dobio dosta informacija.Još jednom zahvaljujem i pozdrav

Explorers
10.04.2010., 21:56
Evo da se ja nadovežem na ovo s krumpirom i osmozom.

Meni bi trebao nekakav kostur za Uvod jer neznam kako da ga složim onak kak treba,bez onog ovdje ću vam pisati o tom i tom jer to profa ne šljivi neg kao neke infoe za početak,odgovor može i na pm.

Rinnma
10.04.2010., 22:06
Ma sve moraš onako "Osmoza je pojava... Otkrivena je tako i tad... Kod krumpira osmoza omogućava... U radu se proučava pojava osmoze sa gledišta krumpira... Biti će dan pregled..." :D
Nigdje ne pišeš ja, ovdje ću, mislim i tako. To se odnosi i na cijeli sadržaj.

helly
27.04.2010., 14:21
možete li mi preporučiti literaturu na temu supstitucijske matrice(BLOSUM, PAM i dr)-upotrebljavaju se za poravnanje proteina? bila bi vam zahvalna,jer nam je profesor dao literaturu na engleskom,a ja sam s engleskim na vi..

Gerijatrija
01.05.2010., 21:19
možete li mi preporučiti literaturu na temu supstitucijske matrice(BLOSUM, PAM i dr)-upotrebljavaju se za poravnanje proteina? bila bi vam zahvalna,jer nam je profesor dao literaturu na engleskom,a ja sam s engleskim na vi..

Relevantna literatura izvan opsega srednje škole je na engleskom. Sve drugo je ili zastarjelo ili toliko loše napisano da je lakše i na engleskom shvatiti.

Bioinformatika je znanost novijeg kova i ne bi bilo smisla išta prevoditi jer je sve u trenutku naokon prevođenja zastarjelo i original često ima novo izdanje.

Dakle, preporučena literatura: englesko-hrvatski rječnik.

tonix 90
19.05.2010., 19:11
što je to povratna sprega ???

Bat Kol
19.05.2010., 19:31
što je to povratna sprega ???

pozitivno ili negativno djelovanje krajnjeg produkta na početni reaktant :D

Lightning
20.05.2010., 09:15
iz biologije radimo zenski polni organ. na netu sam nasao kao da je to skup organa, od : klitoris, velike, male usmine, rodnica-vagina, materica, jajnici i jajovodi. dok na drugom mjestu za ŽPO se kaze da je samo vagina.
sta je tu tacno?

Bat Kol
20.05.2010., 12:40
počinjem se pitati je li se netko debelo zajebava, ili što... :ne zna: :D

anyway.. wikipedia ima poprilično dobro objašnjenje :mig: (http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDenski_spolni_sustav)

Hole
22.05.2010., 12:13
Dobar dan,

može li mi netko reći postoji li nešto što se zove pup palme? Znam da ima terminalni pup, ali ne znam misli li se na to. Naime, prevodim dokumentarac o kokosovoj palmi u kojem botaničar objašnjava da se promjer palme ne mijenja i da ona zapravo ima dvostruki rast: najprije naraste "pup", a zatim raste u visinu. Nisam sigurna prevodi li se to kao pup jer ja vidim samo mlade listove na palmi koju pokazuje dok priča.
Hvala unaprijed

Göttspöđä
22.05.2010., 12:21
Možeš prevesti kao "vršni pup", to ti je to. Preporučujem "vršni" naspram "terminalnom" jer je to hrvatska inačica riječi.

Hole
22.05.2010., 12:49
Ali je li sigurno da se ovdje radi o vršnom pupu? Ovako bi otprilike glasila rečenica na hrvatskom:
"Razvit će lisnu rozetu koja će se najprije sastojati od malenih listova, koji će zatim rasti. Međutim, tijekom tog razdoblja ne raste deblo, već samo pupkokosove palme. Kad pup dosegne određenu veličinu, kokosova palma počet će rasti u visinu. Kokosova palma zapravo ima dvostruki rast: najprije naraste pup, a onda raste u visinu."
Znači, to je taj vršni pup?
Kasnije još kaže da taj pup čini deblo.

