PDA

View Full Version : Naučite me/nas arapski jezik! - Mala škola arapskog


Nemruth Dagi
13.02.2004., 08:51
Evo baš mi je sinula zamisao da otvorim temu "Mala škola arapskog", gdje bi forumaši koji govore arapski ili posjeduju barem neko znanje arapskog, mogli naučiti zainteresirane i uputiti ih u značenje određenih pojmova koje često možemo susresti po raznim temama na našem PDF-u, ali našla sam da već imamo ovu temu, pa rekoh zašto ju ne izvaditi iz naftalina. :D


Kako sam i sama često nailazila na riječi koje mi nisu bile poznate, morala sam konzultirati druge izvore kako bih shvatila točno značenje u tom semantičkom kontekstu i upoznala se pobliže s pojmom.

Tako da smatram da bi ovakva tema mogla itekako biti korisna i da nam je potrebno da ju imamo na PDF-u. :)

Pošto mi nismo forum Jezikoslovlje, već Religija, tema bi se trebala bazirati prvenstveno na pitanjima koja su vokabularom povezana s vjerskim pitanjima (pravo, teologija, vjerski običaji).

Forumaši zainteresirani za objašnjenje nekog pojma, mogu postaviti pitanje ostalima.
A oni koji poznaju arapski, mogu i sami biti od inicijative i upoznati nas sa stvarima koje smatraju da bi mogle biti od koristi. :)

Možemo malo i skrenuti s teme u neke druge vode npr. vokabular povezan s umjetnošću, književnošću, kulturom, jer je to često neraskidivo od vjerske pozadine, promatrano kao društveni fenomen u globalu, ali molila bih da ne bude obilatih i offtopičnih skretanja, npr. da se bavimo ne znam, tehničkim vokabularom koji nam ovdje ne može koristiti.



Nadam se da će tema zaživjeti i postići uspjeh! :mig:



Temu sam zamislila kao light verziju, može malo šala i pošalica i pokoji chat komentar (ali samo pokoji!). Obilato chatanje i grubo skretanje s teme nisu preporučljivi.
I za ovu temu vrijede sva pravila kao i inače za teme na Teologiji.












Tko ide????


Bauerova 27, Zagreb

;)

CF
13.02.2004., 12:57
imaju lijepo pismo ali mi se čini extra teškim jezikom

parsifal
13.02.2004., 13:24
pa ajde dobro ovako se mislim...

nitko me ne poznaje ovdje, nista ne reklamiram i ne prodajem
i kako kaze moj prijatelj ognjen iz rijeke...

nitko te nece pohvaliti ako se sam ne pohvalis ..

pa hajde da se malo pohvalim na ono sto mi je drago

imam smisla za strane jezike i volim ih uciti .
sluzila su mi na putovanjima (posjetio sam 23 zemlje do sada a u mnogima i zivio)

govorim

engleski, ruski, njemacki i arapski

ako bih samog sebe ocjenjivao i da se vidi relativnost tog poznavanja dao bih mom meni iz engleskog i ruskog 4

iz njemackog zasluzujem +2

a arapski poznajem za ajmo reci -2

najdraze mi je poglavlje jedinstva iz kurana na arapskom
(ko bih rekao da cu ono sto je crowley napisao u jednom liberu nauciti reci na izvornom jeziku i shvatiti sto to znaci)
(zivot vas stvarno dovodi u situacije koje ne mozete predvidjeti)

QUL:

Hua Allahu ahad
Allahu assamad;
lam yalid walam yulad
walam yakum lahu kufwan ahad.

inace ....
drzi se da je najtezi jezik na svijetu za nauciti

kineski a drugi po tezini da je arapski

impresioniralo me da muslimani pozdravljaju pozdravom iz evandjelja tj assalamu alejkum tj mir s tobom

najljepsi,najpoeticniji, najmeksi, jezik meni je ruski :love:

ah da da kazem da esperantno govorim kao da sam se tamo rodio :p

(salim se- ne znam esperanto i osjecam odbojnost prema umjetnim jezicima.. zivi jezici cine mi se ljepsi i prirodniji i zanimljiviji ...

nemam nikakav poriv nauciti esperanto)

a na francuskom znam reci - sevre ,sevre dize inspektor megre :p

i znam reci ono vulevu kushe aveq moa ...:D :frajer:

maarsalama:W

parsifal
13.02.2004., 13:37
zanimljivo mi je bilo nauciti da se na arapskom JA kaze

ana :)

da se dobro kaze ZEN :eek:

Minam
13.02.2004., 13:47
Znate ono : Ana Minam. Ana min Asserbija :)
A da..ima i dosta arapskih reci u mom jeziku :
Dzezva (za kuvanje kafe posuda)
Corba (jelo)
Sanduk
Astal
Cufte (loptice od mesa)
Aman zaman!
Masala! (kad je nesto veoma lepo)
Vala! (kad se kaze: "To je vala bas dobro!")
Caj
Baklava
Kahva


Cak sam ja sama posumnjala na nasu rec HVALA, koja moze biti sastavljena od huwe Allah, sto znaci On je Bog!

Sta vi mislite, hajde muslimani upomoc. Da li rec hvala zasita ima veze sa tim?

Shady
13.02.2004., 17:23
Minam,
interesantno zapaženje. To može biti a i ne mora. Ja mislim da to nije slučaj, jer na arapskom je hvala - šukren.
Rekao bih da je riječ hvala tipična naša (hrvatska, bosanska, srpska) riječ, no tome bi trebalo pitati nekog znanstvenika.
Rusko "hvala" je Spasibo (spasi Bože?!) a fina je i makedonsta "blagodaram"

obelix
06.03.2004., 11:31
Evo, pala mi je na pamet malo luđa ideja (ne znam ako se netko prije sjetio), a nadam se da Blaise i danaye neće biti prestrogi prema ovoj temi... :s :s :Pop: Nije baš religiozna tema u konvencionalnom smislu, ali može se povezati s religijom.

Naime, budući da se tu muva dosta muslimana koji znaju arapski (barem ponešto, ako ne jako dobro ;)), pa rek'o, što nas ostale smrtnike ne bi barem malo uputili u nekakve osnove osnova. Recimo, mala škola arapskog pisma, pa kako se riječi čitaju, izgovaraju... Što se sve može povezati s učenjem nekih novih riječi, i nalaženjem semantičkog korijena u recimo bosanskom... ;)

Pogledajte kako je Adura napravio lijepi tutorial za svirati gitaru na Glazbi, pa što se ne bi u pauzi između ozbiljnijih tema ovdje malo "odmorili" i usput napisali koju lekciju za one koje to zanima...

Nisu zabranjeni hvalospjevi kako je to najljepši jezik i naravno "božanski"... ;) Ne bi škodilo napisati i nešto iz povijesti jezika...

rambi
06.03.2004., 20:08
Nesto kao الحمد لله رب العالمين ... evo prilike da misionarite, a mi, pri tom, nesto i naucimo ;)

(ne odgovaram za eventualne pogreske u pisanju :o, ja sam tek pacic mali)

obelix
06.03.2004., 20:43
Ajde, rambi uz to ide i prijevod... ;) Slovo po slovo, molim... :o

rambi
06.03.2004., 21:04
Alhamdul lilahi rabil aalamin (ako sam to dobro izgovorila :o) iliti Blagoslovljen je Bog gospodar svjetova... formula je vrlo slicna hebrejskokj pa sam ju onda lakse naucila :raspa:

A sto se tice slova - khm, khm... skoro svako ima 3 forme (ovisno da li je na pocetku, u sredini ili na kraju rijeci), ali kompjutor to rjesava sam :mig:

obelix
06.03.2004., 21:10
Da, da, da, sad sam se sjetio da treba naučiti i hebrejski a vidi kako si se ti tu našla... :lux: :cerek:

Ajde odmah prijevod svoga signaturea, pa dalje! ;)

A za arapski, kako ću se snaći onda (mislim za slova)? :confused:

rambi
06.03.2004., 21:17
Sto se mog siga tice - Shma Israel, Adonai elocheinu, Adonai echad = Cuj Izraele, Bog nas, Bog je jedan (za hrvatskiji duh ovog prijevoda, obrati se na hrvatski prijevod Biblije ;)), meni se vise svidja kako je to ispalo u engleskom jer je vise u duhu jezika: Hear, o Israel, The Lord our God, the Lord is one.

Sto se tice arapskog - ja imam arapsku tastaturu, znam imena i zvuk svakog slova pa nabadam.... a kad se spajaju u rijec, onda se oblici mijenjaju pa se onda igram :o.

obelix
06.03.2004., 21:18
ا ب ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك ل م ن ه و ى

ا Alef
ب Be
ت Te
ث Se
ج Đim
ح Ha
خ Kha
د Del
ذ Zel
ر Re
ز Zen
س Sin
ش Šin
ص Sad
ض Dad
ط Tah
ظ Zah
ع Aein
غ Gain
ف Fe
ق Kaf
ك Kef
ل Lem
م Mim
ن Nun
ه Heh
و Wau
ى Je

Ne znam koliko je ovo točno... :( I kako se slova izgovaraju? :misli:

rambi
06.03.2004., 21:29
ا ب ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك ل م ن ه و ى

ا Alef = A
ب Be = B
ت Te = T
ث Se = TH
ج Đim = nemam tu kvacicu, samo ti slovo kaze
ح Ha = H
خ Kha = tvrdo H, kao hebrejski ch
د Del = D
ذ Zel = TH
ر Re = R
ز Zen = Z
س Sin = S
ش Šin = SH (kvacica)
ص Sad = S (ali... mislim da bi se reklo dublji S :confused:)
ض Dad = D (ista stvar)
ط Tah = T (vidi gore :o)
ظ Zah = TH (takodjer)
ع Aein = ovaj je nezaboravan; postoji i u hebrejskom, ali ga samo bliskoistocni Zidovi znaju izgovoriti... VRLO guturalan
غ Gain = dodje kao R u hebrejskom; grleno
ف Fe = F
ق Kaf = K (pa opet malo dublji ;)
ك Kef = K
ل Lem = L
م Mim = M
ن Nun = N
ه Heh = H, meni se cini mekse
و Wau = W
ى Je = J/I

Sto se vise isprovalim, prije ce se javiti netko tko stvarno zna ;)

rambi
06.03.2004., 21:31
Pa rekla sam ti da sam ja u arapskom pacic mali :o :D

Za hebrejski isto ima website za pacice male :) (http://www.akhlah.com/Aleph_Bet/aleph-bet.asp)

obelix
06.03.2004., 21:35
"S" i "dublji S"? :eek: :confused:
"K" i "dublji K"? :horor:

