PDA

View Full Version : Povijest i podrijetlo stanovnistva zadarske zupanije


stranice : 1 2 [3]

Uvik kontra
14.10.2011., 08:02
Vezano za Pinture, u popisu zadarskog donjeg kotara iz 1756. (koji je objavio G. Stanojević) imaš u Pristegu Stipana Pinutra i njegovu obitelj, a u Rašteviću imaš Petra Pintara (moguće je da se radi o istom prezimenu).

Užalice se u srednjem vijeku spominju pod imenom Ušljevas, a spominje se i Pristeg. Onaj Bristić na karti koju spominješ bi lako mogao biti Pristeg.
Pristeg se spominje i u turskom popisu iz 1550., kao i Gornje i Donje Užalice. U crkvenom izvještaju iz 1636. postoji Veliki i Mali Pristeg sa 220 odn. 60 katoličkih duša, a postoje i Užalice sa 170 duša.

Istina, prema položaju na karti Bristić je vrlo vjerojatno današnji Pristeg, a između Bristića i Kolarine danas prolazi cesta za Šibenik. E sad, jesu li Pinturi došli u Pristeg nakon Knadijskog rata ili su tu bili i prije?

nevenb
14.10.2011., 09:37
Pa s obzirom na kaos koji je vladao u doba tog rata (Foscolova strategija spaljene zemlje), vrlo je mala vjerojatnost da je stanovništvo od prije tog rata ostalo na istim pozicijama i nakon rata, ali tko zna?

Pogotovo jer je čitav ravnokotarski prostor de facto 25 godina bio pod vlasti Venecije, da bi 1671. mirovnim sporazumom ona prepustila sve to Turcima (linea Nani) - posljedica toga je bilo povlačenje stanovništva odanog Veneciji u priobalni pojas. Ponovnim izbijanjem rata 1683-1684. se opet dio stanovništva prebacio na mletački teritorij, a napuštena sela su tokom rata dobijala novo stanovništvo, uglavnom iz Like... a vjerovatno se i pokoji stanovnik vratio u staro mjesto, ko će ga znati

p.s. malo sam bacio oko u Šimunovića, kaže on da su u 15. st. u Zadru postojala prezimena Pintarić i Penturić, pa ako su takva postojala tamo, moglo ih je biti i po okolnim selima :)

Pavo B.
15.10.2011., 19:31
Roman Jelic - Stanovnistvo zadarskih otoka 1608. godine

http://www.megaupload.com/?d=PC3GCYG8

Uvik kontra
16.10.2011., 16:24
Pa s obzirom na kaos koji je vladao u doba tog rata (Foscolova strategija spaljene zemlje), vrlo je mala vjerojatnost da je stanovništvo od prije tog rata ostalo na istim pozicijama i nakon rata, ali tko zna?

Pogotovo jer je čitav ravnokotarski prostor de facto 25 godina bio pod vlasti Venecije, da bi 1671. mirovnim sporazumom ona prepustila sve to Turcima (linea Nani) - posljedica toga je bilo povlačenje stanovništva odanog Veneciji u priobalni pojas. Ponovnim izbijanjem rata 1683-1684. se opet dio stanovništva prebacio na mletački teritorij, a napuštena sela su tokom rata dobijala novo stanovništvo, uglavnom iz Like... a vjerovatno se i pokoji stanovnik vratio u staro mjesto, ko će ga znati

p.s. malo sam bacio oko u Šimunovića, kaže on da su u 15. st. u Zadru postojala prezimena Pintarić i Penturić, pa ako su takva postojala tamo, moglo ih je biti i po okolnim selima :)

Pročitao sam Šimunovića i uglavnom neko vrijeme već pokušavam saznati što više o tom prezimenu.

Uglavnom, razvio sam neku teoriju pa me zanimaju komentari. U Hrvatskoj postoje dva žarišta prezimena Pintur, jedno je u Pristegu i okolici, a drugo je u nekom selu Volavje kraj Jastrebarskog.
Jednom sam na tv ulovio prof. Ladana kako je za Pintur ili Pintar govorio da znači bačvar, njemačkog podrijetla.
Smatram da te dvije loze Pintura nemaju veze jedno s drugim, nego da je ovo iz Volavja nastalo prema zanimanu bačvar, dakle iz njem. jezika, a dalmatinski Pinturi iz talijanskog jezika, prema pitur ili tako nešto.

nevenb
16.10.2011., 18:48
Pročitao sam Šimunovića i uglavnom neko vrijeme već pokušavam saznati što više o tom prezimenu.

Uglavnom, razvio sam neku teoriju pa me zanimaju komentari. U Hrvatskoj postoje dva žarišta prezimena Pintur, jedno je u Pristegu i okolici, a drugo je u nekom selu Volavje kraj Jastrebarskog.
Jednom sam na tv ulovio prof. Ladana kako je za Pintur ili Pintar govorio da znači bačvar, njemačkog podrijetla.
Smatram da te dvije loze Pintura nemaju veze jedno s drugim, nego da je ovo iz Volavja nastalo prema zanimanu bačvar, dakle iz njem. jezika, a dalmatinski Pinturi iz talijanskog jezika, prema pitur ili tako nešto.

Pa mislim da i Šimunović ove u Zadru tretita kao piture

Uvik kontra
16.10.2011., 19:20
Pa mislim da i Šimunović ove u Zadru tretita kao piture

U "Hrvatska prezimena" se nigdje izričito ne spominje prezime Pintur...

nevenb
16.10.2011., 20:08
U "Hrvatska prezimena" se nigdje izričito ne spominje prezime Pintur...

Nisam to ni rekao.

Da citiram Šimunovića: "Domaća riječ ličilac nastala je u nas kasno, zato su preuzimane tuđice; na sjeveru njemački malar ... a na jugu talijanski pitur od tal. pictor .... Od te su osnove nastali stariji oblici pinctor i pentur, od kojih su dalmatinska prezimena PINTORIĆ i PENTURIĆ potvrđena u Zadru u XV. stoljeću."

Ja ti samo hoću reću da PINTUR može vrlo lako potjecati od PINTORIĆA kojeg spominje Šimunović. "O" kod nas vrlo lako prelazi u "U", a "-ić" se u dosta prezimena s vremenom izgubio.

Uvik kontra
17.10.2011., 08:01
Nisam to ni rekao.

Da citiram Šimunovića: "Domaća riječ ličilac nastala je u nas kasno, zato su preuzimane tuđice; na sjeveru njemački malar ... a na jugu talijanski pitur od tal. pictor .... Od te su osnove nastali stariji oblici pinctor i pentur, od kojih su dalmatinska prezimena PINTORIĆ i PENTURIĆ potvrđena u Zadru u XV. stoljeću."

Ja ti samo hoću reću da PINTUR može vrlo lako potjecati od PINTORIĆA kojeg spominje Šimunović. "O" kod nas vrlo lako prelazi u "U", a "-ić" se u dosta prezimena s vremenom izgubio.

Da, da, kužim, samo smo se krivo razumjeli. Uglavnom, i ja sam na istom tragu. A možda mi je porijeklo i od ovog momka :D http://hr.wikipedia.org/wiki/Pinturicchio

nevenb
26.10.2011., 13:00
Evo jedne karte Ninske županije iz polovice 14. stoljeća koju sam pronašao u knjižici Damira Magaša, a koju sam malo preradio

http://img546.imageshack.us/img546/7251/ninskaupanija.png

cas
02.11.2011., 10:55
Znam da bi trebalo pod prezimena,ali ako itko ima kakve podatke o prezimenu Knežević.Didini su došli negdje iz područja Zadra/Ravnih kotara ali nikad nisam uspio saznati odakle točno.
Postavio sam vjerojatno nemoguće pitanje jer je po zadnjoj statistici to najbrojnije prezime u Zadru,pa čak i okolici ,no za bilo kakav tekst/link ili kakvu drugu informaciju biti ću zahvalan.

nevenb
02.11.2011., 16:47
Znam da bi trebalo pod prezimena,ali ako itko ima kakve podatke o prezimenu Knežević.Didini su došli negdje iz područja Zadra/Ravnih kotara ali nikad nisam uspio saznati odakle točno.
Postavio sam vjerojatno nemoguće pitanje jer je po zadnjoj statistici to najbrojnije prezime u Zadru,pa čak i okolici ,no za bilo kakav tekst/link ili kakvu drugu informaciju biti ću zahvalan.

Hm, malo sam proučavao Leksik hrvatski prezimena, piše da su u Vrani 1948. živile samo 2 osobe prezimeno Knežević?! U Vrani postoji zaselak Kneževići, ne virujen da je nastao tek poslije 2. svj. rata... 2001. je u Vrani bilo 48 Kneževića u 16 obitelji.

Izvukao sam di su u ZD županiji te 1948. živili Kneževići, evo liste naselja sa brojem osoba i brojem obitelji:

Vinjerac; 197; 44
Seline; 101; 16
Poljica; 95; 10
Dračevac Ninski; 87; 11
Jasenice; 73; 8
Slivnica; 44; 8
Kašić; 42; 3
Biljane Donje; 29; 4
Briševo; 18; 3
Jovići; 18; 3
Posedarje; 16; 2
Jagodnja Donja; 13; 2
Ražanac; 13; 3
Novigrad; 10; 1
Prović; 10; 2
Radašinovci; 10; 1
Zemunik; 10; 1
Benkovac ; 9; 4
Islam Grčki; 6; 1

Da se primjetiti da Kneževići žive ugl. u sjeverozapadnom dijelu Županije, di ih je najviše u Vinjercu, Selinama, Poljicima, Dračevcu, Jasenicama i Slivnici (ovi su Hrvati)
Druga (manja) skupina je ona oko Kašića, Biljana i Islama Grčkog (Srbi).

Inače, Kneževića je tada bilo dosta i oko Knina i u Promini:

Oton; 200; 35 (Srbi)
Očestovo; 178; 19 (Srbi)
Parčić; 101; 18 (Srbi)
Štikovo (Drniš); 75; 11 (Srbi)
Vrbnik; 72; 14 (?)
Čitluk; 67; 15 (Hrvati)
Oklaj; 53; 10 (Hrvati)
Cetina; 46; 7 (?)
Civljani; 11; 3 (?)

U Boraji je također bilo Kneževića; 28 obitelji sa 170 članova.

Vezano za Kneževiće, u izvještaju iz 1648. u kojem se iznose gubici Morlaka u bitci kod Ribnika u Lici spominje se Vranje Knežević kao vođa uskoka iz Parčića koji su naseljeni ispod Poljica.
Morlaci su svoje glavare nazivali knez - od toga je najvjerojatnije i nastalo prezime.

bess
02.11.2011., 21:20
Hm, malo sam proučavao Leksik hrvatski prezimena, piše da su u Vrani 1948. živile samo 2 osobe prezimeno Knežević?! U Vrani postoji zaselak Kneževići, ne virujen da je nastao tek poslije 2. svj. rata... 2001. je u Vrani bilo 48 Kneževića u 16 obitelji.

Izvukao sam di su u ZD županiji te 1948. živili Kneževići, evo liste naselja sa brojem osoba i brojem obitelji:

Vinjerac; 197; 44
Seline; 101; 16
Poljica; 95; 10
Dračevac Ninski; 87; 11
Jasenice; 73; 8
Slivnica; 44; 8
Kašić; 42; 3
Biljane Donje; 29; 4
Briševo; 18; 3
Jovići; 18; 3
Posedarje; 16; 2
Jagodnja Donja; 13; 2
Ražanac; 13; 3
Novigrad; 10; 1
Prović; 10; 2
Radašinovci; 10; 1
Zemunik; 10; 1
Benkovac ; 9; 4
Islam Grčki; 6; 1

Da se primjetiti da Kneževići žive ugl. u sjeverozapadnom dijelu Županije, di ih je najviše u Vinjercu, Selinama, Poljicima, Dračevcu, Jasenicama i Slivnici (ovi su Hrvati)
Druga (manja) skupina je ona oko Kašića, Biljana i Islama Grčkog (Srbi).

Inače, Kneževića je tada bilo dosta i oko Knina i u Promini:

Oton; 200; 35 (Srbi)
Očestovo; 178; 19 (Srbi)
Parčić; 101; 18 (Srbi)
Štikovo (Drniš); 75; 11 (Srbi)
Vrbnik; 72; 14 (?)
Čitluk; 67; 15 (Hrvati)
Oklaj; 53; 10 (Hrvati)
Cetina; 46; 7 (?)
Civljani; 11; 3 (?)

U Boraji je također bilo Kneževića; 28 obitelji sa 170 članova.

Vezano za Kneževiće, u izvještaju iz 1648. u kojem se iznose gubici Morlaka u bitci kod Ribnika u Lici spominje se Vranje Knežević kao vođa uskoka iz Parčića koji su naseljeni ispod Poljica.
Morlaci su svoje glavare nazivali knez - od toga je najvjerojatnije i nastalo prezime.

Zahvaljujem na velikom trudu...

žalac_1
03.11.2011., 00:23
nevenb, karta je odlična.

nego, jel ti poznato što o naseljima zapadnog dijela ninske županije koja su nestala pod udarima Turaka (koji se nalaze na karti koju si postavio a danas ih više nema). Gdje je stanovništvo izbjeglo? Jesu li poznata prezimena koja su tu opstajala?

postoje li gdje na netu podaci o stanovništvu i imovinskom stanju svake kuće iz tog područja iz vremena popisa iz 1709. (prvenstveno tu mislim na područje zaleđa koje je oslobođeno od Turaka, ne na priobalni pojas)

demon
03.11.2011., 08:01
nevenb, karta je odlična.

nego, jel ti poznato što o naseljima zapadnog dijela ninske županije koja su nestala pod udarima Turaka (koji se nalaze na karti koju si postavio a danas ih više nema). Gdje je stanovništvo izbjeglo? Jesu li poznata prezimena koja su tu opstajala?

postoje li gdje na netu podaci o stanovništvu i imovinskom stanju svake kuće iz tog područja iz vremena popisa iz 1709. (prvenstveno tu mislim na područje zaleđa koje je oslobođeno od Turaka, ne na priobalni pojas)

Na netu ne, ali izgleda da će arhiv izdati seriju knjiga o popisu iz 1709. Prva je već objavljena.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/28112009/zadarsko-okruzje-na-mletackom-katastru

nevenb
03.11.2011., 08:48
Na netu ne, ali izgleda da će arhiv izdati seriju knjiga o popisu iz 1709. Prva je već objavljena.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/28112009/zadarsko-okruzje-na-mletackom-katastru

Postoje u arhivu dva katastra Ninskog područja iz 17. stoljeća: jedan iz 1609., a drugi iz 1675. Ovaj iz 1609. sam pregledavao, ali, nisam našao ono što me zanima. S tim da Ninsko područje u to doba više ne obuhvaća Ražanac, Ljubač, Radovin i taj kraj.

U njemu su upisani vlasnici, a ne posjednici zemljišta: redni broj čestice, ime vlasnika, površina (gognali-quarti-pertiche). Čestice su upisane redom, bez ikakvih opisa di bi se mogle nalaziti. Možda je postojala i karta, nitko je više ne spominje.

Među svim plemićima i crkvama koji su upisani kao vlasnici nalaze se i imena kao Gerolimo Bocareo, Michiel Peros - ova dvojica imaju podosta parcela - Bocareo 13, a Peros 5, pa Gerolimo Radobugliaz, Baracovich da Verche, capt. Cristoforo Pastrovich, cap. Vule Cazinovich, Antonio Rados, Franco Voinich, Ghergo Voinich, Ghergo Milossevich, Vido Milossevich, Simon Milossevich, Angelia Vulinovich, Pietro Lipotiza i Gasparo Morovich (ova imena sam zapisao).

Za katastar iz 1675. mi je kolega rekao da je rađen na isti princip (upisivani su vlasnici a ne koloni), tako da ga nisam gledao (što ne znači da neću).

sittingbull
03.11.2011., 13:17
Na netu ne, ali izgleda da će arhiv izdati seriju knjiga o popisu iz 1709. Prva je već objavljena.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/28112009/zadarsko-okruzje-na-mletackom-katastru

U ovoj knjizi obrađena su sljedeća naselja Donjeg Kotara:

Gorica
Tinj
Lišane
Bubnjane
Filip Jakov i Turanj
Biograd
Pakoštani
Vrana
Radašinovci i Dobra Voda
Banjevci
Polača
Jagodnja
Ceranje
Pristeg
Uželica
Stankovci

Juzni Kriz
16.11.2011., 00:32
Slijedeca knjiga (Srednji Kotar) izlazi za koji dan.

demon
16.11.2011., 08:00
Slijedeca knjiga (Srednji Kotar) izlazi za koji dan.

Kako doći do prve i druge knjige? Znaš li možda?

Juzni Kriz
19.11.2011., 09:23
Meni su rodaci uzeli prvu, i uzet ce mi i drugu knjigu jer su u Zadru. Probaj se rapsitati putem maila u zadarskoj Arhivi. Ja mislim da ih i oni imaju za prodaju.

nkovac
27.11.2011., 21:03
daj mi, molim te, imena Kovača iz Jagodnje i Gorice..... ili ako ih je bilo i drugdje.

pozdrav

Juzni Kriz
29.11.2011., 01:23
Ima nesto Kovaca u Debeljaku, ali koliko znam dosli su iz Galovca di ih ima podosta.

sittingbull
29.11.2011., 13:07
daj mi, molim te, imena Kovača iz Jagodnje i Gorice..... ili ako ih je bilo i drugdje.

pozdrav

Jagodnja:
Ivane Covazevich
Mirco Covazevich - 4
Marco Covazevich - 7

Gorica:
Nicolo Covazevich q. Zorzi - 4

nkovac
29.11.2011., 17:25
Jagodnja:
Ivane Covazevich
Mirco Covazevich - 4
Marco Covazevich - 7

Gorica:
Nicolo Covazevich q. Zorzi - 4


Hvala ti sittingbull!

Šta znači to "q. Zorzi"?

Ima li još kakvih informacija o Kovačima u toj knjizi?

S pozdravom

nkovac

nevenb
29.11.2011., 20:00
pokojnog Jure (Zorzi=Giorgio=Jure)

sittingbull
30.11.2011., 13:32
Ima li još kakvih informacija o Kovačima u toj knjizi?


Nemam knjigu, samo neke kopije popisa.
Inače u knjizi nisu detaljnije obrađivana pojedina prezimena, dane su uglavnom opće informacije o svakom selu (primjer za Pakoštane http://www.megaupload.com/?d=PZESSUWD; http://www.megaupload.com/?d=26O39EWG) iza kojih slijedi popis posjednika.

Dajmir
30.11.2011., 18:17
Pozdrav

Dali ima tko saznanje za porijeklo prezimena Orlović iz Stankovaca? Orlovća ima u Stankovcima i u Budaku (za malo šire područje ne znam) ali navodno nisu isto pleme i nisu se zenili među sobom (po pričanju pok. djeda).

nkovac
30.11.2011., 18:18
pokojnog Jure (Zorzi=Giorgio=Jure)

Hvala ti! A šta znači to "q."? Kao riječ....

Dilecto Filio
30.11.2011., 18:44
Hvala ti! A šta znači to "q."? Kao riječ....

na pamet mi pada samo quondam.

nkovac
30.11.2011., 18:53
na pamet mi pada samo quondam.

Quondam ne paše.... Jedino ako se preimenovao.... :-)

Dilecto Filio
30.11.2011., 19:02
Quondam ne paše.... Jedino ako se preimenovao.... :-)

gle, s obzirom da je riječ o prezimenima iz katastarskih knjiga savršeno se uklapa. quondam bi u ovom slučaju značio da je određeni posjed prije pripadao nekome drugom (pretpostavljam da ovo "4" uz prezime označava broj dimova ili nešto slično).

kao dodatni argument mogu navesti cjeloviti porezni popisi od 1495 do 1596 iz zbirke adamček-kampuš (http://www.ffzg.unizg.hr/pov/zavod/demografija/sites/default/files/SKUPNI%20POPIS-TOPONIMI.xls). ako u stupcu "obiteljski status prvog upisanog posjednika na čestici" odabereš quondam, vidjet ćeš na što mislim.

nevenb
30.11.2011., 19:19
kao što je DF napisao "q." (quondam ili qondam, kako je već tko pisao) znači "pok.", dakle "Nikola Kovačević pok. Zorzija (Jure)"

gledao sam onaj popis posjednika iz 1756., u Gorici nema Kovačevića tada, zanimljivo

vezano za broj 4, mislim da to označava broj osoba u kući spomenutog Nikole; zemlja se dijelila po broju duša u kući, a svaka muška glava u kući je dobila određenu metražu zemljišta. neznam koliko je to bilo 1709., po Grimanijevom zakonu to je bilo 2 kanapa (campi padovani) po glavi (oko 7300 m2)

nkovac
30.11.2011., 19:34
kao što je DF napisao "q." (quondam ili qondam, kako je već tko pisao) znači "pok.", dakle "Nikola Kovačević pok. Zorzija (Jure)"

gledao sam onaj popis posjednika iz 1756., u Gorici nema Kovačevića tada, zanimljivo

vezano za broj 4, mislim da to označava broj osoba u kući spomenutog Nikole; zemlja se dijelila po broju duša u kući, a svaka muška glava u kući je dobila određenu metražu zemljišta. neznam koliko je to bilo 1709., po Grimanijevom zakonu to je bilo 2 kanapa (campi padovani) po glavi (oko 7300 m2)

1756 ima Kovača u Gorici.... Preko tog popisa sam saznao da u Gorici i Jagodnjoj je bilo Kovača....

nevenb
30.11.2011., 19:42
1756 ima Kovača u Gorici.... Preko tog popisa sam saznao da u Gorici i Jagodnjoj je bilo Kovača....

u pravu si, preletio sam na brzinu, ima Stanko Kovačević, 12 duša u kući

nkovac
30.11.2011., 21:11
u pravu si, preletio sam na brzinu, ima Stanko Kovačević, 12 duša u kući

Postoje li matice iz tih vremena još, ili status animarum.....

Dilecto Filio
30.11.2011., 21:14
vezano za broj 4, mislim da to označava broj osoba u kući spomenutog Nikole; zemlja se dijelila po broju duša u kući, a svaka muška glava u kući je dobila određenu metražu zemljišta. neznam koliko je to bilo 1709., po Grimanijevom zakonu to je bilo 2 kanapa (campi padovani) po glavi (oko 7300 m2)

vrlo vjerojatno, ova pretpostavka da se radi o dimovima je čisto na temelju analogije s poreznim popisima s prostora slavonskog kraljevstva.

nevenb
30.11.2011., 21:27
Postoje li matice iz tih vremena još, ili status animarum.....

Morat ćeš pitati župnika, starije matice i status animarum (ukoliko postoje) bi se trebale nalaziti kod njega, a one s konca 19. i početka 20. stoljeća su odnesene u matične urede.

U arhivu u ZD imaš matice rođenih 1825-1887; vjenčanih 1825-1908; te umrlih 1825-1890. Trebalo bi viditi da li postoje starije matice, i ako postoje, gdje se nalaze.

Dilecto Filio
30.11.2011., 21:32
Postoje li matice iz tih vremena još, ili status animarum.....

...a možeš se nadati i da će u skorije vrijeme biti digitalizirane

obavijest za sve koje zanima istraživanje rodoslovlja. na ARHiNETU-u je dostupan dio matičnih knjiga (http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/MaticneKnjige.PublicBrowse.aspx). jednostavno kliknite na "traži" i dbit ćete popis. nadajmo se da će uskoro toga biti još.

nevenb
30.11.2011., 21:56
...a možeš se nadati i da će u skorije vrijeme biti digitalizirane

nažalost, neznam da li u ZD arhivu imaju išta digitalizirano

a drugi su problem glagoljske matice, koje su znale "nestajati" iz župnih ureda

http://www.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1944

tu stoji (pri dnu, podnaslov Glagoljica): "Do godine 1906. čuvale su se u župnom uredu glagoljske matice koje su počinjale godinom 1650. – zapisao je prof. Luka Jelić, Fontes… Krka 1906. Saec. XIX. str. 164."

Ja sam listao zapisnike župske primopredaje, i 1887. kad je župnik primao dužnost našao sam da je zadužio ovo:
Matice rođenih, 6 knjiga: 1764-1811, 1819-1824, 1825-1836, 1836-1859, 1860-1881, i od 1882. na dalje.
Matice umrlih, 5 knjiga: 1749-1822, 1826-1832, 1833-1843, 1844-1854, i od 1855. na dalje.
Matice vjenčanih, 3 knjige: 1826-1832, 1833-1853, i od 1854. na dalje.
Dva fascikla protokola uredskih spisa od 1882. na dalje.
38 fascikli sa aktima od 1816. do 1886.

A kad je napuštao dužnost, nasljednik je primio:

Fascikli s spisima od 1816. do 1884.
Faskikl sa spisima od 1885. do 1908.
Matice krštenih, 7 knjiga: 1798-1811, 1819-1824, 1825-1836, 1836-1859, 1860-1881, 1882-1901, i od 1902. na dalje.
Matice umrlih: 1826-1832, 1833-1853, 1854-1895, i od 1895. na dalje.
Matice vjenčanih: 1826-1832, 1833-1853, 1854-1895, i od 1895. na dalje.

Dakle "izgubio" je 34 godine matica krštenih (1764-1798), te maticu umrlih (1749-1822). Ova matica umrlih postoji i danas u župnom uredu, samo što počinje sa 1721. godinom, matica krštenih je iz 1798, a sačuvan je jedan list iz 1751-1752. na glagoljici, kao i 8 listova matice vjenčanih iz 1756, 1764-1770, 1774-1784 (s prekidima) te 2 iz 1802.

E sad, ili je Luka Jelić pogriješio, ili je ovaj nešto prkljao s maticama? :ne zna:

Inače, taj se župnik zvao Frane Marin, ali, ne samo da se potpisivao kao Francesco, već u 20 godina njegova župnikovanja u Privlaci nije kršten ni jedan Šime, Ivan, Ante ili Frane, ali zato imaš Simeonea, Antonia, Giovannia i Francesca koliko hoćeš, a o imenima tipa Natale, Giorgio ili Tommasso da ne govorim :503:

nkovac
30.11.2011., 21:58
...a možeš se nadati i da će u skorije vrijeme biti digitalizirane

Evo danas prvi put na arhinetu dobijem rezultate pri trazenju.....
Samo su slike razočarajuće.... Male, nečitljive.... Mozda mi je i ekran previše mali.... :-(

Danas sam samo ubacio u slozenom trazenju:
Vrsta
Rimokatolici
Dob do 1900

Proradilo..... :-) neka, neka....

nkovac
30.11.2011., 22:20
Morat ćeš pitati župnika, starije matice i status animarum (ukoliko postoje) bi se trebale nalaziti kod njega, a one s konca 19. i početka 20. stoljeća su odnesene u matične urede.

U arhivu u ZD imaš matice rođenih 1825-1887; vjenčanih 1825-1908; te umrlih 1825-1890. Trebalo bi viditi da li postoje starije matice, i ako postoje, gdje se nalaze.

Trazim starije od tih. Po predaji smo nakon bjega iz hercegovine dospili u "zadarsko zaledje", a 1743 smo "već" u livanjskome polju..... :-)

Dilecto Filio
30.11.2011., 22:26
Samo su slike razočarajuće.... Male, nečitljive.... Mozda mi je i ekran previše mali.... :-(
.

kvaliteta slika je užasna. no bolje išta nego ništa :D

nevenb
30.11.2011., 22:59
Trazim starije od tih. Po predaji smo nakon bjega iz hercegovine dospili u "zadarsko zaledje", a 1743 smo "već" u livanjskome polju..... :-)

Hm, oprez s tradicijama, pogotovo jer je prezime korijena koji je mogao nastati bilo di (kovač!).

Kovačevića imaš u Ražancu, oni su porijeklom Bunjevci, što će reći - iz Medviđe, i to od onih koji su početkom Kandijskog rata odselili u Sv. Juraj kod Senja pa se poslije vratili u Podgorje i Ražanac.

A imaš i kod Desnice harambašu Petra Kovača (iz 1663.) koji predvodi Popovićane, Vršane i Velinjane, pa nekog Stipana Kovača koji kumuje 1672. kćeri Radivoja Novakovića u Zadru...

sittingbull
01.12.2011., 07:21
Točno, oni brojevi kod imena iz popisa znače anime iliti duše. U nekim selima je prikazana detaljnija podjela: muškarci za oružje, žene, dječaci, djevojčice. Kod svakog posjednika se nalaze još i vrsta i površina zemljišta (oranice, vinogradi..), broj i vrsta krupne i sitne stoke (konji, volovi, krave..).

nevenb
09.01.2012., 21:47
Da malo oživimo ovu temu :)

Netko je bio jednom pitao za prezime Ranj, na popisu stanovnika zadarskih otoka iz 1608. koji je tu postavio Pavo B., nalaze se u Kalima Michiel Ragnevich, te u Salima Zuanne Ragnevich.

Ima jedan još zanimljiviji zapis u CD-u br. 7 na str. 228 od 21.3.1296. u kojem se spominje stanovnik Zadra "Andrija sin pokojnog Cande de Ragno". Ne mora biti povezano, ali "bode u oko".

Zehra
10.01.2012., 19:26
Ne znam da li je dosad spomenuta knjiga u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu Opsirni popis Kliskog sandzaka iz 1550. godine.

Mozda moze pomoci i na ovoj temi.

