PDA

View Full Version : Povrtlarstvo - bez oranja i kopanja!


stranice : [1] 2 3 4 5

komar
31.01.2011., 13:14
Jeste li se susreli sa onima koji proizvode povrće bez oranja i kopanja?
Da li je to moguće?
Koliko znate o organskom uzgoju metodom malčiranja?
Voljela bi čuti mišljenja i iskustva...

mountain_spring
01.02.2011., 08:17
Da, i mene zanimaju konkretna iskustva.

I bio bih jako sretan kad se ovaj post ne bi pretvorio u raspravu ima li to smisla ili nema, nego kad bi bio mjesto gdje bi se mogli čuti konstruktivni savjeti i praktični primjeri.

Budem napisao svoje iskustvo malo kasnije, trenutno ne stignem. :)

Ahisma
01.02.2011., 10:09
Bavim se takvim uzgojem povrća za osobne potrebe.
Preporučam knjigu Ruth Stout "Vrt bez motike". Mene je uvjerila da pokušam na taj način i nisam požalila.
Ovdje možete besplatno skinut cijelu knjigu na hrvatskom: ***

Na ovaj način čovjek učeći iz prirode poštedi sebe dijela fizičkog posla, no s druge strane, potrebno je da malo jače napregne vijuge.

komar
01.02.2011., 14:37
Bavim se takvim uzgojem povrća za osobne potrebe.
Preporučam knjigu Ruth Stout "Vrt bez motike". Mene je uvjerila da pokušam na taj način i nisam požalila.

Da, to je i moja priča - bavim se uzgojem povrća za osobne potrebe u zadnjih par godina. I svake godine sve više ulažem truda i rada, ali prošlogodišnji rezultati su me natjerali da više razmišljam. Iako sam u vrtu sve odradila što je trebalo - zbog mojih obaveza koje do tada nisam imala - provoditi svaki drugi dan sa malom bebom i vikende. Nisam imala uopće vremena za vrt. Našlo se je u njemu salate, krastavaca, paradajza, luka.... ali sve jadno. Sve je bio rezultat moga nerada. Godinu prije - kad sam sve zalijevala redovito - vodom s koprivama - imala sam povrće iz snova. Prošle godine manjak vode se vidio na svakom koraku.

Ta voda (koju moram vuči u kantama na brijeg i nije problem jer ću ove godine tu kopati bunar da ne plačam vodu za vrt) uz moje knjige koje doma prelistavam - me je dovela do istog "Vrt bez motike" - ***

Veselim se tome da vidim kako se vi "borite" i nadam se s uspjehom! Meni se čini da sam nekad u žestokoj borbi za zdravo povrće, a u vrtu jednostavno, slobodno ili raste ili ne raste :s

Göttspöđä
01.02.2011., 17:52
Ne smijemo ostavljati linkove na ovakvu literaturu.

Drug Mile
02.02.2011., 08:59
Zna li netko, koliko bi išlo sijena po kvadratu vrta? Imam 800m2 livade i pripremio bih ju za sadnju vrta druge godine, pa bih probao na ovaj način. Razmišljam naručiti 100 bala sijena, bala je oko 12-15 kila, samo ne znam je li to dosta za suzbiti travu. Na jesen bih dodao i svoga sijena jer ću imati kad pokosim, ali baš me zanima ova količina za sad da se ne zaletim s prevelikom količinom, i ne zeznem stvar s premalom. Ipak i to košta, a trenutno nemam svojega.

komar
02.02.2011., 12:20
Ne smijemo ostavljati linkove na ovakvu literaturu.

Zašto? Pa onda možemo poslati link u poruci ako koga zanima!? Zakon je zakon :D

komar
02.02.2011., 12:48
Zna li netko, koliko bi išlo sijena po kvadratu vrta? Imam 800m2 livade...

Odlučila sam i ja ove godine jedan komad zemlje prekriti steljom i čekati da se stvore uvjeti za daljnje korištenje.

Po struci i životu sam gradski šetač koji se vratio prirodi i meni je sve u znaku pitanja - tek otkrivam toplu vodu zato neznam odgovoriti na tvoje pitanje. S obzirom na ovu knjigu koju sam čitala odlučila sam staviti pod stelju 100 m2 debljine 20 cm. Možda bi bilo dobro da i ti postepeno ulaziš u ovo - pa tako samo dio stavi pod stelju. Pišeš o bali u kilama. Ovdje kile nisu pokazatelj - sigurno zna onaj tko se bavi baliranjem - pa se probaj s njim konzultirati.

Postavljeni "prekrivač" ću prije kiše posipati vapnom i brašnom od soje ili od pamukovog sjemena - ovisi što ću naći u vrtlariji. Sijeno za stelju neću kupovati već ću koristiti sve vlastito pokošeno. A koliko košta uopće bala sijena i gdje je tvoj teren gdje ćeš krenut s tim? Ah sad vidim Rijeka!

Drug Mile
02.02.2011., 13:14
Bala sijena je oko 10 kuna, nađe se i jeftinije po Hrvatskoj ali je prijevoz skup, tako da mi je najpovoljnije ono što nađem u blizini, koliko god koštalo.

Krećem odmah s cijelom površinom jer ako ne prekrijem sve, onda kasnim s pripremom, a imam dodatnog posla sa korovom kasnije. Bolje ovako, pokrijem sve sijenom, dodam još malo šumskoga lišća, na jesen još dodam vlastitog sijena, pa neka leži pokriveno, neće mu škoditi. Ako računamo da zbog stelje ne moram orati, okopavati, gnojiti zemlju, navodnjavati, ne moram se boriti s korovom, onda se cijela investicija sa steljom itekako isplati.

mmmila
02.02.2011., 13:14
mi malčiramo već dugo godina. ono šta se pokosi nosi se na gredice i to kroz cijeli period kad se kosi. definitivno je manje posla oko korova i zalijevanja, no npr što se tiče uroda nema neke značajnije razlike. primjećujem da su ljudi jako skeptični spram ovoga, a to nisu nikakve metode razgovaranja s graškom, već logični odabiri gdje si istovremeno smanjuješ posao, rješavaš se pokosa, zadržavaš vlagu u tlu, non stop obogacuješ tlo organskom tvari...

komar
02.02.2011., 15:18
Bala sijena je oko 10 kuna, nađe se i jeftinije po Hrvatskoj ali je prijevoz skup, tako da mi je najpovoljnije ono što nađem u blizini, koliko god koštalo.

