PDA

View Full Version : Kemijski pokusi


stranice : 1 [2] 3 4

ChemLab
09.02.2009., 18:32
Pokušaj priprave kristaličnog bakrovog benzoata, (C6H5COO)2Cu, iz precipitata dobivenog miješanjem otopina bakrovog sulfata i natrijevog benzoata mi je nakon par pokušaja propao. Pokušao sam tako dobiveni talog otopiti u etanolu, ali čak ni uz par sati refluksiranja nije se otopilo gotovo ništa. Pokušavao sam sa mokrim i sa suhim talogom, ali nije išlo, iako se kasnije pokazalo da je bakrov benzoat dobiven dolje opisanim postupkom ipak topljiv u vrućem etanolu.

Sjetio sam se da bih sintezu bakrovog benzoata mogao napraviti u etanolu, gdje je možda bolje topljiv nego u vodi. Pokazalo se kao dobro rješenje, topljiv je u etanolu na povišenoj temperaturi, a postupno kristalizira na nižoj temperaturi.

Radio sam sa odokativnim količinama reaktanata, nije ni toliko bitno paziti na stehiometriju, jer reakcija ionako ne potroši sav upotrijebljeni CuO. Primjetio sam da reakcija ide dok god se ne dogodi zasićenje alkohola sa produktom, dalje ne ide. Zbog toga je dobro raditi u većoj količini alkohola, ali ne preko pola epruvete, da ne bi skakao u hladilo pri ključanju. Višak neizreagiranog CuO ne propada, jer se lako može odijeliti i isprati nakon reakcije.
Ja imam peć na drva koja je jako dobro poslužila za grijanje pješčane kupelji kroz više sati, nije ju pregrijalo ni u jednom trenutku. Ako će netko raditi na električnom štednjaku ovu sintezu, onda treba paziti da se sadržaj epruvete ne pregrije kako ne bi bilo neželjlenh posljedica. Meni se u par navrata dogodilo da se pijesak ohladio i ključanje prestalo, ali riješio sam to tako da sam dio prijeska oko epruvete pokrio aluminijskom folijom koja je zadržavala toplinu pijeska.

CuO + 2C6H5COOH --> (C6H5COO)2Cu + H2O

Postupak: U epruvetu se usipa pola žličice (može čak i manje) praškastog CuO i prelije se otopinom benzojeve kiseline u etanolu (95%, denat., Juriček). Otopina je napravljena od oko pola do ¾ žličice kiseline u onoliko etanola koliko stane do polovice epruvete (ne više od toga). Dobro je dodati još par malih krhotina porculana ili kamenčića, kako bi se spriječilo zakašnjelo vrenje.
Nakon toga se refluksira par sati (4h je bilo dovoljno) preko pješčane kupelji uz pipetu od 25 mL kao povratno hladilo (pogledati sliku). Salvetu kojom je omotana pipeta treba povremeno smočiti zbog učinkovitijeg hlađenja (iako ne bi isparila veća količina etanola čak i da ostavite preko noći da se refluksira). Čep treba osigurati tako da se nakon što se stavi na mjesto omota selotejpom (zalijepi za epruvetu) i celofanom, u suprotnom će vjerojatno izaći s vrha epruvete i pasti zajedno s pipetom nakon što se napije etanola :)
Kad otopina poplavi (ili je to neka plavo-zelena boja, ne znam točno definirati :)), onda se može prekinuti zagrijavanje. Nakon toga je potrebno prije nego se sve skupa ohladi filtrirati otopinu (kroz vatu) u drugu epruvetu ili neku drugu posudu gdje će kristalizirati (bolje ispada u epruveti, jer je dublji sloj tekućine pa kristali imaju više mjesta za rast i ispast će ljepši). Sporim hlađenjem na mirnom mjestu preko noći nastaju kristali kao na slici koju sam postao prije, a otopina ostaje vrlo slabo plavkasta. Kristali se mogu odijeliti filtracijom i pročistiti prekristalizacijom iz etanola.

http://i627.photobucket.com/albums/tt353/ChemLab/Aparaturazarefluksiranje.jpg

shiza
09.02.2009., 21:46
Jel zna netko u čemu je razlika između termometra za destilaciju i onoga običnoga kemijskoga,budući da za isti raspon temperature onaj za destilaciju skuplji za 160kn od običnog kemijskog.

Zanimljivo. Gdje si to gledao? Možda taj za destilaciju ima onaj šlifani dio za određenu velićinu grla tikvice.:ne zna:

fussbaler
10.02.2009., 14:29
Pito sam prije dosta vremena o onom spoju CaI2 i sadme zanima...ja sam napisao da sam ga pokusao dobiti sa KI+CaCl naravno oboje (aq), i sad kako se nakon 2-3 dana nije vidilo taloga, ali nisam to bacio nego sam stavio u stranu i sjetim se ja toga i vidim bijeli talog ali ne bas ono pravi talog neko kao da se taj dio malo odvojio od drugoga i sad me zanima ke je taj ˝talog˝ CaI ili KCl jer kako su oboje topivi u vodi neznam sta je sta

Demodrus
10.02.2009., 20:36
Pito sam prije dosta vremena o onom spoju CaI2 i sadme zanima...ja sam napisao da sam ga pokusao dobiti sa KI+CaCl naravno oboje (aq), i sad kako se nakon 2-3 dana nije vidilo taloga, ali nisam to bacio nego sam stavio u stranu i sjetim se ja toga i vidim bijeli talog ali ne bas ono pravi talog neko kao da se taj dio malo odvojio od drugoga i sad me zanima ke je taj ˝talog˝ CaI ili KCl jer kako su oboje topivi u vodi neznam sta je sta

Kod ove reakcije možeš vidjeti da od dva topljva reaktanta dobiš 2 topljiva produkta. Način da odvojiš jedno od drugog je rekristalizacija. Inače je je najednostavnije napraviti tako da pomiješaš tvari tako da dobiješ jendu topljivu i jednu netopljivu tvar koja se precipitira. Topljiva tvar je CaI2, a sad netopljiva bi prema tome trebala biti neka kalijeva sol, a to ili nema ili neznam da postoji. To znači da je rekristalizacija jedini ovakav način. Ima drugi da reagiraš jodovodičnu kiselinu sa npr. CaCO3 ali opet treba i do jodovodične doć nekako.

Lijepo si to napravio Chemlab, sviđa mi se postupak

Zanima me sta mislite na ovaj postupak dobivanja barijevih spojeva: Prvo mislim reagirat litopon (60% ZnS i 40% BaSO4) tj samo cinkov sulfid reagira jer BaSO4 ne reagira sa klorovodičnom kiselinom.
2HCl(aq)+ZnS(s)+BaSO4(s)-->ZnCl2(aq)+H2S(g)+BaSO4(s)
sumporovodik uvodim u otopine soli pa mogu dobiti i različite sulfide zbog toga nema zagađenja finim H2S.
Potom: BaSO4(s)+2C(s)-->BaS(s)+2CO2(g)
neizreagirani ugljik? hm, možda bi voda ovdje mogla pomoć, bi C plutao?
i opet BaS(s)+HCl(aq)-->BaCl2(aq)+H2S(g) i onda sa topljivom soli mogu sve ostale barijeve spojeve.
Na ovakav način možemo dobit ponešto korisnih spojeva: različite sulfide i par klorida(može i soli drugih kiselina).

sal_mirabilis
11.02.2009., 12:36
Zanima me sta mislite na ovaj postupak dobivanja barijevih spojeva: Prvo mislim reagirat litopon (60% ZnS i 40% BaSO4) tj samo cinkov sulfid reagira jer BaSO4 ne reagira sa klorovodičnom kiselinom.
2HCl(aq)+ZnS(s)+BaSO4(s)-->ZnCl2(aq)+H2S(g)+BaSO4(s)
sumporovodik uvodim u otopine soli pa mogu dobiti i različite sulfide zbog toga nema zagađenja finim H2S.
Potom: BaSO4(s)+2C(s)-->BaS(s)+2CO2(g)
neizreagirani ugljik? hm, možda bi voda ovdje mogla pomoć, bi C plutao?
i opet BaS(s)+HCl(aq)-->BaCl2(aq)+H2S(g) i onda sa topljivom soli mogu sve ostale barijeve spojeve.
Na ovakav način možemo dobit ponešto korisnih spojeva: različite sulfide i par klorida(može i soli drugih kiselina).

Prvi dio je jednom i meni pao na pamet.
Samo što nikad nisam otišao nabaviti litopon. :zubo:

Za drugi treba vidjeti par stvari tipa koliko ugljikovog monokisda tu nastaje, kakva temperatura za to treba i čega sve ima u produktu. :
Ima i mogućnost da se barijev sulfat pokuša staliti s natrijevim karbonatom. Mislim da se tako može dobiti olovov karbonat, samo ne znam kako to sve ide.

Demodrus
11.02.2009., 15:30
da, baš sam pogledao za takav postupak ali omjer Na2CO3: BaSO4 je 10:1 i taj postupak nije baš pohvaljen, negdje se preporuča 10 do 15 puta više od stehiometrije:rolleyes:. Sad sam skužio da je BaS u vodi pri 100°C topljiv čak 60,3g čime možemo dobiti vrlo čist BaS ali također onda nije potrebno opet reagirat sa klorovodičnom jer već u otopini imamo barijevu sol. Ovdje mislim koristit Na2CO3 da precipitiram BaCO3 i dalje mogu s karbonatom raspolagat za ostale barijeve spojeve. Iako prema postupku Na2CO3-BaSO4 nema otapanja pa opet precipitiranja ovo je malo čišći postupak jer pri Na2CO3-BaSO4 postupku uvijek može ostat neizreagiranog sulfata koji će onečistit BaCO3. Dakle:
BaSO4(s)+2C(s)-->BaS(s)+2CO2(g) grijanje oko 1h, pri 1000°C vani (zbog CO, CO2 i možda H2S). Dobimo sulfid,
1. Možemo to sve reagirat sa HCl, neizreagirani ugljen će ostat neotopljen i dobijemo otopinu barijevog klorida i s njime možemo radit sve ostale soli
ili 2. Otopimo sulfid u vodi, filtriramo ugljen i možemo precipitirat BaCO3 sa Na2CO3. Sa karbonatom možemo napraviti ostale barijeve spojeve.
može i 3. a to je da dobijemo karbonat iz otopine BaCl2 ali to je korak više za bezveze.
Još da napomenem da su barijevi spojevi otrovni, pogotovo topljivi što znači da treba sve sa oprezom izvodit, nemojmo zaboravit ni CO i H2S, nasty staff

fussbaler
12.02.2009., 12:31
http://www4.liber.se/kemionline/gymkeb/02 ovo je neka nizozemska stranica, nasao sam nesto za litopon ...neznam dal pomaze jer nekuzim jedan k... nizozemski... kolko sam skuzio treba pigment u vodi otopit ili tak nes i ostavit par dana ili kolko treba da se naprave slojevi i ovaj gornji ibi trebo biti ZnSO4 a talog bi trebo biti BaSO4...e sad ak sam ja skuzio tocno

E kad neko pokusa neka javi jer mene i sto zanimaju barijevi spojevi pa da znam dali se ispalti trosit money money..ipak je kriza
A bolje se pazit H2S nego CO ....ofkors pokus izvodit vani ili prozracenoj prostoriji...

Endimion17
12.02.2009., 13:45
Iako je H2S otrovniji, CO je daleko opasniji jer ga praktično ne detektiramo. H2S grozno smrdi i pri vrlo niskim koncentracijama pa se možemo maknuti. CO ubija tiho.

Ako ćete se igrati barijem, pamet u glavu. To je teški metal i akumulacijski otrov.

sal_mirabilis
13.02.2009., 00:32
Iako je H2S otrovniji, CO je daleko opasniji jer ga praktično ne detektiramo. H2S grozno smrdi i pri vrlo niskim koncentracijama pa se možemo maknuti. CO ubija tiho.

Ako ćete se igrati barijem, pamet u glavu. To je teški metal i akumulacijski otrov.

Ma što otrovan. Barijev sulfat možete žlicom jesti bez ikakvog rizika. :rofl:

Za druge spojeve je dosta ne lizati prste nakon rada. :


Prije više mjeseci sam pokušao nabrzinu otopiti malo olova u vinskoj kiselini. Ulio sam unutra zato vodikovog peroksida. :D
Kako je olovo po površini imalo malo klorida, to je otopina nekoliko tjedana mirisala na klor. Relativno brzo se pojavila hrpa taloga koji je najvjerojatnije bazični olovov karbonat (možda ima i tartarata jer se žarenjem može dobiti malo metalnog olova).
Talog se dade otopiti u vrućoj klorovodičnoj kiselini, a hlađenjem otopine nastanu lijepe iglice olovovog(II) klorida.

http://i126.photobucket.com/albums/p86/poliin/Olovovdiklorid.jpg

Undefined
14.02.2009., 16:16
Jeli ko radio fluorescein, dali postoji neki jednostavniji (u vidu nabavke kemikalija) nacin sinteze od onog u praktikumu organske kemije?

Undefined
15.02.2009., 14:15
Jeli ko radio fluorescein, dali postoji neki jednostavniji (u vidu nabavke kemikalija) nacin sinteze od onog u praktikumu organske kemije?

Također koja su svojstva Na i Cu diklorizocijanurata pod UV i IR svjetlom, dali se razlazu itd.

Undefined
16.02.2009., 15:16
Znam da je offtopic ali ovo vam moram ispricat, dodem ja danas u ljekarnu i pitam zenu 30%H2O2 a zena meni kaze zao mi je imamo samo od 1l XD poeo sm joj se smijati u lice i otiso danas radim ovo (http://woelen.scheikunde.net/science/chem/exps/chemlum/index.html) :D
PS: e zna mozda ko postupak dobivanja SnCl4? trebo bi mi sto prije za upotrebu kao katalizator

kemikus
16.02.2009., 21:19
kositrov (IV) klorid ,se najviše koristi kao katalizator za najsigurnije dobivanje triaceton peroxida,a sad kako ga napravit potraži na wikipedii.

Undefined
16.02.2009., 22:05
kako asmo pogađaš ccc bravo, fali mi u kolekciji jer imam samo onas s kiselinom kao katalizatorom koji uopce nije cist i jako je nestabilan pa mi treba ovaj stabilniji

kemikus
16.02.2009., 23:24
Sn(IV)Cl je jako otrovan ,nestabilan spoj ,koji se polako dekompozira u prisustvu vode .može se dobiti jedino izravnom sintezom elemenata.puno ti je jednostavnije nakon reakcije mokrome produktu dodati malo bakrovog(II)spoja da ga stabilizira.

Undefined
17.02.2009., 16:55
al niko ne moze odgovorit na moja prijasnja pitanja :(

Demodrus
17.02.2009., 20:28
al niko ne moze odgovorit na moja prijasnja pitanja :(

I još bolje, pa da bude odgovoran za tebe kad budeš u crnoj kronici:D 30%H2O2, aceton peroksid hm hm , šta bi to moglo biti ono:mig:

Endimion17
17.02.2009., 20:42
Jeste li vi svjesni da sam ja kadar svakoga tko ponovno pokuša zajebavati s kontaktnim eksplozivima trajno banirati? Znate li vi što to znači? Zauvijek vam je zapriječen pristup cijelom forumu. Ne zajebavajte se.

I ne, ne šaljite mi PM-ove.

Undefined
17.02.2009., 22:11
zapravo, mislio sam na svojstva natrijevog diklor... i fluoresceina a vec sam linko za sta ce mi 30% H2O2, nema tu kontaktnih eksploziva, to me proslo imam za kolekciju i to je to

Undefined
19.02.2009., 17:26
kemikalije:
bakrov(II) sulfat
aluminij u foliji
destilirana voda
natrijeva lužina

pribor:
poveća laboratorijska čaša
štapić za miješanje
lijevak
filter-papir


Napravite zasićenu otopinu bakrovog(II) sulfata pri temperaturi nižoj od temperature vrenja. U nju ubacite komadiće aluminijske folije, ne previše zgužvane. Trebat će ih poprilično.
Aluminij zbog oksidnog sloja neće odmah reagirati. Pustite ga jedan dan u otopini. Sloj će se narušiti i počet će lagana oksidacija aluminija i redukcija bakra, koji će se taložiti u obliku vrlo finog praška (nešto kao puder) na dnu posude. Međutim, reakcija je vrlo spora. Zagrijte posudu do vrenja i zatim promatrajte kako aluminij dosta brzo oksidira i daje dovoljno topline za održavanje vrenja (ako je u sobi vrlo hladno, trebat će ipak podgrijavati). Tu i tamo, kako se folija troši, nadomještajte ju novom. Kako otopina bude gubila plavu boju, isto tako tu i tamo dodajte par grama modre galice. Ako vrenje zamre, opet podgrijte. Tako je moguće dobiti desetke grama čistog bakra u obliku grubog i finog praha (ako idete brzo, grubog) u roku od jednog sata.
Reakciju nadzirite jer može doći do proključavanja.

Kada se potroši sav aluminij, a na dnu posude se skupi dovoljno bakra, dodajte još malo modre galice i podržavajte vrenje da se i najmanji listići aluminija oksidiraju. Zatim dolijte vode da razrijedite otopinu i ostavite da se sedimentira. Nakon toga slijedi niz strpljivih dekantiranja, razrjeđivanja dest.vodom sve dok ne izbacite aluminijev sulfat i bakrov(II) sulfat iz posude.
Ostatak je bakar i sasvim malo aluminija. Dodajte malo natrijeve lužine i zagrijte do vrenja, a zatim ostavite par minuta. Opet slijedi niz dekantacija i sedimentacija. Svaku dobivenu vodu testirajte na pH. Kada bude neutralan, isfiltrirajte bakreni prašak na papiru, a zatim brzo osušite (ja sam koristio malu žarulju ispod filter papira rasprostrtog preko tronošca), vagnite i spremite u dobro zatvorenu posudu.

Cijeli postupak traje više od 2 dana, a ukoliko želite baš fini prah, može se otegnuti i više od nekoliko dana. Grubi prah je dovoljan za većinu reakcija, ima veliku površinu.
Je nekako moguce da mi dode CuO? talog je potpuno crn i to je jedino logicko objasnjenje, da razvija se i neki plin :ne zna:

fussbaler
19.02.2009., 17:38
mozda ti je okidirao :ne zna: ...mislim da ovisi kolko ga drzis u vodi... :ne zna:

Undefined
19.02.2009., 18:14
u manje od pola sata al uz H2O2, ako je oksidiro ide thermit na 4850°C XD
PS. je moguce nekako dobit Al u prahu?

ChemLab
19.02.2009., 18:55
u manje od pola sata al uz H2O2, ako je oksidiro ide thermit na 4850°C XD
PS. je moguce nekako dobit Al u prahu?

Zašto si koristio H2O2? Nije ni čudo da se onda oksidirao. Usput, CuO možeš dobit na puno jednostavniji način.
Praškasti Cu može se ispati sa HCl, neće otopiti Cu, ali CuO hoće.

Mislim da je dobivanje praškastog aluminija bilo opisano negdje u pokojnom Threadu za luđake.

Undefined
19.02.2009., 20:51
plz ako neko moze samo napisat opet plzzz nate kako me boli ruka od turpijanja komada aluminija =) hvala chem lab ali sa CuO sam jos sretniji

kemikus
19.02.2009., 21:06
pa ti nisi normalan,CuO reagira explozivno u termitnoj reakciji sam aluminijem,raspitaj se malo prije nego šta ćeš išta raditi.

Undefined
19.02.2009., 21:32
znam, necu velike kolicine al mene najvise zanima temp od 4850°C sto je najvise među termitima kolko ja znam
imas jednuforu da umjesto hrpice termita napravis dugu crtu pa nece eksplodirat, ako meni zadnji put nije ni normalno na hrpici eksplodiralo

Demodrus
19.02.2009., 22:47
znam, necu velike kolicine al mene najvise zanima temp od 4850°C sto je najvise među termitima kolko ja znam
imas jednuforu da umjesto hrpice termita napravis dugu crtu pa nece eksplodirat, ako meni zadnji put nije ni normalno na hrpici eksplodiralo

ma nije to tako simple, nisam siguran da li će se ovaj termit uspjet upaliti sa Mg trakom ili prskalicom ali to trebaš ball-millat nekoliko sati i više da ti bude napravljeno kako spada.
Planiram dobit aluminij jednostrukom zamjenom Mg u otopini Al2(SO4)3, kako je magnezij reaktivniji element on istisne aluminij iz soli i nataloži se na dnu čaše. Naime, ovo je samo za dobivanje MgSO4 a ne aluminija jer se ne isplati kupovat Mg ili šiljila za ovo.
Bio sam vidio jedan zanimljiv način dobivanja aluminija u prahu. Elektromotor pokreće valjak sa brus papirom koji se nalazi na površini vode u nekoj posudi , aluminijski materijali se naslone jednom stranom na brus i drugom se učvrste. Voda ovdje služi da se praškasti aluminij ne rasprši posvuda već ga se jednostavno odstrani od vode i osuši.
Rezanje i piljenje aluminija?:lol: ima stvarno puno načina za dobivanje Al praha bez da pomakneš prstom, samo treba malo progoglat pa ćeš već nać.:mig:

Endimion17
19.02.2009., 23:17
Zanimljivo, a kako misliš prevariti redukcijski potencijal, zbog kojeg se aluminij i dobiva elektrolizom glinice?

Undefined
20.02.2009., 14:24
ne treba mi ball mill jer je CuO jako fin prah a Al moram jos dobit, to s elektromotorom bi mogo probat imam jedan od usisivača koji ne koristim XD

Demodrus
20.02.2009., 18:28
ne treba mi ball mill jer je CuO jako fin prah a Al moram jos dobit, to s elektromotorom bi mogo probat imam jedan od usisivača koji ne koristim XD

bez obzira jeli je jako fini, ali da se fino pomješa s aluminijem treba fino smiksat tj. pomješat. Ali ako ti se uspio termit zapalit onda je još ok, glavno da izgleda homogeno.

Undefined
21.02.2009., 08:05
pa ljepo u kuhinjski mikser i nek vrti pola sata ;)

Demodrus
21.02.2009., 09:05
pa ljepo u kuhinjski mikser i nek vrti pola sata ;)

da, i još dodaj malo flash baruta pa će biti veselo:lol:, jedna stvorena iskra je dovoljna, lol

Endimion17
21.02.2009., 10:09
Zašto opet pokušavate pretvoriti nešto u pirotehnički thread? Kad uhvatim vremena pobrisat ću dosta toga.