Göttspöđä
22.05.2010., 13:01
Moraš biti svjesna da biljke rastu vršno, apikalno, kao svojevrsno nadograđivanje visine. Jesi vidjela kad puzavce kako rastu? Sam pup nije deblo ali rastom i razvojem postaje. To ti je to.

Hole
22.05.2010., 13:07
Super, puno hvala! Mi jezičari smo uglavnom totalni antitalenti za takve stvari :)

Hole
23.05.2010., 16:00
Imam još jedno pitanje vezano za kokosovu palmu: jel moguće da ona destilira vodu koju upije? Piše mi da je destilira i pod tlakom šalje u kokosov orah, ali malo mi je čudna riječ destilacija u ovom kontekstu.

lokeren
23.05.2010., 20:26
Može li mi netko odgovoriti koliko brzo km/sat može trčati krava?
Hvala.

Göttspöđä
23.05.2010., 21:09
Imam još jedno pitanje vezano za kokosovu palmu: jel moguće da ona destilira vodu koju upije? Piše mi da je destilira i pod tlakom šalje u kokosov orah, ali malo mi je čudna riječ destilacija u ovom kontekstu.

Pitaj na palmapedia.com.

Može li mi netko odgovoriti koliko brzo km/sat može trčati krava?
Hvala.

Ne pretjerano brzo, 25-30 km/h.

lokeren
28.05.2010., 14:27
Molio bih za pomoć...zanima me kako se pare puževi? Nekako mi je nezamislivo da se s onom kućicom na leđima može popeti tako visoko da naguzi ženku. Jel se možda zalijepe jedan sa drugim? I jel imaju uopće pimpek?

Göttspöđä
28.05.2010., 14:34
Ti ne znaš, za početak, da su puževi hermafroditi?

lokeren
28.05.2010., 15:14
Ti ne znaš, za početak, da su puževi hermafroditi?

Nisam pojma imao :eek:
Znači ako sam dobro shvatio, oni imaju i pimpek i vaginu u kućici i onda sami sebi vrše penetraciju. Jel to to?

Göttspöđä
28.05.2010., 16:16
Opremljeni jesu sa oba sustava spolnih organa ali ne kopuliraju sami sa sobom već izmjenjuju sa drugim primjerkom. Pogledaj četiri fotografije sa balavcima (http://svartberg.org/zivine/puze/index.php#Limax_maximus002), bit će ti nešto jasnije.

morbidangel
28.05.2010., 16:28
Imam još jedno pitanje vezano za kokosovu palmu: jel moguće da ona destilira vodu koju upije? Piše mi da je destilira i pod tlakom šalje u kokosov orah, ali malo mi je čudna riječ destilacija u ovom kontekstu.
Destilacija?:lol: Zar destilacije nije isparavanje pa kondenziranje? To biljke ne rade. Ali ti već u korijenovim dlačicama, gdje se apsorbira voda počinje "selekcija" i u stanicu ne ulazi bilo što. Postoje razvijeni fiziološki mehanizmi, isto kao i kod nas. Vjerojatno se mislilo na "pročišćivanje".
Može li mi netko odgovoriti koliko brzo km/sat može trčati krava?
Hvala.
Ove krave vulgaris, razvijene radi mlijeka baš i nisu bog zna kakvi trkači. Niti brzi, a bome nisu ni izdržljivi. Zapravo su jako loši. Poprilično sam siguran da bi se puno prije tebe zapuhala, umorila i stala.:mig:
Nisam pojma imao :eek:
Znači ako sam dobro shvatio, oni imaju i pimpek i vaginu u kućici i onda sami sebi vrše penetraciju. Jel to to?
Da imaju sve, čak se u predigri i ubadaju malim strelicama (http://en.wikipedia.org/wiki/Love_dart):D
Inače, to kaj su hermafroditi ne znači ništa. Vrlo rijetko se u prirodi događa da hermafrodit oplodi sam sebe jer to s genetskog aspekta i nije najbolje rješenje, a koliko se sjećam morfologije neki to čak nisu ni u stanju napraviti. Pare se međusobno iako su dvospolci. Ako si kad vidio dva puža priljepljena stopalima to ti je bilo najvjerojatnije to.

