Naučite me/nas arapski jezik...

[Nemruth Dagi]

Tko ide????


Bauerova 27, Zagreb

;)

[Minam]

Ja sam dve godine studirala arapski, i nameravam da nastavim sad u aprilu. Zanimljivo iskustvo u svakom slucaju. Donelo mi je puno koristi i zabave.

[Nemruth Dagi]

Minam kaže:
Ja sam dve godine studirala arapski, i nameravam da nastavim sad u aprilu. Zanimljivo iskustvo u svakom slucaju. Donelo mi je puno koristi i zabave.

Bravo, zašto ne?

[CF]

imaju lijepo pismo ali mi se čini extra teškim jezikom

[parsifal]

pa ajde dobro ovako se mislim...

nitko me ne poznaje ovdje, nista ne reklamiram i ne prodajem
i kako kaze moj prijatelj ognjen iz rijeke...

nitko te nece pohvaliti ako se sam ne pohvalis ..

pa hajde da se malo pohvalim na ono sto mi je drago

imam smisla za strane jezike i volim ih uciti .
sluzila su mi na putovanjima (posjetio sam 23 zemlje do sada a u mnogima i zivio)

govorim

engleski, ruski, njemacki i arapski

ako bih samog sebe ocjenjivao i da se vidi relativnost tog poznavanja dao bih mom meni iz engleskog i ruskog 4

iz njemackog zasluzujem +2

a arapski poznajem za ajmo reci -2

najdraze mi je poglavlje jedinstva iz kurana na arapskom
(ko bih rekao da cu ono sto je crowley napisao u jednom liberu nauciti reci na izvornom jeziku i shvatiti sto to znaci)
(zivot vas stvarno dovodi u situacije koje ne mozete predvidjeti)

QUL:

Hua Allahu ahad
Allahu assamad;
lam yalid walam yulad
walam yakum lahu kufwan ahad.

inace ....
drzi se da je najtezi jezik na svijetu za nauciti

kineski a drugi po tezini da je arapski

impresioniralo me da muslimani pozdravljaju pozdravom iz evandjelja tj assalamu alejkum tj mir s tobom

najljepsi,najpoeticniji, najmeksi, jezik meni je ruski :love:

ah da da kazem da esperantno govorim kao da sam se tamo rodio :p

(salim se- ne znam esperanto i osjecam odbojnost prema umjetnim jezicima.. zivi jezici cine mi se ljepsi i prirodniji i zanimljiviji ...

nemam nikakav poriv nauciti esperanto)

a na francuskom znam reci - sevre ,sevre dize inspektor megre :p

i znam reci ono vulevu kushe aveq moa ...:D :frajer:

maarsalama:W

[parsifal]

zanimljivo mi je bilo nauciti da se na arapskom JA kaze

ana :)

da se dobro kaze ZEN :eek:

[Minam]

Znate ono : Ana Minam. Ana min Asserbija :)
A da..ima i dosta arapskih reci u mom jeziku :
Dzezva (za kuvanje kafe posuda)
Corba (jelo)
Sanduk
Astal
Cufte (loptice od mesa)
Aman zaman!
Masala! (kad je nesto veoma lepo)
Vala! (kad se kaze: "To je vala bas dobro!")
Caj
Baklava
Kahva


Cak sam ja sama posumnjala na nasu rec HVALA, koja moze biti sastavljena od huwe Allah, sto znaci On je Bog!

Sta vi mislite, hajde muslimani upomoc. Da li rec hvala zasita ima veze sa tim?

[Shady]

Minam,
interesantno zapaženje. To može biti a i ne mora. Ja mislim da to nije slučaj, jer na arapskom je hvala - šukren.
Rekao bih da je riječ hvala tipična naša (hrvatska, bosanska, srpska) riječ, no tome bi trebalo pitati nekog znanstvenika.
Rusko "hvala" je Spasibo (spasi Bože?!) a fina je i makedonsta "blagodaram"

[obelix]

Evo, pala mi je na pamet malo luđa ideja (ne znam ako se netko prije sjetio), a nadam se da Blaise i danaye neće biti prestrogi prema ovoj temi... :s :s :Pop: Nije baš religiozna tema u konvencionalnom smislu, ali može se povezati s religijom.

Naime, budući da se tu muva dosta muslimana koji znaju arapski (barem ponešto, ako ne jako dobro ;)), pa rek'o, što nas ostale smrtnike ne bi barem malo uputili u nekakve osnove osnova. Recimo, mala škola arapskog pisma, pa kako se riječi čitaju, izgovaraju... Što se sve može povezati s učenjem nekih novih riječi, i nalaženjem semantičkog korijena u recimo bosanskom... ;)

Pogledajte kako je Adura napravio lijepi tutorial za svirati gitaru na Glazbi, pa što se ne bi u pauzi između ozbiljnijih tema ovdje malo "odmorili" i usput napisali koju lekciju za one koje to zanima...

