PDA

View Full Version : Biologija - pomoć


stranice : 1 2 [3] 4

aqualung
01.02.2011., 10:05
pitanje bi bilo koja stanica, no dobro.
najmanje RNA je mircoRNA miRNA, najzastupjenija je rRNA, a najveca bila bi hnRNA ili pre-mRNA.

macher cool
03.02.2011., 11:00
eee.. ljudi..... ako mi neko moze dati neku stranicu na kojoj ima nekih filmova iz biologije za skinit... znate ono plošnjaci, mnogokolutićavci, itd...

ruby707
04.02.2011., 13:38
pozdrav.. zna li itko što znači biogeni i antropogeni utjecaj na reljef, odnosno koji od tih je utjecaj čovjeka, biljaka i životinja? (nema teme o geografiji pa zato pitam ovdje)

The_Mala
04.02.2011., 15:37
pozdrav.. zna li itko što znači biogeni i antropogeni utjecaj na reljef, odnosno koji od tih je utjecaj čovjeka, biljaka i životinja? (nema teme o geografiji pa zato pitam ovdje)
Biogeni utjecaj je prirodni, a antropogeni je utjecaj čovjeka. (antropos-čovjek) :mig:

btw, knjige nečemu i služe, pročitaj malo :mig:

petty_crime
10.02.2011., 16:16
Hm, nisam znao gdje bi pucao da postavim pitanje, a glupo mi zbog toga otvarati novu temu, pa ajde da pokušam tu. :)
Zanima me ona tablica npr na sirnom namazu iza piše bjelančevina (lupam) 5 g, ugljikohidrati 14 g, masti 0.15 g i na kraju ona energetska vrijednost. E sada mene zanima kakve je proizvode najbolje kupovati, kojih tvari da bude najviše itd.?

manchild
11.02.2011., 01:24
Hm, nisam znao gdje bi pucao da postavim pitanje, a glupo mi zbog toga otvarati novu temu, pa ajde da pokušam tu. :)
Zanima me ona tablica npr na sirnom namazu iza piše bjelančevina (lupam) 5 g, ugljikohidrati 14 g, masti 0.15 g i na kraju ona energetska vrijednost. E sada mene zanima kakve je proizvode najbolje kupovati, kojih tvari da bude najviše itd.?

a za što ti točno treba?

nisam baš skužio pitanje

darthraven
11.02.2011., 07:50
E sada mene zanima kakve je proizvode najbolje kupovati, kojih tvari da bude najviše itd.?

Idealni raspored energetskog unosa je 57% ugljikohidrati, 30% masnoće i 13% proteini. Za mene (ravnih 100 kila) je to 445 g, 101 g i 104 g.

Mislim da bi ti bolje bilo da pitaš na zdravlju.

petty_crime
11.02.2011., 18:46
Ok, hvala! ;)

Redhead_Fairy
24.02.2011., 16:30
Može mi neko objasnit osmozu? što se događa sa stanicama u hipertoničnoj ili hipotoničnoj otopini?:Server:

manchild
25.02.2011., 01:56
Može mi neko objasnit osmozu? što se događa sa stanicama u hipertoničnoj ili hipotoničnoj otopini?:Server:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Osmoza

Doonja
08.03.2011., 11:03
Lijepo molim nekoga tko naiđe na ovo a ima u blizini ključ za determinaciju bilja: Domac Radovan 2002. Flora Hrvatske da pogleda tko je urednik knjige i to mi napiše.
Čim prije please!!
Zahvaljujem

Tommygun
12.03.2011., 12:08
Mene zanima je li dominatni gen lakše prenosiv na potomstvo nego recesivni.

Primjer:
ako osoba ima gen za smeđe i gen za plave oći, ima li veće šanse da će na svoje potomstvo prenjeti gen za smeđe oći, nego gen za plave oći.

Primjetila sam da je manja šansa da oboje roditelja prenesu na potomak svoje recesivne gene nego dominatne, pa pitam...

manchild
13.03.2011., 03:04
Mene zanima je li dominatni gen lakše prenosiv na potomstvo nego recesivni.

Primjer:
ako osoba ima gen za smeđe i gen za plave oći, ima li veće šanse da će na svoje potomstvo prenjeti gen za smeđe oći, nego gen za plave oći.

Primjetila sam da je manja šansa da oboje roditelja prenesu na potomak svoje recesivne gene nego dominatne, pa pitam...

zato se i zove dominantni gen :mig:

Tommygun
13.03.2011., 10:18
zato se i zove dominantni gen :mig:

Ma ne pitam vas koje će boje dijete imati oći, nego ima li šansa imati gen za plave oći jednako kao i za smeđe. Čak i ako od drugog roditelja ima gen za smeđe.
Pročitajte malo bolje. :rolleeyes:

aqualung
13.03.2011., 10:38
meni se samo malo cini da vi nesto brkate i da je doslo do nesporazuma.

na osnovi cega tommy tvrdis da se dominantni geni lakse prenose, kakva je to observacija, i o kojim to dominantnim i recesivnim genima pricas?

za sada sto je receno je netocno stoga me zanima. :)

anotherone
13.03.2011., 10:39
Mene zanima je li dominatni gen lakše prenosiv na potomstvo nego recesivni.

Primjer:
ako osoba ima gen za smeđe i gen za plave oći, ima li veće šanse da će na svoje potomstvo prenjeti gen za smeđe oći, nego gen za plave oći.

Primjetila sam da je manja šansa da oboje roditelja prenesu na potomak svoje recesivne gene nego dominatne, pa pitam...

hej! eo ga:

recesivni gen - ispoljava se u fenotipu samo ukoliko je i drugi alel recesivan (aa)
dominantni gen - ispoljava se u fenotipu bez obzira na drugi alel (AA ili Aa, svejedno, oznacava se kao A_)

i sad, ono sta izgleda sporno je razlika izmedu genotipa i fenotipa, u ovom slucaju:
genotip - alelne forme (npr. geni za plave ili smede oci)
fenotip - ucinak na organizam (npr. plave ili smede oci)

i nakon svega, konkretno - vjerojatnost/statistika:
A - gen za smede oci
a - gen za plave oci

roditelj sa smedim ocima je A_
roditelj sa plavim ocima je aa

G: A_ x aa :
F1: Aa, Aa, _a, _a (svaki fenotip sa udjelom od 25%)

dakle, sanse su podjednake, sve je obicna statistika.
razlog zasto izgleda da dominantni gen ima vece sanse prijenosa je u ovome A_.

ako taj roditelj ima genotip Aa, potomstvo ce imati pola Aa, a pola aa (dakle, pola sa smedim, pola sa plavim ocima)
ako pak ima genotip AA, svo potomstvo ce imati Aa (dakle, svi ce imati smede oci)

i sad, kad nekako naizgled gledas na ovom primjeru (sta nije tocno, vec je neko cudno krivo racunanje kojem smo svi skloni :mig: i ne znas nista dok ne provedes krizanje poput onog gore), od roditelja sa smedim ocima i onog sa plavim, ispada da ce 75% djece imati smede oci. klasican primjer krivog "racuna" i krivog zakljucivanja.

anotherone
13.03.2011., 10:43
ukratko, moras znati je li genotip roditelja sa smedim ocima AA ili Aa.
iza samo provedes racun. (i ne zakljucujes nekom cudnom intuicijom, je da se zna dogodit :D).

racun, racun, samo racun. :cerek:

anotherone
13.03.2011., 10:49
Mene zanima je li dominatni gen lakše prenosiv na potomstvo nego recesivni.

Primjer:
ako osoba ima gen za smeđe i gen za plave oći, ima li veće šanse da će na svoje potomstvo prenjeti gen za smeđe oći, nego gen za plave oći.

Primjetila sam da je manja šansa da oboje roditelja prenesu na potomak svoje recesivne gene nego dominatne, pa pitam...

ne, sanse su statisticke za prijenos gena.
radi svoje dominantnosti, takav gen ce se vise ocitovati u fenotipu.

jadan :D recesivan ce se ocitovati samo u jednom slucaju - aa.
a opaki :p dominantni u dva slucaja - AA i Aa.

aqualung
13.03.2011., 11:18
another lijepo sto si objasnila osnove genetike no to ovdje pak nije bio problem, barem sam se tako nadao. utoliko vjerujem da se tvoji postovi biti nekome korisni.

mozda se radi o racunu ali ne takoj jednostavno, allelic over-transmission nije genetici nepoznat pojam, radi se o definiranom terminu, postoje slucajevi preferential transmission sto dovodio do transmission distortion odnosno disequilibrium.

anotherone
13.03.2011., 11:26
another lijepo sto si objasnila osnove genetike no to ovdje pak nije bio problem, barem sam se tako nadao. utoliko vjerujem da se tvoji postovi biti nekome korisni.

mozda se radi o racunu ali ne takoj jednostavno, allelic over-transmission nije genetici nepoznat pojam, radi se o definiranom terminu, postoje slucajevi preferential transmission sto dovodio do transmission distortion odnosno disequilibrium.

da, ja sam pisala za razinu znanja tommyguna. jednostavno, zorno i bez naprednijih shvacanja.
ona vjerojatno sad radi s ovim racunom (i cak s njim ima problema) i pisem sta joj moze koristiti. ovi drugi pojmovi koje si naveo su za visu razinu znanja, i mislim da bi joj cak odmogli (one step at the time).
osim ako ih ne mozes isto tako jednostavno i zorno objasnit, da znas da ima smisla i da ce ih ona shvatiti.

aqualung
13.03.2011., 11:33
pardon ali ocito ne pricamo istio, meni se njeno pitanje cinilo jako jednostavno i jasno, tj koja je vjerojatost prenosenja gena (alela) u slucaju heterozigoze i da li je to povezano sa dominance , tvoje objasnjenje jako lijepo i dugo mozda moze biti koristno, no nije potpuni odgovor na pitanje.
pohvalio sam tvoj trud.

anotherone
13.03.2011., 14:44
napomena: citati samo podcrtano. :cerek:

Boja očiju je nasljedna poligenska osobina. Geni su pronađeni koristeći poveznice malih promjena u samom genu i u susjednim genima. Te promjene su poznate kao pojedinačni nukleotidni polimorfizmi (single nucleotide polymorphismus ili SNPs). Stvarni broj gena koji pridonose boji očiju nije poznat, no postoji ih nekoliko koji se smatraju odgovornim. Studija iz 2009. godine utvrdila je da je bilo moguće predvidjeti boju očiju u Rotterdamu s više od 90% za točnost smeđe i plave boje, koristeći samo šest SNPs (iz šest gena). Gen OCA2 (Ime gena je izvedeno iz poremećaja kojeg uzrokuje, okulokutani albinizam tipa II.) u jednoj od svojih varijantnih formi gena uzrokuje ružičastu boju očiju i hipopigmentaciju u albinizmu. Razni SNPs unutar OCA2 su čvrsto povezani s plavim i zelenim očima, kao i varijacijama u boji kose i kože. Polimorfizmi mogu biti u OCA2 regulatornoj sekvenci, gdje mogu utjecati na izražaj genskog produkta, što opet utječe na pigmentaciju. Specifična mutacija unutar gena HERC2, koji reguliraju ekspresiju OCA2, dijelom je odgovorna za plavu boju očiju. Drugi geni odgovorni za varijacije boja očiju su: SLC24A4, Tyr. Plave oči sa smeđom mrljom, zelene oči i sive oči su uzrokovane sasvim drugim dijelom genoma. Kao što je Eiberg rekao: "Utvrđeno je da je SNP rs12913832 [od Herc2 gena] povezan sa smeđom i plavom bojom očiju, ali pojedinačne DNA varijacije ne mogu objasniti sve varijacije smeđe boje očiju od tamno smeđe preko boje lješnjaka do plavih očiju sa smeđim točkama."

ukratko, boja ociju je kompleksno svojstvo, poligeno, s razlicitim nacinom utjecanja razlicitih gena, od kojih neki utjecu i na druge osobine, itd.
jos nisu pronadeni svi geni koji utjecu na boju ociju, a od poznatih se utjecaji jos proucavaju.
tako da je stvar prilicno komplicirana. cini mi se da nije ni moguce sa stopostotnom sigurnoscu predvidjeti boju ociju i da su takve metode aproksimativne. ipak, ako npr. oba roditelja imaju plave oci, sanse su prakticki stopostotne da ce ih imati i dijete. a u onom drugom sitnom postotku ne treba trazit postara :D

aqualung
13.03.2011., 21:03
another, pardon ali ti konstantno izlaze irelevantne komentare, i time dovodis raspravu off the track.
cijenim tvoj entuzijazam za znanjem i dijeljenjm znanja, ali zaista je suvisno bilo kopirati tu clanak iz wiki o boji ociju, jer to je samo uzeto kao primjer. rasprava o svem tj bez definiranih kriterija lako postane o nicem, nije mi bas jasno cemu imas toliko zelju, predpostavljam da je to samo rezultat godina i zelje za znanjem. :)

Tommygun
14.03.2011., 13:30
da, ja sam pisala za razinu znanja tommyguna. jednostavno, zorno i bez naprednijih shvacanja.
ona vjerojatno sad radi s ovim racunom (i cak s njim ima problema) i pisem sta joj moze koristiti. ovi drugi pojmovi koje si naveo su za visu razinu znanja, i mislim da bi joj cak odmogli (one step at the time).
osim ako ih ne mozes isto tako jednostavno i zorno objasnit, da znas da ima smisla i da ce ih ona shvatiti.

OK, neću se ljutiti.

Ali ja znam što je fenotip i genotip i razliku među njima. Zato sam i pokušala objasniti na što točno mislim.

Drago mi je da sam dobila odgovor na pitanje koje sam i postavila. Ja sam i mislila da je šansa veća da imaš gen A_ (cca 75%), nego gen aa.

Čula sam i da roditelji sa plavim očima mogu imati potomke smeđih. Barem jedan od njih mora imati gen Sp (S -smeđe, koji nije došao do izražaja, i p -koji je došao do izražaja). Tako, nije mi to potpuno nepoznato.

anotherone
14.03.2011., 15:52
another, pardon ali ti konstantno izlaze irelevantne komentare, i time dovodis raspravu off the track.
cijenim tvoj entuzijazam za znanjem i dijeljenjm znanja, ali zaista je suvisno bilo kopirati tu clanak iz wiki o boji ociju, jer to je samo uzeto kao primjer. rasprava o svem tj bez definiranih kriterija lako postane o nicem, nije mi bas jasno cemu imas toliko zelju, predpostavljam da je to samo rezultat godina i zelje za znanjem. :)

i ti si meni simpatican, stvarno. :cerek:

ali gle sad, pogledaj post iznad ovoga od tommyguna, pa zakljuci jesam li napravila dobro ili ne.

cura ima problema s osnovama, a za daljnja objasnjenja nema mjesta dok ih ne savlada. ja kad nesto govorim nekome, pocinjem od toga da to njemu bude od koristi, a ne npr. da demonstriram svoje znanje. sta znam, znam za sebe. da ne volim spoznavat, ne bi ni znala.
to mogu podijelit s nekim ako imamo isti interes, ali da idem kome punit glavu :nono: sama to ne trpim od drugih, i ne zelim radit istu stvar.

anotherone
14.03.2011., 16:23
Drago mi je da sam dobila odgovor na pitanje koje sam i postavila. Ja sam i mislila da je šansa veća da imaš gen A_ (cca 75%), nego gen aa.

Čula sam i da roditelji sa plavim očima mogu imati potomke smeđih. Barem jedan od njih mora imati gen Sp (S -smeđe, koji nije došao do izražaja, i p -koji je došao do izražaja). Tako, nije mi to potpuno nepoznato.

lijepo je sta se interesiras, nastavi proucavati. :top:
nadam se da sam pomogla.

moram te opet ispravit, nije sansa veca da imas gen A nego gen a, sanse su podjednake. pogledaj onaj veliki post sta sam napisala.
bitno je znati koji je drugi alel genotipa A_.
ajde sama napravi racun za slucajeve da je taj genotip AA i da je Aa.
pa javi sta zakljucujes. :mig:

Tommygun
14.03.2011., 18:24
lijepo je sta se interesiras, nastavi proucavati. :top:
nadam se da sam pomogla.

moram te opet ispravit, nije sansa veca da imas gen A nego gen a, sanse su podjednake. pogledaj onaj veliki post sta sam napisala.
bitno je znati koji je drugi alel genotipa A_.
ajde sama napravi racun za slucajeve da je taj genotip AA i da je Aa.
pa javi sta zakljucujes. :mig:

Znaš, ja nemam probleme sa osnovama. Išla sam na županijsko natjecanje iz biologije. Roditelji s plavim očima mogu imati dijete s smeđim očima. Ima primjera u stvarnom životu.
I tekst koji očito nisi pročitala izrazito kaže da ta računica sa jednim genom za boju očiju od svakog roditelja nije točna. aqualung, slažem se s tobom.

http://museum.thetech.org/ugenetics/eyeCalc/eyecalculator.html

Ja mislim da šansa nije pojednaka, jer onda bi bilo mnogo plavookih. Čak i osoba s genom za plave i smeđe oći može imati plave, ali priroda ide u korist smeđookih, večinom. Ima i primjera koji su dokazi da računanje s genom A i genom a, i samo s njima, nije točno.
Pitala sam je li gen za smeđe oći lakše prenosiv od gen za plave, tj. pitala sam kolika je šansa da dijete ima gen za plave oči. Zaboravi njegovu boju očiju, pitam prenosivost. Dakle, to dijete može imati plave, zelene, smeđe, sive... ali kolika je šansa da njegova DNA ima gen za plave.
Ljudi bi trebali biti objektivniji. Osobito oni koji se petljaju u znanost.

anotherone
15.03.2011., 10:09
krivo si me shvatila u onom sta sam isla pokazat, racunu. znaci, sansa nije 75%. ne bi htjela da bude zabune radi onog primjera. ako s tim nemas problema, super.

za dalje, za ono sta je pisao agualung trebala bi se obratit njemu. ja nemam saznanja o mehanizmima kojima bi se bas u slucaju boje ociju lakse prenosio dominantni gen. to nema veze s Mendelovskom genetikom, nakon same dominantnosti/recesivnosti.

aqualung
15.03.2011., 12:58
ok, kao sto sam rekao cini mi se da je doslo do nesporazuma, jer svi o svacem pricamo :D

vratimo se na pocetak ja bih rekao, sansa da netko ima odredjen gen(alel) je jedno, dok sansa da neko nasljedi odredjen gen je drugo,
stoga pognesno je zakljucivati kako rijetkost odredjenog gena u populaciji je primarno vezana sa nasljedjivanjem toga gena, ako gen A je frekventiniji od gena a ili obrnuto, ne znaci da se gen A lakse prenosi, no ne izkljucuje taj faktor.
vratimo se na nas primjer boje ociju, koji nije monogensko svojstvo, to smo ustvrdili i ne slijedi jednostavne mendelove zakone, no radi semplifikacije ajmo reci da je ili da pricamo o bilo kojem drugom monogenskom svojstvu, gjde imamo A i a dominantnu i recesivnu varijantu.
sansa da nekom ima gen a ili A cisto ovisi o frekvenciji u populaciji, isto kao i sansa da je netko homozigot ili heterozigot, tako postoje populacije gjde je gen za plave oci puno frekventniji od gena za smedje i obrnuto.
sansa da neko naslijedi gen a ili A ovisi o genotipu roditelja, ako pricamo uniparentalno o heterozigotnom roditelju Aa posotak negovih gameta je 50-50 stoga i sansa da potomak dobije taj gen je 50-50 bas kao sto ste napisali, no to sto ima gen ne znaci da ce imati i to svojstvo.
fenomene o kojima sam ja pricao su vezani za neke druge gene ne za gene vezane za boje ociju, a to so fenomeni kad dodje do preferential transmission, tj odredjeni aleli su favorizirani u nasljedjivanju tj lakse se prenose.

sve sto sam napisao vec je receno, no pokusao sam samo redimenzionirati raspravu, je netocno koristimo odredjene observacije kao arugemnte rasprave stoga dodje do nesporazuma.
:D

Tommygun
15.03.2011., 13:11
TX. Baš ono što mi je trebalo. :)



anotherone, oprosti, ali stvarno mi je skočio tlak. Peace? :Pivo:

anotherone
15.03.2011., 13:23
aqualung, jesi mi simpatican, izgledas miran i dobar i to, zato necu nista vise komentirat. ako ste se razumjeli (ma sta to znacilo) sta da kazem?
ovo nije topik za prebacivanja loptice i to necu radit. nit sam moderator, pa da ispravljam do besvijesti il solim kome pamet. snadite se i sretno!

