Promjena upisnih kvota na zg sveučilištu? [Tekst verzija]

euskal

19.01.2011., 23:25

Ja mislila da si žensko. :rofl: Ja mislim da su u osijeku srezali za nekih stotinjak, ako i toliko. I još uvijek mi je to prebolesna brojka, preko 1000 ljudi.

Stvarno nije čudno što se toliko pljuje po toj ekonomiji, pa jebote štancaju nas ko zečeve. :flop:

tebe to brine sta netko pljuje:cerek:,mene nimalo ne brinu zavidni pojedinci koji nemaju pametnijeg posla nego vodit tudju brigu:flop:,pa sta ti ja licim na zensku 100kg gluposti:cerek:

leeloo27

19.01.2011., 23:34

euskal

19.01.2011., 23:40

Ma ne brine me, nego mi dojadilo slušati konstantna pljuckanja. Sad samo čekam da mi još neko kaže da sam si sama kriva što sam nezaposlena jer sam upisala ekonomiju.

Nekima je nepojmljivo da postoje zapravo ljudi koje zanima ovo područje i koji zato upisuju ovaj faks.

E da, pročitala sam u glasu slavonije da nam je dekan izjavio da će i ove godine kresati kvotu za 10%, budemo vidjeli.

pa naravno da im je nepojmljivo kad su im starci birali fax i onda su nezadovoljni jer rade posao koji ne vole i svatko im je kriv,moj bratic vec studira preko 10g pravo jer to je bio izbor starog,a njegov brat koji je mladji 1g je zavrsio ekonomiju prije 5g jer je isao zbog sebe,a ne zbog starog:s

psihosomatik

20.01.2011., 08:25

broj upisanih prema potrebi tržišta rada....
što vi mislite o tome?
ja pozdravljam tu odluku, samo malo prekasno su se sjetili, po meni bar cca 10 godina prekasno

definitivno pozdravljam tu odluku i nadam se da će je provesti kroz narednih godinu-dvije. čak i nije potrebno odrediti i regulirati broj upisnih kvota prema (nepostojećem) tržištu rada, jednostavno drastično smanjiti broj studenata koji se upisuje u akademsku godinu.

time ne samo da dobivamo na kvaliteti budućih upisanih studenata (jer će proći i upisati se onaj "bolji" dio bivših srednjoškolaca i oni koji zbilja to inicijalno i žele) nego i broj završenih će nekako s vremenom stvoriti tržište rada koje će se konačno oformiti, jer će najbolji pokupiti poslove još i prije diplome, a svatko će od tih upisanih htjeti biti upravo taj najbolji. isključimo ovdje lamentiranje o vezama i sličnom, to je neka druga tema.

Rvat

20.01.2011., 10:22

broj upisanih prema potrebi tržišta rada....
što vi mislite o tome?
ja pozdravljam tu odluku, samo malo prekasno su se sjetili, po meni bar cca 10 godina prekasno

kad 2050.g.?

čak i da skrešu državne fakseve, postoji 1000 privatnih škola i tečajeva što štancaju ljude s "diplomom".

psihosomatik

20.01.2011., 10:25

kad 2050.g.?

čak i da skrešu državne fakseve, postoji 1000 privatnih škola i tečajeva što štancaju ljude s "diplomom".

ma dobro, zna se zašto i za koga postoje te privatne škole. no offence. one ni ne spadaju pod sveučilište o kojem pričamo.

antoniacrnooka

20.01.2011., 12:18

ma dobro, zna se zašto i za koga postoje te privatne škole. no offence. one ni ne spadaju pod sveučilište o kojem pričamo.
Pa te privatne škole polaze djeca bogataša za koje je već spreman posao.

KILLERDOG

20.01.2011., 13:07

psihosomatik

20.01.2011., 13:31

zato su najbolje škole na svijetu privatne :zubo:

i zato se više dobi na njavri nego negdje drugdje :mig:
a ne studiraju ga samo djeca bogataša, pa faks košta manje nego auto srednje klase :ne zna:
samo nažalost nema tehničkih baš

ne znam kakve su te škole u svijetu pa to neću ni komentirati, ali mislim da si u pravu, i moje mišljenje je da su njihove diplome vrijedne i priznate.

ali, mi ovdje govorimo o RH pa moramo biti realni i shvatiti da su te škole napravljene i vođene onom "sve ovce na broju, a vuk sit". fino bogatunčići imaju diplomu za potrebu rada u tatinoj firmi, a škola zgrnula pare.

naravno, ne govorim generalno za sve polaznike, vjerojatno ima i onih koji su eto tek tako tamo zalutali. ali onda mi opet nije jasno kako je nekome, recimo to "normalnom" ok dati par desetaka tisuća kuna za godinu, kad je mogao isto tako upisati državni fakultet i sačuvati tu istu lovu, i dobiti priznatiju diplomu (govorimo o RH)... :ne zna:

Vojky

20.01.2011., 13:41

ali, mi ovdje govorimo o RH pa moramo biti realni i shvatiti da su te škole napravljene i vođene onom "sve ovce na broju, a vuk sit". fino bogatunčići imaju diplomu za potrebu rada u tatinoj firmi, a škola zgrnula pare.