Nisu zabranjeni hvalospjevi kako je to najljepši jezik i naravno "božanski"... ;) Ne bi škodilo napisati i nešto iz povijesti jezika...

[rambi]

Nesto kao الحمد لله رب العالمين ... evo prilike da misionarite, a mi, pri tom, nesto i naucimo ;)

(ne odgovaram za eventualne pogreske u pisanju :o, ja sam tek pacic mali)

[obelix]

Ajde, rambi uz to ide i prijevod... ;) Slovo po slovo, molim... :o

[rambi]

Alhamdul lilahi rabil aalamin (ako sam to dobro izgovorila :o) iliti Blagoslovljen je Bog gospodar svjetova... formula je vrlo slicna hebrejskokj pa sam ju onda lakse naucila :raspa:

A sto se tice slova - khm, khm... skoro svako ima 3 forme (ovisno da li je na pocetku, u sredini ili na kraju rijeci), ali kompjutor to rjesava sam :mig:

[obelix]

Da, da, da, sad sam se sjetio da treba naučiti i hebrejski a vidi kako si se ti tu našla... :lux: :cerek:

Ajde odmah prijevod svoga signaturea, pa dalje! ;)

A za arapski, kako ću se snaći onda (mislim za slova)? :confused:

[rambi]

Sto se mog siga tice - Shma Israel, Adonai elocheinu, Adonai echad = Cuj Izraele, Bog nas, Bog je jedan (za hrvatskiji duh ovog prijevoda, obrati se na hrvatski prijevod Biblije ;)), meni se vise svidja kako je to ispalo u engleskom jer je vise u duhu jezika: Hear, o Israel, The Lord our God, the Lord is one.

Sto se tice arapskog - ja imam arapsku tastaturu, znam imena i zvuk svakog slova pa nabadam.... a kad se spajaju u rijec, onda se oblici mijenjaju pa se onda igram :o.

[obelix]

ا ب ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك ل م ن ه و ى

ا Alef
ب Be
ت Te
ث Se
ج Đim
ح Ha
خ Kha
د Del
ذ Zel
ر Re
ز Zen
س Sin
ش Šin
ص Sad
ض Dad
ط Tah
ظ Zah
ع Aein
غ Gain
ف Fe
ق Kaf
ك Kef
ل Lem
م Mim
ن Nun
ه Heh
و Wau
ى Je

Ne znam koliko je ovo točno... :( I kako se slova izgovaraju? :misli:

[obelix]

rambi kaže:
Sto se mog siga tice - Shma Israel, Adonai elocheinu, Adonai echad = Cuj Izraele, Bog nas, Bog je jedan (za hrvatskiji duh ovog prijevoda, obrati se na hrvatski prijevod Biblije ;)), meni se vise svidja kako je to ispalo u engleskom jer je vise u duhu jezika: Hear, o Israel, The Lord our God, the Lord is one.

Sto se tice arapskog - ja imam arapsku tastaturu, znam imena i zvuk svakog slova pa nabadam.... a kad se spajaju u rijec, onda se oblici mijenjaju pa se onda igram :o. A možeš za hebrejski napisati slovo po slovo kako se izgovara i čita i piše? :moli:

Za arapski sam našao na netu, ali mi sad trebaju ovdašnji učitelji...

[rambi]

Ja sam naucila iz ovoga :D http://www.therighteouspath.com/children/arabicalphabets/alphabetsindex.asp

[obelix]

Jupiiii... :D:D

Za djecu? :eek: :D

Idem se bacit' na proučavanje (ovi moji su nepregledni :()...

[rambi]

ا ب ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك ل م ن ه و ى

ا Alef = A
ب Be = B
ت Te = T
ث Se = TH
ج Đim = nemam tu kvacicu, samo ti slovo kaze
ح Ha = H
خ Kha = tvrdo H, kao hebrejski ch
د Del = D
ذ Zel = TH
ر Re = R
ز Zen = Z
س Sin = S
ش Šin = SH (kvacica)
ص Sad = S (ali... mislim da bi se reklo dublji S :confused:)
ض Dad = D (ista stvar)
ط Tah = T (vidi gore :o)
ظ Zah = TH (takodjer)
ع Aein = ovaj je nezaboravan; postoji i u hebrejskom, ali ga samo bliskoistocni Zidovi znaju izgovoriti... VRLO guturalan
غ Gain = dodje kao R u hebrejskom; grleno
ف Fe = F
ق Kaf = K (pa opet malo dublji ;)
ك Kef = K
ل Lem = L
م Mim = M
ن Nun = N
ه Heh = H, meni se cini mekse
و Wau = W
ى Je = J/I

Sto se vise isprovalim, prije ce se javiti netko tko stvarno zna ;)

[rambi]