Kako ću to izgovorit' a da sam sebi ne ispadnem blesav? :D Moramo se mi pačići snaći dok ne dođe kakva veća patka... :D

rambi
06.03.2004., 21:48
parsifal kaže:
inace ....
drzi se da je najtezi jezik na svijetu za nauciti kineski a drugi po tezini da je arapskiMozda nama jer je iz druge obitelji jezika, ali, koliko ga ja do sad poznajem, ne cini mi se da je tomu tako.

parsifal kaže:
impresioniralo me da muslimani pozdravljaju pozdravom iz evandjelja tj assalamu alejkum tj mir s tobom Shalom Aleichem ;)

Blaise
06.03.2004., 22:02
Masala! :)

Bi mogao netko napisat par osnovnih izraza, pozdrave, brojeve do 10, nekoliko jednostavnih recenica?
:s

parsifal
06.03.2004., 22:59
arapski ===== naski


šu fi je šta ima :D


makaz su nožice tj makaze :eek:

sanduk je isto sanduk (alaha mi tj tako mi ERIS :D )

batata je krumpir tj patata



ARAPI NEMAJU SLOVO P tj nemaju rijeci koje pocinju tim slovom

defter === tefter tj mali notes :D

jonan == grcka

sin = kina

nemsa = austrija

jehudi = židovi :D

ok = ok :D

taleb = student
thaleb = lisica

dude = crv
saghir dude = crvic




al vikhaja khair min eleladj = bolje sprijeciti nego lijeciti :s


*****
toliko za veceras

sutra nova lekcija:W

Shady
07.03.2004., 06:25
Evo ja ću malo religijskih pojmova:
Kitab- Knjiga
Melek - Andjeo
Kafir - nevjernik
mu'min - vjernik
Sejf - mač (i ovo je vjerski pojam) :D
Insan - Ljudsko biće, Homosapiens.
Tisateašer - Broj 19. (kojim je Qur'an zaštićen od lažaca) :D
Iblis - Korijen zla
Šejtan - loša strana čovjeka
Muhafik - licemjer, neiskrena osoba, prevrtljivac, osoba bez riječi, karaktera...
Džahil - Neznalica.
Salah - Zahvaljivanje Bogu (molitva).


I onih općih:
Sunce i Mjesec - Šems we Kamer
Zemlja - Erd
Nisa - Ono što Ravana ne umije da cijeni. :amd:
Hatem - Pečat
Jetim - Siroče bez ikog.
Zalim (zulum) - silnik, nepravednik, tlačitelj (nepravda).
Al-Kemija (Kemija) :mig:

Blaise
11.03.2004., 15:56
Smo zaspali? :eek: :ceka: ;)

obelix
11.03.2004., 16:19
Baš! :mad:

Ajde, dajte osnove arapskog please! :s Adura? Shady? :)

Nemruth Dagi
11.03.2004., 18:59
dečki i cure, ovog proljeća kao i uvijek nosi se
ubrzo samo z e l e n o

no ne zbog arapskog miljea

već zbog WHITE ORANGE and GREEN

i još samo malo i eto nam St. Patricks day


slonše -tko razumije

Adura
12.03.2004., 15:01
obelix kaže:
Baš! :mad:

Ajde, dajte osnove arapskog please! :s Adura? Shady? :)

Evo virnuo sam na topic....

Osnove huuuuu:)

To nesto kao 'mala skola gitare' , pa se rasprede do 10 strana o osnovama muzicke teorije:) , a da ne govorim o arapskom , posebice nekim gramatickim pravilima kojih nema u nasem...a tek o izgovoru(:misli: :eek: )

Nego javnem se kasnije pa da pokusam sto je krace moguce dati neke osnove:)

Adura
12.03.2004., 18:24
Hmmm

Ok ova tema je veoma siroka, mnogo sira nego 'skola gitare' , tako da cisto sumnjam da cu uspjeti sve pohvatati u ovome svemu.No da pokusam.

Prije svega mali uvod o istocnim jezicima, narocito semitskim, pa zatim mali fokus na sjeverno arapski,odnosno klasicni arapski (knjizevni jezik), pa nesto da napisem o narjecjima.

I dan danas postoji zbrka oko klasifikacije jezika ali u sustini vecina istocnih jezika se dijele na dvije osnovne grane:hemitske i semitske. Arapski jezik spada u semitske jezike.

Podjela hemitskih jezika bi izgledala ovako:
1.zapadno hemitske jezici(libijsko berberski s kanarskim)
2. istocno hemitski()
a) eritejski (nisko kushitski)
b) agau(visoko kushitski)
3.staro egipatsko koptski

No ovdje ima i drugacijih podjela pa «Brockhaus»(leksikon) veli da ima pet grupa:
a)berberska i to sa jezicima:taureshki,kabilski,šilhiški,zenega,zenets ki
b)kušitska i to sa jezicima: beduaje,saho,afar,galla,somali,bilin, agau(hamir,kvara) i kafa;
c) hamitska sa sudanskom , a sa jezikom huasa
d)nilotska , s jezicima:masai,ndorobbo,bari,mandari,šir, kuku, kakvak, fudalu, nijambara ,liggi
e)hamitsko – bošmanska ,s jezikom :1 hotentotskim.

Podjela semitskih jezika bi izgledala:
i. Istocni (akadski , odnosno asirski i babilonski)
ii. Sjeverno zapadni (ili sjeverni).....
a) kananejski
1. hebrejski
2. fenicki(s nastavkom u punskom i neopunskom)
3. ugaritski(tj jezik grada Ugarita odno Ras Šamse)
4. maobitski(natpis Mese,kralja Maoba, oko 830 pne)
b) aramejski (staro aramejski) gdje spadaju
1. jaudi(poznat s natpisom Zenžirliju u sjevernoj Siriji m uz sredine 8 vijeka pne)
2. carski aramejski (tj. iz doba perzijske vlasti)
3. aramejski iz Elefantine
4. biblijski aramejski
Zapadno aramejski :
5. judejsko – aramejski
6. palestinsko kršcanski
7. nabatejski
8. palmirenski
Istocno aramejski
9. sirijski(iz Edese)
10. aramejski Babilonskog Talmuda
11. mandejski

Sjeverni aramejski jezik sacuvao je samo tri oblasti:izmedju jezera Urmije i Vana;u oblasti Tur Abdina i sjeverno od Mosula.
iii. Jugozapadni (južni) semitski
a) etiopski jezici , i to : mrtvi:
1. gez; i živi
2. amharski
3. tigraj
4. tigre
5. harari
6. gurage
7. gafat
8. argobba
b) Južno – arapski jezici:
1. Epigrafski:
minejski (po prijestonici Ma'in),qatabanski,ausanski,hadrameutski i sebejski
2. Savremeni južno arapski dijalekti :šhauri,soqotri,mahri,bota-hari,harsusi.
c) Sjeverno arapski jezici
1. epigrafski
lihyanski (iz Al-'Ula s pocetka nove ere);tamudski (iz istog mjesta , zatim u Tajmi na putu za Mada´inu-Salih, u Tebuckoj Sarri, u Hayberu i Dzavfu;jedan od tamudskih natpisa potjece iz 106.god pne ,ali Tamude spominje vec asirijski vladar Sargon(vladao 721-705 pne) ;sefavijski (iz podrucja planine sefa , jugoistocno od Damaska u Siriji)

Adura
12.03.2004., 18:30
Khm:)

Nakon ovog malog pregleda hemitskih i semitskih fukusiracemo se na iskljucivo klasicni arapski jezik ; nesto reci o njemu u njegovoj evoluciji i o njegovim narjecjima.

Sjeverni arapski jezik, inace poznat kao klasicni je onaj kojim se i danas govori.Prema nekim autorima(Marcis) ovaj jezik je zajednicki pjesnicki jezik (koji se nije upotrebljavao kao govorni) , a bazira se na govorima Nedžda i Hidžaza,a narocito na dijalektu plemena Kurejsh.Zatim je na njega izvršio snažan uticaj Kur'ana , a potom znacajnu ulogu odigralo je miješanje arapski plemena pri kasnijim expanzijama islamske teritorije u prvim stoljecima Islama.
Prema Sujutiju u osnovi arapskog književnog jezika su elementi iz govora arapskih plemena : Kajs ,Tamim i Asad u prvom redu, zatim iz plemena Hudajl, i naizad iz dijelova plemena Kinane i Tajje.Normalno ovaj puritanizam arapskih gramaticara i leksikografa nije se mogao u cjelosti održati pa su postepeno u književni arapski jezik prodirali i utjecaji arapskih dijalekata.Ipak, izmedju svih tadašnjih dijalekata pobjedu je izvojevao dijalekt Kurejša ,s jedne strane iz vjersko , politicko ekonomskih razloga, a sa druge strane zbog posebnih karakteristika toga govora(bogatstvo rijecnika, a posebice osobnost toga govora u usmenom predanju, gdje veliku ulogu u kanonizaciji igra sam kur'anski stil ->kako u pogledu ucvršcivanja položaja tog narjecja , kako u vezi sa njegovim daljnjim formiranjem, razvojem,širenjem i održavanjem sve do današnjih dana.)

Osim istaknutog utjecaja kur'anskog jezika na formiranje arapskog književnog jezika , od posebnog znacaja je uopce pojava Islama i razvoj arapskog društva , žirenje vidika, i razvoj nauke.Sve ovo je imalo ucinka na oblikovanje samog jezika ; njegove semantike ,stilistike,vokabulara i drugih jezickih karakteristika.
Od dolaska na vlast dinastije Abasija znacajan utjecaj na jezik izvršili su sve mnogobrojniji i tješnji dodiri sa pripadnicima drugih naroda i njihovim kulturama(Perzijanscima , Grcima, Hindusima).
U vezi sa novonastalim prilikama , od pojave islama pa dalje, se stvaraju nove rijeci putem derivacije , konteminacije, ili figurativnom upotrebom , ili primanjem stranih rijeci.Dolazi i do promjene znacenja (ili gubitka znacenja) , ili pak do izbacivanje iz upotrebe, odnosno zastarijevanja nekih rijeci.