aqualung
15.03.2011., 15:53
another, tu smo radi rasprave i ukoliko postoje pojedinosti valjane za diskusiju slobodno ih izlozi, to sto smo mi i mirni i simpaticni i dobri nema veze sa nasim znanjem.
moje je dojam da ti neko znanje posjedujes i zelis ga podijeliti i ja sam to pohvalio, ali rasprava se zakomplicirala ukoliko ste pricali o razlicitim stvarima.
ovdje se jednostavno pricalo o vjerojatnosti, ne znam zasto smo se izgubili raspravljajuci o boji ociju te razvila si debatu na srednjoskolskoj razini genetike plus nesto iz wiki, ne kazem da je to lose
ali to nije bila tema, iako ti je zelja bila razjasniti osnove, one prave osnove terminologije potpuno su vam bile nejasne, izgeldalo je kao da svatko prica razlicitim jezikom.
no to sto si napisala sigurno je dobro i moze biti od koristi.
nhf, naravno, ja sam prvi kome su svi dragi posebno su ugodni kao vas dvije, ali paznje je nedostajalo, to je bila jednina moja kritika, i zakljucio sam da je uzrok toga neiskustvo, no to nije nikako negativno.
nije stvar u ispravljanju ili soljenju pameti, no dopusti da i drugi komentiraju, rekao sam, radilo se o nesporazumu tj ona je pitala jedno a ti kroz odgovaranje objasnila si sve sto ti je palo na pamet u tom trenu.

jfutach
29.03.2011., 08:09
Udžbenik iz biologije kaže da iz jedne molekule glukoze može nastati, prvo glikolizom, a zatim staničnim disanjem:

36 ATPa u biljnoj stanici
38 ATPa u životinjskoj stanici

Znam da su oba broja samo teoretski maksimumi i da je u stvarnosti broj manji i varira zbog protona koji "pobjegnu" kroz membranu umjesto kroz ATP sintetazu i transporta potrebnih molekula u mitohondrij.
Ono što mi nije jasno je zašto se izdvajaju biljne i životinjske stanice - u čemu je suštinska razlika (pošto pretpostavljam da su proces i sami mitohondriji dosta konzervirani) i što je onda s protistima i gljivama?
Ili je možda u pitanju samo greška u udžbeniku?

hvala na odgovoru

Doonja
29.03.2011., 13:26
Udžbenik iz biologije kaže da iz jedne molekule glukoze može nastati, prvo glikolizom, a zatim staničnim disanjem:

36 ATPa u biljnoj stanici
38 ATPa u životinjskoj stanici

Znam da su oba broja samo teoretski maksimumi i da je u stvarnosti broj manji i varira zbog protona koji "pobjegnu" kroz membranu umjesto kroz ATP sintetazu i transporta potrebnih molekula u mitohondrij.
Ono što mi nije jasno je zašto se izdvajaju biljne i životinjske stanice - u čemu je suštinska razlika (pošto pretpostavljam da su proces i sami mitohondriji dosta konzervirani) i što je onda s protistima i gljivama?
Ili je možda u pitanju samo greška u udžbeniku?

hvala na odgovoru

Pozdrav! Ne bih se petljala u ove ATP razlike, jer se dugo nisam bavila time, ma da se osobno ne sjećam da su se izdvajale neke razlike...
Nego osvrnula bih se na ovu podjelu biljne/životinjske stanice - tako se stanice dijele na vrlo niskoj razini znanja (5. razred osnovne škole) kasnije (7. razred) se uvodi ispravnija podjela na autotrofne/ heterotrofne stanice - gdje su autotrofne stanice one sa kloroplastima, vakuolom i st. stijenkom (tzv. biljne), a heterotrofne one bez tih dijelova (tzv. životinjske).
Prema tome protisti mogu biti građeni ili od autotrofnih ili heterotrofnih stanica (uglavnom su praživotinje s heterotrofnim, a alge sa autotrofnim stanicama). Gljive nemaju kloroplaste u svojim stanicama ali imaju staničnu stijenku - tako da njihove stanice građom imaju obilježja i jednog i drugog tipa, zbog čega su i svrstane u zasebno carstvo.

jfutach
29.03.2011., 14:51
Pozdrav! Ne bih se petljala u ove ATP razlike, jer se dugo nisam bavila time, ma da se osobno ne sjećam da su se izdvajale neke razlike...
Nego osvrnula bih se na ovu podjelu biljne/životinjske stanice - tako se stanice dijele na vrlo niskoj razini znanja (5. razred osnovne škole) kasnije (7. razred) se uvodi ispravnija podjela na autotrofne/ heterotrofne stanice - gdje su autotrofne stanice one sa kloroplastima, vakuolom i st. stijenkom (tzv. biljne), a heterotrofne one bez tih dijelova (tzv. životinjske).
Prema tome protisti mogu biti građeni ili od autotrofnih ili heterotrofnih stanica (uglavnom su praživotinje s heterotrofnim, a alge sa autotrofnim stanicama). Gljive nemaju kloroplaste u svojim stanicama ali imaju staničnu stijenku - tako da njihove stanice građom imaju obilježja i jednog i drugog tipa, zbog čega su i svrstane u zasebno carstvo.

Sve te školske podjele postaju besmislene i pune rupa kad se uđe dublje u sistematiku.

Ako ćemo picajzlirati onda bi prvenstveno trebalo stanice podijeliti na prokariotske i eukariotske. Autotrofne i heterotrofne mogu biti i jedne i druge i to nema puno veze s univerzalnom građom stanice (i sistematike koja iz nje proizlazi) nego s načinom dolaženja do ugljika za ugradnju u organske spojeve. Također, nisu svi autotrofni organizmi FOTOautotrofni pa stoga ni nemaju nužno klorofil/kloroplaste.

Da se vratim na temu, ovdje je u pitanju udžbenik za 1 razred gimnazije.
Mislim da su osnovni metabolički putevi praktički identični i u daleko srodnih vrsta. Ne sjećam se da sam na faxu učio o razlici u staničnom disanju u biljaka i životinja i njihovih mitohondrija, a ni sad nisam uspio ništa izguglati tako da me ta 2 ATPa baš bodu u oči....

aqualung
30.03.2011., 17:09
iako je bilo davno, neke informacije su mi jos ostale o stanicnom disanju.
textbooks moraju imati takvu strukturu jer to je smisao edukacije, nauciti uciti, i tako je teorija predstavlja u jednostavnijem obliku ovisno o razini edukacije, ne vidim tu nista neprihvatljivo.
no vratimo se na tvoje pitanje 36-38 atp, to mi je nekako ostalo u sjecanju jer ta ne kao cinjenica bas bila razlika izmedju eukariota i prokariota, nikad nisam cuo za razliku medju biljne i zivotinjske stanice, ne znam odakle takav udzbenik. shema je bila upravo razlika u transportu rekacije do mitohondije gjde se mogu konzumirati 2 atp-a i tako kod eukariota maksimum je iznosio 36 a kod prokariota 38 atp molekule. kao sto si i sam rekao za takvu informaciju ni ja nisam cuo.

jfutach
30.03.2011., 22:25
iako je bilo davno, neke informacije su mi jos ostale o stanicnom disanju.
textbooks moraju imati takvu strukturu jer to je smisao edukacije, nauciti uciti, i tako je teorija predstavlja u jednostavnijem obliku ovisno o razini edukacije, ne vidim tu nista neprihvatljivo.


Slažem se, nema s time problema, samo učenicima uvijek treba naglasiti da u biologiji (gotovo) uvijek ima iznimaka i da će se stvari uvijek u kasnijim godinama školovanja zakomplicirati.... da se ne bi poslije čudili kako su krivo učili.


no vratimo se na tvoje pitanje 36-38 atp, to mi je nekako ostalo u sjecanju jer ta ne kao cinjenica bas bila razlika izmedju eukariota i prokariota, nikad nisam cuo za razliku medju biljne i zivotinjske stanice, ne znam odakle takav udzbenik. shema je bila upravo razlika u transportu rekacije do mitohondije gjde se mogu konzumirati 2 atp-a i tako kod eukariota maksimum je iznosio 36 a kod prokariota 38 atp molekule. kao sto si i sam rekao za takvu informaciju ni ja nisam cuo.

Makar se i ne mora potrošiti pa može max. biti veći - ovisi da li NADH iz glikolize ulazi preko malat-aspartat ili glicerol-3-fosfat sistema.

Ugl., nakon malo mozganja i svih komentara i ovdje i po drugim forumima, mislim da su jednostavno zeznuli knjigu. Ne isplati se više s time zamarati... :)

bubamara11
06.04.2011., 17:36
ucila sam sada zivcani sustav,preciznije promjenu elektricnog potencijala na membranama neurona.
i sada ona se sastoji od 3 faze se mijenja potencijala u knjizi pise od -70 do +30 mV(sta mV znaci?)

drugi nacin prijenosa impulsa je preko sinapsi.
kada se receptori popune neurotransmitorima dolazi do stvaranja i širenja akcijskog potencijala(depolarizacija). jel mi se sada ovo veze na drugu fazu elektricnog potencijala na membranama neurona...:ne zna:

i jos nesto jel mi opce moze netko lijepo objasnit kako ide to sve do sžs.npr.kad nas pcela ubode,to moze samo preko ova dva nacina i onda se tako i vrati?
malo sam se izgubila,ako je netko shvatio sta sam htjela rec neka pomogne :mig:

Bat Kol
06.04.2011., 22:47
ucila sam sada zivcani sustav,preciznije promjenu elektricnog potencijala na membranama neurona.
i sada ona se sastoji od 3 faze se mijenja potencijala u knjizi pise od -70 do +30 mV(sta mV znaci?)

drugi nacin prijenosa impulsa je preko sinapsi.
kada se receptori popune neurotransmitorima dolazi do stvaranja i širenja akcijskog potencijala(depolarizacija). jel mi se sada ovo veze na drugu fazu elektricnog potencijala na membranama neurona...:ne zna:

i jos nesto jel mi opce moze netko lijepo objasnit kako ide to sve do sžs.npr.kad nas pcela ubode,to moze samo preko ova dva nacina i onda se tako i vrati?
malo sam se izgubila,ako je netko shvatio sta sam htjela rec neka pomogne :mig:

mV je milivolt.

A meni nije jasno na što točno ciljaš. Misliš li na membranski potencijal, na akcijski potencijal, na vrste receptora i sinapsi, na neurotransmisiju?

O tome se može učiti danima :mig:

bubamara11
06.04.2011., 23:05
mV je milivolt.

A meni nije jasno na što točno ciljaš. Misliš li na membranski potencijal, na akcijski potencijal, na vrste receptora i sinapsi, na neurotransmisiju?

O tome se može učiti danima :mig:

evo odlucila sam samo da mi objasnis kako se salje podrazaj po tijelu...i koji se dio zivcane stranice podrazi?

p.s. hvala na ovome prije :)

Bat Kol
07.04.2011., 00:05
evo odlucila sam samo da mi objasnis kako se salje podrazaj po tijelu...i koji se dio zivcane stranice podrazi?

p.s. hvala na ovome prije :)

Pretpostavljam da misliš na akcijski potencijal.
Naime, on je aktivni odgovor membrane na podražaj (postoji i pasivni, ali sada nećemo o tome).

Ovisi o nekoliko faktora:

1. O aktivnom transportu iona koji stvara različite koncentracije iona sa obje strane membrane.
2. O rasporedu iona koji stvaraju elektrokemijski gradijent
3. Prisustvu posebnih kanala koji se otvaraju i zatvaraju pri određenom naponu.

AP započinje otvaranjem Na+ kanala. Ioni naglo ulaze, dolazi do depolarizacije i na unutrašnjoj strani membrane dolazi do povećanja + naboja i promjene sa -70 na oko +30 mV. Porast napona uvjetuje otvaranje K+ kanala što dovodi do njihovog izlaska i repolarizacije odnosno vraćanja napona natrag na -70 mV.

Moj prijedlog ti je da pogledaš ovu stranicu: http://outreach.mcb.harvard.edu/animations/actionpotential.swf pa ako ti još nešto ne bude jasno, pitaj. :mig:

bubamara11
07.04.2011., 00:38
Pretpostavljam da misliš na akcijski potencijal.
Naime, on je aktivni odgovor membrane na podražaj (postoji i pasivni, ali sada nećemo o tome).

Ovisi o nekoliko faktora:

1. O aktivnom transportu iona koji stvara različite koncentracije iona sa obje strane membrane.
2. O rasporedu iona koji stvaraju elektrokemijski gradijent
3. Prisustvu posebnih kanala koji se otvaraju i zatvaraju pri određenom naponu.

AP započinje otvaranjem Na+ kanala. Ioni naglo ulaze, dolazi do depolarizacije i na unutrašnjoj strani membrane dolazi do povećanja + naboja i promjene sa -70 na oko +30 mV. Porast napona uvjetuje otvaranje K+ kanala što dovodi do njihovog izlaska i repolarizacije odnosno vraćanja napona natrag na -70 mV.

Moj prijedlog ti je da pogledaš ovu stranicu: http://outreach.mcb.harvard.edu/animations/actionpotential.swf pa ako ti još nešto ne bude jasno, pitaj. :mig:

e hvala puno,sad sam shvatila sve :top:

Cle
22.04.2011., 10:22
Pozdrav,

imam jedan hitan problem za koji mi treba velika pomoć. Trebao bih za praktikum iz botanike pripremiti neke gradivo za kolokvij, ali asistent nam je dao tek danas obavijest za to, a praktikum imam već idući tjedan i trebao bih nekako preko praznika nabaviti ovu knjigu, a nisam baš u nekoj mogućnosti da odem nekamo sada preko ovih praznika.
Pa da li mi biste mogli ako netko do Vas ima tu knjigu slikati te dijelove knjige?

Knjiga je Botanika - Morfologija i fiziologija (Denffer; Ziegler) i potrebno mi je:

- od stranice 43 (ergastičke tvorevine) do stranice 48 (stanični sok)
- od stranice 51 (stanična stijenka ili stanična membrana) do stanice 59 (histologija)
- od 63 (osnovno tkivo) do 65 (meristemi)

Hvala !

18Delta
22.04.2011., 15:58
čuj, ja sam ti to krenuo fotkat, al izgleda da nemamo isto izdanje. ja imamo ono prvo iz 1979. i stranice se ne podudaraju. nešto sam napravio pa vidi što ti odgovara. inace, pokusaj saznati stranice po starom izdanju ili navedi pojmove koje trebas pa ti prema tome poslikam. :ne zna:

http://jumbo.iskon.hr/dl/13oavefmztpjv3mg/

Cle
22.04.2011., 17:46
Zahvaljujem ti puno!

Nisam siguran koje pojmove točno trebam, ali su vjerovatno pojmovi koji se nalaze između tih stranica ( uključujući pojmove na tim stranicama). Nažalost, ne znam točan broj stranice jer nemam koga (još) pitati neka potvrdi koje su to stranice i da li se to podudara.

Za sad bi bilo fora kada bi netko mogao potvrditi od forumaša za točan broj stranice ili pojmova.

Futhark
28.04.2011., 21:11
Kako se podijeli Y kromosom nakon što se, u e.g. spermatidama, podijeli na dvije kromatide?

Na osnovu čega u zigoti nastaje druga kromatida tog Y kromosoma u oba slučaja?

Ili nema oba slučaja?

Ili zbog nekog razloga nije potrebno da postoje dva slučaja kromatida?

Ili postoje muškarci s različitom količinom gena na Y kromosomu?

Ili su spermiji u jednoj polovici slučaja neefektivni pa ne postoje ovi iznad?

Hvala :top:

aqualung
28.04.2011., 22:26
@ futhark

evo ja te citiam i ne vidim logiku u tvojim pitanjima, tj nije mi jasto sto pitas i sto te zanima.

kromosom y se ponasa kao i svaki drugi kromosom, ne znam sto ti tu nije jasno, pricas o meiosis II stoga jako jednostavno tad imas jedan kromosom s dvije kromatide koje se podjele u dvije stanice i ostanes na jednom kromosomu ali s jednom kromatidom.
ne znam o kakvim slucajevima pricas, u meiosis ii kao sto i sam si spomenio spermatide broj kromosoma je haploidan no na pocetku kromosomi imaju dvije kromatide koje su decoupled upravo u ovoj meiosis, duplikacija kormatida se odvila u interfazi tj s phase prije profphase I. nekako imam osjecaj da znas sto pricam, stoga su mi i nejasna ta pitanja.

ne postoje muskarci sa razlicitom kolicinom gena na kromosomu y , ako nije doslo do nekakve kromosomske aberacije.

niti zadnje pitanje mi nema smisla.

ako ti nije problem malo preciznije se izraziti, rado cemo ti pomoci, za sad ovo je jedini moj komentar.

cheers :D

Futhark
28.04.2011., 22:37
@ futhark

cheers :D

Ok. Zanima me upravo zbog toga - što se (u literaturi) ponaša kao i svaki drugi kromosom.

Da počnem negdje - Kako podijeliš masu koja ima ustroj u obliku slova Y? Jasnije?

aqualung
28.04.2011., 22:55
aha, :D

pa pomalo, kromosom y nema oblik slova y, to mu je jednostavno naziv, jer p arm od kromosoma y je zaista mala stoga se cini kao jedna dok q je duza stoga daje dojam slova y. no kromosom y ima oblik tj strukturu pri mejozi kao i svaki drugi kromosom, kromosom x ili kromosom 1 ili kromosom 21. stos je da nema svoj identican par tako da ne postoje simetricne tetrade u mejozi 1 ali to nista ne znaci.
taj kromosom je najkraci i nista vise, u trenu mejoze 2 dvije kromatide jednom kromosoma y izgledaju strukturalno jednako kao i bilo koje dvije druge kromatide.

evo slika pa mozda bude jasnije. klik (http://anthro.palomar.edu/abnormal/images/karyotype_male.gif)
ovo je graficki prikaz, 2n i duple kromatide. samo googlaj kormosom y ili human karyotype i bude ti malo jasnije.

nadam se da sam sad objasnio.

Futhark
28.04.2011., 23:43
aha, :D

pa pomalo, kromosom y nema oblik slova y, to mu je jednostavno naziv, jer p arm od kromosoma y je zaista mala stoga se cini kao jedna dok q je duza stoga daje dojam slova y. no kromosom y ima oblik tj strukturu pri mejozi kao i svaki drugi kromosom, kromosom x ili kromosom 1 ili kromosom 21. stos je da nema svoj identican par tako da ne postoje simetricne tetrade u mejozi 1 ali to nista ne znaci...


Muller's ratchet? Ne bih znao ovo prevesti. Odnosno zasto ne ulazi u obzir kod Y kromosoma a mogao bih time i protuodgovoriti? Odnosno kako praktično ti palindromi isključivo ne pobijaju moje prvotne tvrdnje. A i za ovu raspravu bi bilo mozda previše filozofski s moje strane. ADD mi to ne bi dozvolio :p.
Kazem raspravu jer još nažalost nisam uvjeren da je upravo takve građe kako kažeš. Naime, zbog svih EM snimki vjerujem da je strukturalno baš oblika Y već dugi niz godina pa mi je ovo malo šok. Jedna kromatida je definitivno kako ti kažeš.
Nažalost nisam nikad imao uvid u lokuse gena ijednoga kromosoma, pa ni tog Y.:flop:

aqualung
29.04.2011., 11:02
malo imam poteskoca citati te, jer nevidim logicnosti u tom kako povezujes neke pojmove, no valjda si sklon filozofiji kako si i sam rekao, i tok tvojh misli na ekranu nije potpuno ocit.
koliko mogu ja ti odgovaram, ne znam zasto sad spominjes muller's ratcher, jer konkretno to je vise povezano sa askesualnom evolucijom seksualnih kromomsoma ako pricamo o x i y, i ne znam sto te zanima sa tim?

vjerujem da ti se kromomsom y cinio upravo kao slovo y na em snimci, od tuda i naziv to smo rekli ipak se radi o telocentic komomosomu.
sister chromatids su identicne jer nastaju duplikacijom, no kroz mejozu i c.o. II moguce je da dojde do aberacije jer se radio o kromosomu bogatom palindromskim sekvencama, no to je sve defect i uzrok sterility kod muskaraca. ponavljam kromatide su jednake ukoliko nije doslo to nepravilne recombination, to produkt moze biti nefukncinalna spermatida.

