View Full Version : Secesija
Secesija (Art Noveau, Jugendstil)....
Posljednje desetljeće 19. i prvo desetljeće 20. stoljeća. (Na žalost! Da je barem taj stil, pogotovo u arhitekturi, potrajao dulje - na primjer do danas!
Obožavam slikarstvo Gustava Klimta i Alphonsa Muche - naglašeno plošne slike, s naglaskom na ljepoti kontura.
Ima li još netko tko voli secesiju?
Liberatore
15.05.2003., 20:22
volim ja, moderatorica umjetnosti i zena koja je u mom gradu otvorila cafe mucha a jos je i moja susjeda
I ja volim, što se tiče arhitekture možda više tzv. art nouveau nego baš (austrijsku) secesiju. Od arhitekata volim Hortu i Gaudija.
Daa, Gaudi...
Žao mi je što sam bila u Barceloni samo jednom, na maturalcu, kad još nisam ni čula za Gaudija i nisam znala što trebam gledati. :(
*Deathless*
23.05.2003., 22:37
obožavam klimta... :) bila sam na izložbi u beču jemput... moram to ponoviti čim prije...
znate kaj meni na ovom forumu fali? slikice! http://www.pixelworks.com.ph/klimt/clsup8.html
http://www.pixelworks.com.ph/klimt/clsup9.html
bloody sailor moon
26.05.2003., 00:18
Agatha kaže:
Ima li još netko tko voli secesiju?
uuhh.... ja ne... odgovaraLa sam to, i nakon 2 puta mi je profka jedva daLa dva.. mrzim to sve.. aaaaaaaaaa
Princeza
26.05.2003., 19:52
Jako volim Klimta i iznad pisaceg stola imam njegovo 'Drvo zivota'. Inace, volim i, na primjer, Egona Schielea, koji je prilicno razlicit od Klimta, ali ga takodjer svrstavaju u secesiju. Bila sam na puno njihovih izlozbi, a jedna od najboljih je bila Schieleova retrospektiva u Tullnu (njegovom rodnom mjestu). Inace, ako vas zanima Klimt, velika zbirka njegovih djela moze se pogledati u stalnom postavu galerije u beckom dvorcu Belvedere.
Sto se tice secesije u arhitekturi, vi koji ste bili u Becu, sto kazete na cetvrti i peti Bezirk? Sve one divne kuce i palace... :)
Ja isto jako, jako volim Schielea, ali on nije baš secesija nego ekspresionizam.
Oni njegovi crteži.... uf :)
Princeza
26.05.2003., 20:00
Imas pravo, Schiele je eskpresionist, ali Austrijanci (iz samo njima poznatih razloga :D ) vole i njega ubaciti pod secesiju. :rolleyes:
a to je valjda povezano jer su u isto vrijeme na istom mjestu slikali, druzili se, razmisljali.. :)
beheaded
12.06.2003., 15:00
a koja su to obilježja secesije?
- Neupućeni
jimmy jazz
13.06.2003., 15:06
je Bec, al Barcelona...hehehe...dakle mislim da bi se za Gaudija trebalo cuti prije mature i to. :p
a meni najjace Klimtove djelo se nalazi u Secesiji kod Karsplatza, u podrumu, obavezno pogledati!
Beethovens Fries (http://www.vienna.at/Pubs/Redaktion/Sightseeing/Sightseeing-62353.shtm)
Precious
13.06.2003., 16:35
Secesija rules, osobito secesijski nakit!
kad već spominjete Gaudia ne mogu da se ne ubacim... dok je živio smatrali su njegov rad najvećim mogućim kičem ali eto i ljudi se opamete s vremenom... Barcelonu bi voljela vidjeti samo zbog njega, njegove katedrale, kuća, parka... Jedan od rijetkih umjetnika koji je svojoj mašti dao da stvara umjetnost, zapravo jedan od rijetkih arhitekata kojeg se može nazvati umjetnikom u pravom smislu rijeći, njegove kuće su prepune skulptura, mozaika, života, boja.... jednostavno savršen je...
charlotte
22.06.2003., 23:43
Evo ja sam bila u Barceloni 2 puta, i mogu vam reci da sam oba puta bila odusevljena gradom, najvise naravno zbog Gaudia. Mislim da Barcelona ne bi bila to sto je bez svih njegovih djela, sve vas doslovno fascinira - Casa Batlo, La Pedrera, Parc Guell... U Becu postoji zgrada mislim da se zove Hundertwasser i ne mogu se sjetit tko je autor, i nas vodic je rekao da ga zovu austrijskim Gaudijem, no nije mu ni sluga. Za obozavatelje secesije Barcelona je must see grad. Kao i naravno divni secesijcki detalji na ulazu u metro u Parizu.
U beču si vjerovatno vidjela Wagnerovu kuću ali osobno Gaudija smatram puno zanimljivijim, a oni ulazi u metro u Parizu mislim da je njih radio G.Eiffel ( jako je lijepo ) ali to nisu originali...ako me sjećanje ne vara
allegra
22.08.2003., 22:37
Kuća se zove Wagner, a projektirao ju je Hundertwasser ;)
Što se samog topica tiče, moram priznati da mi se secesijska arhitektura uopće ne sviđa (osim Gaudija), ali mi je zato prekrasna odjeća i nakit iz tog doba.
Ženska moda iz doba secesije mi je najženstvenija u povijesti
xiola bleu
02.11.2003., 12:25
Meni se najvise svidja dizajn iz razdoblja secesije tipa Wiener Werkstatte. Dosta sam radila na istrazivanju relationship-a Wiener Werkstatte i Charles Rennie Mackintosha (Mackintosh je sadrzavao elemente i secesije i, kasnije, Art Deco-a).
Bila je jedna fantasticna izlozba 'Art Nouveau' u Victoria & Albert Museum u Londonu prije 3 godine.
Isto tako ovog ljeta je bila retrospektiva Art Deco-a u V&A: fantasticno!
:top:
Meni se svidja Mackintosheva arhitektura: pogotovo Windyhill (http://mypage.bluewin.ch/Haudenschild.Ueli/SC_windy.html) , Hill House (http://www.nts.org.uk/web/site/home/visit/places/Property.asp?PropID=10058&NavPage=10058&NavId=5110[/htm), Glasgow School of Art (http://www.gsa.ac.uk/gsa.cfm?pid=46) 78 Derngate (http://www.78derngate.org.uk/old/docs/history1.htm), iako 78 Derngate zgradu nije dizajnirao, samo ju je malo prepravo izvana...
BlueKitty
03.11.2003., 11:07
super ste sve naveli ali ste zaboravili da i mi tu u Hrvatskoj isto imamo secesiju, evo primjera Viktor Kovacic
tu (http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/07srpanj/0728%20ViktorKovacic.html)
xiola bleu
03.11.2003., 22:00
BlueKitty kaže:
super ste sve naveli ali ste zaboravili da i mi tu u Hrvatskoj isto imamo secesiju, evo primjera Viktor Kovacic
tu (http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/07srpanj/0728%20ViktorKovacic.html)
Hvala na linku, BlueKitty, nisam znala da je on imao prste umijesane u zgradu burze. :) Uostalom, mi smo se na faxu najvise zadrzavali na Vienna Secession: Klimt, Wagner, Hoffmann, itd.
xiola bleu
04.11.2003., 09:57
Meni je zgrada burze zapala za oko jerbo je netko bio nasprejao PUNK na ona 4 neoklasicna columns... :rolleyes: :D
A zgrada na uglu Masarykove i Gunduliceve? A, :mig:?
shef Sale
04.11.2003., 23:19
a www.arhiv.hr (http://www.arhiv.hr) ? :D
šalu nastranu...Zagreb je PUN secesijskih zgrada***...samo treba ulicama hodati i gledati malo iznad pločnika, kolnika i razine lica :)
koji put se frapantni detalji mogu zapaziti ako se malo zadubimo u gornje katove kuća, kojih nismo bili niti svjesni, a možda prolazimo i desetak godina pokraj te-i-te kuće ;)
*** - što nije ni čudo s obzirom na pojačan urbani razvitak grada početkom 20og stoljeća. Dapače, secesija u HRvatskoj i nije bila *samo* arhitektura, više čak i izraz političkih promjena koje su se počele događati početkom 20og stoljeća (tko je rekao 1903. ? ), no, vjerujem da će i tu pozadinu još više rasvjetliti skora izložba Secesija u Hrvatskoj koja se otvara 12.12. u MUO. :)
A Istra? Opatija...pa to je secesijski raj...i sad mi je nesto palo na pamet. Citala sam knjigu od Fedje Vukica, i nasla hrpu genijalnih plakata, reklamnih, ali totalno secesionistickih. Jednostavno mozes skuziti kako odazavaju duh onog vremena....savrseni su. Bas kao i onaj mali birc u Tuskancu...bili?
shef Sale
04.11.2003., 23:32
mislis na (blue) velvet u Dezmanovoj? ;)
Nikad unutra, iako tim putem hodocastim vec 15,16,17 godina :rolleyes:
xiola bleu
04.11.2003., 23:39
darin kaže:
A Istra? Opatija...pa to je secesijski raj...i sad mi je nesto palo na pamet. Citala sam knjigu od Fedje Vukica, i nasla hrpu genijalnih plakata, reklamnih, ali totalno secesionistickih. Jednostavno mozes skuziti kako odazavaju duh onog vremena....savrseni su. Bas kao i onaj mali birc u Tuskancu...bili?
darin, daj mi reci kak se zove ta knjiga, molim te. Posto sam ja studirala vani, nismo nis spominjali Hrvatsku..