Edit u vezi ljubavnih strelica:lol:
Evo što se sve može dogoditi usred velike strasti:lol:
http://www.newscientist.com/data/images/ns/cms/dn8871/dn8871-1_500.jpg

To je kao kad žabac zadavi žabu prilikom parenja.

Jericho159
29.05.2010., 21:22
Ali je li sigurno da se ovdje radi o vršnom pupu? Ovako bi otprilike glasila rečenica na hrvatskom:
"Razvit će lisnu rozetu koja će se najprije sastojati od malenih listova, koji će zatim rasti. Međutim, tijekom tog razdoblja ne raste deblo, već samo pupkokosove palme. Kad pup dosegne određenu veličinu, kokosova palma počet će rasti u visinu. Kokosova palma zapravo ima dvostruki rast: najprije naraste pup, a onda raste u visinu."
Znači, to je taj vršni pup?
Kasnije još kaže da taj pup čini deblo.

zar nije tocan naziv meristemski plast?
Palma je jednosupnica pa ne bi trebala rast u debljinu, ali razvojem meristemskog plasta na vrhu koji moze biti promjera i 30cm palma raste "debelo"

Imam još jedno pitanje vezano za kokosovu palmu: jel moguće da ona destilira vodu koju upije? Piše mi da je destilira i pod tlakom šalje u kokosov orah, ali malo mi je čudna riječ destilacija u ovom kontekstu.

destilacija?
prije selekcija/filtriranje

mialala
31.05.2010., 08:28
jel itko zna kako mogu otkriti koja je koja biljka... treba mi za herbarij...

morbidangel
01.06.2010., 08:55
jel itko zna kako mogu otkriti koja je koja biljka... treba mi za herbarij...

Imaš u knjižarama i knjižnicama slikovne ključeve. Ako imaš nekih osnovnih znanja o biljnoj morfologiji onda ti je odličan izbor dihotomski ključ Mala flora Hrvatske pokojnog profesora Radovana Domca (ima je u svakom antikvarijatu za jeftine novce, a i nova je za siću).
Inače možeš i fotografirati biljku i sliku uploadati na imageshack.us, tinypics ili neki slični site i postati u temu:
http://www.forum.hr/showthread.php?t=49031
Netko će ti pogledati i determinirati.
Ali to ne znači da ćeš staviti pedesetak fotografija...:mig:

mialala
02.06.2010., 02:07
http://s219.photobucket.com/albums/cc33/LadyBep-x/herbarij/?action=view&current=IMG_3860.jpg

http://s219.photobucket.com/albums/cc33/LadyBep-x/herbarij/?action=view&current=IMG_3852.jpg&

http://s219.photobucket.com/albums/cc33/LadyBep-x/herbarij/?action=view&current=IMG_3863.jpg&

ako vam treba password za uc unutra, samoupisite bepbepbep

18Delta
02.06.2010., 18:31
imas odgovor na drugoj temi

ja bi ti stavio nest, al upload mi je spor...

generalno pravilo, kao sto morbid rece, bez morfologije ti nijedan prirucnik nece puno pomoc osim slikovnih, a oni su dakako limitiranog opsega obrade (bar oni koje u kniznicama mozes pronaci)

tinkerbell
09.06.2010., 07:00
"Flora Hrvatske" - Radovan Domac je aposlutno najbolji ključ za biljke naših prostora...ako se dobro sjećam (doduše davno kupovah) neka bezvezna cijena je bila u knjižarama...trebala bi je svaka imati...nama je to bila jedna od nezaobilazivih investicija na 1 godini faxa....

http://www.knjiga.ba/Udzbenici/Flora-Hrvatske-prirucnik-za-odredjivanje-bilja_B1151.html

a ako ni tako ne znaš uvijek se možeš obratiti asistentu na faxu koji će ti pomoći....