Futhark
01.05.2011., 11:23
Možda da malo pojasnim za one koji možda su bili u sličnoj zabludi kao ja. Jesu li kromatide identične u sve 4 spermatide nastale iz iste spermatogonije?
aqualung-imaš li kakav text koji to potvrđuje? Imam pristup ovome (http://www.online-baze.hr/)
Muller's ratchet cemo zanemarit za sad. Radi se o nadomjestanju without-copy editing sto omogucuju palindromi, evo iz Nature-a za tih 78 gena:

A palindrome has a very neat property: it can bend back on itself, forming a hairpin in which the two strands are aligned with nearly identical DNA sequences. This is the same sort of situation -- alignment of nearly identical stretches of chromosomes -- which permits the copy-edit of the X chromosome during meiosis. Thus in the Y chromosome, mutations can be “corrected” by conversion to the undamaged sequence preserved on the other arm of the palindrome. Damage does not accumulate, Muller’s ratchet is avoided, and males persist.


pa sam to povezao cisto kao prakticno rješenje, jer hocu dobit raspravu, dok se ne dokaze suprotno :D no hard feelings

McNamara
01.05.2011., 21:31
Molio bih vas da mi malo detaljnije pojasnite fotosintezu... ima toga na internetu, no to je ili preopćenito, ili pak prestručno za moje godine (15)
dakle, prije svega me zanima što je to koenzim NADPH i kako on uopće nastaje iz NADP+, ako znamo da se iz klorofila izbijaju četiri elektrona, a fotolizom vode nastaju 4 vodikova kationa?????? zar nije da mi onda fali još 4 elektrona?? :ne zna:

također, kako nastaje ATP tijekom fotosinteze??? općenito, kako se AMP i ADP vraćaju u ATP, ako je za to potrebna energija, a energija je u obliku ATPa?? znači li to da paralelno jedna molekula AMPa podliježe fosforilaciji i postaje ADP, a za to vrijeme druga molekula ATPa koja je zapravo energija u ovoj reakciji, postaje ADP????? :ne zna: :ne zna:

i najviše me zanima Calvinov ciklus, kako ATPom i NADPHom dobivamo glukozu??? :confused:

ako biste mogli ubacit što više formula, to bi mi puno značilo u shvaćanju

u udžbeniku je preopćenito objašnjeno, a mene ovo zbilja zanima, pa bi mi trebalo objašnjenje
unaprijed hvala!!!!

Sumpor
01.05.2011., 21:47
Mislim da ti je najlakše otići u knjižnicu i uzeti si neku knjigu iz stanice, nešto tipa Cooper ili tako nešto. Jest da će biti stručno, ali mislim da ti najbolje može odgovoriti na tvoja pitanja.:ne zna:

Jer da se sve ovo objasni u detalje što si pitao trebati će stvarno puno vremena da netko napiše na forumu.

aqualung
02.05.2011., 10:12
Jesu li kromatide identične u sve 4 spermatide nastale iz iste spermatogonije?


ne naravno da nisu, niti sam to ikad rekao. ako pricas o spermatidama onda se vec radi o 4 kromosoma, koja deriviraju iz 2 razlicita kromosoma , gdje je bilo vec c.o. tako da je variabilnost prisutna. u ovom slucaju recombinacija je dosla izmedju x i y. ono na sto ti pokusavam skrenuti pozornos je da dvije kromatide svakog kromosoma nastaju duplikacijom stoga su identicne, no kroz mejozu ne ostaju takve. ova ne identicnost ne mijenja nikako velicinu samog kromosoma ili njegovih kromatida.

ako zelis tocno koristit termine u ovom slucaju bolje bi bilo reci spermatocita tj spermatocyte.

aqualung-imaš li kakav text koji to potvrđuje?

bilo kakva texbook genetike/citogenetike.

no bit nedegeneracije kromosoma upravo je rekombinacija, no u slucaju y ona je limitirana, stoga alternativni mehanizam je involviran u ovom slucaju, bas kao sto dolje pises, predpostavljam da se referiras na rad is 2003 nature "Abundant gene conversion between arms of palindromes in human and ape Y chromosomes"


Radi se o nadomjestanju without-copy editing sto omogucuju palindromi, evo iz Nature-a za tih 78 gena:


sto se radi?

ovaj mehanizam gene conversion ubravo je esencijalan za y kromosom, u istom radu autori kazu da nisu sigurni kad se zbiva,

"At present, we do not know whether gene conversion in MSY palindromes occurs during meiosis, mitosis, or both. It may involve homology-directed double-strand break repair, as in gene conversion between homologous chromosomes or sister chromatids."

u svakom slucaju, kako se radi o genskim palidromima, ne dolazi do nikakve deletions ili insertions, vec jednostavno o gene conversion sto rezultira in loss of heterozygosity. ali ne zaboravi pricamo o genskim promjenama, a ne citogenetskim tj strukturalnim primjenama velicine kromosoma.
stoga ponavljam y kormosom kad ima dvije kromatide ima dvije jednake kromatide, koje mjenjaju sekvence rekombinacijom i konverzijom, no originalno su identicne i strukturalno ostaju iste. svaka veca promjena, kakva kromosomska aberacije, moze biti letalna.


pa sam to povezao cisto kao prakticno rješenje, jer hocu dobit raspravu, dok se ne dokaze suprotno :D no hard feelings

to si mislio da je to rjesenja za razlicite velicine dvije kromatide y kromosoma?
to ne bi bilo tocno ako se referiras na taj mehanizam jer njegova uloga je upravo suprotna, gene conversio cini dva koromosma ili kormatide genski jednakima, ne mjejajuci njihovu velicinu.

meni se samo cini da si malo pojesao pojmove, ja sam prvi koji je spreman za diskusiju, zasto ne. drago mi je da si pitao, i nadam se da ti je sad jasnije.
:D

Cruces
03.05.2011., 20:09
Imam neka pitanja,nadam se da mi možete odgovoriti:
Glikolizom se razgrađuje koja molekula i na koliko djelova?
Kako se zove proces nepotpune razgradnje tvari bez kisika?
Od čega su građeni kromosomi?
Gdje se zbiva udvostručenje ili replikacija DNA?
U kojem dijelu fotosinteze nastaje glukoza?
Kako nastaju genetske raznolikosti u mejozi i kako se taj proces zove?

Molim vas što prije mi odgovorite,hitno je!!! :s:s

Futhark
04.05.2011., 00:58
...

:D Eto vidiš, jedna mala i ja smo pričali o tome na faksu i zbog tih nekoliko EM snimaka su izrodila takva pitanja. Al moraš priznat da ta pitanja ne bi bila nelogična ako pretpostaviš kao što smo nas dvoje to uspjeli :top:
Čak je postalo možebitno da je 50 % spermija nesposobno za oplodnju.
U ovoj knjizi (http://www.amazon.com/Sperm-Wars-Science-Robin-Baker/dp/0788160044) je i više od toga, preporučam :top:

aqualung
04.05.2011., 14:54
:D Eto vidiš, jedna mala i ja smo pričali o tome na faksu i zbog tih nekoliko EM snimaka su izrodila takva pitanja. Al moraš priznat da ta pitanja ne bi bila nelogična ako pretpostaviš kao što smo nas dvoje to uspjeli :top:


Poprilicno je izazovno ulaziti u takve spekulacije. Mislim da je bitno pitati se , a time i nalaziti rjesenja, no ponekad manjak osnova lako nas odvede na kriv put. :D
Bitno je diskutirati, zato mislim da je zanimljivo sto se se potrudili oko toga.


Čak je postalo možebitno da je 50 % spermija nesposobno za oplodnju.


Dalo bi se dosta tome reci, ovisi na koji se parametar sposobnosti referiras. Aneuploidy je jedan od mogucih uzroka nefukcionalne sperme, no nije samo vezan za to i daleko je od toga da je jedini.
Postotak spermija sposobnih za oplodnju dosta je manji od 50%.

Hvala za preporuku, ugodno je bilo pricati. :D

Futhark
04.05.2011., 15:26
Hvala za preporuku, ugodno je bilo pricati. :D

Također. Inače, knjiga je p-z sažetak ove "prave" knjige: HSC (http://www.amazon.com/dp/0412454300/ref=asc_df_04124543001474181?smid=ATVPDKIKX0DER&tag=shopzilla_rev_505-20&linkCode=asn&creative=395093&creativeASIN=0412454300)

jfutach
07.05.2011., 18:08
Trebam pomoć pri determinaciji.
Biljka po cvjetovima neodoljivo podsjeća na čestoslavicu (rod Veronica), ali u literaturi i slikama nisam uspio naći nijednu vrstu s takvim listovima (vrlo uski, gotovo poput rasperjanih dlaka).
Slike nisu baš najbolje, ali možda me ipak netko uspije uputiti u pravom smjeru....
Nađena na Ivanščici, nadmorska visina oko 600ak m, rub šume.

http://i52.tinypic.com/dqhkq9.jpg
http://i56.tinypic.com/1tjz49.jpg

18Delta
07.05.2011., 20:24
Trebam pomoć pri determinaciji.
Biljka po cvjetovima neodoljivo podsjeća na čestoslavicu (rod Veronica), ali u literaturi i slikama nisam uspio naći nijednu vrstu s takvim listovima (vrlo uski, gotovo poput rasperjanih dlaka).
Slike nisu baš najbolje, ali možda me ipak netko uspije uputiti u pravom smjeru....
Nađena na Ivanščici, nadmorska visina oko 600ak m, rub šume.

http://i52.tinypic.com/dqhkq9.jpg
http://i56.tinypic.com/1tjz49.jpg
čini se da je Veronica austriaca podvrsta jacquinii
probaj guglat Veronica jacquinii, ne znam koliko postoji fotodokumentacije.

jfutach
08.05.2011., 08:24
čini se da je Veronica austriaca podvrsta jacquinii
probaj guglat Veronica jacquinii, ne znam koliko postoji fotodokumentacije.

TO JE TO!
Zahvaljujem!

Ne znam kako sam ju uspio promašiti jer sam guglao po redu sve vrste iz Domca (samo je tamo stavljena kao V. jacquinii, ne podvrsta), ali sad kad vidim slike 100% je ta!

Intron
14.05.2011., 21:29
da li mi može neko reći što je Apoprotein? znam da može dovesti do nastajanja masne promjene jetre, ali što je to, kakva vrsta proteina?

kumek
14.05.2011., 21:56
da li mi može neko reći što je Apoprotein? znam da može dovesti do nastajanja masne promjene jetre, ali što je to, kakva vrsta proteina?

Apoprotein je naziv za protein bez prostetske skupine. Primjerice transferrin koji prenosi željezo kada je bez željeza zove se apo-tranferrin a kada je sa željezom holo-transferrin. Apoprotein je općeniti naziv i ne odnosi se na neki posebni protein.

Intron
14.05.2011., 22:12
hvala ^^

sal_mirabilis
25.05.2011., 14:00
Može li mi tko reći jesam li našao točna hrvatska imena sljedećih ptica?

Ectopistes migratorius - golub selac
Quelea quelea - crvenokljuna quelea (kelea?)

soky131
26.05.2011., 20:14
Na netu nista ne mogu nac o njima tako da ako moze pomoc sto prije treba mi za sutra, hvala.

darthraven
27.05.2011., 08:12
Na netu nista ne mogu nac o njima tako da ako moze pomoc sto prije treba mi za sutra, hvala.

Na cijelom internetu nisi našel ništ za vodene biljke? Ili nisi našel nijedan gotov seminar/rad/štoveć ti treba, i to dan prije roka?

soky131
28.05.2011., 11:53
Naso sam nesto nema puno, i ne nisam trazio gotov rad :)

James_bond
01.06.2011., 12:03
Prije svega pozdrav!
Možete li mi, molim vas, pomoci kod determinacije ovih biljaka... Herbar treba imati 300 biljaka i vecinu sam ih determinirao, ali ovih 20-ak nikako ne mogu... Molim vas pomozite, uskoro ce mi rok za predaju herbara...

http://img857.imageshack.us/img857/3946/010620111822.jpg
http://img714.imageshack.us/img714/6218/010620111823.jpg
http://img593.imageshack.us/img593/2002/010620111824.jpg
http://img534.imageshack.us/img534/4584/010620111825.jpg
http://img829.imageshack.us/img829/4070/010620111826.jpg
http://img804.imageshack.us/img804/1039/010620111827.jpg
http://img834.imageshack.us/img834/7956/010620111828.jpg
http://img713.imageshack.us/img713/9945/010620111829.jpg
http://img23.imageshack.us/img23/8163/010620111830.jpg


HELP, molim vas!

James_bond
01.06.2011., 12:04
Ostale ...

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/249826_1952554567744_1059046555_2162091_874431_n.j pg
http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/249426_1952554687747_1059046555_2162092_7852146_n. jpg
http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/255085_1952554767749_1059046555_2162093_2472528_n. jpg
http://a7.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/249749_1952554847751_1059046555_2162094_7220394_n. jpg
http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/252172_1952554927753_1059046555_2162095_5977754_n. jpg
http://a3.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/250379_1952555047756_1059046555_2162096_8090493_n. jpg
http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/254555_1952555127758_1059046555_2162097_6188064_n. jpg
http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/248971_1952555247761_1059046555_2162098_4998444_n. jpg
http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/252255_1952555327763_1059046555_2162099_4055968_n. jpg
http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/247258_1952555447766_1059046555_2162100_1049857_n. jpg

NitkoPoseban
03.06.2011., 15:40
James Bond, ova prva biljka ti je neka od iglica (zašto, o zašto ne bereš sa cvijetom :tuctuc:) tj. Geraniuma (http://www.about-garden.com/fe/en/0001-Geranium/) (klikni i traži koja je).

Ovo peto ti je sigurno puzava iva ili ajuga reptans. (http://www.google.com/search?hl=hr&rls=com.microsoft%3Ahr%3AIE-SearchBox&rlz=1I7GPEA_en&biw=965&bih=582&tbm=isch&sa=1&q=ajuga+reptans&aq=f&aqi=&aql=&oq=)

Geppetto
04.06.2011., 23:55
Zanima me na koji točno način adenozin trifosfat predaje energiju - kome i kako.
Jasno mi je da se ta energija "nalazi pohranjena u 2 fosfodiesterske veze" između 1. i 2. te između 2. i 3. fosfata molekule, ali mi nije jasno kamo ta energija točno odlazi (u kojem obliku se veže na drugu molekulu i što se točno time postiže) i kako je regulirano na koju će se molekulu vezati?

Ako pitanje izlazi izvan domene biologije, molim neka se premjesti na kemiju ili fiziku.

jfutach
06.06.2011., 20:55
ove slike baš i nisu nešto bajne, ali čini mi se da bi druga u prvoj seriji mogla biti grahorica (Lathyrus) pa dalje guglaj (možda L. niger...)... a zadnja u prvoj seriji bi trebala biti neka od režuha (Cardamine)

gargameo
08.06.2011., 12:31
Prije svega pozdrav!
Možete li mi, molim vas, pomoci kod determinacije ovih biljaka... Herbar treba imati 300 biljaka i vecinu sam ih determinirao, ali ovih 20-ak nikako ne mogu... Molim vas pomozite, uskoro ce mi rok za predaju herbara...

http://img857.imageshack.us/img857/3946/010620111822.jpg
Geranium sp
http://img714.imageshack.us/img714/6218/010620111823.jpg
Medicago sativa
http://img593.imageshack.us/img593/2002/010620111824.jpg
preloša fotografija
http://img534.imageshack.us/img534/4584/010620111825.jpg
Prunus sp.
http://img829.imageshack.us/img829/4070/010620111826.jpg
Ajuga reptans
http://img804.imageshack.us/img804/1039/010620111827.jpg
Rubus sp.
http://img834.imageshack.us/img834/7956/010620111828.jpg

http://img713.imageshack.us/img713/9945/010620111829.jpg
Lathyrus sp.
http://img23.imageshack.us/img23/8163/010620111830.jpg

HELP, molim vas!

Fotke su općenito slabe, i tešk oje iz njih puno zaključiti

gargameo
08.06.2011., 12:50
Ostale ...

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/249826_1952554567744_1059046555_2162091_874431_n.j pg
Euphorbia sp.
http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/249426_1952554687747_1059046555_2162092_7852146_n. jpg

http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/255085_1952554767749_1059046555_2162093_2472528_n. jpg

http://a7.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/249749_1952554847751_1059046555_2162094_7220394_n. jpg
Campanula sp.
http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/252172_1952554927753_1059046555_2162095_5977754_n. jpg

http://a3.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/250379_1952555047756_1059046555_2162096_8090493_n. jpg

http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/254555_1952555127758_1059046555_2162097_6188064_n. jpg

http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/248971_1952555247761_1059046555_2162098_4998444_n. jpg
Larix sp.
http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/252255_1952555327763_1059046555_2162099_4055968_n. jpg
Sanguisorba minor
http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/247258_1952555447766_1059046555_2162100_1049857_n. jpg
Ovo zadnje je čini mi se Artemisia vulgaris

Da su fotke bolje, možda bih ti mogao bolje pomoći, ovako sam se zadržao na rodovima. Ako sam što fulato, ispravite me
Sretno

Adi Harry
29.06.2011., 21:27
Bok, zaglavio sam na Zea maysu (kukuruzu)...

1.Zea mays pripada: a) biljkama monokotilama biljkama dikotilama c) drvenastim biljkama

2. Embrion / klica biljke Zea mays sadrži : a) 1 kotiledonu b) 2 kotiledone c) 3 kotiledone...

Treba zaokružiti tačno :)

18Delta
29.06.2011., 23:28
kukuruz je trava, dakle monokot... to ti daje odgovor i na drugo pitanje

Adi Harry
30.06.2011., 13:06
kukuruz je trava, dakle monokot... to ti daje odgovor i na drugo pitanje

ma i mislio sam tako, ali imamo 300 pitanja za naučit samo iz botanike, pa umori čovjeka više :D
hvala ti puno...

Adi Harry
02.07.2011., 13:21
još jedno malo pitanjce koja je ne znam...znam da je metaforza lukovice izdanak, ali...Lukovica (kod Allium ceppa) je metamorfoza čega : korijena, lista ili stabljike...pretpostavljam da je točan odgovor korijen, jer je izdanak(list+stabljika), a samo je 1 odg tačan...ipak, recite mi vi pliz:D

edit:ako neko ima nešto o evoluciji(osnove samo, par pitanja će mi biti iz nje), neka ovdje posta, biću zahvalan ^^

18Delta
02.07.2011., 18:34
tocno sto si rekao za izdanak, međutim lukovica je metamorfozirana stabljika... korijen su one "dlacice" sto mozes vidjeti ispod lukovice:mig:

o evolucija biljaka?

Adi Harry
02.07.2011., 22:44
tocno sto si rekao za izdanak, međutim lukovica je metamorfozirana stabljika... korijen su one "dlacice" sto mozes vidjeti ispod lukovice:mig:

o evolucija biljaka?

ma evolucija općenito, biće par pitanja, kao npr. faktori biološke evolucije: varijabilnost, izolacija, prir. selekcija, gen. drift (ovo pišem da upamtim:D), ili dokaze evolucije : morfološko-anatomski, paleontološki, embriološki i biohemijski...znaš li još neko takvo pitanje, osnovno pitanje da kažem iz evolucije, koje bi moglo biti ?

Adi Harry
03.07.2011., 00:12
kukuruz je trava, dakle monokot... to ti daje odgovor i na drugo pitanje

da, monok je, ali kak si to zaključio ? kukuruz je trava, dakle zeljasta biljka, dakle monokotila ? ali zeljaste biljke mogu biti i dikotile, zar ne, kao i monokotile ? znači, nisi na osnovu toga da li je trava ili ne mogao zaključiti da li je monokotila ili dikotila...u redu, da si rekao na primjer, da je lupam, perijant kukuruza petočlan(odlika dikotila), shvatio bih, ili neki drugi argument:D

anotherone
03.07.2011., 11:09
da, monok je, ali kak si to zaključio ? kukuruz je trava, dakle zeljasta biljka, dakle monokotila ? ali zeljaste biljke mogu biti i dikotile, zar ne, kao i monokotile ? znači, nisi na osnovu toga da li je trava ili ne mogao zaključiti da li je monokotila ili dikotila...u redu, da si rekao na primjer, da je lupam, perijant kukuruza petočlan(odlika dikotila), shvatio bih, ili neki drugi argument:D

Zaključio je tako jer tako lijepo piše u npr. onoj knjizi koju ti trebaš naučit. ;)

Ovo iza prvog pitanja ti nije nimalo trebalo. Krive postavke i krivo spekuliranje.

