Božji vrt u proljeće

[adriatic]

Ove godne nemam svog vrta. Do sada sam obrađivao tuđu zemlju, a lanjsko mi je iskustvo (grozna suša) ubilo svaku volju da nastavim. Zato sam ove godine odlučio (ja sam ateist) brati u "Božjem" vrtu, tj slobodno vrijeme maksimalno posvetiti pobiranju divljih biljaka u okolici Rijeke.

Pa eto, osim šparoga i bljušta (kuka, crna loza - TAMUS comm.) počele su naveliko i koprive, medvjeđi luk (srijemuš), koromač, hmelj, medvjeđa šapa, pa čak (po malo) i veprina.

Jučer smo istočno od Kastva nabrali puno medvjeđeg luka (već počinje cvjetati), nešto koprive, bljušta i drugih vrsta divljeg luka.

Prije toga smo (na lošem terenu) tražili šparoge, pa brzo odustali.
Ima previše lovaca na šparoge pa treba otići daleko od Rijeka da bi ih se našlo dovoljno. No ako nastavi ova kiša, što je počela padati, uskoro će ih biti svugdje.

Svima zainteresiranima - sretan lov !;)

[BladeRunner]

adriatic kaže:
a lanjsko mi je iskustvo (grozna suša) ubilo svaku volju da nastavim.

This is a challenge. :)

Zato sam ove godine odlučio (ja sam ateist) brati u "Božjem" vrtu.

Tko ne vjeruje neka od procitati onu misao o zlom filmu za zle ljude. :D


Pa eto, osim šparoga i bljušta (kuka, crna loza - TAMUS comm.) počele su naveliko i koprive, medvjeđi luk (srijemuš), koromač, hmelj, medvjeđa šapa, pa čak (po malo) i veprina.

Jučer smo istočno od Kastva nabrali puno medvjeđeg luka (već počinje cvjetati), nešto koprive, bljušta i drugih vrsta divljeg luka.

Prije toga smo (na lošem terenu) tražili šparoge, pa brzo odustali.
Ima previše lovaca na šparoge pa treba otići daleko od Rijeka da bi ih se našlo dovoljno. No ako nastavi ova kiša, što je počela padati, uskoro će ih biti svugdje.


Beres li ista zacina? Ja uzgajam puno toga u teglama, ali to niti priblizno ne mirise kao one nase trave iz kamenjara? Imam nekoliko vrsta majcine dusice, lovor, oregano, slatki timijan, par vrsti bosiljka i metvicu. Ruzmarin mi je jedini u zemlji, ali ga je nesto napalo, pa su se listovi osusili dopola grane.

Interesantno je usporedjivati aktivnosti na antipodima. Kod nas je pocela jesen. Nakon dulje suse, imali smo dva dana kise. No kako je to uobicajeno na ovom kontinentu, prvo se przis, da bi onda dosao potop, koji u samo pola sata poplavi cijeli jedan dio grada. Ipak, nakon obilja kise doci ce i rujnice. Krajem travnja cesto znamo ici u berbu rujnica. Obozavam ih jesti na rostilju. Ukusnije su mi od mesa. Rujnice ovdje rastu po plantazama borova.

Svima zainteresiranima - sretan lov !;) [/B][/QUOTE]

[adriatic]

BladeRunner kaže:
Imam nekoliko vrsta majcine dusice, lovor, oregano, slatki timijan, par vrsti bosiljka i metvicu. Ruzmarin mi je jedini u zemlji, ali ga je nesto napalo, pa su se listovi osusili dopola grane.



Ipak, nakon obilja kise doci ce i rujnice. Krajem travnja cesto znamo ici u berbu rujnica. Obozavam ih jesti na rostilju. Ukusnije su mi od mesa. Rujnice ovdje rastu po plantazama borova.

