PDA

View Full Version : Rekonstrukcija riječi - povratak izvorima


leo4
24.03.2004., 19:36
Vrsta 1.a. kategorija istorodnih predmeta i pojmova b. Životinjske i biljne jedinke koje su po građi tijela i načinu života bliske i mogu se međusobno razmnožavati; jedinica za klasifikaciju životinja i biljaka 2. sport. Postrojeni vježbači jedan pored drugoga rame uz rame 3. ruska mjera za duljinu . Toliko o vrsti ANIĆ. Mene bi zanimalo otkuda sportskim komentatorima na TV-u ideja da reprezentaciju nazivaju vrstom?

stitch
24.03.2004., 20:21
leo4 kaže:
Vrsta 1.a. kategorija istorodnih predmeta i pojmova b. Životinjske i biljne jedinke koje su po građi tijela i načinu života bliske i mogu se međusobno razmnožavati; jedinica za klasifikaciju životinja i biljaka 2. sport. Postrojeni vježbači jedan pored drugoga rame uz rame 3. ruska mjera za duljinu . Toliko o vrsti ANIĆ. Mene bi zanimalo otkuda sportskim komentatorima na TV-u ideja da reprezentaciju nazivaju vrstom?

Sintagma je bila "izabrana vrsta". Poslije je došlo do skraćivanja.

Lali Puna
29.03.2004., 18:17
što znači pribivati?

deni
29.03.2004., 22:21
Pribivati = biti prisutan, nazočan.

stitch
29.03.2004., 23:04
Ovisno o kontekstu, može i "egzistirati".

A "prisutan" i "nazočan" nisu sinonimi. Jedno označava apstraktno, a drugo tjelesno, konkretno.
Razlika se najbolje vidi u primjeru:

Bio sam nazočan, ali nisam bio prisutan duhom.

deni
30.03.2004., 00:03
"Prisutan duhom" je sintagma koja ima posebno značenje, ali osnovno značenje riječi "prisutan" je identično značenju riječi "nazočan" - biti na nekom mjestu u određeno vrijeme.

Bila sam nazočna tom sastanku.
Bila sam prisutna (na) tom sastanku.
Pribivala sam tom sastanku.

stitch
30.03.2004., 00:07
Može oklada, u večeru? :B

deni
30.03.2004., 00:15
A i ne slažem se da "pribivati" može značiti "egzistirati". U tom značenju je "bivati".

stitch
30.03.2004., 00:21
deni kaže:
A i ne slažem se da "pribivati" može značiti "egzistirati". U tom značenju je "bivati".

Čuo sam to u jednoj propovijedi. Ako netko ili nešto "pribiva" u, recimo, Duhu Svetom, kako bi to prevela? ;)
Na stranu pitanje je li glagol pravilno upotrijebljen, ali u svakom se slučaju radi o apstraktnom, metafizičkom značenju.

deni
30.03.2004., 00:35
Svećenici općenito vole arhaično, kitnjasto izražavanje, što je razumljivo jer se ono o čemu govore temelji na vrlo starim knjigama i predanjima. A tako svemu daju i jedno dublje, teže dohvatljivo značenje.
Kao i u književnosti, gdje se riječi mogu koristiti puno slobodnije i gdje baš to daje onu posebnu dimenziju koja književni jezik dijeli od standardnog. Iako ga, naravno, ne isključuje.

Nymann
30.03.2004., 16:25
stitch kaže:
Ovisno o kontekstu, može i "egzistirati".

Zanimljivo je da jedan purist poput tebe definira domaći glagol stranim.

kerempuh
15.01.2009., 13:11
Čini mi se kako je ovo prva tema koju otvaram, no to je manje važno.

Dakle, predlažem temu o udomaćenim tuđicama (a ne recimo recentnim anglizmima koji su ušli posredstvom Mreže u hrvatsku svakodnevicu) te potragu za njihovim hrvatskim alternativama.

Započnimo s turcizmima koji su, ako izuzmemo latinizme i grecizme, među najbrojnijim tuđicama u hrvatskom standardnom jeziku.

Kriteriji za ovu raspravu bili bi:

1) Tuđica mora biti dio suvremenog hrvatskog jezika (molim vas da ne pišete o riječima poput abadžija i sličnim stvarima koje iskopate iz Klaića :D)

2) Predložena alternativa može biti a) riječ koja je dio pasivnog znanja hrvatskog standardnog jezika, ali je u smanjenoj/manje učestaloj uporabi u svakodnevici, b) riječ koja se pojavljuje u književnosti, a u svakodnevnoj/javnoj uporabi je zanemarena c) riječ koja trenutno ima dijalektalni status, no poznata je ili može postati poznata svim govornicima i korisnicima hrvatskog jezika ili d) novotvorenica

3) Molim forumaše i forumašice da sudjeluju u ovoj temi jedino ako ih doista zanima te da se okane upisa o nepostojećim, rugalački osmišljenim izrazima poput "okolotrbušni opasač" (česta fora nekih forumaša koji se rugaju jezičnom purizmu :mad:)

colbert
15.01.2009., 13:12
Boja.
Sat.

Nemam alternative.

kerempuh
15.01.2009., 13:12
U naslovu se spominje rekonstrukcija kao aluzija na rekonstruktivne metode u analizi teksta, analizi diskursa, pojmovima poput Foucaultove arheologije znanja i slično...

kerempuh
15.01.2009., 13:13
colbert, daj nam i alternative ;)

boshkarina
15.01.2009., 13:56
Boja.
Sat.


Koliko ja znam, to su usvojenice. A usvojenice su posuđenice koje su se toliko prilagodile hrvatskom standardnom jeziku da ih više ni ne osjećamo kao riječi stranog podrijetla.
Tuđice su, pak, posuđenice koje nekom svojom značajkom odudaraju od jezične norme npr. N biro, G biroa.

colbert
15.01.2009., 14:36
Koliko ja znam, to su usvojenice. A usvojenice su posuđenice koje su se toliko prilagodile hrvatskom standardnom jeziku da ih više ni ne osjećamo kao riječi stranog podrijetla.
Tuđice su, pak, posuđenice koje nekom svojom značajkom odudaraju od jezične norme npr. N biro, G biroa.

Pa to sam i htjela reci.
Meni su i boja i sat i jos hrpa njih najnormalnije hrvatske rijeci i ne bih ih mijenjala ni da se stvarno netko sjeti neke super rijeci iz staroslavenskog. Tipa mast... :cerek: : spécial dédicace pour Abyssus:

Abyssus
15.01.2009., 20:08
I što sad točno s ovom temom, nabrajati usvojenice? Mislim, ja tu mogu iz glave istresti pedesetak, ali koja je poanta toga? Popis? Opis? Propis?

kerempuh
15.01.2009., 23:40
spomenuti one koje je lako zamijeniti hrvatskim parnjacima :mig:

na primjer: čelik = ocjel, čarapa = bječva

kerempuh
15.01.2009., 23:41
krajnji cilj je, dakako, propis :D

Abyssus
15.01.2009., 23:48
spomenuti one koje je lako zamijeniti hrvatskim parnjacima :mig:

na primjer: čelik = ocjel, čarapa = bječva

Neće ići... Bječva/bičva dalmatizam je izveden iz latinskog (s betacizmom, vitteus, koliko me skokovsko sjećanje služi)... A ocal je hungarizam opet posuđen iz latinskog (acus = "oštar").

kerempuh
15.01.2009., 23:54
dobro, kako se ova tema ne bi pretvorila u moje lamentiranje o tome kako turci nalegoše na jazik harvatski i kako bismo se trebali vratiti riječima prije nego li je bosna šaptom pala...reci ti meni...kako su te pojmove naši pretci nazivali prije dodira s latinima i ugrima

kerempuh
15.01.2009., 23:54
hmmm..bojim se da i vanjkuš nije hungarizam...tak da ništ od zamjene za jastuk :(

Abyssus
16.01.2009., 00:00
hmmm..bojim se da i vanjkuš nije hungarizam...tak da ništ od zamjene za jastuk :(

Jest, ali i posredni germanizam (Wangenkissen). Ne znam kako je na mađarskom i ne zanima me pretjerano zasad, ali nešto slično našem obliku.

"Naša" (u smislu slavenska) riječ jest blazina (< ie. *bholg'h- ~ lit. balžienas).

I ne vidim razloga zašto bi ga trebalo mijenjati. Purizam treba imati svoje granice. Istjerivati usvojenice krajnje je imbecilno, smatram.

Abyssus
16.01.2009., 00:03
dobro, kako se ova tema ne bi pretvorila u moje lamentiranje o tome kako turci nalegoše na jazik harvatski
Jazik znači "narod", a ne jezik. Pop je govorio o doslovnoj borbi.


kako su te pojmove naši pretci nazivali prije dodira s latinima i ugrima
Nisu jer su riječi vrlo davno posuđene. A tad baš i nisu kovali čelik i hodali u čarapicama. No starija je riječ za čelik nado (od prefigiranog djeti, djelati), ali opet proizvod novijeg doba.

Egenus
16.01.2009., 00:15
Jazik znači "narod", a ne jezik. Pop je govorio o doslovnoj borbi.


Nisu jer su riječi vrlo davno posuđene. A tad baš i nisu kovali čelik i hodali u čarapicama. No starija je riječ za čelik nado (od prefigiranog djeti, djelati), ali opet proizvod novijeg doba.

ali Juditina invokacija ide: Dike ter hvaljenja presvetoj Juditi...
(..)
Jazik da pomene ča misal pripravi

Ja mislim da se tu radi o jeziku?
Sad mi to sve nije jasno.. abyssus?

kerempuh
16.01.2009., 00:18
ovo s jazikom i narodom je nekakva metateza?


s toliko posuđivanja u dalekoj prošlosti, dosta je toga mutno...

je li hiža postala od germanskog haus/huis?

granica/grenze...tko je od koja posudio...

bojim se da mi je tema otišla v rit.. :(

Abyssus
16.01.2009., 00:19
ali Juditina invokacija ide: Dike ter hvaljenja presvetoj Juditi...
(..)
Jazik da pomene ča misal pripravi

Ja mislim da se tu radi o jeziku?
Sad mi to sve nije jasno.. abyssus?
Da, radi se o jeziku. U čemu je problem? "Jezik" je imao značenje jezika i naroda. U kontekstu Martinčeva zapisa radilo se o narodu, što se vidi kad se transliterira i iščitava tekst. Ali za to se ipak mora znati o čemu se govori. ;)

Egenus
16.01.2009., 00:20
ma bila si napisala da jazik znači narod pa sam se zbunio :ne zna:

Abyssus
16.01.2009., 00:27
ovo s jazikom i narodom je nekakva metateza?

Pobogu, o čemu ti? Metateza je mijenjanje glasova ili slogova u riječi.



je li hiža postala od germanskog haus/huis?
Hus, s dugim u, ne da mi se znak tražiti (dugo u pravilno daje jery).


granica/grenze...tko je od koja posudio...
Mi od njih. U ie. je to *ghro-n-, "stršati" > preko germ. > grana.



bojim se da mi je tema otišla v rit.. :(
Pa kad nema smisla. Istjerivao bi posuđenice i usvojenice. Pitaš me za hižu, a zaboravljaš (ili ne znaš o tome) za grad, knez, lijek, vitez, most, guska, brijeg, smokva, bukva, kupiti, plakati, mlijeko itd. Hoćemo li sve mijenjati?

Abyssus
16.01.2009., 00:30
ma bila si napisala da jazik znači narod pa sam se zbunio :ne zna:

Svejedno, divna riječ, ne bi čovjek rekao, ali iz istog korijena kao i tongue i lingua. :cerek: Najdraži indoeuropski korijen, s hrpetinom glasovnih zakona i promjena. :cerek:

Egenus
16.01.2009., 00:50
Svejedno, divna riječ, ne bi čovjek rekao, ali iz istog korijena kao i tongue i lingua. :cerek: Najdraži indoeuropski korijen, s hrpetinom glasovnih zakona i promjena. :cerek:

a koji je korijen? zaintrigirala si me sa svim ovim srčekima :cerek:

Abyssus
16.01.2009., 01:05
*dng'huH-

kerempuh
16.01.2009., 09:50
vele ljudi kako je jutro pametnije od večeri...tek sad uvidjeh kakvu glupost ranije napisah:bonk:

ok, zaključili smo da nema smisla baviti se davno udomaćenim riječima, za etimologiju mogu zaviriti u gluhaka umjesto da aby dižem živac..i tako to :mig:


a zašto čekić ne bi bio kladivec/kladivac :D ?

Abyssus
16.01.2009., 16:57
vele ljudi kako je jutro pametnije od večeri...tek sad uvidjeh kakvu glupost ranije napisah:bonk:

ok, zaključili smo da nema smisla baviti se davno udomaćenim riječima, za etimologiju mogu zaviriti u gluhaka umjesto da aby dižem živac..i tako to :mig:
Ne vjerovati Gluhaku baš u svemu...


a zašto čekić ne bi bio kladivec/kladivac :D ?
Zato što je "čekić". Mislim, otkud vam ta potreba da mijenjate prilagođene riječi za koje većina pučanstva i ne osjeća da nisu naše?

kerempuh
17.01.2009., 11:47
ja cijenim napore koje dementia/sovann maccha ulaže u njegovanje hrvatskog jezika, pa na tom tragu otvorih ovu temu...

ti ne vjeruješ gluhaku zato što smatraš kako on, kao matematičar i priučeni lingvist, ne može biti mjerodavan ili ti se njegovo zaključivanje čini nategnutim?

Abyssus
17.01.2009., 11:54
ti ne vjeruješ gluhaku zato što smatraš kako on, kao matematičar i priučeni lingvist, ne može biti mjerodavan ili ti se njegovo zaključivanje čini nategnutim?

Ne, ne treba vjerovati ni Skoku baš u svemu itd. Kad jedna osoba napravi etimološki rječnik, uvijek je opasnost od pogrešaka. I kad ih više pravi, isto. Sve treba uzimati s rezervom. Gluhak je super tip i zna više nego što će neki nepriučeni lingvisti ikad znati. :)

MOLOKAI
17.01.2009., 16:10
Za marmeladu predlazem izmisljenicu/doslovnu prevedenicu: dunjak.

:) Marmelo znaci dunja, a marmelada slatko od dunja.

Sovann Maccha
17.01.2009., 23:45
Za marmeladu predlazem izmisljenicu/doslovnu prevedenicu: dunjak.

:) Marmelo znaci dunja, a marmelada slatko od dunja.

Nije i ne znacsi. Odgovor ti je u latinshtini, a ne portugalshtini. :D

Sovann Maccha
17.01.2009., 23:48
Boja.
Sat.

Nemam alternative.

Boja -> kolor, vapa.
Saat (sât) -> ura, doba.

Sve je pitanje znanja i volje.

Sovann Maccha
17.01.2009., 23:52
...a zašto čekić ne bi bio kladivec/kladivac :D ?

U hrvatskih rjecsnicih naichi chesh ga u obliku "batich". Slicsno se zove i stanovití morskí pas. :)

Magor
18.01.2009., 06:51
Jest, ali i posredni germanizam (Wangenkissen). Ne znam kako je na mađarskom i ne zanima me pretjerano zasad, ali nešto slično našem obliku.

vánkos (vankoš)

Dunj@
18.01.2009., 08:22
podglavač


riječ koju sam čula od svojte u dalmatinskoj zagori.:p

colbert
18.01.2009., 12:41
Boja -> kolor, vapa.
Saat (sât) -> ura, doba.