Ja imam jedno pitanje. Ima li danas porodica u tom kraju koje znaju da poticu od pokrstenih muslimana?

demon
10.01.2012., 19:43
Ne znam da li je dosad spomenuta knjiga u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu Opsirni popis Kliskog sandzaka iz 1550. godine.

Mozda moze pomoci i na ovoj temi.

Ja imam jedno pitanje. Ima li danas porodica u tom kraju koje znaju da poticu od pokrstenih muslimana?

Mlađe generacije priče i legende starijih ne zanimaju. Nekakva naznaka mogu biti prezimena.

Pogledaj na ovome linku:

http://www.ogorje.net/prezimena.php

nevenb
10.01.2012., 19:55
Problem sa turskim popisima je što nemaju prezimena, eventualno nekakav nadimak ili neko specifično ime koje možeš povezati sa današnjim prezimenima, ali opet ne možeš sa sto postotnom sigurnošću potvrditi kao prezime. Meni je zanimljiv iz turskog popisa 1550. "Pavel sin Kršula" u mezri Pribotovo, u blizini porušene tvrđave Otavice (Otavac u Popovićima). Ovog Kršula spominjem jer se u jednom crkvenom izvještaju iz 1636. u tom kraju spominje selo "Carsulovci" i svećenik Gregorio Chersulovich.

Ili u Gostomerićima "Pavel, sin Čulina" i "Radosav, sin Čulina". Danas postoji prezime Čulina u Pridrazi.

A vezano za potomke pokrštenih muslimana, naišao sam u knjizi fra Stanka Bačića "Franjevci u zadarskoj nadbiskupiji i ninskoj biskupiji" ovo: "Nekoliko osmanlijskih obitelji, koje su ranije obrađivale negda rodno polje oko Otišine (Rslani, Karamarci itd.) pokrstiše se odmah iza pada Otišine i ostadoše u tom kraju." (Otišina je najzapadniji dio Kruševa). Ovo je citirano iz Starohrvatske prosvjete, 1928, A. Colnago - "Srednjovjekovne kule i gradine oko Novigrada i Karina".

Kloki
10.01.2012., 20:30
Ja imam jedno pitanje. Ima li danas porodica u tom kraju koje znaju da poticu od pokrstenih muslimana?

Ne znam da li su ovi od pokrštenih muslimana ali odmah sam se sjetio Alića (Gornji Poličnik/Alići)...

demon
11.01.2012., 07:12
Ne znam da li su ovi od pokrštenih muslimana ali odmah sam se sjetio Alića (Gornji Poličnik/Alići)...

A Bašići u Ruplju, odma su im susjedi? Kasapi u Zemuniku? Ćose u Galovcu i selima oko Benkovca? Atlagići?

sittingbull
11.01.2012., 13:06
U knjizi M. Jačova: "Le missioni cattoliche nei Balcani durante la guerra di Candia (1645-1669)" dana je tablica s osobnim imenima nekih od pokrštenih muslimana sredinom 17. stoljeća (staro i novo ime, mjesto porijekla, ime kuma/kume).

http://www.megaupload.com/?d=C9Y1OP20

Postotak stanovnika muslimana koji je ostao nakon povlačenja osmanske vojne i upravne vlasti vjerojatno je i veći nego što bi se moglo zaključiti iz nekih današnjih prezimena.

Liburn
11.01.2012., 13:58
A Bašići u Ruplju, odma su im susjedi? Kasapi u Zemuniku? Ćose u Galovcu i selima oko Benkovca? Atlagići?

Ivčići iz Novigrada, Begonje iz Privlake...

žalac_1
11.01.2012., 14:36
po prezimenima je to teško zaključivati.

Prezime koje je izvedeno iz turske riječi uopće ne mora upućivati na to da se radi o pokrštenim Turcima.

Dok s druge strane u Dalmaciji imamo dosta primjera za koje nitko na osnovu prezimena ne bi rekao da se radi o pokrštenim Turcima (hint: dobar dio "talijanskih" prezimena iz zaleđa, koje su krštenici dobijali po prezimenima mletačkih uglednika i upravitelja)

Zapravo ne bi bilo problem pretpostaviti da su se Turci kod napuštanja stare vjere rješavali i starih imena i uzimali ona "neutralnija" s kojima će biti manje upadljivi u novonastalim okolnostima, kad je islamska zamjenjena katoličkom državom.

nevenb
11.01.2012., 15:43
Ivčići iz Novigrada, Begonje iz Privlake...

Nemoj Begonje u Turke trpati pliz! :)

To je stara usmena tradicija da potiču od Turaka, ali, isti takav oblik prezimena možeš naći u CD br. 17, str. 291, u zadnjem redu, između ostalih nabrojanih je i "Gurko filius Begonyn", godina 1390.

A u "Acta Croatica" na 272. stranici, u povelji Stipana Frankopana iz 1573. je navedeno "jedno zelo, na komw ye Martin Begonych".

Pavo B.
11.01.2012., 19:00
Blagi off-topic. Jesam li ja lud ili je na Arhinetu prije neko vrijeme bio postavljen jedan od starijih katastara Dalmacije? Ja se kao nešto sjećam da sam pregledao, ali sad ne mogu ništa naći.

bukii
12.01.2012., 02:10
prema usmenoj tradicij sarlije i maruni iz jasenica predstavljaju potomke franuskih vojnika iz vremena ilirske provincije :) tu pricu sam cuo vise nego jednom.
basici iz ruplja (kao i basici iz korlata itd) potjecu iz kruseva. u bukovici ima dosta starih narodnih prica koja se (neki neposredno) bave sa prelaskom na islam za vrijeme turske vladavine. mislim da sam ovdje vec jednom spomenuo pricu o prokletstvu mitrovica iz zelengrada...

sittingbull
12.01.2012., 07:57
U katastarskim mapama Mlečana ima malo tragova pokrštavanja: u Zemuniku se spominje Zorzi Vuscovich Turcho Fatto Christiano, a u Biljanima Mio Drisaghich Turco f. C. i Ivane Mocenigo(!) Turco f. C.

sittingbull
13.01.2012., 10:03
Blagi off-topic. Jesam li ja lud ili je na Arhinetu prije neko vrijeme bio postavljen jedan od starijih katastara Dalmacije? Ja se kao nešto sjećam da sam pregledao, ali sad ne mogu ništa naći.

Na ovom linku imaš prikaz prvog AU katastra Dalmacije po naseljima iz 20-ih godina 19. st.

http://www.das.hr/

Mane su loša rezolucija slika i još uvijek (pre)mali broj unešenih karata.

Dragon007
16.01.2012., 01:30
Imam pitanje za prezime Pantalon? Dal je to talijanskog podrijetla, tj. vuče podrijetlo iz Venecijanskog doba. Još me zanima ako što znate o prezimenu Zelić iz zaledja Zadra? Inače prezime Zelić je dosta učestalo prezime u cijeloj Dalmaciji, pa eto... ako ko nesto zna :)

nevenb
16.01.2012., 09:50
Zelića je 1948. u ZD županiji bilo najviše u Bogatniku kod Obrovca, pa u Popovićima, Benkovcu i Vrani, i u još nekoliko mjesta.
Kod Desnice se spominje 1683. nekakav "Michiel Zelich della giurisdizione di Novegradi". Fra Stanko Bačić u svojo knjizi "Franjevci u Zadarskoj nadbiskupiji i Ninskoj biskupiji" navodi Zeliće u Popovićima po katastru iz 1709.
1608. popisan je u Punti Pašmana (današnji Pašman) Ivan Zelić.
Najstariji spomen toga prezimena sam našao u Gunjačinom registru notara Antonija de Zandonatisa, iz 1508. di se spominje Lucija, kći Tomića Zelića s Oliba.

Pantalona je bilo na Rabu u 18. st. http://hrcak.srce.hr/12127
Kad su se pojavili u Poljani, pojma nemam

Dragon007
16.01.2012., 19:20
Zelića je 1948. u ZD županiji bilo najviše u Bogatniku kod Obrovca, pa u Popovićima, Benkovcu i Vrani, i u još nekoliko mjesta.
Kod Desnice se spominje 1683. nekakav "Michiel Zelich della giurisdizione di Novegradi". Fra Stanko Bačić u svojo knjizi "Franjevci u Zadarskoj nadbiskupiji i Ninskoj biskupiji" navodi Zeliće u Popovićima po katastru iz 1709.
1608. popisan je u Punti Pašmana (današnji Pašman) Ivan Zelić.
Najstariji spomen toga prezimena sam našao u Gunjačinom registru notara Antonija de Zandonatisa, iz 1508. di se spominje Lucija, kći Tomića Zelića s Oliba.

Pantalona je bilo na Rabu u 18. st. http://hrcak.srce.hr/12127
Kad su se pojavili u Poljani, pojma nemam

Hvala :)

nevenb
16.01.2012., 21:13
evo, tu se spominje Tome Pantalon 1761.

http://hrcak.srce.hr/45590

mt09
25.01.2012., 14:31
Vidio sam da je netko pitao za porijeklo prezimena Knežević, pa evo najvjerodostojnijeg izvora, jer se spominje da u zadarske krajeve dolaze oko 15. stoljeća

Bunjevačka obitelj Knežević vodi podrijetlo iz Hercegovine, iz sela Bročno. Nosili su prezime Krušević, po knezu Filipu, koji je poginuo kod Jajca 1463. godine. Njegov je sin Ivan pobjegao u okolicu Gračaca i od Matijaša Korvina dobio plemstvo 1466. godine.
Plemstvo je potvrdio Hrvatski sabor 1628. godine.

Plemstvo je podijeljeno u Beču, 27. studenoga 1610. godine Simeunu Knezi aliter Szemenovicsu, a proglašeno je u virovitičkoj županiji 1747. godine.69

Iz ove se obitelji spominje Jakov Knežević, trgovac u Osijeku.

Obitelj se iz Like naselila u zapadnu Ugarsku, u Gradišće, gdje je Andrija Knežević za sebe i svoje potomke 1618. godine dobio carsko plemstvo i grb.

Godine 1716. nekoliko članova obitelji Knežević dolazi iz Prokika kod Brinja u Udbinu, gdje kupuju zemlju i imanja od plemenitaša Portnera i Vukasovića, velikih posjednika u Krbavi. Barunski naslov i pridjevak "Szent-Helena" ili "od Svete Helene" dobio je od carice Marije Terezije 1763. godine austrijski general-bojnik Martin Knežević. Rođenje u Senju 1708. godine, a umro u Gračacu 1781. godine. Bio je kapetan Zvoningrada (Knina) punih 28 godina i istaknuo se u borbama protiv Turaka. Za hrabrost u sedmogodišnjem ratu, kada je kod Kolina bio i ranjen, dobio je 1726. godine odlikovanje Viteškog križa Marije Terezije. Godine 1737. za zasluge u borbi protiv Turaka dobiva zlatni lanac od cara Karla VI. Bio je oženjen Uršulom, kćeri generala Filipa Vukasovića. Nakon umirovljenja živio je u Gračacu, a od njegovih šest sinova visoke časničke činove imali su Petar i Vinko.

Kćer Marija Cecilija bila je udana za baruna Portnera, a
Ana za Franju Jelačića za kojega se udala 1799. godine. Imala je četvoro djece: Ceciliju, Josipa, Antuna i Đuru.

Vinko (Vicko, 1755.-1832.) je rođen u Gračacu, a već se kao mladić, sa svojom dobrovoljačkom četom, proslavio u borbama protiv Turaka. Odlikovan je Viteškim križem Marije Terezije. Godine 1800. dobiva čin general-bojnika, a oko 1808. godine postaje podmaršal Hrvatskoga kraljevstva.

Potkapetanom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovan je 19. siječnja 1809. godine i tom je prigodom u Hrvatskome državnom saboru na hrvatskom jeziku zahvalio na iskazanoj mu časti. Taj govor na hrvatskome jeziku izrekao je u vrijeme kad se zagrebački biskup Josip Vrhovac borio protiv uvođenja mađarskog jezika te za uvođenje hrvatskoga j ezika kao službenog jezika umjesto latinskog. Bio je privremeni zapovjednik Varaždinskog generalata, od 1813. do 1814. godine. Pri umirovljenju promaknut je u generala konjaništva.

Poznat je i Martin Knežević, general-bojnik, kapetan grada Knina.
Najveći broj članova ove plemićke obitelji bili su krajiški časnici, a mnogi su zauzimali visoke časničke položaje u raznim pukovnijama Vojne krajine.

Živjeli su oko Gračaca i Lovinca. Ruševine staroga grada plemenitih Kneževića u Gračacu danas su jedva uočljive.

U katoličkoj crkvi u Gračacu nalazila se nadgrobna ploča baruna Martina Kneževića, koji je umro 1781. godine i pokopan u toj crkvi.

Nekoliko članova ove obitelji živjelo je u gradu Senju.

Godine 1802. ova je plemićka obitelj dobila posjed Štrigovu i Svetu Helenu u Međimurju kod Čakovca, u zamjenu za njihove posjede u Lici. Prema nazivu Sv. Helena, obitelj uzima pridjevak "od Sv. Helene".

Fra Petar Knežević rođenje u Kninu 1702. godine, a 1719. stupio je u samostanu Visovcu u franjevački svećenički red. Filozofiju i teologiju završava u Šibeniku, a 1728. godine postaje propovjednikom u Makarskoj.
Od godine 1732. do 1735. bio je tajnik Franjevačke bosanske provincije, a kasnije definitor i kustos. Kratko je vrijeme bio gvardijan franjevačkog samostana u Sinju, gdje se bavio književnim radom i glazbom. Napisao je nekoliko književnih i glazbenih djela iz područja duhovne glazbe. Umro je u Visovcu 1768. godine.

Obitelj je izumrla 1924. godine.

__________________________________________________ ____________
69 Grb se nalazi u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu (Inv. br. 228222). Poznat je i pečat zapovjednika i viteza Kneževića iz Gospića, iz 1815. godine, a danas se čuva u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu, Zbirka pečata

LITERATURA:
Bojničić, 1899., 90. T 63.
Fras, 1835./ 1988., str. 119. i 149.
Marko Atlagić, 1982., 45.
Zaključci Hrvatskog sabora, X-X1./1975.-1976.
Brajković Vlasta, Grbovi, grbovnice i rodoslovlja,
Zagreb, 1995., 85.
Pavičić Stjepan, 1962.,279.
Ljubović Enver, 2001., 99.-100.
Ljubović Enver, 2003., 142.-144.

http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=786.0

Inače, između dva svjetska rata velik broj stanovnika Zadarske županije iz okolice Starigrada, Jasenica, Lovinca, Rovanjske, Selina itd. doselio je u Slavoniju. U selu Brezik kraj Našica 90% stanovništva sela čine upravo potomci tih ljudi koji su rođeni u navedenim mjestima. Jedina prezimena u selu Brezik i danas su: Knežević, Baričević, Nekić, Vulić, Matek, Juričević, Rončević, Bucić, Basa, Šarlija, Jusup (ne znam jesam koje zaboravio).

Evo malo o samom selu, nadam se da nećete zamjerit.
Prvi stanovnici bili su obitelj Nikole i Matilde Baričević koji su 1918. godine doselili iz Jasenica sa svojih pet sinova i dvije kćeri. Masovnije doseljavanje stanovništva bilježi se od 1938. do 1950. godine. Tada u Brezik dolaze obitelji Knežević, Nekić, Vulić i drugi. Stanovništvo je radilo na krčenju šuma te tako stvaralo plodno tlo da bi prehranilo obitelji. Kvaliteta života poboljšala se 1965. godine kada je samodoprinosom građana u selo uvedena električna struja.
Društveni život sela također je razvijen. Nogometni klub djeluje od 1959. godine. A postoji i boćarski klub koji se natječe u drugoj ligi Hrvatske. Danas je Brezik prigradsko naselje sa 140 kuća i 420 stanovnika te četiri ulice od kojih jedna nosi ime hrvatskog branitelja Željka Baričevića poginulog u Domovinskom ratu u Vukovaru.Brezik je hrvatsko katoličko selo koje bez crkve nije moglo opstati. Uz pomoć župe, 1984. godine gradi se kapela sv. Mateja na mjesnom groblju. Zanimljivo je da je zvono stiglo kao donacija Brezičana koji su odselili u Australiju (uglavnom Melbourne). Prvi stanovnik koji je pokopan na mjesnom groblju bio je Nikola Baričević 1936. godine.

Alfa157
25.01.2012., 17:04
Izašla je knjiga Povijest Hrvata Krmpota, Medviđe i Zelengrada od Ivana Mitrovića. Osobno smatram da je trebao uključiti u knjigu i pravoslavne stanovnike a ne ovako etiketirati. Ali sve u svemu vrlo vrijedna knjiga.

http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1791:knjiga-povijest-hrvata-krmpota-medvie-i-zelengrada-molba-dostavlja-se-&catid=85:obavijesti

Pavo B.
26.01.2012., 19:25
Što se tiče pokrštenih muslimana, Aleksandar Bačko u svojoj knjizi "Porodice dalmatinskih Srba" navodi da su neke pravoslavne obitelji u Dalmaciji muslimanskog porijekla. On tvrid da su Atlagići, Berberi i Kubati porijeklom od muslimana koji su ostali u sjevernoj Dalamaciji nakon Morejskog rata, a da su Kanaziri, Kamberi, Pašići, Oruči i Demiri oko Knina porijeklom od muslimana koje su sa sobom doveli pravoslavni harambaše iz okolice Bosanskog Petrovca.

Sve ovo treba uzeti s rezervom, jer on se u ovim tvrdnjama oslanja na obiteljske tradicije. Još problematičnije je da se čini da se ove tradicije uglavnom zasnivaju na činjenici da ovi rodovi imaju "muslimanska" prezimena. Iskustva iz drugih krajeva Hrvatske pokazuju da potomke muslimana ne treba uvijek tražiti među ljudima koji imaju prezimena iz islamske onomastike. Dobar primjer imamo u Lici gdje su Uremovići doseljenici iz bunjevačkog naselja u Primorju a Jurišići pokršteni muslimani. Po prezimenima bi se činilo da je obratno.

Pavo B.
05.02.2012., 10:17
Pretražio sam temu i koliko sam vidio, ovo još nije postavljeno.

Ovo je "Zadarski katastik iz 15. stoljeća" od Stjepana Antoljaka.

Po riječima samog autora:

- Ovaj katastik je nastao na osnovu naredbe dužda Tome Moceniga.
Naime, prigodom potvrde imenovanja izabranog gradskog kancelara Teodora
de Prandino, stavio mu je dužd u zadaću preko zadarskog kneza
Nikole Venerio i kapetana Marka Dandola, da sastavi »unum inventarium
de omnibus bonis et possessionibus nostri communis existentious in districtu
nostra Jadre, None, Aurane et Novigradi« i da čuva kod sebe uređeni
obračun o svim navedenim posjedima (30. IX. 1421.)

Ovar je kancelar taj katastik doista i sastavio, dodavši mu sam od
sebe i Ljubački đistrikt.

https://rapidshare.com/files/2685426919/csgn6bp6j33qu4k9odg4o2kg70_out.pdf

Kyle Reese
05.02.2012., 10:30
Imam pitanje, koliki bi bio udio čakavaca u ovoj županiji,ne samo na otocima,nego i na kopnu, i gdje se čak i danas govori?
Imaju li ljudi u Zadru barem u solidnom b roju Talijanska prezimena,kao u Vukovar Njemačka neki?

Vidio sam onaj igrač Santini,ako je momak uopće iz Zadra i sl.

nevenb
05.02.2012., 13:24
Imam pitanje, koliki bi bio udio čakavaca u ovoj županiji,ne samo na otocima,nego i na kopnu, i gdje se čak i danas govori?
Imaju li ljudi u Zadru barem u solidnom b roju Talijanska prezimena,kao u Vukovar Njemačka neki?

Vidio sam onaj igrač Santini,ako je momak uopće iz Zadra i sl.

Današnji Santini(ji) su porijekolm iz Turnja. U turanjskim maticama se prvi put spominju 1754. (po A. R. Filipiju i V. Cvitanoviću), što upućuje da su doselili u Turanj, jer su turanjske matice sačuvane od 1694.
Isti autori spominju isto prezime u Biogradu 14 godina ranije (1740.).

Čakavci su (ugrubo) sva otočna mjesta i većina naselja uz more, tj. uz zadarski kanal (makar se njihovo "ča" odavno izgubilo, ali je akcent ostao, na otoku Pašmanu je "ča" također nestalo), te Novigrad s Paljuvom, a dijelom i Vinjerac. U mjestima uz more se u 16. i 17. stoljeću desilo mješanje s "vlasima", tako da svako ima svoj specifični akcent, ovisno o omjeru kako je sastavljena "mješavina" vlaškog i čakavskog elementa.

Ako ćemo ići po naseljima, po zadnjem popisu, po meni bi bilo oko 38 tis. stan u čakavskim mjestima (od toga 19 tisuća na otocima, od Vira sam oduzeo cca 2 tisuće došljaka), nečakavska sela bi imala 50 tisuća stan (uključujući onih 2 tisuće iz Vira), i ostaju još samo naselje Zadar sa 72 tisuće stan. i Biograd sa 6 tisuća. Koliko je u tim naseljima čakavaca i nečakavaca, teško je ocijeniti. Lički dio županije (5 tis. stan.) nisam uzimao u obzir.

p.s. ovo je u grubo, naselje zadar po zadnjem popisu ima 70,6 tisuća stan, a grad zadar ima oko tisuću naknadno popisanih, otuda one 72 tisuće koje spominjem pod zadar

nevenb
05.02.2012., 13:27
Pretražio sam temu i koliko sam vidio, ovo još nije postavljeno.

Ovo je "Zadarski katastik iz 15. stoljeća" od Stjepana Antoljaka.

Po riječima samog autora:



https://rapidshare.com/files/2685426919/csgn6bp6j33qu4k9odg4o2kg70_out.pdf

Dodao je Ljubač, a None nigdi nema :), tj. spominje samo Vir koji je iznajmljen Grguru Mrganiću, te pašnjake jugositočno od njega koje iznajmljuju Vlasima (zanimljivo, ne piše Morlacima nego Vlasima).

Kyle Reese
05.02.2012., 19:55
Današnji Santini(ji) su porijekolm iz Turnja. U turanjskim maticama se prvi put spominju 1754. (po A. R. Filipiju i V. Cvitanoviću), što upućuje da su doselili u Turanj, jer su turanjske matice sačuvane od 1694.
Isti autori spominju isto prezime u Biogradu 14 godina ranije (1740.).

Čakavci su (ugrubo) sva otočna mjesta i većina naselja uz more, tj. uz zadarski kanal (makar se njihovo "ča" odavno izgubilo, ali je akcent ostao, na otoku Pašmanu je "ča" također nestalo), te Novigrad s Paljuvom, a dijelom i Vinjerac. U mjestima uz more se u 16. i 17. stoljeću desilo mješanje s "vlasima", tako da svako ima svoj specifični akcent, ovisno o omjeru kako je sastavljena "mješavina" vlaškog i čakavskog elementa.

Ako ćemo ići po naseljima, po zadnjem popisu, po meni bi bilo oko 38 tis. stan u čakavskim mjestima (od toga 19 tisuća na otocima, od Vira sam oduzeo cca 2 tisuće došljaka), nečakavska sela bi imala 50 tisuća stan (uključujući onih 2 tisuće iz Vira), i ostaju još samo naselje Zadar sa 72 tisuće stan. i Biograd sa 6 tisuća. Koliko je u tim naseljima čakavaca i nečakavaca, teško je ocijeniti. Lički dio županije (5 tis. stan.) nisam uzimao u obzir.

p.s. ovo je u grubo, naselje zadar po zadnjem popisu ima 70,6 tisuća stan, a grad zadar ima oko tisuću naknadno popisanih, otuda one 72 tisuće koje spominjem pod zadar

Hvala i svaka čast :top:

demon
09.02.2012., 12:19
Današnji Santini(ji) su porijekolm iz Turnja. U turanjskim maticama se prvi put spominju 1754. (po A. R. Filipiju i V. Cvitanoviću), što upućuje da su doselili u Turanj, jer su turanjske matice sačuvane od 1694.
Isti autori spominju isto prezime u Biogradu 14 godina ranije (1740.).

Čakavci su (ugrubo) sva otočna mjesta i većina naselja uz more, tj. uz zadarski kanal (makar se njihovo "ča" odavno izgubilo, ali je akcent ostao, na otoku Pašmanu je "ča" također nestalo), te Novigrad s Paljuvom, a dijelom i Vinjerac. U mjestima uz more se u 16. i 17. stoljeću desilo mješanje s "vlasima", tako da svako ima svoj specifični akcent, ovisno o omjeru kako je sastavljena "mješavina" vlaškog i čakavskog elementa.

Ako ćemo ići po naseljima, po zadnjem popisu, po meni bi bilo oko 38 tis. stan u čakavskim mjestima (od toga 19 tisuća na otocima, od Vira sam oduzeo cca 2 tisuće došljaka), nečakavska sela bi imala 50 tisuća stan (uključujući onih 2 tisuće iz Vira), i ostaju još samo naselje Zadar sa 72 tisuće stan. i Biograd sa 6 tisuća. Koliko je u tim naseljima čakavaca i nečakavaca, teško je ocijeniti. Lički dio županije (5 tis. stan.) nisam uzimao u obzir.

p.s. ovo je u grubo, naselje zadar po zadnjem popisu ima 70,6 tisuća stan, a grad zadar ima oko tisuću naknadno popisanih, otuda one 72 tisuće koje spominjem pod zadar

Sela od Privlake do Pakoštana na kopnu, ali bez Nina (on ionako nije uz Zadarsko-Pašmanski kanal), od ostalih samo Novigrad... svi su štokavci, ali uz čakavski akcent... Zadar i Biograd su posebni slučajevi... ima dosta naseljenika... u navedenim selima ima 15-ak tisuća stanovnika.... što se tiče gradova Biograd je 2/3 "vlaški", a Zadar je vjerovatno tu negdje , gledajući odakle doseljenici vuku korijene... govor se toliko izmiješao da je sad teško reći... u Zadru su pojedini kvartovi više bacali na "bodulski", a pojedini više na "vlaški"...

nevenb
09.02.2012., 12:42
Sela od Privlake do Pakoštana na kopnu, ali bez Nina (on ionako nije uz Zadarsko-Pašmanski kanal), od ostalih samo Novigrad... svi su štokavci, ali uz čakavski akcent... Zadar i Biograd su posebni slučajevi... ima dosta naseljenika... u navedenim selima ima 15-ak tisuća stanovnika.... što se tiče gradova Biograd je 2/3 "vlaški", a Zadar je vjerovatno tu negdje , gledajući odakle doseljenici vuku korijene... govor se toliko izmiješao da je sad teško reći... u Zadru su pojedini kvartovi više bacali na "bodulski", a pojedini više na "vlaški"...

pa to san i računa tako... doduše, sela uz more su također puna došljaka

a u zadru sad vlaški govore i potomci bodula

demon
09.02.2012., 16:29
a u zadru sad vlaški govore i potomci bodula

Zapravo se uglavnom govori nekakav amalgam koji se bazira na ikavici sa obiljem "bodulskih" izraza ali sa jasnim razlikovanje č, ć, đ i dž. U tom pogledu nije ko govor Šibenika koji je spram zadarskog baš "vlaški"...

Dubrovčani, Splićani i Dubrovčani imaju tipičan govor i njih se odmah da prepoznati, ali za Zadrane sam smatrao kako baš i nemaju neki poseban govor. Danas smatram kako on doista postoji. Neka vrst književne ikavice, zbog uglavnom književne akcentuacije, sa podosta izraza iz romanskih jezika (namjerno ne kažem talijanskog). Od govora dalmatinskih gradova po akcentuaciji najbliži književnom. Koristeći ovu metodu prepoznajem sugrađane bez greške. Razlog treba tražiti u izmiješanosti doseljenika gdje jedna skupina nije mogla prevladati i čiji je zajednički govor oblikovalo školovanje.

Vlaški govori u gradu su još uvije karakteristični za sjeveroistočni dio grada gdje su ljudi iz istog ili susjednih sela pravili kuće jedni pored drugih, miješanja je bilo malo, bar isprva. Tu je dosta Srba iselilo a dosta ljudi iz BiH doselilo pa me baš zanima koju će oni notu govoru tih kvartova dati...

Liburn
10.02.2012., 09:34
Zapravo se uglavnom govori nekakav amalgam koji se bazira na ikavici sa obiljem "bodulskih" izraza ali sa jasnim razlikovanje č, ć, đ i dž. U tom pogledu nije ko govor Šibenika koji je spram zadarskog baš "vlaški"...

Dubrovčani, Splićani i Dubrovčani imaju tipičan govor i njih se odmah da prepoznati, ali za Zadrane sam smatrao kako baš i nemaju neki poseban govor. Danas smatram kako on doista postoji. Neka vrst književne ikavice, zbog uglavnom književne akcentuacije, sa podosta izraza iz romanskih jezika (namjerno ne kažem talijanskog). Od govora dalmatinskih gradova po akcentuaciji najbliži književnom. Koristeći ovu metodu prepoznajem sugrađane bez greške. Razlog treba tražiti u izmiješanosti doseljenika gdje jedna skupina nije mogla prevladati i čiji je zajednički govor oblikovalo školovanje.