Griješiš. Takvi koji misle da su plaćanjem školarine platili diplomu ne polože ni prvu godinu. Veći dio moje grupe studenata su bili već zaposleni, dio vlasnici manjih firmi koji su odlučili proširiti znanje jer im je trebalo za posao. Imaš naravno i imućnijih i sasvim prosječnih. Cijelo školovanje košta kao jedan Clio, a diploma ipak mislim da je čovjeku vrijednija stvar od komada lima koji traje 7-8 godina.

naravno, ne govorim generalno za sve polaznike, vjerojatno ima i onih koji su eto tek tako tamo zalutali. ali onda mi opet nije jasno kako je nekome, recimo to "normalnom" ok dati par desetaka tisuća kuna za godinu, kad je mogao isto tako upisati državni fakultet i sačuvati tu istu lovu, i dobiti priznatiju diplomu (govorimo o RH)... :ne zna:

Drugačija znanja. Npr. moj dobar prijatelj s posla je zainteresiran za financije i računovodstvo i upisao je privatnu visoku školu koja daje upravo ta znanja, a predaju ljudi s 20 godina iskustva u tome području. Visoke škole imaju drugačiji sustav predmeta i predavanja u odnosu na fakultete - visoke škole su tu da čovjeka uče praksu, kako bi se što prije uklopio u radni proces. Fakulteti su, ili bi trebali više biti okrenuti onima koji žele biti znanstvenici, istraživači, tehnolozi... Također, ako npr. radiš, malo će ti državnih fakulteta omogućiti predavanja i ispite popodne.

Nadalje, Kod mene se jako polaže i na međunarodnu razmjenu studenata i prakse. Jako dobro im dođe kasnije kod zapošljavanja.

leeloo27

20.01.2011., 13:44

Vojky al moraš priznati da se još uvijek kod nas kod poslodavaca ne cijene te privatne škole i da još uvijek preferiraju državne fakultete.

A i koliko sam upoznata po bolonji s njima možeš dobiti samo naziv stručnog prvostupnika, barem sa ovim trogodišnjima. I ako želiš upisati diplomski studij, moraš položiti hrpetinu razlike.

Vojky

20.01.2011., 13:50

Vojky al moraš priznati da se još uvijek kod nas kod poslodavaca ne cijene te privatne škole i da još uvijek preferiraju državne fakultete.

Ne baš. Poslodavci koji znaju - cijene. Ljudi se dosta dobro zapošljavaju.

A i koliko sam upoznata po bolonji s njima možeš dobiti samo naziv stručnog prvostupnika, barem sa ovim trogodišnjima. I ako želiš upisati diplomski studij, moraš položiti hrpetinu razlike.

Postoji i diplomski studij. Dobiva se drugi naziv. Drugi cilj studiranja. Vani i do 60% studenata ide na stručne studije, jer se ljudi realno postave da ih ne zanima znanost, već rad u struci. Evo, konkretno, kolega kojeg sam spomenuo - zna što ga zanima i otišao je tamo gdje mu predaju ljudi s najboljim znanjima iz toga. A to nije državni fakultet.

Opća shema studija:

http://www.intelekta.hr/Portals/0/STRUCNI/Slike/nastavak-studija-shema.jpg

antoniacrnooka

20.01.2011., 13:51

ne znam kakve su te škole u svijetu pa to neću ni komentirati, ali mislim da si u pravu, i moje mišljenje je da su njihove diplome vrijedne i priznate.

ali, mi ovdje govorimo o RH pa moramo biti realni i shvatiti da su te škole napravljene i vođene onom "sve ovce na broju, a vuk sit". fino bogatunčići imaju diplomu za potrebu rada u tatinoj firmi, a škola zgrnula pare.

naravno, ne govorim generalno za sve polaznike, vjerojatno ima i onih koji su eto tek tako tamo zalutali. ali onda mi opet nije jasno kako je nekome, recimo to "normalnom" ok dati par desetaka tisuća kuna za godinu, kad je mogao isto tako upisati državni fakultet i sačuvati tu istu lovu, i dobiti priznatiju diplomu (govorimo o RH)... :ne zna:
Desetak tisuća kuna,godina je nerijetko 5000 EUR-a.

Vojky

20.01.2011., 13:54

samo nažalost nema tehničkih baš

Ima veleučilišta, dobar prijatelj je završio na jednom Cisco tečajeve, pa postao trener i nedavno ga pokupila kineska firma koja se bavi kopijama Cisco-a. :)

No, svakako se nadam i otvaranju visokih škola pa i sveučilišta. Neka konkurencije.

leeloo27

20.01.2011., 13:56

Ne baš. Poslodavci koji znaju - cijene. Ljudi se dosta dobro zapošljavaju.