Undefined
21.02.2009., 13:51
srry necemo vise slobodno brisi

narog
22.02.2009., 15:25
Jel bi mogao ja tu upitati nesto da sad ne otvaram novu temu, jer ako se nekome dade, moze i pokus napravit:D

Naime, trazim nesto sta bi mi najbolje cistilo uljanu boju (sa kistova). Koristim terpentin, ali me zanima dali ima nasto bolje sta bi tu mast razgradilo :ne zna:

Hvala vam unaprijed puno

sal_mirabilis
22.02.2009., 16:04
Jel bi mogao ja tu upitati nesto da sad ne otvaram novu temu, jer ako se nekome dade, moze i pokus napravit:D

Naime, trazim nesto sta bi mi najbolje cistilo uljanu boju (sa kistova). Koristim terpentin, ali me zanima dali ima nasto bolje sta bi tu mast razgradilo :ne zna:

Hvala vam unaprijed puno

S čime si još probavao?
Mislim, uvijek imaš benzin, naftu, petrolej, nitrorazrjeđivače i slično. :confused:
Možda i aceton, ali ne znam kakav je sastav uljanih boja.

narog
22.02.2009., 21:54
S čime si još probavao?
Mislim, uvijek imaš benzin, naftu, petrolej, nitrorazrjeđivače i slično. :confused:
Možda i aceton, ali ne znam kakav je sastav uljanih boja.


Nisam s ničim drugim probao :ne zna:
A i neznam za sastav.. to je valjda obična tempera samo masnija.

Raspitat ću se ja još kod slikara..

hvala

Undefined
23.02.2009., 18:42
problemcic oko onog CuO, izgleda da nije CuO jer je sive boje sta bi to moglo bit :ne zna:

sal_mirabilis
23.02.2009., 19:18
problemcic oko onog CuO, izgleda da nije CuO jer je sive boje sta bi to moglo bit :ne zna:

Možda je navukao vlage i ugljikovog dioksida. :confused:

Probaj žariti.

Meni iz bazičnog bakrovog karbonata raste paučina natrijevog sulfata. :rofl:

Poručnik Jaksa
23.02.2009., 21:02
mislim da će ti ovo pomoći ili to već znaš

Copper(II)oxide is usually available from ceramic supply stores. It is also easily prepared at home as follows: Add a solution of sodium or potassium hydroxide to a solution of a soluble copper(II) compound (copper sulfate for example). This will yield a blue gel-like precipitate of copper(II)hydroxide. Then bring to solution to a boil. The precipitate will turn black and powdery. Boil for a minute or two to complete the reaction and allow the black copper(II)oxide precipitate to settle. Then decant the liquid. Add some boiling hot water to the precipitate, stir and allow to settle again. Then decant and repeat 5 more times. This will remove all soluble impurities from the copper(II)oxide. Then the precipitate is filtered and allowed to dry.

Undefined
23.02.2009., 22:31
neznam, prvo cu probat reagirat s HCl da vidim dali je to bakar ili Al a onda idemo dalje

mgt2009
24.02.2009., 07:15
Bok !
Trebam informaciju gdje bi se mogla nabaviti perkloratna kiselina HCLO4 ?
Znam da je jaka,opasna,nestabilna :)
Treba mi za elektropoliranje aluminija.

Thnx !

Undefined
24.02.2009., 15:10
@ poručnik znam di si naso clanak al ne vjerujem da to vrijedi i za nasu drzavu, tamo ima i da u tim ducanima mozes kupit V2O5

mdj300B
01.03.2009., 11:21
Treba mi kojih 100gr nh4cl-a pa sam ga mislio pripremiti ovako:
vodena otopina nh4no3+naoh(aq)=nh3(g)+nano3(aq) znači dobio bi amonijak u gasovitom stanju kojeg bi uvodio u hermetički zatvorenu posudu s HCL kiselinom.
Poslije reakcije nh3 s hcl otopinu bi upario i tako dobio nh4cl(s).

U međuvremenu sam našao ovaj tekst:

Once, when I needed some NH4Cl, I mixed AN and ordinary granular table-salt (stoichiometrically) in a metal dish and heated the mixture.

NH4Cl sublimed from the mix, condensing on a large cold glass parabola over the dish in high purity.

Had the stuff been finely ground and well mixed, it would probably have gone all the way to NaN03, with all the NH4Cl on the glass.

Temperature control might be needed to prevent reduction of the nitrate to nitrite!
Careful slow heating is called for, in any case.

Ovaj drugi postupak je dosta jednostavniji i za njegovo izvođenje nisu potrebni naoh i hcl pa bi ovo probao.
Problem je što nisam siguran dali je ovo stvarno izvedivo ili se tip zeza:ne zna:
Što mislite?

Još nešto, što se tiče čistoće ove soli, znam da ova sol nema tekuću fazu na normalnom tlaku tj. sublimira pa očekujem da se može dobiti u dosta velikoj čistoći, dali je to istina?

Što znači P.A čistoća prevedeno na postotak čistoće tj. dali se to može tako definirati pa reći ova sol je p.a čistoće a prešutno misleći da je to postotak čistoće veći recimo od 99,5%?
Hvala!

kemikus
01.03.2009., 17:29
jednostavno neutraliziraj NH4OH i HCl ,čemu komplicirati sa AN,NaOH ,hermetički zatvorenim posudama....

maričeskumol
01.03.2009., 19:05
E ljudi ako ima koga neka mi hitno da neki pokusić za sedmi osnovne koji se može napraviti u svakom domaćinstvu:mig:, a da nije kristalizacija modre galice,soli,gašenje svijeće pošto se ne mogu sjetiti,a treba seki hitno.

mdj300B
01.03.2009., 20:55
jednostavno neutraliziraj NH4OH i HCl ,čemu komplicirati sa AN,NaOH ,hermetički zatvorenim posudama....
Da, to je klasični način dobivanja ali problem je što nh4oh ne mogu nigdje naći pa me zanima dali je ova gore reakcija moguća NH4NO3(s)+nacl(s)=NH4CL+NaNO3, naravno uz grijanje kako je čovjek objasnio, tj. možda je netko već probao.

U slučaju da ne može sa kuhinskom soli išao bi na NaOH kojeg isto mislim napraviti jer ga nema nigdje kupiti i to ovako: soda bikarbona, živi kreč i voda.
NaHCO3 bi grijao na 300°C da se raspadne NaHCO3=Na2CO3+CO2+H2O da bi dobio natrijev karbonat zatim bi ga otopio u vodi i dodao živog kreča u tu otopinu Na2CO3+CaO=NaOH+CaCO3. Kalcij karbonat bi firtrirao a lužinu upario do krutog stanja.
Imal da je tko pravio ovako NaOH, iskustva?

U Chipoteki ima NaOH kruti ali je cijena za kg 70kuna što je bezobrazno skupo.
Što mislite.

sal_mirabilis
01.03.2009., 21:31
E ljudi ako ima koga neka mi hitno da neki pokusić za sedmi osnovne koji se može napraviti u svakom domaćinstvu:mig:, a da nije kristalizacija modre galice,soli,gašenje svijeće pošto se ne mogu sjetiti,a treba seki hitno.

Grijanje sode bikarbone, grijanje modre galice, grijanje bakrovog(II) klorida dihidrata, ...

Pokušati da se plamenikom zapali šećer, a zatim isto sa šećerom po kojemu je posut pepeo.

sal_mirabilis
01.03.2009., 21:40
Da, to je klasični način dobivanja ali problem je što nh4oh ne mogu nigdje naći pa me zanima dali je ova gore reakcija moguća NH4NO3(s)+nacl(s)=NH4CL+NaNO3, naravno uz grijanje kako je čovjek objasnio, tj. možda je netko već probao.

Svojedobno sam opisao kako sam sam došao do amonijačne vode. (http://www.forum.hr/showpost.php?p=15737199&postcount=11)
Ako nećeš vodu, samo trebaš amonijak uvoditi u solnu kiselinu. :)

mdj300B
01.03.2009., 22:35
Hvala sal_mirabilis, nisam znao ovo za ureu. Vidim da je i urea jeftina oko 3kune za kg, mislim da ću probati ovo:mig:

Undefined
03.03.2009., 18:10
dali netko moze dobit kiselinu iz CH4 i H2O? ako ne onda sam ja u pravu a ne zupanijska komisija (in your face)

ChemLab
03.03.2009., 22:37
dali netko moze dobit kiselinu iz CH4 i H2O? ako ne onda sam ja u pravu a ne zupanijska komisija (in your face)

Naravno da se ne može dobiti kiselina iz CH4 i H2O, bar ne tako izravno, nego preko niza reakcija.

Undefined
04.03.2009., 16:30
oprosti sto se nisam izjasnio, direkto reakcijom s vodom

JPK
04.03.2009., 16:37
Nego, što je s kemijskim satovima? Jel' može to netko kome kemija nije jača strana izvest doma s lako nabavljivim materijalima? :)

Lvxor
04.03.2009., 17:02
Nope.Neke od komponenata za provedbu pokusa ne spadaju baš u ''lako nabavljiv pribor'', a i poželjno je pritom da je iskaz
''...nije jača strana'' neistinit.:)Pogotovo ako ti je draža slična Briggs-Rauscherova oscilirajuća reakcija.

Undefined
04.03.2009., 17:33
to sam ja napiso na zup. iz kemije i nisu mi priznali bilo je pitanje koji od kemikalija u reakciji s vodom daje kiselinu a ja sam stavio CH4 i nisu mi priznali

Endimion17
04.03.2009., 17:53
to sam ja napiso na zup. iz kemije i nisu mi priznali bilo je pitanje koji od kemikalija u reakciji s vodom daje kiselinu a ja sam stavio CH4 i nisu mi priznali

Znači pitanje je bilo "koja od kemikalija u reakciji s vodom daje kiselinu?"
A ti si stavio metan? (što je netočno, jer metan ne reagira s vodom pri standardnim uvjetima)

A zašto si onda ovo napisao?

dali netko moze dobit kiselinu iz CH4 i H2O? ako ne onda sam ja u pravu a ne zupanijska komisija (in your face)

:ne zna:

ChemLab
04.03.2009., 17:55
to sam ja napiso na zup. iz kemije i nisu mi priznali bilo je pitanje koji od kemikalija u reakciji s vodom daje kiselinu a ja sam stavio CH4 i nisu mi priznali

CH4 ne daje kiselinu s vodom i nisu te zakinuli na bodovima, to je kriv odgovor.

Undefined
04.03.2009., 18:10
bilo je pitanje koja ne daje. bili su CO2 octena HCl to i NH3

Endimion17
04.03.2009., 18:55
Odlično. Ubuduće, takva pitanja postavljaj na podforumu za pomoć, gdje ću ove postove i premjestiti.
I dosta s chatom. Počet ću lijepiti kartone.

Štreberica
06.03.2009., 09:59
Undefined, jesi možda zaboravio staviti i NH3 (amonijak daje lužinu)? Ako ne, nisi jedini kojeg su zakinuli na natjecanju, evo da se i ja malo izjadam (možda netko od odgovornih i čita :zubo: ). Dakle, uvjeravali su me da molekula ClF3 nema oblik slova T
http://www.up.ac.za/academic/chem/mol_geom/clf3_2.gif
nego oblik trigonske bipiramide ("atom, slobodni elektronski par, sve ti je to isto...") :rofl: Također su me uvjeravali da se na stvaranje kemijske veze troši energija, a pucanjem kemijske veze oslobađa energija ("jer je reakcijska entalpija uvijek produkti minus reaktanti") :rolleyes: Ah, ništa, vjerojatno sam ipak prošla na državno (zato i jesam tu, tražim ideju za pokus :D ) pa imam priliku izravnati račune.

BengalkaST17
06.03.2009., 18:09
Ej bok ljudovi, nije me bilo odavno, jer san ima svakakvog posla (uf, prošla je i maturalna;), pa evo za početak sad kad san se pojavia:
-Borna kiselina (H3BO3). Ona se prodaje kao bijeli kristalični prašak po apotekama. Točnije prije se je bila prodavala, sada više i ne, jer je teško doći do te apoteke koja je prodaje. Boji plamen zeleno. I kad boji, taj plamen je žarke boje! Složit ćeš se da je za bojenje plamena u zeleno jeftinija od npr. barijevog klorida (poneki pirotehničar voli i obojene plamenove). Kako je pripraviti, već kad je teško nabaviti, a?

Evo malo igranja s bakrovim spojevima ko voli:)!

-Bakrov(I) acetilid je princip da se u otopinu s bakrovim(I) ionima (poput one dobivene bakrova(I) klorida) uvodi acetilen (acetilen dobiješ tako da karabit zaliješ vodom). Zanimljive reakcije su s njim, pa ga pripravljam eto tako, jer ima stvarno krasnih stvari što gore, a ne eksplodiraju ili pak ni jedno ni drugo!

-Bakrov (I) oksid je najlakše pripraviti iz modre galice. Pripraviš zasićenu otopinu, dodaš nekog sulfita (npr. sumporaste kiseline koja je dosta jeftina) i zagriješ dok ne prestane taloženje. Zatim ispereš talog vodom i potom nečim hlapljivijem (etanol, aceton) tako da se što prije osuši. Mokar može propasti. Može polužiti kao tremit!

-Bakrov (I) klorid sam jednom dobio tako što sam kuhao bakrenu žicu u otopini bakrova(II) klorida i solne kiseline. A vremenom otopina potamni i postane neprozirna. Dodatak vode uzrokuje taloženje bijele tvari koju opet treba isprati vodom i nečim hlapljivijim jer u vodi bakrov(I) klorid brzo disproporcionira na elementarni bakar i bakrov(II) klorid.

sal_mirabilis
06.03.2009., 22:24
Ah, ništa, vjerojatno sam ipak prošla na državno (zato i jesam tu, tražim ideju za pokus :D ) pa imam priliku izravnati račune.

Miješaj svašta sa svačim dok ti se ne učini zanimljivim, a onda probaj naći koji vrag se desio. :zubo:
Ako i ne nađeš, računaj da komisija neće znati puno više od tebe.
Ja sam tako jednom uredno složio logičnu priču za koju sam tek prije par dana našao da uopće nije točna. :D

Popularni pokusi su nekako ofucanoisfurani. :



I jedan pokus općenito za ovdašnje:

U opako koncentriranoj natrijevoj lužini (npr. par granula u par mililitara vode) treba otopiti i dosta formalina, a zatim polako dokapavati otopinu modre galice. Ako se nastali talog otopi, super, a ako ne, opet super (zaboravio sam kako je točno bilo).
Zatim sve skupa treba malo zakuhati dok se ne desi što god, a svakako nešto.

Štreberica
07.03.2009., 13:35
Miješaj svašta sa svačim dok ti se ne učini zanimljivim, a onda probaj naći koji vrag se desio.
Ako i ne nađeš, računaj da komisija neće znati puno više od tebe. (...)
Hvala na savjetu :) Valjda ću nekak iskombinirat nešto originalno i zanimljivo, sad sam se zbog tog blesavog županijskog baš zainatila dokazati da i više nego imam pojma (makar još nisam uspjela saznati ni kakvi su točno pokusi dozvoljeni/preporučljivi :zubo: ).

Undefined
07.03.2009., 17:29
Ja ako prođem idem radit sintezu fluoresceina ili halogenizaciju (ili kako se to vec kaze) ketona nisam siguran kolko ti imas bodova?

Tika
07.03.2009., 18:02
Prestanite sa chatom. Imate pdf Upomoć, spašavajte i tamo razgovarajte o natjecanjima. Svaki idući offtopic post bit će nagrađen sa crvenim kartonom! :rolleyes:

Undefined
08.03.2009., 14:55
danas sam upravo izoliro acetilsalicnu kiselinu iz aspirina. jos moram nekako izvuci iz staklenke i izvagat pa cu javit rezultate

Endimion17
08.03.2009., 17:37
Dosta. Ozbiljan sam.

kemikus
23.03.2009., 17:09
Jel zna netko ,kako ide pokus za dobivanje CaS ,mislim da ga je sal spomenuo ,prije nekoliko strana ali nije naveo postupak.

Demodrus
28.03.2009., 20:40
...skidam prašinu sa podforuma.:)

Pomoću Chemlabovih savjeta o isoljivanju ponovio sam sintezu etil acetata prije tjedan dana. Za razliku od prošlog puta ovog puta sam dobio 4 puta više etil acetata. Od prošlih oko 10ml ovaj put sam dobio oko 40ml. Nakon etil acetata slijedila je izrada metil acetat kojeg sam izradio danas:

Metil Acetat (CH3COOCH3)

Zapaljiva, hlapljiva tekućina sa mirisom sličnim kao etil acetat. Napravio sam ga na sličan način kao i etil acetat. Refluksiranje (ovaj put samo 30min, više nije potrebno) smjese metanola, octene kiseline i sumporne kiseline kao katalizator. Sigurnost i mjere opreza: Metanol je otrovan, octena nagriza, a sumporna je otrovna i nagriza. Sva ulijevanja, mućkanja, mješanja itd. su rađena u ''digestoru'' tj. pokraj ventilatora. Uzeo sam puno opreza što se tiče metanola i iako sam radio esterifikaciju sa njime još uvijek neznam kako miriše (nit me zanima).
Jednadžba:

CH3COOH(aq) + CH3OH(l) --> CH3COOCH3(l) + H2O(l)

Koristio sam 80% octenu i 100% metanol.
Postupak sam podijelio na 6 dijelova:

1) Smjesa tekućina/otopina
Stehiometrijski sam po redu pomiješao 50g metanola, 125g octene kiseline i onda oko 15g conc. H2SO4.
2) Refluksiranje
-30min u vodenoj kupki. Temperatura kupke je bila od 70 do max. 80°C. Iako bi bilo puno pametnije grijati sa grijačom pločom ja sam ipak koristio plamenik. Tek predmalo sam saznao da je metil acetat F+ zapaljiv ali...hm jbg, sigurno je pa je ok.
http://i700.photobucket.com/albums/ww4/Demodrus/IMG_6485.jpg?t=1238271176
3) Neutralizacija
-sa 30% Na2CO3, stavio sam toliko da se više ne razvijaju mjehurići (osim otopine koristio sam i sam Na2CO3 kojeg sam sipao). Topljivost metil acetata u vodi je 25% dok etil acetata 8% što znači da je bolje stavit manje vode, a više soli što se tiče metil acetata. Nakon neutralizacije ide isoljavanje sa NaCl. Tikvica se više puta dobro promućka nakon čega se odvoje dva sloja, donji se odlije dok gornji ulijemo u tikvicu ili lijevak za odjeljivanje.
Odvajanje slojeva. Moj lijevak za odjeljivanje je boca sa probušenim dnom :p
http://i700.photobucket.com/albums/ww4/Demodrus/IMG_6492.jpg?t=1238271242
U menzuri je to:
http://i700.photobucket.com/albums/ww4/Demodrus/IMG_6496.jpg?t=1238271583
4) CaCl2 za metanol
Gornji sloj od neutralizacije sam pomiješao sam 50g otopine CaCl2, nakon mućkanja opet se odvoji gornji i donji sloj. Ovdje sam također isoljivao sam NaCl.
U menzuri:
http://i700.photobucket.com/albums/ww4/Demodrus/IMG_6500.jpg?t=1238271810
5) Destilacija
Metil acetat stvara azeotropnu smjesu sa vodom i vrije na 56,1°C umjesto na 56,9°C. Iako sam mogao prvo posušiti MA pa onda destilirati suhog ipak sam peti korak destilirao i onda 6. sam posušio. Plamenik -da, nije pametno ali na slici vidite ventilator koji sve fino usiše tako da je sigurno.
http://i700.photobucket.com/albums/ww4/Demodrus/IMG_6501.jpg?t=1238271946
6) Sušenje
Sušio sam sa bezvodnim Na2SO4. Nakon mućkanja sam filtrirao i stavio u bočicu.
Rezultat: 40ml čistog metil acetata
http://i700.photobucket.com/albums/ww4/Demodrus/IMG_6508.jpg?t=1238272351

Za ovu zanimljivu sintezu 40ml metil acetata trebalo mi je oko 5 sati i puno posuđa. Sve u svemu zadovoljan sam rezultatom.:top:

superhik666
31.03.2009., 10:23
Dobivanje fosforne kiseline (Preuzeto iz udžbenika iz kemije)
Opasnosti:
T- Otrov*
C- Nagrizajuće
F- Zapaljivo
* Samo ako se radi sa bijelim fosforom
Slika aparature:
http://img21.imageshack.us/img21/2507/aparaturazadobivanjeh3p.jpg
Potrebne kemikalije:

Fosfor (Crveni ili bijeli)

Pribor

Stakleni lijevak
Porculanska pločica
Užarena žica

Postupak:
Na porculansku pločicu stavite malo fosfora i zapalite ga pomoću užarene žice.
Kad se fosfor zapali prekrijete ga lijevkom i podmetnete drvce pod jednu stranu lijevka da fosfor ima kisika dok gori. Dok fosfor gori razvija bijeli dim koji se na vrhovima lijevka hvata u obliku bijele tvari slične snijegu.
Nakon što sav fosfor izgori na nastalu tvar bacite vodu i dodajte metiloranž da dokažete kiselinu.
Zaključak:
Gorenjem fosfora nastaje fosfor(V) oksid koji otapanjem u vodi daje fosfornu kiselinu. Fosfor(V) oksid nije otrovan ali zbog jakog dehidratacijskog djelovanja isušuje kožu.

kaemikus
05.04.2009., 21:28
hm... većina P2O5 nekam odleti po zraku tak da to i nema baš smisla ako je u cilju dobiti baš H3PO4. Mnogo bolji način za dobivanje te kiseline je oksidacija crvenog fosfora pomoću HNO3(aq) (c~6mol/L).
Reakcija je slijedeća : 3P + 5HNO3 + 2H2O = 3H3PO4 + 5NO
Kratak opis: uglavnom stavi se crveni P u tikvicu i doda se malo više od stehiometrijske količine HNO3(aq); sve se to lijepo refluksira (znam da većina vas nema pojma kaj to znači, ali nije bitno)dok se sav crveni P ne "otopi". Nakon reluksa, otopina se prebaci u porculansku zdjelicu i uparava do oko 1/2 početnog volumena.
Oprez!!!! nastaju dušikovi oksidi, za koje svi znamo da su jakooo otrovni i bla bla bla...

