Povijest Bosne

[klio]

Zna li netko kakve izvore o povijesti Bosne, osim N. Malcoma?
Imam za diplomski prikazati povijest Bosne kroz Selimovićeve romane pa bi mi dobro došlo još par izvora.

[hidro]

Dodji kod nas na forum www.sarajevo-x.com . Naci ce se neko da ti pojasni. Inace to od Malcolma i nije neko stivo.

[Semargl]

Evo ja preporučujem (što se srednjeg vijeka tiče):

S. Ćirković, "Istorija srednjovjekovne bosanske države"
Nada Klaić, "Srednjovjekovna Bosna"

To su na Sarajevskom univerzitetu dva osnovna udžbenika. Za daljnje čitanje, sve od knjiga i članaka što možeš naći od Pavla Anđelića, Ante Babića, Relje Novakovića, Peje Ćoškovića, Desanke Kojić Kovačević, Dubravka Lovrenovića, Srećka Džaje.

U pogledu osmanskog perioda i dalje, osnovne podatke možeš naći u udžbeniku grupe autora "Historija naroda Jugoslavije" i sva djela prof. Ahmeda Aličića.

[klio]

hidro kaže: Inace to od Malcolma i nije neko stivo.
Ma znam zato i pitam. Išao mi je na živce, vidi se da tip pola toga ne kuži pogotovo novije stvari.

Zahvaljujem na odgovorima!:w

[rambi]

Bosne ili Bosne i Hercegovine?

[klio]

Možda sam malo neprecizno odredila. Radi se o području koje je bilo pod Osmanskim Carstvom, tako da tu spada i Hercegovina.

Imaš li kakav poseban savjet za literaturu o povijesti Hercegovine ili je pitanje samo radi pitanja?:D ;)

[rambi]

Ako je za Osmansko Carstvo, onda jos i "Osmansko Carstvo" od Matuza - ali nema toliko konkretnih podataka za podrucje BiH, vec vise daje opcu sliku Carstva (ipak, dodje kao dobra ravnoteza nasim i autorima iz susjednih zemalja, koji sve zajedno cesto promatraju nedovoljno u kontekstu). Uzmi i Braudela, Mediteran i meditersnaski svijet u doba Filipa II" - nemoj da te preplasi opseg, trazi samo ono sto se tice O.C. (knjiga je nevjerojatno dobra).

Nije bilo samo radi pitanja, vec je jedna od mojih opsesija, kao povjesnicara, koristenje precizne terminologije :o. Nije bilo zlonamjerno ;).

[klio]

Hvala Rambi ;) :top:

[Vorkosigan]

Ne nalazim prigodnije teme za svoje pitanje, a vidim da se ovdje kreću obrazovani ljudi sa argumentima pa da probam.
Na nedavnom putovanju kroz BiH, Šamac-Doboj-Zenica-Sarajevo-Konjic-Mostar-Metković i nazad sa skretanjem Jablanica-Rama(Prozor)-Gornji Vakuf-Novi Travnik-Vitez-Zenica-Šamac, dakle prilično kroz samo srce, pokrenula se jedna rasprava među mojim suputnicima o granicama (povijesnim, etničkim, kakvim god) između Bosne i Hercegovine.
Otprilike je definirana linija Ivan sedlo-Šuica-Tomislavgrad-ona planina na granici sa RH (Z-nešto, nemam kartu pri ruci), i to od strane tamo prisutnih Hercegovaca. Stvarno me zanima koja je stvarna linija podjele ako takva postoji. A usput i koja je povijesna priča oko izdvajanja područja Hercegovine od ostatka Bosne
ps: osobno sam se, kao purger, jako iznenadio da Livno i Tomislavgrad smatraju Bosnom (u najboljem slučaju granicom), a ne Hercegovinom, nekako sam ih trpao u isti koš sa Hercegovcima. Opet, izvor te izjave je jedan rođeni Ero od ispod Čvrsnice

[smajls]

jebiga, moj stric kaže ovako: meni ako neko kaže da sam hercegovac, ko da me čekićem po glavi udario. a ako mi kaže da sam bosanac, još gore
:D
on je duvnjak i točka. a livnjaci su livnjaci. A hercegovina je od Posušja.