Svima zainteresiranima - sretan lov !;) [/B][/QUOTE]

Na našoj obali raste nekoliko desetaka vrsta aromatičnih (začinskih) biljaka. Za većinu je još rano, ali uskoro će češnjača, kim, sedmolist, hren, kiselica, rusomača, zečja kiselica, majčina dušica i stolisnik.
Ružmarin cvijeta i po pet puta godišnje, a njegovi listovi se uvijek mogu koristiti kao i lovor, vrijesak, žalfija (kadulja) kao i više vrsta divljeg luka.

Kod nas postoje tri vrste rujnica: vrsovnica (Lactarius sanguifluus), polukrvotočna rujnica(L. semisanguifluus) i obična rujnica (L. Deliciosus).
Ova druga raste pod smrekama, a ostale pod borovima. Vrsovnica je daleko najbolja, osobito na gradelama. Na moru je ima u obilju, ali samo na jesen. Ova druga (smrekova) zna narasti i ljeti kada padne dobra kiša.

Prve proljetne gljive vjerojatno će krenuti za tri-četiri tjedna. :)

[SLAP]

adriatic kaže:
Ove godne nemam svog vrta. Do sada sam obrađivao tuđu zemlju, a lanjsko mi je iskustvo (grozna suša) ubilo svaku volju da nastavim. Zato sam ove godine odlučio (ja sam ateist) brati u "Božjem" vrtu, tj slobodno vrijeme maksimalno posvetiti pobiranju divljih biljaka u okolici Rijeke.

Pa eto, osim šparoga i bljušta (kuka, crna loza - TAMUS comm.) počele su naveliko i koprive, medvjeđi luk (srijemuš), koromač, hmelj, medvjeđa šapa, pa čak (po malo) i veprina.

Jučer smo istočno od Kastva nabrali puno medvjeđeg luka (već počinje cvjetati), nešto koprive, bljušta i drugih vrsta divljeg luka.

Prije toga smo (na lošem terenu) tražili šparoge, pa brzo odustali.
Ima previše lovaca na šparoge pa treba otići daleko od Rijeka da bi ih se našlo dovoljno. No ako nastavi ova kiša, što je počela padati, uskoro će ih biti svugdje.

Svima zainteresiranima - sretan lov !;)



U svakom slučaju kad god se ima vremena valja iz prirode brati sve što je za jesti bez obzira na vrt,zapravo vrt ne može nikad dati ono što priroda daje. IZ prirode je najzdravije. Samo «okolica Rijeke» pa to je hrpa bezličnog kamenjara ako se ne varam,što se tamo može naći neznam. A gorski kotar...e to je rajski vrt!

[adriatic]

SLAP kaže:
Samo «okolica Rijeke» pa to je hrpa bezličnog kamenjara ako se ne varam,što se tamo može naći neznam. A gorski kotar...e to je rajski vrt!

E, pa baš se varaš i to jako. Veći dio riječke okolice vrlo je zelen i plodan, a na kamenjaru rastu šparoge i još desetak zanimljivih biljaka. A, moglo bi se reći da na prostoru bivše Općine Rijeka ima svega kao u G.K. osim što su borovnice rijetke. Ima dosta biljaka, ali plodove sam našao samo par puta. No zato oko Rijeke ima mnogo toga čega u GK nema, tj mnoge primorske biljke.

Rijeka je naime smještena na najpogodnijem mogućem mjestu, gdje se susreću kvazialpska i mediteranska klima. Učka je prepuna relikata (nekoliko endema) iz vremena posljednje odledbe i ima više biljnih vrsta nego cijela Velika Britanija.
Opatija je jedino mjesto koje znam u kojem hrastovi moče grane u more, a uz njih rastu palme, bambusi, citrusi i banane. Ovim posljednjim naravno plodovi nikada ne sazrijevaju, ali ipak su dekorativne. ;)

[adriatic]

Hvala na savjetu !;)

[ygraine]

Ja sam ranije znala uz setnju malo sparoge brati, a i jednoc sam kupila si knjigu o samoniklom jestivom bilju i odlucila se malo s tim pozabaviti, no nije mi entuzijazam dugo trajao...
A nekidan u jutarnjem listu citam da su sparoge postale zasticene Zakonom o zastiti prirode i da se mora imati odobrenje vlasnika zemlje (najcesce RH) za ubirati ih. Ne znam je li to samo za one koji beru za daljnju prodaju ili za svih. Bas me to iznenadilo, jer ne vidim razloga zastiti sezonsku biljku koja ne ubere li se, ionako odrveni i propadne...