Pa rekla sam ti da sam ja u arapskom pacic mali :o :D

Za hebrejski isto ima website za pacice male :) (http://www.akhlah.com/Aleph_Bet/aleph-bet.asp)

[obelix]

"S" i "dublji S"? :eek: :confused:
"K" i "dublji K"? :horor:

Kako ću to izgovorit' a da sam sebi ne ispadnem blesav? :D Moramo se mi pačići snaći dok ne dođe kakva veća patka... :D

[rambi]

parsifal kaže:
inace ....
drzi se da je najtezi jezik na svijetu za nauciti kineski a drugi po tezini da je arapskiMozda nama jer je iz druge obitelji jezika, ali, koliko ga ja do sad poznajem, ne cini mi se da je tomu tako.

parsifal kaže:
impresioniralo me da muslimani pozdravljaju pozdravom iz evandjelja tj assalamu alejkum tj mir s tobom Shalom Aleichem ;)

[obelix]

Parsifal, što se čeka onda... ;)

[Blaise]

Masala! :)

Bi mogao netko napisat par osnovnih izraza, pozdrave, brojeve do 10, nekoliko jednostavnih recenica?
:s

[parsifal]

arapski ===== naski


šu fi je šta ima :D


makaz su nožice tj makaze :eek:

sanduk je isto sanduk (alaha mi tj tako mi ERIS :D )

batata je krumpir tj patata



ARAPI NEMAJU SLOVO P tj nemaju rijeci koje pocinju tim slovom

defter === tefter tj mali notes :D

jonan == grcka

sin = kina

nemsa = austrija

jehudi = židovi :D

ok = ok :D

taleb = student
thaleb = lisica

dude = crv
saghir dude = crvic




al vikhaja khair min eleladj = bolje sprijeciti nego lijeciti :s


*****
toliko za veceras

sutra nova lekcija:W

[Shady]

Evo ja ću malo religijskih pojmova:
Kitab- Knjiga
Melek - Andjeo
Kafir - nevjernik
mu'min - vjernik
Sejf - mač (i ovo je vjerski pojam) :D
Insan - Ljudsko biće, Homosapiens.
Tisateašer - Broj 19. (kojim je Qur'an zaštićen od lažaca) :D
Iblis - Korijen zla
Šejtan - loša strana čovjeka
Muhafik - licemjer, neiskrena osoba, prevrtljivac, osoba bez riječi, karaktera...
Džahil - Neznalica.
Salah - Zahvaljivanje Bogu (molitva).


I onih općih:
Sunce i Mjesec - Šems we Kamer
Zemlja - Erd
Nisa - Ono što Ravana ne umije da cijeni. :amd:
Hatem - Pečat
Jetim - Siroče bez ikog.
Zalim (zulum) - silnik, nepravednik, tlačitelj (nepravda).
Al-Kemija (Kemija) :mig:

[Blaise]

Smo zaspali? :eek: :ceka: ;)

[obelix]

Baš! :mad:

Ajde, dajte osnove arapskog please! :s Adura? Shady? :)

[Nemruth Dagi]

dečki i cure, ovog proljeća kao i uvijek nosi se
ubrzo samo z e l e n o

no ne zbog arapskog miljea

već zbog WHITE ORANGE and GREEN

i još samo malo i eto nam St. Patricks day


slonše -tko razumije

[Adura]

obelix kaže:
Baš! :mad:

Ajde, dajte osnove arapskog please! :s Adura? Shady? :)

Evo virnuo sam na topic....

Osnove huuuuu:)

To nesto kao 'mala skola gitare' , pa se rasprede do 10 strana o osnovama muzicke teorije:) , a da ne govorim o arapskom , posebice nekim gramatickim pravilima kojih nema u nasem...a tek o izgovoru(:misli: :eek: )

Nego javnem se kasnije pa da pokusam sto je krace moguce dati neke osnove:)

[Adura]

Hmmm

Ok ova tema je veoma siroka, mnogo sira nego 'skola gitare' , tako da cisto sumnjam da cu uspjeti sve pohvatati u ovome svemu.No da pokusam.

Prije svega mali uvod o istocnim jezicima, narocito semitskim, pa zatim mali fokus na sjeverno arapski,odnosno klasicni arapski (knjizevni jezik), pa nesto da napisem o narjecjima.

I dan danas postoji zbrka oko klasifikacije jezika ali u sustini vecina istocnih jezika se dijele na dvije osnovne grane:hemitske i semitske. Arapski jezik spada u semitske jezike.

Podjela hemitskih jezika bi izgledala ovako:
1.zapadno hemitske jezici(libijsko berberski s kanarskim)
2. istocno hemitski()
a) eritejski (nisko kushitski)
b) agau(visoko kushitski)
3.staro egipatsko koptski

No ovdje ima i drugacijih podjela pa «Brockhaus»(leksikon) veli da ima pet grupa:
a)berberska i to sa jezicima:taureshki,kabilski,šilhiški,zenega,zenets ki
b)kušitska i to sa jezicima: beduaje,saho,afar,galla,somali,bilin, agau(hamir,kvara) i kafa;
c) hamitska sa sudanskom , a sa jezikom huasa
d)nilotska , s jezicima:masai,ndorobbo,bari,mandari,šir, kuku, kakvak, fudalu, nijambara ,liggi
e)hamitsko – bošmanska ,s jezikom :1 hotentotskim.