18Delta
09.06.2010., 07:33
jest fundamentalan, samo to (tocka)

Plug_in_baby
13.06.2010., 19:59
Jel bi mi mogao netko ukratko objasnit poantu Michaelis-Menten grafa? :)

rh.murof
13.06.2010., 20:08
HELP!
Kod vode:
Koja osobina elementa uzrokuje polarnost molekule vode????


:confused: :confused:

Lightning
14.06.2010., 08:55
Šta je polarnost?

rh.murof
17.06.2010., 17:24
kad imaju pol :)

morbidangel
17.06.2010., 17:30
HELP!
Kod vode:
Koja osobina elementa uzrokuje polarnost molekule vode????


:confused: :confused:

Zar to nije zbog elektronegativnosti kisika koji privlači elektrone "k sebi" pa hodikove strane ostaju relativno pozitivnije?:mig:

rh.murof
17.06.2010., 21:39
Zar to nije zbog elektronegativnosti kisika koji privlači elektrone "k sebi" pa hodikove strane ostaju relativno pozitivnije?:mig:

moze bit,hvala :mig:

~SuNshiNe~
01.09.2010., 16:16
HELP!
Kod vode:
Koja osobina elementa uzrokuje polarnost molekule vode????


:confused: :confused:

Ako je 'osobina elementa' onda je najvjerojatnije elektronegativnost.

malabaya
06.09.2010., 10:13
bok!
zanima me je li moguće da osoba sa 28 godina još uvijek raste u visinu, u manjoj mjeri, ali raste? a da nije riječ o nekom poremećaju? :ne zna:

Sunburn3011
06.09.2010., 15:41
Prilicno nevjerojatno, cak i UZ gigantizam.

ruby707
18.09.2010., 18:32
O čemu sve ovisi transpiracija, ovisi li i o broju listova? Zašto?

Euronymous
19.09.2010., 01:08
ja bih zaključio da da. više listova, veća površina sa koje voda isparuje => veća transpiracija

Aurgelmir
24.09.2010., 00:53
O čemu sve ovisi transpiracija, ovisi li i o broju listova? Zašto?

O broju listova, površini lista, samom stanju biljke (osmotski tlak), boji biljke (važno za apsorpciju svjetla), okolišnim uvjetima (temperatura, vlažnost, osvjetljenje, vjetar), hormonima u biljci (npr. apscizinska kiselina i njen utjecaj na otvorenost puči), eventualnim patogenima i njihovim metabolitima etc. Nadam se da nisam nešto izostavio.

Bronze Barbie
28.09.2010., 19:06
Molim vas,hitno mi treba odgovor na jedno pitanje:
Analiziraj znacenja procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te objasni utjecaj ekoloskih cimbenika na te procese.
S obzirom da pretpostavljam da je odgovor opsiran treba mi samo napisat koji su to procesi,dalje cu sama naci... Mislim da su to fotosinteza,kemosinteza i vrenje te truljenje,al nisam sigurna jesu li to svi...pomoooc :(

Bronze Barbie
30.09.2010., 17:02
Pitanje ispred-zna li bilo tko odgovor?? :(

Aurgelmir
01.10.2010., 22:28
Molim vas,hitno mi treba odgovor na jedno pitanje:
Analiziraj znacenja procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te objasni utjecaj ekoloskih cimbenika na te procese.
S obzirom da pretpostavljam da je odgovor opsiran treba mi samo napisat koji su to procesi,dalje cu sama naci... Mislim da su to fotosinteza,kemosinteza i vrenje te truljenje,al nisam sigurna jesu li to svi...pomoooc :(

Jbt kakvo su ti nedefinirano pitanje dali, pa tom profesoru/profesorici treba lupit šamar!