[adriatic]

ygraine kaže:
...sparoge postale zasticene Zakonom o zastiti prirode i da se mora imati odobrenje vlasnika zemlje (najcesce RH) za ubirati ih.

Pa poznato je da mi imamo tradiciju idealnih zakona koje nitko ne šljivi ni 5%. Nemoguće je osigurati provedbu takvog zakona.
inače smatram da je u našem kraju šparoga ugroženija od veprine, ali kako se radi o biljkama do kojih je ljudima stalo, nema šanse da budu istrijebljene. Svatko ih može uzgajati u vrtu. ;)

[BladeRunner]

adriatic kaže:
ali kako se radi o biljkama do kojih je ljudima stalo, nema šanse da budu istrijebljene. Svatko ih može uzgajati u vrtu. ;)

To ovdje kod nas vrijedi za indijsku konoplju. Mnogima je stalo do nje. Svatko bi ih mogao uzgajati u vrtu, ali im nedaju. Nikako mi nije jasno kako je netko nije proglasio ugrozenom biljnom vrstom. Jedni je cupaju i plijene, a drugi joj kidaju listove da bi ih pushili. :D

[adriatic]

BladeRunner kaže:
To ovdje kod nas vrijedi za indijsku konoplju. Mnogima je stalo do nje. Svatko bi ih mogao uzgajati u vrtu, ali im nedaju. Nikako mi nije jasno kako je netko nije proglasio ugrozenom biljnom vrstom. Jedni je cupaju i plijene, a drugi joj kidaju listove da bi ih pushili. :D

Ima toga i kod nas. :D

[adriatic]

Jučer smo krenuli na sjever od Kastva i donijelii doma ručak.
Šaroge su na izmaku, ali ma puno bljušta i kopriva. Uz staze smo našli dosta matičnjaka (Melisa), a ispod samih zidina mnoštvo divljeg (podivljalog - pretpostavljam) hmelja.
Medvjeđi luk je već uvelike u cvatu, ali moglo se je u hladu naći i pokoji mlađi listić. Bila je još jedna vrsta divljeg luka i pokoja medvjeđa šapa. ;)

[adriatic]

Ove sam subote imao još jednu uspješnu zelenu berbu. Zahvaljujući čestim kišama još ima šparoga i bljušta, koromač raste ko lud, a na livadi pored Pulaca našao sam obilje majčine dušice. Zelenjave je bilo za dva dana, a sada bi trebalo krenuti u gljive, a njih nema blizu grada. ;)

[adriatic]

I ovaj vikenda sam se dobro ozelenio. Šparoge rastu bolje nego u travnju, a mnogi su berači odustali misleći da je gotovo. Ima i svakakve druge zeljenjave. Ispod Kastva sam opet našo puno hmelja i koprive pa smo imali dva zelena ručka.
Nažalost gljive nisam ni (stigao) tražio pa uopće ne znam jesu li počele. ;)

[adriatic]

Ovog sam vikenda bio malo u «prirodi», ali mi se posrećilo da sam blizu naselja (okolica Kastva) našao dosta ljekovitih (čajnih) biljaka. Lokalna je klima bila jako povoljna: ima dovoljno vlage, sunce prži ko ludo i tako rastu u obilju: gospina trava (već prolazi, pa je treba tražiti u hladnijim krajevima), stolisnik (bit će ga još dugo) i, što me je jako obradovalo, trava iva.

Lipe su već uglavnom ocvale, prošla je melisa (matičnjak), majčina dušica i medunika, a vjerujem da šumskih jagoda ima ne pretek (davno sam vidio cvjetove), ali nažalost, nisam išao na njihov teren.