Arapski klasicni jezik ne samo da je dolazio u dodir sa drugim semitskim jezicima, vec je mnoge od njih potisnuo ili potpuno zamjenio u nekim oblastima.Tako je neznatno suzio podrucje južno-arapskog na jugu Arabije i u Jemenu.Na sjeveru je došao u dodir sa armejskim u Siriji,Libanu i Iraku, ali ga je sveo danas na samo nekoliko jezickih otocica.Nešto duže se održao(bar kao i crkveni i naucni) sirijski jezik , kao što je i slucaj sa koptskim jezikom u Egiptu.Velikim dijelom potisnuti su i drugi jezici hamitske grupe u sjevernoj Africi.Arapski je (pored španskog) viže od sedam stoljeca vladao i u Španiji (711-1492), ali je iz nje totalno potisnut ostavivši doduše tragove u vokabularu španskog jezika , a preko njega ,kao i drugim putevima, i u mnogim europejskim jezicima.Arapski je prodro daleko prema centralnoj Africi ,utjecuci na mnoge jezike (Hausa),a narocito preko Sudana pa sve do Zanzibara(Sauheli).Narocito je njegov uticaj bio jak , na sjeveru , na turski jezik, a na istoku , na perzijski , pa na urdu i cak i na malejski u Indoneziji.U Perziji je bilo arapskih manjina , ali one su naposljetku u potpunosti iranizirane.Medjutim na sjeveroistoku, u nekim oblastima Sovjetskog saveza(na jugu prema Perziji i Afganistanu),u Uzbekistanu i dr. i dan danas nalazimo na ocuvanje arapske dijalekte.Arapskim jezikom danas govori oko 180 milona ljudi na povšini vecoj od 14 miliona km2.

Arapski jezik je nastao ,po svoj prilici , na arapskom poluostrvu za koji se pretpostavlja da je bio pradomovina svih Semita.Za arapski je karakteristicno sljedece:njegov samostalan razvoj i privremena odvojenost od ostalih jezika;usljed cega je on :1) najbolje sacuvao presemitske glasove, dok je posebno razvijao i neke glasove koji ne postoje u ostalim semitskim jezicima.2) od svih tih jezika ima najrazvijeniju morfologiju (nepravilni plurali , masdari i sl.) i sintaksu; 3) ima najbogatiji vokabular medju svim semitskim jezicima (sinonimija i sl.)

Arapski jezik medju svim semitskim jezicima ima najviše korijena (više od 10 000,od kojih je preko 6500 trilera),kao i najveci broj pojedinih rijeci.On posjeduje vecinu korijena koje posjeduju ostali semitski jezici, ali one koji ovi drugi nemaju.Osim toga arapski se odlikuje izvanrednim bogatsvom sinonima (za lava 500 naziva, lisucu 200 naziva, za med više od 80 naziva, za sablju najmanje 1000 naziva ; nesrecu više od 400 naziva ;tako isto nalazimo sinonime po najmanje 20-30 za pojmove :kiša,vjetar,svjetlo,tmina,kamen,voda,bunar, deva(u vezi nje je Hammer sakupio ni manje ni više do 5644 naziva,odnosno broja rijeci).I neki pridjevi imaju velik broj sinonima ,:dug,kratak,darežljiv,škrt, hrabar,plašljiv itd....

Adura
12.03.2004., 18:37
Osim Kur'anskog jezika – kome je osnova govor Kurejšija,kao temelje arapskog književnog jezika , navodi se i predislamska poezija, te tzv. «opcearapski beduinski jezik», nastao vec u prvom stoljecu islamske ere, usljed ekpanzije arapske moci i stvaranja novih naselja u kojima su se miješali raznorazni pripadnici razlicitih arapskih plemena.

Nesto malo o arapskim dijalektima:)

Podatke o osobinama pojedinih arapskih dijalekata u doba oko pojave Islama nalazimo rasute u djelima iz književnosti,historije ,gramatike i dr. Te osobenosti ocitavaju se u fonetici ,derivaciji, morfologiji i sl.Mnoge od takvih promjenjenih dijalektralnih rijeci ušle su vremenom u književni jezik, te se u njemu udomacile.Neki podaci , pak, o tim starim arapskim dijalektima mogu se naci na osnovu raznih(sedam, odnosno deset) citanja Kur'ana, koji sadrži , pored osnove govora plemena Kurejš, i izvjesne osobnosti iz spomenutihm za klasicni jezik mjerodavnih plemena: Kinana, Asadm HudajlmHabba, Benu Sa´d i Taqif.
Arapski historicari i drugi ucenjaci dijele sva arapska plemena u njihovoj pradomovini Arabiji , u predislamsko doba , na odnovu dvije skupine:
Južnu
I
Kahtanoviciu Jemenu , porijeklom od Kahtana(po Bibliji Jaktan)
On se smatra praocem :
1)Himjerita(koji su vladali u Jemenu a medju koje se ubrajaju: Sakasik,Ša´bijjun, Benu-r-Rejjan,Kuda`a,Abdu-Šams
2)Kahlenovici /potomci koji su vladali djelovima Jemena i okolne pustinje.Njihovi ogranci su plemena: Hamedan,Ezd,Tajj,Mazhidž
3(Tabebi`a(vladari Jemena)
4)Lahmidi (vladari Hire) , Gasanovici (vladari Sirije).
II
Adnanovici – ili Ismailovici, ili Mudarovici, ili Me`addovici, a nazvani su tako po svom praocu Adnanu , koji potjece od Ismaila , sina Ibrahimova.
Adnanov sin je Ma´add(po kome se naziva ova skupina),Pod grupa sjeverno arapskih plemena Nizar nazvana je po istoimenom Ma`addovom sinu.Od Nizara granaju se plemena :Rebi`a ,Mudari.Dalji ogranci plemena Rubi`a: Benu-Esed ,Abdul-Kajs,Aneze,Bekr,Taglib,Va`il,Erakim,Du´el , i mnogi drugi.
Plemena Mudar granaju se na dvije velike grane:
a)Kajsu-Ajlan koji se racva u ogranke :
1)gatafan,od koga poticu : Begid,Abs i Zubijan
2)Sulejm ;od koga poticu : Buhsa i Hevazin.
b)druga grana plemena Mudar je Ilkas, ciji su potomci :Tamim,Huzejl,Esad,Kinana.Od ogranaka Kinana je Kurejš.Od Kurejša zatim poticu : Džumeh,Sehm,Adijj,Muhzum,Tejm,Zehra,Abdu-d-darm,Esedu bin Abdu-l'Uzza i Abdu-Menaf.Od Abdu Menafa su :Abdu šems,Neufel,Muttalib i Hašim.Od Hašima su : Muhammed s.a.v.s. i Abasovici(Abasije), a od Abd-Šemsa sz Umejevici(Umejade)


Ok -> rekoh, da napravim neki mali uvod u temu.

obelix
12.03.2004., 18:47
:s :s :s Samo nastavi Adura! :s :s :s

Adura
12.03.2004., 19:14
Haaa

Kontao sam gdi da nadjem arapska slova na netu,a da to bude koliko toliko interaktivno.

Evo jedne fine stranice(treba vam flash player) o arapskom pismu i slovima.

http://www.arabacademy.com/download/alphabetwed7introchange5.swf

(kliknite slovo, gledajte kak se pise, i pogledajte sta znaci ...tako sto se predje mishem preko onog "information" na desnom donjem dijelu prezentacije)
Kasnije se vrnem na temu pa pokusam pojasniti neka pravila u tome svemu, mada je sad (na XP-u posebice) moguce da sam kompjuter 'spaja' slova.

Kasnije, kad uhvatim vremena pojasnim izgovor, a mozda i nadjem na netu negdje gdje to ima da se cuje.Naime ,postoje izgovori slova kojih nema na nasem, pa je malo tesko to 'teoretski' objasniti.

A onda ide dio vezan za tvorbu rijeci (iz korijena,odnosno posebice pojasnjenja za trilere) zatim neka pravila(sva ne bi mogao napisati........) u tome.Kasnije pokusam pojasniti neke osnove gramatike (imenice, zamjenice, glagole)..Koliko mognem krace.

Malo prestihajte i ovu stranicu

http://www.arabacademy.com/

Adura
12.03.2004., 19:42
Evo i audio

http://www.arabic2000.com/arabic/alphabet.html

P.S. treba ce vam mensecini Real Player.

rambi
13.03.2004., 19:02
Adura :top:

Adura
13.03.2004., 21:05
Hmmm

Transkripcija arapskog nije univerzalna , al vecina podrzava njemacki standard(ZGMB) , no kako svaka nacija i jezik imaju specificne izgovore nekih slova cesto je transkripcija na neki nacin nacionalizovana(npr kod nas se koriste nasa slova đ,dž,š)

Ali niti jedna transkripcija nije u sustini istinska, odnosno doslovna, a prije ce biti da joj je cilj sama fonetika.Sto se tice fonetike kanim se posvetiti tom pitanju nesto kasnije.

Za sada bitno je reci nesto u vezi sa pisanjem arapskog.Naime vecina arapskih slova ima cetiri oblika ,ovisno o mjestu na kom se slovo nalazi pa imamo oblike na: pocetku, sredini i kraju rijeci, kao i samostalne oblike.

Tabela koju je oblix dao na prethodnoj strani pisana je samo za jedan oblik slova, i to onaj samostalan.


Na ovoj stranici se nalazi prikaz oblika slova , u ovisnosti o poziciji..

http://www.infosearchpoint.com/display/Arabic_alphabet

Adura
13.03.2004., 21:15
Hmmm vezano za transkripciju ja cu koristiti kombinovani stil:englesko, srpsko-hrvatski(bosanski), + neki dodaci za neka specificna slova.

Preuzeto iz engleskog dijela transkripcije "th","dh","kh","gh","y"(cita se kao j ili nekad kao i)
Od naseg je preuzeto "đ","š"
Od drugih su preuzeta slova "ş","ţ"(ili bilo koja koja imaju tacku iznad ili ispod naseg slova)

Ovo sto gledate je Adurina transkripcija:)


rb.........arapski......naziv......trans........vr ijednost
1......... ا......... alif......... a......... 1
2......... ب......... bā......... b......... 2
3......... ت......... tā......... t......... 400
4......... ث......... tā......... th......... 500
5......... ج......... džim.........đ......... 3
6......... ح......... hā......... h......... 8
7......... خ......... hā......... kh......... 600
8......... د......... dāl......... d......... 4
9......... ذ......... dāl......... dh......... 700
10......... ر......... rā......... r......... 200
11......... ز......... zā......... z......... 7
12......... س......... sīn......... s......... 60
13......... ش......... šīn......... š......... 300
14......... ص......... şād......... ş......... 90
15......... ض......... dād......... d......... 800
16......... ط......... ţā......... ţ......... 9
17......... ظ......... zā......... z......... 900
18......... ع......... ´ajn.........´......... 70
19......... غ......... gajn.........gh......... 1000
20......... ف......... fā......... f......... 80
21......... ق......... qāf......... q......... 100
22......... ك......... kāf......... k......... 20
23......... ل......... lām......... l......... 30
24......... م......... mīm......... m......... 40
25......... ن......... nun......... n......... 50
26......... ه......... hā......... h......... 5
27......... و......... wāw.........v......... 6
28......... ى......... yā......... y......... 10

Adura
13.03.2004., 21:31
Eh sad...