'Ajde da sklepamo nešto: dakle primarno imamo fotosintezu, izvor energije je sunčevo svjetlo, anorganski ugljik u obliku ugljičnog dioksida se fiksira i reducira u organski oblik, za to se troši voda, pa osmotski potencijal biljke mora biti veći nego osmotski potencijal tla kako bi se ista upijala u biljku, izmjenom iona se apsorbiraju nutrijenti iz tla (nitrati, fosfati, kalij, mikronutrijenti).

Ekološki značajni čimbenici: dostatna (ne i prevelika) razina osvjetljenja, vlažnost tla (odgovarajuća), nazočnost nutrijenata u tlu, vlažnost zraka (niska vlažnost = prevelika transpiracija), vjetar (povećava isušivanje), ekološke interakcije (s drugim biljkama te sa životinjama), mislim da je to to.

Bronze Barbie
02.10.2010., 19:15
Aurgelmir hvala puno...Spasena sam :) :)

Aurgelmir
03.10.2010., 03:03
Aurgelmir hvala puno...Spasena sam :) :)

Jur velkom :)

juzernejm2
13.10.2010., 19:28
pozdrav,
zamolio bih ako može da netko objasni par pojmova, onako ukratko:

-ksilem
-floem
-godovi

hvala unaprijed

Aurgelmir
13.10.2010., 21:42
Ksilem su žile u bilju koje provode vodu s otopljenim tvarima OD DOLJE PREMA GORE, tj. od korijena prema stabljici/listovima. Kod drveća, apsolutno najveći udio mase drveta predstavlja upravo ksilem.

Floem je suprotno, tj. to su žile koje provode OD GORE PREMA DOLJE, tj. asimilate i druge proizvode od lišća/stabljike prema korijenu. U drvenastih vrsta općenito mnogo manje sudjeluje u gradnji stabla nego ksilem.

Godovi su sezonski nastali slojevi biljnog tkiva, koje se ne razvija jednoliko tijekom svih godišnijih doba.




Ovo je bio core odgovor, dovoljan za ispit koji imaš; ako se ipak treba detaljno, javi, jer jedno milijun sam puta učio za ispit o tim glupostima.

juzernejm2
20.10.2010., 22:53
@Aurgelmir
hvala ;)

Didi
30.10.2010., 22:41
Treba mi pomoć za prijevod. Beštija se zove vervet odnosno vervet monkey. Koliko sam izguglala, to bi trebali biti afrički zeleni majmuni, oni od kojih se navodno proširio HIV, ali nalazim i varijante "vervet majmun" što vrijeđa moju, a i čitaočevu inteligenciju. Zapravo, našla sam dva latinska naziva: Cercopithecus aethiops - to bi bili ovi zeleni majmuni, ali i Chlorocebus pygerythrus pa toga navodno ima pet podvrsta i onda sam se izgubila. :confused:

Mare55
25.11.2010., 15:27
genetika :visi:

ovako glasi zadatak: U kunića je kratka dlaka dominantno svojstvo i kontrolira ga alel L,a duga je dlaka pod kontrolom recesivnog alela l.Crno krzno kontrolira dominantni alel B,a smeđe recesivni alel b.Kakve fenotipske i genotipske omjere očekuješ u potomstvu križanja kunića kratke i crne dlake(dihibrid) i kunića duge i smeđe dlake?

e sad,kako ja mogu znati da ako križam kratku crnu i dugu smeđu dlaku imam 4 moguća odgovora?
može biti LLBB x llbb,LlBb x llbb,LlBB x llbb i LLBb x llbb
za dugu smeđu je uvijek isto llbb,a da kratku crnu ima 4 moguća rješenja
:ne zna:

bila bih zahvalna da netko može pomoći:cerek:

Braco11
25.11.2010., 20:26
Priznajem već neko vrijeme razmišljam o transportu kroz staničnu membranu. Negdje sam vidi da se to zove i kalij natrijeva pumpa ili tako nekako. Zanima me koji je mehanizam transporta iona u smjeru veće koncentracije. Da li postoje neke molekule u membrani koje električnim silama prisile ion da pređe u područje veće koncentracije ili nešto slično. Ako niste raspoloženi može i link.