Postoji i diplomski studij. Dobiva se drugi naziv. Drugi cilj studiranja. Vani i do 60% studenata ide na stručne studije, jer se ljudi realno postave da ih ne zanima znanost, već rad u struci. Evo, konkretno, kolega kojeg sam spomenuo - zna što ga zanima i otišao je tamo gdje mu predaju ljudi s najboljim znanjima iz toga. A to nije državni fakultet.

Opća shema studija:

http://www.intelekta.hr/Portals/0/STRUCNI/Slike/nastavak-studija-shema.jpg

A gle, meni ti je jasno da hrpetina ljudi vani studira stručne studije i da si pronalazi s time bez problema posao. Stručni studiji vani i služe za osposobljavanje za rad dok su sveučilišni ti koji su usmjereni više na znanost.

I vani većina će završiti za prvostupnika i ići raditi, manjina upisuje diplomske studije jer ih kao prvo ne zanima a kao drugo sa titulom prvostupnika mogu bez problema naći posao.

Kod nas ovo što se događa je cirkus. Niti se cijene prvostupnici niti se cijene stručni studiji. Mislim da ćemo mi za par godina imati najviše magistara u europi koliko ih se sada počelo štancati.

KILLERDOG

20.01.2011., 13:58

Cisco kod nas?
od kad, pa najbliže je ljubljana bila, kad sam prije par godina gledao :ne zna:
govorimo o školi ne tečaju ?

iako mene ne zanima taj dio tehnike, više struja me privlači :mig:

ps da nije ime s D. ?
znam ja jednog, priča da ga kinezi plaćaju da bude bijelac u firmi
kao to kod njih znači da je firma odlična, diže im reputaciju

FOI je ok ali mi je daleko, TZV više ne prima vandredne :(

psihosomatik

20.01.2011., 13:59

Cijelo školovanje košta kao jedan Clio, a diploma ipak mislim da je čovjeku vrijednija stvar od komada lima koji traje 7-8 godina.

jasno, i slažem se s tobom. ulagati u znanje znači ulagati u budućnost. to stoji. i treba ti/nam više nego clio koji nakon 7 godina neće vrijediti ništa. ali isto tako, vezano uz profil ljudi koji tamo dođu pa i na taj način karakteriziram školu, imam poznanike koji se bave nečim sasvim drugačijim u životu (skijanje, snowboardanje i slično) i nemaju vremena za studiranje, no treba im nekakva diploma. i svi su mahon u tim školama. i svima dobro ide. ne ide mi to zajedno :ne zna:

Drugačija znanja. Npr. moj dobar prijatelj s posla je zainteresiran za financije i računovodstvo i upisao je privatnu visoku školu koja daje upravo ta znanja, a predaju ljudi s 20 godina iskustva u tome području. Visoke škole imaju drugačiji sustav predmeta i predavanja u odnosu na fakultete - visoke škole su tu da čovjeka uče praksu, kako bi se što prije uklopio u radni proces. Fakulteti su, ili bi trebali više biti okrenuti onima koji žele biti znanstvenici, istraživači, tehnolozi... Također, ako npr. radiš, malo će ti državnih fakulteta omogućiti predavanja i ispite popodne.

Nadalje, Kod mene se jako polaže i na međunarodnu razmjenu studenata i prakse. Jako dobro im dođe kasnije kod zapošljavanja.

i opet se slažem (parcijalno), jer kasnije kad dođe do zapošljavanja i primiš studenta državnog faksa i studenta privatne škole koji će biti uključeni u neki pripravnički (ili nazovi kako to želiš) proces, ja kao direktno odgovoran za njih neću raditi razliku između njih i reći "aha, ovaj je s privatnog, on zna praksu i može napraviti to i to, ajde dečko ti sad napravi analizu jer ti si to naučio i to po defaultu znaš".

ne zna. baš suprotno, na poslu i kroz posao se uči, i zapravo, po meni, isticanje visoke škole u odnosu na faks kao više business-oriented ne pali. ali to sam samo ja :ne zna:

Vojky

20.01.2011., 14:08

Cisco kod nas?
od kad, pa najbliže je ljubljana bila, kad sam prije par godina gledao :ne zna:
govorimo o školi ne tečaju ?