Kukuruz = trava = jednosupnica. Gotovo.

Adi Harry
03.07.2011., 11:40
Zaključio je tako jer tako lijepo piše u npr. onoj knjizi koju ti trebaš naučit. ;)

Ovo iza prvog pitanja ti nije nimalo trebalo. Krive postavke i krivo spekuliranje.

Kukuruz = trava = jednosupnica. Gotovo.

bez uvrede, mislio sam da ima postoji još neki argument koji bi svrstao kukuruz u jednosupnice...sve ok ljudi:D

Adi Harry
03.07.2011., 17:33
Još jedno pitanje(o da, dosadan sam,nadam se da je zadnje), vezano za kukuruz (Zea mays)...
Kod kukuruza se muški i ženski cvjetovi nalaze na:
a) istoj stabljici
b) različitim stabljikama
c) u istom cvijetu se nalazi i andreceum i gineceum
ja nekako mislimm da je odgovor pod b) ali nisam siguran stvarno:ne zna:

PS. jebe me ovaj kukuruz pravo xD

Larrea
03.07.2011., 21:02
Još jedno pitanje(o da, dosadan sam,nadam se da je zadnje), vezano za kukuruz (Zea mays)...
Kod kukuruza se muški i ženski cvjetovi nalaze na:
a) istoj stabljici
b) različitim stabljikama
c) u istom cvijetu se nalazi i andreceum i gineceum
ja nekako mislimm da je odgovor pod b) ali nisam siguran stvarno:ne zna:

PS. jebe me ovaj kukuruz pravo xD


Kukuruz je jednodomna biljka, dakle cvjetovi se nalaze na istoj stablici. Gore na vrhu su muški (metlica), a na bočnim izdancima se razvijaju klipovi na kojem se nalaze klasići sa ženskim cvjetovima.


A šta ti nije brže malo progooglat i naći odgovor? Mislim ovo stvarno nisu teške i komplicirane stvari... :mig:

Adi Harry
03.07.2011., 21:27
Kukuruz je jednodomna biljka, dakle cvjetovi se nalaze na istoj stablici. Gore na vrhu su muški (metlica), a na bočnim izdancima se razvijaju klipovi na kojem se nalaze klasići sa ženskim cvjetovima.


A šta ti nije brže malo progooglat i naći odgovor? Mislim ovo stvarno nisu teške i komplicirane stvari... :mig:

ovako se bolje upije bolje:cerek:
:cerek::cerek:hvaka

Dear Prudence
03.07.2011., 21:46
tocno sto si rekao za izdanak, međutim lukovica je metamorfozirana stabljika... korijen su one "dlacice" sto mozes vidjeti ispod lukovice:mig:

o evolucija biljaka?


krivo!!! delta18, pa ja sam bio uvjeren da ti to kužiš:confused:

lukovica(kod luka) je metamorfozirana baza listova
stabljika je reducirana na onaj mali dio iznad korjena.
Kod češnjaka lukovicu čine metamorfozirani zadebljali vegetativni pupovi.

gomolj(kod krumpira) je metamorfozirani korijen, a podanak(npr. kod đumbira) je metamorfozirana stabljika


adi, jadna ti srednja škola koju si završio

manchild
04.07.2011., 00:27
Zaključio je tako jer tako lijepo piše u npr. onoj knjizi koju ti trebaš naučit. ;)

Ovo iza prvog pitanja ti nije nimalo trebalo. Krive postavke i krivo spekuliranje.

Kukuruz = trava = jednosupnica. Gotovo.

ili pogledati u bilo koje polje i vidjeti da krumpir ne preživi zimu i da se svake godine mora saditi

18Delta
09.07.2011., 21:32
da, monok je, ali kak si to zaključio ? kukuruz je trava, dakle zeljasta biljka, dakle monokotila ? ali zeljaste biljke mogu biti i dikotile, zar ne, kao i monokotile ? znači, nisi na osnovu toga da li je trava ili ne mogao zaključiti da li je monokotila ili dikotila...u redu, da si rekao na primjer, da je lupam, perijant kukuruza petočlan(odlika dikotila), shvatio bih, ili neki drugi argument:D
postoji vise kriterija po kojima se diferenciraju dikoti od monokota... broj supki, perijant, raspored vaskularnih snopova, nervatura listova, oblik korijena. ovo je u grubo.

18Delta
09.07.2011., 21:38
krivo!!! delta18, pa ja sam bio uvjeren da ti to kužiš:confused:

lukovica(kod luka) je metamorfozirana baza listova
stabljika je reducirana na onaj mali dio iznad korjena.
Kod češnjaka lukovicu čine metamorfozirani zadebljali vegetativni pupovi.

gomolj(kod krumpira) je metamorfozirani korijen, a podanak(npr. kod đumbira) je metamorfozirana stabljika


adi, jadna ti srednja škola koju si završio
pomijesao si lončiće... lukovica je podzemna metamorf.stabljika koja nosi zadebljane "listove" (mogu biti skvame ili rukavci [kao kod luka]). dakle, stabljika ta koja definira metamorfozu. da si dao primjer vitice ili trna, TO je onda metamorf.lista (tocnije plojke).

za krumpir također nisi u pravu, pomijesao si sa korijenskim gomoljima. pogledaj si malo sto cini korijen, a sto stabljiku. procitaj si negdje o pupovima i nodijima vezanih za stabljke (i o adventivnom korijenju). sto me dovodi do pitanja - jesi ti ikad vidio krumpir? drzao u ruci?

za đumbir ne znam sad na pamet, al moguce da je to jedino tocno sto si pogodio.

sjedi 1!

mit-cha
10.07.2011., 18:48
pomijesao si lončiće... lukovica je podzemna metamorf.stabljika koja nosi zadebljane "listove" (mogu biti skvame ili rukavci [kao kod luka]). dakle, stabljika ta koja definira metamorfozu. da si dao primjer vitice ili trna, TO je onda metamorf.lista (tocnije plojke).

za krumpir također nisi u pravu, pomijesao si sa korijenskim gomoljima. pogledaj si malo sto cini korijen, a sto stabljiku. procitaj si negdje o pupovima i nodijima vezanih za stabljke (i o adventivnom korijenju). sto me dovodi do pitanja - jesi ti ikad vidio krumpir? drzao u ruci?

za đumbir ne znam sad na pamet, al moguce da je to jedino tocno sto si pogodio.

sjedi 1!

svo troje, krumpir/gomolj, luk/lukovica i đumbir/rizom su metamorfozirane stabljike

Adi Harry
14.07.2011., 21:28
pomijesao si lončiće... lukovica je podzemna metamorf.stabljika koja nosi zadebljane "listove" (mogu biti skvame ili rukavci [kao kod luka]). dakle, stabljika ta koja definira metamorfozu. da si dao primjer vitice ili trna, TO je onda metamorf.lista (tocnije plojke).

za krumpir također nisi u pravu, pomijesao si sa korijenskim gomoljima. pogledaj si malo sto cini korijen, a sto stabljiku. procitaj si negdje o pupovima i nodijima vezanih za stabljke (i o adventivnom korijenju). sto me dovodi do pitanja - jesi ti ikad vidio krumpir? drzao u ruci?

za đumbir ne znam sad na pamet, al moguce da je to jedino tocno sto si pogodio.

sjedi 1!

18Delta, da ti javim iako te vjerojatno boli kita da sam primljen na faks, najbolje uradio prijemni, 37,40 od 40 bodova...bilo mi pitanje vezano za krtolu baš, i stavio sam da je podzemna metamorfoza izdanka iako može biti i korijena (Dahia)...
edit: joj ovog pruencea hahahaha, jadna moja srednja a on sve ofulao, volim takve likove...
tako da ćemo se ovdje družiti tokom mog 5godišnjeg studija...inače 18delta pitanje: šta misliš o smjeru ekonomika poljoprivrede i tehnologije hrane; izabrao sam taj smjer iako sam mogao i biljnu tehnologiju, pošto vidim da znaš znanje što bi se reklo...pitam samo deltu, da ne bi ostali upali sa glupostima svojim ^^

18Delta
14.07.2011., 22:23
kao prvo, čestitam! kao drugo... pojma nemam:zubo:
ja sam bio znanstveni smjer biologije, nisam u ekonomskim i agronomskim sferama previse. tako da, zao mi je stvarno. ipak, koliko se sjecam, ima ovdje na forumu ljudi tvoje struke pa pokusaj potrazit pa nekim drugim podforumima (poljoprivreda, svijet oko nas...)

Adi Harry
14.07.2011., 23:18
kao prvo, čestitam! kao drugo... pojma nemam:zubo:
ja sam bio znanstveni smjer biologije, nisam u ekonomskim i agronomskim sferama previse. tako da, zao mi je stvarno. ipak, koliko se sjecam, ima ovdje na forumu ljudi tvoje struke pa pokusaj potrazit pa nekim drugim podforumima (poljoprivreda, svijet oko nas...)

a vidim to "botaničar", pa reko da nisi usko vezan za to...ma nemam šta pitat po forumu, joj, Bosna je takva selljačka zemlja da nije nikad manjka posla ako završiš poljoprivredni:rofl::rofl::rofl:....zezam se malo naravno...
evo jedino pitanje koje sam fulao, ako znaš odgovor bravo ti, ja znam sada odgovor ali mi nije jasan..

Likina i libriform vlakna spadaju u? Spadaju u mehanička, ali ja sam zaokružio provodna..Zašto? Zato što su ta vlakna dijelovi floema i ksilema, i logičan bi odgovor bio da spadaju u provodna tkiva, jer znamo svi ulogu floema i ksilema...ali sam nakon prijemnog shvatio da je odgovor mehanička, jadna moja škola hahahah xd

Dear Prudence
15.07.2011., 20:33
pomijesao si lončiće... lukovica je podzemna metamorf.stabljika koja nosi zadebljane "listove" (mogu biti skvame ili rukavci [kao kod luka]).


I? Što je onda lukovica? Korijen koji nosi stabljiku koja nosi listove?:confused:
Nisam ja ništa pomiješao. Ti si napisao da je lukovica metamorfozirana stabljika, a to nije točno! Amen!
Stabljika(i to cijela) je svedena na disk pri dnu iznad korijena, a veći dio lukovice tvore baze listova.


za krumpir također nisi u pravu, pomijesao si sa korijenskim gomoljima.


Ok, mea culpa. Krumpir je stabljika!:o Evo priznam, neću se izvlačit da sam mislio na slatki krumpir odnosno batat.:D



za đumbir ne znam sad na pamet, al moguce da je to jedino tocno sto si pogodio.

Jedino pogodio?kako jedino, a češnjak, a luk? ja ne pogađam. Ili znam ili ne znam ili znam krivo jer sam krivo zapržio.:angeleye:


sjedi 1!

yeah right:kava:

18Delta
15.07.2011., 20:41
nemoj se pjenit, dovoljno je da me jednom citiras... listovi ne diktiraju metamorfozu kod lukovice. ja ti savjetujem da kontaktiras autore strucne literature i objasnis da bi trebali drugacije pristupiti definicijama.

Dear Prudence
15.07.2011., 21:23
nemoj se pjenit, dovoljno je da me jednom citiras...

nema nikakve ljutnje, citirat ću te onoliko puta koliko mislim da je potrebno i onoliko puta koliko mislim da je potrebno za lakše čitanje i praćenje

ja ti savjetujem da kontaktiras autore strucne literature i objasnis da bi trebali drugacije pristupiti definicijama.

Hvala na svjetima.
A koje definicije ti nisu jasne? Metamorfoza? Lukovica? Rizom? Krumpir? Ok, znaš što je krumpir za razliku od mene.:D

nemam.ideju
11.08.2011., 08:54
Ovako, izgleda da nisam radila t-test pri obradi nekih podataka, i moram hitno otkriti koji sam test radila. S obzirom da je to bilo prije 3 godine, naravno da se viče ne sjećam, a zapisan mi je t-test.

Ako itko zna koji su najčešći testovi u obradi podataka u biologiji, nek napiše makar to. Imala sam eksperiment u kojem sam ispitivala djelovanje teških metala i visokog intenziteta svjetla na biljke. Imam high light i low light, i na svakom od njih po dve koncentracije metala + kontrola. Znači, sve skupa 6 različitih tretmana. Za svaki parametar uspoređeni su mi svaki sa svakim, i imam lijepo prikazane podatke kao srednje vrijednosti +/- standardna devijacija na grafovima, jedan kraj drugog uvijek stoje LL i HL uvjeti.

Radila sam u programu statistica 7, ako kome to što znači. Molim Boga da se netko javi tko ima pojma, i hitno mi je. Jaaaako hitno.

Sasvim dovoljno će mi biti da netko napiše i koji su testovi najčešći u obradi podataka u biologiji, pa ću ja vidjet koji bi mogao biti. Samo da imam od kud krenuti.

vendetta
18.08.2011., 11:49
hitno mi treba kako se radi ekstrakcija tvari iz gljiva???

pixie*
14.09.2011., 19:54
Ljudi, stvarno trebam pomoć. Jednostavno je, ali nigdje ne mogu naći.
Treba mi neki istraživački rad, o bilo čemu (iz biologije), u biti samo:
°PITANJE
°PRETPOSTAVKA (hipoteza)
°POKUS (zaključak, zapažanje, tumačenja)
i ime znanstvenika koji je istraživao.
Stvarno je jednostavno, ali ja nemam pojma di naći nekakav istraživački rad :confused: :facepalm: . Spašavajte, bilo kakva pomoć je dobrodošla !!

Daniel.N
15.09.2011., 11:47
Ljudi, stvarno trebam pomoć. Jednostavno je, ali nigdje ne mogu naći.
Treba mi neki istraživački rad, o bilo čemu (iz biologije), u biti samo:
°PITANJE
°PRETPOSTAVKA (hipoteza)
°POKUS (zaključak, zapažanje, tumačenja)
i ime znanstvenika koji je istraživao.
Stvarno je jednostavno, ali ja nemam pojma di naći nekakav istraživački rad :confused: :facepalm: . Spašavajte, bilo kakva pomoć je dobrodošla !!

Gle, na internetu imaš časopise u kojima se objavljuju takvi radovi, evo popisa:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopisi_podrucje&id_podrucje=7

Klikneš na jedan časopis, dobiješ popis brojeva. Klikneš na jedan broj, dobiješ popis članaka. Klikneš na članak i otvori se, možeš ga spremiti na svoj PC...

Ponavljaj dok ne nađeš nešto što ti odgovara!

pixie*
15.09.2011., 16:18
Gle, na internetu imaš časopise u kojima se objavljuju takvi radovi, evo popisa:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopisi_podrucje&id_podrucje=7

Klikneš na jedan časopis, dobiješ popis brojeva. Klikneš na jedan broj, dobiješ popis članaka. Klikneš na članak i otvori se, možeš ga spremiti na svoj PC...

Ponavljaj dok ne nađeš nešto što ti odgovara!

Hvala ! Pokuat ću se snać tamo :D

debussy<3
18.09.2011., 00:24
Ljudi, stvarno trebam pomoć. Jednostavno je, ali nigdje ne mogu naći.
Treba mi neki istraživački rad, o bilo čemu (iz biologije), u biti samo:
°PITANJE
°PRETPOSTAVKA (hipoteza)
°POKUS (zaključak, zapažanje, tumačenja)
i ime znanstvenika koji je istraživao.
Stvarno je jednostavno, ali ja nemam pojma di naći nekakav istraživački rad :confused: :facepalm: . Spašavajte, bilo kakva pomoć je dobrodošla !!

Jesi ti neki moj iz 5.? xD I ja to trebam.

Daniel.N
20.09.2011., 09:10
Ovo je jedan lijep i poučan eksperiment iz biologije, svrha je ustanoviti prepoznaje li se svraka (Pica pica) u ogledalu.

Kako to ustanoviti? Ptici se pričvrsti nešto na perje (neka oznaka druge boje od perja), ali tako da to nikako ne može ustanoviti (recimo, uspava ju se), na mjestu gdje ne vidi (na vratu) i onda se dovede pred ogledalo.

Ako ptica nakon što vidi sebe u ogledalu počne skidati tu oznaku, nema drugog objašnjenja nego da shvaća da je odraz u ogledalu ona sama i da je nešto prikačeno na nju što inače ne stoji.

Nakon eksperimenta, ustanovljeno je da svrake prepoznaju sebe u ogledalu (ali izgleda ne sve).

Tekst rada je ovdje (na engleskom):

Prior, Schwarz, and Güntürkün, Helmut, Ariane, and Onur; Schwarz, A; Güntürkün, O; De Waal, Frans (2008). "Mirror-Induced Behavior in the Magpie (Pica pica): Evidence of Self-Recognition" (http://biology.plosjournals.org/archive/1545-7885/6/8/pdf/10.1371_journal.pbio.0060202-L.pdf)

Na Youtubeu: http://www.youtube.com/watch?v=DXk17vpYYgA

Ovo je primjer eksperimenta iz životinjske psihologije...

antonia_tonkica
01.10.2011., 16:39
je li netko radio model mejoze? šta mi sve treba od materijala? i imate li kakve savjete

manchild
06.10.2011., 23:49
Nobelova nagrada za medicinu za 2011. dodijeljena je Amerikancu Bruceu Beutleru, Luksemburžaninu Julesu Hoffmannu i Kanađaninu Ralphu Steinmanu za njihovo istraživanje djelovanja imunosnog sustava, objavio je odbor za dodjelu te nagrade. Dobitnici Nobelove nagrade za medicinu za ovu godinu revolucionarno su promijenili naše razumijevanje imunosnog sustava otkrivši ključna načela njegova aktiviranja, piše u priopćenju Odbora za dodjelu Nobela.

Njihova istraživanja otvaraju put razvoju novih lijekova i omogućuju obranu od imunodeficijencije, poput astme, reumatoidnog poliartritisa, Chronove bolesti. Ralph Steinman (68), otkrio je dendritičke stanice imunosnog sustava i njegove jedinstvene sposobnosti da aktivira i regulira stečenu imunost, što je posljednja etapa imunološke reakcije organizma, tijekom koje se mikroorganizmi izbacuju iz tijela, dodaje odbor.
manchild is online now Prijavi nepoćudan post Odgovori s citatom

antonija0
13.10.2011., 17:01
može li mi netko ponuditi dobru definiciju kemosinteze??...molim vas..

gloria56
16.10.2011., 17:41
Može mala pomoć iz genetike? tek smo počeli s tim pa nisam odmah pohvatala sve.kako se dobiva F2 generacija?Kako se križaju "slova" dobivena u F1 generaciji da se dobije F2.Profa je pisala s razlomcima (1/2). može objašnjenje? vjerojatno je lagano al eto,nije mi jasno
hvala

pixie*
08.11.2011., 15:09
Imam novi problem s biologijom. Znači, profesorica mi je dala papir (i onima koji nisu pisali ispit) na kojem je pisalo slijedeće:

Probavni enzimi su važni za razgradnju. O čemu ovisi njihovo djelovanje u našem tijelu? Koje namirnice su dobri izvori proteina?
Temperaturu od 55°C mnogi znanstvenici smatraju temperaturom granice života na zemlji. Zašto?

Kako to nema nikakve veze s gradivom, rekla nam je ima da riješimo to kako znamo do slijedećeg utorka, i da ćemo joj morati znati objasniti to.

Molim vas spašavajte !!

manchild
09.11.2011., 01:37
pa ovisi o vrsti hrane koju unosiš u tijelo jer ne razgrađuje svaki enzim svaku vrstu hrane (npr. lipaza ne razgrađuje šećere). dobri izvori proteina su: meso, jaja, mlijeko

pa ne može ni jedna organizam (oism virusa i bakterija) podnijeti tako visoku temperaturu

annaeleni
12.11.2011., 16:17
Imam novi problem s biologijom. Znači, profesorica mi je dala papir (i onima koji nisu pisali ispit) na kojem je pisalo slijedeće:

Probavni enzimi su važni za razgradnju. O čemu ovisi njihovo djelovanje u našem tijelu? Koje namirnice su dobri izvori proteina?
Temperaturu od 55°C mnogi znanstvenici smatraju temperaturom granice života na zemlji. Zašto?

Kako to nema nikakve veze s gradivom, rekla nam je ima da riješimo to kako znamo do slijedećeg utorka, i da ćemo joj morati znati objasniti to.