Arapski jezik je kao i svi ostali konsonantni jezik.U svojim pocetcima uopste nije imao samoglasnike(u pismu), nesto slicno kao i ostali semitski jezici.

Medjutim vremenom(oko 7 vijeka) se pojavila potreba za pisanjem samoglasnika tako da imamo:


alfa;............... Ime;............... Transkript
َ............... fatha....... a
ُ.............. damma.... u
ِ ...............kasra........i


Udvajanje samoglasnika "n" je u ranom arapskom jeziku oznacavalo imenicu, ili rod.
No vremenom je ovo pravilo zamjenjeno , i standandizirano , pa se udvajanje , odnosno tacnije nunacija vrsi na sljedeci nacin sa sljedecim znakovima.


alfa;............... Ime;............... Transkript
ً...............fathatam(dvije fathe jedna ispod druge).............an
ٌ...............dammatan(dvije damme...jedna prema gore jedna prema dole) ..........un
ٍ ..............kasratan(dvije kasre jedna ispod druge).................in

Adura
13.03.2004., 21:35
Eh sad...:)

Udvajanje konsonanata(samoglasnika) se naziva geminizacija.

Vrsi se tako sto se stavi znak shade iznad nekog slova...

Znak za shadu je


alfa______Ime______Transkript
ّ______ shada______-(uduplano slovo iznad kojeg stoji shada)

Adura
13.03.2004., 21:38
I josh

Nekada se stavlja sukun , znak za pauzu (mirovanje) iznad nekog znaka.
Logicno kod tog znaka se 'miruje'(zastaje)

sukun se pise kao 'krug' iznad slova na kojem se "miruje".

Adura
13.03.2004., 21:39
Hmmm oko Alifa , odnosno koristenja istog moracu poduze da pisem, jer je ovdje bitna gramatika....č

Nego da napravimo jedan primjer:)

(sad cemo uzeti parsifalom prijer, suru Ilhas)

Adura
13.03.2004., 22:04
قُلْ هُوَ اللَّهُ أَحَدٌ 1

اللَّهُ الصَّمَدُ 2

لَمْ يَلِدْ وَلَمْ يُولَدْ 3

وَلَمْ يَكُن لَّهُ كُفُوًا أَحَدٌ 4





Cita se s desna na lijevo.....



قُلْ هُوَ اللَّهُ أَحَدٌ 1


قُلْ = Kul

هُوَ= huv(a)

اللَّهُ= a<- llahu

أَحَدٌ= ahad



اللَّهُ الصَّمَدُ 2


اللَّهُ= Allahu(s)
الصَّمَدُ = s-amad(u)

لَمْ يَلِدْ وَلَمْ يُولَدْ 3

لَمْ =le(a)m
يَلِدْ =jalid
وَلَمْ =ve(a)' lem
يُولَدْ =ju(i)le(a)d


وَلَمْ يَكُن لَّهُ كُفُوًا أَحَدٌ 4

وَلَمْ =va' lem
يَكُن = jakkun
لَّهُ = le(a)hu
كُفُوًا =kufuw(vv) e(a)n
أَحَدٌ= ahad(u)


Ovi znaci u zagradi su oni koji trebaju doslovno da se citaju tako, medjutim u nasem jeziku se koristi ono "e" umjeto "a"....Tako se umjesto Muhammad kaze Muhammed...pa ja pisem Muhamme(a)d

Prevod
قُلْ هُوَ اللَّهُ أَحَدٌ 1
Reci: "On je Allah – jedan!
اللَّهُ الصَّمَدُ 2
Allah je Utočište svakom!
لَمْ يَلِدْ وَلَمْ يُولَدْ 3
Nije rodio i rođen nije,
وَلَمْ يَكُن لَّهُ كُفُوًا أَحَدٌ 4
i niko Mu ravan nije!"

Adura
13.03.2004., 22:09
Na sljedecoj lekciji cu obraditi detaljnije fonetiku, jer je ona veoma vazna u izgovori i transkripciji.

Pokusam uci i u detaljnije analize ortografije, sa jednim pogledom na historiju razvitka modernog arapskog jezika:) (koji poprima karakteristike perzijskog , posebice u pisanju slova kojih nema u arapskom )
:w

Shady
21.03.2004., 08:50
Ok. Moju napomena polaznicima ovog kursa,
da stogo paze kada ih Adura uči finesama arapske interpunkcije i pravopisa,
budući da iste nije savladao ni u maternjem jeziku. :mig:

rob Milostivog
21.03.2004., 12:42
Iblis - Korijen zla
Šejtan - loša strana čovjeka


Hmm, moze li se znati od kud ti ovaj prijevod za ove rijeci?
:rolleyes:

Adura
14.04.2004., 10:24
Posto sam radio transkripciju Kur'ana(doduse josh doradjujem istu) bilo je nuzno da napravim i jednu tabelu transkripcije, u kojoj pored oblika arapskih slova(oblik ovisi o poziciji slova u rijeci) ima i fonetsko objasnjenje tvorbe glasova.

Jeste da je ovaj dio vezan za sam Kur'an, odnosno klasicni (knjizevni) arapski jezik, tabela moze posluziti za one koji pokusavaju savladati arapski jezik i govor.

transkripciona tabela (http://freehost01.websamba.com/alekos-soft/transkripcija.asp)

rambi
14.04.2004., 10:25
Adura, welcome back :lux:

Adura
14.04.2004., 10:29
:trio:

Selamchich:)

danaye
14.04.2004., 12:47
hej Adura :w

rambi
15.04.2004., 13:53
Yahood / Jahud = Zidov

Arapski naziv za Zidove, inace, dolazi iz hebrejskog od Jehudi (sg.), Jehudim (pl.)

rambi
04.05.2004., 18:26
Morphological Analysis of the Qur'an (http://cs.haifa.ac.il/~shuly/publications/quran.pdf)

Adura
04.05.2004., 18:51
Tnx rambi

Iscitavajuci tekst naidjoh na link, pa sa linka na samu bazu (za morfoloske studije)

http://www.cl.haifa.ac.il/projects/quran/qorout.txt.gz

mocno;)

Zanimljiv pristup, kontam se (mozda u dogledno vrijeme) ponovo vrnuti na transkripciju koju sam radio.Iako namjeravam da je zadrzim(uz 'stalne' korekcije) cisto radi "nasih ljudi'(iako trankkripcija sadasnja se ne bavi vokalizmima....to namjeravam naknadno uraditi)....

No sad se nesto kontam, da ne bi bilo lose uraditi trenskripciju iznova(u novu bazu) i to u stilu gore navedene baze, pa iskoristiti tu bazu kao podlugu za morfoloske studije.Hmmm ... jel ovi tipovi drze do "autorskih prava":)....ne pada mi na pamet da ovo 'rucno radim'.....

Bumo vidjeli sta ce biti, vjerovatno cu pokusati stupiti u kontakt sa ovim 'frikovima' iz Haife.

Uglavnom , hvala na linku(a sad opet na posao:) )

Adura
04.05.2004., 19:19
Evo opet gledam link(bazu).......:klap: ...i kad mi neko kaze da sam fanatik:buum: ...od sada pa nadalje i u buduce cu ga samo proslijediti na doticnu stranicu...:zubeki: --pa ti gledaj sta je fanatizam:trio:


Super baza:) ,nesto prestrasno, sto je malo teze naci na netu(evo gledam neke kao sofwere koji imaju podrsku za to, samo sto valja platiti).....Bash budem napiso mail 'fanaticima' bil se ova "bazica" mogla kako upotrijebiti:angel:

rambi
04.05.2004., 19:27
Bas mi je drago.. slucajno sam naletjela na nju :):top:

(Haifa ima jak odsjek za arapski)

Štrok
05.05.2004., 21:46
Ne mere to brez mene:

-> Euzubillahi min dollari rajim!

Meadow
11.12.2013., 01:01
Nadam se da će se naći koji dobrovoljac spreman podučavat arapski. :D

Palenholik
11.12.2013., 08:02
Nadam se da će se naći koji dobrovoljac spreman podučavat arapski. :D
Nisam ni znao da je ovakva inicijativa postojala na forumu :)

Krenite od učenja arapskog pisma. Ova stranica bi vam trebala biti od pomoći Sufara.ba (http://www.sufara.ba/)

Radi se o klasičnoj početnici za djecu (i odrasle), u čitanju Kur'ana na arapskom. Kad naučite arapsko pismo, možete lakše dolaziti do riječi, rečenica... krenite od prve lekcije, klikajte na arapska slova i čućete audio zapis njihovog izgovora. Arapska slova se čitaju sa desna na lijevo, tim redoslijedom ih i učite.

Možete začiniti učenje čitanja arapskog alfabeta, sa lekcijama pisanja arapskog. Nije obavezno, ali svakako upotpunit će vaše znanje. Bitno je da vidite odakle se počinje a gdje završava ruka/olovka kod pisanja, iz pukog posmatranja arapskih slova, to se ne može saznati.
Video: the easiest way to write Arabic (http://www.youtube.com/watch?v=Bu8uxosUfMU)
Video: How to Write the Arabic Alphabet! (http://www.youtube.com/watch?v=swx4qDodE5Y) (ovo je pisanje arapskih slova van rečenice. Arapsko pismo je obavezno kurzivno, pogledajte video link iznad)
Video: Learn Arabic - Lesson 2 (Part 1) - Writing Arabic (http://www.youtube.com/watch?v=mmxwtNWvVuc&feature=c4-overview-vl&list=PLCB56BDA3EB61E172)

Arapsko pismo nije teško svladati, izvjesne poteškoće će predstavljati "krupni glasovi" jer ne postoje u našem govornom području. Zbog tih glasova neki arapski jezik još zovu "arap. lughatu Dad" ili jezik Dâd (http://www.sufara.ba/lekcije-iii/lekcija-16/) slova.