Krećem odmah s cijelom površinom jer ako ne prekrijem sve, onda kasnim s pripremom, a imam dodatnog posla sa korovom kasnije. Bolje ovako, pokrijem sve sijenom, dodam još malo šumskoga lišća, na jesen još dodam vlastitog sijena, pa neka leži pokriveno, neće mu škoditi. Ako računamo da zbog stelje ne moram orati, okopavati, gnojiti zemlju, navodnjavati, ne moram se boriti s korovom, onda se cijela investicija sa steljom itekako isplati.

Moje obaveze oko malog djeteta me koče da krenem žešće u sve to. Zato ću prekriti ovo predviđeno. Pošto nisam dugo u ovim prirodnim uvjetima - moram provjerit za koje vrijeme zapravo će se doći do željenih rezultata. Mislim da kad dio svog voćnjaka pokrijem travom (bez oranja) neće biti dosta godina dana da postane upotrebljivo za sadnju. Živi bili pa vidjeli!

Zagovornica ovakve obrade nahvalila se do beskraja - samo sije i bere povrće. Ako uspijem svoje dosadašnje navike promijeniti i olakšam si posao za pola - napravila sam veliki korak za sebe i svoju obitelj :cerek: i suprug se neće ljutiti što ga tjeram da mi pomogne obraditi zemlju.

Veliš šumsko lišće - lišće hrasta i oraha nije poželjno u kompostu pa zaobiđi hrast!

zvonahr
03.02.2011., 18:16
Ljepo ljepo vidim ima onih koji se žele baviti organskom poljoprivredom.Ovako zašto koristiti sjeno,jeftinija varijanta je recimo slama.Što vas zanima slobodno pitajte,ja za svoje potrebe u bašči upravo koristim stelju ili mrtvi malč.Sa time sam več dobrih 10tak godina u koliko toliko čistom bio uzgoju.

Drug Mile
04.02.2011., 07:33
Ljepo ljepo vidim ima onih koji se žele baviti organskom poljoprivredom.Ovako zašto koristiti sjeno,jeftinija varijanta je recimo slama.Što vas zanima slobodno pitajte,ja za svoje potrebe u bašči upravo koristim stelju ili mrtvi malč.Sa time sam več dobrih 10tak godina u koliko toliko čistom bio uzgoju.

Razmišljao sam o slami ali na kvarneru je malo teže do nje doći jer ovdje žitarice baš i ne siju :) Pročitao sam da se sporije razgrađuje ali slabije hrani zemlju u odnosu na sijeno. Držiš li vrt pod steljom cijele godine? Imaš li ideju, pokriva li bala sijena (ili slame) 8 m2 vrta ili da idem na više?

komar
04.02.2011., 13:31
Ljepo ljepo vidim ima onih koji se žele baviti organskom poljoprivredom.Ovako zašto koristiti sjeno,jeftinija varijanta je recimo slama.Što vas zanima slobodno pitajte,ja za svoje potrebe u bašči upravo koristim stelju ili mrtvi malč.Sa time sam več dobrih 10tak godina u koliko toliko čistom bio uzgoju.

Lijepi pozdrav! Imate svog iskustva - što me veseli. "Vrtlarica" sam koja mora svoje navike i postavke promijeniti od onih u glavi do onih na terenu. Dok sam imala vremena svako malo bi prekopavala vrtove - imam 2 ograđena na terenu jer mi srne pokradu sve.... Kratko ovdje živomo pa imamo još puno posla. U mom vrtu je uvijek bilo bez i jedne travke a vrt sam zalijevala sa čajem ili gnojivom od kopriva (lavande)... i vrt je bujao.

I nisam lijena da bi zato htjela rezultate bez oranja i kopanja već jednostavno je logično da iskoristim ono što imam doma, jer sam kupovala stajsko gnojivo. Prihvatljivo mi je da bilje uz neke dodatke zapravo ima sve potrebno za novi rast.

Kažete da u svom vrtu koristite stelju - pa me zanima ako imate 10-tak godina ovakav uzgoj - da li ste kroz sve vrijeme teren koji je bio pod steljom samo prekrivali, sadili i brali ili ste ipak povremeno teren preorali ili štihali. Pošto imam dosta zemlje koju kroz godinu kosimo i do sad nisam znala kud sa tolikom travom :cerek: sada mislim da sam pronašla smisao i veselje s kojim ću lakše sve to raditi nego do sada.