Fala.
Tak je, Velvet (underground) ... ;)
Vodim te ja hani tam na kafu, moze?
Knjiga? Ma nikakav poseban naslov, za Fedju znas, ne?
Feđa Vukić - Dizajn...that's it...nemres fulat ako trazis bilosto njegovog, a ovo je knjiga iskljucivo o hr. dizajnu, industrijskom i tak. Ima najboljih fotki ikad! zakon :top:
xiola bleu
05.11.2003., 00:25
darin kaže:
Tak je, Velvet (underground) ... ;)
Vodim te ja hani tam na kafu, moze?
Knjiga? Ma nikakav poseban naslov, za Fedju znas, ne?
Feđa Vukić - Dizajn...that's it...nemres fulat ako trazis bilosto njegovog, a ovo je knjiga iskljucivo o hr. dizajnu, industrijskom i tak. Ima najboljih fotki ikad! zakon :top:
Znam, ali ne koliko bih ipak trebala, s obzirom na struku mi.. :rolleyes: ;) Posto sam dijaspora vec 12 godina slabo pratim tokove u Hr (na zalost).
Hvala, potrazit cu Dizajn, bas mi se sad to cita za dusu, kad mi nikakvi ispiti ne vise nad glavom.
saku helle
14.11.2003., 02:26
darin kaže:
A zgrada na uglu Masarykove i Gunduliceve? A, :mig:?
misliš na zgradu "kalina" predpostavljam, meni najdrazu kaj se tice secesijske arhitekture. najviše secesije u zagrebu se može naći u potezu petrinjska,palmotićeva-branimirova, i na britancu, desno nazorova, ljevo pantovčak.
neznam dal znate za slučaj "elze" na trgu bana (čošak jurišićeve) koja je bila cijela pokrivena floralnim ornamentima s velikim stiliziranim zmajem pri vrhu? nazalost moguće ju je vidjeti samo na starim fotkama pošto su je oko 40-te, iz nekih cudnih ideoloskih razloga "obrijali" i skinuli sve štukature i ukrase sa zgrade. uglavnom ak vas zanima probajte negdje iskopat staru razglednicu il fotku.
e da, vidim da dosta raspravljate o klimtu, pa stoga jedno pitanje. gdje ga se može naći u hrvata? :rolleyes:
shef Sale
15.11.2003., 13:50
pa još npr. potez Mažuranićev-Marulićev, pa Gundulićeva, Mihanovićeva-Haulikova...u biti cijeli Donji grad ak ćemo baš :D (naravno, s većom ili manjom konentracijom pojeidinih secesijskih zgrada) izgrađen u tom razdoblju 10-e i 20-e godine XX. stoljeća.
Zna li netko nešto o Vili Tišov u Zagrebu, autora Aladara Báranyaya?
Vidio sam neki dan u novinama skicu fasade objavljenu u časopisu "Oris" [trenutno traje ili je netom završila izložba arhitektonskih skica i studija objavljenih u tom časopisu u zadnjih 5 godina] i nisam siguran da li dobro pamtim da se ta zgrada nalazi na Paunovcu (gdje je danas dom za djecu s poteškoćama u razvoju) ili sam nešto pomiješao?
[i da li je uopće izvedena prema nacrtu, jer nacrt djeluje jako Wagnerovski, da ne velim - svjetski :D]
shef Sale
06.12.2003., 16:41
Nitko nema pojma, vidim :D
Inače, izložba se otvara 15.12., dakle za 9 dana...
na MUO stranicama (www.muo.hr) već najavljuju izložbu :)
allegra
06.12.2003., 18:15
shef Sale kaže:
[i da li je uopće izvedena prema nacrtu, jer nacrt djeluje jako Wagnerovski, da ne velim - svjetski :D]
Kad si spomenuo Wagnera, sjetio si me da je Alfred Loos na nekoj Wagnerovoj zgradi skinuo sve ukrase i ostala je obična neatraktivna kockasta kuća - time je htio pokazati da ne postoji secesija u arhitekturi nego samo u obrtu, nakitu, izradi ukrasa (a ja bih još dodala i u grafičkom dizajnu).
Ja sam partibrejker na ovom topiku, jer se slažem s Loosom ;) , ali jedva čekam izložbu secesije u Hrvatskoj i to najviše zbog nakita ... koji btw. uopće ne nosim, ali ga volim gledati :)
shef Sale
06.12.2003., 22:14
E, da ... ovo zaboravih :D
ako nekog zanimaju nove slike interijera nekoc Sveucilisne, danas HDA nek mi se javi na PM :D
bipolar2000
07.12.2003., 01:05
Gaudi (http://www.arsvirtual.com/monum/familia.htm#)
Peta fasada (urbana scenografija), krovna plastika, jedna u nizu fascinacija njime.
Hiperbolični paraboloid (iz stare katalonske arhitekture...iz prirode...bujna vegetacija, morske stijene...)
Crkva Iskupljenja Svete Porodice...simbolika boja...
Hvala profesoru A. Kadijeviću...i lijepoj rečenici "poetska metamorfoza prirode u gigantskim formama" (ne tretirati definicije):) ...iliti 4 .faza velikog arhitekte.
shef Sale kaže:
Zna li netko nešto o Vili Tišov u Zagrebu, autora Aladara Báranyaya?
PDF (http://www.hart.hr/pdf/r21/21-17-Galjer.pdf) o Baranayu od prof. Jasne Galjer!
SECESIJA U HRVATSKOJ (http://www.iskon.hr/kultura/page/2003/11/27/0203006.html)
- jako dobar clanak!
shef Sale
07.12.2003., 13:19
Puno ti hvala! :s :s :)
izlozba je otvorena danas u 15 sati!!
:top:
shef Sale
14.12.2003., 21:12
A ne u 12? :D
Rekose da se u HDA otvara tek u cetvrtak :eek:
Doduse, s obzirom na stanje stvari, i to je prerano :D
Enivej, ako nekoga zanimaju fotografije, kako rekoh, nek mi se javi... ;)
ne da volim secesiju, naprosto ju obožavam!!!
cijelu ovu godinu jedva čekam da se otvori izložba
slušala sam sve o pripremama
i konačno je otvorena :klap:
u zagrebu ima puno secesijskih zgrada
isto tako se mogu vidjet prekrasne ograde od kovanog željeza u tom stilu
ali mislim da osijek ipak ima puno više i jako mi je žao što je puno njih u jako lošem stanju
nepta kaže:
ne da volim secesiju, naprosto ju obožavam!!!
cijelu ovu godinu jedva čekam da se otvori izložba
slušala sam sve o pripremama
i konačno je otvorena :klap:
u zagrebu ima puno secesijskih zgrada
isto tako se mogu vidjet prekrasne ograde od kovanog željeza u tom stilu
ali mislim da osijek ipak ima puno više i jako mi je žao što je puno njih u jako lošem stanju
Zagreb, Osijek i ne smijem zaboraviti Rijeku..
I Vukovar isto samo sto tamo, kolko ja znam, gotovo da nista vise nazalost nije ostalo sacuvano...
da, na žalost
ali evo, našla sam nešto pa tko voli...
http://www.tel.hr/tzosijek/Img/Osijek/Os07s.jpg
shef Sale
14.12.2003., 22:55
Zašto Osijek? Zašto Rijeka?
Mađarski utjecaj, pa nije ni čudo...
Rijeka je tada već 30ak godina direktno pod mađarskom upravom, de facto sastavni dio Ugarske.
A Osijek?
Osim što je direktno naslonjen na Mađarsku (preko Drave je tada bila Ugarska, cjelovita županija Baranya), Osijek je od 1880. do 1910. bilježio stalni porast udjela Mađara u svom stanovništvu: sa 6% koliko ih je bilo 1880. njihov udio je do 1910. porastao duplo, na 12% !