Sve je pitanje znanja i volje.

Dobri stari kolor i ura. :top: Glavno da je europejsko!

Vapa? Zasto ne? Ali i zasto da? Boja je u redu rijec.
Post koji citiras sam i napisala s ciljem da ukazem na cinjenicu da je nepotrebno mijenjati vec uhodane rijeci, koje osjecamo kao "nase", hrvatske.

A sto se tice doba, ta rijec vec postoji i u srednjem i u zenskom rodu u hrvatskom ("doba velikih promjena", "polovinka traje dvije dobe").

colbert
18.01.2009., 12:43
Za marmeladu predlazem izmisljenicu/doslovnu prevedenicu: dunjak.

:) Marmelo znaci dunja, a marmelada slatko od dunja.

Dunjak od narance. Hm. Nemrem se odlucit kak mi zvuci. :misli:

EDIT: Demencija hoce da joj napises "slatko od slatke jabuke", odnosno "slatko od medene jabuke" (ako idemo skroz do grckog).
Mozda bi "medenojabucak od narance" bio dostojan prijevod "marmelade od narance".

S tim da ne znam je li jabuka prava slavenska rijec. Znam da naranca i med nisu. Eto nas opet na pocetku. :tuzni:

colbert
18.01.2009., 13:33
podglavač


riječ koju sam čula od svojte u dalmatinskoj zagori.:p

Ajme, genijalno! :rofl: Dobro da nije podglavnik...

@Demencija
Nije li bat isto turcizam?

Shain
18.01.2009., 14:56
bat

Usput. Stabljika ili struk biljke zove se bat. Kod salate se vidi bat kad "ode u prorast" (kad joj sazre sjeme). Kaže se i batvo, augmentativ batvača. - Korijenom nije u vezi s bat/čekić.

Abyssus
18.01.2009., 15:17
@Demencija
Nije li bat isto turcizam?
Nije.


S tim da ne znam je li jabuka prava slavenska rijec.
Naravno da jest.


Znam da naranca i med nisu. Eto nas opet na pocetku. :tuzni:
Tko ti je rekao takvu glupost za med? Izravni ie. odraz. Doduše, iz ie. korijena za medovinu, ali to je nevažno sad.

MOLOKAI
18.01.2009., 20:03
Med mi vuce na mel. :confused: Je l' medvjed isto dolazi od med? :ne zna:

Abyssus
18.01.2009., 20:13
Med mi vuce na mel. :confused: Je l' medvjed isto dolazi od med? :ne zna:

Ie. korijen *medhu u značenju medovine dao je i značenje meda u brojnim jezicima. U stsl. to je bila riječ u-deklinacije s umetkom -ov- u paradigmi (on je poslije posuđen za dugu množinu glavne deklinacije). Otud engl. mead (medovina) recimo, litavski medus (med), grčki methy (vino), skr. madhu (slatko piće, vino, medovina, med), stir. mid itd.

Drugi je korijen baš za med bio *mel-it- što u lat. daje mel, u grč. meli s genitivom melitos, u hetitskom militt, u armenskom melr, u albanskom mjal i više se ne mogu sjetiti. Uglavnom, dosta česta riječ.

Da, medvjed je zbog tabua nazvan tako (jede med), to je općepoznata stvar (u engl. je doslovno "smećko", bear ~ brown) i pisah ja bar o tom podosta ovdje...

colbert
18.01.2009., 23:01
Usput. Stabljika ili struk biljke zove se bat. Kod salate se vidi bat kad "ode u prorast" (kad joj sazre sjeme). Kaže se i batvo, augmentativ batvača. - Korijenom nije u vezi s bat/čekić.

Aha.
K'o sto rekoh, svasta covjek nauci na ovom forumu.

@Abyssus

Zaboravila sam pricu o medu iz indoeuropskog korijena, mislila sam da je doslo iz grckog.

cchater
21.01.2009., 20:18
sat-dobnik. soba-izba.

Abyssus
21.01.2009., 21:58
Aha, hungarizam mijenjamo germanizmom? Jea.

Sovann Maccha
22.01.2009., 07:18
sat-dobnik. soba-izba.

Soba i izba nijesu istoga znacsenja. Ako jurve zhelish hrvatski onda je to "spokoj(v)a" i "pocsitva", doticsno "spalnica", odnosno "kom(i)nata". :D

Shain
22.01.2009., 07:19
@ Colbert



Stabljika ili struk biljke zove se bat. Kod salate se vidi bat kad "ode u prorast" (kad joj sazre sjeme).

Riječ salata romanskog je porijekla, naš je naziv kiselica. "Salata od riječi" može se reći "kiselica od riječi".

"Otići u prorast" pučki je izraz kada salata postane prezrela, kada su listovi bljutavi, gorki i drvenasti, i više nisu za jelo. Kao što "salata od riječi" nije za komunikaciju.

Armadillo
22.01.2009., 22:22
podglavač


riječ koju sam čula od svojte u dalmatinskoj zagori.:p

podglavač, kušin, jastuk...
Koji naziv je naš (slavenski... makar :) ), a koji prisvojen?

Egenus
22.01.2009., 22:32
podglavač, kušin, jastuk...
Koji naziv je naš (slavenski... makar :) ), a koji prisvojen?

pa podglavač; kušin talijanizam, jastuk turcizam

Abyssus
22.01.2009., 22:33
podglavač, kušin, jastuk...
Koji naziv je naš (slavenski... makar :) ), a koji prisvojen?

Ovo prvo naše je, ali tvorbeno ne pretjerano dobro. Bolje je uzglavlje, ali opet to nužno ne mora podrazumijevati jastuk, može biti i, ne znam, kamen (pjevaj mi, pjevaj, sokole...).

Kušin je talijanski (odnosno općenito romanski, iz latinskog je inačica), jastuk turcizam i dio standarda. Naša bi iskonska riječ trebala biti blazina, ali ona ima i značenje pokrivača.

kerempuh
23.01.2009., 10:13
blazina znači također i perina, poplun?

hmm, s druge strane, riječ blazinica u smislu vatenih kozmetičkih jastučića sve više nadire u standard :mig:

aqualung
23.01.2009., 10:21
eh da, kusin mi lijepo zvuci mozda zato sto je jedino koristim, dok sto se tice perine
imam osjecaj da vise koristimo pjumin, dok poplun i jorgan sam tek nedavno naucio,
neobicne su mi te rijeci, te ne znam tko ih koristi?
predpostavljam da bih bilo najzahvalnije koristiti poplun za taj pojam?

colbert
23.01.2009., 10:41
eh da, kusin mi lijepo zvuci mozda zato sto je jedino koristim, dok sto se tice perine
imam osjecaj da vise koristimo pjumin, dok poplun i jorgan sam tek nedavno naucio,
neobicne su mi te rijeci, te ne znam tko ih koristi?
predpostavljam da bih bilo najzahvalnije koristiti poplun za taj pojam?

Moja mama i ja! :cerek: I jorgan i poplun.

Al ona kaze i gelender i seflja i ror i ajnpren.

aqualung
23.01.2009., 10:49
Moja mama i ja! :cerek: I jorgan i poplun.

Al ona kaze i gelender i seflja i ror i ajnpren.

ok , mogu onda poceti i ja, al ove druge sto si navela su mi preteski
to ne mogu ni izgovoriti.

ah, raznolikog li nam jezika:cerek:

colbert
23.01.2009., 11:15
ok , mogu onda poceti i ja, al ove druge sto si navela su mi preteski
to ne mogu ni izgovoriti.

ah, raznolikog li nam jezika:cerek:

Bas me zanima sto mislis da te rijeci znace? Bez provjere? Ono, po sluhu?

Da, to s hrvatskim i mene fascinira, ovdje u Francuskoj kad krenem (rijetkima) govoriti o raznovrsnosti hrvatskih narjecja, ljudi mi otprilike ne vjeruju. Da kako tako mala zemlja, a tako puno utjecaja. Da kako sad netko iz Zagreba nece razumjeti hrpu obicnih rijeci iz Dalmacije i obrnuto.

CrniDjuro
23.01.2009., 11:35
Bas me zanima sto mislis da te rijeci znace? Bez provjere? Ono, po sluhu?

Da, to s hrvatskim i mene fascinira, ovdje u Francuskoj kad krenem (rijetkima) govoriti o raznovrsnosti hrvatskih narjecja, ljudi mi otprilike ne vjeruju. Da kako tako mala zemlja, a tako puno utjecaja. Da kako sad netko iz Zagreba nece razumjeti hrpu obicnih rijeci iz Dalmacije i obrnuto.

..ko da to francuzi nisu imali (i u manjoj mjeri i danas imaju)..pa praktički do revolucije imali su jedan značajan dio teritorija koji nije govorio čak ni romanski jezik (bretanja), dok im je cijeli jug govorio langue d'oc, katalanski i razna talijanska nariječja. Neću ni spominjati srednjovjekovne jezike akvitanije i poitie-a...ili istočni dio francuske koji je do louisa 14 govorio španjolskim :)

colbert
23.01.2009., 11:49
..ko da to francuzi nisu imali (i u manjoj mjeri i danas imaju)..pa praktički do revolucije imali su jedan značajan dio teritorija koji nije govorio čak ni romanski jezik (bretanja), dok im je cijeli jug govorio langue d'oc, katalanski i razna talijanska nariječja. Neću ni spominjati srednjovjekovne jezike akvitanije i poitie-a...ili istočni dio francuske koji je do louisa 14 govorio španjolskim :)

Mislim da si nesto pobrkao. Otkud ti da je istocna Francuska govorila spanjolskim do Louisa XIV.?
Ma nije ni bitno, nije to uopce tema.
Inace, u Francuskoj ce i Bretonac i Alzasanin i Marsejac koji govore francuski reci casserole za 'lonac', dok ces kod nas dobiti jos i 'rajnglu' i 'padelu', sve u sklopu jednog jezika.

kerempuh
23.01.2009., 11:51
Moja mama i ja! :cerek: I jorgan i poplun.

Al ona kaze i gelender i seflja i ror i ajnpren.

i ja koristim sve ove riječi osim jorgana, tek od bosanaca sam naučio tu riječ, zar to nije isto kaj i poplun (prilično sam uvjeren kako je ovo i standardna, a ne samo zagrebečka riječ :))

za one kojima ove riječi nisu poznate:

gelender: rukohvat (na stubištu)

šeflja: kutlača, zaimača

ror: pećnica

ajnpren: prežgana juha

colbert
23.01.2009., 11:55
ajnpren: prežgana juha


Aaaa ne, ajnpren je zaprska, a prezgana juha je ajnpren-juha... :cerek:

Nadam se da aqualung nece vidjeti tvoj post prije nego odgovori na moje pitanje, zbilja me zanimalo kako "cuje" one rijeci...

CrniDjuro
23.01.2009., 12:05
Mislim da si nesto pobrkao. Otkud ti da je istocna Francuska govorila spanjolskim do Louisa XIV.?
Ma nije ni bitno, nije to uopce tema.
Inace, u Francuskoj ce i Bretonac i Alzasanin i Marsejac koji govore francuski reci casserole za 'lonac', dok ces kod nas dobiti jos i 'rajnglu' i 'padelu', sve u sklopu jednog jezika.

proući povijest Bezancon-a i tzv. Španjolskog puta. Određeni španjolskogovoreći dijelovi francuske su postali dijelovi francuske tek nakon rata za španjolsko naslijeđe.
Danas, nakon više od 200 godina totlnog suzbijanja nariječja i jezika unutar francuske države postoji znanto veća uniformnost jezika i izričaja nego prije. to ne mijenja činjenicu da su svojedobno "francuzi" govorili više jezika.
S obzirom da je hrvatska bila raskomadana između talijana, austrijanaca, mađara i turaka, nije nikakvo čudo da imamo niz još uvijek donekle govorenih nariječja - mi nismo imali 200 godina uniformizacije jezika. Ne sumnjam da će se to još za naših života promijeniti, s obzirom na sveprisutnost masovnih medija na "standardnom" hrvatskom.

kerempuh
23.01.2009., 12:18
Aaaa ne, ajnpren je zaprska, a prezgana juha je ajnpren-juha... :cerek:

Nadam se da aqualung nece vidjeti tvoj post prije nego odgovori na moje pitanje, zbilja me zanimalo kako "cuje" one rijeci...

pa da, al ajnpren i ide samo u ajnpren juhu, eventualno u grah...tak da mi dođe na isto :D
(inače, nisam baš ljubitelj takvih jela :mig:)

mrachni hajduk!
23.01.2009., 12:40
S obzirom da je hrvatska bila raskomadana između talijana, austrijanaca, mađara i turaka, nije nikakvo čudo da imamo niz još uvijek donekle govorenih nariječja - mi nismo imali 200 godina uniformizacije jezika. Ne sumnjam da će se to još za naših života promijeniti, s obzirom na sveprisutnost masovnih medija na "standardnom" hrvatskom.

Na zalost ili na srecu, to je tako.

Jezik je ziv i stalno se mijenja. Ne vidim cemu inzistirati na staticnosti. (Purizam je nesto drugo)

Jasno da ce se neke stvari izgubiti, ali sam isto tako siguran da ce vecina idioma i specificnosti jezika u nekom kraju ostati zabiljezena i sacuvana.
Isto tako ce doci nove stvari koje ce zamijeniti stare. Tako to ide u jeziku.

BTW, zna li netko ima li na internetu neka baza rijeci u cakavkom koje porijeklo vuku iz dalmatinskog (dalmatskog), tj. latinskog, al koje nisu talijanizmi? Ili barem gdje bi tako nesto mogao provjeriti?

mrachni hajduk!
23.01.2009., 12:42
pa da, al ajnpren i ide samo u ajnpren juhu, eventualno u grah...tak da mi dođe na isto :D
(inače, nisam baš ljubitelj takvih jela :mig:)

Ne ide samo u ajnpren juhu. Ide i u fazol, jotu, cicvardu (ili slanutak, :D) i jos neke cuspajze.
(Ja jesam ljubitelj takvih jela :D)

colbert
23.01.2009., 12:48
proući povijest Bezancon-a i tzv. Španjolskog puta. Određeni španjolskogovoreći dijelovi francuske su postali dijelovi francuske tek nakon rata za španjolsko naslijeđe.
Danas, nakon više od 200 godina totlnog suzbijanja nariječja i jezika unutar francuske države postoji znanto veća uniformnost jezika i izričaja nego prije. to ne mijenja činjenicu da su svojedobno "francuzi" govorili više jezika.


Za pocetak daj neki link.
Koji bi to bili spanjolskogovoreci dijelovi u istocnoj Francuskoj?
Jer onda mozemo govoriti i o "francuskogovorecem Splitu" u doba Ilirskih provincija...

Ne znam sto je tzv. Spanjolski put.