Hvala unaprijed. Pozdrav

aqualung
25.11.2010., 20:41
@mare
vjerujem da znas rijesenje, samo je pazljivo potrebno procitati zadatak, za kunica kratke i crne dlake pise da je dihibrid, tj potomak roditelja koji se razlikuju u dva lokusa, za koji je svaki roditelj homozigot sa razlicitim alelima. znaci radi se o heterozigotnom potomku.


@braco
kao sto si i sam rekao, ja ti preporucam procitaj vec pisanu literaturu jer to je najbolje.
lijepo si proguglaj na+/k+ pump, i svasta ces naci. wiki je i vise nego dovoljno.

Braco11
25.11.2010., 21:04
hvala,


Izgleda da bez muke nema nauke.

beli-ka
02.12.2010., 13:22
molim vas pomoc treba mi neki primjer intermedijarnog krizanja osim cvijeta zijevalice i boje perja kod kokosi. i zanima me je li nasljedivanje boje dlaka kod zeceva rezultat intermedijarnog krizanja

The Great Duck
04.12.2010., 15:40
Ovako,trebam napraviti neki referat iz bilogije o metilju,i naletio sam na ovu stranicu:
http://www.prirodom-do-zdravlja.net/tekst/stosuparaziti.html

E sad,tu piše da oni uzrokuju sve oblike raka i da mogu uzrokovati AIDS,što mi nije baš uvjerljivo,pa jel može tko reći da li je ova stranica vjerodostojna ili ne?
Također,molio bih da mi netko da par online stranica o metilju,po mogućnosti na hrvatskom.Također,ne treba mi ništa o građi i razvojnom ciklusu,već trebam izvući neke zanimljive podatke (ja se mislim da pišem o bolesti koju metilj uzrokuje).

morbidangel
04.12.2010., 16:41
molim vas pomoc treba mi neki primjer intermedijarnog krizanja osim cvijeta zijevalice i boje perja kod kokosi. i zanima me je li nasljedivanje boje dlaka kod zeceva rezultat intermedijarnog krizanja
Može biti, što ti piše u knjizi?:mig:

Znam da je merle boja kod pasa (ne znam hrvatski naziv, ako uopće i postoji) intermedijarno svojstvo. merle gen djeluje osim na krzno tj. pigment u krznu djeluje i na oči i dr. ali to sad nije bitno jer samo komplicira.
Psi s merle genom imaju manje ili više blijedo ("isprano") krzno pa kod nekih ono bude čak i s lijepim plavičastim ili srebrno-sivim odsjajem po čitavom krznu.
plava merle border collie (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/be/Blue_merle_Border_Collie.jpg), siva merle njemačka doga (http://www.salsabarrio.com/content/salsadog/austin_gray_merle_great_dane_puppie_9mos.jpg)

Pa bi bilo:
MM - dominantni merle, pigment jako razrijeđen i psi su vrlo često bijeli, ali je i vrlo visoka učestalost različitih anomalija oka/vida, njuha, plodnosti, kože i ostalih organa.
Mm - intermedijer, heterozigot, krzno jasnije obojeno s mjestimično izblijeđenim mrljama, uglavnom su zdravi i bez problema; nekad su s plavičastim, sivim ili srebrnkastim odsjajem kao što se vidi na slikama gore
mm - divlji tip, boje najizraženije

S tim da traba imati na umu da na obojenost utjeću i drugi geni i da bijeli pas ne mora biti dominantni merle i to najčešće niti nije.