Danas sam na tržnici vidio da se prodaju gospina trava, stolisnik i kadulja. A počele su i lisičke, ali ne znam im porijeklo. :)

[adriatic]

Bio sam u nedelju na Velebitu i razočarao se. Prvo smo išli do Zavižana i posjetili botnički vrt. Prvo neugodno iznenađenje dočekalo nas je na ulazu u Nacionalni park: za kolektivni posjet plaća se 20 kuna po glavi. Drugo nije iznenađenje, ali mi je još strašnije: ništa se ne smije brati - a nije bogzna što ni izraslo.

Jedini doživljaj vrijedan spomena bio je susret s krdom od tridesetak konja. Onima koji su mi prvi prišli dao sam par komadića kruha pa sam ih se poslije jedva riješio: uporno su me slijedili.

Poslije smo se vozili do Krasnog gdje se smije brati, ali baš i nema što, na onom mjestu gdje smo se zadržavali.
Pojeo sam par kiselkastih jagodica i nabrao nešto livadske končare (medunika) i svega par grančica gospine trave.

No zato me je jučerašnji posjet gornjem toku Rječine (iza Kukuljana) ugodno iznenadio. Nabrao sama puno (cvjetnih) glavica divljeg luka; gospine trave i stolisnika bilo je u izobilju, a našlo se i malo melise. Sve sam to nabrao za manje od sat vremena. :) Gornja Rečína - zeleni raj. ;)

[dada79]

...samo da kazem da je jako lijepo citati ove tvoje postove, adriatic...osjeti se svako tvoje odusevljenje, ljepota dozivljaja susreta s nekom biljkom...interesantan topic i drago mi je da kroz ove postove mogu osjetiti miris svih tih biljaka :)

:top:

[adriatic]

Molim da mi topic vratite na SON. Nema baš nikakve veze sa stanovanjem pa ni sa vrtom u užem smislu riječi.
Hvala !
:)

[adriatic]

još ne radi. Izgleda da je Pan odlučio da ove godine priroda uskrsne na Uskrs. ;)


Već sam mislio da ću morati otvoriti novi topic pod gornjim naslovom kada su mi ovaj prognali u "Stanovanje":(
Zamislite "Božji vrt" u stanu. :confused:

Bio sam par puta u izviđanju i vegeatcija mnogo kasni: uglavnom neke zimske (kao da je kraj veljače) biljke, a ni traga od jestivih.
No sada je zatoplilo, najavljuju čak i kišu, pa moramo biti optimisti.:)

[adriatic]

Tek da se zna: Nisam bio u berbi, al' sam iznad ceste (blizu mora) vidio nekoliko mladih šparoga.
Sada treba izaći na pravi teren i berba ..:W

[Uranus]

Koje terene preporučaš, u blizini Rijeke adriatic? Ja sam obično na terenu iznad Urinja. Možda nije baš ekološki, ali šta ćeš...

[adriatic]

ali tek je počelo.;)

Za sada se baš ne može puno birati: mora biti blizu mora i okrenuto od bure. Kasnije će se izbor znatno proširiti.

Berem dvadesetak (proljetnih) biljaka i nisam posebno orijentiran na šparoge, a dobri su svi tereni daleko od grada, industrije i prometnica.
Sada bi se najviše našlo na Liburniji (Brseč i okolo) ili na Crikveničkoj rivijeri. Još bolje je ako možeš na neki od otoka. ;)

[Uranus]

Što se tiče drugih travčica meni su Mune :top: Ali još je za tamo malo prerano.