Molim vas spašavajte !!

Ako ti je ta temperatura spomenuta kao granicna u kontekstu enzima, koji su po kemijskoj prirodi proteini, onda je ona granica zivota jer se proteini na tako visokim temperaturama denaturiraju.

pixie*
13.11.2011., 11:06
Hvala vam, nadam se da će to profesorici biti dovoljno. Od prijateljice sam dobila i ovakav odgovor;

"njihovo djelovanje u nasem tijelu ovisi o kvaliteti nase krvi i opceg stanja naseg tijela kao i kvaliteti crijeva...
temperatura od 55 stupnjeva je granica života zato jer se mnogi spojevi u našem tijelu, posebice BJELANČEVINE, na toj temp
počinju raspadati, zbog toga nam se gruša krv, otkazuju organi i čovjek umire... al ovdje se misli na tjelesnu temperaturu."

je li taj odgovor u redu?

sad, problem je u tome što ne znam za ovo zadnje pitanje, na što se odnosi..:confused:

manchild
14.11.2011., 02:58
za čovjeka je već 40C opasno!!

annaeleni
16.11.2011., 19:40
Može mala pomoć iz genetike? tek smo počeli s tim pa nisam odmah pohvatala sve.kako se dobiva F2 generacija?Kako se križaju "slova" dobivena u F1 generaciji da se dobije F2.Profa je pisala s razlomcima (1/2). može objašnjenje? vjerojatno je lagano al eto,nije mi jasno
hvala

Cini mi se da mislis na Mendelovo pravilo.
On je ukrstavao bijeli i crveni grasak i interesovalo ga je na koji se nacin odnosno po kojem sablonu prenosi jedna od te dvije boje na potomke.
U ovom slucaju je crvena boja dominantno svojstvo a bijela recesivno.
Posto postoji par alela kod svake jedinke koji regulira to svojstvo i jedan se dobija od 'majke' a drugi od 'oca' onda su moguce 3 kombinacije a to su AA, Aa i aa.
AA-to je jasno, radi se o dva dominantna alela i jednika ce imati crvene cvjetove
Aa-jedan dominantni i jedan recesivni alel, jedinka ce imati crvene listove zato sto se ispoljava dominantno svojstvo.
aa-dva recesivna alela, jedinka ima bijele cvjetove.
Sada, Mengel je uzeo 2 jedinke od kojih ih je pola bilo AA a druga polovica aa i nazvao ih parentalnom generacijom (P)
Nakon njihovog krizanja ( predpostavimo da su dvije da bude jednostavnije) dobije se Aa,Aa,Aa,Aa- odnosno sve su jedinke ispoljavale dominantno svojstvo, imale su crvene cvjetove iako im je jedan roditelj bio bijel. Ta generacija se naziva F1-filijalna generacija.
Nakon medjusobnog krizanja F1 generacije dobiveno je:
AA,AA,AA,Aa,Aa,Aa,aA,aA,aA,aa,aa,aa
Odavde vidis da je od 12 potomaka koji su nastali 9 nosilo dominantnu boju a 3 su bila bijela.
9:3=3:1
I odavde se vide dva Mendelova pravila, 1. pravilo uniformnosti: Svi potomci P generacije odnosno F1 generacija ce da ispoljava isto svojstvo.
2. Pravilo segregacije: Potomci F1 generacije,odnosno F2 generacija ce da ispoljavaju dominantno svojstvo u odnosu na recesivno u omjeru 3:1.

volimbebe
17.11.2011., 20:47
ej ljudi,ako bi netko tko se kuži u ovo bio dobar
dakle,frendičina kćer je pisala test iz biologije i muči je jedno pitanje:

dakle k je gen za frčkavu kosu,a K za ravnu,tata ima kk i njegova kosa je __________(ona je napisala frčkava,i kolko znam to je točno),mama ima Kk i njezina kosa je ___________(ona je napisala ravna,i također,kolko ja znam,to je točno).Kolika je šansa da će dijete imati frčkavu kosu:____%(ona je napisala 50%,ali ja si razmišljam da je možda 75% jer je 100/4=25 a 25*3=75 (jer ima 3 "frčkavih" gena) )

aqualung
17.11.2011., 20:52
Sve je tocno napisala. 50% je tocan odgovor. Djeca ce biti Kk Kk kk kk.
Samo vec ako je pitanje kovrcave kose toliko simplificirano onda je netocno postavljeno, jer kovrcava kosa je dominantno svojstvo.

volimbebe
17.11.2011., 20:58
Sve je tocno napisala. 50% je tocan odgovor. Djeca ce biti Kk Kk kk kk.
Samo vec ako je pitanje kovrcave kose toliko simplificirano onda je netocno postavljeno, jer kovrcava kosa je dominantno svojstvo.

hvala :) pitanje je tako postavljeno,barem ona kaže,svejedno,hvala!!!

aqualung
17.11.2011., 21:03
hvala :) pitanje je tako postavljeno,barem ona kaže,svejedno,hvala!!!

U redu je da je pitanje pojednostavljeno, to je nuzno. No do sada nisam naisao ni na jedan skolski primjer koji krece od netocog. Mislim da je to nepotrebno.
I bez razmisljanja, opomena osobi koja ga je postavila.

Wrathmen
22.11.2011., 13:07
Može li mi netko odgovoriti na ova pitanja ...
Nukleoid nalazimo u: a) bakterija b) virusa c) praživotinja d)točni su a i c e)točni su a i b -(samo je jedan odgovor točan)-
Nukleoid je genetički materijal građen od kružne jednolančane DNA. a) točno b) netočno
Promjer uzvojnice kromosomskog vlakna nakon spiralizacije je: a)11 nm b)20nm
c)30nm d)50nm
Koje je maksimalno ukupno povećanje elektronskog mikroskopa?

aqualung
22.11.2011., 15:19
Ovo su srednjoskolska pitanja , prvi razred ako se ne varam. Mislim da su prejednostavna da bi ti dali odgovore mi, sugeriram da pokusas sam, mi ti mozemo pomoci ako ti nesto nije jasno ili ako nesto si netocno odgovorio. :mig:

Myster D.
22.11.2011., 15:33
1.Izbaci uljeza:
a) makrocistis
b) kaulerpa
c) obična bobičarka
d) Volvox
e) padina

2.Izbaci uljeza:
a) Corallina
b) dasija
c) botrikladija
d) parožina
e) gelidijum

molim pomoć ;)

jfutach
28.11.2011., 22:18
1.Izbaci uljeza:
a) makrocistis
b) kaulerpa
c) obična bobičarka
d) Volvox
e) padina

2.Izbaci uljeza:
a) Corallina
b) dasija
c) botrikladija
d) parožina
e) gelidijum

molim pomoć ;)

Pitanja su dosta teška ako je u pitanju srednja škola. Pretpostavljam da je odgovor na prvo D - volvox jedino nije morska alga. Možda bi se dubljom analizom dalo i naći neki drugi razlog za izbacivanje nečeg drugog....npr. samo je kaulerpa invazivna vrsta kod nas,jedino makrocistisa nema u nas, volvox je jedini kolonijalan.... sve u svemu, ne sviđa mi se pitanje.

Na drugo je odgovor parožina jer su ostale alge crvene.

access_denied
30.11.2011., 18:26
hitno mi treba tema vezana za animalnu fiziologiju....za esej....neka zanimljiva...molim pomoć jer nemam ideja

tonkica15
06.12.2011., 17:55
Učim Morganovu školu genetike trenutno. Molim vas da mi pomognete:

Diploidna garnitura kromosoma konja je 2n=60
a)koliko homolognih parova kromosoma ima konj u stanicama kože?
b)koliko ima kromosoma u zigoti?
c)koliko kromosoma ima u stanicama bubrega?

borntobewinner
06.12.2011., 18:07
Učim Morganovu školu genetike trenutno. Molim vas da mi pomognete:

Diploidna garnitura kromosoma konja je 2n=60
a)koliko homolognih parova kromosoma ima konj u stanicama kože?
b)koliko ima kromosoma u zigoti?
c)koliko kromosoma ima u stanicama bubrega?

I zigota i bubrezi bi trebali imati diploidan broj kromosoma :ne zna:

tonkica15
06.12.2011., 18:28
I zigota i bubrezi bi trebali imati diploidan broj kromosoma :ne zna:

a da, nakon što sam postavila pitanje tu, i sama sam shvatila :ne zna:

a što su genske karte?

RoxyLady
09.12.2011., 08:33
Ima li ikoga ovdje? Može pomoć?
Prošli sat iz biologije smo radili 2 pokusa, ali naša grupa naravno ništa nije stigla, ali danas moram donjeti rezlultate, pa ako mi netko može pomoći bilo kako...

ZGRUŠAVANJE BJELANČEVINA DJELOVANJEM VISOKIH TEMPERATURA
MAT. I PRIBR : epruveta, drvena štipaljka, plamenik, malo bjelanjka i mlijeko.
POSTUPAK : U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga držeći epruvetu sa štipaljkom iznad plamena, to ponovite i sa mlijekom.
REZULTAT ???

i

ZGRUŠAVANJE BJLEANČEVINA DJELOVANJEM KISELINA
MAT. I PRIBOR: 2 SATNA STAKALCA, KAPALICA, STAKLENI ŠTAPIĆ, BJELANJAK, MLIJEKO, RAZRJEĐENA OCTENA KISELINA
POSTUPAK: na jedno stakalce stavite malo mlijeka a na drugo malo bjelanjka. zatim na oba kapnite malo octene kiseline, promješajte staklenim štapićem..
REZULTAT :???

manchild
10.12.2011., 00:36
Ima li ikoga ovdje? Može pomoć?
Prošli sat iz biologije smo radili 2 pokusa, ali naša grupa naravno ništa nije stigla, ali danas moram donjeti rezlultate, pa ako mi netko može pomoći bilo kako...

ZGRUŠAVANJE BJELANČEVINA DJELOVANJEM VISOKIH TEMPERATURA
MAT. I PRIBR : epruveta, drvena štipaljka, plamenik, malo bjelanjka i mlijeko.
POSTUPAK : U epruvetu stavite malo bjelanjka i zagrijte ga držeći epruvetu sa štipaljkom iznad plamena, to ponovite i sa mlijekom.
REZULTAT ???

i

ZGRUŠAVANJE BJLEANČEVINA DJELOVANJEM KISELINA
MAT. I PRIBOR: 2 SATNA STAKALCA, KAPALICA, STAKLENI ŠTAPIĆ, BJELANJAK, MLIJEKO, RAZRJEĐENA OCTENA KISELINA
POSTUPAK: na jedno stakalce stavite malo mlijeka a na drugo malo bjelanjka. zatim na oba kapnite malo octene kiseline, promješajte staklenim štapićem..
REZULTAT :???



ajde da ti dam hint - šta se događa kad pečeš jaje?

Wrathmen
11.12.2011., 16:54
Možete li mi objasniti kako ću nacrtati metafazu mitoze ako je 2n=5??

Myster D.
15.12.2011., 19:34
Pitanja su dosta teška ako je u pitanju srednja škola. Pretpostavljam da je odgovor na prvo D - volvox jedino nije morska alga. Možda bi se dubljom analizom dalo i naći neki drugi razlog za izbacivanje nečeg drugog....npr. samo je kaulerpa invazivna vrsta kod nas,jedino makrocistisa nema u nas, volvox je jedini kolonijalan.... sve u svemu, ne sviđa mi se pitanje.

Na drugo je odgovor parožina jer su ostale alge crvene.

Na prvo je pitanje na kraju odgovor bio Volvox, dobro si mislio. ;)

PlameniPehar
23.01.2012., 20:08
Imam jedno jednostavno pitanje, nisam stigla vidjeti pri izvođenju pokusa, ostavlja li albumin masni trag ili ne? Važno je jer dokazujemo lipide.


Hvala unaprijed :)

Bat Kol
23.01.2012., 20:51
Imam jedno jednostavno pitanje, nisam stigla vidjeti pri izvođenju pokusa, ostavlja li albumin masni trag ili ne? Važno je jer dokazujemo lipide.


Hvala unaprijed :)

Albumin je protein.

ninich
24.01.2012., 08:09
Može mala pomoć

Zašto je potrebno onesviještenog staviti u bočni položaj? (par rečenica)

lost_17
24.01.2012., 13:45
Može mala pomoć

Zašto je potrebno onesviještenog staviti u bočni položaj? (par rečenica)

nakon što dođe do gubitka svijesti, često se javi i gubitak tonusa mišića donje čeljusti i jezika (drugim riječima, oni "omlohave"). jezik u tim slučajevima uslijed sile teže pada prema ždrijelu i na taj način može potpuno blokirati disanje ako osoba leži na leđima. također je moguće i gušenje vlastitim povraćanim sadržajem. stoga je važno onesviještenog staviti u bočni položaj.

ninich
24.01.2012., 19:10
nakon što dođe do gubitka svijesti, često se javi i gubitak tonusa mišića donje čeljusti i jezika (drugim riječima, oni "omlohave"). jezik u tim slučajevima uslijed sile teže pada prema ždrijelu i na taj način može potpuno blokirati disanje ako osoba leži na leđima. također je moguće i gušenje vlastitim povraćanim sadržajem. stoga je važno onesviještenog staviti u bočni položaj.

hvala ti :mig:

Artois
14.03.2012., 13:25
Zanima me što znači SSC2 ili SSC5.
Znam da su to kromosomi, ali što znači to SSC (salt, sodium citrate) tj. sol,natrijev citrat.

Kakve to veze ima sa kromosomima?
Ako može pomoć, hvala :s

aqualung
14.03.2012., 13:45
SSC je abbreviation za Sus scrofa, tako SSC se koristi za pig chromosome, dok za ljude Homo sapiens koristi se HSA (chromosome).

Naravno u biologiji moze znaciti jos bezbroj toga, no ovako uz kontekest koji dajes to je vjerujem znacenje.

Artois
14.03.2012., 14:09
SSC je abbreviation za Sus scrofa, tako SSC se koristi za pig chromosome, dok za ljude Homo sapiens koristi se HSA (chromosome).

Naravno u biologiji moze znaciti jos bezbroj toga, no ovako uz kontekest koji dajes to je vjerujem znacenje.

To to to to to to!

Pročitao sam već par knjiga iz genetike, pošto mi je potrebno za neki rad i nebi nasao SSC značenje pa da me ubiješ. :facepalm:

Puno ti hvala :headbang:

rinenad
27.03.2012., 18:32
Izmjeri visinu i širinu gumenog bombona. Bombon uroni u posudicu s vodom. Iz dana u dan mjeri bombon. Što se dogodilo u ovom pokusu? Odredi kakav bi bombon bio prema vodi koja ga okružuje te imenuj proces koji se ovdje dogodio.

Hvala!:confused:

Bat Kol
27.03.2012., 20:24
Izmjeri visinu i širinu gumenog bombona. Bombon uroni u posudicu s vodom. Iz dana u dan mjeri bombon. Što se dogodilo u ovom pokusu? Odredi kakav bi bombon bio prema vodi koja ga okružuje te imenuj proces koji se ovdje dogodio.

Hvala!:confused:

Postoje 3 "vrste" otopina: hipertonične, hipotonične i izotonične.

Hipertonične u sebi sadržavaju tvari koje na sebe vuku vodu (zamisli da imaš malo vode u čaši i staviš veliku kocku šećera u to. Primijetit ćeš da je šećer "popio" vodu, kao spužva). Ako tvoj bombon djeluje kao hipertonična otopina i navlači vodu - povećat će se (pretpostavljam da će navlačit jer u sebi ima dosta šećera).

Hipotonične - obratno. Tada bombon u odnosu na vodu ima manje takvih tvari tako da će one (u vodi izvan bombona) vući vodu iz bombona van.

Izotonične - imaju jednake koncentracije tih tvari.

Inače, te tvari koje navlače vodu zovemo osmotski aktivnim tvarima (česticama), a procesi u kojima se gore opisani događaji odvijaju se zovu difuzija odnosno osmoza (http://hr.wikipedia.org/wiki/Osmoza).

ayeaye
27.03.2012., 20:32
I još izvagaj možda bombon i zapiši volumen vode prije i poslije pokusa.

gustav989
15.04.2012., 10:06
Molim pomoć! Jel mi možete ukratko opisati proces fibrinolize? Jel u tom procesu glavna reakcija dok plazminogen ide u plazmin? I jel fibrinogen ide u fibrin? Hvala

Artois
15.04.2012., 10:37
Ja se sjećam nekih stvari, pa da ti nešto krivo ne napišem, evo ovdje imaš možda ti bude od koristi. Fizioloske osnove procesa fibrinolize (http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0025-8105/2008/0025-81050806247V.pdf)

malibega
16.04.2012., 07:41
E ovako raja :D
zanima me, iz koje knjige mogu najviše da saznam o spolnom i bespolnom razmnožavanju životinja..
ako moze ime autora i naslov knjige :D jos bolje ako imate link za download :D
hvala :D

jfutach
16.04.2012., 08:05
Ovisi do koje razine detalja i stručnosti želiš ići.
Osnove možeš naći u Općoj zoologiji (Matoničkin, Klobučar, Kučinić), više konkretnih detalja vezano za beskralježnjake možeš naći u Protista-Protozoa, Metazoa-Invertebrata (Ivan Habdija i suradnici), a također u bilo kojem sveučilišnom udžbeniku iz genetike i zoologije (toga imaš i na netu) se sigurno može naći mnogo informacija o toj temi. S obzirom da je tema općenita, teško ćeš naći puno više bez da ideš u konkretnu skupinu/vrstu i njezine specifičnosti.

jebemebiologija
25.05.2012., 20:39
Ako mogu da dobijem pozitivne i negativne strane transpiracije, razvoj i građa hloroplasta, fotoproces i hemoproces bio bih veoma zahvalan :)

Love_maker
27.05.2012., 17:16
Pozdrav!
Radim hebrarij, za školu. Trebalo je skupit 25 biljaka, a ja sam skupila i neke za koje ne znam naziv pa bi mi bilo od veeeeeeeeeeeelike pomoći da mi neko veli barem uobičajeni, domaći naziv za ovu biljku, a bila bi presretna kad bi mi neko ukazao čast i napisao naziv na latinskom:)

http://imageshack.us/content_round.php?page=done&id=4tHcl5-nlaWtlaWS1ODNnK2d2M-Z3dbT

ovo je ta nesretna biljka.

18Delta
27.05.2012., 17:51
Capsella bursa-pastoris? slabo se vidi i link ti ne valja

Artois
27.05.2012., 18:09
Daj ponovno sliku postavi

Love_maker
27.05.2012., 19:30
Capsella bursa-pastoris? slabo se vidi i link ti ne valja

hvalahvalahvala. to je to! :jumping:

Love_maker
29.05.2012., 16:57
Jel bi mi mogli pomoći još s ove dvije biljke?

http://img15.imageshack.us/img15/2886/img055qe.jpg

http://img826.imageshack.us/img826/7338/img051f.jpg

Artois
29.05.2012., 18:26
Prva me vuče na Pastinaca sativa.
Druga bi mogla biti Inula britannica ali cvijet me buni.

18Delta
29.05.2012., 18:26
Rorippa amphibia (nedostaje ostatak biljke za točnu determinaciju)
Lathyrus pratensis (ako su cvijetovi žuti u svježem stanju)

Artois
29.05.2012., 18:28
Rorippa amphibia (nedostaje ostatak biljke za točnu determinaciju)
Lathyrus pratensis (ako su cvijetovi žuti u svježem stanju)

Ko zna zna :mig:
Ja sam onako iz sjećanja "bubnuo".

Love_maker
30.05.2012., 16:48
hvala i na tome. :)
i još samo nešto. dal postoji crveni trputac? jer ubrala sam uskolisni i širokolisni i veli mi baka (ne kažem da bakama treba sve vjerovati), da imam i crvenolisni. taj je malo tamniji od ovog uskolisnog...

18Delta
30.05.2012., 17:50
žao mi je, nisam nikad čuo za crvenolisni t.

Love_maker
30.05.2012., 17:59
žao mi je, nisam nikad čuo za crvenolisni t.

A, uredu onda. Zadovoljit ću se sa 24 biljke kojima znam naziv :)

robymed
02.06.2012., 21:27
Zna netko objasniti ovaj zadatak?
Bakterijske stanice dijele se svakih pola sata. Koliko će bakterijskih stanica nastati od jedne bakterije nakon tri i pol sata?