TZV. Mislim da je išao na tečaje. No, dobro mu je krenulo. Čovjek se zaljubio u Cisco, doslovno. :)

KILLERDOG

20.01.2011., 14:45

ma dobro to su certifikati a ne diploma

iako isplativiji od diplome :D
TZV je nekad imao za vandredne,sad mislim da više nema (bar kad sam ja išao gledati )

krokodilkro

20.01.2011., 22:48

Drugačija znanja. Npr. moj dobar prijatelj s posla je zainteresiran za financije i računovodstvo i upisao je privatnu visoku školu koja daje upravo ta znanja, a predaju ljudi s 20 godina iskustva u tome području. Visoke škole imaju drugačiji sustav predmeta i predavanja u odnosu na fakultete - visoke škole su tu da čovjeka uče praksu, kako bi se što prije uklopio u radni proces. Fakulteti su, ili bi trebali više biti okrenuti onima koji žele biti znanstvenici, istraživači, tehnolozi... Također, ako npr. radiš, malo će ti državnih fakulteta omogućiti predavanja i ispite popodne.

Nadalje, Kod mene se jako polaže i na međunarodnu razmjenu studenata i prakse. Jako dobro im dođe kasnije kod zapošljavanja.Besmislica, student ne može postati liječnik, inženjer, pravnik, arhitekt, veterinar, stomatolog itd. pohađajući nekakvu visoku školu. A to su sve u anglosaksonskoj terminologiji "professionals", znači oni koji se definitivno bave praksom, a ne znanošću.

Vojky

20.01.2011., 23:27

Besmislica, student ne može postati liječnik, inženjer, pravnik, arhitekt, veterinar, stomatolog itd. pohađajući nekakvu visoku školu. A to su sve u anglosaksonskoj terminologiji "professionals", znači oni koji se definitivno bave praksom, a ne znanošću.

A zbog čega to omalovažavajuće "nekakvu visoku školu"? Visoke škole nude svoj program, onima koji su zainteresirani za što brži ulaz u područje rada. Tipičan je primjer npr. http://www.visoka-skola-rrif.hr/

Sveučilišta se bave velikim dijelom drugim stvarima - tj. znanošću. Ovi smjerovi koje navodiš u principu jesu sveučilišni, jer su to najvećim dijelom "zaštićena zanimanja" (pravnik, liječnik, arhitekt...) vezana uz dobivanje posebnih licenci i u svom radu uključuju stalna proučavanja te korištenje znanstvene metodologije (od analize bolesti do analize sudske prakse). Pravo i sve vezano za medicinu jesu danas već netipični integrirani studiji.

Ljudi koji se bave npr. financijama, često će cijeniti da im predaju ljudi iz prakse i da im se predaju iskustva i programe bliže praksi, jer ih doktorat ne zanima, već jednostavno žele uspješno voditi svoje firme. I tu uskaču visoke škole, sa svojim programima koji idu do petogodišnjih. Nama još treba jaka tehnička visoka škola u Hrvatskoj, koja bi školovala IT-stručnjake odmah spremne za praksu i poslove koji se obavljaju u firmama.

A kako su na Zapadu ljudi dosta racionalni - onda i dosta idu na visoke škole, ponegdje na njima studira i većina studenata.

krokodilkro

20.01.2011., 23:52

A zbog čega to omalovažavajuće "nekakvu visoku školu"? Visoke škole nude svoj program, onima koji su zainteresirani za što brži ulaz u područje rada. Tipičan je primjer npr. http://www.visoka-skola-rrif.hr/
Nije li recimo u Njemačkoj Fachhochschule kategorija ispod od sveučilišta?
Ne gledaju li u UK poslodavci na ex-polytechnics kao na slabije institucije od starih sveučilišta?

Uz napomenu da se tu radi o javnim i neprofitnim ustanovama, a ne o privatnim degree millovima.

Može jedno pitanje: recimo u financijskoj struci, zapošljavaju li investicijske banke iz Londona i New Yorka mlade ljude s diplomom visokih škola ili isključivo diplomante solidnih sveučilišta?

krokodilkro

20.01.2011., 23:56

A kako su na Zapadu ljudi dosta racionalni - onda i dosta idu na visoke škole, ponegdje na njima studira i većina studenata. Zanima me i odgovor na pitanje, gdje je to "ponegdje"?

Njemačka nije, Italija nije, nije ni UK, a niti SAD. Koliko znam, nije ni Francuska...

Vojky

21.01.2011., 00:10

Nije li recimo u Njemačkoj Fachhochschule kategorija ispod od sveučilišta?
Ne gledaju li u UK poslodavci na ex-polytechnics kao na slabije institucije od starih sveučilišta?

Zašto bi? Predaju se različita znanja. Npr. švedska službena brošura, verzija za "naše" jezike:

U Švedskoj ima pedesetak visokih škola i univerziteta – od Kirune na sjeveru, do Malmö-a na jugu. Večina su državni. Ima također nekih desetak takozvanih pojedinačnih organizatora obrazovanja koji imaju pravo davanja diploma iz različitih predmeta. Pod pojedinačnim se misli da nisu državni. Da imaju pravo davanja diploma znači da smiju izdati diplomu za neki ili nekoliko od svojih obrazovnih programa.