Podjela semitskih jezika bi izgledala:
i. Istocni (akadski , odnosno asirski i babilonski)
ii. Sjeverno zapadni (ili sjeverni).....
a) kananejski
1. hebrejski
2. fenicki(s nastavkom u punskom i neopunskom)
3. ugaritski(tj jezik grada Ugarita odno Ras Šamse)
4. maobitski(natpis Mese,kralja Maoba, oko 830 pne)
b) aramejski (staro aramejski) gdje spadaju
1. jaudi(poznat s natpisom Zenžirliju u sjevernoj Siriji m uz sredine 8 vijeka pne)
2. carski aramejski (tj. iz doba perzijske vlasti)
3. aramejski iz Elefantine
4. biblijski aramejski
Zapadno aramejski :
5. judejsko – aramejski
6. palestinsko kršcanski
7. nabatejski
8. palmirenski
Istocno aramejski
9. sirijski(iz Edese)
10. aramejski Babilonskog Talmuda
11. mandejski

Sjeverni aramejski jezik sacuvao je samo tri oblasti:izmedju jezera Urmije i Vana;u oblasti Tur Abdina i sjeverno od Mosula.
iii. Jugozapadni (južni) semitski
a) etiopski jezici , i to : mrtvi:
1. gez; i živi
2. amharski
3. tigraj
4. tigre
5. harari
6. gurage
7. gafat
8. argobba
b) Južno – arapski jezici:
1. Epigrafski:
minejski (po prijestonici Ma'in),qatabanski,ausanski,hadrameutski i sebejski
2. Savremeni južno arapski dijalekti :šhauri,soqotri,mahri,bota-hari,harsusi.
c) Sjeverno arapski jezici
1. epigrafski
lihyanski (iz Al-'Ula s pocetka nove ere);tamudski (iz istog mjesta , zatim u Tajmi na putu za Mada´inu-Salih, u Tebuckoj Sarri, u Hayberu i Dzavfu;jedan od tamudskih natpisa potjece iz 106.god pne ,ali Tamude spominje vec asirijski vladar Sargon(vladao 721-705 pne) ;sefavijski (iz podrucja planine sefa , jugoistocno od Damaska u Siriji)

[Adura]

Khm:)

Nakon ovog malog pregleda hemitskih i semitskih fukusiracemo se na iskljucivo klasicni arapski jezik ; nesto reci o njemu u njegovoj evoluciji i o njegovim narjecjima.

Sjeverni arapski jezik, inace poznat kao klasicni je onaj kojim se i danas govori.Prema nekim autorima(Marcis) ovaj jezik je zajednicki pjesnicki jezik (koji se nije upotrebljavao kao govorni) , a bazira se na govorima Nedžda i Hidžaza,a narocito na dijalektu plemena Kurejsh.Zatim je na njega izvršio snažan uticaj Kur'ana , a potom znacajnu ulogu odigralo je miješanje arapski plemena pri kasnijim expanzijama islamske teritorije u prvim stoljecima Islama.
Prema Sujutiju u osnovi arapskog književnog jezika su elementi iz govora arapskih plemena : Kajs ,Tamim i Asad u prvom redu, zatim iz plemena Hudajl, i naizad iz dijelova plemena Kinane i Tajje.Normalno ovaj puritanizam arapskih gramaticara i leksikografa nije se mogao u cjelosti održati pa su postepeno u književni arapski jezik prodirali i utjecaji arapskih dijalekata.Ipak, izmedju svih tadašnjih dijalekata pobjedu je izvojevao dijalekt Kurejša ,s jedne strane iz vjersko , politicko ekonomskih razloga, a sa druge strane zbog posebnih karakteristika toga govora(bogatstvo rijecnika, a posebice osobnost toga govora u usmenom predanju, gdje veliku ulogu u kanonizaciji igra sam kur'anski stil ->kako u pogledu ucvršcivanja položaja tog narjecja , kako u vezi sa njegovim daljnjim formiranjem, razvojem,širenjem i održavanjem sve do današnjih dana.)