Zapravo, ovo je sve oftopik. :ne zna:

aqualung
23.01.2009., 13:07
evo pokusao sam ne procitati pravo znacenje, te pomocu moje jezicne mastovitosi naveo bi ova znacenja :D
gelender - drzac za ruke... (tako se kaze na norveski hmm) al da gledam to dalmatinac rekao bih ona spatula za glendavanje
seflja - mi zvuci kao cipka za stol, tovaljola cipkasta ili samo tovaljola, ma kao nesto platneno
ror - zvuci mi ko odvod, ili bunar (opet je norveski kriv)
ajnpren - hmm zvuci mi ko traversa tj pregaca, ha ha (ovo je engleski kriv), al zvuci mi kao neki madjarski umak (ajvar i hren , ha ha)

znas sto je , ovisi na kojem jeziku ih interpretiram, al to je negdje tu, jer svasta mi pada na pamet:zubo:

Magor
23.01.2009., 14:13
ajnpren - hmm zvuci mi ko traversa tj pregaca, ha ha (ovo je engleski kriv), al zvuci mi kao neki madjarski umak (ajvar i hren , ha ha)

njem. einbrenne (zaprška) => ajnpren

aqualung
23.01.2009., 14:23
njem. einbrenne (zaprška) => ajnpren

hvala, no vec su gore rekli ovo je vise bila kao igra
, no tvoja informacija mi je korisna jer mozda je to razlog zasto mi
kazemo spitan na empre :aha:

Abyssus
25.01.2009., 11:26
i ja koristim sve ove riječi osim jorgana, tek od bosanaca sam naučio tu riječ, zar to nije isto kaj i poplun (prilično sam uvjeren kako je ovo i standardna, a ne samo zagrebečka riječ :))

za one kojima ove riječi nisu poznate:

gelender: rukohvat (na stubištu)

šeflja: kutlača, zaimača

ror: pećnica

ajnpren: prežgana juha

Tak ja velim! :cerek:


Bar kad nisam u štokavskoj fazi. :zubo:

Abyssus
25.01.2009., 11:27
blazina znači također i perina, poplun?

hmm, s druge strane, riječ blazinica u smislu vatenih kozmetičkih jastučića sve više nadire u standard :mig:

Ja nikad ne čuh za to dosad. :confused

No sviđa mi se, uvijek sam za indoeuropske korijene! :D

colbert
25.01.2009., 11:57
Ja nikad ne čuh za to dosad. :confused

No sviđa mi se, uvijek sam za indoeuropske korijene! :D

Za blazinice?
To ti je kad si prirodno lijepa pa se ne moras sminkati! :cerek:

Nego, vi ostali koji ste na ti s blazinicama, jel se i vama cini da su to prvi uveli Slovenci u doba Juge, nekak mi je kroz maglu ostalo da su oni bili glavni proizvodjaci vate i opcenito tih higijenskih cuda...
To mi je inace oduvijek super rijec. :raspa:

Abyssus
25.01.2009., 12:01
Ma ne, ja to zovem vatice. :D Ili hupseki (nemam blage veze otkud to, ali smrdi na neki izokrenuti germanizam). :zubo:

kerempuh
25.01.2009., 16:04
hupseki, to je baš hercih :cerek:

je, slovenčeki su u jugi uvijek i u svemu bili "najzapadniji" :D

Sovann Maccha
25.01.2009., 19:11
"Blazina" je staroslavjenshtina, docsim je "blazinica" umanjenica iste. Sada, je li doticsna imenica u vijugavoj svezi s njemacsskim glagolom "blazen" i englezskom imenicom/riecsju "blast" pie. koriena *bhel- (napuhano, nabubreno), druga je stvar. :p Ja rabim "blazinu" namjesto turskoga "jastuka", "blazinicu" namjesto "jastucsicha" i "balzinicsnicu" namjesto "jastucsnice". Tu su joshter i "vanjkush", "kushin", "uzglavnik" - recimo. :)

EDIT (dopuna): Premalo ljudi znaju vlastiti jezik. Standard valja csistiti od turshtin, romanshtin, ugarshtin i germanshtin, to i jest smisal jezicsskoga standarda. Najvechi jezicsski csistunci (puristi) u Hrvatskoj uzniknuli su upravo iz latinistov, a ne slavistov (pemistov); kako mnogi pogrjeshno zakljucsuju.

Abyssus
25.01.2009., 19:27
Jest, očito je. Prijevojno *bhol-(-g'h-). U litavskom je balžienas, u gotskom balgs (usp. engl. belly). Ne pada mi na pamet više srodnika.

mrachni hajduk!
26.01.2009., 13:00
tu su joshter i "vanjkush", "kushin"

Jesu li ove dvije rijeci srodne?

Odakle dolaze?

Shain
26.01.2009., 17:59
Riječ salata romanskog je porijekla, naš je naziv kiselica. "Salata od riječi" može se reći "kiselica od riječi".

Salata se može reći i loćika, ali je i to romanizam (prema lat. lactuca).

Za medicinski termin "salata od riječi" sinonimno se upotrebljava "bujica misli" ili "bježanje ideja" (flight of ideas), a i "logoreja" je bliska tomu.

(Sovann Maccha je za 24 sata - od nedjelje u 6,26 sati - napisao na "Društvenim znanostima" četrdeset postova u stilu "salate riječi".)

Abyssus
26.01.2009., 18:31
Jesu li ove dvije rijeci srodne?

Odakle dolaze?

Nisu.

Za vanjkuš je rečeno na prošloj stranici, ta čitaj malo:
Jest, ali i posredni germanizam (Wangenkissen). Ne znam kako je na mađarskom i ne zanima me pretjerano zasad, ali nešto slično našem obliku.

"Naša" (u smislu slavenska) riječ jest blazina (< ie. *bholg'h- ~ lit. balžienas).

I ne vidim razloga zašto bi ga trebalo mijenjati. Purizam treba imati svoje granice. Istjerivati usvojenice krajnje je imbecilno, smatram.


vánkos (vankoš)

Što se "kušina" tiče, talijanizam (cuscino ), od lat. coxa u značenju bedra, što je vrlo kinky poveznica. :D

mrachni hajduk!
26.01.2009., 20:27
Nisu.

Za vanjkuš je rečeno na prošloj stranici, ta čitaj malo:

Sorry, promaklo mi. Hvala. :)


Što se "kušina" tiče, talijanizam (cuscino ), od lat. coxa u značenju bedra, što je vrlo kinky poveznica. :D

Da, i mislio sam da je talijanizam, samo me zanimalo jel mozda doslo izravno iz dalmatskog.
Nedavno sam vidio jednu stranicu na kojoj je baza rijeci s korijenom svake. HJ... nesto, ili slicno. Znas mozda na sto mislim?

Tamo sam nasao da je bicva preko dalmatskog iz latinskog dosla u hrvatski, isto kao i jarbol. Al sam zaboravio koja je to stranica.

edit: Nasao: hjp.srce.hr

Abyssus
26.01.2009., 20:29
Misliš na rječnik? hjp.srce.hr? Da, etimologije bi većinom trebale biti dobre*, mislim da ih je Matasović radio, ali gdjegdje su nejasne ili nedorečene, no to i nije etimološki rječnik, tako da je opravdano.


* u poredbenoj lingvistici svatko ima svoje. :zubo:

Lastan
27.01.2009., 10:58
EDIT (dopuna): Premalo ljudi znaju vlastiti jezik. Standard valja csistiti od turshtin, romanshtin, ugarshtin i germanshtin, to i jest smisal jezicsskoga standarda.
Glupost. To je smisao jezičnog purizma.

colbert
27.01.2009., 11:10
Salata se može reći i loćika, ali je i to romanizam (prema lat. lactuca).



Ja se nesto kroz maglu sjecam da se ta locika jela u nekoj od Prica iz davnine... Il se varam? (btw zvuci totalno slavenski, nikad ne bih rekla da je romanizam)...

fsdance
27.01.2009., 11:13
A kakav je odnos između imenice istina i pridjeva isti? Ha? :D

kerempuh
27.01.2009., 11:20
[QUOTE (dopuna): Premalo ljudi znaju vlastiti jezik. Standard valja csistiti od turshtin, romanshtin, ugarshtin i germanshtin, to i jest smisal jezicsskoga standarda. Najvechi jezicsski csistunci (puristi) u Hrvatskoj uzniknuli su upravo iz latinistov, a ne slavistov (pemistov); kako mnogi pogrjeshno zakljucsuju.[/QUOTE]

@ zlatna sirena:

hmm, kako bih ovo sročio, a da ne ispadne kao zadiranje u privatnost...budući da se iza tvojega raspravišnog identiteta vjerojatno krije neka profesorica s filozofskog fakulteta ili u svakom slučaju doktorica znanosti iz područja jezikoslovlja, zanima me radiš li na nekakvom priručniku/knjizi koji bi i široj javnosti predstavili tvoja razmišljanja i zamisli o nadogradnji postojećeg jezičnog standarda...zašto svoje ideje ograničavaš jedino na ovaj virtualni prostor? možda tvoje usustavljivanje standarda još nije gotovo (što se može zaključiti po tvojoj uporabi višestrukih izraza, odvojenih kosim crtama u pojedinim upisima), no to ne znači da sovannin jezični priručnik, a morti i pravopis i slovnica ne bi trebali ugledati lice dana. voliš spominjati bacanje bisera pred svinje (ne nužno tim riječima), no nemoj niti zakapati zlatne talente.

:mig:

Abyssus
27.01.2009., 16:30
Ja se nesto kroz maglu sjecam da se ta locika jela u nekoj od Prica iz davnine... Il se varam? (btw zvuci totalno slavenski, nikad ne bih rekla da je romanizam)...

Meni totalno zvuči neslavenski. :D Doduše, kad naučiš korpus staroslavenskih riječi postaneš baždaren. :zubo:

P. S. (http://dzs.ffzg.hr/popis.htm) ;) Pretražih pa nisam našla. Možda se drukčije naziva, doduše.

Abyssus
27.01.2009., 16:31
no nemoj niti zakapati zlatne talente.

Trebala bih ja Laszla sutra pitati je li zainteresiran za suradnju. :D :cerek:

Abyssus
27.01.2009., 16:37
A kakav je odnos između imenice istina i pridjeva isti? Ha? :D

Isti. :D

Iz istog su korijena oboje, u stsl. imamo istъ. Postojao je i pridjev istov, no njegov se trag danas vidi samo u obiliku istovjetan, odnosno istovetan. Nisam sigurna za daljnju etimologiju, mislim da je baltoslavenska inovacija, premda se sjećam rasprava, izvodilo se i iz oblika "jesam", i iz "stati", i iz podosta drugih malo vjerojatnih kombinacija (to još od Miklošičeva vremena), ali sve je to nejasno.

colbert
27.01.2009., 16:43
Meni totalno zvuči neslavenski. :D Doduše, kad naučiš korpus staroslavenskih riječi postaneš baždaren. :zubo:

P. S. (http://dzs.ffzg.hr/popis.htm) ;) Pretražih pa nisam našla. Možda se drukčije naziva, doduše.

Ja cu se ubit, tocno znam da se u nekom nasem djelu trazila ta locika, locika sim, locika tam... :( I sve je bilo nekako arhaicno. : precizna:

Abyssus
27.01.2009., 17:14
Ja tražim jednu riječ od 2002. negdje i još je nisam našla, a znam da sam je vidjela 2001. i točno znam kako je knjiga izgledala, ali ne sjećam se autora i na kraju svega još nisam sigurna vara li me mozak i je li iz te knjige. Da ne duljim, imam i ja mnogo takvih stvari koje mi se u "stand by" modu vrte u glavi. :D

Nadam se da ćeš se sjetiti prije nego ja. :D

Didi
27.01.2009., 20:18
@ Colbert



Riječ salata romanskog je porijekla, naš je naziv kiselica.Zar nije kiselica naziv za korov koji se latinski zove Rumex acetosa?

Abyssus
27.01.2009., 20:20
Kiselica je cecelj. :) I to je latinsko, ali odnosi se na ovu biljku (http://novine.novilist.hr/images/clanci/2008/6/347140.jpg). Tako me mati učila, ona se dosta bavila cvijećem.

A baka kiselicom naziva ovo tvoje. :D

Dakako, s kiselicom se pravi i gemišt! :D

Didi
27.01.2009., 20:21
(btw zvuci totalno slavenski, nikad ne bih rekla da je romanizam)...Ma kakvi slavenski. To ti je isto što i la laitue. A ja sam riječ loćika naučila iz prijevoda bajki. Sad jesu li bile Grimmove ili neke druge, ne sjećam se više. Možda je zahvaljujem i Tabaku i njegovom prijevodu Andersena.

colbert
27.01.2009., 22:13
Ma kakvi slavenski. To ti je isto što i la laitue. A ja sam riječ loćika naučila iz prijevoda bajki. Sad jesu li bile Grimmove ili neke druge, ne sjećam se više. Možda je zahvaljujem i Tabaku i njegovom prijevodu Andersena.

Pa vidla sam Abyssusino objasnjenje i etimologiju, al zvuci mi slavenski, ubijte me! Zvuci mi k'o neki licki nadimak... :ne zna:

To je definitivno bila neka bajka, prvo sam mislila na Price iz davnine, al moguce da su one Najljepse bajke svijeta (ona velka plava knjiga s dvorcem). :misli:

Sovann Maccha
27.01.2009., 22:21
Ja se nesto kroz maglu sjecam da se ta locika jela u nekoj od Prica iz davnine... Il se varam? (btw zvuci totalno slavenski, nikad ne bih rekla da je romanizam)...

Zapravo je "totalno" delmatskí (lactuca) preneseno u praslavjenskí (loktika) shirenjem krscyanstva na sjever. :D U englezskomu je to "lettuce", docsim u talijanskomu "lattuga", u rumunjskomu "laptuca", u provensalskomu "lachuga", u katalanskomu "llatuga", u kastiljanskomu "lechuga", itr. Nu, u hrvatskomu je to "mliecsnica", za razliku od "mlîcsa" duzh hrvatskoga priobalja i otokov. Naime, korien je lat. "lac" (gen. lactis) -> hrv. "mlieko". ;)

colbert
27.01.2009., 22:26
Zapravo je "totalno" delmatskí (lactuca) preneseno u praslavjenskí (loktika) shirenjem krscyanstva na sjever. :D U englezskomu je to "lettuce", docsim u talijanskomu "lattuga", u rumunjskomu "laptuca", u provensalskomu "lachuga", u katalanskomu "llatuga", u kastiljanskomu "lechuga", itr. Nu, u hrvatskomu je to "mliecsnica", za razliku od "mlîcsa" duzh hrvatskoga priobalja i otokov. Naime, korien je lat. "lac" (gen. lactis) -> hrv. "mlieko". ;)

Da, ovako vidim da je logicno, al eto, podsjeca me na licke nadimke i na rashtiku.

Sovann Maccha
27.01.2009., 22:40
[QUOTE (dopuna): Premalo ljudi znaju vlastiti jezik. Standard valja csistiti od turshtin, romanshtin, ugarshtin i germanshtin, to i jest smisal jezicsskoga standarda. Najvechi jezicsski csistunci (puristi) u Hrvatskoj uzniknuli su upravo iz latinistov, a ne slavistov (pemistov); kako mnogi pogrjeshno zakljucsuju.

@ zlatna sirena:

hmm, kako bih ovo sročio, a da ne ispadne kao zadiranje u privatnost...budući da se iza tvojega raspravišnog identiteta vjerojatno krije neka profesorica s filozofskog fakulteta ili u svakom slučaju doktorica znanosti iz područja jezikoslovlja, zanima me radiš li na nekakvom priručniku/knjizi koji bi i široj javnosti predstavili tvoja razmišljanja i zamisli o nadogradnji postojećeg jezičnog standarda...zašto svoje ideje ograničavaš jedino na ovaj virtualni prostor? možda tvoje usustavljivanje standarda još nije gotovo (što se može zaključiti po tvojoj uporabi višestrukih izraza, odvojenih kosim crtama u pojedinim upisima), no to ne znači da sovannin jezični priručnik, a morti i pravopis i slovnica ne bi trebali ugledati lice dana. voliš spominjati bacanje bisera pred svinje (ne nužno tim riječima), no nemoj niti zakapati zlatne talente.