Nema nikakve razlike u kvaliteti ako je neka škola univerzitet ili visoka škola. Umjesto toga, razlika je u tome da univerzitet uvijek može ponuditi istraživačko obrazovanje nakon završenog temeljnog obrazovanja. No, to može napraviti čak i visoka škola, ako joj vlada dodijeli jedno ili nekoliko takozvanih naučnih područja.

http://www.hsv.se/download/18.7924e74611777d7c66080003001/bks_att_studera.pdf

Može jedno pitanje: recimo u financijskoj struci, zapošljavaju li investicijske banke iz Londona i New Yorka mlade ljude s diplomom visokih škola ili isključivo diplomante solidnih sveučilišta?

Jedini koji imaju prednost na osnovi diplome su polaznici elitnih privatnih sveučilišta. Od 10 najboljih, 6 su privatna.

Međutim, opet - većina ljudi ne planira zapošljavanje u investicijskoj banci. Tko planira, Oxford ili neka slična je najbolji izbor.

Vojky

21.01.2011., 00:12

Zanima me i odgovor na pitanje, gdje je to "ponegdje"?

Njemačka nije, Italija nije, nije ni UK, a niti SAD. Koliko znam, nije ni Francuska...

Nažalost, ne mogu pronaći taj izvor sada, nisam ga snimio. Podatak je bio 60% za jednu od država Zapadne Europe (nisu ove koje si naveo). 20-40% za dosta njih.

krokodilkro

21.01.2011., 00:21

Jedini koji imaju prednost na osnovi diplome su polaznici elitnih privatnih sveučilišta. Od 10 najboljih, 6 su privatna.

Međutim, opet - većina ljudi ne planira zapošljavanje u investicijskoj banci. Tko planira, Oxford ili neka slična je najbolji izbor.To važi samo za SAD. Od top 10 sveučilišta u UK ili Njemačkoj, 10 je javnih sveučilišta. Slično je u većini europskih država.

Vojky

21.01.2011., 00:30

To važi samo za SAD. Od top 10 sveučilišta u UK ili Njemačkoj, 10 je javnih sveučilišta. Slično je u većini europskih država.

Hrvatsko najbolje sveučilište nije ni među 1500 najboljih. Tako da su priče o svijetu za naše prilike priličan SF.

Visoke poslovne škole koje imamo su odlična nadopuna prilično po ugledu paloj državnoj ekonomiji i znam da se studentima daju kvalitetna znanja bitna za praksu - barem znam u segmentu gdje sam predajem. I tamo gdje mi kolege studiraju, na nekim drugim. Ono što nam nedostaje je kako sam rekao - visoka tehnička škola, jer takvih kadrova bi trebalo, koji ne bi trebali širok akademski uvod, već specijalizirano obrazovanje za rad u praksi.

Tehničko veleučilište Zagreb je na dobrom putu i već je osiguralo lijep ugled. Trebalo bi napredovati prema petogodišnjim studijima.

I trebalo bi nam barem jedno operativno privatno sveučilište, jer svaki sustav bez konkrurencije smanjuje kvalitetu.

krokodilkro

21.01.2011., 00:30

Zašto bi? Predaju se različita znanja. Npr. švedska službena brošura, verzija za "naše" jezike:

U Švedskoj ima pedesetak visokih škola i univerziteta – od Kirune na sjeveru, do Malmö-a na jugu. Večina su državni. Ima također nekih desetak takozvanih pojedinačnih organizatora obrazovanja koji imaju pravo davanja diploma iz različitih predmeta. Pod pojedinačnim se misli da nisu državni. Da imaju pravo davanja diploma znači da smiju izdati diplomu za neki ili nekoliko od svojih obrazovnih programa.

Nema nikakve razlike u kvaliteti ako je neka škola univerzitet ili visoka škola. Umjesto toga, razlika je u tome da univerzitet uvijek može ponuditi istraživačko obrazovanje nakon završenog temeljnog obrazovanja. No, to može napraviti čak i visoka škola, ako joj vlada dodijeli jedno ili nekoliko takozvanih naučnih područja.

http://www.hsv.se/download/18.7924e74611777d7c66080003001/bks_att_studera.pdf
To samo znači da sveučilište može izvoditi poslijediplomske studije i "dijeliti" doktorate, dok švedska visoka škola to može samo iznimno, ako ima dopuštenje.

Međutim, većina studenata ne upisuje sveučilišta zato što žele jednog dana na doktorski studij.

krokodilkro

21.01.2011., 00:35

Hrvatsko najbolje sveučilište nije ni među 1500 najboljih. Tako da su priče o svijetu za naše prilike priličan SF.