Osim istaknutog utjecaja kur'anskog jezika na formiranje arapskog književnog jezika , od posebnog znacaja je uopce pojava Islama i razvoj arapskog društva , žirenje vidika, i razvoj nauke.Sve ovo je imalo ucinka na oblikovanje samog jezika ; njegove semantike ,stilistike,vokabulara i drugih jezickih karakteristika.
Od dolaska na vlast dinastije Abasija znacajan utjecaj na jezik izvršili su sve mnogobrojniji i tješnji dodiri sa pripadnicima drugih naroda i njihovim kulturama(Perzijanscima , Grcima, Hindusima).
U vezi sa novonastalim prilikama , od pojave islama pa dalje, se stvaraju nove rijeci putem derivacije , konteminacije, ili figurativnom upotrebom , ili primanjem stranih rijeci.Dolazi i do promjene znacenja (ili gubitka znacenja) , ili pak do izbacivanje iz upotrebe, odnosno zastarijevanja nekih rijeci.

Arapski klasicni jezik ne samo da je dolazio u dodir sa drugim semitskim jezicima, vec je mnoge od njih potisnuo ili potpuno zamjenio u nekim oblastima.Tako je neznatno suzio podrucje južno-arapskog na jugu Arabije i u Jemenu.Na sjeveru je došao u dodir sa armejskim u Siriji,Libanu i Iraku, ali ga je sveo danas na samo nekoliko jezickih otocica.Nešto duže se održao(bar kao i crkveni i naucni) sirijski jezik , kao što je i slucaj sa koptskim jezikom u Egiptu.Velikim dijelom potisnuti su i drugi jezici hamitske grupe u sjevernoj Africi.Arapski je (pored španskog) viže od sedam stoljeca vladao i u Španiji (711-1492), ali je iz nje totalno potisnut ostavivši doduše tragove u vokabularu španskog jezika , a preko njega ,kao i drugim putevima, i u mnogim europejskim jezicima.Arapski je prodro daleko prema centralnoj Africi ,utjecuci na mnoge jezike (Hausa),a narocito preko Sudana pa sve do Zanzibara(Sauheli).Narocito je njegov uticaj bio jak , na sjeveru , na turski jezik, a na istoku , na perzijski , pa na urdu i cak i na malejski u Indoneziji.U Perziji je bilo arapskih manjina , ali one su naposljetku u potpunosti iranizirane.Medjutim na sjeveroistoku, u nekim oblastima Sovjetskog saveza(na jugu prema Perziji i Afganistanu),u Uzbekistanu i dr. i dan danas nalazimo na ocuvanje arapske dijalekte.Arapskim jezikom danas govori oko 180 milona ljudi na povšini vecoj od 14 miliona km2.

Arapski jezik je nastao ,po svoj prilici , na arapskom poluostrvu za koji se pretpostavlja da je bio pradomovina svih Semita.Za arapski je karakteristicno sljedece:njegov samostalan razvoj i privremena odvojenost od ostalih jezika;usljed cega je on :1) najbolje sacuvao presemitske glasove, dok je posebno razvijao i neke glasove koji ne postoje u ostalim semitskim jezicima.2) od svih tih jezika ima najrazvijeniju morfologiju (nepravilni plurali , masdari i sl.) i sintaksu; 3) ima najbogatiji vokabular medju svim semitskim jezicima (sinonimija i sl.)

Arapski jezik medju svim semitskim jezicima ima najviše korijena (više od 10 000,od kojih je preko 6500 trilera),kao i najveci broj pojedinih rijeci.On posjeduje vecinu korijena koje posjeduju ostali semitski jezici, ali one koji ovi drugi nemaju.Osim toga arapski se odlikuje izvanrednim bogatsvom sinonima (za lava 500 naziva, lisucu 200 naziva, za med više od 80 naziva, za sablju najmanje 1000 naziva ; nesrecu više od 400 naziva ;tako isto nalazimo sinonime po najmanje 20-30 za pojmove :kiša,vjetar,svjetlo,tmina,kamen,voda,bunar, deva(u vezi nje je Hammer sakupio ni manje ni više do 5644 naziva,odnosno broja rijeci).I neki pridjevi imaju velik broj sinonima ,:dug,kratak,darežljiv,škrt, hrabar,plašljiv itd....

[Adura]

Osim Kur'anskog jezika – kome je osnova govor Kurejšija,kao temelje arapskog književnog jezika , navodi se i predislamska poezija, te tzv. «opcearapski beduinski jezik», nastao vec u prvom stoljecu islamske ere, usljed ekpanzije arapske moci i stvaranja novih naselja u kojima su se miješali raznorazni pripadnici razlicitih arapskih plemena.