Vlaški govori u gradu su još uvije karakteristični za sjeveroistočni dio grada gdje su ljudi iz istog ili susjednih sela pravili kuće jedni pored drugih, miješanja je bilo malo, bar isprva. Tu je dosta Srba iselilo a dosta ljudi iz BiH doselilo pa me baš zanima koju će oni notu govoru tih kvartova dati...

Dobro si to opisao. Dodao bi da jedan dio doseljenika u Zadar nisu bili ekonomski imigranti nego intelektualni odn. politički. U Zadar su se nakon 2. svj. rata sjatili razni disidenti iz ostalih krajeva Hrvatske, a Zd faks im je pružio utočište. Otuda kvalitetna intelektualna postava u gradu u to vrijeme. Ali je to i utjecalo na govor, prema književnom - neutralnom.
Ipak čini mi se da se kroz 80-te počeo stvarati zadarski dijalekt, prvenstveno kroz izgovor i naglašavanje (odriješito, tvrdo, ali sa bodulskim prizvukom, ne baš sa vlaškim, dapače vlaški govor je bio redovito izvrgavan ruglu koliko se sjećam) koji je postao prepoznatljiv (a to skužiš kad sretneš drugog Zadrana izvan Zadra) da bi sa ovim ratom skoro pa nestao, čuješ to na poluotoku, ali ne baš više i po kvartovima, jer se opet demografski grad raspao, nisu otišli samo Srbi, a zabilježen je i dolazak novih Vlaja u grad. Pa kao da sve kreće opet ispočetka.

nevenb
10.02.2012., 09:43
hm, možda vama to i ne zvuči vlaški, meni zvuči, dovoljno mi je čuti kako netko iz grada izgovori moje prezime :mig:

a vezano za ruganje - pitaj privlačance kome se zadrani najviše rugaju zbog govora, znam žene koje godinama rade u zadru, doslovce vlaški pričaju samo da ne moraju slušati komentare na račun svog govora

Liburn
10.02.2012., 10:06
hm, možda vama to i ne zvuči vlaški, meni zvuči, dovoljno mi je čuti kako netko iz grada izgovori moje prezime :mig:

Hm pa ustvari i moje se u Zadru izgovara više vlaški nego bodulski - rastezanje prvog sloga! Ajmo reć da ima oba utjecaja, ali ipak mislim da je bodulski utjecaj bio najglašeniji prije.

a vezano za ruganje - pitaj privlačance kome se zadrani najviše rugaju zbog govora, znam žene koje godinama rade u zadru, doslovce vlaški pričaju samo da ne moraju slušati komentare na račun svog govora

Onda su se stvari bitno izmjenile! Jer prije se vlaški govor stvarno mogao čuti samo u istočnim kvartovima, masovno se izlazilo na poluotok, ali Vlaji su ga izbjegavali, "vlaški kafići" su bili na istoku i oko kolodvora - to im je bio najzapadniji punkt. Na poluotoku ne bi preživili od ruganja. Ustvari od 300 kafića na poluotoku, Vlaji su "imali pristup" u svega 2 ili 3, i to oko pijace + Bristol u blizini :)

demon
10.02.2012., 11:04
a vezano za ruganje - pitaj privlačance kome se zadrani najviše rugaju zbog govora, znam žene koje godinama rade u zadru, doslovce vlaški pričaju samo da ne moraju slušati komentare na račun svog govora

To ti je više zbog žena. Privlačke su bile a i još su na glasu kao najzločestije žene. Čim si Privlačka odma se očekuje da vičeš, da si živčena, prigovaraš, a oćeš se i potući. :mig:

nevenb
10.02.2012., 12:15
Hm pa ustvari i moje se u Zadru izgovara više vlaški nego bodulski - rastezanje prvog sloga! Ajmo reć da ima oba utjecaja, ali ipak mislim da je bodulski utjecaj bio najglašeniji prije.

na to san i mislija. vlaški naglasak je puno bliži standardnom nego bodulski, jedino što oni "šparaju" samoglasnike :)

a vezano za rastezanje prvog sloga (ali ne u prezimenima), upravo to je odlika govora mista uz zadarski kanal (osim Bibinja): sélo, nóga, rúka, čélo, séstra, žéna, itd.


Onda su se stvari bitno izmjenile! Jer prije se vlaški govor stvarno mogao čuti samo u istočnim kvartovima, masovno se izlazilo na poluotok, ali Vlaji su ga izbjegavali, "vlaški kafići" su bili na istoku i oko kolodvora - to im je bio najzapadniji punkt. Na poluotoku ne bi preživili od ruganja. Ustvari od 300 kafića na poluotoku, Vlaji su "imali pristup" u svega 2 ili 3, i to oko pijace + Bristol u blizini :)

Bivša "Adria". Između Bristola i Rave ;)

p.s. il' je sipa il' je nóga... bome nóga!

nevenb
10.02.2012., 12:16
To ti je više zbog žena. Privlačke su bile a i još su na glasu kao najzločestije žene. Čim si Privlačka odma se očekuje da vičeš, da si živčena, prigovaraš, a oćeš se i potući. :mig:

sve mi se čini da je jedna tebi na piđamu ugazila :mig:

demon
10.02.2012., 12:33
a vezano za rastezanje prvog sloga (ali ne u prezimenima), upravo to je odlika govora mista uz zadarski kanal (osim Bibinja): sélo, nóga, rúka, čélo, séstra, žéna, itd.


i Bibinjci rastežu prvi slog, bar koliko je meni poznato... moguće da ne u svim riječima, ali rastežu...


sve mi se čini da je jedna tebi na piđamu ugazila :mig:

Jedna me rodila i othranila. Zato iman tzv. "jezičinu" i stalno se "oću svađati". :mig:

Liburn
10.02.2012., 12:52
i Bibinjci rastežu prvi slog, bar koliko je meni poznato... moguće da ne u svim riječima, ali rastežu...


Bibinjci prvi slog? Pa oni obratno! Sukošanci su savršen primjer rastezanja 1. sloga: 'selo', 'koza' sa dugouzlaznim 1. slogom. Bibinjci, 'selo', 'koza' sa kratkouzlaznim 1. slogom - čista suprotnost a sela su im gotovo spojena... :D

nevenb
10.02.2012., 15:58
Bibinjci prvi slog? Pa oni obratno! Sukošanci su savršen primjer rastezanja 1. sloga: 'selo', 'koza' sa dugouzlaznim 1. slogom. Bibinjci, 'selo', 'koza' sa kratkouzlaznim 1. slogom - čista suprotnost a sela su im gotovo spojena... :D

upravo tako, bibinjsko selȍ, ima naglasak tzv. akut na "o", poput otočana

ovaj dugouzlazni na prvom slogu koji je karakterističan za ostala mista uz more je valjda nastao kao rezultat miksanja vlaja i čakavaca tamo u 16-17. stoljeću, kako su bibnjci sačuvali stariji naglasak ki će ga znati :ne zna:

nevenb
11.02.2012., 15:09
možda bi ovo bolje išlo na temu o vlasima i morlacima, ali može i tu

https://rapidshare.com/files/101410616/BD-IKU.rar

ima dosta akcenata ` i ´ di triba i ne triba, a negdi i fale, ali mislim da će poslužiti :)

Siva Eminencija
11.02.2012., 20:55
Pitanje:Što je sa stankovačkim područjem i njihovim prezimenima Perica,Morić,Klarić,Dubravica,Orlović,Deur...?Od kud su ta prezimena?

nevenb
11.02.2012., 22:00
Evo ti iz knjige fra Stanka Bačića "Visovački franjevci u skadinskoj biskupiji" podatke o stanovništvu Stankovaca:

1709. su u mletačkom katastru ova prezimena (u zagradi je naveden broj porodica ako je više od jedne): Grgurević, Klarić (2), Miletić (2), Morić, Orlović (3), Pelaić, Perčunović, Selaković, Stativica. Svega 13 obitelji.

1767: Anić, Bešir, Boban, Klarić, Miletić, Morić, Orlović, Pelaić, Perica, Stativica, Tavela (Tavelić), Vukas, Vunić. Svega 38 obitelji.

1805: Brčić, Deur, Dubravica, Ergonjić, Klarić, Kučić, Miletić, Morić, Orlović, Pelaić, Perica, Sarađin, Ušljebrka, Vunić. Svega 49 obitelji.

podcrta san one koje su friške u odnosu na prethodni popis. oni Vukasi bi mogli biti i Vuksani (1756. piše Vucosan)

vrlo vjerovatno je da su oni s prve liste živili na području Stankovaca još od doba Kandijskog rata, a i od ranije, jer u zbjegu u Skradinu 1684. u grupi Marka Klarića iz Velima se nalaze porodice još jednog Klarića, zatim Orlovići, Miletići, Grgurevići, Stativica...

prezime Tavela bi moglo vući korijen još iz predturskog vremena

Siva Eminencija
12.02.2012., 13:27
Hvala na odgovoru.:top:

žalac_1
12.02.2012., 13:48
možda bi ovo bolje išlo na temu o vlasima i morlacima, ali može i tu

https://rapidshare.com/files/101410616/BD-IKU.rar

ima dosta akcenata ` i ´ di triba i ne triba, a negdi i fale, ali mislim da će poslužiti :)

odlična stvar

nevenb
13.02.2012., 22:49
Kad se javlja funkcija glavara po selima? Sudci potječu još iz srednjeg vijeka koliko sam uspio skontati, njih je uvijek bilo bar dvojica u selu.

Jeli se meni čini ili je funkcija glavara - kapitana, capo ville - nastala tek u turskim ratovima u 16. i 17. stoljeću, i razvila se iz vojne funkcije zapovjednika seoske postrojbe? Ima li kakav članak o tome?

nevenb
21.02.2012., 17:26
Katastarski popis Kruševa iz 1709.:

1. Andrija Anić p. Luke, sudac 15
2. Martin Anić p. Nikole 13
3. Mate Anić p. Nikole 11
4. Šimun Anić p. Nikole 7
5. Šimun Anić p. Jure 16
6. Vid Anić p. Jure 26
7. Ivan Bakavić p. Andrije 6
8. Jure Beronić 9
9. Vid Boljatović p. Nikole 15
10. Pavao Brajnović p. Mije 21
11. Mate Buovac p. Jakova 11
12. Toma Buovac p. Ivana 8
13. Jure Butavac p. Luke 7
14. Marko Caraggio p. Mije 5
15. Šimun Colotto p. Andrije (Obr.) 6
16. Luka Cvitković p. Mije 10
17. Vuk Ziaivuch(?) p. Ilije 13
18. Vuk Drageić p. Drage, sudac 7
19. Vuk Dragičević p. Vice 24
20. Ilija Grgić p. Marka 9
21. Mate Gržetić p. Šimuna 5
22. Petar Jagodić p. Tome 12
23. Pavao Japundžić p. Mije 4
24. Božo Jenach(?) p. Ivana 9
25. Marko Jokić p. Ivana 13
26. Šimun Jujković(?) p. Ilije 3
27. Ivan Jurjević p. Mije 4
28. Martin Jurjević p. Vuka 19
29. Mijo Jurjević p. Vida 8
30. Andrija Karamarko p. Marka 8
31. Petar Karamarko p. Ivana 5
32. Mate Karamarković p. Marka 28
33. Radoje Kašević(?) p. Milina 8
34. Mate Kaštelanović p. Frane 9
35. Nikola Klanac p. Mate 7
36. Radiša Kordić p. Teomira 7
37. Josip Lušić p. Luke 7
38. Vuica Ljubović p. Marka 7
39. Mijo Majurović p. Pavla 5
40. Kojo Marinković p. Marinka 7
41. Ilija Marinović p. Marijana 10
42. Jure Marinović p. Nikole 10
43. Andrija Miljanić p. Mate 12
44. Ilija Miljanić p. Marka 16
45. Mate Miljanić p. Marka, glavar 13
46. Nikola Miljanić p. Jure 13
47. Petar Miljanić p. Nikole 13
48. Stipan Miljanić p. Mije, sudac 19
49. Simun Miljanić p. Štipana 4
50. Jure Modrić p. Ante 8
51. Mijo Mrkić ? (Merchich) p. Vuka 7
52. Mate Peraić p. Martina 4
53. Jure Ražatić p. Nikole 14
54. Marko Rukavina p. Mihaila 10
55. Andrija Scarsini p. Valent. 8
56. Radoša Sudanović p. Nikole 15
57. Mate Štefanić p. Ivana 4
58. Vuk Štrbac ili Jure zv. Beronić 4
59. Petar Tomašević p. Ivana 8
60. Janko Ugarko p. Vučena 11
61. Vid Zurković p. Ivana 6
62. Toma Županović p. Ivana 12
63. Vice Županović p. Andrije 24

Stanje obitelji Kruševa, 1727.:

Ante Anić zv. Arslan 15
Ante Anić zv. Berkić 9
Božo Anić 7
Grgo Anić zv. Berkić 6
Grgo Anić zv. Farkić 7
Ivan Anić zv. Farkić 8
Ivan Anić zv. Šimurinović 13
Mate Anić zv. Arslan 9
Nikola Anić zv. Farkić 21
Pavao Anić zv. Šimurinović 8
Petar Anić zv. Berkić 11
Petar Anić zv. Breulj 10
Šimun Anić 17
Šimun Anić zv. Šimić 14
Ivan Bakarić 7
Jure Beronjić 2
Nikola Beronjić 12
Ivan Brajnović 7
Nikola Brajnović 13
Pavao Brajnović 6
Nikola Buljat 6
Petar Buljat 7
Vid Buljat 11
Ilija Buovac 8
Šimun Buovac 17
Toma Buovac 12
Luka Cvitković 3
Toma Cvitković 10
Ilija Grgić 10
Vid Gusković 5
Petar Ivančević 7
Jure Jurjević 6
Marko Jurjević 8
Martin Jurjević 12
Nikola Jurjević 8
Andrija Karamarko 8
Jure Karamarko 18
Martin Karamarko 12
Nikola Karamarko 9
Petar Karamarko 5
Toma Karamarko 7
Matijaš Kaštelan 8
Nikola Klanac 11
Ilija Marinović 14
Jure Marinović 15
Ilija Miljanić 13
Ivan Miljanić 21
Ivan Miljanić zv. Bašić 17
Jure Miljanić zv. Bašić 17
Mate Miljanić zv. Škiljaica 21
Mijo Miljanić zv. Keketa 4
Petar Miljanić zv. Bašić 9
Stipe Miljanić 11
Šimun Miljanić 9
Vid Miljanić 9
Dujo Radeljić 7
Jakov Rastokić 4
Krsto Rastokić 11
Matija Sarić 3
Ana Sladoević, ud. 6
Mate Štefanić 12
Ante Župan 21
Ivan Župan 13
Toma Župan 15

Obratiti pažnju kako od Anića nastaju Brkići (Berkić), Vrkići (Farkić), Šimurine i Breulji; a od Miljanića (glavari sela) nastaju Bašići.

Županović postaje Župan, Kaštelanović postaje Kaštelan, a Boljatović je Buljat

nevenb
21.02.2012., 17:32
Jasenice, stanje duša 1730.:

Toma Ban 7
Andrija Baričević 11
Josip Baričević 10
Petar Baričević 8
Josip Božić 8
Nikola Božić 6
Vujin Božić 18
Ilija Brunac 7
Ilija Bušonja 4
Ivan Bušonja 4
Šimun Bušonja 7
Ivan Crnjak (Carnjak) 9
Nikola Crnjak 6
Šimun Cvitić 8
Ivan Dokoza 11
Šimun Dokoza 10
Mijo Filipac 9
Ivan Golać 8
Stojan Jurićan? 6
Jure Kranjac 6
Ilija Ličan 5
Gabrić Marunić 8
Kojadin Marunić 15
Ivan Nekić 8
Petar Nekić 11
Stojan Nekić 5
Ivan Pastuović 6
Jakov Pastuović 19
Mate Pastuović 8
Nikola Pastuović 6
Vid Pastuović 15
Vule Puović 14
Mate Romčević 10
Nikola Romčević 12
Stipan Romčević 10
Marko Rozbina? (Roština?) 7
Vid Sarić 7
Matija Sepić 8
Miloš Sirotković 13
Pavao Sirotković 6
Vule Sirotković 18
Dujo Starčević 6
Nikola Starčević 8
Stojan Starčević 7
Marko Šarlija 5
Martin Šarlija 5
Mate Šarlija 2
Šimun Šarlija 5
Ivan Šimenić(?) 8
Marko Šimera 8
Grgo Tomić 6
Miloš Tomaić 2
Pavao Tomaić 6
Šimun Vukoša 17
Ivan Zlačić 11
Grgo Zubković 7
Jure Zubković 12
Pavao Zubković 7
Nikola Žunić 7
Barbara, udovica 2
Jelena, udovica 2

Alfa157
21.02.2012., 18:33
Ovi Dragičevići i Štrpci iz Kruševa jesu li katolici ili pravoslavci?

nevenb
21.02.2012., 21:42
Prva lista je katastar, a druga je stanje duša katoličkog župnika, a na njoj ih nema.

Najvjerojatnije su pravoslavci.

Kloki
22.02.2012., 21:10
a od Miljanića (glavari sela) nastaju Bašići.

U ovom slučaju vidimo kako prezime Bašić nema nikakve veze sa Turcima osim što je narod u to vrijeme još uvijek koristio turski izraz baša za glavara...i tako nastaje prezime Bašić u Kruševu...

nevenb
22.02.2012., 21:33
U ovom slučaju vidimo kako prezime Bašić nema nikakve veze sa Turcima osim što je narod u to vrijeme još uvijek koristio turski izraz baša za glavara...i tako nastaje prezime Bašić u Kruševu...

U doba turskih ratova je glavar zvan i harambaša (kod Morlaka), inače se nazivao capitanio. Čini mi se da se izraz glavar sela, capo villa, udomaćio tek u doba Austrije.

Izgleda da i prezime Kapović vuče na isto porijeklo capo - glava, 1761. piše don Mate Škifić, parokijan od Vira da je napovidijo Iliju sina Tome Mandića iz Petarčana i Katu ćer Vida kapa od Vira u dva svetca zapovidana

Kloki
24.02.2012., 08:08
U doba turskih ratova je glavar zvan i harambaša (kod Morlaka), inače se nazivao capitanio. Čini mi se da se izraz glavar sela, capo villa, udomaćio tek u doba Austrije.

Ne znam kako su sela tada bila organizirana, harambaša je mogao biti i vođa čete i glavar sela...mislim jedna osoba je mogla obavljati obadvije "funkcije"...ili nije...?

Capitanio (ml.) = (h)arambaša (morl.) -> vođa čete
Capo villa (ml.)= baša (morl.) -> glavar sela ?

nevenb
24.02.2012., 10:09
Koliko sam uspio pročitati, ali izraz capo villa nisam našao prije 1800-te, uvik je capitanio (ili kapitan, ako je tekst na hrvatskom).
Isto tako, kad se pojavljuje capo villa nestaju giudici (seoski sudci), koji postoje od ranije.
Po meni je funkcija glavara, (kapitana seoske čete kao što navodiš) u doba turskih ratova postala bitnija od sudaca, pogotovo jer je ostalo krajiško utređenje (ostali su serdari, koluneli, intendanti kroz 18. stoljeće). Nakon ratova on je postao neka vrsta seoskog "činovnika" viših vlasti, dok su sudci ostali nekakav relikt iz srednjega vijeka koji je s padom mletačke republike sasvim nestao. :ne zna:

GJIRLA
06.03.2012., 22:45
Pozdrav,
jel znate možda šta o podrijetlu prezimena Gjirlić aka Đirlić....,ja sam ovako preko neta vidio nekakav izvadak iz zadarskog arhiva pa se govori o Girlich Zuane, Marco...iz 1600tih...
Hvala

nevenb
08.03.2012., 10:23
Pozdrav,
jel znate možda šta o podrijetlu prezimena Gjirlić aka Đirlić....,ja sam ovako preko neta vidio nekakav izvadak iz zadarskog arhiva pa se govori o Girlich Zuane, Marco...iz 1600tih...
Hvala

ta dvojica se spominju u katastru Radošića 1711.
imaš ih tu:

http://hrcak.srce.hr/file/18786

žalac_1
14.03.2012., 19:02
"sudac Todor Tonković od sela Brišćane"

Brišćane su se nalazile nešto sjevernije od sela Poljaci u Zadarskoj županiji, ovo ime sam izvukao iz "Statuta lige kotara ninskoga", a potječe iz perioda od 1540. pa do 1570. godine.

Nevenb, ovo je citat sa teme o prezimenima, privuklo mi je pažnju jer me interesira taj period povijesti.

jel Statut lige k. nin. nastao u tom periodu 1540-1570?

jer kod Desnice u Istoriji kotarskih uskoka čini mi se spominje da se liga skupila skupila kasnije, u periodu Kandijskog rata ili iza (ne mogu se sjetiti točno kada), u mjestu Grusi, i da su donijeli statut.

radi li se tu o istim statutima, ili dva različita.

jel može malo više o tom statutu, radi li se tu o "starosjedilačkom" ili "morlačkom" pravu (jesu li donositelji starosjedioci ili doseljeni).

nevenb
14.03.2012., 22:52
Evo statuta: http://hrcak.srce.hr/file/76560

Liga koju spominje Desnica nema veze s ovom, ona je nastala u doba Kandijskog rata, 1654. Ima jedan Desničin članak o toj ligi, u knjizi "Stojan Janković i uskočka Dalmacija", tu on i uspoređuje odredbe tih dviju liga.

Ovaj ninski su pisali "predturski stanovnici", jer je nastao prije Ciparskog rata, koji je donio totalno pustošenje zadarskog kraja, a neka sela koja se spominju u statutu poslije tog rata više nisu postojala.

Problem ovog statuta je da je sačuvan u prijepisu iz 1744. pa je upitna vjerodostojnost nekih podataka, tipa zakoni ozdola upisani po dopuštenju kralja Stipana Ugarskoga na 23. novembra 1103. Koji mu je to kralj Stipan Ugarski 1103.?

Spominju se tri rata s Turcima, a to bi bili: 1463-1479, pa 1499-1502 i 1537-1540, pa Ninski knez Marko Koka/Koko (Cocco). Kad je on bio knez u Ninu, pojma nemam. Ali ima zato ovo:

Pišemo sve kapitane i sudce, i od koi selov koi bihu, kako nam je i opet potvrđeno na 1 đenara 1474 od prisl(avno)ga gospodina Markiola Mikeli, providura i kapitan đenerala od mora, za moći zle ljude i lupeže kaštigavati, koi budu krasti ali koje zlo činiti, s ovimi obljubami i naredbami ozdola upisani a od gospode potvrđeni i gospodina kneza. I tako slidi:....

Ovaj je dio problematičan, ali pomaže da se utvrdi kad je statut potvrđen. Marchio Michieli je bio "kapitan đeneral od mora" (capitan generale in golfo) 1560-ih, u Commissiones br. III ga se spominje tri put, jednom piše kao Mardrio Michiel, a ista osoba je bila i providur 1539. (vidi tu na str. 282-284): http://books.google.hr/books/about/Istoria_della_insigne_reliquia_di_San_Si.html?id=E DT5VxV7kGUC&redir_esc=y

Dakle, godina 1474. je očito kriva, Michiel je to mogao potvrditi tek tijekom svog kapetanata kulfa. Pa kad povežeš s ona tri rata, znači da je statut nastao poslije 1540., a potvrđen je prije 1570. i početka novog rata, iza kojeg nije ostalo čitavo ni jedno selo od onih koja su nabrojena.

žalac_1
15.03.2012., 19:16
hvala na objašnjenju

nevenb
15.03.2012., 20:05
evo i imena sudaca i kapitana iz navedenog statuta:

Kapitan Petar Hrastovac od sela Karnice (Krneza)
sudac Šimun Miletin od sela Podvršja (danas dio Krneze - prezime Miletić?)
Sudac Jakov Meštrović od sela Buljpatin (? po logici kako su pisana sela, ovo je između Krneze i Radovina, možda Jarbolje Selo?)
sudac Toma Nonković od sela Milogostine (dio Radovina)
sudac Jadrij Vojvodić od sela Ambrošćine (isto dio Radovina)
sudac Jakov Jović od sela Krbavča (Krbavac Lug, dio Radovina)
Ovo su bila sela pod Radovin grad, a Radovin tada biše raseljen, koi e bio pod vladanje ninsko.
Sudac Toma Kostović od Gruhov (Grusi)
sudac Anton Bralić od sela Jasenova (punta u Vrsima)
sudac Jakov Jelinić od sela Sutmije (jugoistočno od Vrsi)
sudac Petar Vrtača od sela Poljica
sudac Ivan Mutković od sela Blata (prezime Butković?; kod Bokanjačkog Blata)
sudac Matij Miletović od sela Barbinje (???)
sudac Ivan Pavlović od sela Zatona
sudac Vuko Živoević od sela Privlake
sudac Ivan Marasović od sela Škvrljevina (ovo bi bilo između Nina i Privlake, možda oko sv. Kate ili sv. Barbare)
kapitan Bartul od sela Klanic (Klanice u Ninu)
sudac Petar Kundik od sela Zlovšan (kod crkve Sv. Jakova u Zukvama)
kapitan Martin Bilić od sela Novoseaca (danas Prorokovići u N. Stanovima)
sudac Lazo Lazarić od sela Goplja (???? - negdi u N. Stanovima ili u Žeravi)
sudac Todor Tonković od sela Brišćane (kod Poljaka)
sudac Mihovio Subotić od sela Vira
kapitan Petar Baraković od grada Nina

Subotića je u Viru bilo još u 18. st, isto kao i Živoevića u Privlaci...

Berkić
26.03.2012., 20:38
Molim pomoć oko porijekla prezimena Berkić
Molio bih informacije na mail: zoran.berkic@usa.com

Što
19.05.2012., 07:21
Katastarski popis Kruševa iz 1709.:

1. Andrija Anić p. Luke, sudac 15
2. Martin Anić p. Nikole 13
.
.
14. Marko Caraggio p. Mije 5
15. Šimun Colotto p. Andrije (Obr.) 6
.
.
55. Andrija Scarsini p. Valent. 8

60. Janko Ugarko p. Vučena 11
61. Vid Zurković p. Ivana 6
62. Toma Županović p. Ivana 12
63. Vice Županović p. Andrije 24


Pozdrav.
Jako zanimljiv popis meni osobno s obzirom da su većina mojih korijena upravo u Kruševu.Najviše su mi za oko zapeli ovi "uljezi" (ne u neg. kontekstu) sa talijanskim prezimenima, vrlo neobično...
Kakva je priča sa njima? Zna li se što?
Jesu kasnije otišli,jesu se zadržali ,jesu stupali u brak sa "domicilnim" stanovništvom i slične opcije...ako znate bilo što ?
Hvala

nevenb
19.05.2012., 10:55
U katastarskom popisu su popisani svi vlasnici zemlje u Kruševu, što hoće reći da ima upisanih ljudi i iz drugih mjesta ako su dobili zemlju u Kruševu, poput ovog Colotta iz Obrovca. Popis je donio fra Stanko Bačić, on je prezimena napisao na hrvatskom, makar su u originalu sva pisana na "talijanskom" - npr. Anić se piše Annich ili Anich, Miljanić je Miglianich, itd, primjeti da i Colotto ima ime Šimun, vjerovatno u originalu piše Simeone.
Ovaj Caraggio se možda preziva i Karadža, možda Karadžić, ali, popisivač (Talijan) ga je upisao tako kako je, a fra Stanko je ostavio original upisa, jer najvjerojatnije nije znao kako prevesti to prezime s talijanskog.
Obrovac je bio gradić, tamo se je vjerovatno naselio koji trgovac ili činovnik Talijan, ili kakav kolunel. Sad, da li je koji od njih ostao tamo, imao djecu, da li im se loza raširila, stvarno ne bih mogao reći.

Što
19.05.2012., 20:19
U katastarskom popisu su popisani svi vlasnici zemlje u Kruševu, što hoće reći da ima upisanih ljudi i iz drugih mjesta ako su dobili zemlju u Kruševu, poput ovog Colotta iz Obrovca. Popis je donio fra Stanko Bačić, on je prezimena napisao na hrvatskom, makar su u originalu sva pisana na "talijanskom" - npr. Anić se piše Annich ili Anich, Miljanić je Miglianich, itd, primjeti da i Colotto ima ime Šimun, vjerovatno u originalu piše Simeone.
Ovaj Caraggio se možda preziva i Karadža, možda Karadžić, ali, popisivač (Talijan) ga je upisao tako kako je, a fra Stanko je ostavio original upisa, jer najvjerojatnije nije znao kako prevesti to prezime s talijanskog.
Obrovac je bio gradić, tamo se je vjerovatno naselio koji trgovac ili činovnik Talijan, ili kakav kolunel. Sad, da li je koji od njih ostao tamo, imao djecu, da li im se loza raširila, stvarno ne bih mogao reći.