[smajls]

čak štoviše, različito pričaju, tako da su duvnjaci i livnjaci ikavci i zapravo više pripadaju imotskoj krajini ili dalmaciji.
a planina je Zavelim

[gotuslip]

Vorkosigan kaže:
A usput i koja je povijesna priča oko izdvajanja područja Hercegovine od ostatka Bosne

negdje na ovom potforumu sam napisao poduži tekst o tome, ali mi se sad neće tražiti, pokušaj sam

[Vojnik Gorčin]

Birvaktile Bosna je komplet bila ikavska i kada je došlo do pomjeranja naroda ikavštinu je potisnula današnja štokavština tj ijekavski i naša bosanska ikavice se pomjerajući se prema jugu stopila sa čakavštinom!

Prva stvar, druga stvat je da je najbolje pojam Bosne shvatiti kao širi pojam i on obuhvata Bosnu, Hercegovinu, Krajinu,... i neki danas hoće da je dio Bosne i Sandžak(SCG) iako je u vakat sve to ulazilo u Bosanski sandđak ili ono bi ejalet!

ono prvo je šira a ostalo uže odrednice.

Danas bi ljudi htjeli da se taj širi pojam zamijeni sa pojmom BiH( pravno već jest).

Pojam hercegovine kao Zemlje Herceg Stjepana Kosače malo je širi od današnjeg geografskog pojma. Za sjeverne granice nisam siguran ali za recimo H. Novi je naš tj.-hercegovački!;) :rolleyes:

[djevrek]

pa i ulcinj i krf su po arhitekturi ako se krene od mletacke drzave.

[amit]

smajls kaže:
on je duvnjak i točka. a livnjaci su livnjaci. A hercegovina je od Posušja. Inace, ako se dobro sjecam lekcija iz povijesti, Livno je, za vrijeme 2. svjtskog rata, u partizanskom pokretu, bilo tetirano kao dio Dalmacije?

[oportunist]

Vojnik Gorčin kaže:
Birvaktile Bosna je komplet bila ikavska i kada je došlo do pomjeranja naroda ikavštinu je potisnula današnja štokavština tj ijekavski i naša bosanska ikavice se pomjerajući se prema jugu stopila sa čakavštinom!



zboris pravo casna starino, u ovo sam se i sam uvjerio vidjevsi na pravoslavnom groblju spomenike iz 19. stoljeca na kojim pise "ovdi pociva rab bozji.." ijekavica je potisnula ikavicu pocetkom 20. stoljeca.

[oportunist]

smajls kaže:
čak štoviše, različito pričaju, tako da su duvnjaci i livnjaci ikavci i zapravo više pripadaju imotskoj krajini ili dalmaciji.
a planina je Zavelim

livnjaci i duvnjaci geografski pripadaju bosni, a to sto su zadrzali ikavicu ne povezuje ih(osim u jezicnom smislu) sa dalmacijom i imotskom krajinom. kao sto je gore navedeno, u davna vremena(birvaktile;) ) ikavica je bila dominantna u cijeloj bosni. vjerovatno je ta blizina dalmacije i utjecala da se ikavica u duvnu i livnu i odrzi.

[Zavelim]

Ko što neko reče gori planina Zavelim je granica Bosne i Hercegovine tako da je Duvno i Livno u Bosni. No to je samo zadnji geografski pojam koji se često mijenjao u povjesti niti je uopće nešto strašno bitno. Puno bitnije je to da su i Livnjaci i Duvnjaci i Posušani i Gruđani i Imoćani i Sinjani i još mnogi bez obzira s koje strane granice bili jedni te isti štokavci ikavci istih običaja i istih prezimena i iste vire. A po genetskoj analizi po svoj prilici autohtoni stanovnici dinarskih krajeva još od paleolitskih vremena. Onaj ko misli da su to različiti narodi grdno se zajeba.