Endimion17
12.04.2009., 16:35
Ovo nije konkretni pokus za dobivanje većih količina, već za demonstraciju.

pribor:
epruveta
stalak
fini brusni papir
stakleni štapić
plamenik
lateks rukavice
kliješta/škare za žicu
teflonska traka
pluteni čep za epruvetu

kemikalije:
19%-tna klorovodična kiselina, tehničke čistoće
koncentrirana octena kiselina, prehrambene čistoće
debela bakrena žica
destilirana voda

opasnosti: C, T

postupak: Izbrusite finim brusnim papirom debelu i ravnu bakrenu žicu, a zatim je užarite blago crvenog usijanja i polagano ohladite na zraku. Omotajte je oko štapića tako da može ući u epruvetu, a jedan kraj ostavite ravnim, u svrhu drške. U čistu epruvetu nalijte koncentrirane octene kiseline toliko da spirala može ući cijela. Zagrijte je da bude topla.
Zatim spiralu nekoliko puta, držeći je za ravni dio, naizmjence žarite i uranjajte u klorovodičnu kiselinu da spalite organske i izjedete anorganske nečistoće. Pazite na pare klorovodika. Kada dobijete čistu bakrenu boju žice, isperite je u destiliranoj vodi i ne dirajući spiralu odmah je ubacite u epruvetu tako da odrežete spiralu od ravnog dijela. Epruvetu začepite plutenim čepom omotanim teflonskom trakom i odložite na mirno mjesto.
Kroz dulje vrijeme na njoj će nastajati plavi kristali hidratiziranog bakrovog(II) acetata (http://i135.photobucket.com/albums/q136/endimion17/pokusi/cu-acetat.jpg), Cu(CH3COO)2.

sal_mirabilis
12.04.2009., 18:23
Koliko si siguran da je nastao običan acetat?
Bakrovi karboksilati su u najmanju ruku komplicirane susptance i jako ovisi o uvjetima što će ispasti. :confused:

A za pokus je jako bitno da u epruvetu dođe nešto zraka. :)

Endimion17
12.04.2009., 18:40
Koliko si siguran da je nastao običan acetat?
Bakrovi karboksilati su u najmanju ruku komplicirane susptance i jako ovisi o uvjetima što će ispasti. :confused:

A za pokus je jako bitno da u epruvetu dođe nešto zraka. :)

Ne mogu biti siguran, ali kristali me oblikom podsjećaju na one kakve sam uvijek viđao na fotografijama s acetatom. Je li nastalo nešto drugo, ne mogu znati. Nemam fancy opremu. :D
Je, bilo je malo zraka. Inače, epruveta stoji još od zime. Da, to je ona o kojoj sam pričao. :)

superhik666
16.04.2009., 15:56
Pokus: Svjetleći kisik
Pribor:

2 čaše
1 epruveta
1 cijevćica
1 metalni stalak
1 čep

Kemikalije:
kalijev permanganat
kloridna kiselina 19%
natrijev hidroksid (koncentrirana otopina)
vodikov peroksid 30%
Postupak:
1. U čašu se doda vodikov peroksid dok se u drugoj napšravi koncentrirana otopina NaOH (ako već imate koncentriranu otopinu stavite nju u čašu)
2. 30% H2O2 se pomješa sa koncentriranom otopinom NaOH
3. U epruvetu se doda kalijev permanganat i prelije se kloridnom kiselinom.
4. Epruveta se začepi već pripremljenim čepom kroz koji je provučena cjevćica
5. Nastali klor uvodi se u smjesu NaOH+H2O2.
6. Svijetlo se ugasi i vidi se crvena svijetlost. Svjetli zbog ioniziranog kisika koji emitira svijetlost na valnoj duljini od 634 nm.

Undefined
24.04.2009., 16:56
Pokus: Svjetleći kisik
Pribor:

2 čaše
1 epruveta
1 cijevćica
1 metalni stalak
1 čep

Kemikalije:
kalijev permanganat
kloridna kiselina 19%
natrijev hidroksid (koncentrirana otopina)
vodikov peroksid 30%
Postupak:
1. U čašu se doda vodikov peroksid dok se u drugoj napšravi koncentrirana otopina NaOH (ako već imate koncentriranu otopinu stavite nju u čašu)
2. 30% H2O2 se pomješa sa koncentriranom otopinom NaOH
3. U epruvetu se doda kalijev permanganat i prelije se kloridnom kiselinom.
4. Epruveta se začepi već pripremljenim čepom kroz koji je provučena cjevćica
5. Nastali klor uvodi se u smjesu NaOH+H2O2.
6. Svijetlo se ugasi i vidi se crvena svijetlost. Svjetli zbog ioniziranog kisika koji emitira svijetlost na valnoj duljini od 634 nm.

To se također možr napraviti pomocu natrijevog cijanurata i H2O2-a, dobi se io. kisik i HCl

Undefined
25.04.2009., 11:02
Mali ispravak natrijevog izocijanurata ne cijanurata a dobi se O2, HCl, i Na cijanurat

mk1964
26.04.2009., 11:16
Mali ispravak natrijevog izocijanurata ne cijanurata a dobi se O2, HCl, i Na cijanurat
nije ni natrijev cijanurat, ni natrijev izocijanurat, nego natrijev dikloroizicijanurat...

BengalkaST17
26.05.2009., 14:56
-Inače osim Piroraja, sada često uživam radeći pokuse s ove stranice: http://www.wfvisser.dds.nl/indexEN.html . Inače tako se zove matična stranica, a ja sam tražeći kako se radi kalijev perklorat: http://www.wfvisser.dds.nl/EN/perchlorate_EN.html , naišao na ovu gore navedenu matičnu stranicu!
Ima još jedna zgodna stranica za kemičare i pirotehničare, valja za proučiti: http://81.207.88.128/science .
Još jedna među najboljim stranicama za proučit je definitivno ova: http://www.frogfot.com/ , mislim da će te se složiti sa mnom. Ovo je isto jedna stranica, ali nije toliko dobra koliko je ova ovdje prije, slične su, ali mogu reći da su tu negdje. Kliknite, nećete ništa izgubiti, jedino dobiti-znanje, a ima još nekih zanimljivih stvari. U nekima ima kako napraviti kemikalije, a u nekima, kako napraviti neke pirotehničke uređaje ili mješavine.
Evo vam dobra stranica pirotehničare i raketare. Dobra stvar-detonator: http://www.nakka-rocketry.net/igniter.html i barut s vitaminom C: http://www.nakka-rocketry.net/articles/Crimson_powder.pdf . Ali ovaj s vitaminom C sam napisao i preveo na Wikipediji, tako da ne trebate ulaziti.

Ubacio sam u epruvetu komadić aluminijske folije i dodao broma, zapalio se je žarko crveno! Onaj dim što je izlazio jesu li to NOX plinovi?otrovni jesu sigurno samo neznam koji plin sam dobio?

pseudomorgoth
27.05.2009., 18:30
(...)
Ubacio sam u epruvetu komadić aluminijske folije i dodao broma, zapalio se je žarko crveno! Onaj dim što je izlazio jesu li to NOX plinovi?otrovni jesu sigurno samo neznam koji plin sam dobio?

Dobio si AlBr3, i on ti je bio bijeli plin, kojeg si očito previdio, jer si vidio crvenkasti plinoviti brom koji je ispario zbog topline reakcije. Gdje si našo da su to NOx plinovi? Dušik kolko ja znam ne reagira kroz taj pokus s kisikom

Undefined
31.05.2009., 19:55
Jeste li vi na faksu radili sintezu metil-salicilat? pokus je iz preparativne organske kemije a posto imam viska kemikalija i pokus je prilicno jednostavan probo bi ga izvest

superhik666
03.06.2009., 15:02
Ovako, imam jedno pitanje.
Išao sam raditi bakrov(I) klorid napravio sam otopinu modre galice i kuhinjske soli u 75ml vode i dodao vinobrana. Otopina je prvo požutila pa posmeđila i sad je smečkastonarančasta, a taloga nigdje. Možete li mi molim vas objasniti što se dogodilo??

ChemLab
03.06.2009., 16:00
Ovako, imam jedno pitanje.
Išao sam raditi bakrov(I) klorid napravio sam otopinu modre galice i kuhinjske soli u 75ml vode i dodao vinobrana. Otopina je prvo požutila pa posmeđila i sad je smečkastonarančasta, a taloga nigdje. Možete li mi molim vas objasniti što se dogodilo??

Razrijedi sa puno vode pa ćeš dobit bijeli talog CuCl.

neina
03.06.2009., 19:42
Evo jedan zanimljiv pokusić, jednostavan, koji ću sutra predstavljati na satu
vježba iz kemije. :D
Bio je kratko opisan u knjizi Nenada Raosa "Zlatni san", onako totalno opušteno
popularno znanstveno štivo.

Naziv: Pozlaćenje

Pribor: plamenik, tronožac, ekološka mrežica, čaša od 400mL, pinceta, kapaljka, satno stakalce, termometar
Kemikalije: kalijev permaganat (KMnO4)(l), Alumiji (alu-folija ili komadići)(s), voda (l)

Opis rada: Čašu od 400 mL napuni od 2/3 vodom. U času potom, dodaj 4-5 kapi kalijevog permaganata (l), te čašu tako postavi na tronožac i zagrijavaj s plamenikom. Zagrijavaj do oko 80-90°C. U čašu potom dodaj par komadića aluminijia (ili listića alu-folije) te ostavi da stoje tako neko vrijeme. Kada pimjetiš promjenu na alumijinu, izvadi ga pincetom iz čaše, te odloži na satno stakalce. Zabilježi i opiši promjene.

Kem. jednadžbe: KMnO4 + 2Al3 + 7H2O ---> KMnO2 + 3Al2O3 + 7H2

Zaključak: Aluminij je reagirao sa vodenom otopinom kalijevog permanganata te je nastao alumijiev oksid koji je zlatkaste boje.

Dobije se ovako nešto: http://img199.imageshack.us/img199/9128/090603203432.jpg (http://img199.imageshack.us/i/090603203432.jpg/) http://img199.imageshack.us/img199/090603203432.jpg/1/w640.png (http://g.imageshack.us/img199/090603203432.jpg/1/)

Eto, ako je nekom dosadno, a želi umatati sendviče u zlatnu alu-foliju, neka
se zabavi! :mig: ps. taj papir je bio samo do pola unutar otopine KMnO4+H2O

Endimion17
03.06.2009., 20:28
Hehe, Raos. :top:

Ajde da se malo aktiviram, potakao me ovaj tvoj fora pokus.
Ovo ispod nije baš uredan, stehiometrijski sređen pokus, niti uspije svaki put, ali vrijedi pokušati.

kemikalije:
kremeno brašno
magnezijev prah
koncentrirana kloridna kiselina

pribor:
željezni lončić
tronožac
trokut za žarenje
porculanska zdjelica
tarionik
plamenik


Potrebno je napraviti smjesu suhog kremenog brašna i magnezijevog praha u omjeru 1:4. Smjesu se stavi u željezni lončić i zagrijava šuštećim plamenom. Magnezij se zapali i odmah da energiju potrebnu za dvije dosta neuredne reakcije:
SiO2(s) + 2Mg(s) -> 2MgO(s) + Si(s)
Si(s) + 2Mg(s) -> Mg2Si(s)
Nakon reakcije, nastavite žariti smjesu daljnjih desetak minuta.

Dobiveni produkt ostavite da se ohladi na sobnu temperaturu, a zatim ga smrvite u grubi prah i krhotine. U porculansku zdjelicu ulijte desetak mililitara koncentrirane kloridne kiseline i u nju uspite dobiveni produkt. Dolazi do reakcije u kojoj nastaje silan, silicijev analog metanu.

Mg2Si(s) + 4 H+ -> SiH4(g) + 2Mg2+

Plin se spontano pali na zraku uz nastajanje dima silicijevog dioksida i vodene pare.

SiH4(g) + 2O2(g) -> SiO2(s) + 2H2O(l)

Čisti silan je stabilan, no dobiveni je onečišćen, a to, skupa s ostalim faktorima, ide u prilog njegovoj pirofornosti.

Talog nakon reakcije je elementarni silicij koji nije izreagirao do kraja u lončiću.

superhik666
05.06.2009., 15:51
Super pokus Endimon17!
Evo još jedan jednostavni pokus:
Magla
Opasnosti:

Xi- Nadražujuće
C- Nagrizajuće
Xn- Štetno


Solna kiselina nadražuje kožu.
Amonijeva luzina nagriza kožu i štetna je za zdravlje.
Amonijev klorid iritira dišne putove.

Pribor:

Satno staklo

Kemikalije:

Amonijeva lužina 25%
Solna kiselina 19%

Postupak:
Na satno staklo staviti 5 kapi amonijeve lužine i dokapati 5 kapi solne kiseline. Razvija se gusta magla od finih kristala amonijevog klorida.

neina
05.06.2009., 22:02
Hehe, Raos. :top:
Ej, hvala puno! :mig:

Ali imam problem zvan, kem. reakcija u samom pokusu.
Jel Aluminijev oksid žut? xD Ili? (ne znam. :( )
Nešto eloksiranje, nešto pozlaćivanje sam tražila po internetu, ali
nisam došla do pravih i željenih inrofmacija. Možda opet i jesam, ali me
moje neiskustvo potjeralo dalje. -_-
Čak sam i do knjiga potegla ruku, ali ni tamo nisam našla nešto. :flop:


Znam da ništa ne znam. :ne zna: Pomoć. :D

Endimion17
06.06.2009., 00:43
Ej, hvala puno! :mig:

Ali imam problem zvan, kem. reakcija u samom pokusu.
Jel Aluminijev oksid žut? xD Ili? (ne znam. :( )
Nešto eloksiranje, nešto pozlaćivanje sam tražila po internetu, ali
nisam došla do pravih i željenih inrofmacija. Možda opet i jesam, ali me
moje neiskustvo potjeralo dalje. -_-
Čak sam i do knjiga potegla ruku, ali ni tamo nisam našla nešto. :flop:


Znam da ništa ne znam. :ne zna: Pomoć. :D

Mislim da čisti aluminijev oksid može biti samo bijele boje. Hidroksid može bacati na žućkasto, ovisi o načinu dobivanja.
Zlatna boja dobivena pokusom tu je zato što se radi o tankom sloju oksida vezanom za metal. To je više stvar fizike nego li kemije. Boja tvari ovisi i o veličini čestica.

Ines2112
07.06.2009., 19:19
UPIŠITE SE NA FAKS DI IMA PUNO PRAKTIKUMA jednostavno.Zaboga što ljudi rade kad nemaju posla.Ne samo da je glupo nego je i opasno,digestori i ostala skupa oprema postoje s razlogooom!!

ili bar odite pa si kupite prave knjige i skripte iz kojih ćete čitati pokuse,a ne radite svakakva kvazi sranja s interneta.Isuse ja ću vam poslat vježbe.kaj se forsirate?

sal_mirabilis
07.06.2009., 19:57
UPIŠITE SE NA FAKS DI IMA PUNO PRAKTIKUMA jednostavno.Zaboga što ljudi rade kad nemaju posla.Ne samo da je glupo nego je i opasno,digestori i ostala skupa oprema postoje s razlogooom!!

ili bar odite pa si kupite prave knjige i skripte iz kojih ćete čitati pokuse,a ne radite svakakva kvazi sranja s interneta.Isuse ja ću vam poslat vježbe.kaj se forsirate?

Praktikumi su svake godine sve gori. A i ne mogu pokriti sve što se može napraviti.
I služe više tome da se po vještinama gimnazijalci izjednače s onima iz kemijskih škola.

S druge strane, ovdje se može naći pokusa kakvih u praktikumima naprosto nema, a ponekad i takvih koje forumozborci sami izmisle ili nađu po prašnjavim anorganikama. Ili za njih čuju od onih koji su ih sami našli.
Tako da se jediš dosta bezveze i dosta promašeno. :p


Da bude nešto ontopično, evo jedan opet jednostavan pokus:

U koncentriranu vodenu otopinu modre galice polako se dolije odgovarajuća kolčina otopine sode tako da se sav bakar istaloži kao bazični bakrov(II) karbonat (malahit/azurit). Gusta smjesa se prelije na krpu prebačenu preko kantice i ocijedi, a zatim se zavrtanjem i stiskanjem krpe sažme koliko god može.
Dalje može u dva smjera.

Ako želite čist bazični bakrov karbonat, onda onu gvalju razmutite u destiliranoj vodi, opet ocijedite i tako bar triput.

Ako ga već imate dosta, onda onu gvalju ostavite da se osuši. Iz nje će za par dana početi rasti dlačice natrijevog sulfata. :D

Da ne bi ispalo da lažem:

http://i126.photobucket.com/albums/p86/poliin/Dlakavikarbonat.jpg

Ines2112
07.06.2009., 20:53
Da a ti znaš kakvi su praktikumi ...odkud?
Ja samo kažem da je naprosto glupo praviti se pametan uokolo i izmišljati toplu vodu da bi mogao gledati lijepe kristaliće koje ćeš onda čuvati u epruveti i okolo se hvaliti s njima kako si ih dobio.
Činjenica je da doma niti ne možeš osigurati uvjete koji ti trebaju pogotovo pri nekim kompliciranijim pokusima ili onima u kojima dobivaš opasne produkte.
A ako ti misliš da ćeš biti osposobljeniji po tom pitanju od svih budućih inženjera kemije možda da im gore na pmfu pokažeš koji pokus i odmah zatražiš diplomu??
Tj ak si u međuvremenu ne digneš u zrak kuću?:rolleyes:

gnjavež
07.06.2009., 21:10
UPIŠITE SE NA FAKS DI IMA PUNO PRAKTIKUMA jednostavno.Zaboga što ljudi rade kad nemaju posla.Ne samo da je glupo nego je i opasno,digestori i ostala skupa oprema postoje s razlogooom!!

ili bar odite pa si kupite prave knjige i skripte iz kojih ćete čitati pokuse,a ne radite svakakva kvazi sranja s interneta.Isuse ja ću vam poslat vježbe.kaj se forsirate?

a da, inace, svi forumasi su iz zagreba, osijeka, splita ili cak siska:cerek: i u prilici studirat di ih je volja:cerek: kad (i ako) upises fax skuzit ces da vecinu vjezbi studenti samo gledaju, jer nema prostora ni materijala da svi rade:p a i to sta je uvijek netko od asistenata u labu nije nikakva garancija da nece bit pi**** :rofl: ajme, sad kad se sjetim kako smo se dobacivali sa bocom zive i zavirivali nosom u bocu sa kloroformom:cerek:

Ines2112
07.06.2009., 22:00
fala bogu upisala sam faks,na tom istom faksu uvijek ostane mjesta jer nema ljudi na prijemnom i svi upadnu bez plaćanja,koliko znam nije jedini,a dam se kladit i da svi ostali imaju istu opremu jer bi trebali a ja nisam čula žalbe.I svaki tjedan svi radimo vježbe - sami -ne gledamo ih.O čemu ti pričaš čovječe?
A asistenti normalno da ne garantiraju ništa ali ako se i desi sranje mogu pomoći..A ekipa koja se uokolo nabacuje sa živom ne opstaje na mom faksu i to s dobrim razlogom..
Gle nema smisla sada se svađati oko toga ali ja sam samo htjela reći da za takve stvari postoji vrijeme i mjesto.

gnjavež
07.06.2009., 22:27
how interesting, prije par dana si pisala kako studiras bio i kem, a par dana prije toga kako se nadas da ces uspit upisat pmf:p sta se tice placanja i na mom faxu uvijek ostane mjesta, pa? laboratoriji su nam 15 km dalje od faxa, a oprema u njima stara u prosjeku 50 godina:cerek: ako i ima sta novije, na faxu je i samo za gledat:D
eh da, ovi sto su se dobacivali bocicama su uglavnom na zadnjoj godini:D kod nas su otpali oni koji se u labu nisu smili maknit, kad bi asistent na opcoj pita ko ce upalit plamenik vecina ih se pravila gluhima i gurala ruke u dzepove:rofl: ne znaju oni to, njih je strah:rofl:

Ines2112
07.06.2009., 22:49
halo,bio i KEM...znači i kemiju,znači imam praktikume isto ko i kemičari..jao...a ove godine idem upisati čistu kemiju jer prebacivanje nije moguće.kaj hoćeš i moj stud broj pa da provjeriš?
Znaš postoji razlika između paljenja plamenika i sudjelovanja na nastavi i glupiranja u labosu.Na kraju krajeva jel itko tjerao te ljude da to upišu?ja ne znam s kakvim si ti ljudima studirao ali kod nas barem plamenik znaju svi upaliti:p

gle ja znam da je kod nas tako kako je,oprema je u redu hvala bogu tamo su ljudi koje to zanima i na kraju krajeva bar svaki pokus prođemo s asistentima u smislu rasprave.A znam i par ljudi sa sličnih fakseva dosuše većinom u Zagrebu,i jednu curu o Osijeku pa ko što rekoh...takve stvari nisam čula...
Ali ipak i da je, doma za to nije vrijeme niti mjesto..
Nego gle nema veze nije bitno ovo ionako nije topic za prepucavanja i glupo se svađat kad će ionako opet svako po svom.
:Pivo:

sal_mirabilis
07.06.2009., 22:58
Da a ti znaš kakvi su praktikumi ...odkud?

Jamačno zato jer sam ih hrpu već prošao. :mig:


Ja samo kažem da je naprosto glupo praviti se pametan uokolo i izmišljati toplu vodu da bi mogao gledati lijepe kristaliće koje ćeš onda čuvati u epruveti i okolo se hvaliti s njima kako si ih dobio.

Tako nešto može reći samo osoba koja nije kemičar.
Ja čuvam u jednoj epici oveći kristal benzoilacetona samo zato jer mi je lijep. :cerek:

Činjenica je da doma niti ne možeš osigurati uvjete koji ti trebaju pogotovo pri nekim kompliciranijim pokusima ili onima u kojima dobivaš opasne produkte.
A ako ti misliš da ćeš biti osposobljeniji po tom pitanju od svih budućih inženjera kemije možda da im gore na pmfu pokažeš koji pokus i odmah zatražiš diplomu??
Tj ak si u međuvremenu ne digneš u zrak kuću?:rolleyes:

Da skratim, pokuse radim i doma i u labosu.
Ove doma radim više preko ljeta, kad drugdje ne mogu. A dijelom i zato da se izvježbam u nekim stvarima koje su znanstvenom svijetu danas nepotrebne. Ili ako na faksu nemam nešto što imam doma (naročito se to odnosi na jeftine kemikalije tehničke čistoće s kojima se može raditi hrpa stvari, a koje znanstvenici naprosto ne kupuju).

Zašto takav nabrušen stav?

gnjavež
07.06.2009., 23:11
bemu, zaboravila sam, kod nas nema prijemnog a na pmfu (pretpostavljam) ima, zato nam i otpadne 70% studenata do kraja prvog semestra:rofl:
sta se tice dizanja vlastite kuce u zrak, i ja bi da imam mista:( jedva uspijem teleskop strpat doma, di cu jos tikvice drzat:(:rofl: pusti ljude neka gustaju, i ja cu kad se bogato udam za lokalnog kriminalca sa vel'kom kučom i jos vecim podrumom:cerek::lol:

Endimion17
08.06.2009., 00:15
Ines2112, ako imaš primjedbu, odi na podforum PŽK, dolje u prizemlju. Ako ti se chata, imaš thread LMC koji je na ovom podforumu. Ovaj thread služi predstavljanju pokusa. Hvala.

Vladimir Prelog
16.06.2009., 19:43
E sad kad je završilo burno drugo polugodište , natjecanje iz kemije, biologije itd... konačno se mogu se ponovo posvetiti sintezicama. Dakle, nabavih kilu KAN-a i uree pa sam razmišljao sam o dobivanju amonijaka "kuhanjem" uree na isti način na koji ga je dobio Sal mirabilis. Pa me zanima kolko bi otopine (može i 25%-tna otopina) mogo izvuć iz te kilice u uree i jos je jedan problem što nemam neki stari "ekspres lonac" ili neku metalnu hermetički zatvorivu posudu s ventilom niti ideje u čemu bi osim toga mogao kuhati ureu, a da amonijak ne pobjegne na strop. Pa ako se nekome upali žaruljica neka iznese ideju. I Sal, molio bih te da postaš ili na moj PM pošalješ detaljniji recept. Hvala unaprijed i pozdrav ostalom forumašima.

sal_mirabilis
17.06.2009., 08:04
Limenke od boje bi možda mogle poslužiti, samo treba nekako provući neku cijev kroz čep i to možda najbolje zalemiti.