Mrtvi malč - ima li još kakav? I kakav vam je prinos - jeste li zadovoljni onim što izraste osim što znate da je čisto povrće. Ja nikad nisam zadovoljna. Negdje u svijesti mi stoji da griješim i da to može i bolje - a tako veli i Ruth autorica knjige "Vrt bez motike" - od njene jedne mrkve najede se troje ljudi :s

diabolica
05.02.2011., 20:27
Ja sam jedne godine stavio ispod kupina slamu u debljini od cca 10 cm. Te godine nisam imao problema sa korovima, osim na onim mjestima gdje je bilo premalo slame i na tim mjestima je nešto korova izašlo van. Stvar je u debljini pokrova slame ili sijena. Makar se u sijenu zna nači i sjemena korova, ali nema veze.
Ono što je interesantno, je da je ta slama preživjela skoro pa dvije godine, ali ispod slame kada si je maknuo bujao je život, zemlja je bila vlažna, rahla i mogao si je prstima raskopati.Odozdo je počela truliti, što je normalno, tako da se trebalo svake godine upgrejdad sa slamom novih 5 cm i bilo bi OK.
Jedino što kod prihranjivanja moraš odgrtat slamu.
Caka je u što debljem sloju slame - sijena da sunce ne dođe do zemlje i da mogućnost nekim korovima da izrastu.

jaaaa
05.02.2011., 20:55
Ja sam prošle godine sadio krompir pod slamu odnosno pod ostatke od supstrata gljiva bukovača,rezultati su bili super ali sam vidio jedan velik problem,u slami se pojavio velik broj puževa golaća,koji su jeli i krtole krompira.Zanimljivo je da nije bilo zlatica pa nisam morao prskati.

komar
05.02.2011., 22:02
Ja sam prošle godine sadio krompir pod slamu odnosno pod ostatke od supstrata gljiva bukovača,rezultati su bili super ali sam vidio jedan velik problem,u slami se pojavio velik broj puževa golaća,koji su jeli i krtole krompira.Zanimljivo je da nije bilo zlatica pa nisam morao prskati.

:kava: za puževe vele (nisam isprobala jer ih na sreću nisam susretala) da treba staviti posudu sa pivom! Jednom sam posadila krumpir na kompostu od šampinjona - imala sam divnu tamnozelenu cimu od krumpira visoku dva metra a krumpirića tu i tamo :flop: znači slama od bukovača je dobra...

diabolica
06.02.2011., 06:38
Uzmeš dvije patke i nemaš puževe.

jaaaa
06.02.2011., 10:02
Urod je bio odličan ali puževi su ih dosta načeli,patke će uništiti i krompir,one ruju po slami,pivu sam koristio u jagodama i rezultat je bio slab.Inače puževi su mi bili jedini problem pa vjerujem da ću i to riješiti.

komar
06.02.2011., 21:31
Urod je bio odličan ali puževi su ih dosta načeli,patke će uništiti i krompir,one ruju po slami,pivu sam koristio u jagodama i rezultat je bio slab.Inače puževi su mi bili jedini problem pa vjerujem da ću i to riješiti.

Našla sam to pročitano o puževima:

PUŽEVI - LJUBITELJI PIVA

Među najneobičnijim sredstvima za borbu protiv puževa je - pivo. Pivski trapovi, kako su nazvani u pokusu, sastoje se od posudica jogurta ili drugih limenki koje se ukopavaju u tlo s rubom oko jedan centimera iznad tla, kako bi se sprječilo da u pivo padnu neki drugi korisni kukci iz porodice Carabidae ili pak pauci. Pivo je potrebno mijenjati svaka dva-tri dana i ukloniti utopljene puževe koji ne mogu odoljeti mirisu piva. Tu su i drugi hranidbeni trapovi načinjeni od ostataka voća, primjerice lubenica, dinja, ananasa, grejpa, ili pak mlijeka, sirutke, kao i mješavine vode i kvasca, koje su također neodoljive najezdi puževa.
Među narodnim sredstvima protiv puževa u povrtnjaku su i obične fizičke barijere: pilovina, gruba kora od drveta, vapno, oštri šljunak ili izlomljene kore od jajeta. Sve to skida sluz s puževih stopala i onemogućava im kretanje pa puževi ugibaju od dehidracije. Dosta je efikasna i barijera (ograda) od tankoga bakarnog lima. Ona se ukopava na dubinu od osam centimetara u tlo, a visoka je oko 25 centimetara. Na puževe ograda djeluju odbojno jer prema vlažnom stopalu puževa bakar stvara električni naboj, koji tjera nametnike. Bakarne trake posebno su djelotvorne na mjestima gdje povrtnjak treba obraniti od vanjske najezde puževa s okolnih livada, živica ili zapuštenih travnjaka.

Od jedne pive nisu otišli, ali od gajbe možda i oče! :Pivo:

Leteća
13.02.2011., 08:49
Ja sam ta i ide mi!

zvonahr
13.02.2011., 15:10
Evo mene,nisam mogao prije da odgovorim.Ovako kod mene je jako veliki problem moja mama, još uvjek je osoba koja nemože bez motike,ašova i ostalih alatki.Sa poljoprivredom sam od malih nogu,završeno i isto takvo školovanje te i profesija.Početak je bio vrlo težak i naporan,teško nekome možeš nametnuti svoje da bez osnovne i dopunske obrade možeš nešto uspješno posaditi.Tako sam je jedne prilike poslje košnje travnjaka,usitnjenu travu raširio između redova paprike.Nije bilo dovoljno trave pa sam iskoristio i neke korovske biljke koje nisu bile pod sjemenom.Komentare i reakcije sam odavno zaboravio,ali isto tako komentare i reakcije nakon nekog vremena su bile jako pozitivne i iznenađujuče od istih osoba.Iz godine u godinu rezultati su se sve bolje pokazivali,ali rekoh teško je to nekome tako lagano izbaciti iz glave da se korištenje motike,ašova i sličnih alatki svede na minimum.Tako da i sam nekada poludim i ostavim pa neka se pati i radi po svome.Pokazao sam se u proizvodnji krumpira pod debelim slojem napola trule sitne slame,visine svojih cca 1metra , sa slojevitim dodavanjima slame kroz cjelu vegetaciju.Mladi krumpir smo dosloce brali,jednostavno razgrneš slamu i bereš krumpir,čist,bez zemlje.Zašto biti jednostavno kada može biti složeno.I dalje se sadi krumpir klasično u zemlju a poslje zagrtanja koristim malč.Ono prvo nevalja.Dobro! Kod drugih povrtnih kultura situacija je ipak malo bolja,ali opet nemože bez motikanja.ali ovdje se koristi malč odmah poslje nicanja.Kod sjetve mahunarki i u tome sam pokazao da se može bez motikanja,izvučeš redove u redove posiješ.Na posijano nabacaš malč i ono kako niče i raste izlazi bez problema van.Ali opet čemu jednostavno kada može teže.I ovdje se koristi malč tek kada se bespotrebno jednom okopa.Kod sitnozrnh povrtnica tu malč može tek kada iznikne i formira dobro vidljive redove. I takvo korištenje malča ima pozitivno djelovanje na tlo,kroz tih godina struktura tla se jako promjenila na dobro.Kakvo bi li bilo da se nije koristila osnovna obrada tla i okretao taj površinski humus u malo dublje slojeve.Nekada je bilo onako normalno tlo ali sada je to toliko rahlo i propusno da vilama možeš krumpire vaditi. Ako želite iz travnjaka napraviti kvalitetno tlo za bašču,a imate nekoliko godina vremena najjednostavnije kupite što deblju crnu foliju i prekrite tu površinu koju želite.Na foliju postavite neka otežanja da je vjetar ne odnese,poslje nekog vremena tih nekoliko godina,imate vrlo kvalitetan humus od nekoliko cm.