:mig:

Vidim da je Lastan popút zmaja/pozhgaja skocsil na moju izjavu glede jezicsskoga standarda. Jezicssko csistunstvo nije isto prihvacheno u Iranu i Turskoj na jednoj strani ter Lediji (Islandu) i Vatikanu na drugoj. Obje potomnje zemlje skrbno csiste jezik od tudhic. Tudje govorimo o sviesti o jeziku, pacse o nacselnomu stavu pri oblikovanju istoga. Naravno da jezicsskí standard mozhe i ne mora biti "csistunskí". Hrvatskí jezik je upravo zahvaljujuchi uplivu latinskoga jezika pocsel zhivjeti púnimi pluchi ter stvarati novokove/novostape. Zashto kose crte ?! Zato jere bo riecs mozhe biti oblikovana na njekoliko nacsinov, doticsno istí pojam mozhe biti opisan na njekoliko nacsinov bez bitnoga mienjanja osnovne poruke i ideje za njome. Glede ostaloga, recimo da je oboje unjekoliko tocsno i prepoznajesh dobro, akoprjem se unazad 10 godin izkljucsivo bavim (radim na projektih) iztrazhivanjem jugoiztocsnoazijskih jezikov i oblikovanjem sintetiziranih/umjetnih govorov - uz sve shto uz to ide. :p Pogledaj Lászla, ne vidim ga u "povlashtenomu" polozhaju nevjerojatnoj jezicsskoj domishljatosti, neosporljivomu veleznanju i pionirstvu uzprkos. Kadano ga ne bi bilo vjerojatno bih na hrvatskomu i njeshto objavila, ovako i on stvara (pre)dobro za hrvatskí jezik. Koliko ga shtudenti/ce razumiju i mogu pratiti, drugí je par postol. Medhu vami se uglavnom odmaram i promatram. ;)

Sovann Maccha
27.01.2009., 22:47
Trebala bih ja Laszla sutra pitati je li zainteresiran za suradnju. :D :cerek:

Bilo bi preliepo i prezanimljivo. Mniem. :D

Sovann Maccha
28.01.2009., 00:20
Isti. :D

Iz istog su korijena oboje, u stsl. imamo istъ. Postojao je i pridjev istov, no njegov se trag danas vidi samo u obiliku istovjetan, odnosno istovetan. Nisam sigurna za daljnju etimologiju, mislim da je baltoslavenska inovacija, premda se sjećam rasprava, izvodilo se i iz oblika "jesam", i iz "stati", i iz podosta drugih malo vjerojatnih kombinacija (to još od Miklošičeva vremena), ali sve je to nejasno.

Kratka i ovlashna dopuna. Osnova je - po mnozih - *jьstъ, povezno s gotskim "aigin", strvn. "eigan", posrjedno hetitskim "ishtanza" (dusha), itr. Mahda, najvjerojatnije nastaje tvorbom uzrivom u lat. "iste", umbrijsko "esto" (to) - *is-to. :)

kerempuh
28.01.2009., 09:08
@ sovann:

hmm, zar je i lastan pozoj koji brani vukovski standard kano blago na kojemu sniva :D? mene je shain ošinuo za rastakanje standarda...hmm, možda bi ti imala više uspjeha nego li laszlo, budući da je on već podosta star te ga mnogi ne shvaćaju (iako, npr., mlađi naraštaji informatologa itekako cijene njegove doprinose računalnom nazivlju :))...

Lastan
28.01.2009., 11:50
Zar nije kiselica naziv za korov koji se latinski zove Rumex acetosa?
Je. Neki dan sam unosio korekcije u skenirani tekst Divkovićeva latinskog rječnika, pa sam baš na Rumex naletio. :D

Sovann Maccha
28.01.2009., 22:19
@ sovann:

hmm, zar je i lastan pozoj koji brani vukovski standard kano blago na kojemu sniva :D? mene je shain ošinuo za rastakanje standarda...hmm, možda bi ti imala više uspjeha nego li laszlo, budući da je on već podosta star te ga mnogi ne shvaćaju (iako, npr., mlađi naraštaji informatologa itekako cijene njegove doprinose računalnom nazivlju :))...

Tko ili shto ?! :confused: Budimo ozbiljni, sâmo ti raztacsi i dalje. :)

Sovann Maccha
28.01.2009., 23:21
Je. Neki dan sam unosio korekcije u skenirani tekst Divkovićeva latinskog rječnika, pa sam baš na Rumex naletio. :D

Prihvatljivo i smisleno. Nu, nikako ti ne bih oprostila da si isto ucsinil s Vrancsichevim rjecsnikom. :D

Shain
01.02.2009., 05:52
rastakanje standarda

Misliš na rastakanje hrvatskoga standardnog jezika, a to ti malo niže savjetuje i tvoj inspirator?

Ne treba rastakati ono što s stvaralo stoljećima. Moje je demokratsko pravo da kažem kako se s tim rastakanjem ne slažem (i to kažem mirnim tonom, bez uvredljivih riječi). Hrvatski standardni jezik naša je dragocjenost, i prema njemu se treba odnositi s poštovanjem. Virtualnom pseudohrvatskom jeziku nema mjesta u našem društvu (na ozbiljnim mjestima).

mrachni hajduk!
04.02.2009., 00:45
zna li itko etimologiju rijeci leroj?

Didi
04.02.2009., 01:11
zna li itko etimologiju rijeci leroj?U krajnjem rezultatu horariolum.

mrachni hajduk!
04.02.2009., 09:45
U krajnjem rezultatu horariolum.

preko talijanskog ili dalmatskog?

Didi
04.02.2009., 20:15
preko talijanskog ili dalmatskog?Preko španjolskog.

Zapravo, da budem do kraja precizna, ono s horariolum je zezancija s talijanskim, pa škužajte, šjor.

Počelo je s grčkim (horologion), što je u latinski prešlo kao horologium, a onda je od toga u talijanskom postalo orologio, u francuskom horloge, u španjolskom reloj. U talijanskom postoji i oriolo (varijante: orivolo, oriuolo) za koje se pretpostavlja da dolazi od horariolum, riječi koja pripada lošijem latinitetu. Kod španjolskog reloj došlo je do afereze, to jest izostavljanja početnog o (h se ionako već bilo prestalo izgovarati), a riječ su k nama donijeli što pomorci, što povratnici iz Latinske Amerike, ali s pogrešnim izgovorom, bar u odnosu na španjolski standard, dakle, točno onako kako piše: reloj, a ne [reloh]. I još su likvide zamijenile mjesta (što je česta fonološka zamjena u govoru, ali nije metateza likvida, tek toliko da usput napomenem:cerek:). Tako da se kod nas na obali čuje i reloj i leroj.

Abyssus
04.02.2009., 20:21
I još su likvide zamijenile mjesta (što je česta fonološka zamjena u govoru, ali nije metateza likvida, tek toliko da usput napomenem :cerek:).

Aaaaa, camu/Molokai. :cerek:

mrachni hajduk!
04.02.2009., 22:18
Preko španjolskog.[...]

Ha, odlicna prica, moram priznati. Svaka cast! :)

Didi
04.02.2009., 22:45
Ha, odlicna prica, moram priznati. Svaka cast! :)Ne razumijem. Zašto to nazivaš pričom? :confused:

mrachni hajduk!
04.02.2009., 23:08
Ne razumijem. Zašto to nazivaš pričom? :confused:

Ma nisam insinuirao da si to izmislila nego mi je zanimljivo kako je rijec putovala, mijenjala se i na kraju dosla do nas. Sto si se odma prepala, bogati.

Prica. Kao onaj dokumentarac u kojem pokazuju kuda sve prodje novcanica od jednog dolara. Tako i ovo. Preko oceana i nazad. :cerek:

Didi
04.02.2009., 23:50
Ma nisam insinuirao da si to izmislila nego mi je zanimljivo kako je rijec putovala, mijenjala se i na kraju dosla do nas. Sto si se odma prepala, bogati.

Prica. Kao onaj dokumentarac u kojem pokazuju kuda sve prodje novcanica od jednog dolara. Tako i ovo. Preko oceana i nazad. :cerek:Zanimljivo tumačenje mojeg pitanja. Ne znam to o novčanici. Pričaj!

mrachni hajduk!
05.02.2009., 00:24
Zanimljivo tumačenje mojeg pitanja. Ne znam to o novčanici. Pričaj!

Uh, to sam daaavno gledao. Evo, bas sad trazim po netu ali ne mogu naci bas taj film koji sam gledao, samo puno amaterskih filmica iste teme.

Kamera prati put oznacene novcanice od jednog dolara od klinca preko lepeze raznih likova i kupovina svega i svacega nazad do istog malog. :)

Nego, ja sam malo glup, zasto te zbunilo to sto sam spomenuo pricu?

Didi
05.02.2009., 12:09
Nego, ja sam malo glup, zasto te zbunilo to sto sam spomenuo pricu?A štajaznam, nekako mi čudno zvuči taj termin u lingvistici, ali asocijacija je zgodna.

Shain
12.02.2009., 05:08
To je definitivno bila neka bajka.

Jučer sam se opet malo bavio loćikom, našao sam u Žepiću da se zove i glavatica (pod lactuca). Ali mi se izgubila kiselica, ne mogu je u tom značenju pronaći u vlastitim knjigama.

Kad se nešto ne može naći, kažu da je "vrag stavio rep na to", i ne možeš ništa dok ga ne makne.

Salata, loćika, glavatica, kiselica... Ima li još sinonima (a da nisu podvrste salate)?

kerempuh
12.02.2009., 09:59
naravno da ima, šalata i zelenjava :D

Shain
18.02.2009., 08:31
o udomaćenim tuđicama

Sviđa mi se riječ "osjećuljak" (smajlić, emotikon), kao "zamotuljak", "snopuljak", "čovječuljak", "visuljak".:kukuc:

kerempuh
18.02.2009., 11:05
kasnih osamdesetih i ranih devedesetih, kada se, ne samo u okviru širenja elektronske plesne glazbe, javlja :), to se zvalo smješko...širenjem mrežnog komuniciranja, nekako su svi zaboravili taj izraz i počeli ga zvati smajlićem

Abyssus
18.02.2009., 15:54
Pa ja često znam čuti smješkić i tužnić. :cerek:

MOLOKAI
19.02.2009., 05:43
Meni je fora Emoticon, zvuci kao neka strana firma. :D

Kako biste preveli SIPA, i koja je etimologije rijeci LIGNJA, zna li tko?
Hvala. :ne zna:

Abyssus
19.02.2009., 07:11
Nema tu prevođenja ako su naše, udomaćene riječi. Ne pretjerujte.

Sipa < sepia, preko latinskog, od grčkog, u značenju tinte, dakako.

Lignja, od lat. loligo, gledah u Skoku jednom (nije kod mene, ali provjerit ću još) pa je govorio da se početak smatrao članom pa je zato izdvojen (česta pojava, usp. a norange > an orange ~ naranča, a nadder > an adder ~ lat. natrix). Uz lat. sufiks malo je prilagođen i identificiran s našim pa je stvorena i muška inačica liganj.

Shain
19.02.2009., 09:37
to se zvalo smješko...svi zaboravili taj izraz i počeli ga zvati smajlićem

Riječ "smješko" vjerojatno se nije održala zbog množinskoga oblika "smješci", koji se izgovorno preklapa sa "smiješci", a i ne pripada frekventnim pluralnim oblicima. Rijetko ćemo čuti: snješci, nestašci, raščupanci, razmaženci, natmurenci (od snješko, raščupanko, razmaženko...).

Lakše bi se uklopila riječ "smješići".

kerempuh
19.02.2009., 09:43
pa množina od :) bi mogla biti i smješki (:) :))

Shain
19.02.2009., 09:55
pa množina bi mogla biti i smješki

Mogla bi biti. To je kao u onoj TV-drami "Siroti mali hrčki", gdje je pala vlada zbog rečenice "Siroti mali dečki, spavaju kao sivi hrčki". - Dva su se vladina službenika potukla jer se nisu složili kako glasi množina: hrčci, hrčki ili hrčkovi.

mrachni hajduk!
19.02.2009., 12:58
hijad, gen. hijada

zna li itko etimologiju?

colbert
19.02.2009., 13:00
hijad, gen. hijada

zna li itko etimologiju?


Nikad cula.
To si u hrvatskom tekstu nasao?

Egenus
19.02.2009., 13:02
hijad, gen. hijada

zna li itko etimologiju?

da nije hijab?

colbert
19.02.2009., 13:04
da nije hijab?

Odnosno hidzab... :ne zna:

Egenus
19.02.2009., 13:15
Evo pogledah u Etimološki, nema hijada :ne zna:

mrachni hajduk!
19.02.2009., 13:37
Nikad cula.
To si u hrvatskom tekstu nasao?

hijad u smislu lahor, povjetarac, dasak svjezeg zrak kod nekih uzmoraca

neka, hvala, nasao sam nesto (http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030513/mozaik04.asp)

Abyssus
19.02.2009., 15:30
Da, dobro je, trebao si mene pričekati. Ne znam što se iščuđavaju, riječ je dosta poznata u dijalektologiji. Nije sve u guglanju i knjigama.

Uglavnom, promjena nije nimalo čudna, pogledaj ovo (http://www.forum.hr/showpost.php?p=9514029&postcount=2):
F nije hrvatsko slovo, došlo je kod nas fonološkim posuđivanjem iz ostalih jezika, najčešće latinskog (forma, figura...) i grčkog (posebice u starim glagoljaškim i ćiriličnim tekstovima, kad se i grčka theta tako zamjenivala, uz phi), a poslije talijanskog, njemačkog i u novije vrijeme engleskog.

Kod nas je postojao kao fonem, samo u alofonskoj inačici kad je v bio frikativ, a ne sonant. Ima tog u dijalektima, u kajkavskim pogotovo: nemreš imat ofce i nofce. :D Također, u kajkavskom je česta zamjena "težih" suglasničkih skupova. Zato imamo: ftičeka i ftice umjesto ptice.
U dijalektima je također nastajao i pravilnom zamjenom hv > f: hvala > fala (inače česta pojava, čak i u gotskom kad je hw postajao f, primjerice wulhws > wulfs; vuk). Ima toga i u drugim dijalektima, uključujući kajkavizme: uhvatiti > ufatiti. Tako se i Fojnica nekoć zvala Hvojnica (od prasl. hvoja = "mladica"). :)

Tako isto kao slovo nismo imali ni dž, a dobili smo ga uglavnom preko turskih posuđenica, a u novije vrijeme engleskih. No, postojao je u alofonskoj inačici ispred b (naručiti: naruč- + ba > narudžba), baš kao što je katkad i f postojao kao bezvučni par od v.

Što se tiče problema samog grafema/fonema f, grafemski se i fonemski mijenjao sa v ili p. Tako da je kod nas nekoć normalno bilo vidjeti ime Pilip za Filipa. :) U dijalektima je to mijenjano ili sa v ili sa p, sa v češće: vamilija; Brešan u svojim Arheološkim iskapanjima u selu Dilj, ako se ne varam, bilježi provesur za profesora itd. I prezimena naših jezikoslovaca Pranjkovića i Pranjića zapravo su izvedeno od imena Franjo (lat. Franciscus), a dijalekatske inačice uključuju i Vrane (< Frane) i sl. Vjerojatno su potonji jezikoslovci nakon formiranja prvih prezimena poslije Tridentskog sabora imali pretka koji se tako zvao.