Kako iskorištenje reakcije nije daleko od kvantitativnog, ako propisno sve zabrtviš (ja nisam), trebaju samo podaci o gustoći amonijačne vode.
A i to ako želiš volumen.

Ako uzmeš da urea daje amonijak prema jednadžbi:

(NH2)2CO --> (NHCO) + NH3,

lako izračunaš da će iz kilograma uree nastati nekih 280 grama amonijaka.

Ako je cilj 25%-tna amonijačna voda, trebaš amonijak uvoditi u nekih 840 grama vode.

ChemLab
17.06.2009., 19:01
...trebaju samo podaci o gustoći amonijačne vode.
...

Podaci o gustoćama otopina velikog broja tvari kod bilo kojeg udjela tvari, kao i podaci o pojedinim tvarima, njihovoj topljivosti, koncentraciji zasićenih otopina i još mnogo toga mogu se doznati pomoću jednog jako jednostavnog programa kojeg si možete skinuti na ovome linku:

http://www.periodni.com/enig/chemas-en.html

Mandrak
19.06.2009., 09:35
kako doma sintetizirati CO (dakle, od stvari koje mogu kupiti u ducanu)

tj. kako bilo sto zapaliti da gori bez dovoljno kisika?

(svijeca poklopljena casom uz mali & malo veci otvor dolje se gasi)

thanks.

Endimion17
19.06.2009., 13:14
kako doma sintetizirati CO (dakle, od stvari koje mogu kupiti u ducanu)

tj. kako bilo sto zapaliti da gori bez dovoljno kisika?

(svijeca poklopljena casom uz mali & malo veci otvor dolje se gasi)

thanks.

Eventualno da napraviš homemade verziju pogona za proizvodnju generatorskog plina. Recimo nekakva vertikalna metalna cijev (ne znam kako se ovo (http://www.onuroluk.com/resim/pocinkoluk.jpg) kaže na hrvatskom) puna ugljena u koju s donje strane upuhuješ zrak (nakon što zapališ ugljen), i s gornje strane sustav koji će plin od čađe čistiti pranjem u vodi. Čisti CO nećeš dobiti, bit će onečišćen s CO2, dušikom i vodenom parom, a vjerojatno će biti i malo vodika i spojeva iz ugljena.
Ako ti je CO potreban za redukciju, takva smjesa će ti biti sasvim dovoljne kvalitete. Inače, ugljen bi trebao biti što kvalitetniji, a možeš i koristiti drveni ugljen za roštilj, ako ga prvo suho destiliraš.
Nadam se da vidiš koliko je to složeni posao. Ne isplati se za malene količine plina. Osobno, pravio bih ga tek ako bih imao par vreća neke rude koju trebam obraditi.
Samo pazi da to radiš uz dovoljno ventilacije, a najbolje vani. CO je vrlo otrovan, a ne percipiramo ga.

Mandrak
19.06.2009., 13:41
koja je fora sa

H2O(g) + C --> CO + H2


ps...da, trebalo bi mi poprilicno plina.

Endimion17
19.06.2009., 13:53
koja je fora sa

H2O(g) + C --> CO + H2


ps...da, trebalo bi mi poprilicno plina.

To je dobivanje vodenog plina. Još složenija stvar. Pravi vodeni plin nećeš dobiti, jedino smjesu vodenog i generatorskog, ako dodaješ vodenu paru u usis ispod cijevi.
Smijem li pitati zašto ti treba konstantna struja ove redukcijske smjese?

Mandrak
19.06.2009., 14:12
Smijem li pitati zašto ti treba konstantna struja ove redukcijske smjese?

na pm

-Nemesis-
25.06.2009., 16:27
Pa jel ikako moguće dobiti aluminij u prahu od kovanica (jedna i dvije lipe), znam da su one većinski od aluminija, samo kako je moguće to usitniti u prah?

pseudomorgoth
25.06.2009., 17:43
Pa jel ikako moguće dobiti aluminij u prahu od kovanica (jedna i dvije lipe), znam da su one većinski od aluminija, samo kako je moguće to usitniti u prah?

Zašto ne uzmeš aluminijsku foliju, jednostavnije je :ne zna: Ja znam za dva načina, vjerojatno ih ima još puno, ali sam ipak odabrao prvi : prvi je da usitniš foliju u tarioniku kojeg presvučeš brusnim papirom (tučak također), ali moraš paziti da ti se ne pregrije papir zbog trenja pa svako malo pusti da entropija odradi svoje, a drugi način je da izrežeš male komadiće alu folije, ubaciš u vodu i sve to u blender. Ako si baš navalio na kovanice od 1 i 2 lipe onda idi po prvoj metodi.

kemikus
25.06.2009., 17:53
od 1 i 2 lipe dobio bi jedan veoma vrijedan prah,pirotehničarima poznat kao mangalij.Dobar prah ćeš dobit od jako puno folije,malo vode,i blendera.

-Nemesis-
25.06.2009., 18:23
Ok, znači alu-folija je dobar način, toga se nisam ni sjetio.

BTW....jel aluminij jedini sastojak u alu-foliji ili ih ima još?

pseudomorgoth
25.06.2009., 18:30
Samo aluminij. Zato se alu folija i koristi u gastronomiji, jer ima jako malo (ako i ima) hrane s kojom bi aluminij reagirao.

-Nemesis-
26.06.2009., 00:34
Zašto ne uzmeš aluminijsku foliju, jednostavnije je :ne zna: Ja znam za dva načina, vjerojatno ih ima još puno, ali sam ipak odabrao prvi : prvi je da usitniš foliju u tarioniku kojeg presvučeš brusnim papirom (tučak također), ali moraš paziti da ti se ne pregrije papir zbog trenja pa svako malo pusti da entropija odradi svoje, a drugi način je da izrežeš male komadiće alu folije, ubaciš u vodu i sve to u blender. Ako si baš navalio na kovanice od 1 i 2 lipe onda idi po prvoj metodi.

Pokušao sam sa brusnim papiraom, ne ide, više dobijem praha od brusnog papira nego aluminija, zapravo brusni papir se istroši međusobnim trenjem od drugi brusni papir.

A blender nažalost nemam :mad:

kemikus
26.06.2009., 23:41
moraš ga kupiti samo za tu svrhu,jer nakon što u njemu napraviš Al prah,više ga nećeš moći korisiti za pravljenje hrane itd.JA sam svoga dobio povoljno u konzumu cca 110kn

O.Bender
28.06.2009., 21:46
Jel zna neko kako napravit kadmijev sulfid a da nije neka suluda industrijska metoda?

sal_mirabilis
28.06.2009., 22:04
Jel zna neko kako napravit kadmijev sulfid a da nije neka suluda industrijska metoda?

Iz čega?

O.Bender
30.06.2009., 14:27
Nekih nabavljivih (s)tvari po mogucnosti...

kemikus
01.07.2009., 15:34
Napuni Ni-Cd bateriju ,raskopaj je ,sa anode pokupi Cd smrvi ga u prah i pomješaj sa sumporom i zapali . (nemoj :D)

Endimion17
01.07.2009., 15:44
Jel zna neko kako napravit kadmijev sulfid a da nije neka suluda industrijska metoda?

Ako ti treba za umjetnost, onda ga radije kupi. To je žuti pigment, ne baš jeftin.
Ići ga sintetizirati vjerojatno bi te otrovalo. Jedini jeftini, običnim ljudima dostupni izvor kadmija su NiCd baterije.
Sulfid bi se dobio kao netopljivi talog od uvođenja sulfidnih iona (iz sumporovodika ili nekog toljivog sulfida) u lagano zakiseljenu otopinu kadmijevih iona, recimo kadmijev sulfat.
Problem je dobiti kadmijev sulfat. Ne zato što je teško, nego zato što je opasno.



sal, kemikus, je li tko od vas išao otvarati NiCd? Ja jesam jednu AA bateriju, i dobio sam listiće kadmija. Nikada nisam išao ništa raditi s njima. Samo stoje u bočici. Sjećam se da je kadmij bio namočen na srolanu (niklovu?) membranu. Kad sam je išao rastvarati, raspucao se. Vjerojatno nije čist.

kemikus
01.07.2009., 23:09
Ja nisam ,imam samo dvije baterije,takve sve ostale si Ni-MH.Koliko znam zabranjuju ih pa nabavite zalihe. Mogao bi ga pročistiti elektrolizom,do dosta visoke čistoće ,samo mislim da to baš i nije pametno jer je kadmij veoma toksičan,a naručito njegovi spojevi (CdO).

ChemLab
02.07.2009., 21:12
sal, kemikus, je li tko od vas išao otvarati NiCd? Ja jesam jednu AA bateriju, i dobio sam listiće kadmija. Nikada nisam išao ništa raditi s njima. Samo stoje u bočici. Sjećam se da je kadmij bio namočen na srolanu (niklovu?) membranu. Kad sam je išao rastvarati, raspucao se. Vjerojatno nije čist.

Ako se dobro sjećam, čisti kadmij pri savijanju stvara nekakve iglice uz zvuk pucketanja.

Endimion17
03.07.2009., 00:36
Ako se dobro sjećam, čisti kadmij pri savijanju stvara nekakve iglice uz zvuk pucketanja.

Ovo ljeto ću ga pokušati pročistiti elektrolizom, a zatim pretaliti u štapić, pa ću javiti opažanja.

Endimion17
05.07.2009., 10:55
Evo jedan zgodni pokus iz jedne knjige. Lagan je za izvođenje, ali nije lako nabaviti jedan reagens...

kemikalije:
niklov(II) klorid heksahidrat
koncentrirana amonijeva lužina
etanol sa što manje vode

pribor:
Erlenmeyerova tikvica od 50 ml
menzura od 50 ml
čaša od 25 ml
Büchnerov lijevak
satno staklo
filtar-papir
stalak s 3 epruvete
ledena kupelj (led i voda)


Niklov(II) klorid heksahidrat možete dobiti iz sulfata heptahidrata, međutim sretno s nabavkom te niklove soli. :rolleyes:

Otopite 2.4 g niklovog(II) klorid heksahidrata u 2.4 ml tople vode. Dobivenoj otopini dodajte 5 ml koncentrirane amonijeve lužine. Nastaje modroljubičasta, tamna otopina.

NiCl2(aq) + 6 NH3(aq) -> [Ni(NH3)6]2+ + 2 Cl-

Ohladite dobivenu otopinu u ledenoj kupelji. Izlučuju se svijetloljubičasti kristali. U otopinu zatim dodajte 10 ml etanola, a zatim opet hladite. Tekućina iznad taloga mora biti bezbojna ili vrlo slabo obojana. Ukoliko to nije slučaj, dodajte još par mililitara etanola, stalno hladeći smjesu.
Dobiveni produkt odijelite filtriranjem preko Büchnerovog lijevka, isperite dva puta s 2-3 ml etanola i zatim osušite na zraku, na sobnoj temperaturi. Suhi produkt spremite u zatvorenu posudicu.



To bi bilo ukratko to. Ako nemate fensi Büchnerov lijevak, možete se snaći tako da kristale izlijete u tuljac od filter-papira i zatim ga preklopljenog i obučenog u vatu stavite u centrifugu. Recimo u dugu čarapu, koju snažno vitlate minutu-dvije. Centrifugalna sila i kapilarnost će kristale odlično posušiti.
Inače, za dobivanje većih kristala, mogao bi poslužiti trik. Kada se dodaje etanol, treba ga dodavati vrlo polagano, tako da se stvori sloj iznad otopine. Pošto etanol lagano prodire prema dolje, kroz neko vrijeme (pretpostavljam preko noći) izlučit će se manji broj većih i ljepših kristala. Bar mislim da bi trebalo. :misli:

Ararankha
14.07.2009., 03:35
Ako se ne varam, lakše bi bilo nabaviti kobaltov klorid te napraviti sintezu [Co(NH3)6]Cl2. Kad sam radila to (trebalo mi je za neku zajebanciju sa A-zeolitom), dobila sam divne narančastopink kristaliće :cerek: i to sa nekim lijepim prinosom.. Ne pitaj točno za broj, ne sjećam se, ali bila sam prilično zadovoljna time. :cerek:

ChemLab
17.07.2009., 00:28
Ako se ne varam, lakše bi bilo nabaviti kobaltov klorid te napraviti sintezu [Co(NH3)6]Cl2. Kad sam radila to (trebalo mi je za neku zajebanciju sa A-zeolitom), dobila sam divne narančastopink kristaliće :cerek: i to sa nekim lijepim prinosom.. Ne pitaj točno za broj, ne sjećam se, ali bila sam prilično zadovoljna time. :cerek:

I ovo sa niklom ide prilično dobro. Osim toga kobaltove soli su poprilično skupe.

Ararankha
18.07.2009., 01:26
I ovo sa niklom ide prilično dobro. Osim toga kobaltove soli su poprilično skupe.

Znam. :mig:
Ali uvijek se da nabaviti nešto malo za neku neorgansku sintezicu. :)

Jericho159
19.07.2009., 13:33
bok svima!! ja sam klara i sad cu u 2.r.opce gimn.
za dalje namjeravam na farmaciju, pa me zanima ako itko zna koje stupnjeve iliti razine trazi farmacija na drzavnoj maturi?? visa razina matke, a eng i hrv??
hvala onome tko mi odgovori :mig:

pitaj na kutku za skolarce.. pa zar nemate vi nekakv super-uber web na kojem to sve mozete saznat O.o

terraxus94
26.07.2009., 13:21
Zanima me kako se moze neki dobiveni plin potisnuti iz jedne tikvice u 2., recimo kada dobijem neki plin, ali on nema dovoljnu "snagu" da se dovuce u 2. tikvicu ili kroz vodu. Pa me zanima kako bi ga ja natjerao da se dogura u 2. tikvicu xD

Mostly Harmless
26.07.2009., 14:22
Zanima me kako se moze neki dobiveni plin potisnuti iz jedne tikvice u 2., recimo kada dobijem neki plin, ali on nema dovoljnu "snagu" da se dovuce u 2. tikvicu ili kroz vodu. Pa me zanima kako bi ga ja natjerao da se dogura u 2. tikvicu xD

možeš li ga zagrijati? ili evakuirati prvu tikvicu prije otvaranja ventila?
preselit će se barem djelomično.

ARTETUREN
26.07.2009., 14:30
Zanima me kako se moze neki dobiveni plin potisnuti iz jedne tikvice u 2., recimo kada dobijem neki plin, ali on nema dovoljnu "snagu" da se dovuce u 2. tikvicu ili kroz vodu. Pa me zanima kako bi ga ja natjerao da se dogura u 2. tikvicu xD

Moraš preciznije opisati postupak, od trivijalne situacije je li teži ili lakši od zraka pa do balona kojeg ćeš nadtlakom "pritisnuti" da se isprazni .. ili njega puniti zrakom ....
A čemu voda? Hlađenje?

I nadam se da nisu eksplozivni ili otrovni :p

terraxus94
26.07.2009., 14:39
Evo npr.: postupak dobivanja sumporaste kis, zapaljenu posumporenu traku ubaciti u bocu, zatvoriti kada se traka ugasi dodati vode, muckati i nastati ce sumporasta kis. A sto ako ja nezelim dodavati vodu u istu bocu gdje je posumporena traka, vodu ce mi zaprljati izgoreni papir ( od trake ), sto ako ja hocu SO2 uvoditi kroz vodu u 2. tikvicu. Nadam se da sam bio dovoljno precizan :(

Jericho159
26.07.2009., 16:10
Zar nije SO2 tezi od zraka?
Mozes ga pretrest iz jedne u drugu..

terraxus94
26.07.2009., 18:15
tnx, ali to je bio samo primjer xD

Jericho159
26.07.2009., 19:37
ako plin nije zapaljiv mozes ga vuc vakum pumpom..doduse mozes i zapaljiv, ali ja se ne bi igro :D

puno bi pomoglo ako kazes nesto o svojstvima.. recimo topivost u vodi, ulju, tezi/laksi od zraka i slicno

terraxus94
26.07.2009., 21:45
Ma nemam nish specificno, ali mi je to palo napamet kad sam radio s klorom (HCl+KMnO4) ali nije imao dovoljan pritsak da ode u 2. tikvicu, otislo ga je jaaako malo, "izlio" sam ga u 2. ali me malo "nos zapeckao" xD pa se vise nisam igrao. Ali pitao sam tek tako za ubuduce, malo sam potrazio, dali bi ovo pomoglo http://cgi.ebay.com/Vacuum-Water-Liguid-Oil-Siphon-Syphon-Pump-New-34-420_W0QQitemZ130321012902QQcmdZViewItemQQptZBI_Pum ps?hash=item1e57bcd8a6&_trksid=p3286.c0.m14&_trkparms=65%3A15|66%3A2|39%3A1|293%3A1|294%3A50

Endimion17
26.07.2009., 21:47
Evo jedan demonstracijski pokus, potpuno neisplativ, ali zanimljiv.

kemikalije:
željezov(II) sulfat heptahidrat
aluminij, prah
magnezij, vrpca

pribor:
tronožac
glineni trokut
porculanski lončić za žarenje
stakleni štapić
tarionik s tučkom
plamenik
komad cigle sa šupljinom
zaštitne naočale


Radite na otvorenome ili uz odvodnu ventilaciju.
Žličica željezovog(II) sulfata heptahidrata postavi se u obliku hrpice na dno porculanskog lončića i učini rahlom staklenim štapićem. Lončić se postavi na glineni trokut u tronošcu i zagrijava slabim plamenom.
Kristalna voda napušta sol:

FeSO4(s) x 7 H2O -> FeSO4(s) + 7 H2O

Kada se uzorak osuši, i voda ispari sa stijenki lončića, staklenim štapićem razbijte i izmiješajte sadržaj.

Otvorite potpuno oksidirani plamen i izravno pržite uzorak povremeno ga miješajući štapićem. Sulfat se u atmosferi zraka raspada prema jednadžbi:

2 FeSO4(s) -> Fe2O3(s) + SO2(g) + SO3(s)

Uzorak postaje crveno-smeđ, a lončić napušta korozivni aerosol sumporovog(IV) oksida i sumporovog(VI) oksida. Uzorak mjestimice može postati siv zbog redukcije propan-butanom iz plamenika, što nije problem.

Ohladite uzorak do sobne temperature, te ga zatim u tarioniku usitnite do praška. Dodajte stehiometrijsku količinu aluminija u prahu, izmiješajte i istresite u rupu u cigli. Postavite zaštitne naočale, utaknite magnezijevu žicu, zapalite ju i odmaknite se nekoliko metara od reakcijske smjese. Dolazi do redoks-reakcije:

Fe2O3(s) + 2 Al(s) -> 2 Fe(s) + Al2O3(s)

Dobiveni produkt je u obliku skrutnutih kapi inicijalno nastalog tekućeg željeza.

http://i135.photobucket.com/albums/q136/endimion17/pokusi/zgalica-zeljezo.jpg

Endimion17
02.08.2009., 20:29
Oprez: dobivena tvar izuzetno je lako isparljiva, zapaljiva i moguće kancerogena. Manje je opasna od primjerice kadmija iz baterije, no svejedno, upozorenje je tu.
Također, radi se s ključajućom koncentriranom sumpornom kiselinom, koja trenutno ostavlja duboke rane na koži. Nosite zaštitnu opremu (kuta, 2 para rukavica, naočale).

kemikalije:
etanol, što čišći
kalijev bromid
sumporna kiselina, koncentrirana
smjesa vode i sitnog leda

pribor:
epruveta od teško taljivog stakla
probušeni čep za epruvetu
L staklena cijev za navedeni čep
epruveta
teflonska traka
menzura od 10 cm^3
kapaljka s gumicom
satno staklo
tarionik s tučkom
plamenik
željezni stalak s hvataljkom
vaga osjetljivosti najmanje 0.1 g


U epruvetu od teško taljivog stakla ulijte 2.5 cm^3 etanola i 1 cm^3 koncentrirane sumporne kiseline. Dodajte 5 g sitno smrvljenog kalijevog bromida. Uhvatite epruvetu sa smjesom u hvataljku na stalku i nagnite ju pod kutem od oko 60° od vertikale. Začepite ju gumenim čepom oblijepljenim teflonskom trakom kroz kojeg vodi L cijev tako da kraći krak ulazi u reakcijsku epruvetu, a dulji krak u epruvetu sa smjesom vode i leda, do njenog dna.
Zagrijavajte lagano reakcijsku smjesu ližući slabim plamenom uzduž smjese sprječavajući naglo proključavanje.

Koncentrirana sumporna kiselina reagira s kalijevim bromidom prema jednadžbi:

2 KBr(s) + H2SO4(l)-> K2SO4(s) + 2 HBr(g)

Bromovodik odmah reagira s etanolom:
C2H5OH(l) + HBr(g) -> C2H5Br(l) + H2O

Iz reakcijske smjese diže se smjesa para koja sadrži etilni bromid, koji se prolaskom kroz ledenu smjesu kondenzira i oslobađa nečistoća. Dobiveni produkt je uljast, netopljiv u vodi.
Kada se kalijev bromid potroši, izvucite cijev iz ledene smjese i tek onda prestanite sa zagrijavanjem. U slučaju da prestanete zagrijavati dok je cijev u smjesi, u vruću i koncentriranu sumpornu kiselinu bit će usrkana voda, što će vjerojatno izazvati detonaciju.

Produkt ima miris sličan etilnom eteru i slično se ponaša. Kapaljkom izvucite kap produkta i stavite na satno staklo. Isparit će trenutno.
Čuvajte ga u čvrsto zatvorenoj epruveti pod vodom, u hladnjaku.

Endimion17
03.08.2009., 13:43
Metanol i formaldehid su otrovni. Ne udišite pare, radite uz ventilaciju. Nosite zaštitnu opremu za ruke i oči zbog vruće smjese koncentrirane sumporne kiseline i kalijevog dikromata koja trenutno ostavlja duboke rane na koži i rupe na tkanini.

kemikalije:
metanol
kalijev dikromat
sumporna kiselina, koncentrirana
destilirana voda, ohlađena u hladnjaku

pribor:
epruveta od teško taljivog stakla
probušeni čep za epruvetu
L staklena cijev za navedeni čep
epruveta
teflonska traka
menzura od 10 cm^3
kapaljka s gumicom
plamenik
željezni stalak s hvataljkom


U epruvetu od teško taljivog stakla ulijte oko 3 cm^3 zasićene otopine kalijevog dikromata, te oprezno dokapajte istu količinu koncentrirane sumporne kiseline. Zatim dodajte 1-2 cm^3 metanola. Začepite ju čepom oblijepljenim teflonskom trakom kroz koji je provučena L staklena cijev čiji je dulji krak uronjen u epruvetu s hladnom destiliranom vodom i fiksirajte u stalak pod kutem od oko 60°.
Zagrijavajte epruvetu s reakcijskom smjesom malim oksidiranim plamenom. Uskoro se osjeća karakteristični oštri miris formaldehida (metanala) koji nastaje ovom reakcijom:

3 CH3OH + Cr2O72- + 8 H+ -> 3 HCHO(g) + 2 Cr3+ + 7 H2O

Produkt se otapa u vodi. Nakon desetak minuta izvucite odvodnu cijev iz hladne vode, a tek onda prekinite sa zagrijavanjem, jer bi inače hladna voda ušla u epruvetu s reakcijskom smjesom što bi moglo izazvati detonaciju.