Dok je u Zagrebu kao glavnom gradu secesijski utjecaj ipak bio većinom hrvatskih autora (zgrade Mađarske pošte u (danas) Jurišićevoj i Mađarskih državnih željeznica na Trgu Franje Josipa (danas Starčevićevom) samo su primjeri onoga što se nalazilo u mađarskim rukama, i s čime su preko poznatih događanja Mađari pokazivali "tko je gazda"), Osijek, a Rijeka pogotovo bili su - kao periferija (Osijek) ili kao "strano tijelo" (Rijeka) - ipak izvan tih kretanja...
shef Sale kaže:
[B]Zašto Osijek? Zašto Rijeka?
Mađarski utjecaj, pa nije ni čudo...
dobro je sto si napisao ali glavni razlog je taj sto su ta 3 grada bili glavna cvorista cestovnog (i pomorskog - RI) prometa. Dozivjeli su nagli porast stanovnistva a time i kupovnu moc bogatih gradjana, primjerice apotekara, koji su poceli narucivati od tadasnjih arhitekata suvremene stambene i poslovne gradjevine..
:)
trenutno bas spremam taj ispit pa "slucajno" znam ;)
shef Sale
14.12.2003., 23:09
;)
Rijeka je svakako to bila, a Osijek...
Prvo sto su Mađari napravili je željeznica do Rijeke.
Zidani most-Zagreb-Sisak u prometu je od 1862.
Zagreb-Karlovac - 1865.
Zagreb-Mađarska - 1870.
Karlovac-Rijeka - 1873.
Osijek je priča za sebe!
1870. - Sombor/Erdut-Dalj-Osijek
1871. - Osijek-Beli Manastir
i TEK 1905. - Osijek-Đakovo-Vrpolje (i ostatak Hrvatske)
U nedostatku cestovnog, a kamoli zračnog prometa, to je PUNO značilo u širenju utjecaja...
shef Sale
16.12.2003., 22:26
Popodne sam na Radio-Sljemenu cuo da je u ova prva dva (danas nepun) dana izlozbu podsjetilo 3.000 posjetitelja, od toga jucer 2.000 :eek:
Suveniri (secesijske vaze, posuđe i slično) ide ko alva, jedna gospođa je jučer (iz izloga broj 3 :D) odabrala robu u vrijednosti od 6.000 kuna :eek: :D
U HDA (ex. Kraljevska sveučilišna knjižnica) se izložba otvara prekosutra - nacrti, planovi, idejne studije izrade zgrade - projekti Dionisa Sunka (zanimljivo!!) i Rudolfa Lubynskog (projekt je MALO drugačiji od izvedbenog stanja ;) ...
shef Sale kaže:
Popodne sam na Radio-Sljemenu cuo da je u ova prva dva (danas nepun) dana izlozbu podsjetilo 3.000 posjetitelja, od toga jucer 2.000 :eek:
znas zakaj? bas sam danas prolazila i vidjela da dijele auto, tj. da ce valjda biti neko izvlacenje ulaznica..
To ti je pravi razlog... nazalost
:)
allegra
16.12.2003., 22:46
uff gužva znači
ja se spremam u subotu na izložbu ... kakva će tek onda gužva biti ako je radnim danom tako gusto :rolleyes:
shef Sale
16.12.2003., 22:49
Mda...nemam pojma, ne igram uopće nikakve nagradne igre, pa ne znam :bonk: :D
Inače, za one koji žele znati više :D - Dioniz Sunko je autor hotela Esplanade (kojeg upravo dovršavaju obnovu nakon koje će zasigurno biti još ljepši i stariji :rolleyes: ) - 1924., ali i hotela Milinov (danas Dubrovnik - starog dijela, naravno) - 1929.
shef Sale kaže:
Mda...nemam pojma, ne igram uopće nikakve nagradne igre, pa ne znam :bonk: :D
Inače, za one koji žele znati više :D - Dioniz Sunko je autor hotela Esplanade (kojeg upravo dovršavaju obnovu nakon koje će zasigurno biti još ljepši i stariji :rolleyes: ) - 1924., ali i hotela Milinov (danas Dubrovnik - starog dijela, naravno) - 1929.
Dioniz Sunko i nije bas u potpunosti autor Esplanade, naime natjecaj su bili dobili drugi autori ali je prilikom izvedbe doslo do nekih problema i on je trebao ispraviti nacrte...
:)
shef Sale
16.12.2003., 23:06
:bonk: :D
Ako koga zanima, naletio sam na jedan u nizu clanaka Snjeske Knezevic na temu Zelene potkove Za obnovu zagrebacke Zelene potkove (http://www.hart.hr/pdf/r20/20-12-Knezevic.pdf) gdje se dijelom dotice i Maruliceva trga.
Ono sto sam prije zaboravio spomenuti, oba projekta - i Lubynski i Sunko - ukljucivala su - osim Knjiznice i (nikad izvedenu) zgradu Sveucilista sjeverno od Knjiznice, na juznoj strani Trga Mazuranicâ.
bila sam na izlozbi i zakon jeeeeee!!!!
:top: :top: :top: :top: :top: :top: :top:
joj, idem opet--- !! idem!!
:)
shef Sale
18.12.2003., 20:45
Ja jos nisam :(
samo ovo kaj je kod mene otvoreno danas :D
Si bila i u HDA?
inace, izlozba na Marulicevom moze se razgledati (zasad) svaki utorak i cetvrtak od 12-16h
shef Sale kaže:
Ja jos nisam :(
samo ovo kaj je kod mene otvoreno danas :D
Si bila i u HDA?
inace, izlozba na Marulicevom moze se razgledati (zasad) svaki utorak i cetvrtak od 12-16h
Bila sam u HDA-u ali ne u zadnje vrijeme.
Gustam se na onim tvojim slikicama koje si posliknuo, tak da mi se ne zuri, :mig:
*_spike
17.01.2004., 16:52
profa iz likovnog nam je zadala dvije izložbe, od kojih je jedna upravo vezana uz secesiju.
mislio sam otić tokom idućeg tjedna ili u subotu iduću u 11 ujutro (tada je, naime vodič, a ja nemam blagog pojma o secesiji kao pravcu).
tj. nisam mislio nego ću i otić, inače komad :D
*_spike kaže:
profa iz likovnog nam je zadala dvije izložbe, od kojih je jedna upravo vezana uz secesiju.
mislio sam otić tokom idućeg tjedna ili u subotu iduću u 11 ujutro (tada je, naime vodič, a ja nemam blagog pojma o secesiji kao pravcu).
tj. nisam mislio nego ću i otić, inače komad :D
joj, spajk, ak bu ti trebala strucna pratnja po izlozbi i teoreticar za secesiju, slobodno mi se javi. Da ne dobijes komada. :mig:
*_spike
17.01.2004., 17:40
Može :D, trebam opisati detaljno tri predmeta na izložbi. Bilo koja tri, ali profa preporučuje jednu sliku, jedan komad odjeće i jedan....nešto :D.
Nakon toga moram hodat po cijelom zagrebu i tražit zgrade izgrađene u secesionističkom stilu. Imam osjećaj da će bit zabavno gledati sva ta pročelja i terase, pa profi predati opis onog nebodera na trgu kao prikaz secesionističke arhitekture.
Ako ništa, bar dvojka iz duhovitosti.
*_spike kaže:
Može :D, trebam opisati detaljno tri predmeta na izložbi. Bilo koja tri, ali profa preporučuje jednu sliku, jedan komad odjeće i jedan....nešto :D.
Nakon toga moram hodat po cijelom zagrebu i tražit zgrade izgrađene u secesionističkom stilu. Imam osjećaj da će bit zabavno gledati sva ta pročelja i terase, pa profi predati opis onog nebodera na trgu kao prikaz secesionističke arhitekture.
Ako ništa, bar dvojka iz duhovitosti.
a kaj onda fali Ciboninom tornju? :D
*_spike
17.01.2004., 17:45
Kosa kaže:
a kaj onda fali Ciboninom tornju? :D
Ja mislim da je to renesansa, bazira se na kružnici :D
*_spike kaže:
Ja mislim da je to renesansa, bazira se na kružnici :D
:rolleyes:
zakaj si iskljucio gotiku?
Kaj vas nisu ucili da su se u gotici najvise radili visoki tornjevi??
*_spike
17.01.2004., 18:07
ma ziher je barok, tamo je ionako sve gadno
*_spike
19.01.2004., 19:16
U subotu u 11h se ide.
Tko želi, fk0rs.
Primam prijave za ljude da mi glume
a) brata
b) mamu
c) curu
d) susjeda
e) FF :D
*_spike kaže:
U subotu u 11h se ide.
Tko želi, fk0rs.
Primam prijave za ljude da mi glume
a) brata
b) mamu
c) curu
d) susjeda
e) FF :D
a kaj ti ne ides u eko selo?
*_spike
19.01.2004., 21:51
Kosa kaže:
a kaj ti ne ides u eko selo?