Nesto malo o arapskim dijalektima:)

Podatke o osobinama pojedinih arapskih dijalekata u doba oko pojave Islama nalazimo rasute u djelima iz književnosti,historije ,gramatike i dr. Te osobenosti ocitavaju se u fonetici ,derivaciji, morfologiji i sl.Mnoge od takvih promjenjenih dijalektralnih rijeci ušle su vremenom u književni jezik, te se u njemu udomacile.Neki podaci , pak, o tim starim arapskim dijalektima mogu se naci na osnovu raznih(sedam, odnosno deset) citanja Kur'ana, koji sadrži , pored osnove govora plemena Kurejš, i izvjesne osobnosti iz spomenutihm za klasicni jezik mjerodavnih plemena: Kinana, Asadm HudajlmHabba, Benu Sa´d i Taqif.
Arapski historicari i drugi ucenjaci dijele sva arapska plemena u njihovoj pradomovini Arabiji , u predislamsko doba , na odnovu dvije skupine:
Južnu
I
Kahtanoviciu Jemenu , porijeklom od Kahtana(po Bibliji Jaktan)
On se smatra praocem :
1)Himjerita(koji su vladali u Jemenu a medju koje se ubrajaju: Sakasik,Ša´bijjun, Benu-r-Rejjan,Kuda`a,Abdu-Šams
2)Kahlenovici /potomci koji su vladali djelovima Jemena i okolne pustinje.Njihovi ogranci su plemena: Hamedan,Ezd,Tajj,Mazhidž
3(Tabebi`a(vladari Jemena)
4)Lahmidi (vladari Hire) , Gasanovici (vladari Sirije).
II
Adnanovici – ili Ismailovici, ili Mudarovici, ili Me`addovici, a nazvani su tako po svom praocu Adnanu , koji potjece od Ismaila , sina Ibrahimova.
Adnanov sin je Ma´add(po kome se naziva ova skupina),Pod grupa sjeverno arapskih plemena Nizar nazvana je po istoimenom Ma`addovom sinu.Od Nizara granaju se plemena :Rebi`a ,Mudari.Dalji ogranci plemena Rubi`a: Benu-Esed ,Abdul-Kajs,Aneze,Bekr,Taglib,Va`il,Erakim,Du´el , i mnogi drugi.
Plemena Mudar granaju se na dvije velike grane:
a)Kajsu-Ajlan koji se racva u ogranke :
1)gatafan,od koga poticu : Begid,Abs i Zubijan
2)Sulejm ;od koga poticu : Buhsa i Hevazin.
b)druga grana plemena Mudar je Ilkas, ciji su potomci :Tamim,Huzejl,Esad,Kinana.Od ogranaka Kinana je Kurejš.Od Kurejša zatim poticu : Džumeh,Sehm,Adijj,Muhzum,Tejm,Zehra,Abdu-d-darm,Esedu bin Abdu-l'Uzza i Abdu-Menaf.Od Abdu Menafa su :Abdu šems,Neufel,Muttalib i Hašim.Od Hašima su : Muhammed s.a.v.s. i Abasovici(Abasije), a od Abd-Šemsa sz Umejevici(Umejade)


Ok -> rekoh, da napravim neki mali uvod u temu.

[obelix]

:s :s :s Samo nastavi Adura! :s :s :s

[Adura]

Haaa

Kontao sam gdi da nadjem arapska slova na netu,a da to bude koliko toliko interaktivno.

Evo jedne fine stranice(treba vam flash player) o arapskom pismu i slovima.

http://www.arabacademy.com/download/alphabetwed7introchange5.swf

(kliknite slovo, gledajte kak se pise, i pogledajte sta znaci ...tako sto se predje mishem preko onog "information" na desnom donjem dijelu prezentacije)
Kasnije se vrnem na temu pa pokusam pojasniti neka pravila u tome svemu, mada je sad (na XP-u posebice) moguce da sam kompjuter 'spaja' slova.

Kasnije, kad uhvatim vremena pojasnim izgovor, a mozda i nadjem na netu negdje gdje to ima da se cuje.Naime ,postoje izgovori slova kojih nema na nasem, pa je malo tesko to 'teoretski' objasniti.

A onda ide dio vezan za tvorbu rijeci (iz korijena,odnosno posebice pojasnjenja za trilere) zatim neka pravila(sva ne bi mogao napisati........) u tome.Kasnije pokusam pojasniti neke osnove gramatike (imenice, zamjenice, glagole)..Koliko mognem krace.

Malo prestihajte i ovu stranicu

http://www.arabacademy.com/

[Adura]

Evo i audio

http://www.arabic2000.com/arabic/alphabet.html

P.S. treba ce vam mensecini Real Player.

[rambi]

Adura :top:

[Adura]

Hmmm

Transkripcija arapskog nije univerzalna , al vecina podrzava njemacki standard(ZGMB) , no kako svaka nacija i jezik imaju specificne izgovore nekih slova cesto je transkripcija na neki nacin nacionalizovana(npr kod nas se koriste nasa slova đ,dž,š)

Ali niti jedna transkripcija nije u sustini istinska, odnosno doslovna, a prije ce biti da joj je cilj sama fonetika.Sto se tice fonetike kanim se posvetiti tom pitanju nesto kasnije.

Za sada bitno je reci nesto u vezi sa pisanjem arapskog.Naime vecina arapskih slova ima cetiri oblika ,ovisno o mjestu na kom se slovo nalazi pa imamo oblike na: pocetku, sredini i kraju rijeci, kao i samostalne oblike.