Otopinu formaldehida čuvajte u čvrsto začepljenoj epruveti, najbolje u hladnjaku.

Endimion17
03.08.2009., 14:54
Aceton je vrlo zapaljiv. Izbjegavajte otvoreni plamen. Po mogućnosti koristite grijaću ploču.

kemikalije:
natrijev karbonat dekahidrat
aceton
jod
destilirana voda, hladna

pribor:
2 Erlenmeyerove tikvice, 100 ml
čaša, 250 ml
menzura od 10 cm^3
termometar do 100 °C
grijaća ploča
stakleni štapić
lijevak za filtriranje
filtar-papir
škare
vaga osjetljivosti <0.1 g


U Erlenmeyerovu tikvicu stavite 4 g natrijevog karbonata dekahidrata, dodajte 20 cm^3 destilirane vode i otopite uz lagano zagrijavanje. Zatim dodajte 2 cm^3 acetona i miješajući termometrom lagano zagrijavajte dok se temperatura ne povisi na 60-70 °C. Održavajte tu temperaturu.
Postupno dodajte 2 g joda.
Talože se sitni svijetložuti kristali trijodmetana (jodoforma) koji nastaju u Lieben-haloformnoj reakciji:

CH3COCH3 + CO32- + 3 I2(s) -> CH3COO- + CHI3(s) + 3 I- + 2 H+

Kada se potroši i izreagira sav jod, prekinite zagrijavanje. Ohladite reakcijsku smjesu.
Složite tuljac za filtriranje, navlažite destiliranom vodom i postavite u lijevak za filtriranje, a njega u drugu tikvicu. Promiješajte smjesu, a zatim filtrirajte preko staklenog štapića tako da je talog što kompaktnije raspoređen. Isperite ga s nekoliko mililitara hladne destilirane vode. Filtar-papir izvadite iz lijevka, postavite na upijajuću podlogu i pustite da se osuši.

ChemLab
05.08.2009., 00:29
Produkt ima miris sličan etilnom eteru i slično se ponaša. Kapaljkom izvucite kap produkta i stavite na satno staklo. Isparit će trenutno.
Čuvajte ga u čvrsto zatvorenoj epruveti pod vodom, u hladnjaku.

Odlično pojednostavljenje izvedbe pokusa! :)

Imam par komentara na svojstva produkta i prijedloge za daljnju obradu.
Ja sam radio sintezu EtBr još negdje u srednjoj školi, kasnije se s njim nisam susretao, ali prilično sam siguran da nema miris po etilnom eteru, iako se baš i ne sjećam kako miriši (mislim po ljepilu, ali nisam siguran).
Probaj ponovit pokus na isti način, ali bez KBr, dobit ćeš dietil-eter.
Dobio si smjesu dietil-etera i etil-bromida, možda čak ima i više Et2O kad je miris po njemu.

Našao sam propis za dobivanje EtBr po kojem sam ja nekih davnih dana bio radio, pa evo što piše:

Epruvetu bi trebalo zagrijavati preko uljne kupelji s kontrolom temperature. Pri 120-130°C je glavni produkt EtBr, a pri 140°C nastaju veće količine Et2O, što se vidi po jačem pjenjenju reakcijske smjese. Budući da si grijao izravno plamenom, vrlo je lako moguće da je temperatura bila i preko toga.

Nikako ne preporučam držanje produkta zajedno sa vodom, čak ni na hladnom, jer će s vremenom doći do hidrolize EtBr. Produkt treba izdvojiti i sušiti na bezvodnom Na2CO3 ili Na2SO4(, predestilirati) i spremiti u dobro začepljenu bočicu.

Ako produkt želiš očistiti od dietil-etera, to se da napraviti dosta jednostavno, samo ćeš imati gubitaka zbog velike hlapljivosti. Et2O se može ukloniti izmućkivanjem produkta sa koncentriranom H2SO4, jer ona otapa eter, ali ne i EtBr. Metoda je praktična, jer možeš izbjeći sušenje na Na2CO3, budući da je već sama konc. H2SO4 jako dehidratacijsko sredstvo (nisam baš siguran je li dovoljno jako da osuši dovoljno da bi mogao s tim npr. u Grignardovu sintezu, mislim da ne).


Produkt (EtBr) koji je dobiven u smjesi sa Et2O, može se kao takav, bez odjeljivanja EtBr od Et2O, posušiti i to je nakon toga izuzetno dobar polazni materijal za Grignardovu sintezu, samo još treba naći neki keton, aldehid ili još bolje - ester. :)

Endimion17
05.08.2009., 01:54
Odlično pojednostavljenje izvedbe pokusa! :)

Imam par komentara na svojstva produkta i prijedloge za daljnju obradu.
Ja sam radio sintezu EtBr još negdje u srednjoj školi, kasnije se s njim nisam susretao, ali prilično sam siguran da nema miris po etilnom eteru, iako se baš i ne sjećam kako miriši (mislim po ljepilu, ali nisam siguran).
Probaj ponovit pokus na isti način, ali bez KBr, dobit ćeš dietil-eter.
Dobio si smjesu dietil-etera i etil-bromida, možda čak ima i više Et2O kad je miris po njemu.

Našao sam propis za dobivanje EtBr po kojem sam ja nekih davnih dana bio radio, pa evo što piše:

Epruvetu bi trebalo zagrijavati preko uljne kupelji s kontrolom temperature. Pri 120-130°C je glavni produkt EtBr, a pri 140°C nastaju veće količine Et2O, što se vidi po jačem pjenjenju reakcijske smjese. Budući da si grijao izravno plamenom, vrlo je lako moguće da je temperatura bila i preko toga.

Nikako ne preporučam držanje produkta zajedno sa vodom, čak ni na hladnom, jer će s vremenom doći do hidrolize EtBr. Produkt treba izdvojiti i sušiti na bezvodnom Na2CO3 ili Na2SO4(, predestilirati) i spremiti u dobro začepljenu bočicu.

Ako produkt želiš očistiti od dietil-etera, to se da napraviti dosta jednostavno, samo ćeš imati gubitaka zbog velike hlapljivosti. Et2O se može ukloniti izmućkivanjem produkta sa koncentriranom H2SO4, jer ona otapa eter, ali ne i EtBr. Metoda je praktična, jer možeš izbjeći sušenje na Na2CO3, budući da je već sama konc. H2SO4 jako dehidratacijsko sredstvo (nisam baš siguran je li dovoljno jako da osuši dovoljno da bi mogao s tim npr. u Grignardovu sintezu, mislim da ne).


Produkt (EtBr) koji je dobiven u smjesi sa Et2O, može se kao takav, bez odjeljivanja EtBr od Et2O, posušiti i to je nakon toga izuzetno dobar polazni materijal za Grignardovu sintezu, samo još treba naći neki keton, aldehid ili još bolje - ester. :)

Aj napokon da je netko komentirao. :D

Sintezu sam radio zaista davno, vjerovao ili ne, u osnovnoj školi. No dobro se sjećam mirisa koji je zaista sličio eteru. Mirisa ljepila se ne sjećam.
Količina Et-bromida očito ovisi o koncentracijama reaktanata. Ukoliko je bromovodika zaista puno, eter se vjerojatno neće baš ni stići formirati u velikim količinama, no ne mogu biti siguran.
Ako se dobro sjećam, obložio sam epruvetu, ili ju bar podložio, željeznom mrežicom. U literaturi gdje sam našao pokus piše da se grije malim izravnim plamenom. Bilo kako bilo, radio sam polako i gledao kako kapi padaju pod vodom poput nekog ulja.

Što se tiče skladištenja u suhom stanju, treba zaista jako dobra bočica. Zatalio bih ga ja u ampulu, ali samo taljenje vrha ampule pregrije stvar, a ako je ampula prevelika stvar ispari unutar nje. Frustrirajuće.
Nisam ga čuvao jer se brzo potrošio isparavanjem. :tuzni:

Grignarda u osnovnoj još nisam radio jer nisam znao što je to. :D
Volio bih pripraviti veće količine ove kemikalije, no nikako da se domognem alkalijskih bromida, a koncentrirana sumporna kiselina se lagano troši, što mi nije drago.

gigogrozni
13.08.2009., 12:06
Sinteza CuS.

Pošlo mi je za rukom sintetizirati CuS, ali poslije nisam imao stomaka izdvojiti ga iz reakcijske smjese jer mi je muka došla od H2S i SO2.

Mase nisam vagao, sorry.
Stavio sam u Erlenmayericu Na2S2O5 i aluminijske strugotine (dosta), to zalio s 1M HCl i dolio otopinu CuSO4*5H2O. I naravno: kidan na lijevo.
Do sutradan se smjesa lipo zacrnila od CuS, ali je to sve još previše smrdilo na H2S pa sam samo to lijepo bacio u kontejner. Šteta.
Na2S2O5 + 2H+ --> 2SO2 + 2Na+ + H2O
SO2 + 2Al + 6H+ --> 2Al3+ + H2S + 2H2O
Cu2+ + H2S --> CuS + 2H+

:kava:

SKOLA99
14.08.2009., 20:03
neznan kako napraviti CuCl u kruti ak imate kakvu ideju javite :s:s:s:s

Endimion17
14.08.2009., 20:14
neznan kako napraviti CuCl u kruti ak imate kakvu ideju javite :s:s:s:s

Počni koristiti tražilicu. Više puta se dao detaljni recept.

SKOLA99
14.08.2009., 20:22
Počni koristiti tražilicu. Više puta se dao detaljni recept

okkk nisam trazio kaj bi se odmah svađo samo pitam jel mi treba:ne zna::ne zna::ne zna::ne zna:

Endimion17
14.08.2009., 20:39
Počni koristiti tražilicu. Više puta se dao detaljni recept

okkk nisam trazio kaj bi se odmah svađo samo pitam jel mi treba:ne zna::ne zna::ne zna::ne zna:

Ispričavam se ako ti je zvučalo kao svađa, jer nije to bilo.
Zvučiš nepovezano, daj malo koherentnosti. ;)

Uglavnom, pročačkaj ovaj thread, naći ćeš puno linkova.

SKOLA99
14.08.2009., 20:58
ma ok naso sam na kaju str.4

da dobijem zelenu otopinu a kako dobit krutinu:ne zna::ne zna::ne zna::ne zna: DA GA mozda isparim:s:s:s:s

Endimion17
14.08.2009., 22:29
ma ok naso sam na kaju str.4

da dobijem zelenu otopinu a kako dobit krutinu:ne zna::ne zna::ne zna::ne zna: DA GA mozda isparim:s:s:s:s

Je li ti to zajebavaš? Jer ako zajebavaš, nije problem riješiti to. Imali smo već 6-7 forumaša identičnog ponašanja. Svi su prestali nakon nekog vremena jer im je dosadilo što im brišemo spam.

SKOLA99
15.08.2009., 08:40
Je li ti to zajebavaš? Jer ako zajebavaš, nije problem riješiti to. Imali smo već 6-7 forumaša identičnog ponašanja. Svi su prestali nakon nekog vremena jer im je dosadilo što im brišemo spam.

NE ZAJEBAVAM, ja sam osmi razred i ovo jos nisam ucio a treba mi kuzis sad ili da jos sta objasnim, miss u mom gradu neema takvih trgovina pa vecinu kemikalija koje mogu napravim sam... kuzis??? a glupo je sve kupit, jer ako imam pribor i ostalo zanimljivije ga je koristit u pametne svrhe a ne na gluposti.......................................... ........:mad:..............

Endimion17
15.08.2009., 13:12
NE ZAJEBAVAM, ja sam osmi razred i ovo jos nisam ucio a treba mi kuzis sad ili da jos sta objasnim, miss u mom gradu neema takvih trgovina pa vecinu kemikalija koje mogu napravim sam... kuzis??? a glupo je sve kupit, jer ako imam pribor i ostalo zanimljivije ga je koristit u pametne svrhe a ne na gluposti.......................................... ........:mad:..............

Pišeš vrlo nepovezano, u afektu, i ne daješ dojam da ti je sigurno dati i solnu kiselinu u ruke.
Želiš napraviti bakrov(I) klorid? Formula mu je CuCl - pronađi je. Nije na četvrtoj stranici na dnu.
Također, potraži "thread za luđake koji skupljaju kemikalije". Link na njega nalazi se i na ovom threadu, a velik je izvor zanimljivih informacija.
Ne znam što da ti još kažem.

Štreberica
15.08.2009., 15:32
neznan kako napraviti CuCl u kruti ak imate kakvu ideju javite
A da se pritom ne ubiješ, po mogućnosti? :) Možda da pomiješaš modru galicu i kuhinjsku sol i to skupa temeljito drobiš dok ne bude modrozeleno, a onda dodaš što više usitnjen bakar i još drobiš i ostaviš neko vrijeme dok ne bude žutozeleno (prvi dio ovog - dobivanje CuCl2 - sam radila u 7. raz., drugi nisam provjerila).

SKOLA99
15.08.2009., 21:44
A da se pritom ne ubiješ, po mogućnosti? :) Možda da pomiješaš modru galicu i kuhinjsku sol i to skupa temeljito drobiš dok ne bude modrozeleno, a onda dodaš što više usitnjen bakar i još drobiš i ostaviš neko vrijeme dok ne bude žutozeleno (prvi dio ovog - dobivanje CuCl2 - sam radila u 7. raz., drugi nisam provjerila).
e puno si mi pomogla za razliku od nekih hvala ti:top:

gigogrozni
16.08.2009., 12:55
Evo vrlo jednostavan način za dobit CuO.

Napraviš (skoro) zasićenu otopinu CuSO4 i dodaš joj isti volumen 50%tne otopine NaOH i dobro promiješaš.
Teoretski bi trebao nastati Cu(OH)2, ali zbog jakog zagrijavanja zbog oslobađanja energije zbog razrijeđenja NaOH, on se raspada na CuO i H2O.
Nakon što se CuO istaloži, višak tekućine otkantiraj, dolij H2O da se CuO ispere i filtriraj.
CuO se lijepo osuši na suncu, nije higroskopan, ali je jako sitan pa leti na vjetru.
Jednostavno.

Endimion17
16.08.2009., 14:30
Evo vrlo jednostavan način za dobit CuO.

Napraviš (skoro) zasićenu otopinu CuSO4 i dodaš joj isti volumen 50%tne otopine NaOH i dobro promiješaš.
Teoretski bi trebao nastati Cu(OH)2, ali zbog jakog zagrijavanja zbog oslobađanja energije zbog razrijeđenja NaOH, on se raspada na CuO i H2O.
Nakon što se CuO istaloži, višak tekućine otkantiraj, dolij H2O da se CuO ispere i filtriraj.
CuO se lijepo osuši na suncu, nije higroskopan, ali je jako sitan pa leti na vjetru.
Jednostavno.

Will be tested. Hvala. :)
Jedini problem je taj što se koristi topljivi natrijev spoj, a Na+ se jako teško riješiti. Isperi 5-6 puta destiliranom vodom (skupo!) pa napravi test plamena. Žuto. :tuzni:

Lvxor
16.08.2009., 16:07
Radijo ja to. Prvotno se očituje kao kašasto-tamnosmeđa smjesa koja se skori na površini zbog kristalizacije Na-sulfata. Ispirao sam to jako puno puta destiliranom vodom i uspio nekako očistiti naočigled, ali natrijevih iona se nisam uspio riješiti. To je gotovo nemoguće u potpunosti učiniti. Sveukupno
ga imam oko 30-ak grama.

SKOLA99
18.08.2009., 21:26
ljudi nadam se da nisam dosadan lji nes ali me zanima dali doma kogu napravit OLOVO(II) ACETAT ako mogu molim vas recept.............:mig:

Endimion17
18.08.2009., 21:56
ljudi nadam se da nisam dosadan lji nes ali me zanima dali doma kogu napravit OLOVO(II) ACETAT ako mogu molim vas recept.............:mig:

Možeš, samo trebaš paziti, jer otopljeno olovo predstavlja veliku opasnost.
Možeš krenuti od elementarnog olova, ili njegovog oksida, ili karbonata.

Zaista ne preporučujem petljanje s olovom u osmom razredu. Takve stvari traže poznavanje jednadžbi s ionima, redokse...
Bolje se igrati bakrom, manje je otrovan.

gigogrozni
19.08.2009., 12:15
ljudi nadam se da nisam dosadan lji nes ali me zanima dali doma kogu napravit OLOVO(II) ACETAT ako mogu molim vas recept.............:mig:

Šta bi ti, pravija slatko?

I ja sam se mislio kako ga napravit, ali sam odustao, jer olovo taloži skoro svaki belaj (osim nitrata).

:kava:

SKOLA99
19.08.2009., 14:19
Šta bi ti, pravija slatko?

I ja sam se mislio kako ga napravit, ali sam odustao, jer olovo taloži skoro svaki belaj (osim nitrata).

:kava:

MA nis posebno treba mi za dva tri pokusa (sve ukupvo negdije oko 20g) a kodmene naj manje pakovanje 100g i jos mislim ono kosta 136kn. e pa da nebi kupijo :kava:

Endimion17
19.08.2009., 14:52
MA nis posebno treba mi za dva tri pokusa (sve ukupvo negdije oko 20g) a kodmene naj manje pakovanje 100g i jos mislim ono kosta 136kn. e pa da nebi kupijo :kava:

A gdje ti kupuješ olovni acetat, u Intersparu, na odjelu "razno"?

SKOLA99
19.08.2009., 15:26
A gdje ti kupuješ olovni acetat, u Intersparu, na odjelu "razno"?

NE
zakaj:ne zna:

Endimion17
19.08.2009., 17:39
NE
zakaj:ne zna:

Olovni acetat nije nešto do čega se lako dolazi. Zapravo, koliko mi je poznato, malo tko ovlašten ima pristup u našoj državi. Uporaba je zaista ograničena.

P.S. Prestani nabijati postove na specijaliziranim threadovima. Ako ti se chata, imaš Large Moron Collider, LMC. Ako želiš nešto dodati napisanom postu, koristi opciju Edit.

sal_mirabilis
19.08.2009., 20:33
Olovov(II) acetat nije nešto teško dobiti. Treba samo nabacati olova ponad kakve zdjele s octom ili kuhati olovo u octenoj kiselini. U prvom slučaju mislim da će nastati bazični karbonat olova(II), kojeg treba potom otopiti u koncentriranoj octenoj kiselini. U drugom treba vjerojatno uparavati.

Lvxor
20.08.2009., 04:08
Olovov(II) acetat nije nešto teško dobiti. Treba samo nabacati olova ponad kakve zdjele s octom ili kuhati olovo u octenoj kiselini. U prvom slučaju mislim da će nastati bazični karbonat olova(II), kojeg treba potom otopiti u koncentriranoj octenoj kiselini. U drugom treba vjerojatno uparavati.
Olovljev(II)acetat(olovljev kao Jakovljev, Markovnikovljev, Rachmaninovljev, Raskoljnikovljev, ...;) ), se voli igrati ugljikovim dioksidom iz zraka i djelomično se pretvarati u subacetat (odn. bazični acetat, netopljivi spoj formule Pb(CH3COOH)2 x 2Pb(OH)2) pa je pametno suhog i dobro zaprtog ga skladištiti.^^

sal_mirabilis
20.08.2009., 09:29
Olovljev(II)acetat(olovljev kao Jakovljev, Markovnikovljev, Rachmaninovljev, Raskoljnikovljev, ...;) ), se voli igrati ugljikovim dioksidom iz zraka i djelomično se pretvarati u subacetat (odn. bazični acetat, netopljivi spoj formule Pb(CH3COOH)2 x 2Pb(OH)2) pa je pametno suhog i dobro zaprtog ga skladištiti.^^

Judina škola? :)
(Uvođenje lje inače nije baš uspjelo. Neću te uvjeravati da je to neispravno, ali nemoj ni ti mene da jest. To je naprosto jedno zgodno rješenje nezgrapnosti posvojnog pridjeva olovov.)

Kad spominješ suho, odmah se sjetim praha u koji mi se pretvorio kalcijev karbid. No, ta se pretvorba zbivala više godina. :zubo:

Lvxor
20.08.2009., 10:14
Judina škola? :)
(Uvođenje lje inače nije baš uspjelo. Neću te uvjeravati da je to neispravno, ali nemoj ni ti mene da jest. To je naprosto jedno zgodno rješenje nezgrapnosti posvojnog pridjeva olovov.)

Kad spominješ suho, odmah se sjetim praha u koji mi se pretvorio kalcijev karbid. No, ta se pretvorba zbivala više godina. :zubo:

Zapravo sam si sam priredio naziv po tom kalupu, jer nekako leži, poslije sam shvatio da prof.Judaš vodi istu politiku:D
Znam da je neispravno, vrijedi samo za ovo: -ov>-ovljev,-ovljeva,-ovljevo, ali u ''olovov'' ova dva, skoro zaredom, labiodentala malo doprinose toj nezgrapnosti, pa je ponekad pogrješno pogodno .:D

Hehe, ja sam svoj kalcijev karbid tu prezreo,sad i nakon 3 god. uvijek izgleda kao da je maločas izašao iz elektrolučne peći(ohlađen naravno):zubo:, smeđkasto-siv. Imam opsesiju ''vršenja kvalitetnog zabrtvljivanja''

sal_mirabilis
20.08.2009., 23:40
Hehe, ja sam svoj kalcijev karbid tu prezreo,sad i nakon 3 god. uvijek izgleda kao da je maločas izašao iz elektrolučne peći(ohlađen naravno):zubo:, smeđkasto-siv. Imam opsesiju ''vršenja kvalitetnog zabrtvljivanja''

Danas mi stigla nova tura. Onu prvu sam ionako nabavio prije dosta godina. Moram jedan dan ubiti za acetilide, da vidim što se može lako dobiti.

Princip bi svugdje trebao biti isti: propuštanje etina kroz otopine soli metala.

Lvxor
21.08.2009., 14:00
Danas mi stigla nova tura. Onu prvu sam ionako nabavio prije dosta godina. Moram jedan dan ubiti za acetilide, da vidim što se može lako dobiti.

Princip bi svugdje trebao biti isti: propuštanje etina kroz otopine soli metala.

Ja sam pripravio jednom nedavno srebrov, ne znam kakav je s obzirom na bakrov,
ali dosta se energično raspada, prodorno. S vremenom tamni u epruveti, od svjetla vjerojatno.

kaemikus
21.08.2009., 21:22
Judina škola? :)
(Uvođenje lje inače nije baš uspjelo. Neću te uvjeravati da je to neispravno, ali nemoj ni ti mene da jest. To je naprosto jedno zgodno rješenje nezgrapnosti posvojnog pridjeva olovov.)