A onda se polahko upustite u gramatiku arapskog jezika. Ako gdje šta zapne, javite se, pa nači ćemo načina da pomognemo :)
Video: Arabic Grammar for Understanding the Quran (http://www.youtube.com/watch?v=qeVARcizHHY)

Dok budete učili arapsko pismo, ili gramatiku, između popunite lekcijama konverzacije na arapskom jeziku. U međuvremenu kako vaše znanje o arapskom pismu i/ili gramatici bude obogaćeno, shvatićete logiku iza pojedinih fraza ili načina izražavanja.
Video: Learn Arabic - How to Introduce Yourself in Arabic (http://www.youtube.com/watch?v=ityVW2gR0Rs)
Video: Arabic - Most Common Phrases (http://www.youtube.com/watch?v=0pb0F4HOCN8)
Video: Learn Arabic (http://www.youtube.com/watch?v=hBKN6Rs17aA)
Link: Easy Languages - Arabic (http://www.easy-languages.org/?cat=16) (vidjet ćete kako se izražavaju ljudi u ralnom razgovoru - malo se razlikuje od knjiškog arapskog)

Svi video linkovi koje sam dao su sa YTB i predstavljaju prvu lekciju u serijalu, ostale lekcije ćete nači kao sve ostalo što se nađe na YTB.

Eto, sretno vam bilo ;)

MukaFFa
11.12.2013., 09:21
Arapski je nezgodan za učenje na ovakav način.

ali hajd evo probat ćemo idemo ispočetka

usput ćemo učiti i pismo
Molim Allaha neka nam olakša učenje i proširi nam znanje.

arapski se čita i piše s desna na lijevo, ima tri kao padeža i još svašta nešto
glasove i nihovo izgovaranje ćemo učiti usput.

svaki dan ću nastojati da pređemo jedan list
pa ćemo vidjeti
pripremite se za sutra.

Evo za početak.slovo se zove harf
ako nema nikakave oznake onda se ne čita
oznake su crta iznad i ispod, zarez iznad i sukun( izgleda kao malo o)
kosa crtica inzad se u principu čita kao kratko e ili kratko a
crta ispod kao kratko i
i zarez kao kratko u
vidite sufaru

Palenholik
11.12.2013., 09:38
Ne znam MukaFFa, mislim da se ne može opisati kako se nešto čita izgovara, a ljudima bi bilo naporno i dosadno. Danas je toliko dostupnog materijala za učenje arapskog, da nema potrebe ulagati truda da se pisanjem preko foruma neko uči arapskom jeziku. Pored svog dostupnog sadržaja i materijala, potrebna je volja.

Nego kad se odluče kako će učiti, ili kad se upuste u učenje i naiđu na neke poteškoče i/ili nejasnoće, onda forumske kolege nek se ubace. A i nama će biti lakše da asistiramo kad imamo nešto na što se možemo referencirati (tj. materijal/metod učenja)

EDIT: Možda, možda organizovati, po potrebi, web conference (http://mconf.org/m/)...

Meadow
11.12.2013., 13:04
Ma što se mene tiče, nisam ja htjela da sad netko nas mora online učiti slova i sve živo, to su oni ranije imali u temi, ali to je bilo prije 10 godina. :D


Ja sam više htjela ovo drugo što sam u uvodnome opisala, stvari koje su povezane s religijom.

Mislim, ne da meni smeta ako će tko davati lekcije arapskog online, ne mislim da može biti na odmet. Ali kažem da što se mene tiče, ne moraju se lomiti noge oko toga.

Meni se sviđa zamisao s jednim listom dnevno :D , ali ako mogu birati, više bih da bude orijentacija na nekim terminima koji mogu biti korisni, npr. stručni vokabular. Nije kao da ćemo svaki dan čitati arapski pa moramo dobro baratati fonologijom. To se može i negdje usput.

Ja bih proučavala fikh. :D

MukaFFa
11.12.2013., 13:14
prva lekcija "haza" (http://www.madinaharabic.com/Arabic_Language_Course/Lessons/L001_001.html)

transkribirat ću sve što je na arapskom napisano

الدَّرْسُ الأوَّلُ eddersul evvelu prva lekcija/ders

evvel znači prvi

هَـٰذَا - haza( oba a su duga)
harz zal se čita kao (mi bismo rekli) slično tepavo z
dugo a se računa kao dvije dužine
uzet ćemo da je kratko "a" kao ono "a" u riječi Zagreb

هَـٰذَا بَيْتٌ haza bejtun

هَـٰذَا بَابٌ haza babun (dugo "a" kod Babun)

هَـٰذَا مَسْجِدٌ haza mesdžidun

هَـٰذَا كِتَابٌ haza kitabun (dugo a kod kitabun)

izuzev harfa zal koje smo rekli da se izgovara slično kao naše tepavo z ostali su isti ili govoto isti kao naši BHS glasovi

ostalo pročitajte obavezno

evo ovjde i kurs čitanja (http://www.madinaharabic.com/Arabic_Reading_Course/Lessons/L000_001.html)

MukaFFa
11.12.2013., 13:47
Ma što se mene tiče, nisam ja htjela da sad netko nas mora online učiti slova i sve živo, to su oni ranije imali u temi, ali to je bilo prije 10 godina. :D


Ja sam više htjela ovo drugo što sam u uvodnome opisala, stvari koje su povezane s religijom.

Mislim, ne da meni smeta ako će tko davati lekcije arapskog online, ne mislim da može biti na odmet. Ali kažem da što se mene tiče, ne moraju se lomiti noge oko toga.

Meni se sviđa zamisao s jednim listom dnevno :D , ali ako mogu birati, više bih da bude orijentacija na nekim terminima koji mogu biti korisni, npr. stručni vokabular. Nije kao da ćemo svaki dan čitati arapski pa moramo dobro baratati fonologijom. To se može i negdje usput.



dobro neka bude tako! meni se tvoj prijedlog čini lakšim jer tu onda ja nemam šta tražiti :p
u svakom slučaju
to bi onda trebala biti forma pitanja i odgovora

koga šta zanima neka pita a mi ćemo se bi iznillahi potruditi da to nađemo

evo recimo odmah nešto o ovoj sintagni
bi بِ je jedna veoma zanimljiva riječ
prevodi se kao "u" nekad kao "sa"
recimo Bismillahi se prevodi tradicionalno "u ime Allaha" mada se ona može prevesti kao " sa imenom Allah"
a može značiti pri kraj uz.
elem بِpuca na sve strane
izn tj izun je dozvola odobrenje potvrda( opet famozno tepavo z).
ova sintgame se obično korisiti kako bi se zatražio Božiji Blagoslov na posao koji se započinje, ali ne ono direktno...

mislim da ste nešto slično vidjeli na turskim sapunicama kada prose mladu.

Palenholik
11.12.2013., 14:10
Ja sam više htjela ovo drugo što sam u uvodnome opisala, stvari koje su povezane s religijom.

Vidi, da ti kažem... ovaaaj, kad pišeš u gluho doba noći, dešava se da misliš da si nešto napisao, a ono nisi :zubo:
Nadam se da će se naći koji dobrovoljac spreman podučavat arapski. :D
Ili se ja referiram na pogrešan post :misli:


Mislim, ne da meni smeta ako će tko davati lekcije arapskog online, ne mislim da može biti na odmet. Ali kažem da što se mene tiče, ne moraju se lomiti noge oko toga.

Evo MukaFFa je hazur, da ga Allah obdari sa ustrajnošću i strpljivošću. Ja ti rađe slijedim onu indijansku: "Čekaj da čovjek ožedni pa ga napoji s pola čaše vode, ako je popije, dolij mu još". Vidim ima žeđi, tako da je ponuđeno pola čaše vode, pa kad se popije...


Meni se sviđa zamisao s jednim listom dnevno :D , ali ako mogu birati, više bih da bude orijentacija na nekim terminima koji mogu biti korisni, npr. stručni vokabular. Nije kao da ćemo svaki dan čitati arapski pa moramo dobro baratati fonologijom. To se može i negdje usput.

Ahaaa, sad se kontamo :) Opet, bolje je uputiti na neki index islamske terminologije, nego ovdje postati jer svaki idući post zatrpa prethodni i onda nije pregledno, a ako nekom na forumu zatreba ne znaš na kojem si postu ostavio koji termin...

Jedino kad bi moderatori održavali prvi post i osvježavali novim terminima :cerek:

Ja bih proučavala fikh. :D
Čuj fikh :) Nadam se da shvataš da govorimo o (islamskom) pravu? Mnogim studentima, s kojima sam bio u kontaktu, ono je bilo "suhoparno", tako da moraš imati stvarno volje da to izučavaš :zubo:

Na prvu, nisam našao adekvatnu online bazu islamskih stručnih termina. Ima jedna kod naših dîn dušmana, pa se može konsultovati u nuždi :) Nije prvi put u historiji da su orijentalisti i kršćani kreirali kvalitetne indexe islamskih izvora, riječi i sl.

Link: Comparative Index to Islam - from the Qur'an, Hadiths, Taurat, Injil and other sources (http://www.answering-islam.org/Index/index.html)

Meadow
11.12.2013., 14:15
Otvorila sam temu za fikh.


Ja sam napravila i uvodni ovoj temi, a što vi ne čitate uvodni, nije moj problem. :D

Meni je svejedno što će se proučavati, meni kao meni nije naglasak na arapskom kao jeziku, već na ovome drugome. Ali ako bi netko htio saznati i neke osnove arapskog i ima dobrovoljaca da pišu, why not. Samo se tema ne može bazirati samo na tome jer nismo Jezikoslovlje i to bi nam bilo u neskladu s forumom.

Fussilat
11.12.2013., 20:13
Nadam se da će se naći koji dobrovoljac spreman podučavat arapski. :D


Tko želi naučiti arapski jezik ili imati barem neko znanje o arapskom jeziku najbolje je da se obrati najbližoj islamskoj zajednici, učenje arapskog jezika je besplatno. Elhamdulillah! :D

Još važna napomena: ne treba učiti arapski preko interneta, jer će doći do velikih poteškoća razumijevanja, a glavni problem je gramatika, gramatike materinjeg jezika je utemeljena i ne treba je mješati s gramatikom arapskog jezika, a to stvara poteškoće pri učenju i shvaćanju, pogotovo oko povezivanje harfova i više grupa, npr, tri H, Z, S, dva D,A, ...itd kad se nauči usmeno od učene osobe i riješavaju se domaće zadaće onda se lako prešalta na gramatiku arapskoj jezika i to će biti pravilno razumijevanje i izgovaranje arapskog jezika.