[adriatic]

Eto, bio sam (u nedelju), nahodao sam se i ubrao 5 dkg šparoga, jer sam izabrao loš teren (Liburnija) gdje je, izgleda, palo sasvim malo kiše.
No nabrali smo dosta divljeg poriluka i na povratku vidjeli da na drugim mjestima ljudi uspješno beru.
Popodne sam išao na Pulac nabrati malo kadulje pa sam našao skoro više šparoga nego u "lovu" na šparoge.
Najvažnije je imati sreće. No vrijeme je bilo divno pa mi uopće nije krivo što sam se vratio skoro praznih ruku.
Inače počinje, koromač, bokvica, ima vlasca i drugih vrsta divljeg luka, a valjda bi se našlo i koprive na dobrim mjestima (kamo nisam išao).
;)

[d@d@]

A što radite s izdancima hmelja, jel i to ide u mišance ili ?:confused:

[adriatic]

d@d@ kaže:
A što radite s izdancima hmelja, jel i to ide u mišance ili ?:confused:


Moja ga je mama jako hvalila ("bolji od šparoga", a kad to kaže Hvaranka onda ...) i ima ga mnogo uz savski nasip kod Zapruđa.
Kod nas (Rijeka) ga ima ponegdje uz Rečínu, ali ne u izobilju. Zato ga obično miješam s drugom zelenjavom.

Po Grliću (Enciklopedija samoniklog .. str. 84) ima dosta vitamina C & A i bogat je kalijem. ;)

[adriatic]

Ove nam godine proljeće nešto mnogo kasni. A imali smo i sušu. Pa onda kiša pada samo vikendom kada sam slobodan ići u berbu.
Bio sam ovaj ponedeljak u Kostreni i koromač još nije počeo.
Jučer sam pokušao nešto nabrati iznad Rešetara (Kastavština), ali sam opet izabrao loš teren. Našao sam malo (tankih) šparoga i debelog bljušta (kuke) i nisam ubrao večeru.
Jedino sam do sada našao obilje divljeg (pori)luka i vlasca, a vidio sam i dosta kopriva ali na onečišćenim mjestima.

Kažu da trebamo biti optimisti. ;)

[adriatic]

Kako sam ovog proljeća ubrao barem deset puta više bljušta nego šparoga da napišem (prepišem) nešto o njemu za one koji ne znaju.

TAMUS comm., Black bryony, Tamier commun (fr.), Schmerwurtz,
Tamaso / vite-nera / bruscandole (tal)


To je povijuša velikih crcolikih listova koja se može popeti i nekoliko metara uz stablo. Obično je kraća od metra.

"Raste na svježim , hranljivim, rastresitim, blago humoznim, stjenovitim i i lovastim zemljištima od nizina pa do brda. Nalazimo ga u svijetlim listopadnim šumama i šikarama, rubovima šuma i sl". - Kaže Čedomil ŠILIĆ (Šumske zeljaste biljke – Sarajevo 1977)

Nalazio sam ih širom Dalmacije, Primorja i Istre, ali i na Sljemenu i u živicama južno od Save.
Za razliku od šparoge ide daleko na sjever (do Belgije i Engleske).
Koriste se uglavnom mladi izdanci, ali i korijen koji sadrži mnogo škroba.


Sjajne crvene boice jako su OTROVNE pa su mogući čak i smrtni slučajevi kod djece.

No iz ovog neki neopravdano proglašavaju bljušt općenito otrovnim ili štetnim. Ako berete samo mlade izdanke (prije nego prolistaju i ne dulje od pedlja) nećete se otrovati, bar sudeći po mom polstoljetnom iskustvu.

Da citiram opet Šilića: U narodnoj medicini popularan lijek naročito protiv išijasa i reumatizma. Upotrebljava se svjež korijen, a rjeđe mladi pupoljci. ... Podzemni je dio mesnat (do 30 cm dug i 10 širok), izvana tamnosmeđ, iznutra bjeličast, neprijatnog mirisa i ljutogorkog okusa. Može biti težak i nekoliko kilograma.



http://zagreb.hrsume.hr/contents/opasnosti/biljke/slike/TamusComunis_800.jpg
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/25/miris.htm
http://www.vecernji.net/freetime/lifestyle/ona/250965/index.do
http://www.cro-web.com/zdravlje/index1.php3?newsid=157

[adriatic]