Tu je još i ovaj Scarsini... Pretpostavljam da su imali dosta djece, a samim time živjeli način života kakav su živjeli ljudi koji su bili tu i prije njihovog dolaska (vjerojatno kao činovnici) Ovaj broj pokraj imena vjerojatno se odnosi na broj čestica zemlje a ne na broj djece kako sam na prvi mah pomislio.Nije nemoguće pretpostaviti da se neka kčer od Caraggia udala za nekog Županovića npr. .... sve u svemu, zanima me da li možda mjesni župnik ima neku knjigu u kojoj bi se moglo provjeriti prije svega neka loza,znači muška loza do zadnjeg poznatog pretka, posebno me zanima kako je došlo do ovih promjena, iz jednog prezimena nastala su mnoga druga...Pretpostavljam da u takvim knjigama ne piše kako je došlo do nadimka, jer to nije toliko ozbiljna stvar vrijedna evidencije kod lokalnog fratra, ili možda je ...
A bio bi i vrijedan podatak da taj župnik/matičar ima zapisane sve te pretke i prezimena njihovih vjenčanih partnera to jest prababa :) Bilo bi zanimljivo osim toga i otkriti da su neki od mojih predaka bili u srodstvu tipa 12. koljeno :D (sve ovo što pitam odnosi se na Kruševo)

žalac_1
20.05.2012., 00:50
možda se kojim slučajem radilo o pokrštenim muslimanima-njima su se pri krštenju davala katolička prezimena, često i talijanska.

@Što
ako se netko nije bavio genealogijom rodova iz mjesta, takvih knjiga koje bi dale odgovore na to što tražiš nema. Za to je potrebno proučiti matične knjige, ako postoje onda su arhivirane (a obično sačuvane i nisu starije od 200tinjak godina-dakle, neće biti od prevelike pomoći jer od njihovih najstarijih podataka do vremena seoba za vrijeme turskih ratova ima "rupa" od 100-150 godina).
Župnik posjeduje nove knjige, stare su u arhivu (za Kruševo je nadležan zadarski)

nevenb
20.05.2012., 10:35
Tu je još i ovaj Scarsini... Pretpostavljam da su imali dosta djece, a samim time živjeli način života kakav su živjeli ljudi koji su bili tu i prije njihovog dolaska (vjerojatno kao činovnici) Ovaj broj pokraj imena vjerojatno se odnosi na broj čestica zemlje a ne na broj djece kako sam na prvi mah pomislio.Nije nemoguće pretpostaviti da se neka kčer od Caraggia udala za nekog Županovića npr. .... sve u svemu, zanima me da li možda mjesni župnik ima neku knjigu u kojoj bi se moglo provjeriti prije svega neka loza,znači muška loza do zadnjeg poznatog pretka, posebno me zanima kako je došlo do ovih promjena, iz jednog prezimena nastala su mnoga druga...Pretpostavljam da u takvim knjigama ne piše kako je došlo do nadimka, jer to nije toliko ozbiljna stvar vrijedna evidencije kod lokalnog fratra, ili možda je ...
A bio bi i vrijedan podatak da taj župnik/matičar ima zapisane sve te pretke i prezimena njihovih vjenčanih partnera to jest prababa :) Bilo bi zanimljivo osim toga i otkriti da su neki od mojih predaka bili u srodstvu tipa 12. koljeno :D (sve ovo što pitam odnosi se na Kruševo)

Ovo pokraj imena je broj duša u kući dotične osobe koja je jedina upisana imenom i prezimenom kao glava kuće.

A vezano za srodstvo, najvjerojatnije je da je jedno 80% sela u srodstvu na 7-8 koljenu.

Što
20.05.2012., 20:24
Ovo pokraj imena je broj duša u kući dotične osobe koja je jedina upisana imenom i prezimenom kao glava kuće.

A vezano za srodstvo, najvjerojatnije je da je jedno 80% sela u srodstvu na 7-8 koljenu.

To sam u startu i mislio ali me zbunio ovaj sa 24 člana obitelji :/


Sve u svemu dali ste mi dobru podlogu za nastaviti svoju potragu do zadnjeg evidentiranog pretka, ako bude te mogućnosti

Što
20.05.2012., 20:31
možda se kojim slučajem radilo o pokrštenim muslimanima-njima su se pri krštenju davala katolička prezimena, često i talijanska.

@Što
ako se netko nije bavio genealogijom rodova iz mjesta, takvih knjiga koje bi dale odgovore na to što tražiš nema. Za to je potrebno proučiti matične knjige, ako postoje onda su arhivirane (a obično sačuvane i nisu starije od 200tinjak godina-dakle, neće biti od prevelike pomoći jer od njihovih najstarijih podataka do vremena seoba za vrijeme turskih ratova ima "rupa" od 100-150 godina).
Župnik posjeduje nove knjige, stare su u arhivu (za Kruševo je nadležan zadarski)

Zanimljivo
Da, istina matične knjige, mislio sam da je možda župnik imao ulogu matičara ujedno.

Zapravo, gotovo da nema šanse da se nađe taj predak.

Što
20.05.2012., 20:34
Bilo bi dobro pronaći ako je moguće nastavke ovih popisa, 1709. i 1727. ... ili ako ne , barem malo opširnije podatke za ove 2 godine

covikipo
22.05.2012., 03:36
Dali neko nesto zna i kako saznati za povjest zupljana iz zupe Polaca-Vukic koja se nalazi u arhivu na Visovcu (matice Polače, Krkovića i Vukšića iz god. 1715. do 1718.) (Knj. 119-121).

nevenb
22.05.2012., 09:01
Dali neko nesto zna i kako saznati za povjest zupljana iz zupe Polaca-Vukic koja se nalazi u arhivu na Visovcu (matice Polače, Krkovića i Vukšića iz god. 1715. do 1718.) (Knj. 119-121).

A nema ti druge nego pitati na Visovcu...

nevenb
24.05.2012., 16:44
15.6.1678. je obnovljena crkva u Posedarju. Za obnovu crkve priložili su Posedarci:

Francesco Castillan essibisce un real
Gregorio Galessich un real
Giovanni Vuletich un real
Vucco Gurgevich un real
Nicola Raduch una barilla di vino
Lorenzo Galesich un real
Michiel Marinouich mezzo real
Vicenzo Vilanovich un quartarol di formento
Martin Toncouich mezzo quartarol di formento
Grubbina Nouacovich un real
Nicolo Barrichievich mezzo real
Vucco Clanaz un real
Antonio Clanaz un real
Giurat Cingano mezzo quartarol di formento
Lucca Chne(s)ich una barilla di vino
Mattio Milanouich mezzo real
Lorenzo Scaslich un scudo
Rad(?) Giurcouich una barilla di vino
Bortolomeo Giureuich un scudo
Mattio C(hne)seuich una lira
Cattarina Rosichia una vacca con una vitella, et un vitello
Luca Giurcouich mezzo quartarol di formento
Vicenzo Giadrieuich o un mazo o una vacca
Lorenzo Chiachich mezzo real
Paolo Vngranich un real
Michiel Barichieuich mezzo scudo
Nicola Clanaz un quartarol di formento et uno d' orzo
Gregorio Giurcouich un manzetto
Simon Vngianich mezzo scudo
Giovanni Susich un real
Steffano Milouan un quartarol di formento
Giovanni Martinceuich un scudo
Gerolimo Lechich mezzo scudo
Gregorio Toncovich mezzo quartarol di formento
Simeon Colundich mezzo quartarol di formento
Zorzi Lolich un quartarol di orzo
Zorzi Susich una quarta di formento
Zorzi Bolich una barilla di vino
Giovanni Lelio una vacca

Što
26.05.2012., 18:03
Zna li netko nešto više o porijeklu prezimena Kaštelan ?

GJIRLA
10.06.2012., 00:31
ta dvojica se spominju u katastru Radošića 1711.
imaš ih tu:

http://hrcak.srce.hr/file/18786

Hvala, da to su ti...al ne mogu naći ništa starije a baš me/nas zanima:kava:

Što
17.07.2012., 11:12
Zna li netko nešto više o prezimenu Gugleta? Neobično prezime, nose ga pravoslavci u Hrv.Zadarsko zaleđe. Neobično jer ne mogu odgonetnuti značenje,a također je zanimljivo što slično prezime postoji i u Italiji
http://it.geneanet.org/genealogia/it/gugliotta.html

http://www.cognomix.it/mappe-dei-cognomi-italiani/GUGLIOTTA

P.S. Tada nije postojao Google :)

nevenb
17.07.2012., 15:13
P.S. Tada nije postojao Google :)

Nikad ne budi siguran da nije... pogotovo kad su Vlaji u pitanju :)

Što
17.07.2012., 21:26
Nikad ne budi siguran da nije... pogotovo kad su Vlaji u pitanju :)

Hah, očekivao sam neki konstruktivniji odgovor iskreno...

Inače analogiju za to prezime sam našao u prezimenu Parenta...eto odkud ta asocijacija

Što
20.07.2012., 20:59
Na stranici imehrvatsko, premda ne toliko relevantnoj piše da je prezime iz Gline. Sicilija je bila jedno kratko vrijeme pod vlašću Austrije, nije za isključiti da je u Glinu došao upravno neki Sicilijanac s obzirom da je jako slično prezime dosta učestalo u jednom gradu na Siciliji.Možda je otišao trbuhom za kruhom, a možda kao vojnik i slično. Ovo moje možda je puko nabadanje, ali bilo bi vrhunsko otkriće...

žalac_1
20.07.2012., 21:41
Na stranici imehrvatsko, premda ne toliko relevantnoj piše da je prezime iz Gline. Sicilija je bila jedno kratko vrijeme pod vlašću Austrije, nije za isključiti da je u Glinu došao upravno neki Sicilijanac s obzirom da je jako slično prezime dosta učestalo u jednom gradu na Siciliji.Možda je otišao trbuhom za kruhom, a možda kao vojnik i slično. Ovo moje možda je puko nabadanje, ali bilo bi vrhunsko otkriće...

ili je od glagola oguglati - postati potpuno ravnodušan do neosjetljivosti na što nepovoljno, neugodno, na nevolju, teškoću

Što
23.07.2012., 13:28
ili je od glagola oguglati - postati potpuno ravnodušan do neosjetljivosti na što nepovoljno, neugodno, na nevolju, teškoću

A taj glagol je nastao kad ? Vjerojato u prošlom stoljeću, a ne u početkom 18.

andrea popovich
29.07.2012., 23:04
Hajde da prvo razjasnimo pitanje tzv. vlaskog stanovnistva. Ne radi se o etnickoj odrednici vec o socijalnom statusu. Pricam o razdoblju 15-18. vijek. Kod Turaka to su ljudi koji uzivaju tzv. vlaske privilegije u zamjenu za pomocnu vojnu sluzbu u i uopce kao nagradu za zivot na granici. Turcima je kao i svakoj drzavi koja zeli da uspjesno brani svoje granice stalo da granicni pojas bude naseljen i da stanovnistvo bude lojalno. Zbog toga se stanovnistvo pogranicnog pojasa oslobadja brojnih fiskalnih nameta i stoga se poreska stopa odredjuje kao kod "vlaskih stocara". Ti stocari su jos u srednjevjekovnom Bizantu i Raskoj oporezovani po nizoj stopi od sjedelackog stanovnista jer njihova stanista nisu stalna i tesko je utvrditi njihovu imovinu. Vlasi se (sa izuzetkom Cincara i Cica) u potpunosti slaviziraju do kraja 13. stoljeca i rijec Vlah ostaje kao termin za sve planinske stocare polunomadskog tipa, a ne kao etnicka odrednica. Pred Turskom najezdom velik broj stanovnika se povlaci iz dolina i sa glavnih prometnica u zabacenije krajeve kuda vojske ne prolaze. Poznato je da vojska kakva god da je disciplina u nje tokom pohoda pljacka i otima zalihe stanovnika koji su im na putu. Kako je turska administracija uveliko preuzela ili prilagodila svojim potrebama obicaje i ustroj bizantske i raske/srpske administracije tako preuzima i nacin oporezovanja Vlaha tj. polunomadskih stocara/stanovnistva pasivnih krajeva. Velik broj nekadasnjih sjedelaca prelazi na gajenje stoke jer su tako mobilniji i lakse mogu da sklone svoju "imovinu" pred raznim vojskama. Turci i jednom broju sjedelaca u zamjenu za gore recenu vojnu sluzbu nude "vlaski status". Stoga rijec Vlah nije etnicka odrednica vec socialni status. Turci ponekad sve krscane nazivlju Vlasima. Srpsko stanovnistvo u Dalmaciji je srpsko. U brojnim arhivalijama tj. prepisci sa vlastima u Zadru i Veneciji Srbi sebe nazivaju Srbima bez ikakve dvojbe tj. slaveno srbima, srbskim sinovima, srbskopravoslavnim narodom... Podrijetlo srpskog stanovnistva u Dalmaciji je mahom iz Istocne Hercegovine (Popovo Polje, Bileca...) odakle dolaze mahom preko Zapadne Bosne, iz Stare Hercegovine (Banjani, Rudine..) i manjim dijelom iz danasnjeg Sandzaka. Prvotno srpsko stanovnistvo u Lici poglavito u sredisnjoj potjece iz sredisnje Srbije. Neki toponimi u te dvije udaljene regije su identicni. Bivalo je slucajeva prijelaska katolika u pravoslavlje ali su oni bili pojedinacni, npr. Backo (potjecu od BAckovih iz Pakostana) ali su brojniji prijlasci iz pravoslavlja u katolicku vjeru npr. Pastrovici u Novigradu, Tadici u Pristegu, Srzentici u Vinjercu, Bakici u Novigradu. Stovise recimo Popovici na Hvaru znaju tocno kada su stigli i odakle kao pravoslavci. Slicni primjeri su i Jovici koji su ocigledno srpskog podrijetla jer je Jovo/Jovan srpsko ime. Slicni primjeri su i Vulini i Stojanovi u Pakostanima i Dragama. Oni su stigli u Pakostane zajedno sa Baresicima (ranije Barisicima) sa Cetine gdje su bili Pravoslavci. Ili pak Bokani na Murteru koji su doseljeni iz okolice Srba u Lici gdje su i danas Srbi. Dimlici u Provicu kod Benkovca su nekad bili Dimici. Pravoslavnima je tijekom 18. vijeka bilo zabranjeno slobodno ispovjedanje vjere i imenovanje svecenika od strane Mletacke republike. Stovise od njih se trazilo da u svojim crkvama podignu i katolicke oltare a pravoslavne je pokojnike na ukop pratio i katolicki svecenik. To je bio razlog brojnih nesporazuma izmedju Srba i Venecije. Velik broj Hrvata u Dalmaciji doveden je iz Zapadne Hercegovine tijekom Kandijskog i Morejskog rata za provala Mletacke vojske na ta podrucja. Starosjedilackog stanovnistva je u Dalmaciji iznimno malo jer je ono: opustoseno kugom u 14. vijeku, stradalo za vrijeme rata Ugarske i Mletacke do Mira u Zadru, za vrijeme provala kralja Tvrtka u Dalmaciju i za provala Turaka. Velik se broj Hrvata iselio za Italiju ili Istru te na otoke. Turci su dovodili Srbe ili su oni dolazili bjezeci pred njima, a Mlecani su opet te iste ljude nagovarali da od Turaka prijedju na njihovu stranu. Dio su dovodili iz Hercegovine za provala na to podrucju, a dovodili su i stanovnike iz Albanije, sa crnogorskog primorja pa i iz Italije (kao npr. Marketine u Dragama). Ovo je jedno vrlo komplicirano pitanje koje vi u startu pogresno razmatrate jer pitanje vlaskog stanovnistva promatrate kao etnicko a ne socijalno. Naravno da medju tim Vlasima ima i etnicki Vlaha pa i Bugara i Grka mozda cak i Hrvata, ali u pitanju su u velikoj vecini pravoslavni Srbi. Turci to ne dvoje. Jedan dio Hrvata koji je ostao na svojim stanistima i nasao se kasnije u pravoslavnoj sredini uzeo je pravoslabnu vjeru. Nedvojbeno. Ali najvecio dio njih uzeo je islam kao pomenuti Maskovi/Maskovici. Kasnije su ti poturcenjaci ili sa turskom vojskom otisli u Bosnu ili su se vratili u prvotnu vjeru, npr. Samirici/Semirici. Koliko je ovo pitanje komplicirano objasnicu na prinjeru Hrvata u Vojvodini tj. u Hrtkovcima, Nikincima i Jarku kod Rume u Srijemu. Ti su Hrvati na to podrucje pristigli nakon austrijsko-turskog rata 1739. Naime u pitanju su Albanci katolici iz plemena Kilimenti tj. Keljmendi. Doveli su ih njihovi poglavari Vata i Deda, no veci su dio Turci masakrirali kod Sapca. Klimenti su ucestvovali u neuspjesnoj pobuni zajedno sa Srbima i zajedno su bjezali pred Turcima. Austrija ih naseljava u ta tri sela/ Oni tijekom vremena primaju jezik okolice, ali zadrzavaju katolicku vjeru. Kako gube albanski identitet i jezik a kao katolici ne mogu ili ne zele da se utope u srpsko, pravoslavnu vecinu oni se postepeno identificiraju sa Hrvatima, slicno kao i dio Arbanasa u Zadru sa Italijanima ili Hrvatima. Primjerice crnogorsko je pleme Kuci nastalo stapanjem Srba dobjeglih sa Kosova i Albanaca sa sjevera Albanije. Manjina Albanaca se utopila u srpsku vecinu ali je plemenu ostalo ime po albanskoj rijeci. Dio se cak Bugara koji su dobjegli u Vojvodinu utopio u Madzare, a dio Kumana u srednjevjekovnoj Srbiji u Srbe. Primjera je bezgranicno. Za velik se dio hrvatskih prezimena u Dalmaciji lako moze utvrditi matica u Hercegovini ili Crnoj Gori, dok jedan dio svakako postoji i kod jednih i kod drugih, npr. Kovac, Loncar, Pavic, Milic, Anic....

Divljak414
30.07.2012., 10:45
....

Srba je vrlo malo, najviše srpskih imigranata je zapravo u 20. stoljeću, a ponajviše iza 2 svj. rata.

nevenb
30.07.2012., 12:23
Hajde da prvo razjasnimo pitanje tzv. vlaskog stanovnistva. Ne radi se o etnickoj odrednici vec o socijalnom statusu. Pricam o razdoblju 15-18. vijek. Kod Turaka to su ljudi koji uzivaju tzv. vlaske privilegije u zamjenu za pomocnu vojnu sluzbu u i uopce kao nagradu za zivot na granici. Turcima je kao i svakoj drzavi koja zeli da uspjesno brani svoje granice stalo da granicni pojas bude naseljen i da stanovnistvo bude lojalno. Zbog toga se stanovnistvo pogranicnog pojasa oslobadja brojnih fiskalnih nameta i stoga se poreska stopa odredjuje kao kod "vlaskih stocara". Ti stocari su jos u srednjevjekovnom Bizantu i Raskoj oporezovani po nizoj stopi od sjedelackog stanovnista jer njihova stanista nisu stalna i tesko je utvrditi njihovu imovinu. Vlasi se (sa izuzetkom Cincara i Cica) u potpunosti slaviziraju do kraja 13. stoljeca i rijec Vlah ostaje kao termin za sve planinske stocare polunomadskog tipa, a ne kao etnicka odrednica. Pred Turskom najezdom velik broj stanovnika se povlaci iz dolina i sa glavnih prometnica u zabacenije krajeve kuda vojske ne prolaze. Poznato je da vojska kakva god da je disciplina u nje tokom pohoda pljacka i otima zalihe stanovnika koji su im na putu. Kako je turska administracija uveliko preuzela ili prilagodila svojim potrebama obicaje i ustroj bizantske i raske/srpske administracije tako preuzima i nacin oporezovanja Vlaha tj. polunomadskih stocara/stanovnistva pasivnih krajeva. Velik broj nekadasnjih sjedelaca prelazi na gajenje stoke jer su tako mobilniji i lakse mogu da sklone svoju "imovinu" pred raznim vojskama. Turci i jednom broju sjedelaca u zamjenu za gore recenu vojnu sluzbu nude "vlaski status". Stoga rijec Vlah nije etnicka odrednica vec socialni status. Turci ponekad sve krscane nazivlju Vlasima. Srpsko stanovnistvo u Dalmaciji je srpsko. U brojnim arhivalijama tj. prepisci sa vlastima u Zadru i Veneciji Srbi sebe nazivaju Srbima bez ikakve dvojbe tj. slaveno srbima, srbskim sinovima, srbskopravoslavnim narodom... Podrijetlo srpskog stanovnistva u Dalmaciji je mahom iz Istocne Hercegovine (Popovo Polje, Bileca...) odakle dolaze mahom preko Zapadne Bosne, iz Stare Hercegovine (Banjani, Rudine..) i manjim dijelom iz danasnjeg Sandzaka. Prvotno srpsko stanovnistvo u Lici poglavito u sredisnjoj potjece iz sredisnje Srbije. Neki toponimi u te dvije udaljene regije su identicni. Bivalo je slucajeva prijelaska katolika u pravoslavlje ali su oni bili pojedinacni, npr. Backo (potjecu od BAckovih iz Pakostana) ali su brojniji prijlasci iz pravoslavlja u katolicku vjeru npr. Pastrovici u Novigradu, Tadici u Pristegu, Srzentici u Vinjercu, Bakici u Novigradu. Stovise recimo Popovici na Hvaru znaju tocno kada su stigli i odakle kao pravoslavci. Slicni primjeri su i Jovici koji su ocigledno srpskog podrijetla jer je Jovo/Jovan srpsko ime. Slicni primjeri su i Vulini i Stojanovi u Pakostanima i Dragama. Oni su stigli u Pakostane zajedno sa Baresicima (ranije Barisicima) sa Cetine gdje su bili Pravoslavci. Ili pak Bokani na Murteru koji su doseljeni iz okolice Srba u Lici gdje su i danas Srbi. Dimlici u Provicu kod Benkovca su nekad bili Dimici. Pravoslavnima je tijekom 18. vijeka bilo zabranjeno slobodno ispovjedanje vjere i imenovanje svecenika od strane Mletacke republike. Stovise od njih se trazilo da u svojim crkvama podignu i katolicke oltare a pravoslavne je pokojnike na ukop pratio i katolicki svecenik. To je bio razlog brojnih nesporazuma izmedju Srba i Venecije. Velik broj Hrvata u Dalmaciji doveden je iz Zapadne Hercegovine tijekom Kandijskog i Morejskog rata za provala Mletacke vojske na ta podrucja. Starosjedilackog stanovnistva je u Dalmaciji iznimno malo jer je ono: opustoseno kugom u 14. vijeku, stradalo za vrijeme rata Ugarske i Mletacke do Mira u Zadru, za vrijeme provala kralja Tvrtka u Dalmaciju i za provala Turaka. Velik se broj Hrvata iselio za Italiju ili Istru te na otoke. Turci su dovodili Srbe ili su oni dolazili bjezeci pred njima, a Mlecani su opet te iste ljude nagovarali da od Turaka prijedju na njihovu stranu. Dio su dovodili iz Hercegovine za provala na to podrucju, a dovodili su i stanovnike iz Albanije, sa crnogorskog primorja pa i iz Italije (kao npr. Marketine u Dragama). Ovo je jedno vrlo komplicirano pitanje koje vi u startu pogresno razmatrate jer pitanje vlaskog stanovnistva promatrate kao etnicko a ne socijalno. Naravno da medju tim Vlasima ima i etnicki Vlaha pa i Bugara i Grka mozda cak i Hrvata, ali u pitanju su u velikoj vecini pravoslavni Srbi. Turci to ne dvoje. Jedan dio Hrvata koji je ostao na svojim stanistima i nasao se kasnije u pravoslavnoj sredini uzeo je pravoslabnu vjeru. Nedvojbeno. Ali najvecio dio njih uzeo je islam kao pomenuti Maskovi/Maskovici. Kasnije su ti poturcenjaci ili sa turskom vojskom otisli u Bosnu ili su se vratili u prvotnu vjeru, npr. Samirici/Semirici. Koliko je ovo pitanje komplicirano objasnicu na prinjeru Hrvata u Vojvodini tj. u Hrtkovcima, Nikincima i Jarku kod Rume u Srijemu. Ti su Hrvati na to podrucje pristigli nakon austrijsko-turskog rata 1739. Naime u pitanju su Albanci katolici iz plemena Kilimenti tj. Keljmendi. Doveli su ih njihovi poglavari Vata i Deda, no veci su dio Turci masakrirali kod Sapca. Klimenti su ucestvovali u neuspjesnoj pobuni zajedno sa Srbima i zajedno su bjezali pred Turcima. Austrija ih naseljava u ta tri sela/ Oni tijekom vremena primaju jezik okolice, ali zadrzavaju katolicku vjeru. Kako gube albanski identitet i jezik a kao katolici ne mogu ili ne zele da se utope u srpsko, pravoslavnu vecinu oni se postepeno identificiraju sa Hrvatima, slicno kao i dio Arbanasa u Zadru sa Italijanima ili Hrvatima. Primjerice crnogorsko je pleme Kuci nastalo stapanjem Srba dobjeglih sa Kosova i Albanaca sa sjevera Albanije. Manjina Albanaca se utopila u srpsku vecinu ali je plemenu ostalo ime po albanskoj rijeci. Dio se cak Bugara koji su dobjegli u Vojvodinu utopio u Madzare, a dio Kumana u srednjevjekovnoj Srbiji u Srbe. Primjera je bezgranicno. Za velik se dio hrvatskih prezimena u Dalmaciji lako moze utvrditi matica u Hercegovini ili Crnoj Gori, dok jedan dio svakako postoji i kod jednih i kod drugih, npr. Kovac, Loncar, Pavic, Milic, Anic....

Evo nama kratke sinteze povijesti sjeverne Dalmacije :D

Nego, reci ti meni, što ti nama objašnjavaš porijeklo stanovništva srijemskih sela na temi o stanovništvu zadarske županije?

Glavno da si ti naglasio da je prijelaza sa katoličanstva na pravoslavlje bilo malobrojno, ali je zato obrnut proces bio brojniji. Vjerovatno si ti to sam pobrojao. :D

Zanimljivo je kako Hrvati u srednjem vijeku ginu u ratovima, samo Srbi ne ginu. Srbi su na Kosovu svi do jednoga priživili ratove s Turcima u 14. i 15. stoljeću, pa se raseliše po Balkanu, dok su Hrvati svi izginuli?! A Srbi junaci, gube ratove i ostaju živi, a Hrvati kukavice, Turci ih nikad do kraja nisu pokorili, ali su svi izginuli ili se razbježali od Italije do Burgenlanda?!

Turci su dovodili Vlahe. A Vlasi nisu svi nužno Srbi.
I di su to sagrađeni katolički oltari u srpskim crkvama?

Srpsko (pravoslavno) stanovništvo na području zadarske županije je mahom došlo iz Like, Krbave i gornjeg Pounja tijekom Morejskog rata.

Spominješ tu neka prezimena - Barešića ima u Zadru i po otocima još u 16. stoljeću, a ti tvrdiš da su iz Cetine došli?! Prezime je nastalo od imena Bare (skraćenica od Bartul), koji je bio jedan od 12 apostola. Izgleda po tebi da je sveti Bartul bio Srbin! :zubo:

andrea popovich
30.07.2012., 15:53
Ja sam izricito napisao za Baresice iz Draga kod Pakostana i iz Pakostana. Dalmacija se tijekom 14. stoljeca nalazila u velikom previranju i to se nakon kratkog predaha tijekom 15. stoljeca opet nastavilo i kroz cijelo 16. i 17. stoljece. Mletacke repubila je vodila politiku sprzene zemlje tj. nije Turcima ostavljala ni ljudi ni kuca kako bi ih sprijecila da se ugnijezde na nekom podrucju. I kada je bukvalno otimala raju s turskog i dovodila na svoje podrucje tim ljudima su Mlecici spaljivali domove kako se ne bi imali kamo vratiti. Dvojni oltari su postojali u svim pravoslavnim crkvama u Dalmaciji pa i u crkvi sv. Ilije u Zadru. Pravoslavni ma je bilo zabranjeno da imenuju svoje biskupe tj. episkope. Zbog toga je npr. Simeon Koncarevic morao da bjezi cak u Ukrajinu. To stanje dokinuli su Francuzi kada se zaposjeli Dalmaciju. Oni su pravoslavcima dozvolili da izaberu episkopa, cak su im recimo i dali jednu crkvu u Kotoru koju su prije toga oduzeli katolicima. To da su Srbi u Dalmaciju dosli iz Like je djelomice tocno. Liku su tijekom vremena napucavali Srbi iz Dalmacije. Ti su procesi bili dvosmjerni. Izvjesne djelove Dalmacije uz Zrmanju Mlecani su planski naselili Srbima iz okolice Bosanskog Petrovca 1692. Ali ne zbog Turaka nego zbog Austrije koja je imala pretenzije na svo podrucje sjeverno od Zrmanje. Velik broj Krmpocana (katolika) je takodje tada doveden iz Like u Dalmaciju prije svega u podvelebitsko podrucje i na Pag. Najtocnije za reci je da je najveci dio Ravnih Kotara naseljen iz Bukovice jer je Kotare stalno pustosila malarija i to sve do 30-tih godina 20. stoljeca. Postoje brojna prezimena po selima od Zadra do Sibenika koja se spominju recimo u popisu iz 1756. a koja vec do pocetka 20. vijeka su izumrla. Na njihova imanja dolaze doseljenici u najvecoj mjeri iz Bukovice koja ima siromasno i bijedno ali fizicki zdravije stanovnistvo. Selo Kakmu tek pocetkom 20. vijeka naseljavaju Srbi Kolundzici, Kresovici... iz Modrinog sela u Bukovici. U svezi sa mijenjanjem vjere. Tijekom 18. stoljeca iza katolicke crkve u Dalmaciji stajao je drzavni aparat Mletacke republike a iza dezorganizirane pravoslavne crkve nitko. Stovise pravoslavni su imali i stanovit manjak svecenika. Mletacka republika mijenja dotad relativno tolerantan stav prema pravoslavnima jer je prestala opasnost od Turaka i potreba za vojnom sluzbom je prestala. Ta praksa prestaje tek tijekom 70-tih i 80-tih godina kada se jedan broj Srba uslijed gladi ali i vjerskih pritisaka odseljava za Austriju (Vojvodina, pa cak i Galicija) ili u Zapadnu Bosnu. Ne nijecem da je za turske vlasti izvjestan broj Hrvata presao u pravoslavlje jer su katolicke crkve dospijele u njihove ruke poput one u Miranjama. Turci su svakako blagonaklonije gledali na pravoslavnu nego na katolicku crkvu jer su prvu mogli kontrolirati samim tim sto je njeno sjediste bilo u Turskoj, a drugoj u Rimu. No Venecija se postarala da sto manje stanovnistva padne pod tursko gospodstvo. A i Turci su gledali da sto vise ljudi preobrate u islam. Imas primjer Petrova koji su mislim sa Pasman ili Ugljana, ali znaju da im je predak Keres doselio kao pravoslavac iz mislim Jagodnje i primio katolicku vjeru. Ceprnje u Ceranjama, po svoj su prilici potomci jednog katolika koji se ozenio u pravoslavnu kucu i preobratio se u vecinski srpskom selu. U Zadru je u 19. stoljecu zivio stanoviti Nikoli Jaksic koji je bio vrlo ugledan gradjanin i koji je dao svoj pecat u povijesti Zadra. Ti Jaksici bili su vec desecima godina katolici, ali su tvrdili da potici od srpske vlastele Jaksica, kasnije ugarskih plemica. Nikola se pak osjecao ni Srbinom ni Hrvatom vec Talijanom i pisao je knjizevne radove na talijanskom. Doduse prevodio je i srpske narodne pjesme na talijanski cime je naglasavao svoje srpsko podrijetlo ali je bio potpuno izoliran od ostatka Srba u Dalmaciji za koje je bio potpuno nepoznat.

nevenb
02.08.2012., 13:22
Opet ti sintetiziraš i krivo ljude informiraš.