Tabela koju je oblix dao na prethodnoj strani pisana je samo za jedan oblik slova, i to onaj samostalan.


Na ovoj stranici se nalazi prikaz oblika slova , u ovisnosti o poziciji..

http://www.infosearchpoint.com/display/Arabic_alphabet

[Adura]

Hmmm vezano za transkripciju ja cu koristiti kombinovani stil:englesko, srpsko-hrvatski(bosanski), + neki dodaci za neka specificna slova.

Preuzeto iz engleskog dijela transkripcije "th","dh","kh","gh","y"(cita se kao j ili nekad kao i)
Od naseg je preuzeto "đ","š"
Od drugih su preuzeta slova "ş","ţ"(ili bilo koja koja imaju tacku iznad ili ispod naseg slova)

Ovo sto gledate je Adurina transkripcija:)


rb.........arapski......naziv......trans........vr ijednost
1......... ا......... alif......... a......... 1
2......... ب......... bā......... b......... 2
3......... ت......... tā......... t......... 400
4......... ث......... tā......... th......... 500
5......... ج......... džim.........đ......... 3
6......... ح......... hā......... h......... 8
7......... خ......... hā......... kh......... 600
8......... د......... dāl......... d......... 4
9......... ذ......... dāl......... dh......... 700
10......... ر......... rā......... r......... 200
11......... ز......... zā......... z......... 7
12......... س......... sīn......... s......... 60
13......... ش......... šīn......... š......... 300
14......... ص......... şād......... ş......... 90
15......... ض......... dād......... d......... 800
16......... ط......... ţā......... ţ......... 9
17......... ظ......... zā......... z......... 900
18......... ع......... ´ajn.........´......... 70
19......... غ......... gajn.........gh......... 1000
20......... ف......... fā......... f......... 80
21......... ق......... qāf......... q......... 100
22......... ك......... kāf......... k......... 20
23......... ل......... lām......... l......... 30
24......... م......... mīm......... m......... 40
25......... ن......... nun......... n......... 50
26......... ه......... hā......... h......... 5
27......... و......... wāw.........v......... 6
28......... ى......... yā......... y......... 10

[Adura]

Eh sad...

Arapski jezik je kao i svi ostali konsonantni jezik.U svojim pocetcima uopste nije imao samoglasnike(u pismu), nesto slicno kao i ostali semitski jezici.

Medjutim vremenom(oko 7 vijeka) se pojavila potreba za pisanjem samoglasnika tako da imamo:


alfa;............... Ime;............... Transkript
َ............... fatha....... a
ُ.............. damma.... u
ِ ...............kasra........i


Udvajanje samoglasnika "n" je u ranom arapskom jeziku oznacavalo imenicu, ili rod.
No vremenom je ovo pravilo zamjenjeno , i standandizirano , pa se udvajanje , odnosno tacnije nunacija vrsi na sljedeci nacin sa sljedecim znakovima.


alfa;............... Ime;............... Transkript
ً...............fathatam(dvije fathe jedna ispod druge).............an
ٌ...............dammatan(dvije damme...jedna prema gore jedna prema dole) ..........un
ٍ ..............kasratan(dvije kasre jedna ispod druge).................in

[Adura]

Eh sad...:)

Udvajanje konsonanata(samoglasnika) se naziva geminizacija.

Vrsi se tako sto se stavi znak shade iznad nekog slova...

Znak za shadu je


alfa______Ime______Transkript
ّ______ shada______-(uduplano slovo iznad kojeg stoji shada)

[Adura]

I josh

Nekada se stavlja sukun , znak za pauzu (mirovanje) iznad nekog znaka.
Logicno kod tog znaka se 'miruje'(zastaje)

sukun se pise kao 'krug' iznad slova na kojem se "miruje".

[Adura]

Hmmm oko Alifa , odnosno koristenja istog moracu poduze da pisem, jer je ovdje bitna gramatika....č

Nego da napravimo jedan primjer:)

(sad cemo uzeti parsifalom prijer, suru Ilhas)

[Adura]

قُلْ هُوَ اللَّهُ أَحَدٌ 1

اللَّهُ الصَّمَدُ 2

لَمْ يَلِدْ وَلَمْ يُولَدْ 3

وَلَمْ يَكُن لَّهُ كُفُوًا أَحَدٌ 4





Cita se s desna na lijevo.....