Kad spominješ suho, odmah se sjetim praha u koji mi se pretvorio kalcijev karbid. No, ta se pretvorba zbivala više godina. :zubo:

ispravno je, i provjereno da je ispravno (kod kolegice koja studira kroatistiku na FF), OLOVOV... inače, asistenti s anorganskog zavoda (na PMF-u, KO) alergični su na riječ olovljev!!!:)
kak je meni kolegica s FF-a rekla: "pa ne možeš ti provoditi jotaciju kak ti puhne!!!" i zbog toga je olovov a ne olovljev :D :D

sal_mirabilis
21.08.2009., 22:02
ispravno je, i provjereno da je ispravno (kod kolegice koja studira kroatistiku na FF), OLOVOV... inače, asistenti s anorganskog zavoda (na PMF-u, KO) alergični su na riječ olovljev!!!:)
kak je meni kolegica s FF-a rekla: "pa ne možeš ti provoditi jotaciju kak ti puhne!!!" i zbog toga je olovov a ne olovljev :D :D

Iskreno rečeno, argumentima jezičara vjerujem samo kad kažu ono što i ja mislim. :zubo:

Znam barem jednog koji nipošto nije alergičan. :D

gigogrozni
22.08.2009., 10:28
(Meni profesor kaže olovni; jer je olovov... zaboravio sam kako se kaže taj izraz, ako tko zna neka napiše.)

Cu2O mi je ispao jučer lipo crven kad ga radim Benedictovim, a ne Fellingovim reagensom.:mig:

Endimion17
22.08.2009., 15:19
Uhvatio sam se mangana. Sulfat je ispao kao stvrdnuta kristalična pasta oker boje, i ne namjeravam ga više praviti. Delikvescentan je kada je čist, tako da nema smisla izolirati kristale hidrata. Klorid još gore.
Zato sam se odlučio na karbonat, koji mi je ispao kao ružičasti prašak.

Dobio sam ga iz običnog suhog članka. Zanimljiv je taj članak. Nisam mogao naći točne omjere čađe i MnO2, već samo ovo (http://www.patentstorm.us/patents/3996068/description.html):

In attaining this high solution volume, a number of related factors must be taken into account in devising the cathode mix formula. The ratio of manganese dioxide ore to carbon black, for example, should be fairly high in order to maintain thecell depolarization discharge capacity although a substantial percentage of the very highly absorbent carbon black is required in order to incorporate sufficient electrolyte. Ideally, it has been found that the ratio of manganese dioxide ore to carbonblack should be maintained in the range of from about 4:1 to 9:1.

Nikako izvući sav mangan iz te smjese. Kad sve sredim, podastrijet ću izvještaj.

Jericho159
23.08.2009., 01:44
hehe... trebo bi i ja svoj izvuc :D

Rinnma
23.08.2009., 12:10
Evo, ja blage nemam kemiju, ali sam napravio pokus nedavno i neznam ga objasnit :)

Imam onaj nekakav citrofit, ekstrakt sjemenki grejpa, koji navodno ubija mikrobe ko nista. I sad, znatizeljan kapnem ja par kapi u oko 0.1dl mlijeka i pustim vani da stoji da vidim sta ce bit. Za par dana, to se skrutnulo i usirilo, ali nije smrdilo kako pokvareno mljieko smrdi. Bas je na neki sir bacalo, pa me zanima sta se tu dogodilo.

SKOLA99
23.08.2009., 15:57
Evo, ja blage nemam kemiju, ali sam napravio pokus nedavno i neznam ga objasnit :)

Imam onaj nekakav citrofit, ekstrakt sjemenki grejpa, koji navodno ubija mikrobe ko nista. I sad, znatizeljan kapnem ja par kapi u oko 0.1dl mlijeka i pustim vani da stoji da vidim sta ce bit. Za par dana, to se skrutnulo i usirilo, ali nije smrdilo kako pokvareno mljieko smrdi. Bas je na neki sir bacalo, pa me zanima sta se tu dogodilo.

a kom se mlijeko nebi pokvarilo da stoji par dana na suncu:rofl::rofl::rofl::rofl:........ isti postupak mozes ponovit sa octom,NaCl - om ili necim drugim pa to se uci uskoli.miss bar smo mi ucili ljudi ako nisam u pravu a ispravite me ja mislim da jesam

Rinnma
23.08.2009., 18:38
Pa nije se pokvarilo kako se inace pokvari. Ovo je valjda sprijecilo razvoj mikroorganizama koji ga inace pokvare. Ovdje je valjda nesto drugo na djelu, ali ja neznam sto.

Jericho159
23.08.2009., 18:47
nagadam.. mozda krivo...
ne znam koliko su koji sojevi lactobacillusa otporni na sjemenke grejpa... mozda si jednostavno dobio kefir ili drugi derivat mlijeka :)

kaemikus
23.08.2009., 20:40
Iskreno rečeno, argumentima jezičara vjerujem samo kad kažu ono što i ja mislim. :zubo:

Znam barem jednog koji nipošto nije alergičan. :D

Judaš i Stilinović... ali oni nisu na anorganskoj, oni se više bave općom :)(nakon 1. god. s njima više nikad nemaš doticaja, osim ak nisi na profesorskom smjeru)....
prof.dr.sc. M. Cindrić i ekipa je alergična na OLOVLJEV - probal sam :D :D :D

nego, da se ne bavim samo jezičnim pitanjima, neki dan sam priredil hidrazin sulfat :s :D oksidacijom amonijaka hipokloritom i dodatkom H2SO4 u tu smjesu...

ChemLab
23.08.2009., 22:42
Judaš i Stilinović... ali oni nisu na anorganskoj, oni se više bave općom :)(nakon 1. god. s njima više nikad nemaš doticaja, osim ak nisi na profesorskom smjeru)....
prof.dr.sc. M. Cindrić i ekipa je alergična na OLOVLJEV - probal sam :D :D :D

Ja sam malo alergičan kad netko i opću kemiju smatra zasebnom granom kemije. Nema nikakvih argumenata za smatranje opće kemije zasebnom granom. Ako netko ima argumente, molim da ih da.

nego, da se ne bavim samo jezičnim pitanjima, neki dan sam priredil hidrazin sulfat :s :D oksidacijom amonijaka hipokloritom i dodatkom H2SO4 u tu smjesu...

Molim te napiši točan postupak po kojem si radio. Planirao sam tu sintezu prije godinu dana, ali sam se bio uhvatio nekih drugih stvari pa nisam išao u to. Jesi dobio čisti bijeli produkt ili je bio žućkast ili smeđ?

sal_mirabilis
23.08.2009., 23:05
Judaš i Stilinović... ali oni nisu na anorganskoj, oni se više bave općom :)(nakon 1. god. s njima više nikad nemaš doticaja, osim ak nisi na profesorskom smjeru)....
prof.dr.sc. M. Cindrić i ekipa je alergična na OLOVLJEV - probal sam :D :D :D

Obojica jesu na ZOAK-u, što u biti je anorganska. Nastavni poslovi im jesu jedino anorganski i općekemijski, ali ne i znanstveni.

nego, da se ne bavim samo jezičnim pitanjima, neki dan sam priredil hidrazin sulfat :s :D oksidacijom amonijaka hipokloritom i dodatkom H2SO4 u tu smjesu...

Možeš ga slobodno nazvati i hidrazinijevim sulfatom. ;)

Postupak i mene zanima, jer u biti imam sve potrebno. :

Ja sam malo alergičan kad netko i opću kemiju smatra zasebnom granom kemije. Nema nikakvih argumenata za smatranje opće kemije zasebnom granom. Ako netko ima argumente, molim da ih da.

Opća kemija je uvodni (i ključni, ako smijem dodati) dio kemijske izobrazbe, ne grana znanosti. Ako još uzmemo u obzir da se malotko bavi isključivo jednom granom kemije, može se slobodno zaključiti da nazivi zavoda na kemiji skoro pa više upućuju na nastavu nego na znanost.

Nego, kad si ovdje, imaš li kakvu ideju što bi moglo nastati dugotrajnim pacanjem olova u vinskoj kiselini? Nešto na tragu olovovog(II) tartarata (plus kombinacije s hidroksidom, karonatom i štotigajaznam) je nastajalo na početku, ali sad imam žutu otopinu i možda žute kristaliće. :zubo:
Olovovi(II) kationi su bezbojni tako da boja gotovo sigurno potječe od aniona. Budući se u boje slabo kužim, padaju mi na pamet samo mogućni kompleksi s nečim što ima više dvostrukih veza. :confused:

kaemikus
24.08.2009., 10:10
Ja sam malo alergičan kad netko i opću kemiju smatra zasebnom granom kemije. Nema nikakvih argumenata za smatranje opće kemije zasebnom granom. Ako netko ima argumente, molim da ih da.

joj, joj, pa ja nigdje nisam navel da je opća kemija zasebna grana kemije, ak jesam, pokaži mi to!!! ljudi koji ju predaju su tak odvojeni!!! tj. nemreš vidjeti da ti netko tko je asistent na praktikumu opće asistent na praktikumu anorganske ili seminarima!!

Molim te napiši točan postupak po kojem si radio. Planirao sam tu sintezu prije godinu dana, ali sam se bio uhvatio nekih drugih stvari pa nisam išao u to. Jesi dobio čisti bijeli produkt ili je bio žućkast ili smeđ?

ovak, produkt se dobije nakon kristalizacije (cca 1-2 tjedna) u obliku bijelih prizmatičnih kristala (veličina, naravno, ovisi o uvjetima kristalizacije), znači nisu žuti, niti smeđi, niti ljubičasti :D
evo ovak ide postupak:

HIDRAZIN SULFAT JE TOKSIČNA I KARCINOGENA SUPSTANCIJA!!!!!
Više o njemu na: http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrazine_sulfate

Pribor:
Erlenmeyerova tikvica od 250 mL (pogodnije ona sa širim grlom); menzura od 100,0 mL, menzura od 10,0 mL, kristalizirka, epruveta, Buchnerov lijevak, tikvica za odsisavanje

Kemikalije:
100 mL NH3(aq), 20%
10 mL H2SO4(aq) (c = 1mol/L)
2,5 mL 1% otopine želatine*
(NaOH(aq)(2mol/L) + Cu(CH3COO)2(aq))
4,0 g NaOH(s) + 50,0mL vode
Cl2(g)
(umjesto NaOH(s) i Cl2(g) upotrijebiti se može vodena otopina Na-hipoklorita!!) - nadam se da znaš stehiometriju reakcije pa da iz navedene mase NaOH znaš izračunati volumen hipoklorita koji ti je potreban :) - jednadžba k.r. je navedena dolje )

*za pripremu ot. želatine bi išlo oko 0,025g želatine + ~2,5mL vode; priprema otopine je slijedeća: 0,025g želatine stavi se u navedeni volumen vode, i ostavi se da bubri oko 5-10 min. Nakon bubrenja navedena se otopina lagano (najbolje u vodenoj kupelji) zagrije do otapanja želatine. Pošto je masa od 0,025g vrlo mala i ako nemaš dovoljno preciznu vagu, najbolje je masu i volumen vode udesetorostručit tj. 0,25g želatine + 24,7 mL vode i od te otopine zatim odmjeriti potrebnih 2,5mL.
JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA:
4NH3(aq) + 5NaOCl(aq) + H2SO4(aq) = H2N4*H2SO4(s) + 5NaCl(aq) + 5H2O(l)

(NaOH(aq) + Cl2(g) = NaOCl(aq) + NaCl(aq))

Postupak:
Cijeli postupak je potrebno izvoditi u dobro ventiliranoj prostoriji ili digestoru!!!
4,0g NaOH otopi se u 50,0 mL vode i u tu otopinu uvodi se plinoviti klor do pozitivne reakcije sa KI-škrob papirom (umjesto toga može se upotrijebiti gotova Na-hipoklorit otopina tj. Varikina).
U Erlenmeyerovu tikvicu od 250mL ulije se 100mL 20% otopine NH3(aq) i 2,5mL 1% otopine želatine, a zatim se doda Na-hipoklorit. Smjesa se dobro promiješa, a zatim zagrijava na temperaturi ključanja (ako se doda prevelika količina želatine tijekom zagrijavanja moguće je da se otopina počne pijeniti i izlaziti izvan tikvice - ako se to dogodi potrebno je samo ugasiti izvor zagrijavanja bez miješanja sadržaja u tikvici!!). Smjesa se zagrijava dok volumen početne otopine ne padne na polovicu početnog i dok se ne izgubi miris amonijaka. Nakon zagrijavanja, smjesa se ohladi na zraku, a zatim dodatno u ledenoj kupelji. U otopinu se zatim oprezno doda 10mL (uz hlađenje!!) H2SO4(aq)(c=1mol/L). nakon dodatka H2SO4, smjesa se dobro promućka i prebaci u kristalizirku (ili ostavi u tikvici, ali onda kristalizacija traje duže). Kristalizirka (ili tikvica) se poklope sa filter papirom i ostave stajati oko 1-2 tjedna. Nakon stajanja i kristalizacije navedeni produkt se otfiltrira pomoću Buchnerova lijevka i ispere sa malo vode, a zatim osuši u sušioniku na 105°C.
Svojstva: Hidrazin sulfat kristalizira u lijepim bijelim (prozirnim) prizmatičnim kristalima. U hladnoj vodi je teško topljiv (na 22°C se otapa 3,0g u 100,0 mL vode), dok je u toploj nešto lakše topljiv. Ne otapa se u alkoholu, tali se na 254°C. Može se pročistiti prekristalizacijom iz vode (uz dodatak nekoliko kapi H2SO4(aq) (1mol/L)).

//*da bi se provjerilo je li u stvari stvarno nastao H2N4*H2SO4, u epruvetu se stavi mala količina H2N4*H2SO4, doda se nekoliko kapi NaOH(2mol/L) i vodena otopina bakrova(II) acetata. Nastanak crvenog taloga (boja ide iz zelene -> žute -> narančaste -> crvenu) inducira prisutnost hidrazina.

SKOLA99
24.08.2009., 13:55
...

moš foot aparaturu

kaemikus
24.08.2009., 20:20
moš foot aparaturu

kaj tu ima nekaj nejasno??? ak' ti je nekaj nejasno, rađe se ostavi tog posla...
mogu ti fotkati kristale hidrazijevog sulfata, jer aparatura je sasvim jasno objašnjena i ak to ne kužiš stvarno nema smisla nastavljati!! ovo nije neka komplicirana organska sinteza pa da sada treba naslikavati i...

SKOLA99
24.08.2009., 20:56
kaj tu ima nekaj nejasno??? ak' ti je nekaj nejasno, rađe se ostavi tog posla...
mogu ti fotkati kristale hidrazijevog sulfata, jer aparatura je sasvim jasno objašnjena i ak to ne kužiš stvarno nema smisla nastavljati!! ovo nije neka komplicirana organska sinteza pa da sada treba naslikavati i...

........dobro ajd sad me treba spslit na lomači...........

kaemikus
24.08.2009., 22:38
........dobro ajd sad me treba spslit na lomači...........

ma ne treba te spaliti na lomači, ali kada takvo pitanje postaviš odmah se vidi da nije to za tebe, tj. da nemaš dovoljno znanja iz kemije da se u takvo nešto upuštaš. Ovo više nije igranje u pijesku ili otapanje soli (i to NaCl :) :) ) u vodi... tak da, shvati ovo kao dobronamjernu sugestiju... Bolje se bavi nečim manje opasnim :rolleyes:
Ne znam ljudi, ak vas tolko zanima kemija i eksperimentiranje zakaj se ne upisujete u kemijsku (a.k.a. Prirodoslovnu školu V. Preloga) ak ste iz Zgb-a, nego svi hrlite u gimnazije (teorija, teorija, teorija....)?????

terraxus94
25.08.2009., 10:23
ako netko zna , dali mi moze objasniti sta je nastalo u reakciji amonijaka s zeljezovim sulfatom,tj. dali je ovo nastalo http://www.jtbaker.com/msds/englishhtml/f0992.htm ili ovo http://www.jtbaker.com/msds/englishhtml/f1616.htm

kaemikus
25.08.2009., 11:46
ako netko zna , dali mi moze objasniti sta je nastalo u reakciji amonijaka s zeljezovim sulfatom,tj. dali je ovo nastalo http://www.jtbaker.com/msds/englishhtml/f0992.htm ili ovo http://www.jtbaker.com/msds/englishhtml/f1616.htm

Ovisi koji je željezov sulfat!!! :azdaja:
Je li željezov(II) sulfat ili željezov (III) sulfat??

Ako je željezov (III) onda dodatkom amonijaka nastaje ovo: http://en.wikipedia.org/wiki/Iron(III)_hydroxide ili http://en.wikipedia.org/wiki/Rust.

Ako je pak željezov (II) onda dodatkom amonijaka nastaje ovo:http://en.wikipedia.org/wiki/Iron(II)_hydroxide.

Ovo kaj si ti navel najjednostavnije ti nastaje ako pomiješaš zasićene otopine i to
FeSO4(aq) sa (NH4)2SO4(aq) za Fe(NH4)2(SO4)2 * 6H2O

(http://en.wikipedia.org/wiki/Ferrous_ammonium_sulfate)

ili pak
Fe2(SO4)3 sa (NH4)2SO4(aq) za FeNH4(SO4)2 * 12 H2O

(http://en.wikipedia.org/wiki/Ferric_ammonium_sulfate).

Jasno????

Štreberica
25.08.2009., 17:42
Ovisi koji je željezov sulfat!!! :azdaja:
Je li željezov(II) sulfat ili željezov (III) sulfat?
Koji god bio, ako se jednostavno pomiješa s otopinom amonijaka (ili bilo kojom lužnatom otopinom), vrlo uskoro (pitanje minuta) će praktički sve biti željezov(III) hidroksid iliti žućkastocrvenkastosmeđi talog iliti hrđa :) (temeljito isprobala prije nekoliko mjeseci) No možda je čak mislio na reakciju krutog sulfata s plinovitim amonijakom, makar sumnjam da je moguća.

Ne znam ljudi, ak vas tolko zanima kemija i eksperimentiranje zakaj se ne upisujete u kemijsku (a.k.a. Prirodoslovnu školu V. Preloga) ak ste iz Zgb-a, nego svi hrlite u gimnazije (teorija, teorija, teorija....)?????
Ne vidim gdje je dečko tražio savjet o upisu :ne zna: Bolje da ne odgovaram na ovo.

terraxus94
26.08.2009., 08:39
koristio sam zeljezov (II) sulfat, i koristio sam otopine, i prema svemu sudeci nastao je zeljezov hidroxid jer susenjem prelazi u narandjasto smedji prah (zeljezov (III) oxid), hvala na pomoci

kaemikus
26.08.2009., 13:18
Koji god bio, ako se jednostavno pomiješa s otopinom amonijaka (ili bilo kojom lužnatom otopinom), vrlo uskoro (pitanje minuta) će praktički sve biti željezov(III) hidroksid iliti žućkastocrvenkastosmeđi talog iliti hrđa :) (temeljito isprobala prije nekoliko mjeseci)

Nije pital kaj će nastati nakon stajanja, ipak treba nekaj vremena da Fe(II) -> Fe(III) (a za to je potreban oksidans, atmosferski kisik - a možda je reakcijska posuda iznad tekućine (otopine Fe(II)-sulfata) bila ispunjena inertnim plinom???) nego kaj nastaje ak se pomiješa...
Možda mu je baš Fe(II) sulfat onečišćen nekim inhibitorom (reducens da nebi opet bilo...) pa nakon stajanja opet ne nastaje Fe(OH)3 (Fe2O3*xH2O) - očito ovo nisi probala??

No možda je čak mislio na reakciju krutog sulfata s plinovitim amonijakom, makar sumnjam da je moguća.
No možda je čak mislio na reakciju plinovitog sulfata (ne moguće, ali svejedno...) s tekućim amonijakom??? Ajde ne pretjeruj....

Ne vidim gdje je dečko tražio savjet o upisu Bolje da ne odgovaram na ovo.
Svakom loncu poklopac??? Pa ja sam to njega pital a ne tebe!!!! Kaj se ti odma javljaš??? :confused: :confused:

ChemLab
30.08.2009., 00:12
Nego, kad si ovdje, imaš li kakvu ideju što bi moglo nastati dugotrajnim pacanjem olova u vinskoj kiselini? Nešto na tragu olovovog(II) tartarata (plus kombinacije s hidroksidom, karonatom i štotigajaznam) je nastajalo na početku, ali sad imam žutu otopinu i možda žute kristaliće. :zubo:
Olovovi(II) kationi su bezbojni tako da boja gotovo sigurno potječe od aniona. Budući se u boje slabo kužim, padaju mi na pamet samo mogućni kompleksi s nečim što ima više dvostrukih veza. :confused:

Nemam pojma što bi moglo nastati, vjerojatno ono što si napisao - tartarat + hidroksid + karbonat itd.
Žuto? Tko zna, možda se jedna voda u tartaratu eliminirala, to može biti potpomognuto metalnim ionima. Ako je došlo do eliminacije nastao je prilično konjugirani spoj s dodatnom mogućnošću tautomerizacije, vjerojatno je takav spoj žute boje. Probaj malo vinske kiseline otopiti u vodi, dodaj konc. sumporne kiseline i zagrijavaj pa prati promjenu boje, ako požuti to bi trebalo biti zbog produkta eliminacije.

sal_mirabilis
30.08.2009., 18:02
Nemam pojma što bi moglo nastati, vjerojatno ono što si napisao - tartarat + hidroksid + karbonat itd.
Žuto? Tko zna, možda se jedna voda u tartaratu eliminirala, to može biti potpomognuto metalnim ionima. Ako je došlo do eliminacije nastao je prilično konjugirani spoj s dodatnom mogućnošću tautomerizacije, vjerojatno je takav spoj žute boje. Probaj malo vinske kiseline otopiti u vodi, dodaj konc. sumporne kiseline i zagrijavaj pa prati promjenu boje, ako požuti to bi trebalo biti zbog produkta eliminacije.

Za bijelo me i nije puno briga. :D

Žuto je vjerojatno najlakše probati izolirati pa se dalje igrati.
Razrijeđena sumporna kiselina možda ne napravi i ništa.
Koncentrirana gotovo sigurno radi tri stvari: dehidrataciju, dekarboksilaciju i oksidaciju. A u konačnici i karbonizaciju, ali to nije neočekivano. :D
Prva pojava žute boje pri blagom zagrijavanju možda ima veze s onim kod olova, ali ne bih za to dao ruku u vatru.
Dalje postane zanimljivije. Otopina se počne pjeniti ko blesava i jedino što ima smisla je ugljikov dioksid. Boja pritom prelazi u crvenu i dalje tamni, a potom se osjeti i miris sumporovog dioksida. Moguće da enol prelazi u keton ili aldehid (ako bi dekarboksilacija prethodila dehidrataciji) koji se oksidira do vragbiznaočega. Naposljetku se pojavi miris zagorjele karamele.

Mislim da ću sutra malo kuhati olovo u otopini vinske kiseline. :klopa:

Endimion17
30.08.2009., 22:49
kemikalije:
cink tehničke čistoće
sumporna kiselina, razrijeđena (~30%)
razrijeđena otopina nekog topljivog spoja arsena (alkalijski arsenati, arseniti, ili slično)

pribor:
stalak
hvataljka s mufom
epruveta
gumeni čepovi za epruvetu, 3 kom
staklena cijev promjera epruvete (ili epruveta bez dna)
vata
gumena cijev
staklene cijevi za čepove
kutno savijena staklena cijev s jednim krakom duljine 15-ak cm, a drugim kraćim izvučenim u debelu kapilaru
mikroepruveta
plamenik


Ovim pokusom možete odrediti nalazi li se u nekoj otopini ili cinku, neki arsenov spoj. Ovaj je kvalitativni test ekstremno osjetljiv.
U pokusu dolazi do oslobađanja arsenovodika i dima arsenovog(III) oksida u vrlo malim količinama, no ipak radite uz ventilaciju.