Ja sam izricito napisao za Baresice iz Draga kod Pakostana i iz Pakostana.

Barešići (Barišići) se u Pakoštanima nalaze u najstarijim matičnim knjigama, tj. od 1690. Imaš ti kojeg Barešića u Cetini tada? Čisto sumnjam. Cetina je naseljena tek prestankom tursko-mletačkih ratova, tj. 1718., kad je i konačno oslobođena od Turaka.

Dalmacija se tijekom 14. stoljeca nalazila u velikom previranju i to se nakon kratkog predaha tijekom 15. stoljeca opet nastavilo i kroz cijelo 16. i 17. stoljece.

Koja krasna "sinteza". Kratak predah - a čitavo 15. stoljeće? :lol:
Ratovi Venecije i Sigismunda za Dalmaciju (1411.-1412. i 1418.-1420.), mletačko osvajanje Šibenika, Splita i Trogira, nisu previranja? Da ne spominjem da su prve turske provale u Dalmaciju počele još 1415.

Mletacke repubila je vodila politiku sprzene zemlje tj. nije Turcima ostavljala ni ljudi ni kuca kako bi ih sprijecila da se ugnijezde na nekom podrucju.

A kako su se onda to Turci uspili ugnjizditi u Vrani, Zemuniku, Nadinu, Obrovcu, Tinju..., da ne idem dalje???

Dvojni oltari su postojali u svim pravoslavnim crkvama u Dalmaciji pa i u crkvi sv. Ilije u Zadru.

Nisu postojali u svim crkvama. Crkva sv. Ilije je tek od početka 18. stoljeća praktički pravoslavna - prije toga je bila pod jurisdikcijom unijatskog filadelfijskog metropolite sa sjedištem u Veneciji, a pripadala je Grcima. Katolički oltar je iz nje uklonjen u prvoj polovici 17. stoljeća. Isto je bilo s grčkim crkvama u Šibeniku i Hvaru.

Liku su tijekom vremena napucavali Srbi iz Dalmacije.
Prije će biti iz Turske Bosne nego iz Dalmacije, jer su i jedna i druga u isto doba pali pod Turke.

Velik broj Krmpocana (katolika) je takodje tada doveden iz Like u Dalmaciju prije svega u podvelebitsko podrucje i na Pag.
Krmpoćani su iz Dalmacije naselili velebitsko podgorje u 17. st., odakle su se poslije oslobođenja Like od Turaka dijelom prebacili u Liku, tako da ni ova tvoja konstatacija ne stoji.

andrea popovich
02.08.2012., 22:40
Nije tocno bas nista sto si napisao sem za jurisdikciju Filadelsijskog mitropolita. Oltar je u Sv. Iliji stojao do Napoleona, a crkva je bila pravoslavna od pocetka. Status Filadelfijskog mitropolita se mijenjao tijekom vremena. Ja sam napisao "kraci predah tijekom 15. vijeka" a ne da je cijelo 15. stoljece bilo predah. srpsko stanovnistvo prvo dolazi u Dalmaciju ispred Turaka pa tek onda s Turcima. Migracije su bile visesmjerne Dalmacija-Lika, Lika-Dalmacija, Bosna-Dalmacija i Lika, Hercegovina-Dalmacija-Lika, Bosna-Kordun, Bosna-Banija, Sandzak-Dalmacija-Lika, Dalmacija-Istra, okolica Budve-Dalmacija, okolica Risna-Istra, Crna Gora-Dalmacija, Sumadija-Lika.... I tako mogu do sutra. Dvojni oltar je postojao i u crkvi u Smokovicu primjerice, likalni svecenik je bio utamnicen a na njegovo se mjesto planiralo dovesti unijata. Za Baresice si potpuno u krivo. Ne pricam na pamet vodim i sam djelomicno podrijetlo iz tog kraja.

nevenb
02.08.2012., 23:23
Nije tocno bas nista sto si napisao sem za jurisdikciju Filadelsijskog mitropolita. Oltar je u Sv. Iliji stojao do Napoleona, a crkva je bila pravoslavna od pocetka. Status Filadelfijskog mitropolita se mijenjao tijekom vremena. Ja sam napisao "kraci predah tijekom 15. vijeka" a ne da je cijelo 15. stoljece bilo predah. srpsko stanovnistvo prvo dolazi u Dalmaciju ispred Turaka pa tek onda s Turcima. Migracije su bile visesmjerne Dalmacija-Lika, Lika-Dalmacija, Bosna-Dalmacija i Lika, Hercegovina-Dalmacija-Lika, Bosna-Kordun, Bosna-Banija, Sandzak-Dalmacija-Lika, Dalmacija-Istra, okolica Budve-Dalmacija, okolica Risna-Istra, Crna Gora-Dalmacija, Sumadija-Lika.... I tako mogu do sutra. Dvojni oltar je postojao i u crkvi u Smokovicu primjerice, likalni svecenik je bio utamnicen a na njegovo se mjesto planiralo dovesti unijata. Za Baresice si potpuno u krivo. Ne pricam na pamet vodim i sam djelomicno podrijetlo iz tog kraja.

Podatak za Barešiće sam našao kod Amosa Rube Filipija, koji se koristio radom don Vlade Cvitanovića, a koji je proučio najstarije glagoljske matice u zadarskoj nadbiskupiji. A ti si pronašao još starije dokaze izgleda, aferim! Usmena predaja pretpostavljam :D

U Veneciji (na državu mislim) su svi kršćani istočnog obreda bili pod jurisdikcijom navedenog metropolita, pa tako i grčka crkva sv. Ilije u Zadru koja je postala grčka jer ju je Venecija u 16. st. ustupila Grcima, svojim vojnicima u Zadru, na korištenje.
Filadelfijski metropolit je de jure bio katolik bizantskog obreda, tzv. unijat. Crkva sv. Ilije u Zadru je postala pravoslavna tek u 18. stoljeću kad su je preuzeli Srbi. A gle čuda, Venecija, koja je po tebi progonila pravoslavne, je tada još uvijek vladala Zadrom!

Pavo B.
03.08.2012., 03:51
Za velik se dio hrvatskih prezimena u Dalmaciji lako moze utvrditi matica u Hercegovini ili Crnoj Gori, dok jedan dio svakako postoji i kod jednih i kod drugih, npr. Kovac, Loncar, Pavic, Milic, Anic....

Da, svi nositelji jednog prezimena su istog porijekla i potomci jednog pretka. I to iz Crne Gore. I to unuka nekog od Nemanjića kojim su pismeni izvori zaboravili zapisati ime.

Ne znam kojeg vraga onda uopće postoji geneologija kao znanost kad su svi na Balkanu porijeklom Srbi. Iz Crne Gore.

andrea popovich
06.08.2012., 05:51
Vjerojatno je ostalo na tisuće tih matica, naročito za Pakoštane koje je samo Venecija palila i raseljavala najmanje dva puta. Naročito i iz razloga što su Pakoštane i fizički mijenjale lokaciju, tj. od srednjevijekovnog Zablaća do suvremenih Pakoštana na tom se mjestu mnogo toga promijenilo. A ti mi još pričaš o glagoljskim maticama a prije toga spominješ 1690. Doslijedno nema što. Barešići, tj. prije toga Barišići u Pakoštane dolaze tek nešto prije ili poslije 1690, a prethodno su 1683. milom ili siliom od Venecije pokrenuti sa svojih prethodnih staništa na izvoru Cetine. Opće je poznato da se Mletačka republika nije ustručavala ni da spali kuće "raje" koje je gotovo otimala sa turskog zemljišta kako ti ljudi ne bi imali gdje da se vrate. Tako su je iz Đevrsaka dovedena ne mala skupina ljudi na prostor Petrčana a iz Like čak na Murter. Žegarci su primjerice dobrovoljno došli u Budin pa se poslije rata vratili u Žegar.....

Pavo B.
06.08.2012., 08:54
A ti mi još pričaš o glagoljskim maticama a prije toga spominješ 1690. Doslijedno nema što. Barešići, tj. prije toga Barišići u Pakoštane dolaze tek nešto prije ili poslije 1690, a prethodno su 1683. milom ili siliom od Venecije pokrenuti sa svojih prethodnih staništa na izvoru Cetine.

Malo više izvora a manje pretpostavki i usmene tradicije. Barešići u Pakoštane nisu mogli doći "nešto prije ili poslije 1690." jer ih matica spominje 1690. Ako su došli, mogli su jedino doći ranije.

Nego, da već riješimo ovo, na osnovu čega je uopće ova tvrdnja? Sličnost prezimena? Imaš li uopće podatke ima li 1710. u zemljišniku Cetine i Civljana Barišića?

nevenb
06.08.2012., 10:25
Vjerojatno je ostalo na tisuće tih matica, naročito za Pakoštane koje je samo Venecija palila i raseljavala najmanje dva puta. Naročito i iz razloga što su Pakoštane i fizički mijenjale lokaciju, tj. od srednjevijekovnog Zablaća do suvremenih Pakoštana na tom se mjestu mnogo toga promijenilo. A ti mi još pričaš o glagoljskim maticama a prije toga spominješ 1690. Doslijedno nema što.

O čemu ti trabunjaš? Srednji vijek? Glagoljicom su se matice pisale u nekim mjestima sve do početka formaliziranih matičnih knjiga koje je uvela Austrija 1825. Izgleda da nisi vidio niti jednu crkvenu maticu, a tu komentiraš o njima.
Pakoštane Venecija niti jednom nije spalila. Pakoštane su par puta stradale od Turaka, bile su raseljene u ciparskom ratu, a ponovno su naseljene 1597.
I od srednjovjekovne Vrhrike do današnje Cetine se puno toga promijenilo, ali to vas ne smeta da stalno tupite kako ste stariji od Ilira u Cetini, jer vam je vaša baba ispričala da jeste, a njoj je ispričala njezina baba.

Barešići, tj. prije toga Barišići u Pakoštane dolaze tek nešto prije ili poslije 1690, a prethodno su 1683. milom ili siliom od Venecije pokrenuti sa svojih prethodnih staništa na izvoru Cetine.

Imaš kakav konkretan dokaz da su raseljeni baš te 1683. godine od Venecije. Jer, opće je poznato (da upotrijebim tipičan mitomanski izraz), da je Venecija ušla u rat tek 1684. godine. Malo prouči povijest morejskog (bečkog) rata.

nevenb
06.08.2012., 10:31
Malo više izvora a manje pretpostavki i usmene tradicije. Barešići u Pakoštane nisu mogli doći "nešto prije ili poslije 1690." jer ih matica spominje 1690. Ako su došli, mogli su jedino doći ranije.

Nego, da već riješimo ovo, na osnovu čega je uopće ova tvrdnja? Sličnost prezimena? Imaš li uopće podatke ima li 1710. u zemljišniku Cetine i Civljana Barišića?

Ma čemu dokazivati kad je opće poznato da katoličke matične knjige lažu, a babina priča je sušta istina.
Da se je malo bolje pozabavio matičnim knjigama točnije bi znao koje katoličko prezime vuče korijen od pravoslavaca, jer se je to uredno zapisivalo u matičnim knjigama.

Što
06.08.2012., 18:18
Na ovom područuju živjeli su i Stradioti, grčki trgovci i pomorci. Da li su se kasnije njihovi potomci infiltrirali među domaće stanovništvo, ako je uopće moguće dati odgovor na to pitanje ?

žalac_1
06.08.2012., 20:57
Da se je malo bolje pozabavio matičnim knjigama točnije bi znao koje katoličko prezime vuče korijen od pravoslavaca, jer se je to uredno zapisivalo u matičnim knjigama.

može malo više o ovome, koja su ti prezimena (tj. plemena) poznata da su prevedena na katoličanstvo.
zanima me.
P.S. jel koncentracija tih prelazaka bila veća u zaleđu Nina, na SZ prostoru Ravnih kotara, gdje je uglavnom bilo naseljavano vlaško stanovništvo iz Bukovice.

nevenb
06.08.2012., 21:39
može malo više o ovome, koja su ti prezimena (tj. plemena) poznata da su prevedena na katoličanstvo.
zanima me.
P.S. jel koncentracija tih prelazaka bila veća u zaleđu Nina, na SZ prostoru Ravnih kotara, gdje je uglavnom bilo naseljavano vlaško stanovništvo iz Bukovice.

Ma mislio sam na matice iz 19. st. uglavnom, koje su dostupne u arhivu u Zadru, a ima ih i na internetu. Ako ga zanima porijeklo prezimena neka prvo pročačka matice. Ja se nisam previše bavio s tim, ali sam tražeći svoje pretke naišao na par primjera. Tu se ugl. radi o dolasku u tzv. "vlaštvo".
Npr. Mrkele u Vrsima potječu od pravoslavca Vasilija Mrkele iz Bjeline u Bukovici (Bilina kako piše u vrškim maticama), koji se oženio u Vrsima (došao u "vlaštvo") 1839. sa Lucijom Rončević.
Ili Michele Deanovich koji je došao u Nin iz Raduča u Lici, i 1848. oženio Mariju Magaš. Pretpostavljam da je pravoslavac, jer su Dejanovići iz Raduča pravoslavci. Od njega potječu današnji Dejanovići u Ninu. Zanimljivo je da mu je talijanski pop u Ninu u matici krštenih njegove djece u periodu 1849.-1868. upisivao da je rodom iz "Raduç nella Croazia", makar je Raduč formalno bio u Vojnoj Krajini. :mig:
U Ninskim Stanovima je postojalo prezime Rašković (mislim da ih više nema), koji su svi potjecali od Špire Raškovića iz Smilčića, vjerovatno pravoslavca, koji se još 1811. doselio u Nin.
Mislim da i Režani u Bibinju potječu od pravoslavca koji je došao u "vlaštvo" još u 18. st.
Ne radi se tu o nekom prevođenju, nego jednostavno o "miješanim brakovima", kako ih danas nazivamo, a primjeri koje sam naveo su svi iz sela bez pravoslavnog stanovništva i bez pravoslavne crkve. Da su imali svoju crkvu, vjerovatno njihovi potomci nebi bili kršteni kao katolici.

nevenb
06.08.2012., 21:57
Na ovom područuju živjeli su i Stradioti, grčki trgovci i pomorci. Da li su se kasnije njihovi potomci infiltrirali među domaće stanovništvo, ako je uopće moguće dati odgovor na to pitanje ?

Moguće da jesu, ali mislim da ćemo teško do odgovora na tvoje pitanje. Broj Grka se vjerovatno smanjivao kako je Venecija gubila posjede u Grčkoj.

Evo Jelićevog popisa stanovništva zadarske terraferme iz 1608., ima u Turnju jedan Greco:

https://rapidshare.com/files/1147738873/Roman Jelić - Stanovništvo kopnenog dijela Zadarskog područja 1608. i 1695.pdf

Nažalost, fali Novigrad i Ninsko područje. I šteta je što nije prijepis u originalu, već je fonetski.

Pavo B.
06.08.2012., 22:37
Ne radi se tu o nekom prevođenju, nego jednostavno o "miješanim brakovima", kako ih danas nazivamo, a primjeri koje sam naveo su svi iz sela bez pravoslavnog stanovništva i bez pravoslavne crkve. Da su imali svoju crkvu, vjerovatno njihovi potomci nebi bili kršteni kao katolici.

Ja bih jedino još dodao da čak ni crkva nije u pitanju, već jednostavno "udaja" tj. vlaštvo. I u mjestima gdje je pravoslavno stanovništvo većinsko, "udaja" muškarca u katoličku kuću je značila prelazak na ženinu(punčevu) vjeru.

Sličnih primjera ima i u južnoj Dalmaciji. Kozlice iz Velića kod Sinja su obje vjere, a Lazar Kozlica je 1899. oženio treću ženu, koja je bila katoličke vjere, i krstio svu djecu iz prijašnjih brakova po katoličkom obredu.

Simati kod Metkovića su do 1926. svi bili pravoslavne vjere, a onda je jedan od njih(Pero Simat) oženio Maru Bajo i prešao na njenu katoličku vjeru.

Murati iz Dicma su porijeklom od Naerlovića iz Zelova. Netko od njih je početkom XIX stoljeća došao na ženinstvo u Dicmo i uzeo punčevu vjeru. Nadimak Murat je inače bio dovoljno raširen među Naerlovićima da se spominje među doseljenicima na Livanjsko polje u XIX stoljeću, ali danas samo katolički ogranak roda nosi to prezime, dok pravoslavni nose Naerlović.

Ostojići u samom gradu Imotskom su od Jove Ostojića koji je oko 1920. oženio katoličku djevojku Anđu(prezime nisam uspio naći). On sam je ostao u pravoslavnoj vjeri, ali su i muška i ženska djeca kršteni po katoličkom obredu.

U biti, sve su ovo pojedinačni slučajevi. Ima tu još pitanje Đapića u Biteliću i Kalinića oko Muća, i tu je vjerojatno da su katolički ogranci bili pravoslavne vjere, no čini se da su ili došli u Dalmaciju iz Bosne kao katolici ili su prešli na katoličku vjeru odmah po dolasku. Nekih masovnih prijelaza jednostavno nije bilo, osim u XIX stoljeću s grkokatolicima oko Drniša i Vrlike(100-200 osoba).

nevenb
07.08.2012., 12:44
Sličnih primjera ima i u južnoj Dalmaciji. Kozlice iz Velića kod Sinja su obje vjere, a Lazar Kozlica je 1899. oženio treću ženu, koja je bila katoličke vjere, i krstio svu djecu iz prijašnjih brakova po katoličkom obredu.


Katolička crkva priznaje krštenje u pravoslavnoj crkvi, tj. ako je netko već kršten u pravoslavnoj crkvi (nisam siguran za protestantske crkve), a hoće postati katolik, nije ga potrebno ponovo krstiti.

Što
07.08.2012., 13:47
Moguće da jesu, ali mislim da ćemo teško do odgovora na tvoje pitanje. Broj Grka se vjerovatno smanjivao kako je Venecija gubila posjede u Grčkoj.

Evo Jelićevog popisa stanovništva zadarske terraferme iz 1608., ima u Turnju jedan Greco:

https://rapidshare.com/files/1147738873/Roman Jelić - Stanovništvo kopnenog dijela Zadarskog područja 1608. i 1695.pdf

Nažalost, fali Novigrad i Ninsko područje. I šteta je što nije prijepis u originalu, već je fonetski.

Jako zanimlljiv popis :top:
Većina prezimena od nabrojenih danas se više ne može pronaći na mjestima u kojima su bila. Ako postoji još neki popis među vašim dokumentima, rado ćemo ga pročitati...

nevenb
07.08.2012., 15:49
Ali zato ima nekih prezimena koja su otišla u druga mjesta, npr. Matešići su 1608. bili u Bibinjama, danas su Dikljanci; Peruza su bili u Biogradu, danas ih je najviše na Viru, ili Živkovića kojih danas ima u Diklu, a 1608. su bili u Grusima, itd...

Pavo B.
07.08.2012., 17:35
Katolička crkva priznaje krštenje u pravoslavnoj crkvi, tj. ako je netko već kršten u pravoslavnoj crkvi (nisam siguran za protestantske crkve), a hoće postati katolik, nije ga potrebno ponovo krstiti.

:facepalm:

Ne razmišljam uvijek kad pišem. :D

Djeca su naravno samo odgojena u katoličkoj vjeri. Ne samo da nije potrebno krstiti djecu ponovno, već ako svećenik zna da je prijašnje krštenje bilo valjano(a pravoslavno krštenje je valjano), bio bi vrlo težak grijeh svjesno krstiti nekog drugi put.

Alfa157
07.08.2012., 17:43
U biti, sve su ovo pojedinačni slučajevi. Ima tu još pitanje Đapića u Biteliću i Kalinića oko Muća, i tu je vjerojatno da su katolički ogranci bili pravoslavne vjere, no čini se da su ili došli u Dalmaciju iz Bosne kao katolici ili su prešli na katoličku vjeru odmah po dolasku. Nekih masovnih prijelaza jednostavno nije bilo, osim u XIX stoljeću s grkokatolicima oko Drniša i Vrlike(100-200 osoba).

:D
sad si me podsjetio na jedan link koji sam bio stavio ali na drugoj temi a vezan je uz đapiće...

http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/08/16/srpski/R00081502.shtm

andrea popovich
15.08.2012., 06:15
Glagoljskih matica sam vidio dovoljno. I za Pakostane znam sto govorim. Tocno je glagoljske matice su vodjene do 1825. Ali, kako gdje, Negdje su nestale i presle na latinicu mnogo prije. Negdje je bilo tekstova dopisivanih i cirilicom na glagoljske matice.... sto se tice rata 1684, vjerojatno ti je poznato da je brat Stojana i Zavise Jankovica, Ilija operacije protivu Turaka zapoceo cijelu godinu ranije zbog cega su mu braca bila zatocena, a on kasnije zbog tvrdoglavosti najvjerojatnije ubijen. On je je vec tada poceo da dovodi ljude iz Bukovice u Zadarsko zaledje. I to u velikim skupinama. Lijepo ste naveli pojedinacne primjere u okolici Zadra, ali ste zaboravili da su sem pojedinaca tijekom 17. stoljeca velike grupe "Morlaka" dovedene u Policnik, Ljubac, Vinjerac i Vrsi, Petrcane primjerice. Zna se i iz kojih sela, ali da se ne rastacem na razne strane. I svi su danas katolici. Ostatci tih ostataka ljudi pravoslavne vjere koji su dosli, tj. dovedeni u podrucje Zadra i Nina danas su u Poljicima. Medjutim, Stojan Jankovic je u svojim pohodima u zapadnu Hercegovinu u Dalmaciju takodjer doveo i mnogo katolika. Postoji jos jedan zanimljiv fenomen, a to je malarija u Ravnim Kotarima. U dalmatinskim selima blize Nadinskom blatu, Bokanjcu i Vranskom jezeru izumrle su cijele obitelji od malarije koja je nemilosrdno kosila pucanstvo tih oblasti. Doseljenici su mahom bili iz Bukovice. Slicni primjeri kao iz okolice Zadra i NIna su desavali i u okolici Sinja, Imotskog, Opuzena, Metkovica, Drnisa pa i Splita. Tamo gdje su ti pravoslaci bili blize kompaktnim masama srodne populacije oni su se odrzali, kao Petrovo polje. ali tamo gdje su bili djelimice izolirani tamo su nestali ili ostali sacuvani u malim skupinama kao na Mosoru, ili u okolici Imotskog i blize Neretvi. Ja zbilja ne tvrdim da su ti pravoslavci bili vecina na tom prostoru ili da su dalmatinski Hrvati velikom vecinom potomci Srba. Uopce ne mislim da je tako. Ali tih je ljudi koji su danas katolici znatno vise od pojedinacnih primjere koji su ovdje navedeni. Tvrditi da njih nije postojao pritisak sto crkve sto Venecije je u najmanju ruku smijesno. Sto se tice pojedinacnih primjera oni su se odvijali skoro do "juce" u oba smjera, a odvijaju se i danas. To su prirodni procesi. Nije mi namjera biti maliciozan ni prema koma, ali formiranje suvremenih naroda je proces u kome su asimilirane brojne manjinske skupine. I tu nije samo Hrvatska ni Dalmacija primjer. Ima primjera po cijelom Balkanu i Sredozemlju. Na primjer vrlo je tesko reci da su Mlecani Talijani kada se zna da je recimo mletacki dijalekt blizi katalonskom nego talijanskom jeziku. ali na zalost neki ovdje u mojim rijecima vide samo ono sto bi htjeli jer sam se usudio reci da je prica o Vlasima koja se servira u sluzbenoj ideologiziranij historigrafiji glupost i mit. Neki ljudi bjeze od Srba kao vrag od kriza iako je njihov doprinos povjesti Dalmacije znatan, jer misle da ce im netko valjda spocitati srpsko podrijetlo. Slicno i s druge strane gdje se tvrdi da su svi Hrvati ustvari Srbi. Jedno i drugo je jednako glupo jer je laz i ne odgovara istini niti joj doprinosi. A iz lazi nastaje mrznja.

ramiro
15.08.2012., 09:05
Glagoljskih matica sam vidio dovoljno. I za Pakostane znam sto govorim. Tocno je glagoljske matice su vodjene do 1825. Ali, kako gdje, Negdje su nestale i presle na latinicu mnogo prije. Negdje je bilo tekstova dopisivanih i cirilicom na glagoljske matice.... sto se tice rata 1684, vjerojatno ti je poznato da je brat Stojana i Zavise Jankovica, Ilija operacije protivu Turaka zapoceo cijelu godinu ranije zbog cega su mu braca bila zatocena, a on kasnije zbog tvrdoglavosti najvjerojatnije ubijen. On je je vec tada poceo da dovodi ljude iz Bukovice u Zadarsko zaledje. I to u velikim skupinama. Lijepo ste naveli pojedinacne primjere u okolici Zadra, ali ste zaboravili da su sem pojedinaca tijekom 17. stoljeca velike grupe "Morlaka" dovedene u Policnik, Ljubac, Vinjerac i Vrsi, Petrcane primjerice. Zna se i iz kojih sela, ali da se ne rastacem na razne strane. I svi su danas katolici. Ostatci tih ostataka ljudi pravoslavne vjere koji su dosli, tj. dovedeni u podrucje Zadra i Nina danas su u Poljicima. Medjutim, Stojan Jankovic je u svojim pohodima u zapadnu Hercegovinu u Dalmaciju takodjer doveo i mnogo katolika. Postoji jos jedan zanimljiv fenomen, a to je malarija u Ravnim Kotarima. U dalmatinskim selima blize Nadinskom blatu, Bokanjcu i Vranskom jezeru izumrle su cijele obitelji od malarije koja je nemilosrdno kosila pucanstvo tih oblasti. Doseljenici su mahom bili iz Bukovice. Slicni primjeri kao iz okolice Zadra i NIna su desavali i u okolici Sinja, Imotskog, Opuzena, Metkovica, Drnisa pa i Splita. Tamo gdje su ti pravoslaci bili blize kompaktnim masama srodne populacije oni su se odrzali, kao Petrovo polje. ali tamo gdje su bili djelimice izolirani tamo su nestali ili ostali sacuvani u malim skupinama kao na Mosoru, ili u okolici Imotskog i blize Neretvi. Ja zbilja ne tvrdim da su ti pravoslavci bili vecina na tom prostoru ili da su dalmatinski Hrvati velikom vecinom potomci Srba. Uopce ne mislim da je tako. Ali tih je ljudi koji su danas katolici znatno vise od pojedinacnih primjere koji su ovdje navedeni. Tvrditi da njih nije postojao pritisak sto crkve sto Venecije je u najmanju ruku smijesno. Sto se tice pojedinacnih primjera oni su se odvijali skoro do "juce" u oba smjera, a odvijaju se i danas. To su prirodni procesi. Nije mi namjera biti maliciozan ni prema koma, ali formiranje suvremenih naroda je proces u kome su asimilirane brojne manjinske skupine. I tu nije samo Hrvatska ni Dalmacija primjer. Ima primjera po cijelom Balkanu i Sredozemlju. Na primjer vrlo je tesko reci da su Mlecani Talijani kada se zna da je recimo mletacki dijalekt blizi katalonskom nego talijanskom jeziku. ali na zalost neki ovdje u mojim rijecima vide samo ono sto bi htjeli jer sam se usudio reci da je prica o Vlasima koja se servira u sluzbenoj ideologiziranij historigrafiji glupost i mit. Neki ljudi bjeze od Srba kao vrag od kriza iako je njihov doprinos povjesti Dalmacije znatan, jer misle da ce im netko valjda spocitati srpsko podrijetlo. Slicno i s druge strane gdje se tvrdi da su svi Hrvati ustvari Srbi. Jedno i drugo je jednako glupo jer je laz i ne odgovara istini niti joj doprinosi. A iz lazi nastaje mrznja.