قُلْ هُوَ اللَّهُ أَحَدٌ 1


قُلْ = Kul

هُوَ= huv(a)

اللَّهُ= a<- llahu

أَحَدٌ= ahad



اللَّهُ الصَّمَدُ 2


اللَّهُ= Allahu(s)
الصَّمَدُ = s-amad(u)

لَمْ يَلِدْ وَلَمْ يُولَدْ 3

لَمْ =le(a)m
يَلِدْ =jalid
وَلَمْ =ve(a)' lem
يُولَدْ =ju(i)le(a)d


وَلَمْ يَكُن لَّهُ كُفُوًا أَحَدٌ 4

وَلَمْ =va' lem
يَكُن = jakkun
لَّهُ = le(a)hu
كُفُوًا =kufuw(vv) e(a)n
أَحَدٌ= ahad(u)


Ovi znaci u zagradi su oni koji trebaju doslovno da se citaju tako, medjutim u nasem jeziku se koristi ono "e" umjeto "a"....Tako se umjesto Muhammad kaze Muhammed...pa ja pisem Muhamme(a)d

Prevod
قُلْ هُوَ اللَّهُ أَحَدٌ 1
Reci: "On je Allah – jedan!
اللَّهُ الصَّمَدُ 2
Allah je Utočište svakom!
لَمْ يَلِدْ وَلَمْ يُولَدْ 3
Nije rodio i rođen nije,
وَلَمْ يَكُن لَّهُ كُفُوًا أَحَدٌ 4
i niko Mu ravan nije!"

[Adura]

Na sljedecoj lekciji cu obraditi detaljnije fonetiku, jer je ona veoma vazna u izgovori i transkripciji.

Pokusam uci i u detaljnije analize ortografije, sa jednim pogledom na historiju razvitka modernog arapskog jezika:) (koji poprima karakteristike perzijskog , posebice u pisanju slova kojih nema u arapskom )
:w

[Shady]

Ok. Moju napomena polaznicima ovog kursa,
da stogo paze kada ih Adura uči finesama arapske interpunkcije i pravopisa,
budući da iste nije savladao ni u maternjem jeziku. :mig:

[rob Milostivog]

Iblis - Korijen zla
Šejtan - loša strana čovjeka


Hmm, moze li se znati od kud ti ovaj prijevod za ove rijeci?
:rolleyes:

[Adura]

Posto sam radio transkripciju Kur'ana(doduse josh doradjujem istu) bilo je nuzno da napravim i jednu tabelu transkripcije, u kojoj pored oblika arapskih slova(oblik ovisi o poziciji slova u rijeci) ima i fonetsko objasnjenje tvorbe glasova.

Jeste da je ovaj dio vezan za sam Kur'an, odnosno klasicni (knjizevni) arapski jezik, tabela moze posluziti za one koji pokusavaju savladati arapski jezik i govor.

transkripciona tabela (http://freehost01.websamba.com/alekos-soft/transkripcija.asp)

[rambi]

Adura, welcome back :lux:

[Adura]

:trio:

Selamchich:)

[danaye]

hej Adura :w

[rambi]

Yahood / Jahud = Zidov

Arapski naziv za Zidove, inace, dolazi iz hebrejskog od Jehudi (sg.), Jehudim (pl.)

[rambi]

Morphological Analysis of the Qur'an (http://cs.haifa.ac.il/~shuly/publications/quran.pdf)

[Adura]

Tnx rambi

Iscitavajuci tekst naidjoh na link, pa sa linka na samu bazu (za morfoloske studije)

http://www.cl.haifa.ac.il/projects/quran/qorout.txt.gz

mocno;)

Zanimljiv pristup, kontam se (mozda u dogledno vrijeme) ponovo vrnuti na transkripciju koju sam radio.Iako namjeravam da je zadrzim(uz 'stalne' korekcije) cisto radi "nasih ljudi'(iako trankkripcija sadasnja se ne bavi vokalizmima....to namjeravam naknadno uraditi)....

No sad se nesto kontam, da ne bi bilo lose uraditi trenskripciju iznova(u novu bazu) i to u stilu gore navedene baze, pa iskoristiti tu bazu kao podlugu za morfoloske studije.Hmmm ... jel ovi tipovi drze do "autorskih prava":)....ne pada mi na pamet da ovo 'rucno radim'.....

Bumo vidjeli sta ce biti, vjerovatno cu pokusati stupiti u kontakt sa ovim 'frikovima' iz Haife.

Uglavnom , hvala na linku(a sad opet na posao:) )

[Adura]

Evo opet gledam link(bazu).......:klap: ...i kad mi neko kaze da sam fanatik:buum: ...od sada pa nadalje i u buduce cu ga samo proslijediti na doticnu stranicu...:zubeki: --pa ti gledaj sta je fanatizam:trio:


Super baza:) ,nesto prestrasno, sto je malo teze naci na netu(evo gledam neke kao sofwere koji imaju podrsku za to, samo sto valja platiti).....Bash budem napiso mail 'fanaticima' bil se ova "bazica" mogla kako upotrijebiti:angel:

[rambi]

Bas mi je drago.. slucajno sam naletjela na nju :):top:

(Haifa ima jak odsjek za arapski)

[Štrok]

Ne mere to brez mene:

-> Euzubillahi min dollari rajim!