Štreberica
02.06.2012., 21:35
Zna netko objasniti ovaj zadatak?
Bakterijske stanice dijele se svakih pola sata. Koliko će bakterijskih stanica nastati od jedne bakterije nakon tri i pol sata?
Možeš jednostavno "brojati":
nakon pola sata iz 1 nastaju 2
nakon još pola sata = ukupno 1 sat, iz te 2 nastaju 4 (jer iz svake od njih 2 nastaju po 2, a 2 puta 2 je 4)
nakon ukupno 1,5 sat, iz 4 nastaje 8
2 sata --> 16
2,5 sata --> 32
3 sata --> 64
3,5 sata --> 128
Budući da si koliko vidim maturant a ne osnovnoškolac, možeš i probati vidjeti neku zakonitost u tome: nakon svakih pola sata, bakterija je duplo više, što znači da ih je nakon nekog vremena to 2 na (to vrijeme/pola sata), tj. u ovom slučaju 3,5 sata je 7 puta pola sata pa ih je 2^7 (dva na sedmu potenciju).

.hello.kitty.
26.06.2012., 23:10
http://s13.postimage.org/rbpxda7pf/179187_4181898467526_1950167972_n.jpg (http://postimage.org/image/rbpxda7pf/)

Dragi biolozi, znate li koja je ovo ptica? Doselila se na drvo preko balkona :D

:ne zna:

Violet1
28.06.2012., 01:10
http://s13.postimage.org/rbpxda7pf/179187_4181898467526_1950167972_n.jpg (http://postimage.org/image/rbpxda7pf/)

Dragi biolozi, znate li koja je ovo ptica? Doselila se na drvo preko balkona :D

:ne zna:

Golub grivnjaš (Columba palumbus)

.hello.kitty.
28.06.2012., 12:23
Golub grivnjaš (Columba palumbus)



Faco!!! :cheer::cheer::cheer:

fuschiafantasy
30.06.2012., 13:04
E ovako, imam pitanje da prikazem segment DNK sa 6 parova nukleotida- prikazujuci baze i H mostove.
Znam da se adenin spaja s timinom dvostrukom, a guanin s citozinom trostrukom vezom.

Na pripremama je to spojeno ovako

A=T, T=A, C trostruka G, G trostruka C, T=A, C trostruka G

medjutim ni na jednoj slici nisam nasla takvo sparivanje

zapravo na svakoj slici je sparivanje drugacije
moze li neko da objasni i pomogne?
http://forum.krstarica.com/attachment.php?attachmentid=245262&d=1341055633http://forum.krstarica.com/attachment.php?attachmentid=245261&d=1341055632


ovako
e sad ja nailazim na odgovor na pripremama kao ovaj gore, ali ni na jednoj slici DNK nisam naisla na takvo povezivanje, cak na svakoj slici je drugacija kombinacija baza. Pa me zanima kako se to odredjuje, pisu te povezane baze i otkud ta razlicitost.:ne zna:

ZTS
01.07.2012., 04:42
Nisam siguran da sam razumio pitanje, ali nisi ni ti :rofl:
Ako znas kako dvostruka zavojnica izgleda, onda znas da slika moze prikazivati pocetak sekvence bilo gdje u lancu, zato nece uvijek biti isti redoslijed nukleotidnih parova (iako ako znas dio sekvence mozes pretpostaviti kako ce dalje ici - dopunjavanje odnosno obrtanje).
Jesi mozda nasla kakvu sliku zadatka s priprema?
Na koji nacin trebas prikazati segment?

Štreberica
01.07.2012., 21:16
E ovako, imam pitanje da prikazem segment DNK sa 6 parova nukleotida- prikazujuci baze i H mostove.
Znam da se adenin spaja s timinom dvostrukom, a guanin s citozinom trostrukom vezom. ...
Osnovno sparivanje baza (C<->G tri veze, A<->T dvije) si dobro naučila. Ne mogu ti vidjeti slike pa ne shvaćam što ti je pitanje (probaj ih uploadati na neki drugi način, ne da mi se samo zbog toga registrirati na drugi forum). Ako trebaš znati strukture baza i vodikovih veza među njima, na engleskoj wikipediji je točna slika: http://en.wikipedia.org/wiki/Base_pair . Ako trebaš baš cijele fragmente ("što je R u ovim slikama"), točnu sliku imaš ovdje: http://mrsec.wisc.edu/Edetc/background/DNA/DNAintro.htm . Sjeti se da su lanci DNA antiparalelni pa jedan moraš crtati "naopačke".

Bershka
08.09.2012., 22:31
Znači imam za domaći napraviti kao mali znanstveni rad, uzeti nekakav znanstveni problem, postaviti pretpostavke i onda te pretpostavke dokazati pokusom, istraživanjem i na temelju toga napisati taj zn.rad. npr. što je sve potrebno grahu ili nekoj biljci za rast i razvoj, bioindikatori tj. njihova uloga, gdje ih ima gdje ne.. Pada li vam još nešto na pamet osim ovog??

Štreberica
08.09.2012., 22:43
Znači imam za domaći napraviti kao mali znanstveni rad, uzeti nekakav znanstveni problem, postaviti pretpostavke i onda te pretpostavke dokazati pokusom, istraživanjem i na temelju toga napisati taj zn.rad. npr. što je sve potrebno grahu ili nekoj biljci za rast i razvoj, bioindikatori tj. njihova uloga, gdje ih ima gdje ne.. Pada li vam još nešto na pamet osim ovog??
Koji razred, kakve škole? Koliko imaš vremena za to?
Oni koje sam ja radila u ranim razredima gimnazije su osmoza (udubiš mrkvu, krumpir ili tako nešto, u udubinu staviš soli, i onda taj komad povrća staviš u čašu s malo vode i promatraš kroz nekoliko sati i dana) i utjecaj različitih uvjeta (u hladnjaku, dodatak octa, šećera, soli...) na brzinu kvarenja nekakve hrane (opet nekog povrća).

Bershka
08.09.2012., 23:06
1. razred opće gimnazije, vremena do utorka. Znači uzmem kvarenje tvari za temu, postavim pretpostavke i onda to dokažem pokusima u raznim situacijama? imam li dovoljno vremena za to?

Štreberica
08.09.2012., 23:13
1. razred opće gimnazije, vremena do utorka. Znači uzmem kvarenje tvari za temu, postavim pretpostavke i onda to dokažem pokusima u raznim situacijama? imam li dovoljno vremena za to?
Imaš, jedva, ako uzmeš nešto lako kvarljivo (voće?), no bilo bi bolje onda nešto što traje kraće. Osmoza onda ne jer ćete to raditi tek sljedeće godine, kao i provođenje vode kroz biljku koje je isto zgodno (zapravo i jedno i drugo je provođenje vode kroz biljku samo ima više pokusa s tim). Šteta što nije kišno vrijeme pa da maltretiraš kišne gliste :D Možda možeš uloviti nešto mrava pa izvesti nešto s njima (u kakvim će uvjetima preživjeti, koliko dugo mogu plivati :D , kako ih možeš navesti da slijede trag...). Puno očekuju od vas, malo je toga u biologiji što tako kratko traje, osobito s biljkama i mikroorganizmima a bez mikroskopa.
Ako ne nađeš ništa do ponedjeljka i ako se sjećaš nešto genetike iz osnovne, možeš naći neko naslijedno obilježje (svijetle ili tamne oči, slobodna ili srasla ušna resica...) pa u ponedjeljak ispitivati (ili buljiti :D ) po razredu tko ga ima (to bi ti trebalo pomoći i da odmah malo bolje upoznaš razred, ako ti nije neugodno :) ) i izvjestiti koliko ih ima dominantno a koliko recesivno (obično se očekuje da više ljudi ima dominantno, sjećaš se zašto? ali ne mora biti). Mislim na ovako nešto (http://www.os-vnazora-fericanci.skole.hr/skola/projekti?ms_nav=aaa).

Bershka
08.09.2012., 23:42
Evo uzela sam jabuku i podijelila je na 4 dijela, jednu stavila u fridž, na jednu ocat, na drugu šećer, treću sol. I sad ću uspoređivati vrijeme kvarljivosti. Moja pretpostavka je da ce se najbrze pokvariti ovaj dio s octom, najsporije ovaj sa soli i ovaj u fridžu. Koliko će im otprilike trebati za pokvarit se? haha valjda tako nekako

Štreberica
08.09.2012., 23:45
Evo uzela sam jabuku i podijelila je na 4 dijela, jednu stavila u fridž, na jednu ocat, na drugu šećer, treću sol. I sad ću uspoređivati vrijeme kvarljivosti. Moja pretpostavka je da ce se najbrze pokvariti ovaj dio s octom, najsporije ovaj sa soli i ovaj u fridžu. Koliko će im otprilike trebati za pokvarit se? haha valjda tako nekako
Jedan si trebala i ostaviti da samo stoji vani za kontrolu ;) (izvadi ovaj iz frižidera pa ga prereži na pola).
Jabuka ako je bila svježa i jako špricana mogla bi se i ne pokvariti, ali valjda bude, barem s octom i šećerom.

Bershka
08.09.2012., 23:48
Imaš, jedva, ako uzmeš nešto lako kvarljivo (voće?), no bilo bi bolje onda nešto što traje kraće. Osmoza onda ne jer ćete to raditi tek sljedeće godine, kao i provođenje vode kroz biljku koje je isto zgodno (zapravo i jedno i drugo je provođenje vode kroz biljku samo ima više pokusa s tim). Šteta što nije kišno vrijeme pa da maltretiraš kišne gliste :D Možda možeš uloviti nešto mrava pa izvesti nešto s njima (u kakvim će uvjetima preživjeti, koliko dugo mogu plivati :D , kako ih možeš navesti da slijede trag...). Puno očekuju od vas, malo je toga u biologiji što tako kratko traje, osobito s biljkama i mikroorganizmima a bez mikroskopa.
Ako ne nađeš ništa do ponedjeljka i ako se sjećaš nešto genetike iz osnovne, možeš naći neko naslijedno obilježje (svijetle ili tamne oči, slobodna ili srasla ušna resica...) pa u ponedjeljak ispitivati (ili buljiti :D ) po razredu tko ga ima (to bi ti trebalo pomoći i da odmah malo bolje upoznaš razred, ako ti nije neugodno :) ) i izvjestiti koliko ih ima dominantno a koliko recesivno (obično se očekuje da više ljudi ima dominantno, sjećaš se zašto? ali ne mora biti). Mislim na ovako nešto (http://www.os-vnazora-fericanci.skole.hr/skola/projekti?ms_nav=aaa).

a jooj, hvala ti na idejama zbilja se jesi potrudila, ovo s mravom mi je genijalno :lol: sad bi možda i to, ovo s jabukama mi je nekako, naah, ne znam.

Jedan si trebala i ostaviti da samo stoji vani za kontrolu ;) (izvadi ovaj iz frižidera pa ga prereži na pola).
Jabuka ako je bila svježa i jako špricana mogla bi se i ne pokvariti, ali valjda bude, barem s octom i šećerom.

a ja mislim da oće, bila je mala i smežurana već haha :rofl:

Štreberica
08.09.2012., 23:57
a ja mislim da oće, bila je mala i smežurana već haha :rofl:
A onda valjda hoće. I nije je šteta :D Dakle sve što si stavila (i šećer i sol i ocat i hladnoća) koristi se za usporavanje kvarenja hrane, dakle sve bi se trebalo pokvariti sporije nego da je bez ičega (zato je dobro da imaš i kontrolnu na koju nisi ništa stavila), ali pitanje je što koliko utječe, koji će biti točan redoslijed (to više ni ja ne znam, mislim da čak i nije bilo za razne vrste voća i povrća posve isto). Uslikaj/dobro zapamti kako komadi izgledaju sad i onda ujutro pažljivo promotri ima li promjena, pa onda opet sutra navečer, itd. Ako ne bude ničeg vidljivog do ponedjeljka ujutro, još stigneš nabrzaka napraviti nešto od ovog bržeg.

manchild
11.09.2012., 20:41
molim pomoć: koji je HR naziv ove biljke: http://en.wikipedia.org/wiki/Arabidopsis_thaliana
i ove ribe: http://en.wikipedia.org/wiki/Zebrafish
i ove žabe: http://en.wikipedia.org/wiki/African_clawed_frog

hvala!

Štreberica
12.09.2012., 09:09
Arabidopsis je uročnjak. Prilično sam sigurna da je u hrvatskom izdanju Biologije stanice zebrafish postala jednostavno zebrasta ribica. Za Xenopus mislim da nikad nisam vidjela prevedeno ime :(

manchild
12.09.2012., 09:59
Arabidopsis je uročnjak. Prilično sam sigurna da je u hrvatskom izdanju Biologije stanice zebrafish postala jednostavno zebrasta ribica. Za Xenopus mislim da nikad nisam vidjela prevedeno ime :(

hvala puno!!!

jeark
27.09.2012., 10:02
Imam jedno pitanje idem u 1.srednje (gimnazija) i treba mi jedan pokus u vezi klijanja biljaka u razlicitim uvijetima i nesto slicno tome.Imam vremena jos 15 dana.

Štreberica
27.09.2012., 12:36
Imam jedno pitanje idem u 1.srednje (gimnazija) i treba mi jedan pokus u vezi klijanja biljaka u razlicitim uvijetima i nesto slicno tome.Imam vremena jos 15 dana.
Što ti nije jasno? Uzmi grah, pšenicu ili neke druge takve sjemenke (žitarice, mahunarke) koje imaš doma ili možeš kupiti u trgovini/na tržnici (samo ne bijelu rižu :D ili tako nešto prerađeno) - potraži na internetu koliko im dugo treba da prokliju da ne bi slučajno uzeo nešto što uopće neće stići proklijati. Stavi nekoliko sjemenki klijati u "uobičajenim" uvjetima (sobna temperatura, dovoljno svjetla), nekoliko u hladnjaku, nekoliko na nekom mračnom mjestu... Možeš ih sve stavljati na navlaženu vatu (možeš neke i na suhu, ali za te je prilično očito da neće klijati :D ), a možeš neke i na zemlju, bilo onu za cvijeće bilo onu koje si malo iskopao vani.

manchild
27.09.2012., 23:42
ma jednostavno - nek stavi jednu mladicu u normalnu vodu, jednu u destiliranu vodu i nek usporedi

mali-zeko
28.09.2012., 09:53
ima li koja dobra dusica koja bi mi mogla u detalje po koracima objasnit oogenezu i spermatogenezu..ne mogu nigdi nac nesto smisleno :503:

Štreberica
28.09.2012., 12:51
ima li koja dobra dusica koja bi mi mogla u detalje po koracima objasnit oogenezu i spermatogenezu..ne mogu nigdi nac nesto smisleno
Na kojoj razini? :zubo: (koja srednja škola, fakultet ili kakva druga svrha)

xfxgamer
28.09.2012., 22:22
A vjerovatno za srednju skolu posto se sad to uci :)Spermatogeneza- zametna stanica spermatogonij raste i pretvara se u primarnu spermatocitu u kojoj je broj kromosoma diploidan,nakon prve mejoticke diobe nastaju dvije sekundarne spermatocite s haploidnim brojem kromosoma,a nakon druge mejoticke diobe nastanu četiri spermatide koje se pod djelovanjem testosterona pretvaraju u spermije( sve spolne stanice imaju haploidan broj kromosoma)

Kod oogeneze je sve isto samo sto imaš oogoniju,oocitu i tri polocite koje na kraju propadaju i razvije ti se samo jedna jajna stanica

mali-zeko
29.09.2012., 09:54
A vjerovatno za srednju skolu posto se sad to uci :)Spermatogeneza- zametna stanica spermatogonij raste i pretvara se u primarnu spermatocitu u kojoj je broj kromosoma diploidan,nakon prve mejoticke diobe nastaju dvije sekundarne spermatocite s haploidnim brojem kromosoma,a nakon druge mejoticke diobe nastanu četiri spermatide koje se pod djelovanjem testosterona pretvaraju u spermije( sve spolne stanice imaju haploidan broj kromosoma)

Kod oogeneze je sve isto samo sto imaš oogoniju,oocitu i tri polocite koje na kraju propadaju i razvije ti se samo jedna jajna stanica

puno hvala! :)

TkoPita-NeSkita
29.09.2012., 11:28
Pozdrav!

Nadam se da ima neka dobra dušica da me razriješi nedoumica.

Koliko molekula DNA postoji u svakoj tjelesnoj stanici?-46 ili?

Definicija genoma kaže da je to skup svih gena u stanici i da čovjek ima oko 20 000-25 000 gena. Zašto se kaže u stanici, a ne u organizmu? Znači li to da je genom svake stanice u našem tijelu jednak?
Može li se genom izmijeniti na još koji način osim mutacijama?

Gdje se u tijelu događa mejoza?-samo u sjemenicima i jajnicima ili?
Dok dođe do krossing overa, što to točno znači?-da se mijenja i genom ako se ukriže djelovi kromosoma?

Ako imate kakav dobar link gdje je to točno, a jednostavno objašnjeno (DNA, RNA; mitoza, mejoza, sinteza proteina) bila bi zahvalna. Učimo hrpu kojekavog nerazumljivog nazivlja, a na kraju ne razumijem osnovne stvari i suštinu toga svega.

I još jedno pitanje, nevezano za ovo. Ako su rođene blizanke, znači isti spol, ali se jako razlikuju u težini (jedna 2,5 kg, druga 3,5), znači li to odmah da se radi o dvojajčanim blizankama?-ako ne, koji je uzrok toj razlici u težini?

Štreberica
29.09.2012., 19:57
Koliko molekula DNA postoji u svakoj tjelesnoj stanici?-46 ili?
Da. (u stanici koja ne prolazi kroz diobu, 1 kromosom = 1 molekula DNA...)

Definicija genoma kaže da je to skup svih gena u stanici i da čovjek ima oko 20 000-25 000 gena. Zašto se kaže u stanici, a ne u organizmu? Znači li to da je genom svake stanice u našem tijelu jednak?
Podjednak je, tj. jednak je ako nije došlo do mutacija pri mitozi, a takve mutacije, osobito one koje utječu na funkciju gena, prilično su rijetke (ali s obzirom na golem broj stanica u organizmu dovoljno česte da ih vjerojatno svi imamo).

Može li se genom izmijeniti na još koji način osim mutacijama?
Ako uzmemo širu definiciju mutacije - svaka promjena u DNA - onda očito ne. Inače (ako su mutacije samo promjene u DNA pri duplikaciji, pri sintezi novih molekula DNA) možemo reći (i mislim da se najčešće govori) da se može izmijeniti i rekombinacijama (npr. crossingover ili rekombinacija s virusnom DNA).

Gdje se u tijelu događa mejoza?-samo u sjemenicima i jajnicima ili?
Da.

Dok dođe do krossing overa, što to točno znači?-da se mijenja i genom ako se ukriže djelovi kromosoma?
Što znači "mijenja se genom"? Pri crossingoveru se izmjenjuju dijelovi homolognih kromosoma - istovrsnih kromosoma koje je organizam naslijedio jedan od jednog drugi od drugog roditelja. Ako su izmijenjeni dijelovi identični (crossingover se dogodi na genu koji je organizam naslijedio isti od oba roditelja, za koji je homozigotan), nema nikakve promjene. Ako nisu identični (crossingover se dogodi na genu za koji je organizam heterozigotan, za koji je naslijedio 2 različita alela), može doći do promjene (zamjene alela). Ako je crossingover nepravilan (ne zamijene se isti dijelovi istog gena nego "pomaknuto", što je rjeđe ali moguće npr. ako 2 gena slučajno imaju neki isti djelić), može doći i do gubitka funkcionalnosti nekih gena (jer jedan kromosom time dobije adiciju, a drugi deleciju).

Ako imate kakav dobar link gdje je to točno, a jednostavno objašnjeno (DNA, RNA; mitoza, mejoza, sinteza proteina) bila bi zahvalna. Učimo hrpu kojekavog nerazumljivog nazivlja, a na kraju ne razumijem osnovne stvari i suštinu toga svega.
Probaj potražiti u hrvatskom mrežnom udžbeniku iz genetike (http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/index.html).