Sorry, ova stilska figura je izvan mog dometa shvaćanja. :rolleyes:
Ukoliko ovo nije nešto u metafori, opet ne kužim. :o
*_spike
24.01.2004., 15:27
Bio sam. Ima lijepih teta :D
Trebao sam opisati meni najljepši predmet.
Uzeo sam ogledalo, stavio ga ispred sebe, i opisao ga.
Jesam li egocentrik? :rolleyes:
*_spike kaže:
Bio sam. Ima lijepih teta :D
Trebao sam opisati meni najljepši predmet.
Uzeo sam ogledalo, stavio ga ispred sebe, i opisao ga.
Jesam li egocentrik? :rolleyes:
Zakaj bi bio egocentrik - zato kaj si opisao ogledao??
;)
*_spike
24.01.2004., 19:23
Kosa kaže:
Zakaj bi bio egocentrik - zato kaj si opisao ogledao??
;)
To se i ja pitam. Neki čudni ljudi su me tako nazvali, pa sam se počeo propitkivati ;)
finalnifantazista
24.01.2004., 21:14
spikey veli:
U subotu u 11h se ide.
Tko želi, fk0rs.
Primam prijave za ljude da mi glume
a) brata
b) mamu
c) curu
d) susjeda
e) FF
Da sam ovo prije vidio, rek`o bih ti kad ja idem.. :D
Bio jučer s razredom. Obvezno. Svaki mjesec jedna obvezna izložba. Tjeraju nas na nešto što 95% (procjena) nas ne razumije. Ni ja. Uopće ne razumijem likovnu umjetnost. Sve mi je to zamrznuto i nejasno. Besmisleno. Aktovi djeluju tako jadno kad se usporede s ljepotom ljudskog tijela. Bar meni.
Secesija je izgledala zanimljivo. Svih 45 minuta koliko smo ju razgledavali s onim tipom. Ne mogu vjerovati da su žene nekoć nosile onakvu odjeću. Niti onom citatu na zidu, iz nekih novina, o ženi koja je izazvala veliku pozornost kad se prošetala s cigaretom. Ma zapravo znao sam ja to i prije, čitao sam Zagorku :D , ali ipak... Votevr...
Bila je jedna slika koja se zove Jesen, izgledala mi je lijepo i poznato, a onda mi je frendica rekla da misli da je ta slika bila u čitanci nekog od nižih razreda. :?
ninocka
29.01.2004., 10:45
Dok sam bila manja, negdje 2-3 razred osnovne na crtanju nam je Mirek (učitelj) stavio sliku Gustava Klimta, pa smo je mi crtali na svoj način. Tek sam nedavno shvatila da je to bio Gustav Klimt. I jako mi se od njega sviđa (neznam ime slike) slika kad ima 3 faze u ženinu životu, dok je mlada, dok je žena i dok je starica. Ta mi se tak urezala u pamćenje. A od Alphonsa Muche me OČARALA Summer... Kad sam vidla tu sliku, odma sam kupila poster, jednostvno je prekrasna i govori tisuću jezika i plus toga paše uz svaku pjesmu... Ja bi na tu secesiju, dokad je to?
klimta mozes, muchu nemres
*_spike
29.01.2004., 16:32
E da, fina je ta slika s ženom u tri faze, dosta simbolike.
Zaboravio sam ime, šteta, bilo je jedno od obaveznih pitanja ovog polugodišta.
Našla sam naziv..... http://www.statinstabili.it/images/arte/Gustav_Klimt/page_01.htm
finalnifantazista kaže:
Bila je jedna slika koja se zove Jesen, izgledala mi je lijepo i poznato, a onda mi je frendica rekla da misli da je ta slika bila u čitanci nekog od nižih razreda. :? E da sam pametan onda bi ovo jako zanimljivo objasnio. Jest, da, hm. Na taj način se i gleda umjetnost, zar ne? Jako zanimljivo zapravo.. Familijarnost sa slikom, kada te slika odnese u neko drugo vrijeme. Sličnije mirisu nego umjetnosti. Kao Filip kojem je vrhunac umjetnosti onih nekoliko naljepnica sa konjima, lavovima i vitezima koje je gledao kao klinac. Ne'š ti umjetnosti.. :misli:
Knjiga? Ma nikakav poseban naslov, za Fedju znas, ne?
Feđa Vukić - Dizajn...that's it...nemres fulat ako trazis bilosto njegovog, a ovo je knjiga iskljucivo o hr. dizajnu, industrijskom i tak. Ima najboljih fotki ikad! zakon :top:
a da nije naslov "stoljeće hrvatskog dizajna"?
jer ako nije ja sam jako zainteresirana za tu neku drugu knjigu od gospona feđe :)
i da...ponosno nosim ime jedne klimtove slike :cerek:
a aubrey beardsley? -- radio predivne ilustracije
od secesije su meni plakati najdraži...
aaa krajst tek sad skužila da kasnim 2ipo godine :rofl:
Secesija je definitivno vrhunac umjetnosti.
Čak ne ni toliko u arhitekturi koliko u kombiniranju stakla i metala i samom slikarstvu.
A Klimt i Mucha, su odlični, jedino mi je žao što još ne vidjeh Klimtovu izložbu uživo.....
boraborabo
06.12.2006., 11:22
Molim znalce da daju komentar za ovu moju lampu.Da li je to secesija ili art deco.
http://i13.tinypic.com/4dyr4o5.jpg
fantômas
06.12.2006., 13:11
to je kič!
boraborabo
06.12.2006., 17:23
Rekao sam znalci a ne strip junaci i neguraj nos svakamo
fantômas
06.12.2006., 17:30
:rolleyes:
pa znalac ti i veli. človek ne jezi se, buš ti to prodao za fine pare pa će ti bit svejedno ko kaj misli.
spaljena
18.12.2006., 21:46
Lijepa mi je profi secesija ali osobno više preferiram tzv:navinu secesiju naših primorskih mjesta.Ima dekoracija za pasut u nesvijest onako taman koliko treba i super izgleda.
arctic monkey
12.01.2007., 17:32
Nedavno sam otkrila Klimta,i to preko Poljubca..ali ja idem dalje od same tehnike slikanja u samu priču slike..može li mi netko reće nešto više o slici Ispunjenje,također ju je Klimt naslikao
BargeldB
14.01.2007., 23:17
Nedavno sam otkrila Klimta,i to preko Poljubca..ali ja idem dalje od same tehnike slikanja u samu priču slike..može li mi netko reće nešto više o slici Ispunjenje,također ju je Klimt naslikao
da se ne pravim važan i pametan, ali izašla je nedavno u jutarnjem monografija o klimtu, kao i o većini umjetničkih genijalaca...
pa da ne prepisujem, imaš vjerojatno i na netu!
da se ne pravim važan i pametan, ali izašla je nedavno u jutarnjem monografija o klimtu, kao i o većini umjetničkih genijalaca...
pa da ne prepisujem, imaš vjerojatno i na netu!
ali ako ti se da, mogao bi se malo raspisati, bez obzira na wikipediu, enciklopedije, monografije itd. za nas podforum :)
jimmy jazz
16.01.2007., 11:09
Lijepa mi je profi secesija ali osobno više preferiram tzv:navinu secesiju naših primorskih mjesta.Ima dekoracija za pasut u nesvijest onako taman koliko treba i super izgleda.
a si vidla seljacke secesijske hizhe po Medjimurju? jako lepe!
a f Cakofcu ima jedinstven primjer Secesije, na glavnom Trgu, tkzv. madjarska Secesija, a koje ima josh i po Slavoniji/Osijeku.
jimmy jazz
16.01.2007., 11:15
Nedavno sam otkrila Klimta,i to preko Poljubca..ali ja idem dalje od same tehnike slikanja u samu priču slike..može li mi netko reće nešto više o slici Ispunjenje,također ju je Klimt naslikao
kratko receno, Klimt nalazi ljudsko ispunjenje u Ljubavi, a do koje vodi trnovit put pun stranputica, nada i otkrivanja.
ak te zanimaju price, pogle si Beethovenov Fries u beckoj Secesiji na Naschmarktu. tu ima prica na 3 duga zida. za mene njegov najljepshi rad.