Eto, nadam se da sam pojasnio važne stvari oko toga.

MukaFFa, Palenholik, lijepo od vas, ali arapski se može pravilno naučiti samo usmeno, tj, od učene osobe(profesora, hafiza, ..)
Jer često i jedan pogrešno izgovoren harf igra jako, jako veliku ulogu u značenju riječi ili rečenice i jako je "opasno" ako pogrešno izgovori.

Ako baš netko želi najbolje je neke osnove za početnika naučiti na ovoj stranici, http://www.sufara.ba/lekcije/ ali tko želi utemeljiti znanje, onda se obratiti u najbližoj islamskoj zajednici i brzo će se shvatiti, a i pravilno, sve ovisi od volje, treba samo volje i malo upornosti, kad se savlada sufara, jako je lako i lijepo. :)

Palenholik
11.12.2013., 20:50
MukaFFa, Palenholik, lijepo od vas, ali arapski se može pravilno naučiti samo usmeno, tj, od učene osobe(profesora, hafiza, ..)
Jer često i jedan pogrešno izgovoren harf igra jako, jako veliku ulogu u značenju riječi ili rečenice i jako je "opasno" ako pogrešno izgovori.
E jesi baksuz ;), što prepadaš ljude :)
Šta je opasno? Pa opasno je i u drugim jezicima, pa ih opet ljudi uče. Ti uvijek imaš na umu Kur'an i islamske znanosti. Ok, nakon Meadown posta, jasno je da na to implicira, no otpada i detaljno učenje arapskog jezika.

Onaj ko želi, treba da se upoznaje s arapskim jezikom. Ko bude htio, potražit će škole ili kurseve arapskog jezika :)

MukaFFa
12.12.2013., 13:00
prije nego nastavimo sa "haza"
da se upoznamo sa slovom elif

engl Alif
ali po naški se čita "elif"

izgleda ovako ا
na sredini i na kraju ako dolazi iza harfa koji se veže piše se ovako ـا

idući put učit ćemo pisanje vokala
a mi idemo nastaviti sa "haza"


dakle transkribiram onako kako mislim da je najbliže našem BHS izgovoru

هَـٰذَا مِفْتَاحٌ haza miftahun( dugo a) ovo je ključ

هَـٰذَا كُرْسِىٌّ. haza Kursijjun OVo je stolica/fotelja

هَـٰذَا قَلَمٌ. haza qalemun- (ovdje je kod kalemun kratko "a") ovo je olovka/pisaljka

هَـٰذَا مَكْتَبٌ haza mektebun- ovo je sto(l)

هَـٰذَا سَرِيرٌ haza serir (dugo i) ovo je krevet

pitanja?

Meadow
12.12.2013., 13:16
Ja imam pitanje. :D


Može li se naučiti latinično, bez ovih znakova?
Znači naučim izraze i naučim pisati latinično. Bi li to prošlo? :D

MukaFFa
12.12.2013., 13:48
Ja imam pitanje. :D


Može li se naučiti latinično, bez ovih znakova?
Znači naučim izraze i naučim pisati latinično. Bi li to prošlo? :D
pa evo učimo ovako.
zato i transliteriram.

na onoj stranici je uporedo arapski i prijevod ali izgovor nije napisan.
zato ovo i radim

imaš zvučne zapise pa vježbaj.

ovaj se program čini jako dobar.
mislim da bi mogla pohvatati nešto uz moju pomoć

eto ako si pročitala arapski nema pomoćnog glagola.
haza znači ovo tj ovo (je)
haza kitab(un) ovo (je) knjiga

obično u praksi se završetak često izostavlja.
čitaj ovo moje i klikaj na arapske rečenice i mislim da neće biti toliko problem na onoj stranici

MukaFFa
13.12.2013., 12:56
nasttavak "haza" (http://www.madinaharabic.com/Arabic_Language_Course/Lessons/L001_003.html) ovo(je)
napominjam da klikanjem na arapski tekst možete čuti izgovaranje riječi

prije nego nastavimo upoznajmo se sa slovom ba ب
izgovara se kao naše b

piše se ovako:
http://arabicreadingcourse.com/images/forms/ba.gif

kada upoređujemo harfove nun(n) ta/t ja/j sa/slično s
razlika među njima je u tačkama

nastavak haza
u upitnoj formi.
koristi se dodatak ma( dugo a) koji znaki šta, men koji znači ko i e koji znači je li

مَا هَـٰذَا؟ ma haza / šta je ovo

أَهَـٰذَا.....؟ e haza / da li je ovo

نَعَمْ ne'am/ potvrdna čestica da

لا la / znači ne

مَا هَـٰذَا؟ ma haza? / šta je ovo

هَـٰذَا بَيْتٌ. haza bejtun / ovo je kuća

مَا هَـٰذَا؟ ma haza? / šta je ovo

هَـٰذَا قَمِيصٌ haza qamisun/ ovo je košulja

أَهَـٰذَا مِفْتَاحٌ؟ e haza miftahun?/ je li ovo ključ?

لا، هَـٰذَا قَلَمٌ. la, haza qalemun / Ne, ovo je olovka.

أَهَـٰذَا بَيْتٌ؟ e haza bejtun? / je li ovo kuća?

نَعَمْ، هَـٰذَا بَيْتٌ ne'am, haza bejtun / da, ovo je kuća

أَهَـٰذَا سَرِيرٌ؟ e haza serirun?( dugo i)/ je li ovo krevet

لا، هَـٰذَا كُرْسِيٌّ la haza kursijjun / ne, ovo je fotelja iliti naslonjač ;)

مَا هَـٰذَا؟ ma haza? / šta je ovo?

هَـٰذَا نَجْمٌ haza nedžmun / ovo je zvijezda

u ponedjeljak Inšallah prelazimo na

مَنْ هَـٰذَا men haza? ko je ovaj

MukaFFa
16.12.2013., 13:48
još o "haza"

rekli smo dakle da se haza čita tako što se a otegne
glaz zal se izgovara tako što se jezik prisloni na nepce i vrhove sjekutića... i mi ga zovemo "tepavo" z

kada je u pitanju pisanje vokala
i čitanje harfova oni se u principu ne čitaju ako nemaju oznake vokala
dakle postoje četiri vrste oznaka
kesra fetha damma i sukun

prva je FETHA

http://arabicreadingcourse.com/images/b-plus-a.gif"
odnosno b+e = be

druga je Kesra piše se ispod harfa primjer:

http://arabicreadingcourse.com/images/words/bi.png

b+i=bi

i damma

http://arabicreadingcourse.com/images/words/bu.png

i posljednje sukun

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/02/00-Sukun.png
b+ sukun = b

bilo koji harf koji nema oznake iznad se ne čita

postoji još udvajanje ovih znakova
fethan, kesren, dammen

دٌ دٍ دً

u vezi haza
pokušajete uraditi test koji je ovdje (http://www.madinaharabic.com/Arabic_Language_Course/Lessons/L001_004.html)postavljen

za svaki zapis na arpaskom imate zvuk pa mislim da će vam biti dovoljno da uradite test

sretno i prije nego nastavim neka se javi onaj ko je uraddio test i da mi kaže ako je gdje zapeo

Meadow
16.12.2013., 23:19
Nisam napravila test....... :brukica:

Mukaffa, hvala ti na trudu, ali ne znam jel ovo tko prati. Tj. bar se još nitko nije javio da prati. Pa ne znam koliko ti se isplati truditi ako nitko ne sudjeluje.

Ja sad stvarno ne mogu stići proučavati arapski, možda od sljedećeg tjedna uspijem nešto.

Sad dalje ti kako hoćeš, ti sam odluči želiš li nastaviti pisati lekcije ili ne.

tadž
17.12.2013., 12:52
huh, ovu temu nisam prije vidjela..

Svaka čast autoru.. Nije da sam poznavalac arapskog jezika, čak naprotiv :brukica:

ali valjda ovdje nešto naučim..:rolleyes:

tadž
17.12.2013., 12:56
evo pitanje ta tebe Meadow ( Mukaffa neka ispravlja :))


Kejfe haluki, ja Meadow ? :D
(kako si, Meadow)

Ene bi hajrin, elhamdullilah :)
(ja sam dobro, Hvala Allahu)

MukaFFa
17.12.2013., 13:29
praksa me naučila da je važno znati ovo:

ene mu'tab- umoran sam

ene džaia'- gladan sam

ene 'atišan- žedan sam

uridu ukel- hoću jesti

la! itekullah- ovo znači ne! boj se Allaha
i veoma je efikasno kada te neki arap gnjavi, bilo da ti se nabacuje bilo da ti želi prodati neki suvenir

MukaFFa
17.12.2013., 13:33
semek je riba dedžadž je piletina.
a lahm je meso
fakihetun je voće
šaj je čaj
kahveh ili kahvetun je kafa
sitara je stora ili i zavjesa

Tadž. vidi onaj proglem i prelazi ga polagano i sve čitaj... napravili su do neke 50 lekcije.
sa ovom dinamikom sigurno ćeš biti fluentna u govoru ali i u Kur'anu...
kako nema interesanata više ili nikako slobodno se obrati za pomoće ovdje ili na musafirhani... ili da nastavim ovako?
kurs se čini pravo dobar jer klikom na riječi imaš i kako se izgovaraju

Nemruth Dagi
17.12.2013., 13:45
Kad dolaze na red psovke....:ne zna:

MukaFFa
17.12.2013., 14:00
Kad dolaze na red psovke....:ne zna:

ehhh
arapski ima široku plejadu psovki. neke čak ni mi na balkanu nismo u stanju prevesti... ali teško da ćeš na ovom forumu naći nekoga ko bi ti htio pisati psovke.
to nisam sigurno ja. ja ne psujem ni na svojem a pogotovo na drugim jezicima

Nemruth Dagi
17.12.2013., 14:24
ehhh
arapski ima široku plejadu psovki. neke čak ni mi na balkanu nismo u stanju prevesti... ali teško da ćeš na ovom forumu naći nekoga ko bi ti htio pisati psovke.
to nisam sigurno ja. ja ne psujem ni na svojem a pogotovo na drugim jezicima

Dobro bi bilo znati barem osnove bez pisanja. Često sam u tim krajevima pa da znam o čemu se radi pogotovo kad komuniciram sa nesnosnim trgovcima.