Bijakova Zavelimu priti
Zavelime kad ćeš okopniti


:)

[smajls]

pravo kažeš djede:driver:

[Pugsley Adams]

Ovak, tetka mi je nastavnik povijesti i zemljopisa u O.Š. fra Lovre Karaule u Livnu. I ona kaze prema onom sta su je ucili i sta je zakljucila svojim radom na tom podrucju da je granica Bosne i Hercegovine negdje između Duvna i Posušja. Dakle sve ovo sjevernije je Bosna. Za ostale granice nisam siguran morao bi je pitati. Problem je nastao zato sto je u poratno vrijeme nekim ljudima bilo jako vazno i laskavo reci da su Hercegovci pa je to tako ostalo.

[Gleeen]

Stjepan Kosača 1447. uzima titulu hercega(hrvatska čast baj d vej) i tako nastaje hercegovina.

:D

moj doprinos temi

[demosten]

Bok,

Kada je već ova tema onda jedno pitanje. Na puno srpskih stranica je ova karta.

http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Cpw10ct.gif

Na njoj je srbija tako nacrtana da kao da ima cijelu (današnju bosnu) i dio mora.
Dali je to istina, odnosno kako zaista treba izgledati karta...

[go2slep]

zašto bi bila loša ta karta, nigdje prije nisu stavljali granične kamene čak ni Austrougarska je imala krajinu koja nije imala jasno definirane granice s Turskom, nego je to bilo područje široko i dan jahanja koje su s jednog kraja svojatali jedni, s drugog drugi

jedino neke prirodne prepreke kao što su rijeke i planine su jasnije definirali granice
ili po utvradama, čija je vojska trenutačno bila u utvrdi, ti su bili i vlasnici zemlje okolo

[demosten]

go2slep kaže:
zašto bi bila loša ta karta, nigdje prije nisu stavljali granične kamene čak ni Austrougarska je imala krajinu koja nije imala jasno definirane granice s Turskom, nego je to bilo područje široko i dan jahanja koje su s jednog kraja svojatali jedni, s drugog drugi

jedino neke prirodne prepreke kao što su rijeke i planine su jasnije definirali granice
ili po utvradama, čija je vojska trenutačno bila u utvrdi, ti su bili i vlasnici zemlje okolo

PA austrougarska je imala dosta čvrsto definiranu granicu s turskom nije to ono ma milimetar, ali okvirno su se znale granice.
Znao si uvijek u kojoj je državi koje selo. mislim da je to dovoljno dobro definirana granica (bar za to vrijeme)- Dan jahanja je po tatarskim pojmovima i do 100 kilometara (a srednjovjekovni pojam je 40 kilometara).

Pa da preformuliram pitanje ako ovo nije bio dobro koje su granice hrvatske ( odnosno i bosne).

[go2slep]

demosten kaže:
Pa da preformuliram pitanje ako ovo nije bio dobro koje su granice hrvatske ( odnosno i bosne).
Sava, Una

dolje nemam pojma

a ono sam mislio na kraj petnaestog stoljeća, imali su plemići skoro točno određenu granicu, jedini je problem bio što nisu mogli kontrolirati, kada su došli Turci oni su se povlačili i obratno,

svi su mislili da im granica ide pedesetak kilometara dalje i bio je u pravu

[demosten]

Npr koje su bile granice kada je ljudevit držao posavinu a Borna južnu hrvatsku?

To je početak IX stolječa. ili npr Branimir na kraju tog stolječa?