Tako da su odgovori na tvoje pitanje zapravo mnoge riječi iz dijalekatskog blaga hrvatskog jezika.

Za vsaki smeh tvoj, fala! :cerek:

O čemu se radi, ni tome dijalektu nije bilo inherentno f (kao ni bilo kojem drugom slavenskom), stoga je slijedila zamjena prvo sa v, a onda u h, usp. duhan > duvan). Ništa čudno, riječi sa f/h/v/p alternacijama uvijek su zanimljive. :)

E, a dalja etimologija? Ovo fiato dolazi od latinskog flare = "puhati", particip je flatus (usp. posuđeno u engl. flatulent kao napuhnut :D). Srodno je s engleskim blow, samo što je početni aspirirani okluziv *bh iz praindoeuropskog na početku riječi u latinskom davao f. Ali to nije sve, ako nazovete odmah, reći ćemo da je to iz ie. korijena *bhel-/bhol- u značenju puhanja, naticanja, a otud i falus (iz grčkog)! :D Tako da pušenje u erotičnom smislu etimološki ima i doslovnu podlogu. :zubo: Otud i engl. blossom, bloom, ali i latinsko flos, floris = "cvijet" (> engl. flower).

Edit: i blazina kao jastuk, opet nešto napuhnuto, gotski balgs, litavski balžienas... Ovo je divan korijen, ima toliko toga, ali ne mogu se više sjetiti sad. E, i buljiti! :D

mrachni hajduk!
19.02.2009., 17:05
zafaljujem :D

Abyssus
19.02.2009., 17:18
Nema problema. :) Super korijen. :cerek:

Abyssus
19.02.2009., 19:58
Nitko te nije ni tražio. :)



praslavenski zabava ;)

Ne.

Smijem li reći da nije ili ću odmah dobiti karton? :eek:

U praslavenskom ta riječ nije postojala i time nisi ništa rekao o etimologiji, to je kao da kažeš da je etimologija riječi nebo praslavenski nebo (osim što jerovi nisu postojali u stsl. i što HJP ima mnogo zajeba pa tako i ovaj sa zabavom).

Od glagola baviti. Deverbativ je naknadan. Samo što je postojala prijevojna inačica s dvoglasom koji je u slavenskom dala glagol u kojem se dvoglas aw nije realizirao kao dvoglas (inače bi dao jat!) nego kao zasebni glasovi (nije ow jer bi to dalo boviti u stsl.), razlika heterosilabičke i tautosilabičke inačice (npr. ie. newn dvoglas je, ali *newos nije - ne-wos). Riječ je *bhuh2tey > stsl. byti, a ovo je kauzativna tvorba (činiti da što bude = baviti se njime, usp. bdjeti - buditi, činiti da što bdije = buditi ga, sjediti - saditi, vrtjeti - vratiti, topiti - tonuti i sl.) od *bhowh2tey > baviti.

Zabava je prefigirana inačica, prefiks ima značenje početka radnje, početka bavljenja čime. Nastala je dakle od glagola, dosta je kasno zabilježena, i nije imala značenje veseljenja (mogli ste se mukotrpno zabavljati matematikom).

Sovann Maccha
19.02.2009., 22:46
Mene zanima kakova je sveza između "vengo", "nego", "nere" i "lih" ? :D Na ovo pitanje jedino je Abby sposobna odgovoriti. ;)

Sovann Maccha
19.02.2009., 22:50
Nitko te nije ni tražio. :)




Ne.

Smijem li reći da nije ili ću odmah dobiti karton? :eek:

U praslavenskom ta riječ nije postojala i time nisi ništa rekao o etimologiji, to je kao da kažeš da je etimologija riječi nebo praslavenski nebo (osim što jerovi nisu postojali u stsl. i što HJP ima mnogo zajeba pa tako i ovaj sa zabavom).

Od glagola baviti. Deverbativ je naknadan. Samo što je postojala prijevojna inačica s dvoglasom koji je u slavenskom dala glagol u kojem se dvoglas aw nije realizirao kao dvoglas (inače bi dao jat!) nego kao zasebni glasovi (nije ow jer bi to dalo boviti u stsl.), razlika heterosilabičke i tautosilabičke inačice (npr. ie. newn dvoglas je, ali *newos nije - ne-wos). Riječ je *bhuh2tey > stsl. byti, a ovo je kauzativna tvorba (činiti da što bude = baviti se njime, usp. bdjeti - buditi, činiti da što bdije = buditi ga, sjediti - saditi, vrtjeti - vratiti, topiti - tonuti i sl.) od *bhowh2tey > baviti.

Zabava je prefigirana inačica, prefiks ima značenje početka radnje, početka bavljenja čime. Nastala je dakle od glagola, dosta je kasno zabilježena, i nije imala značenje veseljenja (mogli ste se mukotrpno zabavljati matematikom).

Zabava je i "bava" (pogledati "fiato"). :D Ne usuđujem se prjedčetnuti napisanu osnovu, svježe nadahnuta jednom drugom temom. :cerek:

Abyssus
20.02.2009., 12:14
Mene zanima kakova je sveza između "vengo", "nego", "nere" i "lih" ? :D Na ovo pitanje jedino je Abby sposobna odgovoriti. ;)
Etimološka sigurno nije, na što ciljaš? :D

Okej, vengo < lat. venire < ie. *gwe-m- ~ engl. come, skr. gamati, grč. bainein
nego < ne + go. :D
nere < ne + že (rotacizam)
Lih < stsl. lihъ < ie. leykw-os (zapravo nisam sigurna zašto je ovo h, znam da je izvorno značenje ostatka s pravilnim odrazom u nema ni za lijek < *loykw- (!= medicinski lijek, to je germ. posuđenica) ~ stvnj. le:han, grč. loipos, lit. likti i sl.
Zapravo, znam, bilo je sigurno s formantom s pa je bezvučni velarni okluziv ispao. Izvela bih iz *leykwso- i to bi vrlo fino RUKI-jem nakon gubljenja dalo lih-.

Što bi ti: fon., morf., sin., sem.? :D

Edit: sufiksalna intenzifikatorska čestica s inačicama (*go, *ge)? Ne bih se baš složila. Za prva tri da, ali za posljednje nema teorije (a i prvo je diskutabilno).

Sovann Maccha
21.02.2009., 00:41
Etimološka sigurno nije, na što ciljaš? :D

Okej, vengo < lat. venire < ie. *gwe-m- ~ engl. come, skr. gamati, grč. bainein
nego < ne + go. :D
nere < ne + že (rotacizam)
Lih < stsl. lihъ < ie. leykw-os (zapravo nisam sigurna zašto je ovo h, znam da je izvorno značenje ostatka s pravilnim odrazom u nema ni za lijek < *loykw- (!= medicinski lijek, to je germ. posuđenica) ~ stvnj. le:han, grč. loipos, lit. likti i sl.
Zapravo, znam, bilo je sigurno s formantom s pa je bezvučni velarni okluziv ispao. Izvela bih iz *leykwso- i to bi vrlo fino RUKI-jem nakon gubljenja dalo lih-.

Što bi ti: fon., morf., sin., sem.? :D

Edit: sufiksalna intenzifikatorska čestica s inačicama (*go, *ge)? Ne bih se baš složila. Za prva tri da, ali za posljednje nema teorije (a i prvo je diskutabilno).

Što bih ja ?! Tebe po riti !!! :D :kiss: Znaš na što ciljam, a opet me lagahno pržiš na plamićku. :D I ja se ne slažem s dočetnim "go". U Splitu govore "vengo" mješte "nego". "Nego" i "nere" pojavljuju se rano u Dubrovniku, maloterne istoznačno. Razmišljam kako povezati "vengo" s "nego", bez uplitanja "glasovne zamjene" (metateze), dašto. Imam svoje objašnjenje, ali ne zazirem ni od tuđega. :) Glasovi u igri mogli bi biti "l" i "n" ter čestica "vem". Daklje ?!

Didi
21.02.2009., 07:26
plamićkuTako ti je to, Sovann, kad rijetko upotrebljavaš dijakritike. :p

Nego, meni se čini da bi ovo prije spadalo pod Jezičnu zagonetku. Što vas dvije mislite? Hoću reći, kanite li nastaviti zagonetati ili ne?

Abyssus
21.02.2009., 10:29
@demencijo - nema teorije, to je talijanizam da ne može biti očitiji, ostalo je prilično ad hoc.

@Didi - ja ne namjeravam zagonetati, ni ovdje niti na zagonetkama. Neka ostane ovdje, lijepo molim, moja tema baš i nema veze s ovim.

Sovann Maccha
21.02.2009., 23:17
Tako ti je to, Sovann, kad rijetko upotrebljavaš dijakritike. :p

Ni slučajno. Opet se vrtimo uokolo tvojega "zapu(t)čka". :D Doslje si morala uočiti kako pišem prozirno. Daklje, sve ima svoje zašto, a ovo bi bilo prejednostavno i za "sbrzanje". Osnova mi nije bila "plamičak" - kako si, vjerujem, pogrješno pomislila - toveć "plamić". Eh, sada, svi pravopisi navađaju "plamičak", a ja se s time, naravno, ne slažem preveć. :p Ono što ti nijesu napisali jest da taj oblik nastaje iz osnove "plamik", a takoví oblik ne spada u hrvatskí standard, jurve je narječne naravi. Istovjední oblik je i "kamik" kojino živi u čakavskih i kajkavskih govorih. U starijoj hrvatskoj književnosti se je rabilo "kam" i "plam", od staroslavjenskih riečî "kamy" i "plamy" (tzv. imenice n-sklonitve). Skraćeno, plam + ac = plamac -> umanjenica plamčac/plamčak/plamčić, ili plam + ik = plamik -> umanjenica plamičac/plamičak/plamičić. Složljivosti su mnogovrstne, a ja sam se pače odlučila za nježní "plamić" kojino sam dodatno unježnila u "plamićak". Jasnije ?! ;)


Nego, meni se čini da bi ovo prije spadalo pod Jezičnu zagonetku. Što vas dvije mislite? Hoću reći, kanite li nastaviti zagonetati ili ne?

Tko veli da "rekonstrukcija" mora biti trenutačna i hipna ?! :p Nije u pitanju zagonetanje, toveć javno razuzlavanje i razmrhljivanje mrhlje rieči "nego". Mogla sam joj to poslati i na pepejku, nu budući imamo kerempuhovom dalekovidnošću ovu temu, ne vidim zašto ne bismo ovdje. Nu, smatraš li to odvećnim, hja, preselit' ćemo na "pp" - što je, tu je. :D

Sovann Maccha
21.02.2009., 23:39
@demencijo - nema teorije, to je talijanizam da ne može biti očitiji, ostalo je prilično ad hoc.

@Didi - ja ne namjeravam zagonetati, ni ovdje niti na zagonetkama. Neka ostane ovdje, lijepo molim, moja tema baš i nema veze s ovim.

A kako onda objašnjavaš istovjednu dosljednu primjenu "vengo" mješte "nego", "ča je život vengo fantažija" ? Uzgrede, u doba prjedmnievanoga usvajanja rieči u Benetkah se je govorilo "vegno" (venjo). Tako su i stari Dubrovčani za "geganje" rabili glagol "venjati". Težko shvatljivo bi bilo da onodobno, dobrim dielom izvorno romansko stanovničštvo, mieša glagol ("venire") s veznikom ("se no/invece"). Recimo, prije bi se dalo posumnjati na lat. "neque/nec", ali i to mi je navučeno. Ako nije talijanština, što bi moglo jošte biti ? Matasovićevo objašnjenje nije probavljivo.

Abyssus
22.02.2009., 09:35
Složljivosti su mnogovrstne, a ja sam se pače odlučila za nježní "plamić" kojino sam dodatno unježnila u "plamićak". Jasnije ?! ;)
Ni meni se baš ne sviđa ta distinkcija da se gleda može li riječ biti umanjenica kad se uopće ne radi o tim osnovama, no to je stvar poredbeno-povijesne tvorbe. No ovo ti ne bi prošlo u standardu, svejedno. :D Premda se načelno slažem s tobom.


A kako onda objašnjavaš istovjednu dosljednu primjenu "vengo" mješte "nego", "ča je život vengo fantažija" ? Uzgrede, u doba prjedmnievanoga usvajanja rieči u Benetkah se je govorilo "vegno" (venjo). Tako su i stari Dubrovčani za "geganje" rabili glagol "venjati". Težko shvatljivo bi bilo da onodobno, dobrim dielom izvorno romansko stanovničštvo, mieša glagol ("venire") s veznikom ("se no/invece"). Recimo, prije bi se dalo posumnjati na lat. "neque/nec", ali i to mi je navučeno. Ako nije talijanština, što bi moglo jošte biti ? Matasovićevo objašnjenje nije probavljivo.
Pa sve što se može zapravo je ad hoc, ali pogledaj malo glasovnu strukturu, malo je vjerojatno da je naše ili je ekstremno čudno. Za početak, staro sigurno nije jer kombinacija vokala i nazala u zatvorenom slogu ne bi opstala. Potom, ovo v, i da je protetsko, opet takvim ne može biti jer se radi o prednjemu glasu. I za kraj, čestica -go postala je slabo plodna još i u stsl., tako da je malo vjerojatno.

Prije bi se radilo o nekakvom ukrštavanju, samo je pitanje s čime. Nego + neki vrag. Premda ja i dalje tvrdim da je to očiti talijanizam, a Dubrovčani ionako imaju svoju nelogiku. :D I Albancima je "mati" sestra pa? :zubo:

Sovann Maccha
23.02.2009., 02:33
Ni meni se baš ne sviđa ta distinkcija da se gleda može li riječ biti umanjenica kad se uopće ne radi o tim osnovama, no to je stvar poredbeno-povijesne tvorbe. No ovo ti ne bi prošlo u standardu, svejedno. :D Premda se načelno slažem s tobom.

Tako ne bih pisala "službeno". "Službeno" znam da je "normirano" plamičak nastalo od umanjenoga plamika na osnovi plam. :zubo:



Pa sve što se može zapravo je ad hoc, ali pogledaj malo glasovnu strukturu, malo je vjerojatno da je naše ili je ekstremno čudno. Za početak, staro sigurno nije jer kombinacija vokala i nazala u zatvorenom slogu ne bi opstala. Potom, ovo v, i da je protetsko, opet takvim ne može biti jer se radi o prednjemu glasu. I za kraj, čestica -go postala je slabo plodna još i u stsl., tako da je malo vjerojatno.

Prije bi se radilo o nekakvom ukrštavanju, samo je pitanje s čime. Nego + neki vrag. Premda ja i dalje tvrdim da je to očiti talijanizam, a Dubrovčani ionako imaju svoju nelogiku. :D I Albancima je "mati" sestra pa? :zubo:

Meni je vrlo dvojbena čestica *-go, za početak. :p Ostavimo li za čas Splićane po strani, ostaje nam suć odgonetke. Jasnije rečeno, kako podkriepiti glasovnu promjenu, dotično nastanak oblika "nego" ?!

Shain
08.03.2009., 10:33
Pogledaj Lászla, ne vidim ga u "povlashtenomu" polozhaju

Je li to onaj Laszlo koji je predlagao da se riječ kibernetika zamijeni riječju krmboslovlje, semantika riječju znadžboslovlje a statistika riječju uzorkoslovlje?

colbert
08.03.2009., 16:55
Je li to onaj Laszlo koji je predlagao da se riječ kibernetika zamijeni riječju krmboslovlje, semantika riječju znadžboslovlje a statistika riječju uzorkoslovlje?