BargeldB
16.01.2007., 20:47
'natjeran' ljubaznom gestom od moderatorice, evo par riječi o navedenom djelu...
dakle, to je ujedno bio i njegov posljednji veliki mural, tzv. stockletov friz, rađen oko 1905-1909. g. za palaču stocklet u bruxelllesu, bečkog arhitekta josefa hoffmanna. taj se glasoviti ornamentalni trodijelni mozaični friz nalazio u blagovaonici navedene palače, a izrađen je od mramora s intarzijama od zlata, emajla i poludragog kamenja, dakle od veoma skupog materijala. na taj su način, hoffmann i klimt, radeći u službi bogatog poslodavca, ostvarivali svoje ideale, služeći u određenom smislu, ukusu elite!
još je nešto bitno naglasiti u cijeloj priči o secesiji, (a to se odnosi na palaču i spomenuti friz u kojoj je i 'ispunjenje') a ta je da secesijine postavke predviđaju interakciju među umjetnostima, dakle između arhitekture, slikarstva i kiparstva. (ova suradnja arhitekture i umjetničkog obrta, postati će kredo bauhausa i ruskih konstruktivista u 20-im godinama xx stoljeća)
idemo malo o samom muralu... sastoji se od devet panela, koji sadrže apstraktne motive, stilizirane motive i figurativne motive u kojem se nalazi i naše spomenuto 'ispunjenje'. (ovo klimtovo djelo je nastalo u tzv. 'zlatnoj fazi', a svoj će vrhunac te faze doživjeti u 'poljupcu' 1907.g.)
samu formalnu analizu djela morate sami pisati, jer se meni nikako neda analizirati djelo na osnovu reprodukcije!
ali, glavna obilježja su: ornamentalizam, plošnost, stapanje zagrljenog para s pozadinom, dekorativnost, stilizirani prostor, zlatna boja...
zvončica22
22.02.2007., 22:48
boje koje klimt slaže na platno u kombinaciji jedna sa drugom,gdje zlatna predvladava...divota. prekrasni su mi njegovi radovi,da je bio modni dizajner predobre bi tkanine stvarao.to su materijali koji bi se i danas prodavali,ma prekrasno!svaka slika mu je pravo malo klupko života u svim njegovim nijansama.
spaljena
27.02.2007., 12:34
Zna li tko iz kojeg je doba zgrada Hine u Zg.
Volim Klimta i super su mi njegove slike, ali inače nisam baš ljubitelj secesije. Moje je mišljenje slično onom arhitekta Adolfa Loosa koji je rekao da je neprirodna tolika manija i navika ukrašavanja arhitekture. :rolleyes:
spaljena
02.03.2007., 15:11
A što bi zgrade trebale biti kutije.Ups pardon to i jesu.
agapita
18.04.2007., 18:09
Secesija (Art Noveau, Jugendstil)....
Posljednje desetljeće 19. i prvo desetljeće 20. stoljeća. (Na žalost! Da je barem taj stil, pogotovo u arhitekturi, potrajao dulje - na primjer do danas!
Obožavam slikarstvo Gustava Klimta i Alphonsa Muche - naglašeno plošne slike, s naglaskom na ljepoti kontura.
Ima li još netko tko voli secesiju?
iman seminar iz secesije, na temu Splita (HNK), može li tko pomoć:s
CandyCovered
29.04.2007., 21:48
dobra večer. samo bih htjela nadodat da je meni osobno uz poljubac najdraža Klimtova Danaja, portret Made Primavesi i Djevica. Boje su mu genijalne,i obožavam ga jer je utjecao na najdražeg mi Hundertwassera.:cerek:
Decembar
08.05.2007., 10:12
upravo radim iz likovne umjetnosti imam zagradu pitat ce me hehehhe rovim po netu nista ne mogu da nadjem i naletim ovdje pa reko da samo pozdravim :)))
A što bi zgrade trebale biti kutije.Ups pardon to i jesu.
Ne, al ne trebaju ni biti pune reljefa, ornamentnih uzoraka, cvijeća, šarenih pločica... Ok, to je bilo takvo doba i nešto potpuno novo, al da netko danas to napravi :flop: Ja sam za minimalizam Mies van der Rohea:cerek: i funkcionalizam Le Corbusiera:cerek: (možda ne ko u vili Savoy, onakvi tanki stupovi nisu po mom ukusu:p ).
von Eisenach
22.06.2007., 00:24
Svaka ptica svome jatu leti pa tako i svaki stil pripada svome vremenu sviđao se taj stil nama ili ne. Secesiju smatram jednim od najosjećajnijih stilova, i meni najdražih. Doslovno ju obožavam. proučavajući topice koji spominju i osvrću se na secesiju, nisam mogao da ne primijetim da nitko nije spomenuo jedno remek-djelo hrvatske secesije i vjerojatno jednu od najboljih ostvarenja hrvatske secesijske arhitekture, a to je Vila Morandini arhitekta Valenta Morandinija u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu. Pouzdano znam da o toj kući predaju na nekim stranim fakultetima povijesti umjetnosti i arhitekture pa me interesira koliko se toj kući pridaje pažnje u hrvatskoj. Kuća je zaista nešto izvanredno i iznutra i izvana, a sviđala bi se i našim štovateljima funkcionalizma i modernizma jer je su oni na njoj više nego očiti. Zahvaljujem
Jango Fett
22.06.2007., 00:45
Svaka ptica svome jatu leti pa tako i svaki stil pripada svome vremenu sviđao se taj stil nama ili ne. Secesiju smatram jednim od najosjećajnijih stilova, i meni najdražih. Doslovno ju obožavam. proučavajući topice koji spominju i osvrću se na secesiju, nisam mogao da ne primijetim da nitko nije spomenuo jedno remek-djelo hrvatske secesije i vjerojatno jednu od najboljih ostvarenja hrvatske secesijske arhitekture, a to je Vila Morandini arhitekta Valenta Morandinija u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu. Pouzdano znam da o toj kući predaju na nekim stranim fakultetima povijesti umjetnosti i arhitekture pa me interesira koliko se toj kući pridaje pažnje u hrvatskoj. Kuća je zaista nešto izvanredno i iznutra i izvana, a sviđala bi se i našim štovateljima funkcionalizma i modernizma jer je su oni na njoj više nego očiti. Zahvaljujem
Secesiju svi vole jer to je prvi stil umjetnosti. Prije toga umjetnost nije postojala.
Mrtva mrkva
22.06.2007., 12:08
Secesiju svi vole jer to je prvi stil umjetnosti. Prije toga umjetnost nije postojala.
Kako to mislis?! :tuctuc:
Secesiju svi vole jer to je prvi stil umjetnosti. Prije toga umjetnost nije postojala.
:eek:
što volim ovakve činjenice!!
zašto tako misliš? zbog slobode koja prije secesije nije postojala ili...?
Jango Fett
22.06.2007., 12:35
Pa, kad je prvi put uvedena povijest umjetnosti, i što je zapravo bila umjetnost prije 19. stoljeća?
Pa, kad je prvi put uvedena povijest umjetnosti, i što je zapravo bila umjetnost prije 19. stoljeća?
pa neznam, umjetnost prije 19.st. - naruđba?!
al zbog čeg nije postojala prije(umjetnost)?
Mrtva mrkva
22.06.2007., 12:56
Pa ako se povijest umjetnosti kao akademska disciplina pojavila u 19. stoljecu, znaci da su imali dovoljno materijala za proucavanje umjetnosti kroz povijest (da je to zapravo povijest zapadne civilizacije, da i ne spominjemo), jel. To sto 19. stoljece ima drugaciji odnos prema proslosti nego ona stoljeca prije njega, ne znaci da nista prije nije postojalo.
Sto su egipatski hramovi, sto su grcke klasicne skulpture, sto su kasnogoticke freske, renesansna arhitektura, flamansko barokno slikarstvo?
Jango Fett
22.06.2007., 13:14
Tvrdnju sam namjerno postavio da djeluje provokativno i radikalno, no zapravo sam htio izazvati reakciju koje će biti dobra podloga promišljanje o povijesti umjetnosti, za koju secesija ima ključnu ulogu.
Izgleda da malo tko umjetnost promatra kao efekt šireg kulturološko-povijesnog konteksta, već samo kao izolirani fenomen u inače linearnoj progresiji povijesti umjetnosti. Po mom mišljenju, potpuno pogrešno sagledavanje koje nije sposobno prepoznati elementarnu logiku svakog stila u umjetnosti.
Secesija je stil koji ne samo da je po svojoj izražajnoj formi drukčiji od svega prije, već je konceptualno drukčiji.
Secesija (a s njom i šira strujanja koja podrazumijevaju tzv. "oslobođenje umjetnosti", poput impresionizma i romantizma (koji je pak prototip svega toga)) povijesno i kronološki koincidira s drugom industrijskom revolucijom, koja kroz serijalnost proizvodnje sugerira semiotički prelazak iz sustava uporabne vrijednosti robe u razmjenski sustav.
Upravo industrijska revolucija indirektno povlači za sobom promjenu u načinu razmišljanja, semiotičke sile se dižu "nivo iznad", pa tako počinje i kontemplacija umjetnosti kao umjetnosti (larpurlartizam, koji je tek kasnije službeno "evidentiran").