Nekoliko postova iznad pišeš i iznosiš primjere "kako je u svijetu, kako je na zapadu", a kada ti se ukaže na činjenice, onda pišeš da taj svijet "nije relevantan za naše prilike"? :rolleyes:

Vojky

21.01.2011., 00:40

Međutim, većina studenata ne upisuje sveučilišta zato što žele jednog dana na doktorski studij.

Sveučilišni studij je drugačiji - obuhvaća metodologiju, obuhvaća više temeljnih predmeta, povijesne predmete iz područja, više se bazina na razumijevanju teorije, koncepcija, modela - i zato s njega iziđeš prilično nesposoban za rad u praksi i treba se dosta uhodavati. Međutim, daje dobre osnove za bavljenje znanoštu, tehnologijom i daljnje usavršavanje. Veleučilišta i visoke škole (po novome se ionako mijenjaju ovlasti, pa mogu u paketu) su tu da daju znanja bliža praksi - dakle stvoriti stručnjake koji će jako brzo moći u područje rada. Posebno se tu upisuju oni koji rade ili planiraju raditi u manjim firmama - jer im trebaju baš ta praktična znanja, data od ljudi koji nisu tipični akademski kadrovi, već imaju i iskustva u praksi.

U Hrvatskoj konkretno, većina predavača na fakultetima (uz dužne izuzetke kao što je FOI) su ljudi koji su kao novaci ostali na faksu i sada su već docenti i profesori - a nikada ni mjesec dana nisu radili u praksi. Veleučilišta i visoke škole puno više traže ljude koji su radili u praksi i studentima predaju znanja vezana za praksu. Tako su postavljeni i programi i vježbe.

Tu sada postoji mogućnost izbora, koju relativno nedavno nismo imali. Za svakog prema željama. Nažalost, hrvatski fakulteti nemaju ono što je normalno u Austriji - da imaš jake firme gdje u upravi sjedi doktor elektrotehnike koji popodne predaje na politehnici. Ili sudac koji predaje na pravu. Imaš jednog suca u Splitu s doktoratom i to je manje-više to.

Naravno, u praksi postoje i odstupanja. Ima i dobrih i loših u svim segmentima.

Vojky

21.01.2011., 00:42

Nekoliko postova iznad pišeš i iznosiš primjere "kako je u svijetu, kako je na zapadu", a kada ti se ukaže na činjenice, onda pišeš da taj svijet "nije relevantan za naše prilike"? :rolleyes:

U tom cijelom svijetu stručni studiji postoje i cijenjeni su.

Naravno, svakome na izbor... Isto kao što treba postojati izbor između državnog i privatnog sustava školovanja.

I našao sam:

Europske zemlje u kojima je sustav stručnih studija već odavno vrlo razvijen, kao što
su Njemačka, Nizozemska, Danska, Belgija, Norveška, Irska i druge, i koje imaju
pozitivna iskustva s tim stručnim studijima, daljnji su poticaj za otvaranje novih
stručnih visokih škola, za planiranje njihove regionalne rasprostranjenosti,
povećavanje broja studenata stručnih studija, a posebice za jačanje njihove
povezanost s gospodarstvom.
Temeljem tih pozitivnih iskustava i u zemljama u kojima sustav stručnih studija ranije
nije bio razvijen, prije petnaestak godina počinje njihov nagli razvoj: primjerice u
Austriji, Italiji, Finskoj, Švicarskoj i dr.
U europskim je zemljama primjetan stalan rast broja studenata stručnih studija. Kraće
trajanje stručnih studija, a time i manji troškovi studiranja, njihova usmjerenost k
praktičnim zanimanjima i pripremi za rad u ciljanoj profesiji, veće mogućnosti
zapošljavanja i kasnijeg upisa na studij u bilo kojoj životnoj dobi u okviru
cjeloživotnog obrazovanja, čimbenici su koji uvjetuju sve veći broj upisa na stručne
studije. U Danskoj od ukupnoga broja studenata čak njih oko 70 posto studira na
stručnim studijima, u Nizozemskoj 63 posto, u Belgiji 62, Njemačkoj 24, Finskoj 24
posto...

http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10855

krokodilkro

21.01.2011., 00:54

Sveučilišni studij je drugačiji - obuhvaća metodologiju, obuhvaća više temeljnih predmeta, povijesne predmete iz područja, više se bazina na razumijevanju teorije, koncepcija, modela - i zato s njega iziđeš prilično nesposoban za rad u praksi i treba se dosta uhodavati. Međutim, daje dobre osnove za bavljenje znanoštu, tehnologijom i daljnje usavršavanje. Veleučilišta i visoke škole (po novome se ionako mijenjaju ovlasti, pa mogu u paketu) su tu da daju znanja bliža praksi - dakle stvoriti stručnjake koji će jako brzo moći u područje rada. Posebno se tu upisuju oni koji rade ili planiraju raditi u manjim firmama - jer im trebaju baš ta praktična znanja, data od ljudi koji nisu tipični akademski kadrovi, već imaju i iskustva u praksi.