Praktički svaki prelazak s pravoslavne na katoličku vjeru tijekom mletačke vlasti u Dalmaciji je dokumentiran, to su gotovo sve pojedinačni slučajevi i nema ih mnogo.
A što sa Srbima u okolici Knina koji imaju mnoštvo tipičnih hrvatskih, tj. katoličkih prezimena: Ivanišević, Jerković, Gašparac itd.?

krnk
15.08.2012., 09:22
A što sa Srbima u okolici Knina koji imaju mnoštvo tipičnih hrvatskih, tj. katoličkih prezimena: Ivanišević, Jerković, Gašparac itd.?

U Kninu , starom slobodarskom gradu izgleda nikad nisu vrjedila pravila Mletačke vlasti ko u priobalnim gradovima gdje su se vlasi u gradove mogli useljavat samo kad postanu katolici , pa su uspijeli zadržat svoja izvorna prezimena uz izvorno hrvatsko pravoslavlje , osim naravno ako je Knin bio dio kakve Srbije pa su vlasi katolici ako žele živjet u gradu i okolici koju nadzire morali prelazit na pravoslavlje .

:lol:

nevenb
15.08.2012., 09:33
Glagoljskih matica sam vidio dovoljno. I za Pakostane znam sto govorim. Tocno je glagoljske matice su vodjene do 1825. Ali, kako gdje, Negdje su nestale i presle na latinicu mnogo prije. Negdje je bilo tekstova dopisivanih i cirilicom na glagoljske matice....

Ima i latinice u pravoslavnim maticama, pa što? Ima upisa u maticama za pravoslavce da su grko katiolici (pogledaj početak vrličkih pravoslavnih matica iz 1825.). Hrvati su koristili i ćirilicu još od 15. stoljeća, ako ne i ranije.
A za Pakoštane očito neznaš što govoriš jer još uvijek nisi naveo nikakav dokaz u prilog svoje tvrdnje, tj. da pakoški i dragarski Barešići potječu od pravoslavaca iz Cetine.
Želiš li možda reći da su sve glagoljske knjige falsificirane u cilju zataškavanja pravoslavnog porijekla današnjeg stanovništva Dalmacije? Prokleti Latini! :D

sto se tice rata 1684, vjerojatno ti je poznato da je brat Stojana i Zavise Jankovica, Ilija operacije protivu Turaka zapoceo cijelu godinu ranije zbog cega su mu braca bila zatocena, a on kasnije zbog tvrdoglavosti najvjerojatnije ubijen. On je je vec tada poceo da dovodi ljude iz Bukovice u Zadarsko zaledje. I to u velikim skupinama.

Najprije kažeš da su Mlečani dovodili te ljude, a sad kažeš da je to radio Ilija Mitrović? Ilija je sve to što si naveo radio na svoju ruku. Zbog toga su ga Mlečići osudili na smrt jer nisu htjeli ući u rat s Turskom. Venecija je ušla u rat 1684.

Lijepo ste naveli pojedinacne primjere u okolici Zadra, ali ste zaboravili da su sem pojedinaca tijekom 17. stoljeca velike grupe "Morlaka" dovedene u Policnik, Ljubac, Vinjerac i Vrsi, Petrcane primjerice. Zna se i iz kojih sela, ali da se ne rastacem na razne strane. I svi su danas katolici.

Daj barem jedan dokaz da te grupe Morlaka nisu bili katolici kad su doseljeni.
Ali da, svi Morlaci su Srbi. Amen. Velikosrpska dogma.
Možda je i Vranje Knežević, vođa uskoka iz Parčića naseljenih ispod Poljica bio pravoslavac? Vranje pravoslavac :D
Kneževići su i danas jedan od najbrojnijih rodova u Poljicima.

Ostatci tih ostataka ljudi pravoslavne vjere koji su dosli, tj. dovedeni u podrucje Zadra i Nina danas su u Poljicima.

A to što u Poljicima ima pravoslavaca je odma dokaz da je ostatak sela "prekršten"? A zašto bi njih ostavilo, ako su većinu "prekrstili"?
Zašto nisu prekrstili sve Srbe po Bukovici i Kotarima kad im već nisu bili po volji?

Medjutim, Stojan Jankovic je u svojim pohodima u zapadnu Hercegovinu u Dalmaciju takodjer doveo i mnogo katolika. Postoji jos jedan zanimljiv fenomen, a to je malarija u Ravnim Kotarima. U dalmatinskim selima blize Nadinskom blatu, Bokanjcu i Vranskom jezeru izumrle su cijele obitelji od malarije koja je nemilosrdno kosila pucanstvo tih oblasti. Doseljenici su mahom bili iz Bukovice. Slicni primjeri kao iz okolice Zadra i NIna su desavali i u okolici Sinja, Imotskog, Opuzena, Metkovica, Drnisa pa i Splita. Tamo gdje su ti pravoslaci bili blize kompaktnim masama srodne populacije oni su se odrzali, kao Petrovo polje. ali tamo gdje su bili djelimice izolirani tamo su nestali ili ostali sacuvani u malim skupinama kao na Mosoru, ili u okolici Imotskog i blize Neretvi. Ja zbilja ne tvrdim da su ti pravoslavci bili vecina na tom prostoru ili da su dalmatinski Hrvati velikom vecinom potomci Srba. Uopce ne mislim da je tako. Ali tih je ljudi koji su danas katolici znatno vise od pojedinacnih primjere koji su ovdje navedeni. Tvrditi da njih nije postojao pritisak sto crkve sto Venecije je u najmanju ruku smijesno. Sto se tice pojedinacnih primjera oni su se odvijali skoro do "juce" u oba smjera, a odvijaju se i danas. To su prirodni procesi. Nije mi namjera biti maliciozan ni prema koma, ali formiranje suvremenih naroda je proces u kome su asimilirane brojne manjinske skupine. I tu nije samo Hrvatska ni Dalmacija primjer. Ima primjera po cijelom Balkanu i Sredozemlju. Na primjer vrlo je tesko reci da su Mlecani Talijani kada se zna da je recimo mletacki dijalekt blizi katalonskom nego talijanskom jeziku. ali na zalost neki ovdje u mojim rijecima vide samo ono sto bi htjeli jer sam se usudio reci da je prica o Vlasima koja se servira u sluzbenoj ideologiziranij historigrafiji glupost i mit. Neki ljudi bjeze od Srba kao vrag od kriza iako je njihov doprinos povjesti Dalmacije znatan, jer misle da ce im netko valjda spocitati srpsko podrijetlo. Slicno i s druge strane gdje se tvrdi da su svi Hrvati ustvari Srbi. Jedno i drugo je jednako glupo jer je laz i ne odgovara istini niti joj doprinosi. A iz lazi nastaje mrznja.

Svi su procesi prirodni, ali, Hrvati potječu od Srba. To si htio reći?. Reci što ti je na umu, nemoj pilati uzalud.

nevenb
15.08.2012., 09:35
U Kninu , starom slobodarskom gradu izgleda nikad nisu vrjedila pravila Mletačke vlasti ko u priobalnim gradovima gdje su se vlasi u gradove mogli useljavat samo kad postanu katolici , pa su uspijeli zadržat svoja svoja izvorna prezimena uz svoje izvorno hrvatsko pravoslavlje , osim naravno ako je Knin bio dio kakve Srbije pa su vlasi katolici ako žele živjet u [I]gradu [/I i okolici koju isti nadzire morali prelazit na pravoslavlje .

:lol:

:top: :lol:

demon
15.08.2012., 10:44
Nema tu nikakve velike mudrosti. Naseljavanje nije bilo homogeno nego su se dovlačili ljudi iz Bosne, Like, Hercegvine, vraćale se izbjeglice i slično. Praktično svaki upad mletačkih Vlaha u tursko područje se svodi na pljačku i palež te dovlačenje novog življa za utvrđivanje mletačkog zaleđa.

Područje sjeverne i donekle srednje Dalmacije je mjesto miješanja s tim da bliže moru pretežu katolici a dublje u unutrašnjosti pravoslavci. Tokom vremena dolozi do homogenizacije. Razlog je jednostavan. Troškovi uzdržavanja svećenika. Tamo gdje je župljana malo i vjernici su raspršeni uzdržavati svećenika je skupo, a obično je svećenik i predaleko da dođe kad je potreban. Ljudi se okreću vjeri većine.

Ovo nije ništa čudno. Sasvim normalan slijed događaja koji se zbiva bez prislile.

Otud i ta pojava da je isto prezime na udaljenosti od 20 km druge vjere.

Nećeš ti velike enigme. :kava:

maryann2311
15.08.2012., 22:13
pozdrav neznam dali sam na pravom mjestu, ali ja cu postaviti pitanje pa ako tko zna odgovor bila bih mu zahvalna.
zanima me dali netko zna nesto o povjesti raštevića (selo pokraj Benkvca) i dali netko zna nesto o prezimenu Brkljača od kud su se doselili i takve stvari.

nevenb
16.08.2012., 13:22
Današnja Polača se u turskom poreznom popisu iz 1550. naziva Brkljača Polača, a u jednom izvještaju iz 1624. naziva se Brkljačina Polača.

canis aureus
17.08.2012., 14:20
[QUOTE=andrea popovich;40837809]Glagoljskih matica sam vidio dovoljno. I za Pakostane znam sto govorim. Tocno je glagoljske matice su vodjene do 1825. Ali, kako gdje, Negdje su nestale i presle na latinicu mnogo prije. Negdje je bilo tekstova dopisivanih i cirilicom na glagoljske matice.... sto se tice rata 1684, vjerojatno ti je poznato da je brat Stojana i Zavise Jankovica, Ilija operacije protivu Turaka zapoceo cijelu godinu ranije zbog cega su mu braca bila zatocena, a on kasnije zbog tvrdoglavosti najvjerojatnije ubijen. On je je vec tada poceo da dovodi ljude iz Bukovice u Zadarsko zaledje. I to u velikim skupinama. Lijepo ste naveli pojedinacne primjere u okolici Zadra, ali ste zaboravili da su sem pojedinaca tijekom 17. stoljeca velike grupe "Morlaka" dovedene u Policnik, Ljubac, Vinjerac i Vrsi, Petrcane primjerice. Zna se i iz kojih sela, ali da se ne rastacem na razne strane. I svi su danas katolici. Ostatci tih ostataka ljudi pravoslavne vjere koji su dosli, tj. dovedeni u podrucje Zadra i Nina danas su u Poljicima.

E, da, Boško Desnica i "Istorija kotarskih uskoka"... čovjek potrošio pola života u istraživačkom radu originalnih dokumenata u zadarskom i mletačkom arhivu, sa jedinim i preočitim ciljem veličanja i navođenja dokumenata i imena koji se odnose samo na ono povezano s pravoslavljem - svakog "Zuana" prevodi u Jovana, tako spominje i kotarca "Jovana Ivančevića!?!" - pa da, djed/otac Ivan dao sinu ime Jovan ?? Konkretno za Petrčane, matice postoje od 1616, i nema niti traga nikakvom naglom uplivu više prezimena koja imalo asociraju na dolazak ikakve "velike grupe". Desničin rad ima veliku važnost, ali je davno prepoznat kao pro-srpski kao i sama autorova biografija.Svakako je bilo pravoslavnih došljaka u primorska mjesta koji su sasvim sigurno postali katolici, ali daleko od toga da su svi Morlaci pravoslavci i da su jedino oni zaslužni za protjerivanje Turaka, što bi se iz Desničinih radova dalo zaključiti (slično kao i iz radova Marka Jačova danas).
Mjenjanje vjere u doba 17st u Zd kraju je bila redovna pojava sa svih strana, najbolji je dokaz selo ISLAM -prvo Učitelja vas (svi hrvati katolici) pa Sed Islam (svi muslimani) pa polovica - Islam Grčki (pravoslavci) i Islam Latinski (katolici).
U to doba je bilo najvažnije imati glavu na ramenu, a vjera je bila samo nešto što te zapadne u nastojanju sačuvanja iste, kao da su jadnici birali mjesto gdje će se naseliti na osnovu toga koja je crkva u njemu??

andrea popovich
19.08.2012., 16:51
Hajd sad malo oko srpskih i hrvatskih imena. 1. Varijanta imena Ivan nije ekskluzivno hrvatska. Pogledajte malo sajt Telekoma Srbije, tj. rubriku imenik i vidjecete da u Srbiji ima gomila ljudi koji se zovu Ivan, prezimena Ivanovic, Ivic, Ivanisevic. Dalmatinski su se srbi klonili tog imena jer ih je varijanta Jovan razlikovala od Hrvata. Recimo kod Hrvata u Dalmaciji postojala je i varijanta Jivan i Jivo, kao i Dzivo u Dubrovniku. Ivan bi bila vise slavenska varijanta, a Jovan ona koja je kod Srba nastala pod bizantskim utjecajem kao i Stevan (Stefan) nasuprot Stepan, Stjepan, Scepan ili Georgije (Djordje) nasuprot Djuradj, Djurdje, Jurje.... Kod Srba je u srednjem vijeku postojalo ime Vran, ali za pretpostaviti je da je Vranje bio katolik, jer se u zaledju koliko do juce tako govorilo za ime Frane. Ne nastojim dokazati da su Hrvati ustvari Srbi, naprotiv. Pokusavam dokazati da je mjesanje dvaju srodnih naroda bilo daleko dublje nego li se to tvrdi u "popularnoj" historiografiji. Glede prezimena Gasparac, Gaspar je podjednako lik iz Novog zavjeta kako za Srbe tako i za Hrvate odnosno za sve krscane. Jerkovic je prilicno cesto prezime medju Srbima mada se ime Jerko vrijemenom valjda izgubilo, jer se ne mogu sjetiti nijednog poznatog Srbina s tim imenom. Glede Srba koji su nekad bili Hrvati bolji primjer ti je prezime Backo kod Knina koji potjecu od pakostanskih Backova. A glede Morlaka katolika jasno sam ti naveo da je i Stojan Jankovic doveo velike skupine katolika u mletacku Dalmaciju. Znaci bili su katolici kada ih je doveo. To sto je Ilija JAnkovic poceo da dovodi bukovacke Morlake u primorje je samo vrh ledenog brijega jer je kada je rat vec poceo to bilo masovna pojava i dio ratne strategije. Zasto nisu pokrsteni svi pravoslavci u Poljicama? Pa zato sto pritisak nije nuzno znacio nasilje niti je iko ubijan zato sto je pravoslavac sem nekih primjera u oklici Imotskog, ali to je bilo u sklopu hajducije a ne drzavne ni crkvene politike. Primjere je opjevao jedan od Kacicevih imitatora, sad mu se ne mogu sjetiti imena. Pritisak je bio u vidu zatvaranja crkava (Ceranje), duplih oltara, ispracaja pokojnika od strane katolickih svecenika, misa u pravoslavnim crkvama, zatvaranja svecenika... Najbolji su bili zabrana gradnje crkava i podjela hrane iskljucivo katolicima za gladnih godina. Od pomoci je bila i slaba organizacija pravoslavne crkve i slaba naobrazba pravoslavnih popova. Ustvari nikakve oragnizacije nije ni bilo od 1690-tih pa do Napoleona. Prava organizacija postoji tek od otvaranja Bogoslovije u Sibeniku, tj. Zadru 1842.

demon
19.08.2012., 19:07
Hajd sad malo oko srpskih i hrvatskih imena. 1. Varijanta imena Ivan nije ekskluzivno hrvatska. Pogledajte malo sajt Telekoma Srbije, tj. rubriku imenik i vidjecete da u Srbiji ima gomila ljudi koji se zovu Ivan, prezimena Ivanovic, Ivic, Ivanisevic. Dalmatinski su se srbi klonili tog imena jer ih je varijanta Jovan razlikovala od Hrvata. Recimo kod Hrvata u Dalmaciji postojala je i varijanta Jivan i Jivo, kao i Dzivo u Dubrovniku. Ivan bi bila vise slavenska varijanta, a Jovan ona koja je kod Srba nastala pod bizantskim utjecajem kao i Stevan (Stefan) nasuprot Stepan, Stjepan, Scepan ili Georgije (Djordje) nasuprot Djuradj, Djurdje, Jurje.... Kod Srba je u srednjem vijeku postojalo ime Vran, ali za pretpostaviti je da je Vranje bio katolik, jer se u zaledju koliko do juce tako govorilo za ime Frane. Ne nastojim dokazati da su Hrvati ustvari Srbi, naprotiv. Pokusavam dokazati da je mjesanje dvaju srodnih naroda bilo daleko dublje nego li se to tvrdi u "popularnoj" historiografiji. Glede prezimena Gasparac, Gaspar je podjednako lik iz Novog zavjeta kako za Srbe tako i za Hrvate odnosno za sve krscane. Jerkovic je prilicno cesto prezime medju Srbima mada se ime Jerko vrijemenom valjda izgubilo, jer se ne mogu sjetiti nijednog poznatog Srbina s tim imenom. Glede Srba koji su nekad bili Hrvati bolji primjer ti je prezime Backo kod Knina koji potjecu od pakostanskih Backova. A glede Morlaka katolika jasno sam ti naveo da je i Stojan Jankovic doveo velike skupine katolika u mletacku Dalmaciju. Znaci bili su katolici kada ih je doveo. To sto je Ilija JAnkovic poceo da dovodi bukovacke Morlake u primorje je samo vrh ledenog brijega jer je kada je rat vec poceo to bilo masovna pojava i dio ratne strategije. Zasto nisu pokrsteni svi pravoslavci u Poljicama? Pa zato sto pritisak nije nuzno znacio nasilje niti je iko ubijan zato sto je pravoslavac sem nekih primjera u oklici Imotskog, ali to je bilo u sklopu hajducije a ne drzavne ni crkvene politike. Primjere je opjevao jedan od Kacicevih imitatora, sad mu se ne mogu sjetiti imena. Pritisak je bio u vidu zatvaranja crkava (Ceranje), duplih oltara, ispracaja pokojnika od strane katolickih svecenika, misa u pravoslavnim crkvama, zatvaranja svecenika... Najbolji su bili zabrana gradnje crkava i podjela hrane iskljucivo katolicima za gladnih godina. Od pomoci je bila i slaba organizacija pravoslavne crkve i slaba naobrazba pravoslavnih popova. Ustvari nikakve oragnizacije nije ni bilo od 1690-tih pa do Napoleona. Prava organizacija postoji tek od otvaranja Bogoslovije u Sibeniku, tj. Zadru 1842.

Sve ovo pada pred brojkama.

Broj pravoslavaca u Dalmaciji (sa Bokom):

1758. 37761
1761. 31121, masovno iseljavanje pravoslavnog življa, sam vladika S. Končarević to potiče pa ga Venecija protjeruje
1771. 38652
1781. 51996
1835. 46779
1861. 58065

Ukupan broj stanovnika Dalmacije (sa Bokom):
1748. 166109 - udio pravoslavnog življa vjerovatno 20-ak posto,
1761. 220287 - 14.12% pravoslavci
1771. 223765 - 17.27% pravoslavci
1781. 236997 - 21.93% pravoslavci

Znači katolička Venecija toliko pritišće pravoslavce da pređu na katolicizam da se oni iseljavaju zbog čega im protjeruju vladiku koji ih na iseljavanje potiče. Nakon prestanka iseljavanja broj i udio pravoslavaca raste uz sve pritiske.... neko je tu lud...

žalac_1
19.08.2012., 20:22
ako se ne varam biskup Bogović u djelu o pravoslavcima u Mletačkoj Dalmaciji opisuje kako je odnos Venecije prema pravoslavcima bio dvostran - s jedne strane vlasti su ih kočile, s druge kad bi im pasalo su im išli niz dlaku. Dakle, nije se radilo o sustavnom gušenju i iskorjenjivanju već o oscilacijama koje su mjenjale ovisno o interesima Republike.
(P.S. može ovo netko potvrditi?, nemam sad taj tekst uz sebe, možda sam i u krivu)

usput, tu se nešto kaže i o Epifaniju Stefanoviću i pokušajima unije, vezano uz ove spomenute doseljenike iz Bukovice u zadarsko zaleđe. A i Desnica donosi neke izvore vezane uz tu temu. Vjerujem da vam je to već dobro poznato...

žalac_1
19.08.2012., 20:25
nevenb, imaš možda nekakve popise prezimena u selu Novoselci. Ili znaš gdje su završili stanovnici tog mjesta
(ispričavam se ako sam ovo možda već pitao)

nevenb
19.08.2012., 23:30
nevenb, imaš možda nekakve popise prezimena u selu Novoselci. Ili znaš gdje su završili stanovnici tog mjesta
(ispričavam se ako sam ovo možda već pitao)

uff, kasna je ura, ali, znam koje prezime sada živi u Novoselcima - Prorokovići :)

nemam nikakav popis, ali imam par prezimena iz 16. st.

1509. Mattio Rusich da Novoselis territorio di Nona (Rusić, Rušić ili Ružić? - Ruša/Rušić ima u Vrsima)
1549. Radich Aliuerisch de Nouoselci (Aliverić, današnji Liverić, ovo je prezime morlačkog podrijetla, ima ih na Viru, odakle su došli u Zaton; spominju se u Ninu u 17. st.)
cca 1565. kapitan Martin Bilić od sela Novoseaca

U Novoselcima je svoje posjede imala i obitelj Zoranića u 16. st.

Onda ima stariji podatak iz 1376. da je ser Grgur de Zadulinis kupio od plemenitog kneza Grgura, sina pokojnog kneza Budislava Ugrinića od roda Šubića, šest ždrijebova ukupne površine 150 gonjaja zemlje „po slavenskoj mjeri“, sa svim pripadnostima i pravima u selu Novoselci ninskoga kotara za 100 zlatnih dukata. Dakle, tamo su bili posjedi Šubića.

A još je zanimljivije da su Grgurovi sinovi to sve 1395. prodali vojvodi Butku Brančiću i Milgostu Medojeviću, Vlasima "od roda" (katuna?) Sopkovac za 160 dukata.

Iz zadarskog katastika (15. st.) ima ovo:
"Item, pascula posita in comitatu Nonensi a parte orientali, que spectant et pertinent communi, que omni anno affictantur Vlachis communiter pro ducatis 205 auri, octo vitellis, et 10 castronis."
Ako se ovo ne odnosi na onaj krš od Stanova prema Kožinu i Bokanjcu, tamo di su danas Prorokovići, onda neznam na što bi se tribalo odnositi.

žalac_1
20.08.2012., 21:04
hvala ti za ovo, usput, imaš li podataka jel to naselje opstalo (ili obnovljeno morlačkim stanovništvom) nakon povlačenja Turaka ili je ostalo napušteno.

eto nisam znao da su vlaški posjedi u 15. st bili tako blizu današnjim zadarskim naseljima (Bokanjac).

nevenb
20.08.2012., 21:39
hvala ti za ovo, usput, imaš li podataka jel to naselje opstalo (ili obnovljeno morlačkim stanovništvom) nakon povlačenja Turaka ili je ostalo napušteno.

eto nisam znao da su vlaški posjedi u 15. st bili tako blizu današnjim zadarskim naseljima (Bokanjac).

Naselje je ostalo napušteno nakon ciparskog rata.
U katastru iz 1675. osim samog Nina spominju se još sela Privlaka, Zaton, Novoselci, Vrsi, Poljica i Dračevac. Dakle, vjerovatno je bilo opet naseljeno. :ne zna: Nažalost, katastar sadrži imena veleposjednika, a ne imena njihovih kolona, tako da ne pomaže puno u identifikaciji prezimena koja su tada nastanjivala ninsko područje.

Evo slike iz austrijskog katastra 1820-ih:
https://rapidshare.com/files/2297427024/DSCF1319.JPG

vidi se par objekata, a prezimena kolona na okolnim parcelama su: Žunić, Čačina, Martinović, Šibenica, Diklić - ugl. Petrčanci osim ovog Žunića, vidi se i ime Bože Mirkovića, veleposjednika iz Nina.
Ugl, to su današnji Prorokovići u Ninskim Stanovima. U ninskoj matičnoj knjizi sam našao Juru Prorokovića i ženu mu Mandu rođ. Barić, oboje iz Poličnika, koji su 1853. doselili kod Jadre Žunića u Ninske Stanove, dall' 1853. domiciliati ai Casali di Nona in casa di Jadre Xunich.

p.s. nema na čemu :)

Kloki
21.08.2012., 16:40
eto nisam znao da su vlaški posjedi u 15. st bili tako blizu današnjim zadarskim naseljima (Bokanjac).

U mojoj obitelji postoji zanimljiva priča prema kojoj smo mi originalno "sa Bokanjca". Djed je tu legendu pokupio valjda od svog djeda, uvijek je govorio o pradjedovima koji su došli u današnje selo kako bi se sklonili od vlasti. Oni su navodno bili skloni krađi, a kako su im ovi uvijek radili probleme zbog toga, oni su se odlučili odmaći malo dalje od grada...:D

Naravno nemam nikakvih dokaza o vjerodostojnosti ove priče...

believer
22.08.2012., 21:34
Stalno se zbori o tom propravsljavanju ali imamo i drugačijih primjera.Krenim Zoki MIlanović,očigledno srpsko prezime,postali katolici u 18 stoljeću.

Otkud ti ideja da je Milanović srpsko prezime?! Milanovića ima po cijeloj Hrvatskoj, u Istri se tako 1940-ih prezivao i biskup (Božo Milanović), a tamo valjda nema Srba (bar ih nije bilo u to vrijeme)...

nevenb
22.08.2012., 21:59
Otkud ti ideja da je Milanović srpsko prezime?! Milanovića ima po cijeloj Hrvatskoj, u Istri se tako 1940-ih prezivao i biskup (Božo Milanović), a tamo valjda nema Srba (bar ih nije bilo u to vrijeme)...

kaže 18. stoljeće.

1507. Radossino Milanouich, Slivnizza
1585. Thomaso Milanovich, cap., Zadar
1601. Milanovich Chiara, Zadar
1608. Zorzi Milanovich, PASMAN
1609. Gioanne Milanovich, alfier de Sibenico
1610. Stefano Milanovich (qu. Stefano) da Sibenico

demon
23.08.2012., 07:36
kaže 18. stoljeće.

1507. Radossino Milanouich, Slivnizza
1585. Thomaso Milanovich, cap., Zadar
1601. Milanovich Chiara, Zadar
1608. Zorzi Milanovich, PASMAN
1609. Gioanne Milanovich, alfier de Sibenico
1610. Stefano Milanovich (qu. Stefano) da Sibenico

Milanović znači mali Milan. Milan nije isključivo srpsko ime, ono je bilo rašireno i kod drugih Slavena... kod Hrvata je skoro nestalo kad je uvedena praksa da ime mora biti "biblijsko"... kad bi danas davali djeci imena koja su bila moderna među hrvatskim življem prije 600-700 godina pola ljudi bi ih zvalo Srbima... :kava:

Recimo imaš dva sina i nazoveš ih Svetislav i Gojslav... tipična srpska imena, a ono imena hrvatskih kraljeva... ali da ih nazoveš Noa i Mihael odma se vidi da su Hrvati... :D

Pavo B.
23.08.2012., 08:49
Milanović znači mali Milan. Milan nije isključivo srpsko ime, ono je bilo rašireno i kod drugih Slavena... kod Hrvata je skoro nestalo kad je uvedena praksa da ime mora biti "biblijsko"... kad bi danas davali djeci imena koja su bila moderna među hrvatskim življem prije 600-700 godina pola ljudi bi ih zvalo Srbima... :kava:

Recimo imaš dva sina i nazoveš ih Svetislav i Gojslav... tipična srpska imena, a ono imena hrvatskih kraljeva... ali da ih nazoveš Noa i Mihael odma se vidi da su Hrvati... :D

Sudeći po mišljenjima prosječnih ljudi, Hrvati su se zvali Franjo, Ante i Šime i prije dolaska s Karpata. :D

Liburn
23.08.2012., 09:13
Milanović znači mali Milan. Milan nije isključivo srpsko ime, ono je bilo rašireno i kod drugih Slavena... kod Hrvata je skoro nestalo kad je uvedena praksa da ime mora biti "biblijsko"... kad bi danas davali djeci imena koja su bila moderna među hrvatskim življem prije 600-700 godina pola ljudi bi ih zvalo Srbima... :kava:

Recimo imaš dva sina i nazoveš ih Svetislav i Gojslav... tipična srpska imena, a ono imena hrvatskih kraljeva... ali da ih nazoveš Noa i Mihael odma se vidi da su Hrvati... :D

Milan, Radovan, Dragan su bila jako česta hrvatska imena i to ni više ni manje nego kod čakavaca.