Upravo prelazak na taj drugi način razmišljanja javlja se i sam koncept "povijesti umjetnosti". Do tada, umjetnost je bila vještina stvaranja, a umjetničko djelo nastajalo je nakon svoje materijalizacije. Uoči secesije, uzrok i posljedica se miješaju - umjetničko djelo nastaje kao rezultat promišljanja o umjetničkom djelu (estetika, vizualizacija, poruka). Drugim riječima, umjetničko djelo nastaje prije svoje materijalizacije, u svojoj ideji.
Tako počinje doba modernizma. Primjetit ćemo da je umjetnost unaprijed predviđena prije svojeg ostvarenja, a to je karakteristika kraja 19. i cijelog 20. stoljeća.
Pitanje: je li sve ono prije secesije bila umjetnost, a nakon nje nije, ili je obratno - da ono nije bila umjetnost, a ovo jest?
Po mom shvaćanju, samo jedno od toga može biti umjetnost, nipošto oboje, jer ih ne možemo tretirati istim kriterijima. Obje strane povijesti mogu biti umjetnost samo ako ih drukčije tretiramo.
Nastaje li umjetničko djelo kao razultat kontemplacije u pojedincu i društvu nakon što se materijalizira (prije 18. stoljeća), ili kontemplacija u pojedincu i društvu nastaje kao uanprijed zadani kriterij na kojem će se djelo tek materijalizirati (18. stoljeće i nakon toga)?
Umjetnici su prije upražnjavali svoju kreativnost i vještinu u djelima koja su poslije prozvana umjetničkim. Secesija je bila znakovito (iako ne jedino i sigurno ne to koje je odredilo oštru kgranicu) razdoblje gdje je došlo do obrata - sada umjetnici unaprijed rade s namjerom da stvore umjetničko djelo, već tako proglašeno prije nego što je stvoreno.
To je rađanje promišljanja o estetici i formi, implodiranje djela u samog sebe, u samu svoju pojavnost, koji će doseći svoj vrhunac u razdoblju modernizma, s avangardom i zaključno s Warholom.
Što vi mislite o tome?
Jango Fett
22.06.2007., 13:17
Pa ako se povijest umjetnosti kao akademska disciplina pojavila u 19. stoljecu, znaci da su imali dovoljno materijala za proucavanje umjetnosti kroz povijest (da je to zapravo povijest zapadne civilizacije, da i ne spominjemo), jel. To sto 19. stoljece ima drugaciji odnos prema proslosti nego ona stoljeca prije njega, ne znaci da nista prije nije postojalo.
Sto su egipatski hramovi, sto su grcke klasicne skulpture, sto su kasnogoticke freske, renesansna arhitektura, flamansko barokno slikarstvo?
Zapitaj se zašto je pojam povijesti umjetnosti nastao baš u 18. stoljeću (baš kada i apstraktno razmišljanje!) a ne prije.
slažem se, lijepo si to gore obrazložio!
Po mom shvaćanju, samo jedno od toga može biti umjetnost, nipošto oboje, jer ih ne možemo tretirati istim kriterijima. Obje strane povijesti mogu biti umjetnost samo ako ih drukčije tretiramo.
al s ovim se u potpunosti slažem:top:
Priznavati samo svjesnu (ili, bolje reći) samosvjesnu umjetnost značilo bi se odreći ogromnog dijela svega onoga što u nama može izazvati umjetnički doživljaj. Ne samo prije njenog otkidanja od okova naručene dokumentarnosti, nego i kroz sva granična područja otada.
Svoditi umjetnost na samosvjesno značilo bi i negiranje postojanja umjetničkog poriva u tisućljećima koja su prethodila samodefiniranju umjetnosti i njenom izdvajanju od utilitarnog. Radikalno sam protiv takvih podjela.
Mada, jasno, ovdje uopće ne govorimo o tome da jedno ili drugo nije umjetnost, nego se samo ne slažemo oko terminologije.
Jango Fett
22.06.2007., 16:06
Priznavati samo svjesnu (ili, bolje reći) samosvjesnu umjetnost značilo bi se odreći ogromnog dijela svega onoga što u nama može izazvati umjetnički doživljaj. Ne samo prije njenog otkidanja od okova naručene dokumentarnosti, nego i kroz sva granična područja otada.
Svoditi umjetnost na samosvjesno značilo bi i negiranje postojanja umjetničkog poriva u tisućljećima koja su prethodila samodefiniranju umjetnosti i njenom izdvajanju od utilitarnog. Radikalno sam protiv takvih podjela.
Mada, jasno, ovdje uopće ne govorimo o tome da jedno ili drugo nije umjetnost, nego se samo ne slažemo oko terminologije.
Ono što je istinsko negiranje, jest zaobilaženje činjenice da umjetnost kroz povijest nikako nije proizvoljna.
Sama povijest umjetnosti nastala je na temelju kulturnog ponavljanja koje vjerno prati svoj povijesni period. Već samo postojanje mogućnost da stilove i razdoblja možemo izolirati i uočiti njihovu sukladnost s duhom vremena, govori da se ta povijest ne svodi na, citiram:
svega onoga što u nama može izazvati umjetnički doživljaj.
Meni je jasno o čemu ti pričaš, i to je uvijek slučaj, ali moramo se suočiti s istinom: ono što mi nazivamo "umjetničkim doživljanjem", uživljavanje u djelo, konzumacija medija i poruke, vrijedi samo za vrijeme i kulturu u kojoj nastaje.
Tek od 19. stoljeća te granice se brišu, i upravo pod apstrakcijom razmišljanja sva se umjetnost kontemplira kao samosvrha, nešto što nastaje ne da ispuni svoju svrhu, već nastaje iz same svrhe.
Pod tim okriljem, tj. svega onoga što uopće možemo smatrati kao "povijest umjetnosti" (a ne "povijest umjetničkih doživljaja"!), događa se prelomna točka u 19. stoljeću, koja dijeli umjetnost na dvije konceptualno suprotne ere.
Možemo, kao povjesničari umjetnosti, zaključiti da je od 19. stoljeća počelo:
a) umiranje umjetnosti (smrt nastupa dolaskom postmoderne)
ili
b) rađanje umjetnosti (potpuno oslobođenje nastupa dolaskom postmoderne)
Mrtva mrkva
22.06.2007., 16:09
Zapitaj se zašto je pojam povijesti umjetnosti nastao baš u 18. stoljeću (baš kada i apstraktno razmišljanje!) a ne prije.
Ti si presmijesan. :rofl:
Apstraktno razmisljanje je jedna od odlika homo sapiensa, a ne prosvjetiteljskih likova 18 stoljeca. I znas sto jos? Povijest umjetnosti se vec odavno ne gleda kao linearna i progresivna. Zao mi je ako si to to otkrio tek prekjucer. :kava:
Po tvom shvacanju... srecom, pojmovno odredjenje umjetnosti postoji i izvan tvog shvacanja.
Jango Fett
22.06.2007., 16:13
Ti si presmijesan. :rofl:
Apstraktno razmisljanje je jedna od odlika homo sapiensa, a ne prosvjetiteljskih likova 18 stoljeca. I znas sto jos? Povijest umjetnosti se vec odavno ne gleda kao linearna i progresivna. Zao mi je ako si to to otkrio tek prekjucer. :kava:
Nisam mislio tako plitko kao što si ti to shvatila.
Mrtva mrkva
22.06.2007., 16:28
U tom slucaju se ispricavam. Al mogao bi poradit na izrazavanju. :mig:
Vratimo se na secesiju. Zasto bi ona bila prelomniji trenutak od renesanse? Impresionizma? Avangardnih pravaca 20 stoljeca? I zasto se uvijek zadrzavamo u okvirima tumacenja zapadnog svijeta?
Jango Fett
22.06.2007., 19:30
Vratimo se na secesiju. Zasto bi ona bila prelomniji trenutak od renesanse? Impresionizma? Avangardnih pravaca 20 stoljeca? I zasto se uvijek zadrzavamo u okvirima tumacenja zapadnog svijeta?
Renesansa je samo događajno-povijesno, ali ne i konceptualno prijelomni trenutak.
Način razmišljanja, pogotovo kolanje (distribucija) znakova u kulturi, nepromijenjeni su u renesansi. Radi se tek o novom društvenom ustroju (nakon mnogo promjena društvenog ustroja prije toga), novim vjerovanjima i postavkama. Renesansa je značajna po tome što se otvorila prema racionalnom prenošenju znanja, društvenom pamćenju. Ipak, i dalje ostaje, kao i sve prije nje, bazirana na predodžbama o svijetu (čovjeku, umu, duši, Bogu, Prirodi itd.). Tako da, ona svakako nije u samoj suštini izmijenila semiotički proces.
To je pak napravila industrijska revolucija, čiji su prvi simptomi u umjetnosti upravo stilovi poput impresionizma i secesije.