[Zavelim]

Ta slika je na wikipediji dakle obična fantazmagorija. Inače je rađena po ideji (čitaj žarkoj želji) srpskog povjesničara Relje Novakovića i "temelji" se na nazivu mjesta Srb te citatu iz DAI-a gdje Porfirogenet sve služanjske sklavinije trpa pod Srbe (jedino Hrvatska i Duklja to nisu) jer izjednačava srpsko ime za sluganjskim ( Srbi - servi ). Granice Hrvatske i sklavinija pod njenim utjecajem početkom 9. st najlakše je utvrditi arheološkim nalazima jer je nastanak hrvatske kneževina usko vezan uz dolazak Franaka i protjerivanje Avara. Protohrvati, tj. oni koji su naselili uglavnom područja južno od Kapele su bili vjerni franački saveznici i od njih su dobili dosta naoružanja. Pogotovo tada poznatih i vrijednih karolinških mačeva po kojima je Hrvatska jedno od najznačajnijih nalazišta. Tamo gdje su granice tih karolinških nalaza tamo su i granice Hrvatske i njenog utjecaja. A to se područje ide uz Vrbas pa niz Neretvu, a onda iznad Stoca se sužava na more do Boke Kotorske (pročitaj Ančića). Naknadna hrvatsko-dalmatinska kultura zauzima još šire područje i proteže se preko cijele današnje BiH. Na tom cijelom području protohrvati su bili "samo" vladajuća manjina, a najveći dio činili su domoroci koji su prihvatili novu vlast i vremenom se slavizirali i to po svoj prilici kroz duže vrijeme nego se mislilo. Srpsko širenje iz centra u Raškoj počelo je tek za Nemanjića i najprije je orjentirano prema Duklji, Travunji i Zahumlju tj. prema moru. Tad u te krajeve stiže i srpsko ime i pravoslavlje. Prije toga su čak i Srbe Bizantinci znali nazvati Srbima koji se i Hrvatima zovu, dok Dukljane često brkaju s Hrvatima. I u LPDu u to doba Duklja se naziva i Crvena Hrvatska (Nada Klaić) iz čega se mogu nazrijeti stariji hrvatski tragovi.

[demon]

Dakle činjenično stanje bi bilo ovakvo. On druga karta je sviranje određenom dijelu muške anatomije i zabijanje glave u pijesak pred činjenicama. Zavelimov post je po tom pitanju sasvim dovoljan kao objašnjenje.

Ono crveno je imaginarna Srbija u glavama nekih, a one crne granice su ono što je vjerovatno. Ovo je polovica 10. st.


http://www.geocities.com/deamon_sweat/istorija/Porphyrogenitus-pset2.jpg

[svastikuti]

kartografije mislim da je Istorijski/Povijesni atlas , Zvonimira Dugačkog izdan od vise izdavaca '72/'73
najobjektivniji ( najneoptereceniji velikim snovima malih naroda).

[demosten]

Demon daj mi pojasni.

Znaći Srbi su imali onaj dio bosne uz drinu a kaj je s ostalim.
U prvom redu onaj dio Makarska do boke kotorske?

[Zavelim]

To su bile tri posebne sklavinije kako kad više ili manje zavisne o Francima i Bizantu, a ponekad i nezavisne. U franačkoj (a tako i hrvatskoj) sferi utjecaja su sigurno u prvoj polovici 9. st, da bi kasnije stekle samostalnost, ali ubrzo i pale pod bizantsku vlast čemu se Hrvatska uspjela oduprijeti na duže vrijeme. Neretvanska oblast (Paganija) je kasnije (11. st) ušla u sastav Hrvatske i njen teritorij je dodjeljen hrvatskim plemićima Kačićima koji su i prije držali susjedne djelove (Omiš). Taj dio je dosta dugo bio heretički (krstjanski - a možda u stvari i poganski - PAGANIJA) raspoložen i tek od 15. st kršćanstvo je uzelo maha kad je izgrađen franjevački samostan u Makarskoj te u Zaostrogu. Zahumlje je isto nakon samostalnijeg života dopalo Hrvatske (Ugarske) da bi se onda teritorijalno proširilo, ali kao župa Hum i na zapadnu obalu Neretve sve do Imotskoga. Kasnije su ga krajem 12. st osvojili Nemanjići, pa Bosna, pa bio pod Kosačama... I tako uglavnom te sklavinije nisu imale "sreće" ni snage da budu zametci novih i dugotrajnijih država poput Hrvatske, Srbije i Bosne. No ime Hercegovina je u neku ruku nasljedstvo nekadašnjeg Zahumlja.