Postavite u stalak s hvataljkom epruvetu s uzorkom cinka. Kroz njen čep provucite staklenu cijev koju gumenom cijevi spojite na široku staklenu cijev u kojoj je vata, a koja je s obje strane začepljena čepovima s izvodnim cjevčicama. Na drugi kraj široke cijevi spojite veliku kutnu cjevčicu s kapilarom.

U epruvetu ulijte nekoliko mililitara sumporne kiseline i začepite, a na kapilarni nastavak koljenasto savijene cijevi stavite mikroepruvetu. Nakon 2-3 minute izvršite test na praskavac. Ukoliko u aparaturi više nema zraka, zapalite vodik (http://i135.photobucket.com/albums/q136/endimion17/pokusi/marsh1.jpg) na kraju cijevi.

Slabo oksidiranim plamenom počnite grijati nekoliko centimetara cijevi s kapilarom. Pazite da se ne rastali.

Cink u kiseloj sredini reducira ikakve tragove arsena u arsenovodik, a on se u reakcijskoj cijevi na povišenoj temperaturi raspada na sastavne elemente. Arsen se odlaže kao tamni zrcalni sloj podalje od mjesta zagrijavanja.

2 AsH3(g) -> 2 As(s) + 3 H2(g)

Što je cink onečišćeniji arsenom, potrebno je manje vremena da zrcalo postane primjetno.

Nakon što ste dokazali postojanje ili nepostojanje mjerljivih količina arsena u svojem uzorku cinka, ugasite plamen vodika na kapilari, otvorite epruvetu i dodajte nekoliko kapi otopine nekog arsenovog spoja. Ukoliko otapanje cinka jenjava, dodajte još malo kiseline i zatim začepite epruvetu.
Ponovno postavite mikroepruvetu na kapilaru i ponovite test na praskavac nakon par minuta.

Kroz kapilaru će se uskoro osjetiti miris luka, što je arsenovodik koji se u nazočnosti zraka oksidira u arsenov(III) oksid, poznat po tom mirisu.
Zapalite vodik na kapilari i započnite grijanje cijevi. Arsenovo zrcalo (http://i135.photobucket.com/albums/q136/endimion17/pokusi/marsh2.jpg) nastaje za kratko vrijeme.

Na kraju pokusa, ugasite vodikov plamen i gurnite izvodnu cijev aparature kroz prozor ili u ventilaciju, sve dok se ne prestane razvijati vodik u epruveti.

kemikus
10.09.2009., 14:59
Danas sam pokušao sintezu bakrovog (I) klorida,pomoću bakra i CuCl2. Koristio sam bakar dobiven zamjenom Cu sa Al u modroj galici. Kuhao sam vodenu otopinu koja je na početku imala tamno zelenu boju,te je postepeno blijedila sve do bezbojne,kada sam ugasio plamenik. Na dnu se istaliožio bjeli talog koji je bio u obliku malih kuglica,potpuno netopljivih u vodi.

sal_mirabilis
13.09.2009., 23:42
Jedan jednostavan, a efektan pokus s lako dostupnim kemikalijama:
(Izvinjavam se ako je već bio ovdje.)

Prvo u plastičnu bocu treba naliti desetak mililitara solne kiseline (kupovna 18%-tna je sasvim u redu, a može i bilo koja druga kiselina) i u nju ubaciti nekoliko komadića kristalne sode (ili nasuti sode bikarbone, ili žarene sode) da se kiselina neutralizira (što se vidi po tome da se prestane pjeniti).
Zatim se u bocu ulije desetak mililitara koncentrirane natrijeve lužine (tridesetakpostotna je dostatna) i boca brzo dobro začepi. Ako se ništa pametno ne događa, promućkajte malo sadržaj. :)

SKOLA99
15.09.2009., 20:41
e jel neko zna neku kompliciraniju aparaturu za dobuvanje Plina praskavca probo sam vec par ali sve mi je jednostavno trebami nesta da zadivim razred jel ja pravim sve okuse pa sa ponavljamo to a ja moram napravit u petak na satu i ako vam nije problem slika lili skica aparature

Endimion17
15.09.2009., 21:14
Što kompliciranija naprava, to opasniji, neučinkovitiji i rastrošniji pokus. Što ti više treba od male zatvorene posude u kojoj dvije elektrode razvijaju vodik i kisik koji uz pomoć cijevi ulaze u otopinu detergenta? Nemoj gomilati tu smjesu u staklenim posudama. Kad ti jednog dana detonira izgubit ćeš oči. Razvij malu šaku sapunice, makni je od generatora i zapali ne držeći zatvorena usta. I to je sasvim dovoljno. Jesi li kada zapalio tu smjesu? Ako jesi, onda mi je vrlo čudno zašto to želiš ponoviti.

sal_mirabilis
15.09.2009., 21:23
Što kompliciranija naprava, to opasniji, neučinkovitiji i rastrošniji pokus. Što ti više treba od male zatvorene posude u kojoj dvije elektrode razvijaju vodik i kisik koji uz pomoć cijevi ulaze u otopinu detergenta? Nemoj gomilati tu smjesu u staklenim posudama. Kad ti jednog dana detonira izgubit ćeš oči. Razvij malu šaku sapunice, makni je od generatora i zapali ne držeći zatvorena usta. I to je sasvim dovoljno. Jesi li kada zapalio tu smjesu? Ako jesi, onda mi je vrlo čudno zašto to želiš ponoviti.

:confused:

:eek:
:Pop:

Ipak, neželidba ponavljanja je zato jer je to dosadno naspram nekih boljih eksplozija, jelne? :D


Još jedan mlogo jednostavan pokus tj. varijacija na temu.

Treba uzeti kakvu kadu ili lavor, naliti unutri vode i nekog surfaktanta pa mućkati da se površina pokrije pjenom.
Zatim se na to baci komadičak natrija. Ništa spektakularno, ali zgodno za vidjeti. :cerek:

Endimion17
15.09.2009., 22:59
sal, znaš da ovisi o svježini praskave pjene. ljudi obično malo pjene prave minutama, pa difundira većina vodika. To nije praskavac. Kad se napravi pravi praskavac, to je onda nešto vrlo glasno i opasno.

SKOLA99
16.09.2009., 13:49
Što kompliciranija naprava, to opasniji, neučinkovitiji i rastrošniji pokus. Što ti više treba od male zatvorene posude u kojoj dvije elektrode razvijaju vodik i kisik koji uz pomoć cijevi ulaze u otopinu detergenta? Nemoj gomilati tu smjesu u staklenim posudama. Kad ti jednog dana detonira izgubit ćeš oči. Razvij malu šaku sapunice, makni je od generatora i zapali ne držeći zatvorena usta. I to je sasvim dovoljno. Jesi li kada zapalio tu smjesu? Ako jesi, onda mi je vrlo čudno zašto to želiš ponoviti.

dobio sam to za sljedoči sat kao demonstraciski pokus pa je profa rekla da ako znam neku drugu i zanimljiviju aparaturu slobodno odaberem da razzu bude zanimljivije

SKOLA99
18.09.2009., 12:29
kako da napravim sublimaciju sumpora imam sumporne trake

sal_mirabilis
18.09.2009., 19:45
kako da napravim sublimaciju sumpora imam sumporne trake

Baš sumblimaciju (s<=>g) teško.

Ono što se bi moglo izvesti je da nabaviš zapečatljivu posudu, po mogućnosti takvu da sa sumporom ne reagira i da ju parsto stupnjeva ne ubije i da ju bez rizika možeš hladiti.
Onda je dostatno baciti na dno sumpora, zatvoriti, zažariti dolje i gornji kraj nekako hladiti. Uz malo sreće, nahvatalo bi se nešto igala. :D

SKOLA99
18.09.2009., 19:57
Baš sumblimaciju (s<=>g) teško.

Ono što se bi moglo izvesti je da nabaviš zapečatljivu posudu, po mogućnosti takvu da sa sumporom ne reagira i da ju parsto stupnjeva ne ubije i da ju bez rizika možeš hladiti.
Onda je dostatno baciti na dno sumpora, zatvoriti, zažariti dolje i gornji kraj nekako hladiti. Uz malo sreće, nahvatalo bi se nešto igala. :D

E a da proba stavit trakice u jednu erlenmayericu s stavina nju čep sa cijevčicom i tu cjevčicu uronit u vodu, pa kad to zagrijavam da pare idu i vodu i onda se pretvaraju u sumpor i plivaju na vodi???? :confused::confused::confused::confused:

sal_mirabilis
18.09.2009., 20:01
E a da proba stavit trakice u jednu erlenmayericu s stavina nju čep sa cijevčicom i tu cjevčicu uronit u vodu, pa kad to zagrijavam da pare idu i vodu i onda se pretvaraju u sumpor i plivaju na vodi???? :confused::confused::confused::confused:

Eventualno će ti se cjevčica zaštopati. :rofl:
Ili Erlenmeyerica rastaliti. :D
Ovisi od kakvog je stakla. Sumpor teba svojih petsto Celzijusovih stupnjeva da bi zavrio.

Endimion17
18.09.2009., 23:10
Nema nikakve šanse da bi takvo što uspjelo. Sumpor se ne da izdestilirati na taj način. Beskorisno je grijati sumpornu traku - to je komad kartona koji će pougljeniti i onečistiti ti uzorak destilatom. Hrpa muke za malo sumpora. Bolje kupi vreću od 10-20 kilograma za 30-ak kuna, koliko li je već.

sal_mirabilis
19.09.2009., 08:58
Nema nikakve šanse da bi takvo što uspjelo. Sumpor se ne da izdestilirati na taj način. Beskorisno je grijati sumpornu traku - to je komad kartona koji će pougljeniti i onečistiti ti uzorak destilatom. Hrpa muke za malo sumpora. Bolje kupi vreću od 10-20 kilograma za 30-ak kuna, koliko li je već.

Ja sam prije desetak godina bez problema u peći istalio nešto sumpora s trake. :D
Inače bih bez tvoje primjedbe bio uvjeren da ovaj misli nasuti nešto sumpora kamoliveć. :zubo:

Endimion17
19.09.2009., 14:19
Ja sam prije desetak godina bez problema u peći istalio nešto sumpora s trake. :D
Inače bih bez tvoje primjedbe bio uvjeren da ovaj misli nasuti nešto sumpora kamoliveć. :zubo:

Da. Nešto sumpora. Onaj manji dio koji se rastali jer preuzima toplinu od koje bi inače karton pougljenio. Karton je vrlo tanak, a traka je relativno debela, pa se može nešto sumpora i odvojiti. Međutim, zaista nema smisla toliko se mučiti. Svatko tko se bavi kemijanjem zna da svako usložnjavanje izaziva nešto što je vrlo neugodno - trošak. Zato se troši tamo gdje je razumno, a ne tamo gdje se može nadomjestiti jeftinom alternativom, što bi ovdje bila vreća sumpora. :zubo:

Endimion17
19.09.2009., 22:41
Kako dobivate stabilnu struju sumporovodika? Može neka iskustva oko toga? :)

Inače, iskopao sam kako bi se moglo dobiti jeftinog jodoforma. Nemam pojma kolika je iskoristivost pokusa, ali evo ga u kratkim crtama, bez detaljnog opisa (nisam pokušao).

Otopi se 1 g KI u 5 cm^3 destilirane vode i doda joda da nastane tamna otopina. Ovo je vrlo neprecizno, jer ne piše koliko joda. Zatim se doda 5 ml etanola. Opet, ne piše kolika se traži koncentracija. Zatim se doda otopine 10%-tnog NaOH toliko da nestane boje. Slijedi lagano grijanje bez uzrokovanja vrenja. I zatim se pusti na miru da se ohladi.
Trebao bi se precipitirati jodoform kojeg se profiltrira i ispere hladnom destiliranom vodom, te spremi u tamnu posudicu.

Sve to čini se jako blesavo ako se ne sjetimo da sličnu otopinu imamo u obliku jodne tinkture. Ne treba posjedovati jod i kalijev jodid. Sve što preostaje jest dodati joj toliko otopine NaOH da se obezboji, i onda je lagano grijati. Pokušat ću to prvom prilikom.

ChemLab
20.09.2009., 12:41
A gdje ti je neki karbonilni spoj koji je nužan za jodoform-reakciju? Inače, ta reakcija bi trebala dati jodoform za produkt kod bilo kojeg spoja koji sadrži metilnu skupinu vezanu na ugljikov atom karbonilne skupine - dakle, aceton, aspirin, octena kiselina, ... svi bi trebali dati isti produkt. Samo sa etanolom, kako je gore navedeno, neće ići. Otopini joda treba dodati NaOH do obezbojenja (tj. stalne blijedožućkaste boje) neposredno pred izvođenje reakcije, jer sa odstajalom otopinom ne uspijeva. Otapanjem joda u lužini nastaje žućkasti hipojodit koji se disproporcionira na jodidne i jodatne ione. Nakon otprilike 3 dana u otopini praktički više nema hipojodita koji trebaju za jodoform-reakciju. Zato treba priređivati svježu otopinu, jer sadrži najveću koncentraciju IO-.

Jodoform-reakcija ne uspijeva baš svaki put. Radio sam to par puta u životu. Dobije se blijedožućkasti talog CHI3, karakterističnog je mirisa.
Nije uopće bitno da se bude naročito precizan sa količinama tvari, ali mislim da je dobro da je aceton u suvišku, tada bolje uspije. Ako je acetona previše, tada taloga neće ni biti jer će ostati otopljen.

Endimion17
20.09.2009., 16:06
A gdje ti je neki karbonilni spoj koji je nužan za jodoform-reakciju? Inače, ta reakcija bi trebala dati jodoform za produkt kod bilo kojeg spoja koji sadrži metilnu skupinu vezanu na ugljikov atom karbonilne skupine - dakle, aceton, aspirin, octena kiselina, ... svi bi trebali dati isti produkt. Samo sa etanolom, kako je gore navedeno, neće ići. Otopini joda treba dodati NaOH do obezbojenja (tj. stalne blijedožućkaste boje) neposredno pred izvođenje reakcije, jer sa odstajalom otopinom ne uspijeva. Otapanjem joda u lužini nastaje žućkasti hipojodit koji se disproporcionira na jodidne i jodatne ione. Nakon otprilike 3 dana u otopini praktički više nema hipojodita koji trebaju za jodoform-reakciju. Zato treba priređivati svježu otopinu, jer sadrži najveću koncentraciju IO-.

Jodoform-reakcija ne uspijeva baš svaki put. Radio sam to par puta u životu. Dobije se blijedožućkasti talog CHI3, karakterističnog je mirisa.
Nije uopće bitno da se bude naročito precizan sa količinama tvari, ali mislim da je dobro da je aceton u suvišku, tada bolje uspije. Ako je acetona previše, tada taloga neće ni biti jer će ostati otopljen.

Nemam blage veze zašto je tako pisalo. Upravo mi nije bilo jasno zbog karbonilne. Možda je tiskarska pogreška.:ne zna:
Meni je jodoform uspio 2 puta, ali nikad nisam radio velike količine. Nemam ga spremljenog.

felix_the_cat
20.09.2009., 23:47
Pozdrav,
kako izvući kristale kositar(II)klorida iz otopine? Otopina je mješavina kositra i klorovodične kiseline. Da li je dovoljno zagrijavanje otopine dok voda ne ispari ili je potrebno da se iskristalizira vremenski na npr. koncu? Hvala.

SKOLA99
27.09.2009., 22:58
kako mogu provijeravar čistoču kisika koj sam dobijo u nekoj reakciji i hvatao ga u epruvete

Tika
27.09.2009., 23:10
Naporan si. UŽASNO. Stalno trollaš i to loše, stoga shvati ovo kao zadnje upozorenje. Još jedan nesuvisli/offtopic/trollerski post i slijedi ban od 7 dana. :W

sal_mirabilis
27.09.2009., 23:30
kako mogu provijeravar čistoču kisika koj sam dobijo u nekoj reakciji i hvatao ga u epruvete

Teško. :D

I bez provjere možeš računati da osim kisika imaš uglavnom vodu, malo dušika i tragove svega ostalog što se nađe u atmosferi.

Što te točno zanima?

Naporan si. UŽASNO. Stalno trollaš i to loše, stoga shvati ovo kao zadnje upozorenje. Još jedan nesuvisli/offtopic/trollerski post i slijedi ban od 7 dana. :W

Zar ti nije pojmljivo da djeca često jesu polupismena i slabo odgojena?

Potjerivanjem ćeš postići tek to da ga neko vrijeme ne bude ili da se vrati kao klon.

Pozdrav,
kako izvući kristale kositar(II)klorida iz otopine? Otopina je mješavina kositra i klorovodične kiseline. Da li je dovoljno zagrijavanje otopine dok voda ne ispari ili je potrebno da se iskristalizira vremenski na npr. koncu? Hvala.

Ako upariš na mali volumen i pustiš da se ohladi, trebali bi nastati kristali kositrovog(II) klorida dihidrata.
Konac se obično rabi kad želiš da ti na njemu naraste kakav oveći kristal.

karlokit
03.10.2009., 12:07
eejjj.....cemu sluze kamencici za vrenje...plizzz...trebam odgovor,,,,,

Endimion17
03.10.2009., 14:33
eejjj.....cemu sluze kamencici za vrenje...plizzz...trebam odgovor,,,,,

Služe sprječavanju pregrijavanja tekućine i posljedičnog iznenadnog i obilnog vrenja. Umjesto kamenčića dadu se iskoristiti i puknute kapilare, a ako se vrši destilacija, i to ona pod sniženim tlakom, onda se uvede ekstremno tanka kapilara kroz koju ide struja zraka ili inertnog plina, što dovodi do vrenja.

srki
03.10.2009., 20:17
Na koji način tj. kojom metodom se može sintetizirati butan i propan iz metana?

lady-j
12.10.2009., 21:22
Je li mi moze tko objasniti kako utječe vrsta vode (mineralna i vodovodna) na proces kristalizacije modre galice u njoj...trebam napisati znanstveni rad o tome...u kojoj vodi ce se vise modre galice kristalizirati i zasto?i ako mozete staviti neke linkove (znanstveni radovi o tome)...molim vas pomozite stvarno je hitno do srijede mi je rok....:confused:

sal_mirabilis
12.10.2009., 23:53
Je li mi moze tko objasniti kako utječe vrsta vode (mineralna i vodovodna) na proces kristalizacije modre galice u njoj...trebam napisati znanstveni rad o tome...u kojoj vodi ce se vise modre galice kristalizirati i zasto?i ako mozete staviti neke linkove (znanstveni radovi o tome)...molim vas pomozite stvarno je hitno do srijede mi je rok....:confused:

Znanstveni rad se piše nakon što napraviš nekakvo istraživanje i nešto otkriješ. Nekakvi rokovi i obaveza pisanja zapravo ne postoje. Tako da bih rekao da je ovo neki školski istraživački rad.
No, i tu vrijedi isto pravilo: istraži pa opiši. :D
Jedan dan je sasvim dovoljan da uzmeš vode (mineralne, gazirane, vodovodne i destilirane), otopiš u njoj modre galice (najbolje zakuhati i doći blizu zasićenja (makar zbog toga gazirana voda gubi ugljikov dioksid), tako da ne čekaš danima da počne kristalizirati) i pratiš što se zbiva.

Ja bih očekivao manje-više iste kristalizacije, s tim da u prirodnoj vodi nastane nešto taloga bakrovih bazičnih karbonata i zemnoalkalijskih sulfata. No, to je samo predviđanje.

južna zvijezda
18.11.2009., 21:01
Potrebno:- jaje (obično ne skuhano)
- upaljač, uljna lampa ili plamenik (kako tko može)
- čaša vode

Postupak:- Začađiš jaje "do daske" :) i ubaciš ga u vodu ... postat će srebreno ... probajte ... reakcija garantirana :rofl: :D :rofl:

E sad ... zašto se to tako dogodilo ?

Endimion17
18.11.2009., 21:13
Neće postati srebrno (jer u reakciji nema srebra), nego će zbog hidrofobnosti čađe oko sebe zadržati sloj zraka, pa će doći do totalne refleksije svjetla. ;)

terraxus94
18.11.2009., 21:13
Potrebno:- jaje (obično ne skuhano)
- upaljač, uljna lampa ili plamenik (kako tko može)
- čaša vode

Postupak:- Začađiš jaje "do daske" :) i ubaciš ga u vodu ... postat će srebreno ... probajte ... reakcija garantirana :rofl: :D :rofl:

E sad ... zašto se to tako dogodilo ?

Na onom "začađanom" djelu voda nece doc do jajeta i stvorit ce se zracna opna, jako tanka ali opet... a zrak ispod vode izgleda srebrn xD

Jericho159
18.11.2009., 21:28
Evo jedna stvarcica koja se meni svidjela...

Pribor: Epruveta, conc sumporna kiselina, etanol i hipermangan

U epruvetu se ulije cca 2cm stupac sumporne kiseline. Na taj stupac se lagano ulije 3-4cm stupac etanola da se ne pomjesaju. U to se doda nekoliko kristalica hipermangana i gleda show :)

južna zvijezda
19.11.2009., 13:20
Čula sam za neki pokus sa kalijevim permanganatom.
Uglavnom...
1. izdubiš polovicu krumpira
2. uspeš malo kalijevog permanganata
3. zapališ (izubljeni dio sa kalijevim permanganatom)

Neki kažu da će se ako se :D ispred zapaljenog dijela stavi neka "prepreka" krumpir "izlansirat" :D (mislim na princip rakete) jel to istina?

plese
25.11.2009., 23:28
pozdrav
novi sam ovdje...i odmah dosao na kemiju...nisam se dosao hvaliti niti nesto slicno tome... 3. sam razred srednje i mogu reci da sam u zivotu samostalno napravio mozda 5-6 pokusa..i to sve u skoli naravno..ti pokusi naravno nisu bili nista posebno... dosao sam tu s ciljom da i doma napravim neki samostalan pokus...naravno bezopasan...sad nemam vremena pa cu sutra procitati cijeli ovaj thread, no sad me zanima znate li jos neki pokus koji nije naveden u ovoj temi, a koji je lako napraviti te da su svi reaktanti lako dostupni...tipa NaCl i slicne stvari..
i jos me zanima jedna stvar...cisto informativno...ne zelim probavati samostalno da se ne desi neki vrag...a neda mi se ni googlati...pa ako mi mozete vi reci....
sumpor+octena kiselina.....znate li sto bi se moglo dogoditi?
hvala unaprijed...i nadam se da cemo se lijepo druziti

Endimion17
26.11.2009., 00:02
pozdrav
novi sam ovdje...i odmah dosao na kemiju...nisam se dosao hvaliti niti nesto slicno tome... 3. sam razred srednje i mogu reci da sam u zivotu samostalno napravio mozda 5-6 pokusa..i to sve u skoli naravno..ti pokusi naravno nisu bili nista posebno... dosao sam tu s ciljom da i doma napravim neki samostalan pokus...naravno bezopasan...sad nemam vremena pa cu sutra procitati cijeli ovaj thread, no sad me zanima znate li jos neki pokus koji nije naveden u ovoj temi, a koji je lako napraviti te da su svi reaktanti lako dostupni...tipa NaCl i slicne stvari..
i jos me zanima jedna stvar...cisto informativno...ne zelim probavati samostalno da se ne desi neki vrag...a neda mi se ni googlati...pa ako mi mozete vi reci....
sumpor+octena kiselina.....znate li sto bi se moglo dogoditi?
hvala unaprijed...i nadam se da cemo se lijepo druziti

Dobro došao na Forum.hr. :)

Bezopasnih pokusa gotovo da i nema, a što su reaktanti nabavljiviji, to su manje spektakularni. Uglavnom.
Octena kiselina ne otapa sumpor, pa se ništa neće ni dogoditi.

plese
26.11.2009., 00:16
pa dobro sad bezopasni...
u svakom pokusu nesto nastaje...bio to vodik, kisik, voda ili nesto sasvim četvrto...sve je na svoj način opasno...ali to bezopasno sam mislio ono neki normalni pokusi...od kojih ne nastaju eksplozije i od kojih ljudi ne gube glave...tipa igranje s glicerinom :D
hvala na odgovoru

Endimion17
26.11.2009., 02:40
Količina manganovog karbonata koja se ovom metodom može dobiti velika je, zbog niske cijene uključenih reagensa. Istaloživanjem ovog spoja otvoren je put ka sintezi ostalih manganovih spojeva.