Prije toga, znakovi su kolali na bazi predodžbi o svijetu. Svaka kultura, uključujući i onu staroga svijeta kao i one druge kulture, bazirala je svoju umjenost na prividima, figuracijama koje predočuju semiotičku zbilju. Svako djelo imalo je svoju "auru" (*Benjamin) jer je bilo unikat, i njegova vrijednost bila je ona "uporabna" (*Marx) u fizičkom i metafizičkom smislu.
Kulture staroga svijeta i svih drugih civilizacija bile su po tom pitanju istovjetne, poprimale su različite forme i načela no zadržavale jednak način njihovog predočavanja. To bi bio i odgovor na tvoje pitanje u svezi drugih kultura.
E sad, prijelomni trenutak u povijesti bila je industrijska revolucija, gdje prestaje dominacija uporabne vrijednosti djela. Djelo je sada dio serije, ne postoji "aura" unikata, a fiička pojavnost djela više se ne promatra kao unikat već kao model! Ovo je vrlo bitno, jer dolazi do promjene percepcije predmeta. Serijska proizvodnja naučila je ljude da promatraju sve predmete kao uzorke u seriji a ne kao individualna ostvarenja. Dakle, vaza postaje beznačajna u svojoj uporabnoj vrijednosti, i cijela njezina vrijednost prenosi se na cijelu seriju te vaze. Posljedično tome, napušta se uporabna vrijednost (koja doduše uvijek postoji kao "alibi" vrijednost) i prelazi se na razmjesnku vrijednost robe, pa tako i umjetničkog djela. Ovo je suština Marxove analize, a cjelokupni pogled može vidjeti iz Baudrillardove analize da se radi o vremenu u kojem je stupio drugi stupanj simulakra. To je ujedno i bolja definicija, jer malo je nespretno upotrebljavati pojam industrijske revolucije koja je tek indirektno i uzročno vezana no ne i suštiniski. Suština je, naravno, vezana za promjenu u percepciji, načinu vrednovanja umjetničkog djela. Drugim riječima, događa se promjena u kolanju znakova, ulasku u novi poredak simulakra.
Prestaje vrijeme predodžbi, koje je trajalo od pamtivjeka, i počinje vrijeme reproduciranja.
Bilo je potrebno neko vrijeme dok se ovaj način razmišljanja ne počne očitovati u umjetnosti, a impresionizam je, po mom mišljenju, prvi veliki stil koji pokazuje pomak. Također, samo uvođenje pojma "povijest umjetnosti" govori o tome da umjetnost implodira u samu sebe. Retrospektivna reakcija za perspektivnu akciju. Umjetnost postaje samosvrhom. Više nema svrhu uobličiti predodžbu (koja god to bila), već biti upravo to - umjetničko djelo. "Slikar danas slika samu činjenicu da slika" - Baudrillard, što se podudara sa Greenbergovom definicijom modernizma da se on svodi na disciplinu koja koristi tehniku i kreativnost da definira samu disciplinu.
Da, rađa se modernizam, čiji su secesija i impresionizam prototipi.
Ono najvažnije u cijeloj priči je to, da je tek sada nastaje predodžba o umjetnosti kakvom shvaćamo svu raniju umjetnost!
Ovo je prvi slučaj u povijesti da se umjetnost bavi pitanjem same umjetnosti, a ne onoga što želi pokazati. Time ne želim reći da su umjetnička djela bez sebi svojstvenog sadržaja, već to da je upravo njihovo oslobađanje, forma dovela do apstrahiranja znakova. Kako je sve povezano, slično se događa i s glazbom, gdje u modernoj glazbi (Debussy, Satie...) i kasnije jazzu dolazi do promišljanja o samoj strukturi glazbe kao efektu forme a ne sadržaja.
To se ne događa nigdje dalje nego u srcu svijeta pod industrijskom revolucijom, koji se, kako znamo, proširio na cijeli svijet.
Zato se zadržavam u okvirima zapadnog svijeta, jer onaj "drugi" nije to uspostavio. Mi možemo njega analizirati, no on se nije prelomio kao ovaj, da bih se koncentrirali na njega kao ključnu stvar u povijesti umjetnosti.
Zato je ovo prijelomni trenutak u umjetnosti, a avangardni stilovi 20. stoljeća su njegov vrhunac.
Postoji još jedan prijelomni, i vjerojatno zadnji trenutak povijesti umjetnosti, a to je dolazak postmodernizma, kada se gubi distinktivna (a time i definicijska) granica između umjetnosti i svega drugog. No to je druga i duga priča.
Kao zaključak: secesija je prvi veliki i općeprihvaćeni stil (a mnogo je više od samo stila!) novog doba, i to zato što promišlja o svojoj pojavnosti, estetici (a ne o predodžbi onoga što želi izreći), i to postavlja kao putokaz prema svojem ostvarenju. Secesija je bila manifestni stil za društvo koje je već odavno (od ind. revolucije) vapilo za "novom formom sklada i ljepote".
Sve što pričaju Marx, Baudrillard i ekipa fino je, simpatično i dijelom stoji... Samo što oni, kao i mnogo drugih teoretičara, u želji da im teorije budu čim preciznije i ljepše, iz njih izbacuju sitan element zvan čovjekom.
Ja bih rekao, i jako bih se razočarao u svijet da nije tako, da su oduvijek postojali neki klinci koji nisu mogli, znali ili željeli zatomiti svoj iskonski poriv za stvaranjem onoga što danas nazivamo umjetnost. U trenutku kada su se pod utjecajem industrijske revolucije, protestantskog poimanja svijeta i koječega drugog počele rušiti granice i kada su "umjetnici" počeli gubiti dotadašnju ulogu u društvu, morali su, svjesno ili nesvjesno, pronaći neki izlaz kako bi se u novim okolnostima i dalje mogli baviti onime što žele i moraju. Pronašli su ga u podizanju Umjetnosti na pijedestal i definiranjem iste pred recipijentima i potencijalnim naručiteljima (koji su, realno, prilično neminovna nuspojava, želi li netko bar preživljavati od svog stvaranja). Na taj su način došli do ranije neslućenih sloboda, ali i, mnogi, upali u zamku gubljenja fokusa zbog potpunog odmaka od ranije nametanih osnova, umijeća. No to je već druga priča...
Jango Fett
23.06.2007., 04:44
Sve što pričaju Marx, Baudrillard i ekipa fino je, simpatično i dijelom stoji... Samo što oni, kao i mnogo drugih teoretičara, u želji da im teorije budu čim preciznije i ljepše, iz njih izbacuju sitan element zvan čovjekom.
Ja bih rekao, i jako bih se razočarao u svijet da nije tako, da su oduvijek postojali neki klinci koji nisu mogli, znali ili željeli zatomiti svoj iskonski poriv za stvaranjem onoga što danas nazivamo umjetnost. U trenutku kada su se pod utjecajem industrijske revolucije, protestantskog poimanja svijeta i koječega drugog počele rušiti granice i kada su "umjetnici" počeli gubiti dotadašnju ulogu u društvu, morali su, svjesno ili nesvjesno, pronaći neki izlaz kako bi se u novim okolnostima i dalje mogli baviti onime što žele i moraju. Pronašli su ga u podizanju Umjetnosti na pijedestal i definiranjem iste pred recipijentima i potencijalnim naručiteljima (koji su, realno, prilično neminovna nuspojava, želi li netko bar preživljavati od svog stvaranja). Na taj su način došli do ranije neslućenih sloboda, ali i, mnogi, upali u zamku gubljenja fokusa zbog potpunog odmaka od ranije nametanih osnova, umijeća. No to je već druga priča...
Baš u tom "oslobađanju" umjetnosti stoji njezina smrt. Nema više umjetnosti tamo gdje hrpa talentiranih, kreativnih umjetnika može tisuće svojih radova staviti na YoutTube.
Mrtva mrkva
23.06.2007., 12:44
Kao zaključak: secesija je prvi veliki i općeprihvaćeni stil (a mnogo je više od samo stila!) novog doba, i to zato što promišlja o svojoj pojavnosti, estetici (a ne o predodžbi onoga što želi izreći), i to postavlja kao putokaz prema svojem ostvarenju. Secesija je bila manifestni stil za društvo koje je već odavno (od ind. revolucije) vapilo za "novom formom sklada i ljepote".
Zanimljivo, ja bih bas rekla da je posljednji stil starog doba. Propala je jer je koristila novu tehnologiju za stare ideje, nije se znala prilagoditi, bas kao ni drustvo kojem je bila namijenjena. Loos je izjavom "ornament je zlocin" pokazao jasno koja je pozicija secesije u novom dobu. Moderna i avangardni pravci 20. stoljeca ne izrastaju na njenim korijenima nego na njenom pepelu.