I još jedno pitanje, nevezano za ovo. Ako su rođene blizanke, znači isti spol, ali se jako razlikuju u težini (jedna 2,5 kg, druga 3,5), znači li to odmah da se radi o dvojajčanim blizankama?-ako ne, koji je uzrok toj razlici u težini?
Ne nužno. Možda je jedna bila u takvom položaju u maternici da joj je otežavalo rast/dotok hranjivih tvari, možda je kod jedne došlo do mutacije pri nekoj od ranih dioba embrija koja joj je uzrokovala probleme, možda je pri nastanku jednojajčanih blizanki jedna dobila nepovoljniji dio citoplazme (premalo mitohondrija)... :ne zna:

TkoPita-NeSkita
30.09.2012., 07:40
Hvala ti puno!:s

Imam još jedno pitanje, nije mi najbolje sjelo što su to modifikacije? Da li i kod njih dolazi do izmjena u genima, tj. u DNA ili što to uzrokuje da osoba promijeni neka obilježja?

Štreberica
30.09.2012., 10:04
Imam još jedno pitanje, nije mi najbolje sjelo što su to modifikacije? Da li i kod njih dolazi do izmjena u genima, tj. u DNA ili što to uzrokuje da osoba promijeni neka obilježja?
Modifikacije su tijekom života stečene promjene obilježja zbog promjena u tjelesnim stanicama, je li tako? Npr. kad koža pocrni na suncu. Ključno je da nisu nasljedne, je li tako? U pravilu kod njih ne dolazi do izmjena u samim genima, nego u aktivnosti gena (npr. promjene u proteinima koji okružuju DNA, promjene u proteinima koji pomažu pri prevođenju DNA u RNA / RNA u proteine...), ali (kod višestaničnih organizama) modifikacije mogu biti i pojave kod kojih je došlo do izmjena u genima, ali su one u tjelesnim stanicama iz kojih neće nastati spolne stanice pa se te promjene ne mogu prenijeti na potomstvo (ali takve promjene onda možemo zvati i modifikacijama i mutacijama, ovisi kako točno definiramo).

Agrotronax
30.09.2012., 11:57
Pozdrav !
Imam dva pitanja na koja trebam pomoć.
1. Koliko bivalenata sudjeluje u 5 cross- overa kod vrste 2n=8?
2. Koliko kromonema, kromomera i centromera ima u 23 kromosoma u telofazi 2 druge mejotičke diobe?
Za drugo pitanje sam dobio rezultate 46 kromonema, 92 kromomere i 23 centromere. Je li to točno? Ako ne koji je pravi rezultat?
Hvala unaprijed! :)

Štreberica
30.09.2012., 18:20
Koja navala na genetiku :D Neka, za sada, i bolje mi je da se podsjetim prije biokemije :)

1. Koliko bivalenata sudjeluje u 5 cross- overa kod vrste 2n=8?
Može biti od 1 do 4 (koliko ih kod te vrste najviše ima) - jedan bivalent može sudjelovati u više crossingovera (koliko najviše, ovisi o veličini kromosoma, ali mislim većinom i znatno više od 5).

2. Koliko kromonema, kromomera i centromera ima u 23 kromosoma u telofazi 2 druge mejotičke diobe?
Za drugo pitanje sam dobio rezultate 46 kromonema, 92 kromomere i 23 centromere. Je li to točno? Ako ne koji je pravi rezultat?
Centromere su definitivno 23 (svaki kromosom ima jednu). Kromomere (podsjeti me što je to točno ako znaš) mislim da uopće nisu prisutne u telofazi (mislim da se tako nazivaju strukture koje se vide samo u profazi) i da se njihov broj ne može samo ovako odrediti. A kromonema ima uvijek isto kao kromatida (opet, podsjeti me što su ako ti je sumnjivo), dakle opet 23.

Agrotronax
01.10.2012., 21:35
Koja navala na genetiku :D Neka, za sada, i bolje mi je da se podsjetim prije biokemije :)


Može biti od 1 do 4 (koliko ih kod te vrste najviše ima) - jedan bivalent može sudjelovati u više crossingovera (koliko najviše, ovisi o veličini kromosoma, ali mislim većinom i znatno više od 5).


Centromere su definitivno 23 (svaki kromosom ima jednu). Kromomere (podsjeti me što je to točno ako znaš) mislim da uopće nisu prisutne u telofazi (mislim da se tako nazivaju strukture koje se vide samo u profazi) i da se njihov broj ne može samo ovako odrediti. A kromonema ima uvijek isto kao kromatida (opet, podsjeti me što su ako ti je sumnjivo), dakle opet 23.
Kromomere bi bile polinukleotidni lanci prisutni u DNA (kromonema)..znači njih je 4 sveukupno......dok postoje dvije DNA...kromatide su pak dijelovi u kojima se nalazi sve to...

Štreberica
01.10.2012., 22:50
Kromomere bi bile polinukleotidni lanci prisutni u DNA (kromonema).
Kromomere su polinukleotidni lanci ili je kromonema polinukleotidni lanac? :confused:

donka19
09.10.2012., 17:30
ej...jel mi može netko reći što je sve potrebno da bi uspješno položila mikrobiologiju...jesu li dovoljna predavanja ili bi trebala kupit još neku literaturu

Štreberica
09.10.2012., 18:22
ej...jel mi može netko reći što je sve potrebno da bi uspješno položila mikrobiologiju...jesu li dovoljna predavanja ili bi trebala kupit još neku literaturu
Pitaj na temi svog fakulteta na podforumu Fakulteti i visoka učilišta (http://www.forum.hr/forumdisplay.php?f=278).

manchild
10.10.2012., 00:33
ej...jel mi može netko reći što je sve potrebno da bi uspješno položila mikrobiologiju...jesu li dovoljna predavanja ili bi trebala kupit još neku literaturu

za koji faks?

xfxgamer
13.10.2012., 16:24
Znaci trebalo bi mi pojasnjnje oko mejoze,tj. oko profaze 1,metafaze1 i anafaze 1.

http://imageshack.us/photo/my-images/255/scanpq.jpg/

Ovo nam je dala profesorica iz skole.Sad me zbunjuje to sto u profazi 1 nakon konjugacije dobijemo tri bivalenta,sta nije sada broj kromosoma jednak n=3,a ne 2n=6,posto su se kromosomi udruzili u bivalente.I kako u anafazi 1 kad dode do odvajanja bivalenta opet moze biti 2n=6,kad je ocigledno da su se oni odvojili.A ako krenemo od onoga da je u profazi 1 n=3 onda stvarno u anafazi to i dobijemo da je 2n=6,posto je broj kromosoma u anafzi dvostruko veci

Štreberica
13.10.2012., 17:54
Znaci trebalo bi mi pojasnjnje oko mejoze,tj. oko profaze 1,metafaze1 i anafaze 1.

http://imageshack.us/photo/my-images/255/scanpq.jpg/

Ovo nam je dala profesorica iz skole.Sad me zbunjuje to sto u profazi 1 nakon konjugacije dobijemo tri bivalenta,sta nije sada broj kromosoma jednak n=3,a ne 2n=6,posto su se kromosomi udruzili u bivalente.I kako u anafazi 1 kad dode do odvajanja bivalenta opet moze biti 2n=6,kad je ocigledno da su se oni odvojili.A ako krenemo od onoga da je u profazi 1 n=3 onda stvarno u anafazi to i dobijemo da je 2n=6,posto je broj kromosoma u anafzi dvostruko veci
Bivalenti nisu kromosomi, nego se svaki bivalent i dalje sastoji od 2 kromosoma. U anafazi se svaki bivalent raspada na 2 kromosoma, po jedan od kojih ide u jednu, a drugi u drugu stanicu koja nastaje diobom.

Eido
13.10.2012., 18:01
Znaci trebalo bi mi pojasnjnje oko mejoze,tj. oko profaze 1,metafaze1 i anafaze 1.

http://imageshack.us/photo/my-images/255/scanpq.jpg/

Ovo nam je dala profesorica iz skole.Sad me zbunjuje to sto u profazi 1 nakon konjugacije dobijemo tri bivalenta,sta nije sada broj kromosoma jednak n=3,a ne 2n=6,posto su se kromosomi udruzili u bivalente.I kako u anafazi 1 kad dode do odvajanja bivalenta opet moze biti 2n=6,kad je ocigledno da su se oni odvojili.A ako krenemo od onoga da je u profazi 1 n=3 onda stvarno u anafazi to i dobijemo da je 2n=6,posto je broj kromosoma u anafzi dvostruko veci

Ne, nije nakon profaze već dioba da dobiješ haploidno, nego se to zbiva tek u kasnijoj fazi. U profazi 1 prvo imaš one male 'končiće' koji se crtaju kao da se nalaze u kugli, tada zapravo kromosomi postaju vidljivi. Sama profaza se dijeli na daljnih 5 faza (leptoten, zigoten, pahiten...) i unutar nje se ti 'končići' izravnaju, približavaju jedno drugom i dolazi do crossing overa - tu se kromosomi povezuju i to mjesto se naziva hijazma - znači imaš 'par kromosoma' koji je povezan. Nakon toga slijedi metafaza u kojoj se kromosomi poredaju u ekvatorijalnu razinu i broj je još uvijek diploidan!
U anafazi nadalje dolazi do redukcije kromosoma ( privlačenja kromosoma prema polovima), ali pritom ne dolazi do odvajanja centromere (kao što je to kod mitoe), nego se dijeli broj kromosoma tako da taj par puca na mjestu hijazme i piči prema polu stanice. I konačno nesretna telofaza :D, budući da su se kromosomi okrenuli krajevima 'pukla' je ta jedna stanica - majka, na dvije kćeri i sad smo tek dobili haploidan broj kromosoma.
E onda slijedi mejoza 2 :D

Whop - Štreberica me pretekla :)

xfxgamer
13.10.2012., 18:29
Hvala vam puno :top:

Agrotronax
14.10.2012., 15:58
Pozdrav.
Imam 2 pitanja
Koliko različitih kombinacija gameta nastaje od jedinke koja posjeduje genotip Aa Bb Cc?
Ako se križaju roditelji koji posjeduju genotipe Aa Bb i aa bb koliki će biti postotak homozigotnih jedinki?

Štreberica
14.10.2012., 17:26
Koliko različitih kombinacija gameta nastaje od jedinke koja posjeduje genotip Aa Bb Cc?
Probaj ih sve ispisati.
ABC
ABc
AbC
... jasan princip?
Probaj napraviti isto s heterozigotom za jedan (Aa), 2 (Aa Bb) i eventualno 4 (Aa Bb Cc Dd) gena, pa ćeš iz toga možda moći zaključiti koja je "opća formula".

Ako se križaju roditelji koji posjeduju genotipe Aa Bb i aa bb koliki će biti postotak homozigotnih jedinki?
Ispiši onu tablicu u kojoj su okomito gamete jednog roditelja a vodoravno drugog, ovako neku:
//// ab
AB
Ab
aB
ab
te ju ispuni potomcima kakvi mogu nastati. I onda izbroji koliko u njoj imaš homozigotnih potomaka (aa bb) te to podijeli ukupnim brojem potomaka u njoj.

Hot Bitch
17.10.2012., 18:22
može li mi netko mozda riješit ovo,tražiila sam na netu, ali nisam baš ništa našla. sutra test,pa bi dobro bilo da do sutra saznam odgovor :)

-sportas se penje na uzvisinu
a)kad bi izmjerili hematokrit prije i poslije,koliki bi bio.
b)da li to ima veze sa boljim rezultatom

i kako mogu nacrtat hipotoničnu i hipertoničnu otopinu?

Bat Kol
17.10.2012., 18:26
Teoretski, poslije će biti viši.

Ima.

Ne znam kako da nacrtaš otopinu. :D

Štreberica
17.10.2012., 18:36
i kako mogu nacrtat hipotoničnu i hipertoničnu otopinu?
Ako to ne mora biti osobito lijepo i precizno, ja bih nacrtala "krumpir" (stanicu) i u njoj nešto točkica (to su kao otopljene čestice), a oko nje pravokutnik (otopinu) i u njoj nešto više točkica tj. gušće točkice (hipertonična otopina) odnosno manje točkica, rjeđe točkice (hipotonična otopina) :ne zna:

Mockingbirdd
22.11.2012., 14:20
Kako se bazalna membrana vidi na klasičnom (HE) preparatu, koje je boje i zašto? Koja su dodatna, specijalna bojenja kojima bolje vizuelizujemo bazalnu membranu? :confused:

xfxgamer
24.11.2012., 19:54
Trebala bi mi pomoc oko ova dva zadatka i ako moze neko pojasnjenje

1.Ako je majka krvna grupa A,M ,a otac B,MN ,moze li njihovo dijete imati krvnu grupu 0,M.
2.Ako se zena s plavim ocima,ciji je otac bio daltonista,uda za covjeka sa smedim ocima,cija je majka imala plave oci,koja je vjerojatnost da ce sinovi imati plave oci i biti daltonisti.Prikazi krizanje

Štreberica
24.11.2012., 21:15
1.Ako je majka krvna grupa A,M ,a otac B,MN ,moze li njihovo dijete imati krvnu grupu 0,M.
Majka može imati genotip AA MM ili A0 MM, a otac BB MN ili B0 MN. Dijete može imati krvnu grupu M (ako od oba roditelja naslijedi M) ili MN (ako od majke naslijedi M, a od oca N), te može imati krvnu grupu AB (ako od majke naslijedi A, a od oca B), A (ako od majke naslijedi A, a od oca 0), B (ako od majke naslijedi 0, a od oca B) ili 0 (ako od oba roditelja naslijedi 0), dakle moguća je i kombinacija 0, M (genotip 00 MM).

2.Ako se zena s plavim ocima,ciji je otac bio daltonista,uda za covjeka sa smedim ocima,cija je majka imala plave oci,koja je vjerojatnost da ce sinovi imati plave oci i biti daltonisti.Prikazi krizanje
Ako joj je otac bio daltonist, žena je nositeljica gena za daltonizam na jednom svom X kromosomu (koji je naslijedila od oca - jer muškarac ima samo jedan X kromosom pa sve kćeri muškog daltonista naslijeđuju taj s genom za daltonizam). (Točnije, ima barem jedan takav kromosom, jer ništa ne kažu o drugom, ali pretpostavimo da nije daltonistica jer bi to onda pisalo, pa joj je drugi X kromosom normalan.) To možemo zapisati XdXD (Xd je X kromosom s recesivnim genom za daltonizam, XD je s dominantnim genom koji sprečava daltonizam). Ako ima plave oči, nema gen za pigment u očima, dakle ima dva takva recesivna gena (to nije na X kromosomu, nego na nekom od autosoma). To možemo zapisati aa. Čovjek sa smeđim očima, koji pretpostavljamo nije daltonist, ima genotip XDY Aa jer mu je majka imala plave oči (aa) pa je od nje morao naslijediti a. Dakle, križanje je: XdXD aa × XDY Aa, i sad napišeš tablicu mogućih potomaka, znaš to? I onda u njoj brojiš koliko je sinova i koliko je među njima onih koji i imaju plave oči i daltonisti su. Trebaš dobiti da je vjerojatnost da će sinovi imati plave oči i biti daltonisti (istovremeno) 1/4 svih sinova (1/8 sve djece ukupno). (To se može i bez tablice izračunati kao umnožak vjerojatnosti da imaju plave oči i vjerojatnosti da su daltonisti, 1/2 × 1/2.)

xfxgamer
24.11.2012., 22:30
Hvala :D

NOD14
29.11.2012., 10:26
Da li je organizam genotipa AAbb hetero ili homozigot?

Štreberica
29.11.2012., 18:26
Da li je organizam genotipa AAbb hetero ili homozigot?
Homozigot i za gen A i za gen B. Heterozigot i za A i za B bi bio AaBb.

xfxgamer
04.12.2012., 19:07
Danas se zna da celavost izaziva autosomalni dominantni gen(B),koji se ispoljava samo kod muskaraca.Covjek koji nije celav,ozenio se zenom ciji otac takoder nije celav.Njihov sin je medutim celav.Odredi njihove genotipove(prikazi krizanje).

E sad ne znam kako da to prikazem,trebam li ici ovako xBxb x xby ili tipicno monohibridno krizanje s dominacijom znaci zena bi imala genotip Bb,a muskarac bb ili Bb,pa su dobili celavog sina.To bas ne kuzim.

Hvala na pomoci

Štreberica
04.12.2012., 19:25
E sad ne znam kako da to prikazem,trebam li ici ovako xBxb x xby ili tipicno monohibridno krizanje s dominacijom znaci zena bi imala genotip Bb,a muskarac bb ili Bb,pa su dobili celavog sina.To bas ne kuzim.
Autosomalni gen, dakle možeš ići s običnim monohibridnim križanjem, samo paziš na spol kad postavljaš moguće genotipove prema fenotipovima i kad interpretiraš rezultate. Dakle, žena koja nije ćelava je Bb (jer joj ni otac nije ćelav pa je morao biti bb), a muškarac koji nije ćelav je bb, jasno sad kakav je genotip ćelavog sina?

xfxgamer
04.12.2012., 19:43
Sve jasno,hvala :D

The Great Duck
06.12.2012., 21:23
Znači, križanje
ssX(D)x(d) * SsX(D)y
Sad me zanima, kako treba razdvojiti ove alele kod muškarca? Je li SX(D) i sy ili Sy i sX(D)?
Ovo u zagradama je "potencija" x-a koja označava je li isti dominantan ili recesivan.

Štreberica
06.12.2012., 22:23
ssX(D)x(d) * SsX(D)y
Sad me zanima, kako treba razdvojiti ove alele kod muškarca? Je li SX(D) i sy ili Sy i sX(D)?
Budući da to znači da su geni na različitim kromosomima (S-ovi na jednom od autosoma, a ovi s X na spolnom kromosomu), moguće su sve kombinacije, tj. muškarac SsX(D)Y daje gamete SX(D), sX(D), SY i sy.

karandras
30.12.2012., 17:03
Pozdrav svima,

trebam ideju za slatkovodnog raka za jedan studentski projekt, uvijeti su da se relativno brzo mnozi(manje od mjesec dana), da nije partenogenetska vrsta(dakle Daphnia otpada) i da ga ima u vodotocima u blizini Zagreba.

Ideje?

Štreberica
30.12.2012., 22:42
Ako ovdje ne dobiješ odgovor, probaj pitanje postaviti i na podforumu Svijet oko nas (http://www.forum.hr/forumdisplay.php?f=25).

greyss
04.01.2013., 22:50
Po čemu se retrovirus razlikuje od ostalih virusa(animalnih, biljnih)?
I kako to da bakteriofagi nemaju ribosome,kada su na slici prokariotske stanice naznačeni?

manchild
05.01.2013., 01:10
Po čemu se retrovirus razlikuje od ostalih virusa(animalnih, biljnih)?
I kako to da bakteriofagi nemaju ribosome,kada su na slici prokariotske stanice naznačeni?

jer nemaju DNA nego RNA. U grupu retrovirusa spadaju virusi koji su sposobni da od jednolančane RNA sintetiziraju DNA Najpoznatiji virusi iz ove grupe su HIV i virus bjesnoće.

nemaju jer su virusi

Bat Kol
05.01.2013., 01:13
Po čemu se retrovirus razlikuje od ostalih virusa(animalnih, biljnih)?
I kako to da bakteriofagi nemaju ribosome,kada su na slici prokariotske stanice naznačeni?

Retrovirus u sebi sadržava RNA i preko reverzne transkriptaze zapravo stvara novi genom.
Imaš dobar tekst na wiki: http://en.wikipedia.org/wiki/Retrovirus

Bakteriofagi su virusi, a oni nemaju ribosome. Barem koliko ja znam. :D

manchild
05.01.2013., 01:20
virusi nisu prokarioti

greyss
05.01.2013., 12:00
Hmm,hvala. ali znala sam zapravo ovo za transkriptazu kod retrovirusa,ali si nemogu bas tocno predociti sto je to,hhh

virusi nisu prokarioti

onda njih ubrajamo u žive tvari?
onda su oni grđeni DNA ili RNA+proteinski omotač i to je to,jel?

aqualung
07.01.2013., 13:30
@greyss
Sto ti tocno nije jasno? Na wiki je to vrlo solidno objasnjeno.

Virusi su virusi, te najbolje se stoga drzati njihove definicije, infektivne cestice metabolicki neaktivne na granici zivog i nezivog. Dakle obligatorni paraziti definirani strukturom, kako si navela, nukleokapsida (nukleinska kiselina DNA ili RNA te proteinska ljuska).

Ima pregrst literature o tome,za pocetak dovoljno je mozda i procitati wiki na hrvatskom. Nabrajati sto virusi nisu moze ici u nedogled.