[demon]

Zahvaljujem Zavelimu što je odgovorio mjesto mene.:top:

[demosten]

E sada još jedno pitanje. Mi nismo bili osvojeni od Franaka ali ipak smo bili na neki način podčinjeni. Do kada je bila ta naša ovisnost o franciam. Znam da je Ljudevit Posavski probao se osloboditi ali nije uspio...
I jedna druga stvar, Kada je srbija potpala pod bizantsku vlast odnosno kada se srbija oslobodila od vlasti Bizanta?

[demon]

Franci nas nisu osvojili. Malo upitno. Postoje neki spisi koji govore da je tako bilo. Životopis Ursa Confessora, istini za volju napisan 1493., kaže da je dotični u doba Karla Velikog doputovao u Dalmaciju i uspio nakon borbi pokrstiti tamošnjeg kralja i njegov narod (˝...quo facto rex cum populo ab ipsis convertitur a dominum...˝). Najdivnije je što se u cijeloj priči poklapaju vladavina Karla Velikog i pape Hadrijana I (772.-795.), franački pokušaji da uzmu Dalmaciju kao i priča o sukobu Franaka i domorodaca, porazu zadnjih i njihovom pokrštavanju.

Što se tiče franačkog prodora, on je obuhvatio Hrvatsku, Paganiju i Zahumlje. Postoji teza o franačkom velikašu na natpisu u Kotoru, ali kažem ovisi o tome tko tumači natpis.

Bizant je opet sve to stekao bar nominalno već u drugoj polovici 9. st... Još u 11. st. Bizant je jak da se petlja u poslove gradova Dalmacije. Hrvatska priznaje vlast Bazilija II nakon što isti gazi Samuila. Priče o tome da smo mi od Franaka dio zapada, a Srbi dio Bizanta odnosno dio istoka baš i nisu tako jednostavne.


Srbija je bila između Bugarske i Bizanta, ali onda u drugoj polovici 12. st. Komneni napokon lome Bugare, a križari 1204. uzimaju Jeruzalem. U tom trenutku Nemanjići počinju vladati Srbijom (krajem 12.st.). Oslabljeni Bugari ne mogu zaustaviti Srbiju koja ovladava koridorom Morava-Vardar, a i obnovljeno bugarsko-vlaško carstvo je također neuspješno u toj nakani. Po prvi puta su Srbi al pari Bugarima, a Bizanta više nema niti će više ikada biti gazda Balkana. 1330. godine nakon bitke kod Velbužda Srbi su konačno riješili problem Bugara i Balkan je bio zreo da gleda uspon nove jake države. To je prekinulo srpsko nejedinstvo i dolazak Turaka. Država koja nije imala jaku centralnu vlast se nakon Dušanove smrti de facto raspala i zapala u međusobne borbe velikih i malih feudalaca. Onda su došli Turci i sve je otišlo kvragu.

[Hugo_Chavez]