Ovako,trebam napraviti neki referat iz bilogije o metilju,i naletio sam na ovu stranicu:
http://www.prirodom-do-zdravlja.net/tekst/stosuparaziti.html

E sad,tu piše da oni uzrokuju sve oblike raka i da mogu uzrokovati AIDS,što mi nije baš uvjerljivo,pa jel može tko reći da li je ova stranica vjerodostojna ili ne?
Također,molio bih da mi netko da par online stranica o metilju,po mogućnosti na hrvatskom.Također,ne treba mi ništa o građi i razvojnom ciklusu,već trebam izvući neke zanimljive podatke (ja se mislim da pišem o bolesti koju metilj uzrokuje).

Zanemari tu stranicu, to što piše su nebuloze.:flop:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Metilji
http://www.biol.pmf.hr/e-skola/odgovori/odgovor296.htm

A u knjižnici možeš naći i http://www.superknjizara.hr/index.php?page=knjiga&id_knjiga=100021131 (Beskralješnjaci - biologija nižih avertebrata Matoničkina, Habdije i Primc-Habdije)

Aurgelmir
04.12.2010., 16:41
Metilji ne uzrokuju rak ni sidu, i tko je to napisao, neka si ode ispaliti haubicu u glavu.

Za podatke...lako je googlati.

The Great Duck
04.12.2010., 22:21
Hvala,ali ti gornji linkovi mi nisu baš od pomoći,jer je nastavnica rekla da baš treba pisati o nečemu o čemu se ne govori u udžbeniku.
Googlati jest lako,ali je i dosta naporno pregledavati sve one stranice u potrazi za korisnima.

morbidangel
05.12.2010., 11:17
Hvala,ali ti gornji linkovi mi nisu baš od pomoći,jer je nastavnica rekla da baš treba pisati o nečemu o čemu se ne govori u udžbeniku.
Googlati jest lako,ali je i dosta naporno pregledavati sve one stranice u potrazi za korisnima.
Pa dao sam ti link na udžbenik iz Beskralješnjaka koji se koristi na fakultetu, tamo ćeš definitivno naći više detalja. Pretpostavljam da je ima u tvojoj knjižnici. A ako nema te knjige sigurno ima sličnih.

The Great Duck
05.12.2010., 14:36
Ma to mi je za sutra,knjižnica ne radi vikendom,a škola mi je u drugom gradu,tako da to nije opcija.
Al dobro,napravio sam nekako preko engleske wikipedije.

Gerijatrija
05.12.2010., 15:32
Priznajem već neko vrijeme razmišljam o transportu kroz staničnu membranu. Negdje sam vidi da se to zove i kalij natrijeva pumpa ili tako nekako. Zanima me koji je mehanizam transporta iona u smjeru veće koncentracije. Da li postoje neke molekule u membrani koje električnim silama prisile ion da pređe u područje veće koncentracije ili nešto slično.

Ovo je jako zanimljivo i kompleksno pitanje. Naime, transport kroz membranu ne vrši samo Na/K pumpa, nego i ionski kanali, različiti transporteri (u koje spada Na/K pumpa), te se molekule mogu pasivno gibati difuzijom, odnosno olakšanom difuzijom.

Kretanje iona (koji su nabijeni i ne mogu prolaziti kroz lipidni dvosloj) kroz membranu osobito je zanimljivo jer se na membrani mora održavati određeni potencijal, odnosno, relativne koncentracije iona na jednoj i drugoj strani membrane moraju se održavati na nekoj vrijednosti. Radi se o kompliciranoj dinamičkoj ravnoteži koja se mora održavati kako ne bi došlo do smrti stanice.

Natrij kalij pumpa je proteinska molekula koja spada u aktivne transportere, odnosno, da bi mogla prenositi ione, troši 'gorivo' (molekulu koja se zove adenozin trifosfat). Za svaka tri iona natrija koja prenese izvan stanice, unese dva iona kalija unutar stanice. Dakle, neto se iznese jedan pozitivni ion iz stanice. Zato je unutrašnjost stanice negativnija nego vanjština.