Graham
13.02.2011., 15:33
Ja sam ta i ide mi!
Daj malo opiši svoja iskustva, ovako tvoj post nema neke konstruktivne svrhe. :ne zna:

komar
14.02.2011., 13:14
Zna li netko, koliko bi išlo sijena po kvadratu vrta? Imam 800m2 livade i pripremio bih ju za sadnju vrta druge godine, pa bih probao na ovaj način. Razmišljam naručiti 100 bala sijena, bala je oko 12-15 kila,

Juhuuu sad imam i sama jasniju sliku o sijenu našla sam iz knjige "vrt bez motike":
Jedno se pitanje često ponavlja: koliko je materijala potrebno da se započne sa steljom debljine 20 cm, kakvu ja zagovaram. Richard Clemence smatra da je 25 bala sijena težine po 20 kg minimum za područje veličine 15 x 15 m - odnosno oko pola tone rasutog sijena.

E, na tvojih 800 m - nije to jeftin sport :D!

komar
14.02.2011., 13:34
Ako želite iz travnjaka napraviti kvalitetno tlo za bašču,a imate nekoliko godina vremena najjednostavnije kupite što deblju crnu foliju i prekrite tu površinu koju želite.Na foliju postavite neka otežanja da je vjetar ne odnese,poslje nekog vremena tih nekoliko godina,imate vrlo kvalitetan humus od nekoliko cm.

Moć navika je gadna stvar. Zasjalo je malo sunce i pošla sam pogledati u vrt i kao i obično uhvatila se ja čupanja korova i bacanja iz vrta iako sam drugu stranu vrta stavila pod lišće i travu. Uhhhhh - ne čudim se vašoj mami - imam volju i iskustva drugih ali trebat će mi i vremena.

Pošto imam ograđene vrtove ovo bi stavila pod stelju za budućnost... zato me zanima jel mislite da bi trebala isto kao što navodi Ruth staviti stelju 20 cm i na to lijepo ovu crnu foliju ili? Hvala vam na podršci - ovo vaše sa folijom mi se isto sviđa pa ću i to uključiti u svoj program rada :cerek:

Ja sam ta i ide mi!
Thanks - ovo je zaista super ako ste vi ta koja bez oranja i kopanja bere povrće :top: a da se kod na beeeeree to znamo :lol: i da večina ljudi jede povrće bez oranja i kopanja i to je normalno!

diabolica
14.02.2011., 16:38
Ovo sa folijom se zove SOIL SOLARIZATION, mislm da naši dr.med.sc. akademici agronomi nisu još ništa napisali o tome , jer oni još puno toga moraju naučiti.
Ukucaj u jutube soil solarization i sve je lijepo objašnjeno.
Skraćeno:
Navlažiš zemlju sa vodom - JAKO
Pokriješ sa prozirnom plastikom , i ostaviš oko mjesec i pol dana da ga prži sunce, što duže to bolje
Nakon toga nemaš više korova, bolesti i kukaca u zemlji

komar
14.02.2011., 17:13
Društvo drago, baš ste genijalni! Mislim da u svakoj vašoj ima mudrosti!

http://i75.servimg.com/u/f75/11/85/48/08/th/110.jpg (http://www.servimg.com/image_preview.php?i=1166&u=11854808)

Društvena skrb je nekako zakazala pa dok oru i kopaju po državnom proračunu mi se moramo nekako prehraniti :).

komar
18.02.2011., 13:27
Ekološka proizvodnja, Marija Vrdoljak, dipl.inž.: Pokrivala za plastenike moraju biti na bazi polietilena, polipropilena, dok upotreba PVC-a (polivinilklorida) nije dopuštena!

Pitam se da li se koristi svaka plastika za pokrivanje zemlje bilo ona prozirna ili crna ili i tu je pravilo kao za plastenike?

Drug Mile
21.02.2011., 09:21
Juhuuu sad imam i sama jasniju sliku o sijenu našla sam iz knjige "vrt bez motike":
Jedno se pitanje često ponavlja: koliko je materijala potrebno da se započne sa steljom debljine 20 cm, kakvu ja zagovaram. Richard Clemence smatra da je 25 bala sijena težine po 20 kg minimum za područje veličine 15 x 15 m - odnosno oko pola tone rasutog sijena.

E, na tvojih 800 m - nije to jeftin sport :D!

Da, koliko je materijala potrebno? Vjerojatno nema druge nego početi pokrivati, kako se korov pojavljuje nabacivati još, i na kraju će nekome trebati više, nekome manje. Ovisi dosta i o materijalu za malčiranje.