Netko je napisao da je Milanović tipično srpsko prezime. Teška glupost.
Evo imamo Stipana i Milana, alfa mužjake koji su podigli svoje dvore. Stipanovi sinovi koji izlaze iz Stipanovog dvora dobijaju prezime Stipanov a Milanovi Milanov. Poslije kad se plemena dalje šire potomci Stipanova dodaju -ić kao oznaku pripadnosti plemenu Stipanovih pa postaju Stipanović, a Milanovi na isti način postaju Milanovići.

juanpablom
15.09.2012., 13:08
Milanović znači mali Milan. Milan nije isključivo srpsko ime, ono je bilo rašireno i kod drugih Slavena... kod Hrvata je skoro nestalo kad je uvedena praksa da ime mora biti "biblijsko"... kad bi danas davali djeci imena koja su bila moderna među hrvatskim življem prije 600-700 godina pola ljudi bi ih zvalo Srbima... :kava:

Recimo imaš dva sina i nazoveš ih Svetislav i Gojslav... tipična srpska imena, a ono imena hrvatskih kraljeva... ali da ih nazoveš Noa i Mihael odma se vidi da su Hrvati... :D
Milan Baroš ( češki Rom), Milan Kučan (Slovenac), Milan Šuflaj ( hrvatski povjesničar albanskog podrijetla), još nekoliko Milana čeških nogometaša koliko se sjećam........tako da mantre o Milanu kao srpskom imenu padaju u vodu

nevenb
13.10.2012., 22:27
http://www.mediafire.com/view/?t76aa1raalfj7c6

Ovo je sumarni turski popis "Vlaha vilajeta Istre koji pripada vilajetu Hrvata i kadiluku Skradin" iz 1530. godine. Obuhvaća nahije Zrmanju, Bukovicu, Karin, Obrovac, Kličevac, Ostrovicu i Podgorje - tako stoji u podnaslovu, u tablicama su još nahije Benkovac i Zečevo. U biti kompletno područje zapadno od rijeke Krke i južno od Velebita koje su Turci osvojili.

Ako sam dobro zbrojio, ima ukupno 652 kuće, od toga u nahiji Podgorje 158, Zrmanja 128, Kličevac 123, itd.

Dakle, oni isti Morlaci koje 1528. spominje Victor Barbadico "che novamente sono venuti ad habitar nel paese del signor Turco" su ovo društvance koje Turci nazivaju Istranima i kojima su na čelu likovi koji se zovu Yako Propat, İslade Livoye, Knez Petre veled-i Milovan (Petar, sin Milovana), Zakman Voyvoda, Knez Pavel Veradil, Knez Radiç, Tomaş Rojik (Rožić ili Rozić), Petre Yançik, Gırgor Bratil, Şamil Jakovik, Knez Çolit, Martin Veled-i Vırtaç (Martin, sin Vrtača?), Nikola Roynovik, Matı Rojik (još jedan Rožić), Peyan Mivcanik i Matı Kristoyovik.

Zanimljivi su ovi Rožići. U jednom izvještaju iz 1524. providur Dalmacije Andrea Civran, te kapetan Kopra Zuanne Minoto su informirali vladu u Veneciji da je Morlacho po imenu Tomaso Rosich, stanovnik sela Vodice u blizini Rašpora (u Istri), obećao bosanskom sandžaku, da će mu dovesti 100 morlačkih obitelji s mletačke teritorije, dok je istodobno izrazio spremnost služiti sandžaku kao vodič prilikom turskih upada u Istru. Minoto i Civran su naredili rašporskom kapetanu da smjesta utamniči Rosicha. Izgleda da im je Toma nekako uspio šmugnuti i pobjeći Turcima :D

ZivojinMisic
14.10.2012., 12:11
Zašto se Bukovica i Zrmanja zovu tako kako se zovu?

Dilberth
14.10.2012., 13:37
Zašto se Bukovica i Zrmanja zovu tako kako se zovu?
Ne znam za Bukovicu, ali mislim da Zrmanja ima neke veze sa Nemanjom i Nemanjicima.:ne zna:

ZivojinMisic
14.10.2012., 19:59
Bukovica se zove po pljevaljskoj Bukovici, kraju na samom severu Crne Gore, tačnije na tromeđi Srbije, RS i Crne Gore, odakle su i ranije odlazili Srbi u okolinu Knina i Benkovca, a u najvećem broju su došli nakon surovog gušenja Babinske bune 1875. od strane Turaka. U pljevaljskoj Bukovici postoji još nekoliko toponima, sličnih onima u dalmatinskoj ( npr. oblast Biovča/ Biovčino selo, i potočić Zrmanja ). Mada ne mogu sa sigurnošću da tvrdim da "velika" Zrmanja nosi ime po ovom vodotoku.

nevenb
14.10.2012., 20:18
4.5.1358. je ban Ivan Ćuz u Kninu izdao povelju kojom braći Kegliju i Martinu, Petrovim sinovima iz bratstva Prkalj vraća posjede koje im je oteo knez Grgur krbavski, među kojima je i "villa Berdari vocata in Zermana existens".

16.3.1365. Ban Nikola Seč dariva kraljevskim Vlasima Pribanu, Ratku i ostaloj braći njihovoj kraljevsku pustu zemlju Vidče selo "Wydchezelo nominatam inter possessionem Kegel et Zirmana existentem"

ZivojinMisic
14.10.2012., 20:19
Moguće. Za Zrmanju ne znam. Za Bukovicu znam.

nevenb
14.10.2012., 20:37
Da, bukve su došle s istoka.

demon
14.10.2012., 20:44
Bukovica se zove po pljevaljskoj Bukovici, kraju na samom severu Crne Gore, tačnije na tromeđi Srbije, RS i Crne Gore, odakle su i ranije odlazili Srbi u okolinu Knina i Benkovca, a u najvećem broju su došli nakon surovog gušenja Babinske bune 1875. od strane Turaka. U pljevaljskoj Bukovici postoji još nekoliko toponima, sličnih onima u dalmatinskoj ( npr. oblast Biovča/ Biovčino selo, i potočić Zrmanja ). Mada ne mogu sa sigurnošću da tvrdim da "velika" Zrmanja nosi ime po ovom vodotoku.

Glupost. Bukovica je čest toponim. Ime je dobila po bukvi. Kraj je bio pokriven bukovom šumom koja je posječena. Kasnije je pretjerana ispaša uništila ono što je ostalo. Sad je kraj prekriven klekom (šmreka, šmrika), grabom i dračom...

ZivojinMisic
14.10.2012., 21:05
Nije glupost. Moji su naselili Bukovicu 1875.

demon
15.10.2012., 07:05
Nije glupost. Moji su naselili Bukovicu 1875.

To niko ne spori. Glupost je da su oni donijeli ime Bukovica.

Foscolo u svom pismu iz 1647. navodi ime Bukovica kao oblasti, što znači da se radi o uvriježenom nazivu.

...quando pero quelli di Bucovizza non concludano e la nniscano
conforme s'e trattato con loro, sara bene, per metterli in dovere inferirli
qualche danno".* Фосколова писма Поседарском од 19. априла и 3. ма-
ја 1647. у Поседарском Зборнику у посједу г. кнеза А. Бење [Antonio
Begna].

Ovo je bilo u duhu zapovijedi da se onima Bukovčancima koji ne žele uskočiti na mletački teritorij i u mletačku službu "pomogne" pri odluci... prevod ovog citata:

... но када се они из Буковице никако не одлучују нити при-
клањају преговорима који су с њим воћени, ваља им нанети неку ште-
ту не би ли се приморали да врше своју дужност."

demon
15.10.2012., 07:20
Uskoci, broj, mjesto odseljavanja i naseljavanja te broj, popis dokumenata za razdoblje 1648.-1696.

http://xoomer.virgilio.it/histria/storiaecultura/testiedocumenti/tesirazza/tesiR.htm

demon
15.10.2012., 08:14
http://xoomer.virgilio.it/histria/storiaecultura/testiedocumenti/tesirazza/tesiO.htm

http://xoomer.virgilio.it/histria/storiaecultura/testiedocumenti/tesirazza/tesiP.htm

http://xoomer.virgilio.it/histria/storiaecultura/testiedocumenti/tesirazza/tesiQ.htm


Popisi stanovništva:

http://xoomer.virgilio.it/histria/storiaecultura/testiedocumenti/tesirazza/tesiN.htm

nevenb
15.10.2012., 09:00
Malo zbunjuju ovi u koloni "capi". Ponekad su navedeni stvarni glavari preseljenika, a ponekad su navedeni oni pod čijim su zapovjedništvom došli (Stojan Janković, npr. koji se javlja više puta).

Liburn
15.10.2012., 09:37
Ne znam za Bukovicu, ali mislim da Zrmanja ima neke veze sa Nemanjom i Nemanjicima.:ne zna:

:bonk:
a štemanja, lemanja, cimanja, spremanja i drmanja? Sve to ima veze sa Nemanjom? Jel može gluplje?

Antički Tedanius dobiva ime Zrmanja sa dolaskom Hrvata. Naziv Zrmanja dolazi od krševitog kraja kroz koji se probija ta rijeka, njen vodotok i vodotoci njenih pritoka su krcati razlomljenim kamenjem i krupnijim šljunkom. Prema tome to je rijeka sa usitnjeno-kamenim - 'zrnatim', a ne pjeskovitim koritom. Otuda joj ime.

Da, bukve su došle s istoka.

:lol:

Dilberth
15.10.2012., 10:27
:bonk:
a štemanja, lemanja, cimanja, spremanja i drmanja? Sve to ima veze sa Nemanjom? Jel može gluplje?

Antički Tedanius dobiva ime Zrmanja sa dolaskom Hrvata. Naziv Zrmanja dolazi od krševitog kraja kroz koji se probija ta rijeka, njen vodotok i vodotoci njenih pritoka su krcati razlomljenim kamenjem i krupnijim šljunkom. Prema tome to je rijeka sa usitnjeno-kamenim - 'zrnatim', a ne pjeskovitim koritom. Otuda joj ime.



:lol:
Sorry, da nisi skopcao moj humor.:(

Liburn
15.10.2012., 11:39
Sorry, da nisi skopcao moj humor.:(

oprosti :rolleyes:

juanpablom
15.10.2012., 11:42
"provenienza" je mjesto odakle su došli a "luogo di insediamento" mjesto gdje su došli, ili sam u krivu?

Liburn
15.10.2012., 11:44
provenijencija (lat.), podrijetlo, izvor, potjecanje, proizlaženje.

nevenb
15.10.2012., 11:50
"provenienza" je mjesto odakle su došli a "luogo di insediamento" mjesto gdje su došli, ili sam u krivu?

upravo tako

Kloki
16.10.2012., 09:34
Stefan Subotich detto Sorich - "Stjepan Subotić zvani Sorić"...

Ne znam da li se detto može prevoditi kao zvani...?

Je li ovo legendarni Don Stipan ili neki Stefan Subotić sa nadimkom Sorić? :ne zna:

nevenb
16.10.2012., 09:49
Stefan Subotich detto Sorich - "Stjepan Subotić zvani Sorić"...

Ne znam da li se detto može prevoditi kao zvani...?

Je li ovo legendarni Don Stipan ili neki Stefan Subotić sa nadimkom Sorić? :ne zna:

To bi triba biti on.
Inače detto se koristi u matičnim knjigama za ono alias kad se javljaju dva prezimena. Onodobni hrvatski prijevod je rečeni.
Ovo je drugi put da vidim to "Subotić" za popa u Gorici. Prvi je onaj izvještaj vikara Fozze iz 1636. di za Goricu, Hraštane, Prkos, Bubnjane kaže "Alli sette luochi predetti serve per Parocco Pre Steffano Subotich".
Ima jedno pismo ninskog biskupa Blaža Mandevia jednom svom župniku iz 1638. di spominje popa Sorića
"... i achobisse prigodilo, da ne bude chotiti choigodir spouidati u popa Soricha, morete rechi da nami ne stoyi ne poslusati gnichouu spouid radi dusse dabi da se ne da ni uami, ni nami usrocha smetgne..."
Inače u većini izvora on se naziva samo Sorić (Desnica, Difniko) negdi čak i Surić (Santacroce, Kačić, Brusoni).
E da, već sam spominjao, prezime Subotić je postojalo na Viru sve do konca 19. st.

demon
16.10.2012., 13:55
Subotića je bilo u Zemuniku do zadnjeg rata, koliko pamtim, ali ne mogu 100% garantirati... :ne zna:

nevenb
16.10.2012., 14:45
Subotića je bilo u Zemuniku do zadnjeg rata, koliko pamtim, ali ne mogu 100% garantirati... :ne zna:

Bilo ih je 50 u 7 familija, po Leksiku prezimena SRH.
Međutim, nije ih bilo u Grimanijevom katastru 1756., a ni u katastru iz 1709.

Najviše Subotića (pravoslavaca) je bilo u Erveniku, najvjerojatnije su od tamo došli.

nevenb
16.10.2012., 14:50
Evo broj Subotića 1948.
Naselje/Osoba/Domaćinstva

Drniš 44 6
Bjelina 6 1
Ceranje Donje 8 2
Ceranje Gornje 5 1
Ervenik 329 51
Kakma 19 3 (i 1 "bez domaćinstva")
Kaštel Žegarski 9 1
Lišane Tinjske 28 4
Otišić 38 5
Skradin 1 1
Zemunik Gornji 50 7

NeceLola
30.01.2013., 14:30
Pravoslavna/Srpska prezimena u Zadarskoj županiji

Zadar - Amanović, Arambašić, Arčaba, Babac, Banić, Berić, Bjelanović, Borak, Bukarica, Bulaja, Crnokrak, Ćosić, Desnica, Dubroja, Egić, Gajica, Gardijan, Gnjidić, Graovac, Ilijašević, Kelebuda, Kolundžić, Komazec, Lakić, Lalić, Ležaić, Ljubičić, Mandić, Maričić, Marinković, Matić, Mažibrada, Milić, Pavić, Pavlica, Petranović, Popović, Prostran, Pupovac, Radeka, Rapajić, Simić
Subašić, Šarić, Šolaja, Tomić, Trninić, Vukić, Zečević

Benkovac - Atlagić, Banić, Badža, Begić, Bogunović, Borak, Brkić, Crnokrak, Cupać, Čubrilo, Čubrilović, Ćalić, Ćirović, Ćosić, Ćupić, Dereta, Dević, Dimitrović, Dobre, Dražić, Drča, Dubroja, Dukić, Filipović, Gagić, Gnjidić, Graić, Graovac, Gulić, Ikač, Ivaniš, Ivanišević, Jokić, Jovanović, Jurković, Kalanj, Karan, Kasum, Katić, Katurić, Kisa, Knežević, Kukavica, Lacmanović, Lakić, Lalić, Ležaić, Maksimović, Malešević, Maričić, Matić, Mijak, Mijović, Milić, Miljević, Milovanović, Mlinar, Modrinić, Mrkić, Munjes, Narandžić, Novaković, Novković, Pantelić, Petković, Pilja, Prodan, Pupovac, Rađen, Radić, Rakić, Rašić, Relić, Rnjak, Rosić, Rstić, Savić, Sladić, Starević, Stoisavljević, Stolić, Striković, Subotić, Šaponja, Škorić, Štrbac, Tepša, Tintor, Urukalo, Veselinović, Vojvodić, Volarević, Vranješ, Vrcelj, Vukašinović, Vukojević, Vukša, Zečević, Žeželj

Biograd - Drča


RAVNI KOTARI

Zemunik Gornji (uklj. i Donji) - Banić, Drača, Erceg, Guša, Javor, Jelača, Kosović, Maričić, Oliverić, Pucar, Reljić, Subotić, Škopelja, Vukčević

Zapužane - Banić, Bogovac, Bogunović, Drek, Graovac, Grubić, Gulić, Inić, Jovanović, Kalinić, Kardum, Šarić, Ševo, Štrbac

Zagrad - Ivaneža, Munjes, Stjelja, Subašić

Vrana - Drča, Gladović, Kovačević, Pupovac

Tinj - Cvijetić, Dubroja, Marčić

Šopot - Cupać, Dereta, Despot, Drača, Gagić, Knez, Mlinar, Rnjak, Stolić

Stabanj - Arčaba, Kolundžić, Vrtača

Smoković - Ardalić, Bijelić, Biovica, Ćustić, Daničić, Dubroja, Đinić, Gagić, Graovac, Jokić, Kalapać, Kovačević, Lakić, Macura, Marić, Maričić, Matić, Oliverić, Opačić, Paravinja, Pavić, Poljak, Popović, Prostran, Radić, Rajčević, Rašković, Reljić, Repaja, Škorić, Škopelja, Tintor, Višić, Vranić

Smilčić - Arčaba, Ardalić, Bjelanović, Borović, Cebara, Crnobrnja, Dražić
Dubroja, Dukić, Đogo, Gagić, Graovac, Ivaniš, Kuridža, Mlinar, Mrdalj, Mucalj, Nonković, Pupovac, Radmanović, Relić, Skokna, Stjepanović, Šaponja, Šušak, Vrcelj, Vujković, Zorić

Raštević - Begić, Bogunović, Cupać, Gnjatović, Lacmanović, Medić, Opsenica, Pupovac, Štrbac, Tepša, Tintor, Vojvodić, Vrućinić, Zjačić

Radašinovci - Bogunović, Drča, Jokić, Knežević, Korda, Plazina, Pupovac, Škorić, Volarević

Polača (benkovačka) - Ćupić, Milivojević, Petković

Nadinska Kosa - Majstorović

Nadin - Oluić, Rujak

Murvica - Baredna, Berber, Opačić, Paravinja

Miranje - Alavanja, Čotra, Drača, Dragičević, Drča, Graovac, Knez, Krklješ, Popović, Šaponja, Šekuljica, Trbović, Vitas, Vujanić, Žmirić

Lišane Tinjske - Alavanja, Bukarica, Dlaka, Jokić, Kabić, Krekić, Lacmanović, Macura, Mandić, Ostojić, Petković, Prodan, Smokrović, Subotić, Šekuljica, Šušak, Uzelac, Vujanić

Lepuri - Banić, Budan, Pavlović

Kula Atlagić - Alavanja, Babić, Cupać, Ćakić, Guša, Kalanj, Kereš, Lakić
Lončar, Macakanja, Maglov, Miljević, Pilja, Pupovac, Sanković, Sovilj, Stegnjaić, Šestić, Trninić, Vojvodić, Vukas, Vuletić

Korlat - Cupać, Dražić, Graovac, Knežević, Kužet, Popović, Vidić

Kašić - Alavanja, Arčaba, Cebara, Čeprnja, Drača, Dragić, Drča, Đaković, Đinić, Đogo, Knežević, Lakić, Mandić, Milić, Mrkić, Novaković, Njegovan, Oluić, Oliverić, Pozder, Prostran, Radmanović, Ševo, Šušak, Veselinović, Višić, Vujković

Kakma - Bogunović, Kolundžić, Kresović, Petković, Subotić, Tintor, Uzelac, Vukša

Jagodnja (Gornja i Donja) - Babić, Bogunović, Crnobrnja, Ćoso, Ćupić
Golić, Gulić, Inić, Kereš, Kužet, Marčić, Maričić, Miljević, Musulin, Popović
Vrtača, Zečević, Žarković

Islam Latinski - Cvjetanović, Lakić, Parenta, Radošević

Islam Grčki - Alavanja, Baljak, Cebara, Čeprnja, Ćoso, Desnica, Despot
Dević, Dopuđ, Drača, Dragaš, Dragičević, Dubroja, Đaković, Gagić, Jokić, Kalapać, Kaluđerović, Karan, Katarić, Knežević, Končarević, Kožul, Kužet, Lacmanović, Lakić, Macura, Medić, Milić, Mišković, Mlinar, Mrkić, Nonković, Obrić, Oluić, Ostojić, Pršo, Pupovac, Stegnjaja, Subotić, Šekez, Šljepica, Trkulja, Višić, Vučković, Vujanić

Gorica - Lalić

Crno - Lakić, Prostran

Ceranje (Gornje i Donje) - Bukarica, Čeprnja, Čitlak, Čubrilo, Čubrilović, Dobre, Dobrić, Dodig, Drača, Drča, Dukić, Gagić, Graovac, Jačov, Karan
Macavara, Malbaša, Pupovac, Ratković, Subotić, Šaponja, Škorić, Šuša, Tampolja, Tepša, Vojvodić

Biljane Gornje - Badža, Badžoka, Berber, Crnovođa, Čirjak, Dević, Dopuđ, Dubroja, Dukić, Gagić, Ivaneža, Kožul, Lacmanović, Lakić, Ležaja, Matić, Milić, Miljević, Mišković, Mrkela, Opačić, Ostojić, Pupovac, Radmanović, Radmilović, Rašković, Repaja, Stegnjaić, Ševo, Šukara, Veselinović, Višić, Vranković

Biljane Donje - Babić, Bogunović, Cupać, Čeprnja, Čirjak, Ćupić, Dević, Dopuđ, Drača, Gagić, Ivaneža, Jokić, Kanazir, Knežević, Lakić, Ležaja, Lončar, Matić, Novaković, Pupovac, Radmilović, Stjelja, Subašić, Škorić, Štrbac, Tintor, Uzelac, Vukša


BUKOVICA

Žegar - Babić, Barić, Bundalo, Dubroja, Grozdanić, Ivaniš, Jajić, Kljajić, Komazec, Kompanlija, Kovačević, Kresović, Krnjaja, Kubat, Kusalo, Macura, Mijić, Milić, Mirilo, Nanić, Perić, Radmilović, Relja, Samardžić, Šukara, Švonja, Ušljebrka, Vučenda, Vukanac, Vukčević, Zelić

Zelengrad - Adam, Čeprnja, Gagić, Pupovac, Tepša, Veselinović, Zečević

Zaton (obrovački) - Čude, Gak, Pršo

Vukšić - Drča, Radmilo, Šaponja, Šarić, Škorić

Rudele - Grčić, Rašić, Ugrčić

Prović - Ivanišević, Kresović, Mrdalj, Šarić

Pristeg - Bulj, Crnokrak, Ćućko, Drezga, Malenica, Popović, Pupovac, Romić, Šuša, Tintor, Vranković, Zečević

Popovići - Jokić

Podlug - Jokić, Kamber

Perušić - Alavanja, Berber, Bukarica, Dobre, Novković, Pupovac, Šarić

Ostrovica (dalmatinska) - Atlagić, Bačkulić, Bjelan, Borak, Cvjetan, Kusalo, Mačak, Mandić, Medić

Obrovac - Adam, Banić, Berber, Čude, Desnica, Dragić, Gagić, Gak
Jokić, Jovančević, Ljubičić, Mlinar, Pršo, Reljan, Sekulić, Turukalo, Urukalo, Večerina, Veselinović, Vignjević, Vukadinović, Vukčević

Muškovci - Baljak, Buljević, Čavlin, Đurić, Milanko, Ogar, Paravinja, Simić, Stopa, Švonja, Večerina

Morpolača - Ćakić, Ćosić, Drča, Ivanišević, Jelača, Kleut, Mandić, Mrdalj, Ostojić, Pavić, Romić, Šarić, Škorić, Šorgić, Šuša, Tintor, Tomašević, Uzelac

Medviđa - Bogunović, Lukić, Milanko, Pupovac, Skokna, Škorić

Kunovac - Drača, Dragaš

Kruševo - Bubnjar, Čude, Dopuđ

Krupa - Gužvica, Jovančević, Maksimović, Vukčević

Kožlovac - Baljak, Banić, Bašić, Ivanišević, Kolundžić, Ljubović, Matić, Rokvić, Uzelac, Vidović, Zorica

Kolarina - Bota, Dević, Gulić, Ikač, Inić, Kužet, Mizdrak, Sinobad, Šaponja, Šarić, Tomašević, Vitas

Karin Gornji - Alavanja, Brekić, Ćoso, Dmijović, Drača, Dubroja, Dupor, Ivaniš, Kalinić, Končarević, Kukavica, Lacmanović, Lakić, Ležaja, Lončar, Mijović, Milanko, Mlinar, Radeka, Simić, Stegnjaja, Škorić, Šuša, Trbović, Vidić, Višić, Vukas, Vukša

Golubić (obrovački) - Bojadić, Borović, Bukarica, Damjanović, Dragičević, Veselinović

Dobropoljci - Ćakić, Dobrić, Gaćeša, Karan, Kužet, Ležaić, Miodrag,, Punoš, Sakić, Sladaković, Šaponja

Čučevo - Karanović, Kutlača, Šuša, Ugrčić, Vejnović

Čista Mala - Berić, Dobrić, Grulović, Lalić, Manojlović, Popović, Samardžić, Stjelja, Vukojević, Vukša

Buković - Bajić, Ćalić, Ćoso, Drača, Graić, Ilić, Jokić, Košević, Krekić
Kresović, Lalić, Mandić, Mijak, Mimić, Radak, Rakić, Relić, Rnjak, Rstić, Savić
Štulić, Tačković, Tršić, Višić, Vitas, Volarević, Vrcelj, Vukadinović

Bulić - Bogunović, Despot, Knežević, Korlat, Macat, Vukas

Brgud - Baljak, Banić, Blanuša, Ćalić, Graovac, Matić, Tampolja, Uzelac

Bjelina - Čotra, Karan, Krklješ, Marunić, Medić, Modrinić, Mrkela, Novaković, Opačić, Pilja, Pupovac, Subotić, Šuša, Žmirić

Bilišane - Baljak, Badža, Berber, Gnjatović, Gugleta, Kalinić, Kuridža, Majstorović, Mišković, Oluić, Paravinja, Pupovac, Simić, Skokna, Šveljo

Benkovačko Selo - Alavanja, Ćiritović, Ćoso, Despot, Lakić, Manislavić, Maričić, Marin, Matijević, Medak, Pavić, Raić, Ristić, Rnjak, Sakić, Skokna, Stegnjaić, Šušak, Vidić, Žeželj

Ne znam koji je točno cilj ovog posta bio (ne da mi se čitati cijeli forum) ali mislim da bi trebalo navesti da prezimena koja su tu navedena nisu isključivo srpskog porijekla (mnoga prezimena na listi su hrvatskog porijekla ali iz drugog sela zadarske zupanije)

žalac_1
30.01.2013., 16:45
Ne znam koji je točno cilj ovog posta bio (ne da mi se čitati cijeli forum) ali mislim da bi trebalo navesti da prezimena koja su tu navedena nisu isključivo srpskog porijekla (mnoga prezimena na listi su hrvatskog porijekla ali iz drugog sela zadarske zupanije)

mislim da smo to riješili na ovoj temi i da je opaska navedena negdje u temi.

Alfa157
31.01.2013., 16:05
Ne znam koji je točno cilj ovog posta bio (ne da mi se čitati cijeli forum) ali mislim da bi trebalo navesti da prezimena koja su tu navedena nisu isključivo srpskog porijekla (mnoga prezimena na listi su hrvatskog porijekla ali iz drugog sela zadarske zupanije)

baš sam to i ja htio napisati jer po ovome ispada da su tamo svi Srbi a za bar pola tih prezimena znam ljude koji su Hrvati

Zavelim
01.02.2013., 10:10
:bonk:
Antički Tedanius dobiva ime Zrmanja sa dolaskom Hrvata. Naziv Zrmanja dolazi od krševitog kraja kroz koji se probija ta rijeka, njen vodotok i vodotoci njenih pritoka su krcati razlomljenim kamenjem i krupnijim šljunkom. Prema tome to je rijeka sa usitnjeno-kamenim - 'zrnatim', a ne pjeskovitim koritom. Otuda joj ime.
:lol:

Šta znači u ovoj pismi zrmni, Morava zrmni? Nekako mi nalik na Zrmanja.

http://www.youtube.com/watch?v=McDEj3267i0

Liburn
01.02.2013., 11:10
Šta znači u ovoj pismi zrmni, Morava zrmni? Nekako mi nalik na Zrmanja.

http://www.youtube.com/watch?v=McDEj3267i0

opa onda je ipak nešto drugo? ili ipak isto ali drugo pakovanje?

zrmni - žubori? odn. žubori ka da prosipaš zrnje ili pijesak iz vreće?

Zavelim
04.02.2013., 10:32
Kažu da se Zrmanja prije zvala Kopriva, kad je zabiluženo prvi put da se zove Zrmanja?

nevenb
04.02.2013., 11:11
Kažu da se Zrmanja prije zvala Kopriva, kad je zabiluženo prvi put da se zove Zrmanja?

neznam jesu li ovo najstariji sačuvani spomeni:

4.5.1358. je ban Ivan Ćuz u Kninu izdao povelju kojom braći Kegliju i Martinu, Petrovim sinovima iz bratstva Prkalj vraća posjede koje im je oteo knez Grgur krbavski, među kojima je i "villa Berdari vocata in Zermana existens".

16.3.1365. Ban Nikola Seč dariva kraljevskim Vlasima Pribanu, Ratku i ostaloj braći njihovoj kraljevsku pustu zemlju Vidče selo "Wydchezelo nominatam inter possessionem Kegel et Zirmana existentem"

E sad, da li se ovo odnosi na rijeku Zrmanju, ili se čitavo područje zvalo Zrmanja ... :ne zna:

Inače, po Franji Smiljaniću su se i Brdari i Vidče Selo nalazili na području današnjeg Ervenika.

Liburn
04.02.2013., 11:25
Koprivu si našao na stranicama Grada Obrovca? Ono di spominje samostan Sv. Jurja Koprivskog u dokumentu iz 1405... Ako je Kopriva staro ime Zrmanje onda bi to staro ime trebalo bit svarno starije, definitivno starije od 14. st. jer sam naša da se 1322. spominje Zrmanja, ne kaže da se spominje pod drugim imenom, dok u istom tekstu se spominju stariji nazivi današnjih toponima, ali ne i za Zrmanju.
A možda je Kopriva ipak samo lokacija na Zrmanji a ne cijela Zrmanja?

demon
05.02.2013., 10:20
neznam jesu li ovo najstariji sačuvani spomeni:



E sad, da li se ovo odnosi na rijeku Zrmanju, ili se čitavo područje zvalo Zrmanja ... :ne zna:

Inače, po Franji Smiljaniću su se i Brdari i Vidče Selo nalazili na području današnjeg Ervenika.