Manganovi spojevi su otrovni. Pozornost treba posvetiti pri kraju, tijekom rada s prahom karbonata, koji ne smije dospjeti u pluća.


pribor:
čaše
kuhalo
stakleni štapić
filter-papir
stakleni lijevak
Lechlanchéov članak (četvrtaste baterije od 4.5 V)
kliješta, pila za metal, priručni alat
pinceta
lateks rukavice
nekoliko listova čistog papira
tarionik
zdjela za sušenje


kemikalije:
19%-tna klorovodična kiselina, tehničke čistoće
natrijev karbonat
destilirana voda

opasnosti: C, T

postupak: Priručnim alatom otvorite bateriju i oslobodite 3 članka. Navucite rukavice i zatim pilom za metal i pincetom odvojite vrhove članaka zalivene smolom skupa s grafitnim elektrodama. Na listu papira škarama isijecite cinkove posudice po duljini, te iz njih izdvojite crnu praškastu smjesu. Smjesa je nečist manganov dioksid.
Stavite smjesu u tarionik, dodajte malo vodovodne vode i smrvite ju dok ju ne svedete na jednoliko crno blato koje prebacite u čašu i ispirete vodovodnom vodom (uz miješanje i dekantiranje, dosta će biti desetak puta).
Zatim ju isperete destiliranom vodom 2-3 puta.
Taj postupak iz smjese izdvoji amonijeve, cinkove i ostale katione, te ostanu samo manganov dioksid i čađa. Smjesu prebacite u veću čašu tako da joj zauzme niti petinu volumena, prelijte ju klorovodičnom kiselinom i u digestoru ili na otvorenom zagrijavajte na kuhalu do vrenja, cijelo vrijeme nadzirući da se pjena ne prelije. Miješajte staklenim štapićem.
Klorovodična kiselina i manganov dioksid reagiraju prema jednadžbi:

4 H+ + 2 Cl- + MnO2(s) -> Cl2(g) + Mn2+ + 2 H2O

Kiselinu treba dodavati toliko dugo dok značajno ne prestane izdvajanje klora, ili dok isprani crni talog više ne pokazuje žestoku katalizu vodikovog peroksida, što znači da se sastoji uglavnom od čađe. Ostavite ju preko noći na otvorenom, pokrivenu da ne upada prašina.
Filtriranjem se odvoji otopina narančasto-crveno-smeđe boje složenog sastava.

Pripremi se zasićena otopina natrijevog karbonata u destiliranoj vodi, i zatim se dodaje dobivenoj smjesi u malim količinama, pazeći da nastala pjena ne izleti iz čaše. Smjesu treba stalno miješati da se ugljikov dioksid što učinkovitije izdvaja iz otopine.
Na površini nastaje talog boje puti, manganov(II) karbonat koji se u donjem sloju miješanjem opet otopi. Sodu treba dodavati sve dok više ne daje talog.
Soda neutralizira višak kiseline i prevodi manganove katione u talog.

Talog se zatim mora ispirati popriličan broj puta da bi se što učinkovitije izbacili natrijevi kationi. Najbolje je to učiniti destiliranom vodom, te svaki put testom bojenja plamena provjeravati intenzitet žute boje.

Isprani karbonatni talog se filtrira i ostavi da se cijedi u filter-papiru da bude što kompaktniji i suši. Zatim ga se odvoji, postavi u zdjelu za sušenje i suši vrućim zrakom (dovoljno je grijanje žaruljom od 25 W u zdjeli pokrivenoj papirom, preko noći) drobeći ga na sve manje komadiće. Kada je dovoljno suh, u tarioniku ga se može smrviti u prašak.

http://i135.photobucket.com/albums/q136/endimion17/pokusi/mn-karbonat.jpg


Koristeći navedene reagense, reakcija zahtijeva velike količine kiseline, male količine smjese koju se tretira, i dosta topline. Ukoliko je moguće, reakcija s kiselinom se može izvoditi refluksno.
Umjesto sode, mogla se iskoristiti i soda bikarbona, no njena je topljivost u vodi slaba, što daje reagens niske koncentracije, a to produljuje cijeli proces i troši previše destilirane vode.
Dobiveni spoj može se žariti iznad 200 °C čime se dobije čisti oksid.

Potrošio sam barem dvije litre kiseline, više od pet litara destilirane vode i par stotina grama sode da bih izvukao gotovo 120 grama karbonata iz oko 24 članaka. Zbog lijenosti, pokus je trajao gotovo godinu dana pa brojke utrošenih reagensa nemojte shvatiti doslovno.

kaemikus
27.11.2009., 19:58
Priprava Kalijeva tris(oksalato)kromata(III) trihidrata; K3[Cr(C2O4)3]*3H2O
Općenito o spoju:
Kalijev tris(oksalato)kromat(III) trihidrat je modrozelena kristalna tvar. Topljiv je u vodi, netopljiv u alkoholu. Kristalizira u monoklinskom sustavu. koristi se za pripravu Langmuir - Blodgetovih premaza koji imaju magnetska svojstva. Postoje dva optička izomera kalijeva tris(oksalato)kromata(III) trihidrata koji se razlikuju s obzirom na zakretanje ravnine polarizirane svjetlosti.

Pribor:
- čaša od 100 mL
- vaga
- menzura od 10,0 mL
- aparatura za vakuum filtraciju s Buchnerovim lijevkom
- plamenik (općenito izvor topline)
- mrežica, tronožac, mufe, kleme

Kemikalije:
- dihidrat oksalne kiseline (etanska dikiselina, dihidrat) H2C2O4*2H2O - 3,0g
- kalijev oksalat monohidrat K2C2O4*H2O - 1,2 g
- kalijev bikromat K2Cr2O7 - 1,0 g
- etanol (96%)
- etanol : voda (1:1)

Opis postupka:
U čaši od 100 mL otopi se 3,0g dihidrata oksalne kiseline u 7,0 mL vode uz zagrijavanje. U vruću otopinu kiseline, u malim obrocima, doda se 1,0 g kalijeva bikromata. Kada se burna reakcija stiša, u otopinu se doda 1,2 g kalijeva oksalata monohidrata. Nakon dodatka kalijeva oksalata monohidrata otopina se zagrije do vrenja (i pusti da vrije 15-tak sekundi). Sadržaj se potom ohladi do sobne temperature, te se doda 3-4 mL etanola. Smjesa se dodatno hladi na ledenoj kupelji*. Nastali kristali se otfiltriraju preko Buchnerova lijevka, te isperu se sa nekoliko mililitara smjese etanol-voda(1:1), a zatim s nekoliko mililitara čistog etanola (96%). Kristali se suše na zraku.

*ukoliko ne dođe do kristalizacije, otopina se ostavi stajati 1-2 dana na sobnoj temperaturi.

Jednadžbe kemijskih reakcija:

7H2C2O4(aq) + K2Cr2O7(s) = Cr2(C2O3)3(aq) + 6CO2(g) + 7H2O(l) + K2C2O4(aq)

Cr2(C2O3)3(aq) + 3K2C2O4(aq) + 3H2O(l) = 2K3[Cr(C2O4)3]*3H2O(s)

EasyOn
28.11.2009., 00:01
Kak najlakže dobiti željezov oksid? Jel to ono da se željedo u prahu zagrije do crvenog sjaja pa polako ohladi?

kemikus
28.11.2009., 13:53
najlakše ga je kupiti,kilogram nije više od 60-ak kuna. Možeš ga i dobiti tako da radiš elektrolizu,sa ,željeznim elektrodama ,u konc. otopini NaCl.kada ti se elektrode otope i pretvore u Fe(OH)2 uzmeš to i žariš oko sat vremena na 300*C da sve prevedeš u Fe2O3.

kem_tehn
01.12.2009., 18:25
Ovako maturant sam i spremam za maturski rad dobivanje etera tj dietil etera teorijski i dio prakticnog rada sam odradio znam kako dobiti eter (teoretski) a posto mi je mentor odbio to raditi moram sam... i samo me zanima koliko moram staviti H2SO4 i Etanola (100%) da bi dobio jako malu kol etera tek toliko da je uspjesno odnosno da ga dobijem :) i ako moze aaparatura iako znam odprilika al ipak tko pita ne skita :top:

Endimion17
27.12.2009., 14:19
Ovo nije opis pokusa, već par informacija i pitanje. Već neko vrijeme tražim dovoljno inertnu stvar za taljenje litija. Litij je izuzetno jaki reducens dosta visokog tališta, reagira s kisikom, CO2 i dušikom, dakle nema jeftinog načina za zaštitu.
Glovebox s argonom nemam, a tamo gdje znam da ima, ne mogu taliti litij.
Vosak nema smisla jer sadrži reaktivne estere. Petrolej vrije na nižoj temperaturi nego li se litij tali. Benzin isto. Osim toga, ne želim zapaljive pare.
No moguće je da sam pronašao pravu stvar. Nabavio sam enološkog vazelinskog ulja, onog što se prelije preko površine vina da ne oksidira. Točku vrelišta nisam mogao odrediti jer mi termometar ide do 280 °C. No zato sam ubacio komadić olova i shvatio da se tali puno prije nego ulje krene ključati.
U ulju ipak postoji nekakva frakcija koja lako ispari u obliku neke ne previše ugodne bijele magle, no nakon toga djeluje poprilično inertno.
Uskoro ću pokušati rastaliti litij u njemu, pa ako ne bude išlo, onda mi jedino preostaje taliti u vazelinu, koji je još inertniji i višeg vrelišta.

Ako netko zna inertniji medij, ili je već talio litij, bio bih zahvalan na pomoći.

mk1964
28.12.2009., 20:37
odakle ti litij?
najbolji je vazelin...

Endimion17
29.12.2009., 14:26
odakle ti litij?
najbolji je vazelin...

Pokušao sam s njim i nije uspjelo. Posmeđio je i rastavio metal na komadiće. :confused:
Valjda nije bio čist. Informacije o metalu na PM.

ChemLab
01.01.2010., 21:47
To ulje ti vrlo vjerojatno sadrži i malu količinu vode (pa taman i da je 0,5%) koja reagira s litijem, zato ti preporučam prije svega osušiti to ulje tako da pustiš da stoji na bezvodnom Na2CO3 preko noći i onda u što je kraće mogućem roku profiltriraš i spremiš u suhu bocu. Da bi ulje brzo filtrirao moraš imati vakuum. Poprilično dobar vakuum može se postići kompresorom kojeg izvadiš iz nekog starog, ali ispravnog frižidera.

SKOLA99
10.01.2010., 20:04
upravo sam našao ovo http://images.google.hr/images?hl=hr&rlz=1W1MOOI_hr&um=1&q=co2+spremnici&sa=N&start=0&ndsp=20 to su neke male boce ponjene s co2 jedino što znam da u toj maloj "ampuli" 12g co2, a neznam kako taj co2 "izvadit" iz boce to jest neznam kako tu bovu otvorit da nedođe do eksplozije, ako neko ima savjet neka se javi

Jurian
20.01.2010., 22:52
Ovako...molio bih sve koji znaju da mi napišu konkretno sve zanimljive pokuse iz kemije za učenike...naime ja sam imao nesreću što kada sam studirao nisu nam pokazali niti jedan zanimljivi pokus koji bi mogli izvesti djeci recimo na prvom sati kemije u 7. razredu...probao sam nekoliko puta napravit pokus crna mamba i svaki put mi drugačije uspije odnosno ne uspije...jel ima neka caka? koliko točno čega ide...surfajući netom naišao sam na razne pokuse ali nigdje ne piše što konkretno treba i kako se se izvodi, na što treba obratiti pozornost i slično...(gorenje katedre, zastave, nevidljivo pismo, vulkan, prskalice....). Molim sve koji su radili ili znaju za neki pokus da mi napišu mi je potrebno, naziv, pribor i kemikalije te opis pokusa...puno hvala..pozz

SKOLA99
23.01.2010., 11:01
molim vas zapomoč, prije nekoliko dana sam u sygmi kupio olovo, zanima me kako iz tog elementarnog olova mogu dobit pbo2

SKOLA99
23.01.2010., 11:05
Ovako...molio bih sve koji znaju da mi napišu konkretno sve zanimljive pokuse iz kemije za učenike...naime ja sam imao nesreću što kada sam studirao nisu nam pokazali niti jedan zanimljivi pokus koji bi mogli izvesti djeci recimo na prvom sati kemije u 7. razredu...probao sam nekoliko puta napravit pokus crna mamba i svaki put mi drugačije uspije odnosno ne uspije...jel ima neka caka? koliko točno čega ide...surfajući netom naišao sam na razne pokuse ali nigdje ne piše što konkretno treba i kako se se izvodi, na što treba obratiti pozornost i slično...(gorenje katedre, zastave, nevidljivo pismo, vulkan, prskalice....). Molim sve koji su radili ili znaju za neki pokus da mi napišu mi je potrebno, naziv, pribor i kemikalije te opis pokusa...puno hvala..pozz

u čašu stavi otopinu KMnO4 pokažeš djeci boju otopine, i onda u to ubaciš malo K2S2O5 i promješaš, otopina izgubi boju i postane prozirna, to djeci bude zanimljivo :kava:, a taj pokus crna mamba je tak bezveze, zato što potrošiš puno alkohola a večinom neuspije, i silikatni vrt ali ako imaš više vrsta soli pa bude više boja

celticlk
25.01.2010., 20:21
Pozdrav...

Do sada sam kod mjerenja slobodnog sumpora u vinu koristio 3 reagensa od jednog proizvođača: 16 % sumpornu kiselinu, 2 % škrob, te 0,2 % otopinu kalijevog jodida ( nabavljao kod jurane u sloveniji)

Sada sam od drugog proizvođača uzeo 16 % H2SO4, te otopinu kalijevog jodida na kojoj ne piše koncentracija (kemijsko-tehnički laboratorij Sven Šlaković), škrob je i dalje iz prvog slučaja...

U prvom slučaju sadržaj ukupnog sumpora dobijem tako da utrošak kalijevog jodida pomnožim sa 10, dok je u drugom slučaju taj utrošak kalijevog jodida znatno manji pa da idem analogno prvom slučaju dobio bi sadržaj slobodnog sumpora puno manji...sad, pitanje je jel netko zna gdje griješim? Pretpostavio sam da je stvar u koncentraciji otopine kalijevog jodida koja je u drugom slučaju različita u odnosu na prvi...pomoć?

kaemikus
26.01.2010., 20:38
:)Pozdrav...

Do sada sam kod mjerenja slobodnog sumpora u vinu koristio 3 reagensa od jednog proizvođača: 16 % sumpornu kiselinu, 2 % škrob, te 0,2 % otopinu kalijevog jodida ( nabavljao kod jurane u sloveniji)

Sada sam od drugog proizvođača uzeo 16 % H2SO4, te otopinu kalijevog jodida na kojoj ne piše koncentracija (kemijsko-tehnički laboratorij Sven Šlaković), škrob je i dalje iz prvog slučaja...

U prvom slučaju sadržaj ukupnog sumpora dobijem tako da utrošak kalijevog jodida pomnožim sa 10, dok je u drugom slučaju taj utrošak kalijevog jodida znatno manji pa da idem analogno prvom slučaju dobio bi sadržaj slobodnog sumpora puno manji...sad, pitanje je jel netko zna gdje griješim? Pretpostavio sam da je stvar u koncentraciji otopine kalijevog jodida koja je u drugom slučaju različita u odnosu na prvi...pomoć?

U pravu si, greška je u otopini kalijeva jodida!
Da bi odredio sadržaj slobodnog sumpora (tj. bolje rečeno SO3(2-) aniona) u vinu važna je koncentracija (odn. maseni udio) kalijeva jodida u reagensu. Ako nemaš napisanu (poznatu) koncentraciju (odnosno maseni udio) kalijeva jodida, ništa od točne analize.
Jedini izlaz iz ove situacije je kupnja ponovno 0,2%-tne ot. KI(aq) ili ako imaš na raspolaganju vagu, kupnja krutog kalijeva jodida i priprema 0,2% -tne otopine otapanjem 0,20g KI(s) u 99,80g destilirane vode.
Ako je moguće :ne zna: tj. lakše i ekonomski isplativije nabaviti KI(aq) veće ,ali poznate, koncentracije od 0,2%, lako je moguće iz nje razrijeđivanjem destiliranom vodom pripremiti 0,2%-tnu otopinu KI(aq).

(btw. H2SO4 služi samo za to da medij bude kiseo za provedbu redoks reakcije, i udio od čak 20%-tak posto ne bi ništa promjenio)

Evo, nadam se da sam malo pomogao :) :) ak nekaj navedeno nije jasno pitaj :)

Medeni
05.02.2010., 02:45
Ovako...molio bih sve koji znaju da mi napišu konkretno sve zanimljive pokuse iz kemije za učenike...naime ja sam imao nesreću što kada sam studirao nisu nam pokazali niti jedan zanimljivi pokus koji bi mogli izvesti djeci recimo na prvom sati kemije u 7. razredu...probao sam nekoliko puta napravit pokus crna mamba i svaki put mi drugačije uspije odnosno ne uspije...jel ima neka caka? koliko točno čega ide...surfajući netom naišao sam na razne pokuse ali nigdje ne piše što konkretno treba i kako se se izvodi, na što treba obratiti pozornost i slično...(gorenje katedre, zastave, nevidljivo pismo, vulkan, prskalice....). Molim sve koji su radili ili znaju za neki pokus da mi napišu mi je potrebno, naziv, pribor i kemikalije te opis pokusa...puno hvala..pozz


pa ona fora s modrom galicom - zagrijavanjem gubi boju, dodaš vodu nakon toga opet postaje plava!

Futur1st
10.02.2010., 10:56
Pokušao sam s njim i nije uspjelo. Posmeđio je i rastavio metal na komadiće. :confused:
Valjda nije bio čist. Informacije o metalu na PM.

Možda sa tekućim argonom ili sa sumporovim heksafluoridom? Malo ga naliješ i istisnut će sav zrak. Mislim da sumporov heksafluorid koriste kada tale magnezij, ali je dosta skup (oko 30€/kg kad sam ja kupovao). Za argon zamoliš nekog varioca da ti natoči u običnu termosicu.

Endimion17
10.02.2010., 15:04
Možda sa tekućim argonom ili sa sumporovim heksafluoridom? Malo ga naliješ i istisnut će sav zrak. Mislim da sumporov heksafluorid koriste kada tale magnezij, ali je dosta skup (oko 30€/kg kad sam ja kupovao). Za argon zamoliš nekog varioca da ti natoči u običnu termosicu.

Problem je u tome što talinu treba držati podalje čak i od stakla, jer ga nagriza. Rastaljena maziva koja sam koristio naprave tanki sloj između metala i stakla, te ako lagano mućkaš, sloj se stalno obnavlja.
Jedino da ga je rastaliti unutar nekakvog lončića na koji se neće zalijepiti, a odozgora stalno dopuhivati argon (ili raditi u gloveboxu, ako ga imamo ili nam se da praviti). Pada mi napamet grafitni lončić.

SKOLA99
12.02.2010., 10:46
prije par dana sam u tikvicu stavio otopinu modre galice i etenol sve sam to primučko i dodao malo klorovodične kiseline otopina je prvo dobila zelenkastu bolj pa je opet postala plava i skupila se hrpa kristalnog taloga dali neko zna što je taj talog

Štreberica
13.02.2010., 14:16
skupila se hrpa kristalnog taloga dali neko zna što je taj talog
Koje boje talog? Zeleni (tamno ili svijetlo ili...)? Baš bih trebala nešto naučiti o kompleksnim spojevima s etanolom... ali ovo je vjerojatno uglavnom bakrov(II) klorid, osobito ako je svijetlozelen.

dark_angel452
13.02.2010., 14:39
Ovako...molio bih sve koji znaju da mi napišu konkretno sve zanimljive pokuse iz kemije za učenike...naime ja sam imao nesreću što kada sam studirao nisu nam pokazali niti jedan zanimljivi pokus koji bi mogli izvesti djeci recimo na prvom sati kemije u 7. razredu...probao sam nekoliko puta napravit pokus crna mamba i svaki put mi drugačije uspije odnosno ne uspije...jel ima neka caka? koliko točno čega ide...surfajući netom naišao sam na razne pokuse ali nigdje ne piše što konkretno treba i kako se se izvodi, na što treba obratiti pozornost i slično...(gorenje katedre, zastave, nevidljivo pismo, vulkan, prskalice....). Molim sve koji su radili ili znaju za neki pokus da mi napišu mi je potrebno, naziv, pribor i kemikalije te opis pokusa...puno hvala..pozz

Prvi pokus koji je nama profa u sedmom razredu pokazala (bilo je to na prvom satu kemije) jest reakcija natrija s vodom (mala količina gram dva u velikoj posudi s vodom) tada je večinu učenika zainteresiralo zašto natrij "trči po vodi" i od kud onaj plamen iznad njega?
i eto me sad... spremam se upisati kemiju na pmfu ;) :rofl:

SKOLA99
14.02.2010., 10:01
e jel možda neko zna kako se pravi suhi led? ako znate molim vas napišite:confused:

srki
14.02.2010., 11:00
e jel možda neko zna kako se pravi suhi led? ako znate molim vas napišite:confused:

Kompresiraj CO2 uz konstantno hlađenje. Zatim taj kompresirani CO2 brzo ispustiš u neku posudu. CO2 će se zbog nagle ekspanzije ohladiti dovoljno nisko. Naravno ovo je samo teorija praksa je nešto sasvim drugo.