Joj, cula sa za to krmboslovlje... :ne zna: Nije mi bas jasno kaj mu je bilo.

Jos bi mi znakoslovlje i dobro zvucalo, ali znadzboslovlje, uzas.

Didi
08.03.2009., 19:38
Je li to onaj Laszlo koji je predlagao da se riječ kibernetika zamijeni riječju krmboslovlje, semantika riječju znadžboslovlje a statistika riječju uzorkoslovlje?Laszlo je samo jedan. I da, to je taj Laszlo. So what? Što te riječi nisu prihvaćene u praksi, ne znači da nisu lingvistički utemeljene. Još kako. Laszlo je lingvistički div, a patuljci mu se u svojoj nemoći mogu samo uzaludno rugati.

colbert
08.03.2009., 19:49
Laszlo je samo jedan. I da, to je taj Laszlo. So what? Što te riječi nisu prihvaćene u praksi, ne znači da nisu lingvistički utemeljene. Još kako. Laszlo je lingvistički div, a patuljci mu se u svojoj nemoći mogu samo uzaludno rugati.

Otkud mu to krmboslovlje? Stvarno me zanima... Uopce nemam ideju kako je dosao do te rijeci. Podsjeca me na krmu i skembu. :confused:

Didi
08.03.2009., 19:54
Joj, cula sa za to krmboslovlje... :ne zna: Nije mi bas jasno kaj mu je bilo.

Jos bi mi znakoslovlje i dobro zvucalo, ali znadzboslovlje, uzas.A-a. Znakoslovlje bi bila semiotika. Ovdej Sovann dolazi na svoje s pravopisom koji je, na moju veliku žalost, prestala primjenjivati. :cerek: Znadžboslovlje je od značboslovlje, a ovo opet od značba - izvedeno od značiti, kao i glazba od glasiti. Značba / znadžba, to je, dakako isto što i značenje, ali je značenje glagolska imenica pa se Laszlu nije svidjelo. A s krmboslovljem se vratio do osnovnog značenja glagola iz kojeg je izvedena kibernetika, to jest do grčkoga kybernao - krmiti odnosno (kasnije) kormilariti: krmiti -> krmba -> krmboslovlje.

Kažem ja vama, djeco: učite klasične jezike dok je vrijeme. :cerek:

Edit: vidjela sam što si napisala o krmi - kao što vidiš, to je upravo to.

Didi
08.03.2009., 19:58
Otkud mu to krmboslovlje? Stvarno me zanima... Uopce nemam ideju kako je dosao do te rijeci. Podsjeca me na krmu i skembu. :confused:Odgovor je u mojem prethodnom postu. Sve je to u praksi neprihvaćeno, znam, ali je toliko nadahnuto da zvuči kao čista poezija. Lingvistička poezija.

colbert
08.03.2009., 20:01
A-a. Znakoslovlje bi bila semiotika. Ovdej Sovann dolazi na svoje s pravopisom koji je, na moju veliku žalost, prestala primjenjivati. :cerek: Znadžboslovlje je od značboslovlje, a ovo opet od značba - izvedeno od značiti, kao i glazba od glasiti. Značba / znadžba, to je, dakako isto što i značenje, ali je značenje glagolska imenica pa se Laszlu nije svidjelo. A s krmboslovljem se vratio do osnovnog značenja glagola iz kojeg je izvedena kibernetika, to jest do grčkoga kybernao - krmiti odnosno (kasnije) kormilariti: krmiti -> krmba -> krmboslovlje.

Kažem ja vama, djeco: učite klasične jezike dok je vrijeme. :cerek:

Edit: vidjela sam što si napisala o krmi - kao što vidiš, to je upravo to.

Opet istina. Semiotika - znakovi, semantika - znacenje.
Al kad mi je znadzboslovlje bilo tak agresivno za moje uheko. :tuzni:

Sad sam tek skuzila da je kybernao dao gouverner. Tenkju.

Krmiti znamo kaj znaci. Spavati k'o beba. Ili spavati k'o zaklan. :D

Sovann Maccha
08.03.2009., 23:45
Je li to onaj Laszlo koji je predlagao da se riječ kibernetika zamijeni riječju krmboslovlje, semantika riječju znadžboslovlje a statistika riječju uzorkoslovlje?

Piše se László. Bilo bi dobro obratiti pozornost i na zarjeze. Inače, jest, taj je !! Imaš li išto protivo ?! Vidiš li se na njegovoj znanstvenoj i znalačskoj ravni ? Budući je Didi sve liepo, podrobno i potanko objasnila ja ću prjedložiti moje odmjennice. :cerek: Kibernetika -> kormilitva, semantika -> znamenba, statistika -> uzorčitva. Tako se stvara i razvija jezik - eda je dajbudi težko, ne bih ništo rekla. ;)

Shain
14.03.2009., 07:15
Soba i izba nijesu istoga znacsenja. Ako jurve zhelish hrvatski onda je to (...), odnosno "kom(i)nata".

Nevjerojatno. Ti umjesto sobe i izbe nudiš i rusku riječ "komnata" (od "caminata"), umjesto Čehovom nudiš Čehovim itd.

Ti bi od hrvatskoga jezika načinila ruskoslavenski. Upravo onako kako je želio Rafael Levaković dok je sprečavao književnu afirmaciju organskoga štokavskog govora, koji je izabrao Bartol Kašić.

Kako se povijest ponavlja!

Sovann Maccha
17.03.2009., 03:07
Nevjerojatno. Ti umjesto sobe i izbe nudiš i rusku riječ "komnata" (od "caminata"), umjesto Čehovom nudiš Čehovim itd.

Nije "komnata", toveć je "kominata" bila moja inačica. Varam li se ? I ne, opet krivo tvrdiš, "caminata" nije izkon russkoj "komnati". ČehovIM je izpravno, dočim je ČehovOM krivo. I dalje ti nije jasno zašto ?!


Ti bi od hrvatskoga jezika načinila ruskoslavenski. Upravo onako kako je želio Rafael Levaković dok je sprečavao književnu afirmaciju organskoga štokavskog govora, koji je izabrao Bartol Kašić.

Kako se povijest ponavlja!

Placaš gluposti, po običaju i dobroj staroj navadi. :) Bartul Kašić je izbraĺ jezik čim bliže srbskomu po želji onodobnoga Vatikana. Zar vam je to tako težko shvatiti ?! Stolovaĺ je u Dubrovniku iz kojega je povrjemeno pohađaĺ u BiH-u ter Srbiju, dočim je s novoštokavskoga ikavskoga postupno prelaziĺ na iekavskí.

colbert
17.03.2009., 09:14
@Sovann

Mislim da nisam nikad "javno" napisala, ali evo ga:

Na ovom podforumu necemo koristiti izraze tipa "pricas gluposti, kao po obicaju/navadi". Moze se reci da nesto (po nasem misljenju) nije tocno, iz tog i tog razloga, ali bez cascenja uvredljivim epitetima.
Dakle, ovo je upozorenje!

Zahvaljujem!

Sovann Maccha
18.03.2009., 03:37
@Sovann

Mislim da nisam nikad "javno" napisala, ali evo ga:

Na ovom podforumu necemo koristiti izraze tipa "pricas gluposti, kao po obicaju/navadi". Moze se reci da nesto (po nasem misljenju) nije tocno, iz tog i tog razloga, ali bez cascenja uvredljivim epitetima.
Dakle, ovo je upozorenje!

Zahvaljujem!

Glagol "pričati" nije biĺ niti uporabljen, a niti je rječenica/poruka ovako glasila. Zahvaljujemo si, zahvaljivanje godi. Da bad kaar anjam bad wi; S/N =1. Dat heb ik al achter de rug. Podjelajmo na tom(e). :)

Shain
19.03.2009., 10:21
Ako jurve zhelish hrvatski onda je to (...), odnosno "kom(i)nata".

Tvrdiš da ruska riječ komnata/kominata ne potječe od "caminata". Nego od koje?

"Caminata" (od "caminus") iz srednjolatinskoga je jezika, i u ruskom se pojavila vjerojatno njemačkim posredstvom.

camundongo
19.03.2009., 12:18
Koja je hrvatska rijec za podcast, po mogucnusti da nema vise od dva sloga jer onda nista ne dobivamo. :mig:

colbert
19.03.2009., 12:53
Koja je hrvatska rijec za podcast, :mig:

Izvrsno pitanje. :top:

colbert
19.03.2009., 13:53
Glagol "pričati" nije biĺ niti uporabljen, a niti je rječenica/poruka ovako glasila. Zahvaljujemo si, zahvaljivanje godi. Da bad kaar anjam bad wi; S/N =1. Dat heb ik al achter de rug. Podjelajmo na tom(e). :)

Zato i kazem "necemo koristiti izraze tipa itd".

Ne citiram te izravno, inace bih te stavila u poseban kvadratic. :D
Al to je sve minoran sum u kanalu, nou frks.

tonya
19.03.2009., 18:05
Koja je hrvatska rijec za podcast, po mogucnusti da nema vise od dva sloga jer onda nista ne dobivamo. :mig:

Naziv podcast je složenica riječi POD (Personal On Demand) i engleske riječi broadcast. (Wikipedija)

Moglo bi se od toga poći, ali za sada nemam konstruktivnih prijedloga. :)

camundongo
21.03.2009., 11:50
ONZ (Osobno na zahtjev) + prijenos :eek:

Onznos :rofl:

tonya
23.03.2009., 12:21
Dobar! :top: :zubo:

No, mislim da to možemo skratiti. Ovo osobno mi nema prevelikog smisla, pa bismo možda mogli reći prijenos na zahtjev.

Zahtjev + prijenos = za(h)nos? :zubo:

Armadillo
24.03.2009., 14:16
Dobar! :top: :zubo:

No, mislim da to možemo skratiti. Ovo osobno mi nema prevelikog smisla, pa bismo možda mogli reći prijenos na zahtjev.

Zahtjev + prijenos = za(h)nos? :zubo:
Zar to nije "željoteka"? :D

camundongo
27.03.2009., 01:52
Zeljoteka je jukebox. :rolleyes:


Ne svidja mi se rijec gadget, zasto jednostavno ne kazu ''drangulija''. :ne zna:
Trositi novac na iPod i ostale drangulije...

colbert
27.03.2009., 13:22
Ne svidja mi se rijec gadget, zasto jednostavno ne kazu ''drangulija''. :ne zna:
Trositi novac na iPod i ostale drangulije...

Drangulija je na engleskom trinket.

Gadget uopce ne znaci to sto si ti zamislio! Ne razumijem otkud si iskopao takav prijevod? :confused:

camundongo
27.03.2009., 17:57
Kad se gadget u zadnje vrijeme koristi za tehnicke spravice koje jako brzo gube na vrijednosti, kupis ih za 1500 kuna, a za dva mjeseca se nude po oglasniku za 400kn. :rofl:

colbert
27.03.2009., 20:47
Kad se gadget u zadnje vrijeme koristi za tehnicke spravice koje jako brzo gube na vrijednosti, kupis ih za 1500 kuna, a za dva mjeseca se nude po oglasniku za 400kn. :rofl:

Cinjenica da te spravice gube na vrijednosti jer su ih zamijenile nove jest sekundarna u znacenju rijeci gadget.

Bitno je da je u igri nekakva tehnicka, najcesce elektronicka naprava. I da njezinom kupnjom vlasnik postaje cool. :cool:

James Bond (http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_James_Bond_gadgets)je pun gadgeta, a to sigurno nisu drangulije koje ti spominjes.

camundongo
28.03.2009., 00:08
gadget n col

spravica, naprava, patent


[bujas]


ok, iPod je patent :lol:

Shain
06.04.2009., 12:53
Salata, loćika, glavatica, kiselica... Ima li još sinonima (a da nisu podvrste salate)?

Salata je jedotrava, tako piše u Jambrešićevu rječniku (1742. g.).

Shain
18.04.2009., 14:25
Je li to onaj Laszlo koji je predlagao da se riječ kibernetika zamijeni riječju krmboslovlje, semantika riječju znadžboslovlje a statistika riječju uzorkoslovlje?

Šteta da ova tema potone. U nju se uklapa Laszlov doprinos, pa evo još nekoliko njegovih novotvorenica:

oloslovlje (=matematika)
oloslov (=matematičar)
oloslovica (=matematičarka)
oloslovno (=matematički)

Vrhućudba je metafizika, najnižak je minimum, obavjesništvo je informatika, mislovlje - logika, krasoslovlje - estetika, obrtoslovlje - tehnologija, iskonoslovlje - etimologija, skladnjoslovlje - sintaksa, likoris - grafika, živoris - animacija, međutnik - "interface", bradnik - "processor".:misli:

Egenus
18.04.2009., 14:39
Šteta da ova tema potone. U nju se uklapa Laszlov doprinos, pa evo još nekoliko njegovih novotvorenica:

oloslovlje (=matematika)
oloslov (=matematičar)
oloslovica (=matematičarka)
oloslovno (=matematički)

Vrhućudba je metafizika, najnižak je minimum, obavjesništvo je informatika, mislovlje - logika, krasoslovlje - estetika, obrtoslovlje - tehnologija, iskonoslovlje - etimologija, skladnjoslovlje - sintaksa, likoris - grafika, živoris - amnimacija, međutnik - "interface", bradnik - "processor".:misli:


:cerek::cerek::cerek:

Imam par pitanja; zašto oloslovlje i i zašto nj skladnjoslovlje?

colbert
18.04.2009., 21:06
Š

Vrhućudba je metafizika, najnižak je minimum, obavjesništvo je informatika, mislovlje - logika, krasoslovlje - estetika, obrtoslovlje - tehnologija, iskonoslovlje - etimologija, skladnjoslovlje - sintaksa, likoris - grafika, živoris - animacija, međutnik - "interface", bradnik - "processor".:misli:

Vrhucudba!!! :lol::lol::lol: A miiiiiicek!!! :cerek:

Kad sam vidla likoris, prvo sam pomislila na liquorice... :)

ancica_3
19.04.2009., 08:45
Vrhucudba!!! :lol::lol::lol: A miiiiiicek!!! :cerek:

Kad sam vidla likoris, prvo sam pomislila na liquorice... :)

:lol::lol::lol:

Je, je, tak su se i Šuleku smijali.

Ja cu se ubit, tocno znam da se u nekom nasem djelu trazila ta locika, locika sim, locika tam... :( I sve je bilo nekako arhaicno. : precizna:

Za slučaj da te još zanima: loboda. Ivana Brlić Mažuranić, Ribar Palunko i njegova žena. Ja sam si to prevala kao blitva. Jadan Palunko morao ju je jesti svaki dan i to ga je jako ljutilo. A onda je bio kažnjen tako što su mu se želje ostvarile (pazi što želiš jer moglo bi ti se ostvariti) pa je u bogatstvu i sjaju čeznuo za lobodom.

Didi
19.04.2009., 10:54
:lol::lol::lol:

Je, je, tak su se i Šuleku smijali.Baš sam i ja to htjela napisati, ali si me ti pretekla.

colbert
19.04.2009., 10:58
Baš sam i ja to htjela napisati, ali si me ti pretekla.

A gle, ima meni Laszlo super rijeci, da bi rec!

Al vrhucudba i krmboslovlje su... retardirane. Usi mi krvare kad ih izgovorim. :cerek:

ancica_3
19.04.2009., 11:08
Baš sam i ja to htjela napisati, ali si me ti pretekla.