U Hrvatskoj konkretno, većina predavača na fakultetima (uz dužne izuzetke kao što je FOI) su ljudi koji su kao novaci ostali na faksu i sada su već docenti i profesori - a nikada ni mjesec dana nisu radili u praksi. Veleučilišta i visoke škole puno više traže ljude koji su radili u praksi i studentima predaju znanja vezana za praksu. Tako su postavljeni i programi i vježbe.

Tu sada postoji mogućnost izbora, koju relativno nedavno nismo imali. Za svakog prema željama. Nažalost, hrvatski fakulteti nemaju ono što je normalno u Austriji - da imaš jake firme gdje u upravi sjedi doktor elektrotehnike koji popodne predaje na politehnici. Ili sudac koji predaje na pravu. Imaš jednog suca u Splitu s doktoratom i to je manje-više to.

Naravno, u praksi postoje i odstupanja. Ima i dobrih i loših u svim segmentima.

To bi trebalo značiti da recimo diplomant FER-a izađe "nesposoban za rad u praksi", a njegov kolega s Tehničkog veleučilišta Zagreb je "sposoban za rad u praksi" i produktivan od prvog dana na novom poslu?

Jesi li ti svjestan prije svega da recimo dvije ustanove iz ovog primjera obrazuju ljude za potpuno drugačije uloge i drugi profil radnih mjesta.

Znam da dosta diplomanata tehničkih fakulteta rade poslove u stilu poslovođe, tehničkog crtača ili "akaunt menadžera", ali to je više posljedica deindustrijalizacije i općeg tehnološkog zaostajanja države pa rade poslove za koje su na samo preobrazovani i koji su dosta ispod razine njihovog osobnog potencijala.

Vojky

21.01.2011., 01:05

To bi trebalo značiti da recimo diplomant FER-a izađe "nesposoban za rad u praksi", a njegov kolega s Tehničkog veleučilišta Zagreb je "sposoban za rad u praksi" i produktivan od prvog dana na novom poslu?

Na FER-u ima relativno puno vrlo angažiranih studenata (više nego na iti jednom drugom fakultetu u Hrvatskoj) koji za vrijeme studija usavrše puno toga - ali da, prosječnom studentu fakulteta je potrebno određeno vrijeme vježbeništva kako bi stekao praktična znanja, dok je cilj stručnih smjerova osposobiti ih da prvi tjedan već mogu praktično raditi ili da se za praktičan rad osposobe jako brzo. Nije isključivo i u pitanju su različite uloge. Netko tko npr. ima obiteljsku firmu i misli nastaviti raditi u njoj će više odgovarati stručni studij, netko ima želje prema nekim drugim stvarima (recimo želi projektirati odašiljače) pa će ga zanimati fakultetski. A kako je u Hrvatskoj jako puno manjih gospodarskih subjekata - stručni studiji imaju prođu. Kao i drugdje uostalom. Zapadnjaci su tu dosta praktičniji i zato su stručne škole vrlo zastupljene.

Sestra mi uostalom ima stručni studij, pomorski (pomorski fakulteti prije bolonje su bili stručni studiji!), i temeljem njega i certifikata ovlaštenje za brod od 3000 tona. Da brodove želi projektirati - tu su fakultetski studiji.

krokodilkro

21.01.2011., 01:23

Na FER-u ima relativno puno vrlo angažiranih studenata (više nego na iti jednom drugom fakultetu u Hrvatskoj) koji za vrijeme studija usavrše puno toga - ali da, prosječnom studentu fakulteta je potrebno određeno vrijeme vježbeništva kako bi stekao praktična znanja, dok je cilj stručnih smjerova osposobiti ih da prvi tjedan već mogu praktično raditi ili da se za praktičan rad osposobe jako brzo.

Nije isključivo i u pitanju su različite uloge. Netko tko npr. ima obiteljsku firmu i misli nastaviti raditi u njoj će više odgovarati stručni studij, netko ima želje prema nekim drugim stvarim pa će ga zanimati fakultetski. A kako je u Hrvatskoj jako puno manjih gospodarskih subjekata - stručni studiji imaju prođu. Kao i drugdje uostalom. Zapadnjaci su tu dosta praktičniji i zato su stručne škole vrlo zastupljene.

Sestra mi uostalom ima stručni studij, pomorski (pomorski fakulteti prije bolonje su bili stručni studiji!), i temeljem njega i certifikata ovlaštenje za brod od 3000 tona.
Na tom Zapadu ti za pomorska ovlaštenja ne trebaju nikakvi stručni studiji, moraš imati određeno iskustvo i moraš polagati ispit za ta ovlaštenja. Hoćeš li se pripremati sam ili upisati neki tečaj / stručni studij njima je potpuno svejedno.