The Dukes of St.Sava


This family descended from one Vuk of the house of Kosaca; he had two sons:
A1. Vlatko Vukovic, Gov of Croatia
A2. Hranja, Grand Voivode of Bosnia; m.Anka; they had issue:
B1. Sandalj Hranic Kosaca, Grand Voivode of Bosnia, Knez of Zahumlje, +1435; 1m: NN; 2m: 1396 Jelena N; 3m: 1405 Katarina, dau.of Vuk Vukcic, Ban of Croatia and Dalmatia; 4m: Jelena, dau.of Knez Lazar of Serbia
C1. Stefan Vuksic Kosaca, Gr Voivode of Bosnia, Lord of Zahumlje and Primorje, Duke of St.Sava, +1466; 1m: 1424 Jelena of Zeta (+1453); 2m: 1455 Varvara (possibly of the del Balzo family); 3m: Cecilie, a German lady
D1. Vladislav, Duke of St.Sava, Lord of Krain, *ca 1427, +1487/89; m.1455 Kyra Ana, dau.of Georgios Kantakuzenos
E1. Petar Balsa, Duke of St. Sava, +after 1511; m.Quirina, dau.of Francesco Quirini, Archbishop of Sebenico and Lesina
F1. Matija Balsa, Duke of St.Sava, +ca 1533; m.Irina Jaksic (+after 1539)
G1. Miklos Balsa, Duke of St.Sava, +after 1556
H1. Ivan
H2. Andrija
H3. Tomas
H4. a daughter
G2. a daughter, +after 1552
F2. Vladislav Hercegovic, a monk, +after 1514
D2. Vlatko Hercegovic, Duke of St.Sava, *ca 1426, +on the Island of Rab ca 1489; 1m: 1455 N von Cilli; 2m: 1474 Margherita di Marzano
E1. Jovan Hercegovic, Duke of St.Sava, +after 1546; m.Sofia Sossia, from Vicenza
F1. Vlatko; m.Taddea Belasij
G1. Giovanni, lived in Dubrovnik; m.Isabella Zorzi
H1. Vlatko, lived in Dubrovnik, +after 1570; m.N Loredano
I1. Elisabeta; m.1615 Angelo Zorzi
F2. Ferante; m.1564 Faustina Erizzo
F3. Isabella; m.Pompeo Avogrado
F4. Sava; m.1544 Paolo Boldu
E2. Marija; m.Antonio Pesare
D3. Stefan Hercegovic, became a Moslem and was Grand Vizier and Grand Admiral to the Sultan; m.1482 Fatima, dau.of Sultan Bayezid II; he left descendants
D4. Katarina, beatified, *1424, +Rome 25.11.1478, bur Ara Coeli, Rome; m.1446 King Stefan Tomas of Bosnia (+1461)
C2. Teodora, +1450; m.1421/22 Radoslav Pavlevic, Gr Voivode of Bosnia
B2. Vukac, +1432; m.Katharina N
B3. Vuk Hranic, +1425
C1. Ivan Vukovic
D1. Adam Vukovic

Zanimljivo, ha?

[Zavelim]

Najzanimljivije je to da su i Hrana i Sandalj u stvari vlaška, neslavenska imena. :confused:

[Andelko]

>>>E sada još jedno pitanje. Mi nismo bili osvojeni od Franaka ali ipak smo bili na neki način podčinjeni. Do kada je bila ta naša ovisnost o franciam. Znam da je Ljudevit Posavski probao se osloboditi ali nije uspio...
I jedna druga stvar, Kada je srbija potpala pod bizantsku vlast odnosno kada se srbija oslobodila od vlasti Bizanta?

Franci nisu osvojili nas, nego Avare.

U 8. stoljeću vrhovnu vlast u Panoniji i Dalmaciji su držali Avari. Bizant je izgleda držao samo dalmatinske obalne gradove.
Avari nisu vladali direktno, nego preko svojih slavenskih vazala. Upravna struktura je bila organizirana na principu, više manje samoupravnih župa, a avarsko vrhovništvo se ostvarivalo putem većih teritorijalnih cjelina koje su na čelu imale bana.