Palenholik
17.12.2013., 18:54
Dobro bi bilo znati barem osnove bez pisanja. Često sam u tim krajevima pa da znam o čemu se radi pogotovo kad komuniciram sa nesnosnim trgovcima.

Dok budete učili arapsko pismo, ili gramatiku, između popunite lekcijama konverzacije na arapskom jeziku. U međuvremenu kako vaše znanje o arapskom pismu i/ili gramatici bude obogaćeno, shvatićete logiku iza pojedinih fraza ili načina izražavanja.
Video: Learn Arabic - How to Introduce Yourself in Arabic (http://www.youtube.com/watch?v=ityVW2gR0Rs)
Video: Arabic - Most Common Phrases (http://www.youtube.com/watch?v=0pb0F4HOCN8)
Video: Learn Arabic (http://www.youtube.com/watch?v=hBKN6Rs17aA)
Link: Easy Languages - Arabic (http://www.easy-languages.org/?cat=16) (vidjet ćete kako se izražavaju ljudi u ralnom razgovoru - malo se razlikuje od knjiškog arapskog)

Svi video linkovi koje sam dao su sa YTB i predstavljaju prvu lekciju u serijalu, ostale lekcije ćete nači kao sve ostalo što se nađe na YTB.

Eto, sretno vam bilo ;)
Imaš tu svega... baš konverzacija. A ovaj video Most Common Phrases (http://www.youtube.com/watch?v=0pb0F4HOCN8), ima najpotrebnije fraze (malo je brza, ali ima pause).

Meadow
18.12.2013., 01:08
evo pitanje ta tebe Meadow ( Mukaffa neka ispravlja :))


Kejfe haluki, ja Meadow ? :D
(kako si, Meadow)

Ene bi hajrin, elhamdullilah :)
(ja sam dobro, Hvala Allahu)


Marhaban, Tadž! :D

Ana bekhair, shokran!
Maljadeed? :Serek:



(Prijevod:
Welcome, Tadž.
I'm fine, thnx.
And you?)



I da, neka je arapski tu, nemojte na Musafirhanu da se sve ne pomiješa.

Nomen Nescio
19.12.2013., 23:39
Ja imam pitanje. :D


Može li se naučiti latinično, bez ovih znakova?
Znači naučim izraze i naučim pisati latinično. Bi li to prošlo? :D

Možeš, ali ćeš malo da se pomučiš sa transliteracijom. :) Mislim da ti mnogo može pomoći Arabic Phrases For Dummies (http://www.dummies.com/how-to/content/common-conversational-words-and-phrases-in-arabic.html). Odlična knjiga, imam je, nema arapskih slova, samo transliteracija. Za one naprednije ima njoj slična - Intermediate Arabic For Dummies. :)

MukaFFa:

لا la / znači ne

Da li laa označava apsolutno ili kategorično ne, za razliku od obično lā koje označava jednostavnu negaciju ili je samo reč o nekim dijalektima arapskog? :misli: Takođe, nije na odmet napomenuti da u arapskom postoje 2 negacije, koliko mi je poznato. Modalni glagoli, kao i glagoli koji nisu u indikativu i imperfektu, obično koriste negaciju lā i njene varijacije, poput lam, lan, lammā, dok glagoli u perfektu obično koriste negaciju mā (iako i mā se može koristiti ponekad u imperfektu ako postoji još jedan glagol koji je takođe u imperfektu). S druge strane, lā se može koristiti u perfektu ako se tim perfektom izražava želja.

mā qāla hāḏā - rečenica u perfektu. Kako bi je ti preveo?

Zanimljivo je da negacija ima sličnosti u mnogim semitskim jezicima. Tako se na hebrejskom "ne" izgovara lō i ʾal, staro-arapski (tj., stari južni arapski) izgovara ʾal, akadski ula ili kasnije ul/lā, itd.

Nomen Nescio
19.12.2013., 23:53
prije nego nastavimo sa "haza"

A šta je to haza u arapskom jeziku? Da li je reč o pokaznoj zamenici, možda? Malo me podseća na hebrejski zō't - pokaznu zamenicu. :rolleyes:

MukaFFa
20.12.2013., 09:42
haza je ono što ti tranliteriraš kao hāḏā

što se tiče "mā qāla hāḏā"

šta ti je qala
kako se piše arapski

malo me zbunjuje ovo upotrebljavanje "a" za glas "e"

da li je ovo upitna rečenica?...
ma i maza je inače upitna čestica

evo prijevod koji nudim je "to što je rekao"

Nomen Nescio
20.12.2013., 11:35
haza je ono što ti tranliteriraš kao hāḏā

što se tiče "mā qāla hāḏā"

šta ti je qala
kako se piše arapski

malo me zbunjuje ovo upotrebljavanje "a" za glas "e"

da li je ovo upitna rečenica?...
ma i maza je inače upitna čestica

Upitna rečenica?

evo prijevod koji nudim je "to što je rekao"

"To što je rekao" ima smisla, ali bolji prevod je "on to nije rekao." Jer mā je zapravo negacija. Evo ti jednog korisnog linka sa transliteracijom (http://www.loc.gov/catdir/cpso/romanization/arabic.pdf).

Palenholik
20.12.2013., 12:23
Jeste, haza i zalike su pokazne zamjenice.
ovaj/ova: hâza/hâzihi; هذا/هذه
taj/ta: zâlike/tilke; ذلك/تلك

Vezano za "mā qāla hāḏā" (ovo je eng. transliteracija).
Evo nekoliko školskih primjera. U realnom životu koristit će se pomočne riječi(ce) koje dodatno pojašnjuju rečenicu.:
Nije rekao ovo. Mâ kâle hâza. ما قال هذا
Šta reče ovaj? Mâ kâle hâza? ما قال هذا

Ova konstrukcije može značiti i potvrdno:
Ono što je rekao... Mâ kâle... ما قال
To je ono što je rekao. Hâza mâ kâlehu. هذا ما قاله

Arapsko "Mâ" ima više načina upotrebe (http://www.learnarabiconline.com/types-of-maa.shtml). Da ih ne navodim sve ovdje.
Transliteracija na našim jezicima je meni lično bliža i prirodnija (zbog govornog područja) nego engleska. Arapi još u tranliteraciji koriste brojeve da reprezentuju njihove krupne harfove (3 - 'ajn, 7 - haun, i sl...)

Nomen Nescio
21.12.2013., 20:52
Jeste, haza i zalike su pokazne zamjenice.
ovaj/ova: hâza/hâzihi; هذا/هذه
taj/ta: zâlike/tilke; ذلك/تلك

Ili haadhaa/haadhihi, odnosno, hāḏā/hāḏihi? Al vam ide transliteracija. :D U dualu je hāḏāni/hātāni. Množina je hā'ulā'i. To je za prvi krug pažnje. Za drugi krug pažnje je ḏālika/tilka, množina (inače retka) je 'ulā'ika.

U pitanju su, dakle, pokazne zamenice za prvi krug pažnje i drugi krug pažnje. U starogrčkom postoje i pokazne zamenice za treći krug pažnje (u srpskom i hrvatskom takođe) - "onaj." Semitski jezici uglavnom poznaju pokazne zamenice samo za prvi i drugi krug pažnje.

Vezano za "mā qāla hāḏā" (ovo je eng. transliteracija).
Evo nekoliko školskih primjera. U realnom životu koristit će se pomočne riječi(ce) koje dodatno pojašnjuju rečenicu.:
Nije rekao ovo. Mâ kâle hâza. ما قال هذا
Šta reče ovaj? Mâ kâle hâza? ما قال هذا

Ova konstrukcije može značiti i potvrdno:
Ono što je rekao... Mâ kâle... ما قال
To je ono što je rekao. Hâza mâ kâlehu. هذا ما قاله

Arapsko "Mâ" ima više načina upotrebe (http://www.learnarabiconline.com/types-of-maa.shtml). Da ih ne navodim sve ovdje.

Nije sporno da se mā upotrebljava na više načina, već je bilo reči o negaciji. Imam nekoliko dobrih gramatika arapskog jezika u kojima ima više o svemu ovome, kao i jedan solidan i kratak članak koji se zove On Verbal Negation in Semitic. Ah, rekao sam da postoje 2 negacije, odnosno, rečce za negaciju, ali ima ih izgleda 5.

MukaFFa
22.12.2013., 18:15
a je li kad ja kažem da ne'am

jel imam ili nemam?
a ima li arap ili nema kada kaže "ne'am!"

kada je u pitanju transliteracija budi malo opušten.

posebno onim muslimanima koji znaju arapsko pismo.
eto tako, a u riječi haza i nemre biti kratko.
a recimo ako misliš na hazaa( recimo ono h iz ehad)
onda je kratko a ali tada znači napraviti po mjeri


u svakom slučaju evo ja te predlažem za predavača
pa nas podučavaj malo arapskom

Nomen Nescio
24.12.2013., 14:16
a je li kad ja kažem da ne'am

jel imam ili nemam?
a ima li arap ili nema kada kaže "ne'am!"

kada je u pitanju transliteracija budi malo opušten.

posebno onim muslimanima koji znaju arapsko pismo.
eto tako, a u riječi haza i nemre biti kratko.
a recimo ako misliš na hazaa( recimo ono h iz ehad)
onda je kratko a ali tada znači napraviti po mjeri


u svakom slučaju evo ja te predlažem za predavača
pa nas podučavaj malo arapskom

Sorry, druže, ako sam te uvredio i i bilo šta slično. Uopšte mi nije bila namera. :(

MukaFFa
24.12.2013., 15:06
Sorry, druže, ako sam te uvredio i i bilo šta slično. Uopšte mi nije bila namera. :(
ma jok ba...
nema ljutnje nikakve niti bilo šta slično
ali eto nekad osjetim poriv za nešto... k'o ukojica šta ćeš!

u svakom slučaju stvarno mislim da bi mogao predavati ovdje arapski jezik... nisam ti ja neki arabista...

samo slobadno arapske harfove transliteriraj u duhu BS jezika.
nama u Bih je transliteracija u vezi arapskog dosta oslonjena na vukovo pravilo
piši kao što čitaš
čtitaj kao što pišeš

Eshion iz Eosa
24.12.2013., 20:24
Mene jedino smeta,neprestano i stalno ponavljanje poklica; alahu akbar.
Kao da je to jedina recenica za koju znaju.Jadno i glupo.