Kegel je Kegalj grad a Zrmanja je vjerovatno područje gornjeg toka Zrmanje sa centrom u Zvonigradu. Ta sela bi po mom sudu prije bila malo zapadnije, oko Mokrog polja.... Naime Kegalj grad je centar Erveničkog područja, Zvonigrad gornjozrmanjske doline, a između je Mokro polje...

A za ime.. hmmm moguće da je se proširilo sa gornjeg toka prema ušću, tim više što u sušnije ljeto gornja Zrmanja ponire i otječe prema Krki... sasvim moguće da je gornji tok bio Zrmanja, a donji Kopriva...

Zavelim
05.02.2013., 10:22
opa onda je ipak nešto drugo? ili ipak isto ali drugo pakovanje?

zrmni - žubori? odn. žubori ka da prosipaš zrnje ili pijesak iz vreće?

iako na spotu i piše, a pomalo i čuje zrmni, tekst pisme ipak glasi dz'mni i kažu da to znači:

Tako juče, u jednom divnom tekstu koji sam već izreklamirala, nadjoh "prevod" vranjanske reči - dzmni. Znate, iz one još divnije pesme - petlovi, pojev mori, Morava dzmni.... - * Za one koji ne znaju - dzmni je glagol koji opisuje izmaglicu koja se javlja iznad reke u svitanje. Traje tek toliko koliko je potrebno da dan zarudi iz mraka. - prepisala, ja , Milju Lukić, hvala joj.

Što se Koprive tiče vidio sam to na stranicama Obrovca, ali očito da to može biti samo dio rike i da je Zrmanja isto staro ime. Kod nas se recimo Vrljika zove Vrljika do iznad Kamenmosta, a niže je Matica, s tim da ista rika od prvi izvora do ušća u Neretvu minja brdo imena (Ričina, Suvaja, Jaruga, Sija, Vrljika, Matica, Tihaljina, Mlada, Trebižat...)

demon
05.02.2013., 10:39
Kegel je Kegalj grad a Zrmanja je vjerovatno područje gornjeg toka Zrmanje sa centrom u Zvonigradu. Ta sela bi po mom sudu prije bila malo zapadnije, oko Mokrog polja.... Naime Kegalj grad je centar Erveničkog područja, Zvonigrad gornjozrmanjske doline, a između je Mokro polje...

A za ime.. hmmm moguće da je se proširilo sa gornjeg toka prema ušću, tim više što u sušnije ljeto gornja Zrmanja ponire i otječe prema Krki... sasvim moguće da je gornji tok bio Zrmanja, a donji Kopriva...

Zaheb. Kegalj je ponad Mokrog polja, teza o selu mi pada u vodu, ali za ime bi možda i moglo proći. :D

nevenb
05.02.2013., 17:23
Zaheb. Kegalj je ponad Mokrog polja, teza o selu mi pada u vodu, ali za ime bi možda i moglo proći. :D

Na pa čitaj: http://www.mediafire.com/view/?d7kzv9ea53cak5y :)

nevenb
17.04.2013., 15:00
Izašla je i treća knjiga mletačkog katastra zadarskog "kontada" iz 1709, najdeblja do sada :)

http://www.antenazadar.hr/clanak/2013/04/mletacki-dokumenti-o-stanovnicima-zadarskog-zaleda/

Osim podataka za sela tadašnjeg gornjeg kotara, knjiga donosi i popis stanovništva podvelebitskog dijela, tzv. Morlakije.

Knjiga sadrži i abecedni popis svih posjednika navedenih u sve tri knjige.

blueees
03.07.2013., 10:13
pozdrav svima, da li netko zna išta o povijesti Polače?

I da li išta znate o prezimenu Ražnjević koje nose žitelji?
Otkuda potječe, da li postoje neki dokumenti gdje mogu pronaći detaljnije informacije o njemu?
Inače evo jedna zanimljiva crtica, imao sam priliku čuti da se ovo prezime spominje još u 13 ili 14. st. kad je neki čovjek prezimenom Prtenjača ukrao kravu težaku iz Polače po imenu Matij Ražnjević, i onda je sve to išlo na neki oblik suda (kako je već izgledala srednjovjekovna sudska praksa u ovim krajevima) :)

vranski
06.07.2013., 14:07
1709 godine spominje se u polači Ivan Ražnjević pok. Jure, dok Prtenjača te godine uopce nema u Polači već se oni spominju u Nadinu.

nevenb
06.07.2013., 17:44
1608. je u Ljubču popisan Vuko Ražnjević, a 1663. se u Zadarskim maticama spominje Margarita Ražnjević iz Nina.

blueees
07.07.2013., 15:39
1608. je u Ljubču popisan Vuko Ražnjević, a 1663. se u Zadarskim maticama spominje Margarita Ražnjević iz Nina.


Hvala puno na info :)
hmmm iz Nina...zanimljivo...to se poklapa sa mojom tezom da mi dolazimo iz mjesta Novosejaci koje je bilo pored Nina
iz Ljubča? sad sam sve sigurniji da mi potječemo negdje iz tog djela županije

blueees
07.07.2013., 15:40
1709 godine spominje se u polači Ivan Ražnjević pok. Jure, dok Prtenjača te godine uopce nema u Polači već se oni spominju u Nadinu.

Hvala na info :)
a nema ništa prije da se spominju??

blueees
08.07.2013., 11:36
Da malo oživimo ovu temu :)

Netko je bio jednom pitao za prezime Ranj, na popisu stanovnika zadarskih otoka iz 1608. koji je tu postavio Pavo B., nalaze se u Kalima Michiel Ragnevich, te u Salima Zuanne Ragnevich.

Ima jedan još zanimljiviji zapis u CD-u br. 7 na str. 228 od 21.3.1296. u kojem se spominje stanovnik Zadra "Andrija sin pokojnog Cande de Ragno". Ne mora biti povezano, ali "bode u oko".

Nemogu a da ne primjetim sličnost prezimena Ragnevich sa Ražnjević koji su danas u Polači i nešto malo okolo, Zadar, Biograd i Benkovac??

vrpljani
09.07.2013., 13:18
Postovanje ljudi. Dali netko ima kakve informacije o selu Rastevic i o prezimenu Klarica ? Ja sam dosa do 1800 i neke,nista prije toga. Unaprid fala.

žalac_1
09.07.2013., 20:20
na mletačkom katastru iz 1709. u Rašteviću su zabilježeni Pavao Klarić (9 članova kućanstva), Grgo Klaričić (8), Jure Klaričić, Luka Klaričić (6); pretpostavlja se da su Klaričić i Klarić dva oblika od istog prezimena.

Klarica bi vrlo vjerojatno bila kasnija izvedenica od njih, pošto Klarice tad nema na spisku.

vrpljani
10.07.2013., 10:20
Fala zalac. Reci mi molin te ako znas, di bi moga pogledati taj mletacki katastar? Ima li to di na internetu? Zivija.

nevenb
12.07.2013., 10:42
Hvala puno na info :)
hmmm iz Nina...zanimljivo...to se poklapa sa mojom tezom da mi dolazimo iz mjesta Novosejaci koje je bilo pored Nina
iz Ljubča? sad sam sve sigurniji da mi potječemo negdje iz tog djela županije

Novoselci su ti današnji Prorokovići u Ninskim Stanovima. U katastru iz 1826. je upisano Novoselci za to naselje. Prorokovići, tj. Jure Proroković je 1853. doselio iz Poličnika u Ninske Stanove.

Vrlo je velika vjerojatnost da stanovništvo koje u 17. st. živi u okolici Nina vuče porijeklo iz nekadašnje lučke županije.

blueees
12.07.2013., 22:10
Novoselci su ti današnji Prorokovići u Ninskim Stanovima. U katastru iz 1826. je upisano Novoselci za to naselje. Prorokovići, tj. Jure Proroković je 1853. doselio iz Poličnika u Ninske Stanove.

Vrlo je velika vjerojatnost da stanovništvo koje u 17. st. živi u okolici Nina vuče porijeklo iz nekadašnje lučke županije.

Hvala nevenb, a lučka županija je obuhvacala koji prostor? Oko biograda? Just wild guessin' ;)

demon
13.07.2013., 22:34
Hvala nevenb, a lučka županija je obuhvacala koji prostor? Oko biograda? Just wild guessin' ;)

Ne. Središnji dio Ravnih Kotara, a širilia se izgleda preko Bukovice do Velebita. Vjerovatno se krije iza županije Nina u DAI. Moguće da se izvorno formirala oko teritorija koji je pripadao municipiju Nedinumu, a da je kasnije imala sjedište u Tinju (Tnin). Ugrubo bi bila istočno od magistrale, sjeverno od granice nekadašnje općine Biograd, ne bi obuhvaćala istočna sela nekadašnje općine Benkovac i išla bi preko zapadne Bukovice do Velebita. :kava:

blueees
16.07.2013., 09:55
Ne. Središnji dio Ravnih Kotara, a širilia se izgleda preko Bukovice do Velebita. Vjerovatno se krije iza županije Nina u DAI. Moguće da se izvorno formirala oko teritorija koji je pripadao municipiju Nedinumu, a da je kasnije imala sjedište u Tinju (Tnin). Ugrubo bi bila istočno od magistrale, sjeverno od granice nekadašnje općine Biograd, ne bi obuhvaćala istočna sela nekadašnje općine Benkovac i išla bi preko zapadne Bukovice do Velebita. :kava:

ok, primljeno na znanje :)

Ivanda
23.07.2013., 03:35
Zna li netko nešto više o porijeklu prezimena Ćurko (pokraj Nina)?

juanpablom
13.08.2013., 12:05
starina Modrića? zna li netko?

nevenb
15.08.2013., 13:12
starina Modrića? zna li netko?

Zaton Obrovački, barem od početka 18. st.

lavandijera
18.08.2013., 21:33
Molim vas da mi date podatke za prezime Dunatov i Hordov ,kojih ima u Preku i Dunatov na Ižu.Ja sam iz Preka na otoku Ugljan.Pokojni tada stari 90 skoro pa, 100 godišnji rođak mi Ante Hordov reko je da smo čak iz Rusije,a i Bugarke.Hvala.

slivnizzan
24.12.2013., 14:31
Iz "Zara cristiana : dell'arcidiacono capitolare"

Slivnica

Jednako udaljeno dvije milje od Castel Venier-a i Posedarja leži selo Slivnica.

Ne zna se od kada potječe ovo naselje. Javlja se, međutim, u dokumentima iz 1389. godine. Sudeći prema ostacima kuća koje se nalaze između brežuljaka Oraška Gradina i Ćuković Grede, može se zaključiti da je upravo to bilo mjesto gdje je postajalo staro naselje. Također je za pretpostaviti da je dvorac, koji je bio sagrađen na vrhu brežuljka Oraška Gradina, služio za obranu stanovništva tog naselja i ne samo tog naselja, nego i cijelog teritorija, s obzirom na činjenicu, da dvorac dominira cijelim Morlačkim kanalom i naseljima koja se nalaze s obje strane kanala a također i područjem do Vrane. Kronike ne spominju godinu nastanka naselja, ali vrlo je vjerojatno da potječe iz rimskog razdoblja o čemu nam govore temelji koji se protežu na području od milje.

Nije poznat podatak tko je kada uništio naselje. Ne može se reći da su ga Turci sravnili sa zemljom, no oni su ga, doduše, opustošili tako da se njegovi stanovnici nisu usudili smjestiti uz plodna područja, nego su se naselili na planinskom dijelu, gdje se lakše moglo zaštititi stoku, koju su Turci otimali. Turci su iza sebe ostavili pustoš i stanovnicima ovoga i ostalih naselja trebalo je dugo da se oporave. To nam dokazuje i podatak je tek poslije 50 godina država prodala poprilično veliko plodno zemljište, koje je nekada pripadalo jednom Zadarskom samostanu. To imanje, koje je moglo prehraniti tisuće ljudi, prodano je na aukciji za samo 2000 forinti. Obrada zemljišta je prepuštena kmetovima i ta je činjenica privukla kmetove iz obližnjeg sela Castel - Venier i planinskih područja. Zbog plodne zemlje, u naselju je zavladalo blagostanje te se u veoma kratkom razdoblju povećao broj stanovništa.
 
Prvobitnim obiteljima nije bio dovoljan jedan svećenik. Za duhovne su se potrebe obraćali župniku iz Castel – Venira. Da je bilo malo takvih obitelji, dokazuje i podatak iz popisa rođenih (krštenih). Nakon prestanka opasnosti od Turaka, porastao je broj stanovništva kako domaćeg tako i doseljenika, o čemu je bilo riječi u prijašnjem dijelu.
U brdovitom dijelu grade se nove kuće gdje dolazi do podjele župe na Gornju i Donju Slivnicu. 1855. godine je u Castel-Venieru vladala kolera i stanovništo je pobjeglo u Slivnicu i tada je tamo živjelo 450 stanovnika (84 ognjišta). Za ilustraciju, 1847. godine naselje je brojalo 280 stanovnika.
Naselje je dobilo ime Slivnica po izvoru vode. Izvire iz dubine od 8 metara, nedaleko od gornjeg dijela naselja, gdje je odavnina bio bunar za potrebe stanovništva.
 
Nedaleko od bunara, sagrađena ja župna crkva, oko koje se nalazi groblje. Crkva je smještena na brdu s kojeg se pruža predivan pogled. Nisu pronađeni ni pisani ni materijalni dokazi o godini gradnje. S vremenom je postala oronula te je 1844. godine obnovljena novcem iz crkvenog fonda i uz pomoć mještana, podignuta za dva metra kako bi se mogla sagraditi prostorija s prozorom s rešetkom, kao što je bilo uobičajeno u seoskim naseljima.

Ostatak crkve zadržao je prijašnje dimenzije, 13 m dužine i 7 metara širine. Dva su ulaza, veći je okrenut prema sjeveru a manji prema jugu. Ima dva drvena oltara, koja su djelo osrednjeg majstora. Veći je oltar originalno posvećen Kuzmi i Damjanu, a drugi je napravljen u čast Sv. Križa. Iza većeg oltara nalazi se sakristija. Zvonik je u rimskom stilu sa dva zvona. S obzirom da zvonjavu nisu mogli čuti svi mještani, pokojni je Pasquale Bakotić stara zvona zamijenio novima, većima, iz poznate ljevaonice di Pietro iz Bassana, uz doplatu od 850 forinti. Pobožna darežljivost suverena Franje Josipa priložila je 60 forinti, isto toliko je uzeto iz crkvenog fonda a ostatak je skupljen od župljana, tako da se na zvonima nalazi natpis "Impensis fidelium de Slivnizza — 1811". Zbog nedostatka sredstava za obnovu zvonika kako bi mogao izdržati težinu novih zvona, ista su postavljena na groblju. Njihov se harmoničan zvuk nije mogao čuti nadaleko, kao što bi trebalo.
 
400 metara sjeveroistočno od crkve, u podnožju brežuljka Oraška Gradina, nalazi se župni dvor. To je zapravo bila skučena općinska kuća i 1845. godine je proširena i obnovljena od sredstava crkvenog fonda a radove su izveli sami mještani. Župni dvor se nalazio na osami od vremena kada je stanovništvo sagradilo svoje kuće u planinskim područjima, kao što je ranije rečeno.

Među mještanima ovog naselja, pod zaštitom mučenika Kuzme i Damjana, vladalo je zajedništvo. Uz pomoć milodara i plodova zemlje, mogli su se u crkvi odražavati obredi.

Zahvaljujući župnim dokumentima, bilo je moguće sastaviti ovaj popis slivničkih župnika.
 
Slivnički župnici
 
Pietro Dadic parocco 1769
 
Vito Suric „ „ 1781
 
Giorgio Miletic „ „ 1792
 
Luca Magas „ „ 1794
 
Antonio Jovic „ „ 1797
 
Girolamo Juric "" 1799
 
Giorgio Suric „ „ 1806
 
Marco Scorlic ,, „ 1822
 
Antonio Vukic escursore „ 1871
 
Vincenzo Miossevic amministratore „ 1874
 
Pasquale Bakotic „ „ 1876
 
Girolamo Mircelta m. o. „ „ 1879
 

MIRELA66
25.01.2014., 00:53
Ja sam se rodila u Splitu i tamo sam cili zivot,moj dida koga nikada nisam ni upoznala,caca od pokojne mi mame koja je umrla posli mog rodjenja preziva se Mlinar i bija je navodno vlaj iz Karina.Interesuje me da li je on ima neke veze sa mlinima,da li je moguce da je ipak Hrvat i da li se zna odakle potice to prezime i kad su dosli u Hrvatsku ako nisu katolici?Unaprid fala,Mirela.

berbermilos
23.02.2014., 07:08
Ja sam se rodila u Splitu i tamo sam cili zivot,moj dida koga nikada nisam ni upoznala,caca od pokojne mi mame koja je umrla posli mog rodjenja preziva se Mlinar i bija je navodno vlaj iz Karina.Interesuje me da li je on ima neke veze sa mlinima,da li je moguce da je ipak Hrvat i da li se zna odakle potice to prezime i kad su dosli u Hrvatsku ako nisu katolici?Unaprid fala,Mirela.

Mirela, Mlinari su Srbi koji žive u Karinu više od 300 godina, pod tim prezimenom se bilježe od oko 1720.g. Prezime svakako ima veze sa rijekom Karišnicom na kojoj jesu mlinovi, a varoš Mlinara je nadomak rijeke. U popisu Karina 1709.g. nema nijednog Mlinara, što navodi da je neko od postojećih familija poneo taj nadimak prema mlinu u kojem su radili.

vranski
01.03.2014., 15:31
Za sve one koji poistovjećuju prezimena ona od prije 400-300 godina sa današnjim preporučujem da pročitaju znanstveni rad Grozdana Franov Živković Prezimena mjesta Pakoštane u 17. i 18. stoljeću na temelju glagoljske knjige duša (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165888)

nevenb
01.03.2014., 19:05
Za sve one koji poistovjećuju prezimena ona od prije 400-300 godina sa današnjim preporučujem da pročitaju znanstveni rad Grozdana Franov Živković Prezimena mjesta Pakoštane u 17. i 18. stoljeću na temelju glagoljske knjige duša (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165888)

Lovre Punošević LOKO :Pivo: :D

mecanin
04.03.2014., 10:33
Bas steta sto je tema malo zamrla. Toliko dragocjenih podataka se moglo naci ovdje da mi je zaista zao. Moze li neko ko ima knjigu Popis zadarskog katastra iz 1709. da postavi podatke o popisanim porodicama u Pristegu.
Odlicni su oni podaci za pojedine porodice ciji su ocevi pravoslavci zenidbom donijeli svoja prezimena u katolicka sela, da li mozda ima suprotnih primjera, da katolik otac donese svoje prezime u pravoslavno selo i od Hrvata nastanu Srbi? Otkud Kardumi pravoslavci, mislim u Lisanima Tinjskim?

mecanin
04.03.2014., 11:04
Jos da dodam, svaka cast Nevenu, na ovoj temi se pokazao kao najkompetentniji. Njegovi podaci su najkorisniji. Jedino imam utisak da ih daje "na zlicicu", tek kada ga neko isprovocira. Mislim da bi bilo dobro da svi koji imaju neke sistematizovane podatke iste iznesu recimo po nekom kljucu, recimo prezimena po mjestima i godinama popisa. Tako se moze stvoriti baza iz koje se moze dosta doznati. Pozdrav!

nevenb
04.03.2014., 16:37
Bas steta sto je tema malo zamrla. Toliko dragocjenih podataka se moglo naci ovdje da mi je zaista zao. Moze li neko ko ima knjigu Popis zadarskog katastra iz 1709. da postavi podatke o popisanim porodicama u Pristegu.


Pristeg 1709:
(ime i prezime, br. članova obitelji)

Draghich Malbasich 3
Giorgo Bolasina 3
Gregorio Bolasina 5
Giacomo Semirich Cap:n (kapitan, harambaša) 16
Iuane Tadich 4
Iuane Berdar con Steffano Mazaura (ne piše koliko članova)
Luca Boglieuich 6
Luca Lalich 14
Milan Glamuzeuich 6
Milinco Mastrouich 4
Mattio q:m Michiel Tadich 2
Mattio q:m Marco Tadich 6
Marco Zaflinouich 6
Nicolo Bolasina 3
Paulo Chialetich 5
Simon Smolsich 4
Steffano Mazaura 4
Ruod:o Steffano Bosio (svećenik) 1
Velisari Biedich 7
Vuzco Boglieuich 8
Vuco Cernocrat 6
Vuco Mirilouich Fauro (fauro, fabro - kovač) 3

Užalice (danas dio Pristega):

Gregorio Drasina 14
Marin Tuertcouich 5
Michiel Cumanouich 6
Marco Zorach 8
Mattio Sididich da Vrana (ovaj je popisan u Vrani)
Nicolo Tuertcouich 6
Paulo Babich 6
Pietro Zorach 5
Simon Lemich 14
Simon Pansich 7

vranski
04.03.2014., 19:57
Pristeg 1756:

(ime i prezime, br. članova obitelji)

Mate Arambassich 2
Triffon Buglievich 11
Nicola Buglievich 10
Ivan e fratelli Billich 3
Ostoia Billich 10
Stanco Budimir 3
Marco Besirevich 3
Gioan Cernocrat 5
Nicola Cernocrat 6
Jerco Chialetich 6
Nicola Celizza 7
Sime Cuman 8
Ivan Cuman 3
Sime Cernocrat 7
Miat Drasina 14
Antonio Drasina 15
Sime Dubravizza 7
Lovre e fratello Dubravizza 6
Ostoia Glamos 5
Luca Glamos 4
Voin Glamos 5
Bose Ghercovich 3
Ante Ghercovich 7
Lovro Lemich 22
Ivan Lemich 13
Illia Lalich 3
Stipan Masanera 11
Giovan Marianovich 7
Sime Marianovich 11
Petar Odosin 7
Jure Milcovich 6
Ante fratelli Perich 7
Mate Perich 3
Stipan Pintur 8
Petar Pansich 14
Giuro Selach 7
Gioan Selach 11
Sava Savlina 7
Stoian Savlina 3
Miat Semerich 9
Mate Semerich 8
Mate Sladacovich 5
Ivan Serach 5
Marco Serach 4
Marco Tadich 10
Petar f fratello Vrancovich 12
Gion Oclozzia 6
Draghich Matich 4
Giacomo Romich 3
Lovre Nuncevich 5
sargente maggiore e fratello Kerlianovich
Antonio Albergeti
Giovanni Battista Soppe

mecanin
04.03.2014., 23:55
Hvala!:)

mecanin
05.03.2014., 12:36
Koja su prezimena u Pristegu postojala 1991. i mogu li se medju prezimenima naci ova iz popisa 1709. i 1756.

Pavo B.
05.03.2014., 17:20
Mislim da bi bilo dobro da svi koji imaju neke sistematizovane podatke iste iznesu recimo po nekom kljucu, recimo prezimena po mjestima i godinama popisa. Tako se moze stvoriti baza iz koje se moze dosta doznati. Pozdrav!

U mom kraju kažu "tko dijeli, brzo prosi." :mig:

vranski
09.03.2014., 10:16
Evo jedan zanimljiv link sa Katastarskim mapama Zadra t.j. k.o. Zadar iz 1826 godine (http://www.catasti.archiviodistatotrieste.it/Divenire/ua.htm?idUa=10653093&numPage=1)

vranski
09.03.2014., 10:22
Takodjer od Državnog arhiva

Povijesni katastarski planovi Hrvatske on-line (http://croatia.arcanum.hu/?zoom=8&lat=45.30208&lon=16.93141)

mecanin
10.03.2014., 22:09
Takodjer od Državnog arhiva

Povijesni katastarski planovi Hrvatske on-line (http://croatia.arcanum.hu/?zoom=8&lat=45.30208&lon=16.93141)

Iz koje godine je ovaj katastar? Vidim da je iz vremena AU, nakon ukidanja Vojne krajine, svakako prije 1905. posto nema ucrtane nove crkve u Stikadi , ali nema ni nove crkve u Josanu koja je sagradjena 1881. Nevjerovatno je vidjeti ovakav arhaican crtez, rukom crtan, gotovo savrsen i jos vidjeti da zemljisne parcele imaju iste brojeve kao sto je u nasem posjedovnom listu. I jos se u milimetar gadjaju sa satelitskim snimcima sa Geoportala DGU.

vranski
11.03.2014., 18:40
Izmjera u istri je započela 1817. godine, a nakon toga obavljena je i u Dalmaciji od 1823 do1838. Područje Hrvatske i Slavonije (civilne i vojne) izmjereno je od 1851. do 1877. godine.
Svakako da uz grafički dio ide i tekstulani dio sa popisom vlasnika cestica zemlje i čestica zgrada. Sve čestice su iste do današnjih dana tamo gdje se nije radila nova izmjera.

bijeli međed
12.03.2014., 13:45
Takodjer od Državnog arhiva

Povijesni katastarski planovi Hrvatske on-line (http://croatia.arcanum.hu/?zoom=8&lat=45.30208&lon=16.93141)

ima li ovako di za cijelu Hrvatsku točnije za Dalmatinsku Zagoru ?

lupusxy
12.03.2014., 20:24
Takodjer od Državnog arhiva

Povijesni katastarski planovi Hrvatske on-line (http://croatia.arcanum.hu/?zoom=8&lat=45.30208&lon=16.93141)

Kako da vidim te karte,ja vidim samo običnu google maps.

hvala

vranski
12.03.2014., 22:28
Koliko znam za Dalmatinsku zagoru jos nisu objavljeni na netu ali se papirnato cuvaju u Drzavnom arhivu u Splitu. Sto se tice ovih karata na netu koje su objavljene (karta hrvatske) to su karte koje se cuvaju u Centralnom Drzavnom arhivu u Zagrebu. Dok karte za Istru su u vecem dijelu objavljeni na starnicama Archivio di Stato di Trieste (http://www.catasti.archiviodistatotrieste.it/Divenire/pag_interna.htm) a s njima i karta Zadra.

vranski
13.03.2014., 07:03
Takodjer vidim da ima i karta katastarske opcine Diklo iz 1826 godine (http://www.catasti.archiviodistatotrieste.it/Divenire/ua.htm?idUa=10653092)

vranski
13.03.2014., 07:05
Takodjer i Comune di Borgo Erizzo ili danasnji Arbanasi (http://www.catasti.archiviodistatotrieste.it/Divenire/ua.htm?idUa=10653091)
i drugi link za isto (http://www.catasti.archiviodistatotrieste.it/Divenire/ua.htm?idUa=10653089)

katastarska općina diklo (http://www.catasti.archiviodistatotrieste.it/Divenire/ua.htm?idUa=10653087)

nevenb
13.03.2014., 17:37
Takodjer i Comune di Borgo Erizzo ili danasnji Arbanasi (http://www.catasti.archiviodistatotrieste.it/Divenire/ua.htm?idUa=10653091)
i drugi link za isto (http://www.catasti.archiviodistatotrieste.it/Divenire/ua.htm?idUa=10653089)

katastarska općina diklo (http://www.catasti.archiviodistatotrieste.it/Divenire/ua.htm?idUa=10653087)

ima i bokanjac

Pavo B.
13.03.2014., 18:45
Koliko znam za Dalmatinsku zagoru jos nisu objavljeni na netu ali se papirnato cuvaju u Drzavnom arhivu u Splitu. Sto se tice ovih karata na netu koje su objavljene (karta hrvatske) to su karte koje se cuvaju u Centralnom Drzavnom arhivu u Zagrebu. Dok karte za Istru su u vecem dijelu objavljeni na starnicama Archivio di Stato di Trieste (http://www.catasti.archiviodistatotrieste.it/Divenire/pag_interna.htm) a s njima i karta Zadra.

Ovdje bi kao jednog dana trebale biti katastarske karte iz 1830-ih za Dalmaciju. Skenirano je nešto Boke Kotorske prije 3-4 godine, a od tad nisam primjetio neki daljnji rad na tom.

http://www.das.hr/arhiv_mapa_dj.php

http://www.das.hr/adm_doc/files/727/zabrdje_IV.jpg

vranski
14.03.2014., 06:30
Ovdje bi kao jednog dana trebale biti katastarske karte iz 1830-ih za Dalmaciju. Skenirano je nešto Boke Kotorske prije 3-4 godine, a od tad nisam primjetio neki daljnji rad na tom.

http://www.das.hr/arhiv_mapa_dj.php

http://www.das.hr/adm_doc/files/727/zabrdje_IV.jpg


Vec su oni stavili i za veci dio Dalmacije ali to nije nista upotrebljivo za razliku od ovih drugih. Sve je necitko i mutno i postavili su samo po par karata od neke opcine a ostalo ne.

Jedino se nadam da ce oni postupiti kao sredisnji HDA i staviti na internet sve u velikoj rezoluciji.

Sergio80
20.03.2014., 19:20
Mozda zato jer rjetka imaju zavrsetak na -ic a vecinom na -ov ka sto su tu navedena a ima jos ka npr. Petrov rekli bi tipicno bugarsko.
Zanimljivo za ovo prezime Gregov je da su ih nazivali grci, sad jesu li stvarno bili grckog podrijetla ili samo pravoslavci :confused:.

Neznam dali su bili Grci ali sada su Srbi.