I meni je izgledalo kao skup sport, ali trošak je gotovo jednokratan, bar u mom slučaju. Sijeno mi treba sada jer ga nema po poljima ni za lijek. Kako bude ljeto odmicalo, imam svoju livadu koju ću kositi. Imam malo šume gdje mogu nešto lišća nagrebati. Neće ni tlo biti uvijek prazno, sadim voćke i višegodišnje povrće. Kad vegetacija bude dovoljno gusta, biti će malo prostora za malčirati između, a za to ću valjda uvijek imati dovoljno materijala. Nije ni svaki korov korov, ima korisnih biljaka koje smatramo korovom. Recimo dinamički akumulatori, oni koji dubokim korjenjem vuku minerale iz "podzemlja" i ugrađuju ih u svoje lišće. Takve biljke je bolje redovito kositi i malčirati njihovim lišćem nego ih pokušavati iskorjeniti.

Ovo dizajniranje vrta je poput sastavljanja vrlo složene slagalice, traži puno rada u početku ali na kraju rezultat ne bi smio izostati. Meni recimo ne odgovara plastična folija, mislim da bih njome u vrtu uništio organizme koji su mi dragocjeni, isto kao i s kopanjem. Stalnim malčiranjem organskim materijalom hranim zemlju, štitim je od sunca i kiše, spriječavam isušivanje, ograničavam pojavu korova.

Problem će biti puževi, ali o tom po tom. Jedna barica s žabama bi mogla pomoći u kontroli populacije puževa, ma za sad još nemam takvih briga, još nemam ni sijeno :lol:

komar
22.02.2011., 22:33
...Ovo dizajniranje vrta je poput sastavljanja vrlo složene slagalice, traži puno rada u početku ali na kraju rezultat ne bi smio izostati. :lol:

S tim uvjerenjem i ja krećem u ovaj posao. Ni ja nemam sada ništa od trave. Gradski čovjek kad dođe na selo nezna kud bi sa travom pa nakon svake košnje sam ju spaljivala u ogromnoj bačvi. Nešto sam stavljala za kompost, ali uglavnom sam se oslanjala na gnoj stajski, gnojenje koprivama, te zalijevanje "čajevima" od kopriva i lavande... Od ove godine idem po drugom programu u vrtu, a novoosnovano područje za povrće ću "tapicirati" sa pokošenim...

Folija ima svoju ulogu i vrijednost u povrtlarstvu, ali moje povrtlarstvo je zapravo nadomjestak manjka u kućnom buđetu. :lol: Pošto moram rezati suvišne troškove kao naša Vlada - na žalost folija mi nije u programu potrošnje, ali dobro je sve znati. Pokušaj smanjenja troškova za gnojenje zemlje je rezultiralo ovim da koristim travu - kupujem ga, a on košta! Kako povećavam zemlju koju obrađujem tako se i povećavaju potrebe za stajskim gnojem.

Kad bi preko ljeta čistu zemlju prepržila pod najlonom, a onda od jeseni sve pripremila za novu hranidbu zemlje sa steljom od 20 cm - što bi izgubila takvom obradom kad veliš: mislim da bih njome u vrtu uništio organizme koji su mi dragocjeni. To neću napraviti ni iz financijskih ni iz praktičnih razloga - nemam volju dva puta slagati istu travu po terenu što bi morala kad bi prvo spremala za stelju, a onda nakon najlona prekrivala. Zanima me ako mi padne na pamet u bućnosti - što da očejujem od tog postupka. :kava:

Drug Mile
23.02.2011., 08:27
Zanima me ako mi padne na pamet u bućnosti - što da očejujem od tog postupka. :kava:

Zanima te zašto neću koristiti najlon? Pa pomišljao sam na to, ima doduše i manje agresivnih tehnika, recimo stari tepisi. Nemam ni jedno ni drugo, pa neću koristiti ništa osim sijena, ali ima i drugh razloga. Zemlja je živo biće, ili zajednica živih bića, kako god definirali. Nije obična smjesa minerala, i nije ju moguće opisati ni najdebljom knjigom ikad napisanom. Govorim o pravoj zemlji, ne onome u čemu rastu komercijalni voćnjaci i povrtnjaci. Bio vrtlar ovisi o postojanju cijelog spektra života u zemlji, nije mu dovoljna samo smjesa minerala i vode. Ako odlučiš da nećeš prskati otrovima protiv štetnih organizama, onda ovisiš o njihovim predatorima koji bi ih trebali održavati u ravnoteži. Ako prženjem zemlje pobiješ korisna bića, zemlja će ti se osvetiti velikim brojem štetočina na bilju. To je samo jedan razlog, a ima ih sigurno još.

Uostalom, zašto na plantaži voća ili povrća imaju problema s bolestima, a u šumi takvih problema nema? Razlika je o životu koji postoji u jednom slučaju, a u drugom ne postoji. Slično je s prekopavanjem zemlje, što se više kopa, manje je života u njoj. Vjerojatno bi vrt preživio jedno ili dva paljenja ili prekopavanja, ali pitanje je isplati li se uništiti život pa onda čekati da se on vrati u zemlju, ili odabrati metodu koja ga niti neće uništiti.

Evo tako ja gledam na to.