Pod kraj 8. stoljeća Franci su se odlučili obračunati s Avarima i u potpunosti su ih uništili uz pomoć slavenskih plemena koja su do tada bila u avarskom podaništvu.
U trenutku kad je nestalo vrhovne avarske vlasti, zapadna područja avarske države priznala su vlast Franačke, ali krajevi istočno od Vrbasa su tada ostali praktički samostalni. Vladajući sloj na tom području, preostao nakon avarske vlasti nazivao se imenom Srba. Franci nisu zauzimali ta područja, jer su ona bila u interesnoj sferi Bizanta.
Međutim, na istoku Balkana se pojavila druga velika sila, a to je bila Bugarska. Zbog nje Bizant nije uspio u svom naumu da u potpunosti sprovede svoje vrhovništvo nad tim područjem, već je ono zapravo palo u interesnu sferu Bugarske. Tako je bilo uz povremene prekide sve do smrti bugarskog cara Simeona, čijom smrću je Srbija zapravo po prvi puta postala posve samostalna od Bugarske i prihvatila Bizant kao vrhovnu vlast. Smrću kneza Časlava, bizantskog pouzdanika, Srbija je ponovno za Samuila pala u bugarsku vlast. Nakon epizode sa Samuilom, na jugu, u dukljanskom Primorju i Trebinju počela se izdizati samostalna vlast dukljanskih vladara koji su postali praktički samostalni i počeli se širiti na Srbiju i Bosnu. Tek nakon što je dukljanska država propala, na njezinom pepelu uzdigla se Srbija i pod svoju vlast stavila čitavo bivše područje dukljanskog kraljevstva osim Bosne, koja je pala pod interesnu sferu Ugarske.

Zapadno od Vrbasa, u primorskom i ličkom dijelu osnovana je od Franaka kneževina, koja je u početku svoju jezgru imala u ličkom dijelu. Njome su vladali kneževi iz domaćeg roda, ali je ona priznavala vrhovnu franačku vlast, najviše zbog činjenice da sačuva svoj teritorij od bizantskih presezanja koja su strujala iz dalmatinskih gradova.

Franci su također i u panonskom dijelu organizirali posebnu kneževinu koja je bila zapravo granična zona prema Bugarima. Kad su joj nešto kasnije pokušali smanjiti stupanj autonomije, naišli su na žestok otpor domaćeg vladajućeg sloja. U duljem ratu ta zemlja je bila toliko uništena, da je nedugo nakon toga pala u bugarske ruke. Bugarska vlast ipak nije bila dugotrajna, pa se ta kneževina već sredinom 9. stoljeća oslobodila bugarske vlasti vjerojatno uz pomoć njezine južne susjede, jer se upravo u tom tenutku tamo pojavila nova dinastija Trpimirovića s kojom se prvi put u pisanim spomenicima pojavljuje hrvatsko ime. Nakon Trpimira pa sve do Branimira, Hrvatska je više manje bila u interesnoj sferi Franaka, ali i Bizant je pokušavao ostvariti svoju dominaciju (epizoda sa Zdeslavom). Pod kraj 9. stoljeća Hrvatska je postala praktički samostalna, te se nametnula kao protuteža Bugarskoj. Upravo angažiranjem Hrvatske, Bizant se oslobodio bugarske dominacije na Balkanu, pa je ona na bizantskom dvoru tada pobrala velike simpatije. Hrvatska je u tom razdoblju postala i kraljevina, jer je, kako se čini, tada pod svoju vlast stavila i svoju sjevernu susjedu ugroženu od Mađara. I tako je to bilo više manje sve do smrti kralja Zvonimira. Dalje znate.

[Ante]

rambi kaže:
Ako je za Osmansko Carstvo, onda jos i "Osmansko Carstvo" od Matuza - ali nema toliko konkretnih podataka za podrucje BiH, vec vise daje opcu sliku Carstva (ipak, dodje kao dobra ravnoteza nasim i autorima iz susjednih zemalja, koji sve zajedno cesto promatraju nedovoljno u kontekstu). Uzmi i Braudela, Mediteran i meditersnaski svijet u doba Filipa II" - nemoj da te preplasi opseg, trazi samo ono sto se tice O.C. (knjiga je nevjerojatno dobra).

Nije bilo samo radi pitanja, vec je jedna od mojih opsesija, kao povjesnicara, koristenje precizne terminologije :o. Nije bilo zlonamjerno ;).

Je su li knjige na Hrvatskom?