Potencijal na membrani ne ovisi samo o ionima natrija i kalija, nego i o drugim ionima i njihovim gradijentima na membrani, te o njihovoj permeabilnosti. Ipak, kad se sve zbroji i oduzme, ovaj primitivni model u kojem gledaš samo ione kalija i natrija može biti sasvim dostatan da bi shvatio osnove.

Pitanje koje si postavio je jako zanimljivo, opravdano i mogu ti samo reći :top:

Neki linkovi ako si jako zainteresiran:
Na/K pumpa (http://en.wikipedia.org/wiki/Na%2B/K%2B-ATPase)
Potencijal na membrani (http://en.wikipedia.org/wiki/Membrane_potential)
Donnova ravnoteža (http://en.wikipedia.org/wiki/Gibbs%E2%80%93Donnan_effect)
Dinamička ravnoteža (http://en.wikipedia.org/wiki/Dynamic_equilibrium)

Ovo sve zahtjeva više znanje kemije, fizike i biologije, ali ako si zainterisran, doći ćeš do toga.

Mortisa81
08.12.2010., 16:38
Evo jednog zanimljivog linka iz biologije (molekularna biologija i genetika). Uzivajte

http://bux4ad.com/_ea78f6c3.htm

Didi
11.12.2010., 21:42
Treba mi pomoć za prijevod. Beštija se zove vervet odnosno vervet monkey. Koliko sam izguglala, to bi trebali biti afrički zeleni majmuni, oni od kojih se navodno proširio HIV, ali nalazim i varijante "vervet majmun" što vrijeđa moju, a i čitaočevu inteligenciju. Zapravo, našla sam dva latinska naziva: Cercopithecus aethiops - to bi bili ovi zeleni majmuni, ali i Chlorocebus pygerythrus pa toga navodno ima pet podvrsta i onda sam se izgubila. :confused:Ima li ovdje koji biolog? Zoolog čak? :D

Aurgelmir
12.12.2010., 16:03
Sorry, molekularni biolog sa specijalizacijom toksikologije...XD



(imena životinja na Hr - nemoguće za pratiti - jer se i na latinskom mijenjaju)

18Delta
14.12.2010., 12:16
Sorry, molekularni biolog sa specijalizacijom toksikologije...XD
koja je svrha tvog posta?:ne zna:
autoreklamiranje?

Braco11
15.12.2010., 18:14
@Gerijatrija
Hvala puno na pomoći. Ovi linkovi, a i tvoje objašnjenje, će mi malo olakšati potragu za odgovorima. To inače nije moje područje, ali volim znati, ako je moguće što točnije odgovore na probleme koji me okupiraju.

a_n_y_a00
16.12.2010., 17:44
može li mi netko objasniti pojam folidoza? znam da to ima veze sa brojem ljusaka kod gmazova i to je sve...a treba mi malo više

kaata
13.01.2011., 19:27
ako mi neko moze objasnit teoriju molekularnog sata?? pliz.

Mary Lee
18.01.2011., 14:32
Pitala sam na temi natjecanja, evo sad i da ovdje pitam ako se slučajno netko nađe. :) Znači, ima li itko možda školsko natjecanje iz biologije 2007., 3.skupina? Ja sam ih spremala sa AZOO-a, ali kao 'pametna' klinka sam si ostavila samo za 7.razred. Sad mi treba za prvi, a tad i nisam baš računala na to. :zubo: Ako je kome ostalo, molim vas da se javi na PM ili ostavi poruku ovdje. Unaprijed zahvaljujem!

Mary Lee
01.02.2011., 08:18
Ne mogu nigdje naći na internetu, pa ću ovdje pitati. Koja je najmanja, a koja najveća molekula RNA u stanici? Koja je najzastupljenija molekula RNA u ukupnoj staničnoj RNA? Hvala!

Boki_boo
01.02.2011., 09:15
najmanja RNA ti je tRNA, najzastupljenija molekula RNA je rRNA (oko 80% sveukupne RNA ja mislim) a najveća molekula je najvjerovatnije mRNA, ali nisam sigurna.