Ma tu treba biti jako oprezan jer, uza sve uvažavanje, i meni su neke od tih novotvorenica urnebesno smiješne.
Podsjetilo me na nedavni boravak u Budimpešti. Koji jezik! Taxi, restaurant, hotel, informacija, telefon i sve te širom kugle znane riječi tamo ne postoje.
Da znate kako sam se obeznanila od sreće kad sam na jednom zidu blizu Budima pročitala kredom napisano WC. A meni već muka...

camundongo
19.04.2009., 19:56
A cuj, mozda je pisalo restroom, a ti nisi razmela :mig:

Egenus
19.04.2009., 20:05
A cuj, mozda je pisalo restroom, a ti nisi razmela :mig:

koliko sam ja vidio piše öltözködés :rolleyes:

ancica_3
19.04.2009., 20:16
koliko sam ja vidio piše öltözködés :rolleyes:

:lol::lol::lol:

A cuj, mozda je pisalo restroom, a ti nisi razmela :mig:

I love you too.

Egenus
19.04.2009., 20:18
:lol::lol::lol:
Sad da ne dobijem ban moram nekaj i napisat.

Hvala Bogu da je bila sličica, inače ne znam kako bih se snašao :zubo:
[uskoro ga počinjem učiti :cerek:]

Ontop.: zašto je dužina na o u semafor?

Magor
20.04.2009., 07:01
Taxi, restaurant, hotel, informacija, telefon i sve te širom kugle znane riječi tamo ne postoje.
Da znate kako sam se obeznanila od sreće kad sam na jednom zidu blizu Budima pročitala kredom napisano WC.

Postoje...
taxi = taxi; hotel = hotel/szálloda; informacija = információ; telefon = telefon; WC = WC :ne zna:

Magor
20.04.2009., 07:07
/\ /\ /\

samo restaurant ne postoji, restaurant = étterem

ancica_3
20.04.2009., 08:36
/\ /\ /\

samo restaurant ne postoji, restaurant = étterem

Ispričavam se! Priznajem da sam te internacionalizme nabacala neprovjereno, da istaknem poentu. Eto, tko bi mislio da nas i u Mađarskoj čitaju.:)

kerempuh
20.04.2009., 16:44
Magor je naš domaći forumaški Vugrin.

;)

Shain
30.04.2009., 08:14
Shain, ja sam prvenstveno ciljao na riječi koje postoje, no pale su u zaborav ili im se danas pridaje isključivo regionalni značaj. Svrha moje dretve nije bila nužno novokov.

S tobom se u načelu slažem. Ali mislim da se iz našega izvornog jezičnog nasljeđa već probralo sve što se očuvati moglo. To su učinile generacije jezikoslovaca od Vitezovića i Tanclingera do svih drugih žestokih boraca protiv barbarizama.

No i ono što je očito naše, ima teškoća da se očuva. Uzmi samo nedavnu raspravu ovdje o sinonimima puce, gumb, dugme, botun (tipka, tasta). Najlošije je prošla riječ koja je jedina izvorno naša: puce.

Moja čakavska grana govori putac (=puce, puto). Djed i tabletu lijeka naziva putac. Od svoga slavonskog dijela obitelji naučio sam da se kaže puce. Pa ipak ja najčešće govorim dugme jer cijelo društvo oko mene govori tako. Ne radi se o tome hoćemo li pronaći svoju izvornu riječ, nego o tome kako uvjeriti druge (i same sebe) u prednost njena korištenja.

colbert
30.04.2009., 16:19
No i ono što je očito naše, ima teškoća da se očuva. Uzmi samo nedavnu raspravu ovdje o sinonimima puce, gumb, dugme, botun (tipka, tasta). Najlošije je prošla riječ koja je jedina izvorno naša: puce.

Moja čakavska grana govori putac (=puce, puto). Djed i tabletu lijeka naziva putac. Od svoga slavonskog dijela obitelji naučio sam da se kaže puce. Pa ipak ja najčešće govorim dugme jer cijelo društvo oko mene govori tako. Ne radi se o tome hoćemo li pronaći svoju izvornu riječ, nego o tome kako uvjeriti druge (i same sebe) u prednost njena korištenja.

Evo, Shain, ja cu iz postovanja prema tebi poceti rabiti rijec puce. Ne sad stalno (ja velim gumb, ne :cerek:), ali cu se potruditi. :raspa:

kerempuh
30.04.2009., 16:55
I ja ću se potruditi govoriti puce, a ne gumb(ek). Shain, pa ti onda ne živiš u Zagrebu, uz svu tu dugmad oko tebe? ;)

Shain
02.05.2009., 07:25
I ja ću se potruditi govoriti puce, a ne gumb(ek).

Ni slučajno, ja ću odsad govoriti gumb. Kada to može gradonačelnik, a djed mu sigurno nije govorio gumb, mogu i ja.

ancica_3
02.05.2009., 09:03
Pročitala sam ponovno uvodni Kerempuhov post. Mislim da da je puce zaista riječ kakve je Kerempuh imao na umu kad je ovu temu otvarao. I da bi se lako mogla vratiti.

Nikada nisam rekla dugme ni kapija. Čak ni u doba hrvatskosrpskog kad se gumb osjećao kao dijalektizam.

Isto vrijedi i za kapiju. Tada sam je zamjenjivala sintagmom dvorišna vrata, danas govorim lesa (ljesa), iako to znači da moram poslije objašnjavati. Znam da l(j)esa ima veze s drvom, a danas više dvorišna vrata nisu drvena. A i kapija ima šire značenje od dvorišnih vrata, pa se i za vežu kaže kapija.

Što mislite, bi li se mogla vratiti riječ ljesa, jer sjećam se da je ima i Šenoa?

kerempuh
02.05.2009., 13:50
Lesa (ljesa) se ne mora vraćati, već je tu, među nama :). Riječ kapija mi je izrazito strana. Riječ dveri je također uporabljiva u nekim kontekstima ;).

ancica_3
02.05.2009., 13:57
Lesa (ljesa) se ne mora vraćati, već je tu, među nama :). Riječ kapija mi je izrazito strana. Riječ dveri je također uporabljiva u nekim kontekstima ;).

To me jako veseli.:)
Nikada je nisam čula (osim od kajkavaca) ni vidjela napisanu. Svaki put, kad je rabim, moram pojašnjavati.

Ako je tako tako kažeš, pojasnit ću onima koji ne znaju njeno značenje, ali se barem više ne moram opravdavati što je rabim.:p

Shain
02.05.2009., 16:31
Dakle, predlažem temu o udomaćenim tuđicama (a ne recimo recentnim anglizmima koji su ušli posredstvom Mreže u hrvatsku svakodnevicu) te potragu za njihovim hrvatskim alternativama.

Zašto ne i o suvremenim anglizimima? Čitam danas: "Za to nema instantnih rješenja". Uskoro će zaista trebati jezična rekonstrukcija.

Ipak, dobro je što nisu napisali "instant-rješenja".

ancica_3
03.05.2009., 08:06
Zašto ne i o suvremenim anglizimima? Čitam danas: "Za to nema instantnih rješenja". Uskoro će zaista trebati jezična rekonstrukcija.

Ipak, dobro je što nisu napisali "instant-rješenja".

Pa kad je instntno baš instantna riječ. Kao npr. Jacobs - 3 u 1. :cerek:

Iatovremeno znači "brzo, jednostavno i lagano" rješenje. To ti je za lijene autore i kuhare odlična riječ.:cerek:

Baš si mi dao misliti, ali ne vidim moguću zamjenu hrvatskom riječju koja bi pokrivala njeno značenje.

camundongo
03.05.2009., 18:31
Instantan = trenutan.

un instante per piacere
um instante por favor :mig:

ancica_3
04.05.2009., 20:51
Instantan = trenutan.

un instante per piacere
um instante por favor :mig:

Baš mi ništa ne pomaže značenje te riječi u drugim jezicima. Na hrvatskom ima još neka značenja osim "trenutno" jer je inače ne bismo rabili kad već imamo riječ trenutno. Bez gledanja u rječnike, meni to, uz trenutno, znači i lako i jednostavno.

Hoćemo li i roman zvati novelom jer je tako u engleskom?

BTW, sad si me podsjetio kako sam bila šokirana kao klinka kad sam skužila da sympathy na engl. znači sućut, samilost... A imala sam tad simpatiju.:cerek:
I nemoj mi sad reći kak to nije engleska riječ, nego valjda grčka, nisam sigurna.

Poanta je u tome da ona u engl. i hrv. ima drukčije značenje.
Pa tako i instant(an).

Egenus
05.05.2009., 22:52
Baš mi ništa ne pomaže značenje te riječi u drugim jezicima. Na hrvatskom ima još neka značenja osim "trenutno" jer je inače ne bismo rabili kad već imamo riječ trenutno. Bez gledanja u rječnike, meni to, uz trenutno, znači i lako i jednostavno.

Hoćemo li i roman zvati novelom jer je tako u engleskom?

BTW, sad si me podsjetio kako sam bila šokirana kao klinka kad sam skužila da sympathy na engl. znači sućut, samilost... A imala sam tad simpatiju.:cerek:
I nemoj mi sad reći kak to nije engleska riječ, nego valjda grčka, nisam sigurna.

Poanta je u tome da ona u engl. i hrv. ima drukčije značenje.
Pa tako i instant(an).

Ipak je najbolje kad netko kaže da je nešto patetično, a onda većina skoči na njega imajući u glavi eng. pathetic :lol:
Tako me prof. iz glazbenog napala kad sam rekao da su himne patetične :D

ancica_3
07.05.2009., 10:00
Tako me prof. iz glazbenog napala kad sam rekao da su himne patetične :D

:confused:
I to baš glazbenjača? Ne kužim. Pa ne misli valjda da je Beethovenova Patetična sonata jadna, bijedna, mizerna? Kajgod!

Egenus
07.05.2009., 13:41
:confused:
I to baš glazbenjača? Ne kužim. Pa ne misli valjda da je Beethovenova Patetična sonata jadna, bijedna, mizerna? Kajgod!

Zato me i napala :rofl:

Shain
14.05.2009., 12:58
Riječ dveri je također uporabljiva u nekim kontekstima.

Razgovarao sam o anglizmu permaban i tražili smo za njega zamjenu: trajnjak, otpisnjak, izgonjak i sl.

Moj je prijedlog bio vritnjak. Riječ je ponuđena standardnom jeziku (vidi Anićev rječnik). A k tome je kajkavska, i doprinos je hrvatskoj koine.:five:

MCM
14.05.2009., 13:03
A inače, što je smišljeno za ban?

ancica_3
14.05.2009., 13:08
Moj je prijedlog bio vritnjak.

Ma je li prošlo, je li prošlo? :nestrpljiva:

A inače, što je smišljeno za ban?

Može packa?

colbert
14.05.2009., 15:47
Razgovarao sam o anglizmu permaban i tražili smo za njega zamjenu: trajnjak, otpisnjak, izgonjak i sl.

Moj je prijedlog bio vritnjak. Riječ je ponuđena standardnom jeziku (vidi Anićev rječnik). A k tome je kajkavska, i doprinos je hrvatskoj koine.:five:

Vritnjak mi je inace super rijec, al nemrem si zamisliti Splicane ili Pulezane da je upotrebljavaju pod normalno.
Steta kaj trajna zabrana ima toliko slogova.

Mozda trajnogon? :rofl: Zvuci skoro pa engleski! :cerek:

A umjesto ban bio bi onda gon.

Makar su meni i ban i permaban isto mrak rijeci, ne bih ih ni dirala. :neodlucna:

ancica_3
14.05.2009., 16:13
Vritnjak mi je inace super rijec, al nemrem si zamisliti Splicane ili Pulezane da je upotrebljavaju pod normalno.

poluoftopik:
Jedna moja kolegica Imoćanka poslala je gazdaricu vrit.:cerek:
Nije, jadna, znala što to točno znači. Jasno, ja sam bila kriva jer je to pobrala od mene. Kad sam joj objasnila, ispričala se gazdarici, a "odi vrit" još joj se više svidjelo kad je shvatila što znači.

Orondil
20.05.2009., 23:20
A-a. Znakoslovlje bi bila semiotika. Ovdej Sovann dolazi na svoje s pravopisom koji je, na moju veliku žalost, prestala primjenjivati. :cerek: Znadžboslovlje je od značboslovlje, a ovo opet od značba - izvedeno od značiti, kao i glazba od glasiti. Značba / znadžba, to je, dakako isto što i značenje, ali je značenje glagolska imenica pa se Laszlu nije svidjelo. A s krmboslovljem se vratio do osnovnog značenja glagola iz kojeg je izvedena kibernetika, to jest do grčkoga kybernao - krmiti odnosno (kasnije) kormilariti: krmiti -> krmba -> krmboslovlje.

Taj odurni Laszlo nažalost nema pametnijeg posla nego da se, da prostite, zajebava s hrvatskim jezikom. Takve odurne i nakaradne hiperetimologizme rijetko se nađe. To su vam ti preskriptivistički jezičari, čistunci do steriliteta. Ovako se samo ubija, a ne obnavlja hrvatski jezik.

Eto ga, sad sam se ispuhao! Uf, šta me ljute ponekad ti akademici... :mad:

camundongo
21.05.2009., 10:41
Najgluplje rijeci su kopnica (za AIDS), te krvotocni urusaj (za shock).
Kopnica bi prije odgovarala amiotrofnoj lateralnoj sklerozi, a ne wasting syndrom-u u sklopu africke prezentacije terminalnog stadija AIDSA.

Ja za leishmanijazu nudim pojam: lišajnica
(nije za osobe slaba zeluca: http://www.mpibpc.mpg.de/groups/eibl/pressrelease/abb05_s.jpg )

colbert
21.05.2009., 10:52
Najgluplje rijeci su kopnica (za AIDS), te krvotocni urusaj (za shock).
Kopnica bi prije odgovarala amiotrofnoj lateralnoj sklerozi, a ne wasting syndrom-u u sklopu africke prezentacije terminalnog stadija AIDSA.


Camundongo, jos jednom dekliniraj
wasting syndrom-u, ali zato
AIDSA, dat cu ti karton za... trolanje il' nesto. :D
Ne mogu to vise gledati. :mama:

Ne bih ti nista rekla da ne hodas okolo dijeleci savjete k'o kralj Salomon. :raspa:

colbert
21.05.2009., 10:56
Taj odurni Laszlo nažalost nema pametnijeg posla nego da se, da prostite, zajebava s hrvatskim jezikom. Takve odurne i nakaradne hiperetimologizme rijetko se nađe. To su vam ti preskriptivistički jezičari, čistunci do steriliteta. Ovako se samo ubija, a ne obnavlja hrvatski jezik.

Eto ga, sad sam se ispuhao! Uf, šta me ljute ponekad ti akademici... :mad:

Malo pretjerujes, ne mislis? Kud bas "odurni Laszlo"?
Nek' se medju deset sjemenka kukolja nadje zrno (koje ce proklijati u novu, opceprihvacenu hrvatsku rijec), meni je i to dosta. :D

Orondil
21.05.2009., 20:11
Malo pretjerujes, ne mislis? Kud bas "odurni Laszlo"?
Nek' se medju deset sjemenka kukolja nadje zrno (koje ce proklijati u novu, opceprihvacenu hrvatsku rijec), meni je i to dosta. :D

Sori, al baš je oduran. Problem naše jezične inteligencije oduvijek je bila konzervativnost. I nazadnjaštvo. Jezik pripada govornicima, ne akademicima. Govornici, narod ga stvara i mijenja. Ako postoji trend u jednom smjeru, tako mora biti. Uvijek se na jezične novine koje nisu bile u skladu s 'duhom jezika' gledalo kao na sotone. Ali danas su takve 'gadosti' prihvaćene u književnom jeziku. Tako će biti i u budućnosti.