Puding1991
09.01.2013., 14:39
Pozdrav,
sljedeći tjedan imam 2.kolkvij iz molekularne biologije pa bi mi trebala pomoć sa par pitanja pošto ne mogu nigdje pronaći odgovor....
1.Koji od navedenih sustava popravaka DNA se NE zasniva na homologiji DNA molekula
a)Bazni ekscizijski popravak
b)Fotoreaktivacija
c)Popravak krivo sparenih baza
d) nukleotidni ekscizijski popravak
e)SOS popravak

2.Koje tvrdnje se odnose na krossing-over?
a)formiranje heteroduplexa
b)depurinacija nukleotida
c)metilacija
d)dvolančani lom jedne kromatide
e)tautomerizacija

3.Prema "modelu rekombinacije dvolančani lom" i s obzirom na redosljed pojavljivanja,navedenedogađaje obilježi brojevim.
_Cijepanje Holllidayeve veze
_Formiranje omče u nezasječenom dupleksu
_Reparacijska DNA sinteza drugog lanca
_Invazija lanca
_Dvolančani lom jedne kromatide
_Stvaranje Hollidayeve strukture
_Replikacijska sinteza prvog lanca

aqualung
10.01.2013., 09:43
Tesko mi je povjerovati da udzbenik molekularne biologije nema odgovor na takva pitanja. Ne zelim nikom drzati predavanja, naprotiv rado bih pomogao ali ne na ovakav nacin da samo trazis odgovore. Ako to studiras zar ne zelis i sama to znati.
Pokusaj odgovoriti, te zatim mi ti mozemo pomoci. :)

Eintz
10.01.2013., 14:53
Samo da provjerim informaciju.. koliko sam ja skužio jedna molekula glukoze u svojim vezama pohrani 38 molekula ATP-a. Nakon toga glikolizom mora (ili pak ne, nisam siguran mora li se glikoliza dogoditi) anaerobno otpustiti 2 molekule ATP-a, a onda staničnim disanjem uz O2 36 molekula ATP-a? I to je jedina energija iz stanice?

crusoe
02.02.2013., 18:50
Meni nije jasno test-križanje iz genetike.
Zašto uvijek križam s recesivnim homozigotom?
Ne znam to primjenit na zadacima:
Dobio si crnog zamorca kojem ne znaš podrijetlo. Na koji bi način mogao saznati njegov genotip?
Ne razumijem, kako to otkriti.
Znam da je crna boja dominantna (C), a bijela recesivna(c) znači ako u potomstvu se pojavi i bijeli zamorac onda je genotip Cc, a ako ne onda je CC. To se onda očekuje da se to mora križat u praksi, a ne na papiru, jel?
Teoretski ide ovako:
P: Cc xcc
G: C c c c
F1: Cc Cc cc cc
- prema ovome je heterozigot, genotip je Cc.

A ako je genotip ovaj (CC) ispalo bi :
P: CC x cc
F1: Cc Cc Cc Cc
dakle svi potomci su genotipski i fenotipski jednaki genotip je homozigotni CC.
Dakle ja genotip mogu saznati jedino ako baš provodim križanje, ne na papiru ovako, jer ako radim na papiru uvijek ću dobit ovakve odnose i opet ne znam koji vrijedi za tog zamorca, a ako se taj zamorac pari s nekim bijelim (rececsivno svojstvo) i dobijem bijelog potomka onda je taj moj zamorac heterozigot.

I još nešto : kako napraviti gamete ako imam zadan genotip kod dihibridnog križanja?
Recimo LlBb.
Kažu svako svojstvo ide u jednu gametu, kako znam broj gameta?
To kao ima veze s onim da je broj gameta uvijek polovičan,a kako to primjenit u tom slučaju??

hvala !

Štreberica
02.02.2013., 19:19
Zašto uvijek križam s recesivnim homozigotom?
Jer jedino recesivnom homozigotu po fenotipu znaš genotip. Dominantni fenotip može po genotipu biti i homozigot i heterozigot.

(...)
Dakle ja genotip mogu saznati jedino ako baš provodim križanje, ne na papiru ovako, jer ako radim na papiru uvijek ću dobit ovakve odnose i opet ne znam koji vrijedi za tog zamorca, a ako se taj zamorac pari s nekim bijelim (rececsivno svojstvo) i dobijem bijelog potomka onda je taj moj zamorac heterozigot.
Upravo tako, čini mi se da si sve dobro shvatio :) "Nepoznati" zamorac se pari s bijelim (recesivnim homozigotom) - ako dobiješ samo crne potomke, homozigot je (dominantni, naravno), a ako dobiješ i nekog bijelog, heterozigot je.

I još nešto : kako napraviti gamete ako imam zadan genotip kod dihibridnog križanja?
Recimo LlBb.
Kažu svako svojstvo ide u jednu gametu, kako znam broj gameta?
To kao ima veze s onim da je broj gameta uvijek polovičan,a kako to primjenit u tom slučaju??
Gamete sadrže sve moguće kombinacije gena, dakle u ovom slučaju: LB, Lb, lB, lb. Da imaš recimo AaBbCc, imao bi 8 različitih gameta (probaj ispisati sve moguće različite kombinacije velikih i malih slova za to).

crusoe
25.02.2013., 21:09
Imam problema s zadatkom iz genetike:

Kod ljudi je plava boja očiju recesivno svojstvo. Žena smeđih očiju i muškarac
plavih očiju imaju plavooko dijete. Koja je vjerojatnost da će slijedeće troje
djece biti plavooke kćeri?

Pokušaj:
Oznake alela:

P- smeđe oči, p-plave oči:

Križanje:
P: Pp X pp
F1: Pp Pp pp pp

Žena mora imati genotip Pp jer zadatak kaže da imaju plavooko djete (plava boja recesivno svojstvo, dakle jedan recesivni alel naslijeđujemo od jednog roditelja,jedan od drugog)
Dakle iz priloženog križanja vidimo da je fenotipski omjer potomaka 1:1 (pola ima smeđe oči,Pp, a pola plave,pp)
Sad ne kužim kako da znam koju boju imaju sinovi, a koju kćeri te ne znam kako izračunati ovu vjerojatnost zadanu u zadatku.(Ako imam 4 potomka, razumijem da se radi o 2 sina i 2 kćeri, samo ne znam koja na kraju boja pripada sinovima, a koja kćerima). Možda bi bilo preciznije da je u zadatku navedeno "imaju plavooku djecu" , a ne plavooko djete jer se
onda pretpostavlja da je jedan potomak plavook, što NIJE, jer se vidi u priloženom križanju)

Štreberica
25.02.2013., 21:37
Žena mora imati genotip Pp jer zadatak kaže da imaju plavooko djete (plava boja recesivno svojstvo, dakle jedan recesivni alel naslijeđujemo od jednog roditelja,jedan od drugog)
Dakle iz priloženog križanja vidimo da je fenotipski omjer potomaka 1:1 (pola ima smeđe oči,Pp, a pola plave,pp)
Sad ne kužim kako da znam koju boju imaju sinovi, a koju kćeri te ne znam kako izračunati ovu vjerojatnost zadanu u zadatku.(Ako imam 4 potomka, razumijem da se radi o 2 sina i 2 kćeri, samo ne znam koja na kraju boja pripada sinovima, a koja kćerima). Možda bi bilo preciznije da je u zadatku navedeno "imaju plavooku djecu" , a ne plavooko djete jer se
onda pretpostavlja da je jedan potomak plavook, što NIJE, jer se vidi u priloženom križanju)
Vjerojatnost da imaju dijete koje je istovremeno i plavooko i žensko = vjerojatnost da imaju plavooko dijete × vjerojatnost da imaju žensko dijete (uzimaš da su muška i ženska djeca jednako vjerojatna). Općenito je tako za sva nevezana svojstva (određena nevezanim genima).
Praviš vrlo uobičajenu i vrlo blesavu pogrešku u razmišljanju: vjerojatnost nije isto kao i stvaran udio takve djece (kod jednih roditelja, odnosno u malom broju takvih obitelji). Pokušaj razmisliti što općenito vjerojatnost znači i odmaknuti se od tog načina razmišljanja da "moraju" imati baš četvero djece. Ako je vjerojatnost za neko svojstvo 1/8, ne znači da se ono javlja samo u obiteljima s osmero djece :D
Genotipove roditelja dobro si odredio, i to je jedino čemu ti služi podatak da već imaju plavooko dijete, dijete koje već imaju ne utječe izravno na vjerojatnosti za ostalu djecu.

crusoe
25.02.2013., 22:03
Dakle u zadatku se vidi da pola potomaka imaju plave oči, a pola smeđe oči.
Pola je muških, a pola ženskih potomaka.
Vjetrojatnost je dakle: 1/2*1/2 =1/4 =25%
To je dakle za 1 porud , a ukoliko dođe do tri poroda šansa je 1/64 što je oko 1.56 %. točno?

crusoe
25.02.2013., 22:11
Kod ljudi je plava boja očiju recesivno svojstvo. Žena smeđih očiju i muškarac plavih očiju imaju plavooko dijete. Koja je vjerojatnost da će slijedeće troje djece imati plave oči?

da li je rješenje u ovom slučaju 12.5%?
Dakle za prvo plavooko djete šansa je 50%,1/2. onda troje :1/2*1/2*1/2= 1/8=12.5%
Ima li nekakav izraz (formula )po kojoj se računa ta vjerojatnost u tim slučajevima?

Štreberica
25.02.2013., 22:25
Dakle u zadatku se vidi da pola potomaka imaju plave oči, a pola smeđe oči.
Pola je muških, a pola ženskih potomaka.
Vjetrojatnost je dakle: 1/2*1/2 =1/4 =25%
To je dakle za 1 porud , a ukoliko dođe do tri poroda šansa je 1/64 što je oko 1.56 %. točno?
Tako je, šansa da će sve tri i biti kćeri i imati plave oči je (1/4)^3 = 1/64 :)

Kod ljudi je plava boja očiju recesivno svojstvo. Žena smeđih očiju i muškarac plavih očiju imaju plavooko dijete. Koja je vjerojatnost da će slijedeće troje djece imati plave oči?

da li je rješenje u ovom slučaju 12.5%?
Dakle za prvo plavooko djete šansa je 50%,1/2. onda troje :1/2*1/2*1/2= 1/8=12.5%
Ima li nekakav izraz (formula )po kojoj se računa ta vjerojatnost u tim slučajevima?
Tako je. Formula za što? Formula za vjerojatnost da će neki broj potomaka imati neko svojstvo je prema ovome (vjerojatnost da će jedan potomak imati to svojstvo)^(taj broj potomaka), vidiš li to kad razmisliš o ova dva primjera?

crusoe
25.02.2013., 22:50
Tako je, šansa da će sve tri i biti kćeri i imati plave oči je (1/4)^3 = 1/64 :)


Tako je. Formula za što? Formula za vjerojatnost da će neki broj potomaka imati neko svojstvo je prema ovome (vjerojatnost da će jedan potomak imati to svojstvo)^(taj broj potomaka), vidiš li to kad razmisliš o ova dva primjera?

Da, da, vidim. Množim s brojem zadanih potomaka.
Znači nema neki poseban izraz s posebnim oznakama samo na taj način vezano za genetiku. Tražim baš takvih rješenih zadataka na netu, ali ne nađem..

Štreberica
26.02.2013., 16:43
Da, da, vidim. Množim s brojem zadanih potomaka.
Znači nema neki poseban izraz s posebnim oznakama samo na taj način vezano za genetiku. Tražim baš takvih rješenih zadataka na netu, ali ne nađem..
Ne množiš, potenciraš na taj broj tj. množiš taj broj sam sa sobom toliko puta koliko je potomaka, ^ označavam potenciju, npr. 2^3 je dva na treću.

Cruces
28.02.2013., 16:20
Kako najjednostavnije objasniti oogenezu,jednostavnim jezikom jel,ovaj moj udžbenik je zaku*ac

Artois
28.02.2013., 16:31
U sisavaca oogeneza započinje u vrijeme ranog fetalnog razvoja i završava mjesecima ili godinama kasnije u spolno zrelim jedinkama.
Jajna stanica ili oocita1 nastaje iz ženske matične zametne stanice ili oogonije.
Oogonije nastaju iz pokretnih primordijalnih zametnih stanica iz endoderma žumanjčane vreće (primitivne spolne stanice ili spolne prastanice) koje područje spolnog nabora – osnove za razvoj jajnika,naseljavaju u vrijeme ranog fetalnog razvitka.
Oogonije se tijekom fetalnog razvoja razmnožavaju mitozom.
Dijeljenje oogonija prestaje, ovisno o vrsti, pred kraj intrauterinog života ili u ranom postnatalnom razdoblju.
Oogonije nastavljaju s diobom, a one koje uđu u profazu prve mejotske
diobe postaju primarne oocite.

Pošalji mi mejl na pp, pa ti pošaljem svoju skriptu. :mig:

Štreberica
28.02.2013., 22:12
Kako najjednostavnije objasniti oogenezu,jednostavnim jezikom jel,ovaj moj udžbenik je zaku*ac
Najjednostavnije: oogeneza je nastanak jajnih stanica :D (iz tjelesnih stanica koje su im preteče, mejozom - i onda primijeniš što znaš o mejozi, samo trebaš znati, ako trebaš, kako se u oogenezi zovu pojedini stadiji, i možda ovo što Artois pokušava objasniti, kad se u ljudi odvijaju)

lalalol
03.03.2013., 18:52
Nadam se da nije problem ako je na engleskom. Imam ovakav zadatak http://goo.gl/qjhEt i stavila sam poredak u prvom zadatku 3, 5, 9, 10, 7, 6, 1, 4, 8, 2. možete provjeriti molim ?

Štreberica
03.03.2013., 19:34
Nadam se da nije problem ako je na engleskom. Imam ovakav zadatak http://goo.gl/qjhEt i stavila sam poredak u prvom zadatku 3, 5, 9, 10, 7, 6, 1, 4, 8, 2. možete provjeriti molim ?
Zadatak :cerek: :D Slažem se s poretkom :)

MikkelHansen
03.03.2013., 20:05
onda njih ubrajamo u žive tvari?
onda su oni grđeni DNA ili RNA+proteinski omotač i to je to,jel?[/QUOTE]

Virusi su između žive i ne žive prirode. Oni su inače ne žive tvari osim kada uđu u stanicu e onda se ponašaju kao živa bića. Oni ti nemaju jezgru i građeni su samo od nukleinske kiseline, dok bakterije imaju pravu takozvanu jezgru, zato su virusi na nižem stupnju razvoja od bakterija.

Nino1998
06.03.2013., 15:51
zasto je desna ruka bolja i brza od ljeve

Artois
06.03.2013., 16:05
Možda zbog moždanih polutki :confused:

Štreberica
06.03.2013., 17:53
zasto je desna ruka bolja i brza od ljeve
Zato što si dešnjak :D Biološki, smatra se da je dešnjacima (dakle, oko 90% ljudi) desna ruka bolja od lijeve jer lijeva polutka mozga upravlja desnom stranom tijela pa tako i desnom rukom, a također se kod većine ljudi u lijevoj polutki nalaze centri za govor (koji su važni i za pisanje) i fine pokrete, pa signali iz njih malo brže dolaze do tog dijela mozga za pokretanje desnog dijela tijela pa tako i do desne ruke.

lalalol
07.03.2013., 14:19
Zadatak :cerek: :D Slažem se s poretkom :)

Hvala na provjeri ! :cerek: Nadam se da je i drugi dio onda točan : 2, 1, 7, 6, 3, 4, 5 ?

Štreberica
07.03.2013., 14:59
Nadam se da je i drugi dio onda točan : 2, 1, 7, 6, 3, 4, 5 ?
Mislim da si zamijenila 5 i 6. Ostalo mi se čini ok.

crusoe
08.03.2013., 23:56
kako glasi 1. Mendelov zakon jer svugdje piše različito.

Većinom piše ovako:
križanjem homozigotnih roditelja svi potomci F1 generacije su međusobno jednaki,a negdje:
par alela za jedno svojstvo razdvaja se (segregira) tijekom stvaranja gameta; fizička osnova segregacije je razdvajanje kromosoma (AI) odnosno kromatida (AII) u mejozi; heterozigot Aa stvara dvije vrste gameta s jednakom učestalošću.
U većini uždbenika piše da je ta segregacija vezana za F2 generaciju, i tako definiraju 2. zakon (ako kao prvi uzmu ono s križanjem homozigotnih roditelja):
Zakon segregacije govori o razdvajanju alela tijekom mejoze u generaciji F2 uz stalne omjere pojedinih obilježja. Npr., kod monohibridnog križanja s dominacijom u generaciji F1 pojavit će se samo dominantna osobina, dok u generaciji F2 dominantna osobina dolazi u omjeru 3:1.
Nije mi jasno postoji li segregacija alela tijekom stvaranja gameta parentalne generacije kod monohibridnog križanja , dakle kod roditelja F1 generacije. Mislim na ovo:
P: AAXaa Dakle u F1 generaciji nastat će svi potomci međusobno jednaki, ali ne dolazi li i tu do segregacije alela ,jer jedinka genotipa stvara dvije gamete: recimo kod AA stvaraju se A i A (dakle na jednom homologu imam AA alele i oni se tijekom mejoze razdvajaju, je da su gamete iste ali dolazi do razdvajanja).

Još nešto:
povezanost segregacije s mejozom:

što znači slučajna orijentacija nehomolognih kromosomskih parova tijekom metafaze I . Ne radi li se o homolognim krom.parovima? Kakve veze ta orijentacija ima s tim?
Piše:
do nezavisne segregacije dolazi zbog toga što se geni nalaze na različitim, (nehomolognim) kromosomskim parovima.
kromosomska osnova II. zakona genetike je slučajna orijentacija nehomolognih kromosomskih parova u metafazi I mejoze
Na što se odnosi pojam nehomologni kromosomi?

Štreberica
09.03.2013., 19:37
Ja bih se držala onog što piše tu http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl2.html
"MENDELOV 1. ZAKON ili ZAKON SEGREGACIJE – Par alela za neko svojstvo razdvaja se ili segregira tijekom stvaranja gameta tako da svaka gameta dobije po jedan alel."
http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl3.html
"Mendelov II. Zakon – ZAKON NEZAVISNE SEGREGACIJE: kada se dva ili više parova alela nasljeđuju zajedno, oni segregiraju nezavisno jedan od drugoga kao rezultat događaja u mejozi" (ovo vrijedi samo za gene koji su na različitim kromosomima, ali otom potom, ako bude potrebno)
Osim ako ste uveli još neki zakon prije toga pa su ovi postali 2. i 3. :confused:

Segregacija alela postoji uvijek pri mejozi kojom nastaju gamete (razmisli kako se odvija mejoza, što se u njoj događa s kromosomima - aleli su dijelovi kromosoma pa se s njima događa isto), ali bitna je samo kod heterozigota jer su homozigotu aleli isti pa ih ne možemo razlikovati.

što znači slučajna orijentacija nehomolognih kromosomskih parova tijekom metafaze I . Ne radi li se o homolognim krom.parovima? Kakve veze ta orijentacija ima s tim?
Piše:
do nezavisne segregacije dolazi zbog toga što se geni nalaze na različitim, (nehomolognim) kromosomskim parovima.
kromosomska osnova II. zakona genetike je slučajna orijentacija nehomolognih kromosomskih parova u metafazi I mejoze
Na što se odnosi pojam nehomologni kromosomi?
Nehomologni kromosomi su posve različiti, npr. 1. i 2. kromosom, a homologni su dva primjerka istog kromosoma, npr. dva 1. kromosoma (tjelesne stanice imaju po 2 ista kromosoma, to znači da su diploidne).
Slučajna orijentacija nehomolognih kromosomskih parova znači da ako npr. imaš alele Aa na 1. kromosomu i Bb na 2. kromosomu (dvostruki heterozigot, dakle), ti se kromosomi mogu prije razdvajanja u mejozi posložiti bilo kako, nasumično, tako da razdvajanjem nastanu gamete bilo AB i ab, bilo Ab i aB.

crusoe
09.03.2013., 19:47
mene je zbunilo što negdje piše homolognih, a negdje nehomolognih..

Onda sam u pravu da se ta segregacija i tamo dešava.
Možeš li još malo pojasniti boldirano..
"Segregacija alela postoji uvijek pri mejozi kojom nastaju gamete (razmisli kako se odvija mejoza, što se u njoj događa s kromosomima - aleli su dijelovi kromosoma pa se s njima događa isto), ali bitna je samo kod heterozigota jer su homozigotu aleli isti pa ih ne možemo razlikovati"