TETIVIKA Smilax aspera – drugi nazivi : tetivica, bodljikavi slak, šljoka

Trajna mediterranska zimzelena povijuša koja može izrasti i preko 5 metara. Penje se ovijajući se oko stabala i držeći se viticama, a raste i po stijenama i kamenim ogradama. Najčešća je u šumama crnika, ali je ima i drugdje po šikarama i u makiji. Dosta je bodljikava i može zadati ozbiljne ogrebotina pokušate li se probiti kroz njenu «mrežu», Zeleni kožasti listovi mogu biti bijelo ili crno prošarani. Plodovi isu okrugle crvene NEJESTIVE bobice veličine oko pola centimetra.
Jedu se kuhani (ili sirovi – kiselkasti) mladi izdanci (obično crvenkasti) koji rastu od proljeća do jeseni nakon izdašnije kiše. Sada je možemo naći u izobilju uz more skupa sa šparogom i bljuštom pa se mogu zajedno i pripremiti za jelo. :W


The Common Smilax is a variable, creeping or scrambling, extremely tough shrub. Its leaves are glossy, heart-shaped, very leathery and are accompanied by a pair of tendrils at the base of the petiole.
Flowers are greenish-white to greenish-yellow, approximately 3 - 5 mm (1/10 - 1/5 in), borne in branched clusters, with male and female are on separate plants. Berries, which are between 2 - 4 mm (1/12 - 1/6 in), take on a red or black color when ripe.
It can be found growing in garrigue, shrub and bushy places, frequently forming hedgerows. The young asparagus-like shoots are edible when cooked.

http://www.geocities.com/pelionature/Leaf.htm

[adriatic]

Ovaj je vikend bio sjajan za ljubitelje zelenjave iz prirode.
U subotu i nedelju "brstili" smo oko Kastva (istočno i sjeverno) i nabrali puno koprive, medvjeđeg luka (šteta što je već sav u cvatu), bljušta, melise, mladica hmelja, medvjeđe šape i nešto šparoga i drugih vrsta divljeg luka.

Već ima dovoljno majčine dušice, ali nisam bio na njenom terenu pa sam nabrao samo za friški čaj. Odlična je u kombinaciji s melisom (matičnjak), a vjerujem da je počela i trava iva, ali nisam provjerio. Na toplijim predjelima i stolisnik počinje cvasti, a ubrao sam samo par listića za začin.

Sada treba tražiti medvjeđi luk u sjevernijim područjima. U okolici Rijeke ima ga u izobilju, a (na zagrebačkoj strani) sjećam se da sam ga najviše vidio kod Zaprešića (Banski dvori). Nezgodno je što rado raste s đurđicama, visibabama i još nekim otrovnicama, pa ga valja jako oprezno pobirati. Oblik lista nije jamstvo da je to luk:
mora imati i odgovarajući miris. No kao obično raste u kolonijama s više tisuća primjeraka, kada ga dobro upoznate za čas možete ubrati dovoljnu količinu. Najbolji je svjež, za salatu, ali može ga se koristiti u juhama i varivima s drugom zelenjavom. Može se konzervirati u octu, ali najbolje ga je iscijediti, pa sok sačuvati za zimu.
Lukovice se pobiru u jesen, ali one mi nisu tako dobre kao list.

[LostCase]

a kaj delas ti s svom tom travom? :)

[adriatic]

Posljednjih dana imali smno tri velike berbe. Prvo u Žaklju (ispod Orehovice) uz skoro suhu Rečínu gdje raste obilje koprive, meliose (matičnjak) i srijemuša (medvjeđi luk), a nađe se i bljušta, sedmolista i po koja šparoga. Krenuli smo Šetnicom, a brali uglavnom oko Mlina.
Sutradan smo se iz Orehovice spustili prema ruševinama smostana pa se spustili prema Mlinu i vratili Šetnicom. Ubrali smo još više nego prvi put uz manje hodanja pa smo još imali energije popeti se na Trsat. Uz put sam našao malo šparoga.