Marica Carica
23.02.2011., 12:02
Daj malo opiši svoja iskustva, ovako tvoj post nema neke konstruktivne svrhe. :ne zna:

pa opisuje coek permakulturu, tj neke osnove

Marica Carica
23.02.2011., 12:10
:kava: za puževe vele (nisam isprobala jer ih na sreću nisam susretala) da treba staviti posudu sa pivom! Jednom sam posadila krumpir na kompostu od šampinjona - imala sam divnu tamnozelenu cimu od krumpira visoku dva metra a krumpirića tu i tamo :flop: znači slama od bukovača je dobra...

piva funkcionira
jako dobro :Pivo:
bilo kakva, najjeftinija je jednako dobra

samo treba svaki dan skupiti puzeve, jer to je valjda puzji-auswitz i koma je za vidjeti
ako posudice sa pivom nisu natkrivene poslije kise se piva razrijedi i vise ne valja, pa treba zamijeniti

Marica Carica
23.02.2011., 12:16
Ovo sa folijom se zove SOIL SOLARIZATION, mislm da naši dr.med.sc. akademici agronomi nisu još ništa napisali o tome , jer oni još puno toga moraju naučiti.
Ukucaj u jutube soil solarization i sve je lijepo objašnjeno.
Skraćeno:
Navlažiš zemlju sa vodom - JAKO
Pokriješ sa prozirnom plastikom , i ostaviš oko mjesec i pol dana da ga prži sunce, što duže to bolje
Nakon toga nemaš više korova, bolesti i kukaca u zemlji

?
ne znam koliko je to dobro jer pobije sigurno i dobre organizme, no s obzirom da nisam upoznata sa istim dopustam da grijesim

jel moze ta solarizacija zimi, kao priprema za iducu sezonu :ne zna:

komar
24.02.2011., 02:24
?jel moze ta solarizacija zimi, kao priprema za iducu sezonu :ne zna:

Ako staviš na google solarizacija tla - dobit ćeš sliku o tome kod nas, znanost sve zna, a ja volim biti seljak.

Čitam neki dan "Antistresno mikrobiološko gnojivo i poboljšivač tla" - i vidim da onima koji se bave povrstlarstvom profesionalno - nikada nije dosadno!

... visokokvalitetno gnojivo za ekološku proizvodnju bilja... daje snagu samoj biljci... povećati će otpornost biljke na stres od hladnoče i od ozeblina te na uvjete suše i vručina. Kad sve to čitam više ni neznam koji faks bi trebala završiti da mogu uzgajati mrkvu i paradajz - medicinu?

Solarizacija tla: ...jedan od najsnažnijih prirodnih proizvoda za solarizaciju tla... igra znanosti, a u prvi mah sam pomislila da je to sunce i najlon!

...mikrobiološki proizvod obogaćen bakterijom... i opet znanstvenici kreiraju bakterije protiv bakterije, a ja kao seljak kak da znam gdje je dobro za mene.

komar
24.02.2011., 13:29
Nekada davno sam pročitala knjigu: Renate i Zdravka Dajčbar - Alternativno poljodjelstvo. U to vrijeme još sam poslije posla šetala ulicama Zagreba, ispijala kavice sa društvom i maštala o putovanjima svijetom. Tada mi nije palo na pamet da pogledam knjigu koju oni navode "Vrt bez motike" - a evo sada sam se konačno sjetila da povežem te dvije knjige :lol:

Ovi autori mi razbijaju iluziju o vrtlarenju bez motike i slikom pokazuju ovo kamo ja želim doći - ma možda do osamdesetih godina, koliko je vrtlarica bez motike bila stara kad je pisala onu knjigu, uspijem i ja bez motike :cerek:

Leteća
07.03.2011., 13:38
Evo me s detaljima.

Prve godine sam ručno obrađivala dio vrta - vilama kopačicama prorahlila zemlju, pa sjela na istu, čupala korijenje kupina i slične gadosti. Onda bih posijala, pa prekrivala malčem (uglavnom od počupanog i posušenog korova, nisam imala za slamu). I to ne gomilom malča kao teta Ruth, nego puno manje. To je zaštitilo zemlju od najgorih suša, zalijevala sam jednom tjedno ili rjeđe. Točno sam mogla vidjeti kako je malčirana zemlja lijepo vlažna i rahla, puna guhavica, a ona nemalčirana suha jadna i ispucala. Puževa nisam imala.

Druge godine sam maknula malč na proljeće da se zemlja malo posuši, sijala i vraćala malč između biljčica kad bi se pojavile. Gnojila sam samo paradajze koprivom. Sve mi je uspijevalo, samo nisam bila prezadovoljna kupusnjačama - ispale su prilično jadne.

Sad sam u očekivanju svoje treće vrtlarske godine. Nažalost, morala sam pozvati bager jer je zemlja bila neravna zbog građevinskih radova i puna korijenja smreka koja je sadio bivši vlasnik. Zato ću uskoro morati preorati jer je zemlja jako zbijena. Nažalost, nisam mogla drugačije.

Općenita preporuka i jest da jako zapuštenu zemlju treba jednom preorati, a tek onda krenuti s blažim metodama.

Ipak, ostao mi je dio vrta koji su strojevi zaobišli, pa se sad tamo igram, čupam korove, radim kamenjar, kotače za začine i slične stvari...

Na dio preoranog planiram sijati zob, između ostalog baš zato da bih imala materijala za malč, a i zato što njegovo korijenje odlično rahli zemlju (zrnje će uglavnom pojesti kokice).

Vrt bez motike mi je bio inspiracija, ali već sam na temi o eko-uzgoju pisala da ne treba sve slijepo kopirati jer imamo drugačije tlo i klimatske uvjete nego ondje gdje je knjiga pisana.

Mislim i da se ne treba opterećivati sa tim sumanutim količinama slame (mislim da Ruth Stout preporučuje sloj od 20 cm) i da je dovoljno manje. Recimo, onako kao što radi Kornelija u zadnjih pet minuta Plodova zemlje.

Čula sam da je malč idealan za krumpir, da ga je dosta samo pobacati po zemlji/korovu i pokriti sijenom/slamom, no s krumpirom još nemam nikavih iskustava. Ljudi s kojima sam o tome pričala vrlo su zadovoljni.

Drug Mile
07.03.2011., 13:51
Hvala, leteća!

komar
17.09.2011., 00:00
Evo me s detaljima.

Prve godine sam... Ipak, ostao mi je dio vrta koji su strojevi zaobišli, pa se sad tamo igram, čupam korove, radim kamenjar, kotače za začine i slične stvari...

...