Btw, s hrvatskim diplomantima nije problem što oni nešto nisu naučili što bi trebali znati, nego ako su redovito studirali onda najčešće nisu nikad radili (osim eventualno onih najglupljih studentskih poslova), tako da se moraju prilagoditi na rituale hrvatskih firmica, "uklopiti" u radnu okolinu, naučiti sjediti od 8 do 17 i samostalno obavljati nešto bez da ih se cijelo vrijeme drži za ruku.

Redoviti studenti stručnih studija imaju potpuno isti problem, a samo se part-time studenti mogu činiti drugačiji ako već rade pa su prije prošli tu fazu.

Tu bi zapravo moglo pomoći samo nešto sa Zapada kao što je summer intership (ljetna praksa). Kod nas je to često jedan od potpisa u indexu, a uglavnom se formalno "ispunjava", dok tamo ne postoji nikakva obaveza, nego se studenti sami grebu za dobar internship da nešto nauče i nešto stave u životopis. Samo to je duboka kulturna razlika, ne vidim da bi se to moglo izmijeniti nekakvim dekretima.

Vojky

21.01.2011., 01:27

Na tom Zapadu ti za pomorska ovlaštenja ne trebaju nikakvi stručni studiji, moraš imati određeno iskustvo i moraš polagati ispit za ta ovlaštenja. Hoćeš li se pripremati sam ili upisati neki tečaj / stručni studij njima je potpuno svejedno.

Ne više, mora se imati viša škola. Sa srednjom se više ne može dobiti ono što se nekada zvalo "kapetan duge plovidbe", breveti su međunarodni, plovi se na strancima, ne bi se naši gurali završiti škole da nije tako...

No, da ne idemo off... Topic je o kvotama, a htio sam reći da one više nisu u isključivoj nadležnosti javnog sektora. Čim imaš zainteresirane studente - može i država smaniti kvote, naći će se netko tko će ponuditi studij na komercijalnoj osnovi.

krokodilkro

21.01.2011., 01:45

Ne više, mora se imati viša škola. Sa srednjom se više ne može dobiti ono što se nekada zvalo "kapetan duge plovidbe", breveti su međunarodni, plovi se na strancima, ne bi se naši gurali završiti škole da nije tako...

No, da ne idemo off... Topic je o kvotama, a htio sam reći da one više nisu u isključivoj nadležnosti javnog sektora. Čim imaš zainteresirane studente - može i država smaniti kvote, naći će se netko tko će ponuditi studij na komercijalnoj osnovi.
Žao mi je što smo off, ali ovdje si u krivu. Samo ti za hrvatsko ovlaštenje treba diploma više škole. Duga je to priča, ali čini mi se da je to posljedica lobiranja ovih s pomorskih fakulteta, oni bi izgubili jako puno studenata kad njihov studij više ne bi bio obavezan za napredovanje u pomorskoj struci.

Za polaganje ovlaštenja u SAD ili Velikoj Britaniji ti NE TREBA viša škola, možeš to i samo sa srednjom školom i propisanom količinom iskustva.

Vidiš kako Hrvati znaju zakomplicirati i nešto tako jednostavno.

Gle kako je to u Britaniji:
http://www.mcga.gov.uk/c4mca/mcga07-home/workingatsea/mcga-trainingandcert/mcga-merchantnavy/mcga-merchantnavy-deck/sea-service-for-merchant-coc.htm#mu

KILLERDOG

21.01.2011., 10:02

A zbog čega to omalovažavajuće "nekakvu visoku školu"? Visoke škole nude svoj program, onima koji su zainteresirani za što brži ulaz u područje rada. Tipičan je primjer npr. http://www.visoka-skola-rrif.hr/

Sveučilišta se bave velikim dijelom drugim stvarima - tj. znanošću. Ovi smjerovi koje navodiš u principu jesu sveučilišni, jer su to najvećim dijelom "zaštićena zanimanja" (pravnik, liječnik, arhitekt...) vezana uz dobivanje posebnih licenci i u svom radu uključuju stalna proučavanja te korištenje znanstvene metodologije (od analize bolesti do analize sudske prakse). Pravo i sve vezano za medicinu jesu danas već netipični integrirani studiji.

Ljudi koji se bave npr. financijama, često će cijeniti da im predaju ljudi iz prakse i da im se predaju iskustva i programe bliže praksi, jer ih doktorat ne zanima, već jednostavno žele uspješno voditi svoje firme. I tu uskaču visoke škole, sa svojim programima koji idu do petogodišnjih. Nama još treba jaka tehnička visoka škola u Hrvatskoj, koja bi školovala IT-stručnjake odmah spremne za praksu i poslove koji se obavljaju u firmama.

A kako su na Zapadu ljudi dosta racionalni - onda i dosta idu na visoke škole, ponegdje na njima studira i većina studenata.

zašto samo it?
pa mi i danas radimo puno na transformatorima, treba i dobru visko struju privatnu puknuti