Većinu kopriva sušim za zimu i sada više nemam mjesta za sušenje, a kako je okrEnulo na jugo, možda mi se i neće sve osušiti.

Jučer smo brali na potezu Srdoči - Kastav (kroz šumu) i pored navedenog našli dosta majčine dušice, nešto hmelja, trputca i divljeg češnjaka.

Većinu nabranog smo odmah spremili i pojeli, a osobito mi prija čaj od kombincije melise i majčine dušice. ;)

[adriatic]

Na našem terenu procvali su bagrem (cijetovi su jestivi sirovi, a još bolje prženi u tijestu za palačinke)
http://zagreb.hrsume.hr/contents/skola/rjecnik/default.asp?slovo=B
http://www.sumfak.hr/~dendrolo2/atlas/127.htm baghrem
http://www.herbateka.com/bagrem.html

bazga
http://www.tz-ravnagora.hr/ljekovito-bilje.htm
http://www.tz-ravnagora.hr/pages/Bazga_jpg.htm
http://www.herbateka.com/zova.html

Čitavo drvo bazge cijenjeno je zbog praktičnih i medicinskih namjena već tisućama godina. Kod bazge upotrebljavamo cvijet, lišće, bobice, koru i korijen.
Cvijet bazge:
Cvijet se bere u lipnju (Kod nas već sada ) , dok se nije posve rascvao. Mora se sabirati za vrijeme toplih i suhih dana. Suši se vrlo pažljivo i naglo u tankim slojevima na tavanu ili pri umjetnoj toplini. Mora zadržati prirodnu boju. Ako pocrni , ne vrijedi i mora se baciti. Spremamo ga u dobro zatvorene posude. Vrući čaj, pripravljen namakanjem cvijeta bazge, ako se uzme na početku prehlade, upale krajnika, upale grla i gripe, pridonosi brzom izlječenju bolesti jer potiče krvotok, izaziva znojenje i organizam čisti od otrovnih tvari. Čaj se može davati djeci tijekom eruptivnih bolesti poput ospica i vodenih kozica kako bi izvukao osip i ubrzao oporavak. Cvijet smanjuje izlučivanje i ubrzava izbacivanje sluzi pa olakšava prehlade, katar, upalu sinusa, začepljenje bronhija, a budući da djeluje opuštajući, ublažava i bronhijalne spazme, te pomaže kod astme. Cvijet bazge djeluje i kao dijuretik, olakšava zadržavanje tekućine i eliminira otrovne tvari što se nakupljaju kod artritisa i gihta.
Cvijet bazge tradicionalno se koristi za ublažavanje upala i liječenje čireva, opeklina, posjekotina i rana, bilo u obliku čaja i losiona, bilo kao mast.
Destilirana bazgina vodica odličan je tonik za lice, a tonik od bazgina cvijeta dobar je za srce.

i glog http://www.sumfak.hr/~dendrolo2/atlas/043.htm
http://www.sumfak.hr/~dendrolo2/atlas/042.htm

http://ljekarna-bjelovar.hr/bilje.php?ID=12 glog

http://www.geocities.com/glogonj/s/glog.html :)

[adriatic]

Jučer sam se spustio uz Rečínu od Jelenja do Pašca. Sve je u cvatu: stotine stabala bagrema desetci bazgi i puno livadaskog cvijeća. Ima dosta majčine dušice, medunike (livadska končara), a melisa još nije ostarila. Koprive ima u obilju i mlade i već procvale.
Bilo je i nešto bljušta šparoga i hmelja, nešto mladih medvjeđih šapa, a sedmolist je več ostario.

Sve u svemu izvrsna berba i krasna šetnja od petnaestak kilometara. ;)

[Zavelim]

Prošlu subotu smo prošetali do Bundeka, ubrali putem jedno janje i ispekli ga na ražnju odma pokraj vode. Moram priznati da nam je bilo ko u raju. A bilo je tu i svakojaki trava, nije da nije bilo.