Didi
22.05.2009., 07:04
Malo pretjerujes, ne mislis? Kud bas "odurni Laszlo"?
Nek' se medju deset sjemenka kukolja nadje zrno (koje ce proklijati u novu, opceprihvacenu hrvatsku rijec), meni je i to dosta. :DNe pretjeruje, nego je bezobrazan. Samo to (još) ne sankcioniramo. A krasno zvuči i, citiram: "Uf, šta me ljute ponekad ti akademici..." Baš su zločesti, fuj-fuj, bekino, ne to... I mene ljute ljudi koji govore i pišu neam za nemam, ša za što, jel za jer pa ne idem okolo po forumu i ne ispravljam ih niti pljuckam po njima. A na stručnjake koji su završili bar jedan fakultet, napisali magisterij i doktorat, izdali bar jednu knjigu diže se krika i povika samo zato što... da kažem?... zato što smo nepismeni i ne čitamo dovoljno. Tak!

Da se razumijemo: ne odobravam ja sve Laszlove "izume", kao ni rješenja drugih lingvista. I prva ću se smijati kojekakvim mbama i letima. Ali nemojte mi dolaziti s romantičarskim argumentima o pravu na jezik i pričama o narodnom stvaranju. To nije znanost, nego mitologija. S takvim se rezoniranjem preselite na Povijest ili na Religiju.

ancica_3
22.05.2009., 07:32
Najgluplje rijeci su kopnica (za AIDS)

Meni je kopnica izvrsna riječ. Lijepa riječ. A i potrebna riječ prije svaga zato što razrješava zbrku oko AIDS-a i SIDE, a samim time i problem oko pisanja kosih padeža sa spojnicom ili bez, što je mnogima problem. :zubo:

Ali čini se da je veći problem što ljudi uopće ne znaju što znači kopniti (baš lijep glagol), nego valjda misle da to ima veze s kopnom. Drugi razlog ne vidim zašto se ta riječ nije uhvatila.

Ja bih tu riječ dekretom nametnula.:D

Shain
22.05.2009., 08:26
Taj odurni Laszlo nažalost nema pametnijeg posla nego da se, da prostite, zajebava s hrvatskim jezikom. Takve odurne i nakaradne hiperetimologizme rijetko se nađe. To su vam ti preskriptivistički jezičari, čistunci do steriliteta. Ovako se samo ubija, a ne obnavlja hrvatski jezik. Eto ga, sad sam se ispuhao! Uf, šta me ljute ponekad ti akademici.

Griješiš (ali reakcija ti je dobra):
1. Bulcsu Laszlo nema preskriptivističke namjere. Nijedna od riječi koje je on skovao nije propisana i službena.
2. On piše u svoje ime, i na to ima pravo. Iza njega ne stoje hrvatske institucije i aktualna jezična politika. A nije ni akademik (HAZU).
3. Danas se (i oduvijek se moglo) zahebavati sa svime. Nekada se, doduše, zbog toga izgubi glava ili položaj u društvu, ali i to je "nafaka". A Laszlo se ne zahebava, nego je zaigrani autor intelektualističke lingvističke poezije.

Didi
22.05.2009., 10:41
Meni je kopnica izvrsna riječ. Lijepa riječ. A i potrebna riječ prije svaga zato što razrješava zbrku oko AIDS-a i SIDE, a samim time i problem oko pisanja kosih padeža sa spojnicom ili bez, što je mnogima problem. :zubo:

Ali čini se da je veći problem što ljudi uopće ne znaju što znači kopniti (baš lijep glagol), nego valjda misle da to ima veze s kopnom. Drugi razlog ne vidim zašto se ta riječ nije uhvatila.

Ja bih tu riječ dekretom nametnula.:DI meni se čini izvrsno skovanom, ali ne bih baš rekla da je potrebna. AIDS se deklinira kao akronim (AIDS-a, AIDS-u), a sida funkcionira kao prava riječ. I sad dolazimo do vječnog problema koju prihvatiti, a to se neće riješiti kopnicom. Baš kao što nema smisla ni vraćati / uvoditi sušicu umjesto tuberkuloze. Sušica pripada starom rječniku, a tuberkuloza novijem dobu, dobu u kojem je protok informacija brz u svemu pa tako i u medicini. Teško mi je zamisliti da liječnik, koji velik dio literature prati na stranim jezicima i komunicira sa stranim kolegama, u svoj misaoni sustav prihvati izraz kopnica.

ancica_3
22.05.2009., 10:45
I meni se čini izvrsno skovanom, ali ne bih baš rekla da je potrebna. AIDS se deklinira kao akronim (AIDS-a, AIDS-u), a sida funkcionira kao prava riječ.

Kako si to samo ispalila kao da je samo po sebi jasno, a lijepo vidiš ovdje da čak i ljudi koje zanima lingvistika imaju problema s deklinacijom akronima.:cerek:

Didi
22.05.2009., 10:50
Kako si to samo ispalila kao da je samo po sebi jasno, a lijepo vidiš ovdje da čak i ljudi koje zanima lingvistika imaju problema s deklinacijom akronima.:cerek:Ali zato nemaju problema s deklinacijom cijel-ih riječ-i. :D

Orondil
22.05.2009., 11:46
A na stručnjake koji su završili bar jedan fakultet, napisali magisterij i doktorat, izdali bar jednu knjigu diže se krika i povika samo zato što... da kažem?... zato što smo nepismeni i ne čitamo dovoljno. Tak!

Da se razumijemo: ne odobravam ja sve Laszlove "izume", kao ni rješenja drugih lingvista. I prva ću se smijati kojekakvim mbama i letima. Ali nemojte mi dolaziti s romantičarskim argumentima o pravu na jezik i pričama o narodnom stvaranju. To nije znanost, nego mitologija. S takvim se rezoniranjem preselite na Povijest ili na Religiju.

Nemoj razvijati teorije po kojima ne poštujem visokoobrazovane, jer i ja idem na fakultet i kanim se baviti akademskim radom. Kritiziram akademike koji se bave stvarima koje su relativno niš-koristi.

Ali čiji je onda jezik ako nije u vlasništvu govornika? To nije romantizam, to je vrlo moderno i novo zapažanje u skladu s današnjim lingvističkim trendovima. Jezik treba prepustiti zajednici i promatrati njegove promjene i razvoj u istoj toj zajednici. Deskripcija, ne preskripcija.

camundongo
23.05.2009., 16:57
Ja sam isto za deskripciju. :mig:

Shain
02.06.2009., 19:28
A inače, što je smišljeno za ban?

Za permaban je predložen vritnjak, a za ban je hladovnica (u smislu: putovnica za hlađenje).

camundongo
02.06.2009., 20:17
Sto Laszlo predlaze za netbook? :ne zna:

Shain
07.06.2009., 06:17
Predlažem temu o udomaćenim tuđicama te potragu za njihovim hrvatskim alternativama. Započnimo s turcizmima.

Evo riječ koja odgovara svim uvjetima iz uvodnog posta. Uz turcizam čizme postoji stara hrvatska riječ škornje.

U Istri se pjeva:
"Neka tanca moja žena
ka je v škornjah obuvena."

camundongo
11.06.2009., 08:54
Ne volim kad se umjesto marke koristi brand, ni kada se umjesto kabine koristi cockpit. Sto je sljedece, umjesto pjesme song? (To sam isto cuo: uvodni song :lol: )

NFD
28.06.2009., 15:49
Dakle, kratko i jasno, odakle u Dalmaciji naziv škver za brodogradilište?

Kolko san vidila, engleski, talijanski i francuski nazivi nemaju veze s tim.

Mene rič prvo asocira na square, kvadrat, trg. Ima li neko ko točno zna odakle kod nas taj naziv?

Egenus
28.06.2009., 15:53
Dakle, kratko i jasno, odakle u Dalmaciji naziv škver za brodogradilište?

Kolko san vidila, engleski, talijanski i francuski nazivi nemaju veze s tim.

Mene rič prvo asocira na square, kvadrat, trg. Ima li neko ko točno zna odakle kod nas taj naziv?

Ima u mletačkom squero, a to je došlo iz grčkog, a znači radilište, ognjište

I postoji tema.

Nemruth Dagi
10.07.2009., 14:03
Zanima me da li u hrvatskom jeziku postoji neka stara izvedenica imenice; mačka.
Naime ta je riječ ušla u hrvatski preko mađarskog jezika...ali kako su prije Hrvati nazivali tu domaću životinju????:ne zna:

Možda domaći mišojed:lol:

Lastan
10.07.2009., 14:17
Zanima me da li u hrvatskom jeziku postoji neka stara izvedenica imenice; mačka.
Naime ta je riječ ušla u hrvatski preko mađarskog jezika...ali kako su prije Hrvati nazivali tu domaću životinju????:ne zna:

Možda domaći mišojed:lol:
Ruski je kotka, što je isto kao engl. cat, tal. gatto i sl. U hrvatskom se čuva u riječima kotiti (se), okot, pa čak i u etimološkoj nebulozi pasji skot. :zubo:

camundongo
12.07.2009., 22:29
HJP kazuje da je porijeklo rijeci macka onomatopejsko, i usporedjuje sa slovenskim i bugarskim:

onom. ≃ bug. i slov. mačka

A tek miš, dolazi od grckog mys...

Stari Rimljani nisu razlikovali stakora i misa, nazivali su stakora Mus maximus, a misa Mus minimus. :lol:

caramel
17.07.2009., 12:12
Ipak je najbolje kad netko kaže da je nešto patetično, a onda većina skoči na njega imajući u glavi eng. pathetic :lol:
Tako me prof. iz glazbenog napala kad sam rekao da su himne patetične :D

sto znaci pateticno?

Egenus
17.07.2009., 12:17
sto znaci pateticno?

Pretjerano osjećajan, pretrpan emocijama, dirljiv, uzbudljiv...

rokolina
17.07.2009., 12:34
Teatralno.

Egenus
17.07.2009., 13:09
Teatralno.

To je drugo značenje - izvještačen, teatralan

fsdance
18.08.2009., 08:41
Ledina / Livada / Tratina / Luka

Volio bih da mi netko pametniji objasni razliku.

maxpayne
10.01.2011., 00:31
znamo svi onu dobru staru božićnu pjesmu Svim na zemlji mir veselje...e već dugo godina čujem je svaki božić i jedan mi dio nikada nije jasan to je onaj dio gdje kaže:
Svim na zemlji mir, veselje,
Budi polag Božje volje

e ta riječ POLAG što znači,pokušavao sam i na internetu pronaći značenje ali bez uspjeha......

Nex
11.01.2011., 17:47
Prebaceno sa Glazbe.

xibalba
11.01.2011., 18:03
Moja baka kajkavka govorila je "polag" u značenju "pokraj".

bioclinton
11.01.2011., 18:10
znamo svi onu dobru staru božićnu pjesmu Svim na zemlji mir veselje...e već dugo godina čujem je svaki božić i jedan mi dio nikada nije jasan to je onaj dio gdje kaže:
Svim na zemlji mir, veselje,
Budi polag Božje volje

e ta riječ POLAG što znači,pokušavao sam i na internetu pronaći značenje ali bez uspjeha......

siguran sam da će netko dati bolji odgovor, Perzefon@ svakako (neka mi ne zamjeri što nisam ranije u vezi drugih pjesama potvrdio da je u pravu).

... nemam prebogat riječnik, ali ovako nekako: poput, u skladu, prema, po Njegovoj volji.... U ovoj pjesmi, mislim da se zadnje uklapa.

xibalba
11.01.2011., 18:14
...

AnteNaš, nisi li ti dobio trajnu zabranu postanja na DZ? ;)
Ili me sjećanje vara? :ne zna:

Zekoslawa
11.01.2011., 18:22
Partibrejkerice! Ja čekam kad će primijetiti... :cerek:

Svejedno, živio ti nama, Antiša!

xibalba
11.01.2011., 18:27
Partibrejkerice! Ja čekam kad će primijetiti... :cerek:

Kvragu... :facepalm:
U zadnje sam vrijeme pravi Xibaleaks. Em sam raskrinkala polimericu, sad i Antišu...

Treba me kazniti.
Ako ni za što drugo, onda za OT.
To vrijedi barem 25 bodova.
Colbie? :cerek:

Hekatonhir
11.01.2011., 19:31
Moja baka kajkavka govorila je "polag" u značenju "pokraj".

Upravo tako. Ali znači i "zbog", katkad i "od".

Shain
12.01.2011., 13:40
jedan mi dio nikada nije jasan, to je onaj dio gdje kaže:

Svim na zemlji mir, veselje,
Budi polag Božje volje.

e ta riječ "polag", što znači?

"Polag" ovdje znači "prema": Budi prema Božjoj volji.

U istom je značenju u stihovima Augusta Harambašića:

Al' što rekoh: vi to znate bolje,
pa radite polag svoje volje." :)

Hekatonhir
12.01.2011., 14:24
A zašto prema kad bi bolje bilo po: po Božjoj volji. Kaže se biti po volji, činiti po volji, zar ne?

Shain
12.01.2011., 14:43
Budi polag Božje volje.

Može se to prepričati i na druge načine. Npr. Neka bude kako je Božja volja. :)

Bruh
12.01.2011., 20:46
Petar Zrinski, Pismo Ani Katarini Zrinskoj, latinički rukopis, 29. 4. 1671.

Moje drago serce! Nemoj se žalostiti svrhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag božjega dokončanja sutra o deseti ori budu mene glavu sekli i tulikajše naukupe tvojemu bratcu. Danas smo mi jedan od drugoga srčeno prošćenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval, ali ti se u čem zameril (koje ja dobro znam), oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro pripravan, niti se plašim. Ja se ufam u Boga vsamogoućega, koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše meni hoće smiluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupe pred njegovim svetim tronušem u dike vekivečne sastanemo. Veće ništar ne znam ti pisati, niti za sina niti za druga dokončanja našega siromaštva. Ja sam vse na božju volju ostavil. Ti se ništar ne žalosti, ar je tak moralo biti. V Novom Mestu pred zadnjem dnevom mojega življenja, 29. dan aprila meseca o sedme ore pod večer, leta 1671. Naj te gosp. Bog s mojum kćerjum Aurorum Veronikum blagoslovi.

burkati – buniti se, uzrujavati se; polag – pored, tulikajše – također, naukupe – zajedno; jemljati – uzimati; zbantuvati – uznemiriti; valete – zbogom


PERNA i PERANSKI
(po Lopašiću)

Ženitbom dobiše Peranski imanja obitelji Imprića u Jamnici, Paradušu i u Gradcu polag Kupe.

....učine pravi del oda vsega njih imanja, mala i velika, kmetov, slug i grada i od ostaloga, uzamši od njih rič i ruku, da će ka vsemu onomu pristati, ča god mi med njima polag božje pravice i duše naše obnajdemo....

Slovar slovenskega knjižnega jezika:
póleg : zraven: na mizo položi kruh in poleg nož; po poti hodi otrok, pes teče poleg / dela v sobi poleg / seka drva, poleg pa žvižga / pri aretacijah je bil tudi on poleg / daj otroku mleka in kaj poleg ..