Mislim i da se ne treba opterećivati sa tim sumanutim količinama slame (mislim da Ruth Stout preporučuje sloj od 20 cm) i da je dovoljno manje. Recimo, onako kao što radi Kornelija u zadnjih pet minuta Plodova zemlje.

Čula sam da je malč idealan za krumpir, da ga je dosta samo pobacati po zemlji/korovu i pokriti sijenom/slamom, no s krumpirom još nemam nikavih iskustava. Ljudi s kojima sam o tome pričala vrlo su zadovoljni.

Hvala Ti na iskustvu koja si podijelila s nama! Ove godine sam bila zauzeta jednom bebom pa nisam bila spremna puno toga mijenjati i usavršavati :confused: - Dio vrta koji mi je bio prekriven lišćem par mjeseci - u proljeće sam otkrila i imala sam divnu rahlu zemlju. Drugi dio je MM lijepo štihao i obradila sam klasično.

U ovim uvjetima jedino što imam cijelo ljeto je paradaj i još ga imam. Eksperimentalno sam nakon presađivanja paradajza na stalno mjesto 5 biljaka okružila slojem suhe trave i moram reči da su mi biljke uz zemlju trunule i deformirale se! Nešto griješim.... neznam što. Vrt sam klasično okopavala i zaljevala vodom, čajem od kopriva i lavande ili gnojivom od kopriva.

Redovito sam jedino ogrtala sa debljim slojem trave voćnjak. Oko stabala sam iza svake košnje pojačavala sloj. Poučena paradajzom prstenasti krug od trave sam stavila 20-tak cm od stabla. Definitivno je urod bio bolji, krupniji, a urod jabuka koje su do sada davale ploda svake druge godine me iznenadio.

Ruže kraj kuće kojima sam cijelu zimu do proljeća dodavala pokrov od kora banana, ostataka mrkve, lišćem i dr. predivno bogato non-stop cvjetaju!

zunzara
20.09.2011., 12:08
U ovim uvjetima jedino što imam cijelo ljeto je paradaj i još ga imam. Eksperimentalno sam nakon presađivanja paradajza na stalno mjesto 5 biljaka okružila slojem suhe trave i moram reči da su mi biljke uz zemlju trunule i deformirale se! Nešto griješim.... neznam što. Vrt sam klasično okopavala i zaljevala vodom, čajem od kopriva i lavande ili gnojivom od kopriva.

Redovito sam jedino ogrtala sa debljim slojem trave voćnjak. Oko stabala sam iza svake košnje pojačavala sloj. Poučena paradajzom prstenasti krug od trave sam stavila 20-tak cm od stabla. Definitivno je urod bio bolji, krupniji, a urod jabuka koje su do sada davale ploda svake druge godine me iznenadio.

Ruže kraj kuće kojima sam cijelu zimu do proljeća dodavala pokrov od kora banana, ostataka mrkve, lišćem i dr. predivno bogato non-stop cvjetaju![/QUOTE]


strašno sam zainteresirana za vrt bez motike, iako to ne mogu objasniti MM jer on naprosto ne može shvatiti da u jesen ne trebamo preštihati. Dakle, na jesen ću iščupati ostatke od povrća. Vrt je uglavnom prekriven i korovom i sad ne znam šta napraviti - da li ostaviti taj korov da "prezimi" ili ga vaditi van? Šta staviti na zemlju da to ostane do proljeća? Posipati kvarcnim pijeskom, humusom, pa onda staviti neki malč i da to tako stoji do proljeća? I sta onda kad dođe proljeće? Samo prorahliti zemlju i sijati i to je to? Jasno mi je malčiranje na proljeće oko biljaka, samo ne kuzim tu pripremu na jesen....
Isto tako, imam mladi voćnjak, još nema uroda, a uredno ga kosimo...znači li to da bih trebala to svježe pokošeno lijepo skupiti i staviti oko voćaka ili prije posušiti?

I da, da li netko zna gdje se u okolici Zagreba može kupiti bala sijena ili slame?
Zahvalna sam za svaku informaciju..(a i kupit ću si knjigu...)

komar
20.09.2011., 23:23
..znači li to da bih trebala to svježe pokošeno lijepo skupiti i staviti oko voćaka ili prije posušiti?

I da, da li netko zna gdje se u okolici Zagreba može kupiti bala sijena ili slame?
Zahvalna sam za svaku informaciju..(a i kupit ću si knjigu...)

Od kada skupljam travu za kompost odmah nakon košnje ju skupljam. Zelena trava sama po sebi i daje vlagu i drži ju. Prvo voćke okružim slojem trave, a onda ostalo spremim na kup gdje trune sa voćem i drugim ostacima. Za prekrivanje gredica u jesen imam suhu travu koju ću raširiti po vrtu.

Okolica Zagreba je jako širok pojam - koji dio okolice? Ako nešto voziš iz Sesvetskog Kraljevca u Savski Marof (a to je okolica Zagreba) onda to nikako nije jeftino ma koliko trava bila jeftina!

zunzara
21.09.2011., 09:46
Od kada skupljam travu za kompost odmah nakon košnje ju skupljam. Zelena trava sama po sebi i daje vlagu i drži ju. Prvo voćke okružim slojem trave, a onda ostalo spremim na kup gdje trune sa voćem i drugim ostacima. Za prekrivanje gredica u jesen imam suhu travu koju ću raširiti po vrtu.

Okolica Zagreba je jako širok pojam - koji dio okolice? Ako nešto voziš iz Sesvetskog Kraljevca u Savski Marof (a to je okolica Zagreba) onda to nikako nije jeftino ma koliko trava bila jeftina!

super, znači stavljam svježu travu odmah, drugo sušim, a meni treba sjeno ili slama za okolicu Vrbovca, tamo imam vikendicu, ali, svi ljudi koje tamo znam skupljaju za svoje potrebe i nemaju viška za prodaju. Pa ako netko zna nekog...javite mi, lijepo molim...

diabolica
21.09.2011., 11:10
Imaš mail, ja sam blizu

komar
09.10.2011., 08:09
Evo, ima još problema u uzgoju sve više. Seljak sam koji misli da sve u vrtu izrovano i pojedeno je djelo krtica, a sad sam vidjela po primjerima drugih da je pojedena mrkva i krompir u mom vrtu djelo miševa.