Jango Fett
23.06.2007., 14:25
Zanimljivo, ja bih bas rekla da je posljednji stil starog doba. Propala je jer je koristila novu tehnologiju za stare ideje, nije se znala prilagoditi, bas kao ni drustvo kojem je bila namijenjena. Loos je izjavom "ornament je zlocin" pokazao jasno koja je pozicija secesije u novom dobu. Moderna i avangardni pravci 20. stoljeca ne izrastaju na njenim korijenima nego na njenom pepelu.
Može se i tako gledati, no napominjem da je ono na što se ti pozivaš ovdje:
koristila novu tehnologiju za stare ideje
zapravo dominantna karakteristika Viktorijanskog doba i općenito eklekticizma, dok je secesija ipak nešto novo: eksperimentacije u novim formama koje se bune protiv historicističkog pristupa (koji je i sam nastao baš kao kriza identiteta uslijed prelaska na novi stupanj simulakra!).
von Eisenach
03.07.2007., 21:27
Po mom shvaćanju, samo jedno od toga može biti umjetnost, nipošto oboje, jer ih ne možemo tretirati istim kriterijima.
Vodeći se tom logikom, zaključak bi mogao biti da prije ˝cogito ergo sum˝ nije postojao čovjek koji je svjestan sebe ili koji promišlja o životu (u europskom okviru, naravno)jer ono prije i ono poslije nije isto, odnosno, ne može se tretirati istim kriterijima???
Jako cijenim tvoje mišljenje Jango, ali ovo je apsolutno nelogično
Jango Fett
03.07.2007., 22:01
Vodeći se tom logikom, zaključak bi mogao biti da prije ˝cogito ergo sum˝ nije postojao čovjek koji je svjestan sebe ili koji promišlja o životu (u europskom okviru, naravno)jer ono prije i ono poslije nije isto, odnosno, ne može se tretirati istim kriterijima???
Jako cijenim tvoje mišljenje Jango, ali ovo je apsolutno nelogično
Ne, vodeći se tom logikom (tvojom) dolazimo do reductio ad absurdum, što se vidi iz priloženog. :)
Moj zaključak nije takve prirode. Prije svega napominjem da ja ne smatram da je revolucija u umjetnosti u 18. stoljeću posljedica nove premise o umjetnosti (larpurlartizam), već da je premisa o umjetnosti upravo posljedica revolucije u umjetnosti, tj. odnosu spram nje, što je pak simptomatski pokazatelj revolucije vrijednosti (Marx) kroz medij industrijske revolucije.
Dakle, do sredine 18. stoljeća umjetnost je bila ono što je bila (je li to bila umjetnosti ili nešto drugo s obzirom na ono što je umjetnost nakon toga, ili obratno?), a tada započinje retrospektivno sagledavanje umjetnosti kroz samosvrhu svoje definicije, zbog čega umjetnost prije toga nije bila isto što i umjetnost nakon toga.
Drugim riječima, umjetnici prije diskursa umjetnosti (prije 18. stoljeća) su radili djela različitih namjena svojom vještinom i znanjem, a umjetnici poslije toga su radili namjenski umjetnička djela, evaluirana u samoj svojoj ideji a ne nakon ostvarenja. To je toliko velika konceptualna i nesvodiva razlika da se ta dva razdoblja međusobno isključuju. Samo jedno može biti umjetnost s obzirom na aktualno sagledavanje, nikako oboje.
Pojednostavljeno:
a) umjetnik prije 18. stoljeća stvara djela, koja povijesno postaju umjetnička
b) umjetnik poslije 18. stoljeća stvara umjetnička djela, koja umjetnički postaju povijesna
zoomjedan
20.10.2007., 15:14
http://img529.imageshack.us/img529/5913/50684331nk1.th.jpg (http://img529.imageshack.us/my.php?image=50684331nk1.jpg)
Kako bi se Vaši suhoparni razgovori učinili laicima nešto zanimljivijima ilustrirat ću iste sa 100% hrvatskom secesijom.
zoomjedan
20.10.2007., 15:15
http://img529.imageshack.us/img529/5065/85288126ne5.th.jpg (http://img529.imageshack.us/my.php?image=85288126ne5.jpg)
zoomjedan
20.10.2007., 15:17
http://img529.imageshack.us/img529/1917/14733384kg4.th.jpg (http://img529.imageshack.us/my.php?image=14733384kg4.jpg)
zoomjedan
20.10.2007., 15:19
http://img529.imageshack.us/img529/8199/90214746ky8.th.jpg (http://img529.imageshack.us/my.php?image=90214746ky8.jpg)
zoomjedan
20.10.2007., 15:29
http://img529.imageshack.us/img529/5541/13167875ld0.th.jpg (http://img529.imageshack.us/my.php?image=13167875ld0.jpg)
zoomjedan
20.10.2007., 15:34
A za sve vas "ljubitelje" ALPHONSA MUCHE,STEINLENA, HENRI DE TOULOUSE-LAUTRECA i drugih pogledajte na donjoj poveznici.
http://swanngalleries.rfcsystems.com/asp/search.asp?pg=13&ps=10
fredrik
20.10.2007., 17:34
Nema više umjetnosti tamo gdje hrpa talentiranih, kreativnih umjetnika može tisuće svojih radova staviti na YoutTube.
Objasni ovo molim te. Zašto? I da. Moram priznati da se ne slažem s tobom u vezi ovoga da umjetnost prije 18. st nemre bit umjetnost ako umjetnošću smatramo ono nakon toga. Stvarno ne razumijem zbog čega to misliš.
Jango Fett
28.10.2007., 10:27
Nema više umjetnosti tamo gdje hrpa talentiranih, kreativnih umjetnika može tisuće svojih radova staviti na YoutTube.
Objasni ovo molim te. Zašto? I da. Moram priznati da se ne slažem s tobom u vezi ovoga da umjetnost prije 18. st nemre bit umjetnost ako umjetnošću smatramo ono nakon toga. Stvarno ne razumijem zbog čega to misliš.
Potpuno mi je jasno zašto sam nejasan, ali o ovim stvarima valja malo dublje razmisliti a ne gledati na povijest i umjetnost kao na hrpu informacija koje su manje-više linearno raspoređene u vremenu.
Umjetnost je zapravo refleksija povijesti, njezino metafizičko zrcalo, i ona uvijek (baš uvijek!) odražava duh vremena, koliko god se mi trudili gledati na umjetnost kao na skupinu individualnih djela s vlastitom posebnošću.
U vrijeme totalnih medija, informacijskom dobu, informacija o događaju zamijenjuje sam događaj. Zbog same činjenice da sve može biti umjetničko djelo i da je sve moguće producirati i reproducirati, nijedno novonastalo djelo ne može se ostvariti kao pomak prema naprijed, jer je već unaprijed anticipirano u svojem modelu. Tako dolazi do kvantitativne inflacije umjetnosti - sve je više i više (više nego ikada) umjetnika i umjetničkih djela do kojih možemo doći s nevjerojatnom lakoćom - uslijed takve transparentnosti nijedan od njih ne stvara značenje koje međudjeluje s poviješću, već samo informaciju o sebi i svom djelu koje mi konzumiramo pasivno (hladno), točno u skladu s McLuhanovom jednadžbom, naprosto zato što drukčije ne možemo.
E sad, što se tiče umjetnosti prije 18. stoljeća - umjetnost do tada i umjetnost od tada konceptualno su dvije različite stvari. Čak se i međusobno isključuju, pa ih ni pod razno ne možemo svrtati pod istu definiciju.
Razumljivo je da se mnogima koji ne razmišljaju o semiotičkim podlogama ovog fenomena ne čini tako, no ako bolje pogledamo, "umjetnost" do 18. stoljeća svodila se na to da se izražajnim sredstvima oponaša prirodni sustav vrijednosti (ideje i ideologije svijeta), a nakon 18. stoljeća prirodnim sustavom vrijednosti se oponaša izražajno sredstvo. Drugim riječima, forme, oblici, značenja bivaju posvećeni samima sebi - nije slučajno da se tada javlja apstrakcija, jazz u glazbi, političko-ekonomska liberalizacija itd (jer je svima zajednički nazivnik upravo industrijska revolucija i s njome revolucija vrijednosti na relaciji znak-roba).
Dakle, što je umjetnost? Ono prije, kad su stvarali prema modelima iz prirode, ili ono poslije, kad su stvarali same modele?
Fatalni_cevap
02.12.2009., 22:18
imam za petak prezentaciju o secesiji (općenito) ppt negdje 15ak slajdova, pregledao sam puno knjiga i enciklopedija i ima jako malo toga o secesiji. pa ako netko ima nesto na kompu ppt,doc ili zna dobar link neka kaze
zahvaljujem :D
vBulletin® v3.8.4, Copyright ©2000-2013, Jelsoft Enterprises Ltd.