Nomen Nescio
24.12.2013., 22:36
ma jok ba...
nema ljutnje nikakve niti bilo šta slično
ali eto nekad osjetim poriv za nešto... k'o ukojica šta ćeš!

u svakom slučaju stvarno mislim da bi mogao predavati ovdje arapski jezik... nisam ti ja neki arabista...

samo slobadno arapske harfove transliteriraj u duhu BS jezika.
nama u Bih je transliteracija u vezi arapskog dosta oslonjena na vukovo pravilo
piši kao što čitaš
čtitaj kao što pišeš

Pa to pravilo je super. :) Ja retko transliterujem grčki ili hebrejski, uglavnom uvek je to onako kako si rekao, "čitaj kao što pišeš." Ponekad kad čitam neku stručnu literaturu i vidim transliteracije, smorim se, lakše mi je da napišu na izvornom jeziku nego da se dovijam šta znači ' ǧ d͡ʒ é e̞ ʕ _ ś i slično. :504: Lepo napišem Elohim (Bog), a ne 'ĕlōhîm, a i lakše mi da pročitam na hebrejskom tu istu reč (אֱלֹהִים) nego transliterovanu. :D Kad je u pitanju Jahve/Jehova, uglavnom upotrebljavam Yahweh, to je jednostavna transliteracija a i izgovor. Što se tiče arapskog, mislim da je jako komplexno i komplikovano da se sve transliteruje po pravilima, doduše, to je dobro za profesionalce koji napamet znaju sva ta pravila. Za nas smrtnike je dovoljno da kažemo Allah ili čak Alah, baš će svako pisati Allāh. Ili Muhamed ako i neko napiše Muhammad, ali sigurno ne piše svako Muḥammad, zar ne. Takođe sam video da se vaša sveta knjiga naziva, tj., piše, Kuran, Quran ili pak Qur'an, ali nikad Qurʼān, što je, čini mi se, najpravilnije.

Sve u svemu, nisam ni ja neki arabista, osim što ponešto znam o tim semitskim jezicima, volim ih, ima dosta sličnosti među njima, itd. :)

Nomen Nescio
24.12.2013., 22:42
Mene jedino smeta,neprestano i stalno ponavljanje poklica; alahu akbar.
Kao da je to jedina recenica za koju znaju.Jadno i glupo.

To je kao kad neko kaže "Pomoz' Bog" i slično, u našoj ovde kulturi. Alahu akbar je verovatno najpoznatiji pozdrav među muslimanima koji se koristi u raznim situacijama i prilikama (molitve, ispovedanje vere, u nevolji, u radosti, kao formalni pozdrav, itd.), i po meni je super pozdrav.

MukaFFa
25.12.2013., 11:31
To je kao kad neko kaže "Pomoz' Bog" i slično, u našoj ovde kulturi. Alahu akbar je verovatno najpoznatiji pozdrav među muslimanima koji se koristi u raznim situacijama i prilikama (molitve, ispovedanje vere, u nevolji, u radosti, kao formalni pozdrav, itd.), i po meni je super pozdrav.
nije Allahu ekber pozdrav
možda jest poznat i moguće je da ga sa strane ljudi doživljavaju kao pozdrav
to je tekbir doslovno veličanje ili izgovaranje ekbera.
to je btw superlativ, koliko je meni poznato. ali da ne ulazimo u značenje ovoga molio bih.
pozdrav koji je muslimanima oporučen kao najbolji je es-Selamu alejkum tj doslovno Es-Selamu nad vama.

Allahu ekber je ipak opisan kao zikrullah

MukaFFa
25.12.2013., 11:35
usput moj učitelj arapskoga nam je rekao da se arapski sirije, libana i palestine razlikuje od klasičnog arapskog u tome što oni često krako e zamjenjuju sa kratkim a.

tako da, vjerovatno si čuo da govore Allahu akbar...

Palenholik
25.12.2013., 14:14
To je kao kad neko kaže "Pomoz' Bog" i slično, u našoj ovde kulturi. Alahu akbar je verovatno najpoznatiji pozdrav među muslimanima koji se koristi u raznim situacijama i prilikama (molitve, ispovedanje vere, u nevolji, u radosti, kao formalni pozdrav, itd.), i po meni je super pozdrav.
Kao što MukaFFa reče, nije pozdrav.
A znači: Allah, Bog, je največi.

Muslimani to vrlo često izgovaraju: prilikom ushićenja (kad su sa nećim zadivljeni) na taj način pripisujući ono čime su očarani Bogu; prilikom velike nesreće; prilikom bodrenja (za borbu, sport, i sl..); prilikom molitvi i drugih obreda (jer je propisano, a ne po svom izboru).

Negodovanje može biti jer je:
Allah - strana riječ za ljude našeg govornog područja, a i šire. I ako se arapski kršćani koriste Allah riječju, tokom svojih molitvi.
Jer je mežu nemuslimanima, pogotovo kršćanima, rasprostrtanjeno ubjeđenje da je Allah/Alah, božanstvo mjeseca i da su muslimani idolopoklonici.

Pravi Život
25.12.2013., 14:58
Allah, Bog, je največi.

Muslimani to vrlo često izgovaraju: prilikom ushićenja (kad su sa nećim zadivljeni) na taj način pripisujući ono čime su očarani Bogu; prilikom bodrenja (za borbu, sport, i sl..)

Ček malo, oćeš reć da uzvikujete 'Allah' pri nogometnim tekmama, ono kad primjerice protivna momčad zabije loptu u vaš gol a onda vi skočite na noge i poklonite se uzvikom 'Allah je najveći' ?!

Sori al, to je praznovjernost. Kako sama riječ govori "prazna vjera".

Nomen Nescio
25.12.2013., 19:11
nije Allahu ekber pozdrav

Nisam mislio "pozdrav" u klasičnom smislu, nisam se dobro izrazio, ali hvala na ispravci, razumemo se.

usput moj učitelj arapskoga nam je rekao da se arapski sirije, libana i palestine razlikuje od klasičnog arapskog u tome što oni često krako e zamjenjuju sa kratkim a.

U čemu su osnovne razlike između arapskog Sirije, Libana i Palestine, kad si već ovo spomenuo?

MukaFFa
26.12.2013., 07:56
Nisam mislio "pozdrav" u klasičnom smislu, nisam se dobro izrazio, ali hvala na ispravci, razumemo se.



U čemu su osnovne razlike između arapskog Sirije, Libana i Palestine, kad si već ovo spomenuo?

heh ne znam :ne zna:
znam samo da su pretrpjeli veliki uticaj engleskog jezika i tu osobenost da kratko e izgovaraju kao kratko a...
i ništa više.

uglavnom mislim, nisam siguran ne znam, da im je zajednička gramatička i sintaksička jezgra kao i određeni fond riječi,
arapski jezik nije kao bosanski ili srpski, pa da postoji mala razlika između jezika kao sistema i jezika u upotrebi.
te razlike znaju biti toliko izražene da se razumiju kao zagorac i istrijon koji priča na labinštini

Inače, dragi moji istrjoni, iako je bio rat i iako sam bio izbjeglica, tamo sam ipak proveo dvije lijepe godine moga života.
još možete zamisliti kako mi je sad Istra lijepa jer sam imao skoro 20 godina da ideliaziram usponene koje nosim otamo.
osmjehnem se čak i kada čujem da je neko dobio kozice :cerek:

i-s-l-a-m-i-c
26.12.2013., 11:05
heh ne znam :ne zna:
znam samo da su pretrpjeli veliki uticaj engleskog jezika i tu osobenost da kratko e izgovaraju kao kratko a...
i ništa više.

uglavnom mislim, nisam siguran ne znam, da im je zajednička gramatička i sintaksička jezgra kao i određeni fond riječi,
arapski jezik nije kao bosanski ili srpski, pa da postoji mala razlika između jezika kao sistema i jezika u upotrebi.
te razlike znaju biti toliko izražene da se razumiju kao zagorac i istrijon koji priča na labinštini

Razlika je upravo to, dijalekt... Gramatika je ista, samo je dijalekt različit. No, tu ima i puno preklapanja, koriste riječi jedni od drugih, tako da dijalekti nisu tako jasno definirani ali se skoro pa bez problema međusobno razumiju. Najveće razlike među tim dijalektima su među udaljenim geografskim područjima svijeta gdje se govori arapski jezik (što je i logično) - poput Maroka i Jemena.


Inače, dragi moji istrjoni, iako je bio rat i iako sam bio izbjeglica, tamo sam ipak proveo dvije lijepe godine moga života.
još možete zamisliti kako mi je sad Istra lijepa jer sam imao skoro 20 godina da ideliaziram usponene koje nosim otamo.
osmjehnem se čak i kada čujem da je neko dobio kozice :cerek:

Večeras, uz Bozju pomoc i odredbu, putujem ;)

Palenholik
26.12.2013., 11:22
Mislim da Palestina, Jordan i Sirija imaju sličan ili identičan dijalekt.
Eš biddek? (Šta hoćeš)
Miš 'ârif šu haza. (Ne znam šta je to)
Te'al biullek šu bit'amel (Dođi da ti rečem štaš raditi)

Egipćani trpaju "g" umjesto "dž" i "qaf", a ovi Jordanci omekšaju "qaf" sa običnim elifom i u pojedinim djelovima "kaf" izgovaraju kao "ć" :)
Bejtek fil gebel? (Kuća ti je na brdu?)
Miš maul? (Nemoguće)
Mâ âlet li? (Nije mi rekla)
Ihći, ihći ja veled! (De govori više dijete)

itd. :)

A Libija, čuo sam da imaju dosta talijanskih tuđica. Sad sam zaboravio par primjera, mislim da za dijete/curicu kažu "bambina". Ali ostatak, ništa strašno da se ne može razumjeti. Možda bi bio velik "šok", nekome ko je učio književni arapski, i onda krenuo na neku arapsku pijacu :)

Moj prof. arapskog (davno..), nakon jedne profesorice koja je regularno pričala dijalektom tokom časa..., je bio Marokanac. Stariji gospodin, pedantan... ali nikad ga nismo mogli čuti da priča dijalektom. Jedan moj kolega ga je zezao zbog toga, kaže: "Profesore vi tako i na pijaci pričate?" :)

MukaFFa
26.12.2013., 14:13
Večeras, uz Bozju pomoc i odredbu, putujem ;)
hairli da ti bude. poselamit ćeš Hazima efendiju.
samo mu reci odakle sam znat će on