Kako se boriti sa poljskim miševima, kad znamo da se radi o hrani - nema mi logike da stavljam razne otrove? Ma stvarno - priroda uvijek nametne nekog neprijatelja :)

komar
12.12.2011., 00:30
Još uvijek nisam došla u fazu vrtlarenja bez oranja i kopanja.

Do sada korišteno zemljište pripremila sam za zimu: zemlju sam posipala pepelom iz kamina od čistih drva, nabacala stajski gnoj - onaj uvrečeni te tako lijepo vilama razrahlila zemlju. Umjesto štihanja, moja sada sipka, rahla, lako obradiva zemlja prošla je obradu vilama. Pošto više godina temeljito vadim korjenje, korov i dr. nisam imala puno posla. Ovo je sada rad u vrtu kao pjesma - s lakoćom i veseljem sam ga sama prošla. Prošle godine sam vrt prekrila lišćem iz voćnjaka - pazeći da tu nebude list oraha ili hrasta. Prije sadnje u proljeće sam ostalo pozubljala i izvukla iz vrta van.

Sada mislim drugi tjedan dovesti bale sijena za kokice (i tu sam novopečeni uzgajivač) te i vrt prekriti sijenom. Kad bolje razmislim jednom je negdje napisao diabolica da to nije dobro... zbog sjemena, eh možda onda opet navučem lišće. Slijedeću jesen ću imati svoju veliku hrpu zrelog komposta.

Što se tiče krtica, voluharica, miševa i onih dubokih jaraka koji su bili izdubljeni po vrtu - vjerujem da neće više biti problema. Rješavat ću to sa dva motorna rastjerivača krtica - pogonjena baterijama. Ma stvarno je ove godine bilo gozbe u mom vrtu - mrkva, krumpir pa čak i luk je redom nestajao.

komar
12.12.2011., 00:52
Do sada obrađeno i zasađeno mi je bilo na kraju godine svakako malo. Imamo i možemo više!

Vele da trud uložen u obradu tla se svakako isplati. U to sam se uvjerila - sada mi uopće netreba pomoć supruga na onom obrađivanom dijelu. MM je prošli mjesec na području livade izštihao dobar komad za proširenje vrta. Prvo sam motikom plitko isjekla gornji sloj zemlje sa travom i onda je nastupio sa štihačom.

Zašto vam sve to pišem... zapravo nikad nisam na čistom kad se i koliko mora gnojiti zemlja - pa ako mi tko može dati svoje sugestije bila bi zahvalna.

:ne zna: na starim gospodarstvima je sve lako, ali mi smo na žalost ubogi ljudi sa pokojnim roditeljima i djedovima koji su to znali. Mi danas, pošto ih već dugo nema, otkrivamo toplu vodu.

Biljka112
12.12.2011., 09:43
Ovisi o gnojivu. Ako zemlju gnojiš stajskim gnojem, nikada ne možeš staviti previše. Najbolje je stajnjak razbacati u jesen i plitko ga ukopati da se pomiješa sa zemljom. S obzirom da su vremenske prilike povoljne, još nije kasno napraviti ovaj posao.

komar
12.12.2011., 11:43
Ovisi o gnojivu. Ako zemlju gnojiš stajskim gnojem, nikada ne možeš staviti previše. Najbolje je stajnjak razbacati u jesen i plitko ga ukopati da se pomiješa sa zemljom. S obzirom da su vremenske prilike povoljne, još nije kasno napraviti ovaj posao.

Da posipala sam pepel i stavila gnoj prije jesenske obrade, ali sad se pitam da li je potrebno još i u proljeće dodavati gnoj prije sijanja i sadnje. Vidjela sam u reklamnom materijalu firme Povratak prirodi iz Zagreba da prodaje Agrovit, pa u objašnjenju vele da se to sredstvo rasipava sa uobičajenim gnojivom po cijeloj površini npr. 30 gr u jesen i 15 gr u proljeće - pa mi tako čitajući o tom sredstvu se nameće da se gnoji dvaputa zemlja - što ja nisam radila do sada!

Biljka112
12.12.2011., 13:10
Nema potrebe. Stajsko gnojivo i pepel bit će dovoljno. I ne pretjerivati sa pepelom jer smanjuje kiselost tla. U proljeće, prije sjetve ili sadnje može se dodavati kompost.

komar
21.01.2012., 15:34
Iz čisto praktičnih razloga za mene je bio jedini izbor kad sam došla na zemlju peletirano gnojivo. Em smrad, em transport, em alat i način kako ga rastresti po zemlji sve je bila za mene nemoguća misija jer nisam radila poljoprivredne poslove. Moja logika je donašala da je ovo najbolji izbor - da si ne ranim dušu. Našla sam članak koji je u potpunosti zadovoljio moju znatiželju i potvrdio da je moj izbor bio pravilan - bar tako dugo dok ne dođem do novih spoznaja :D.


PELETIRANA ORGANSKA GNOJIVA

Godinama se kao organsko gnojivo najviše koristio stajski gnoj čiji je blagotvoran i koristan učinak na poboljšanju strukture i plodnosti tla odavno poznat. Poput ostalih organskih gnojiva: gnojnice, kokošjeg ili konjskog gnojiva i stajski gnoj vrlo složenog je kemijskog sastava.
Karakteristika mu je da djeluje sporo, što je naročito važno i kod dušika, jednog od najpokretljivijih elemenata neophodno potrebnih biljkama. Stajski gnoj unesen u tlo zahtijeva određeno vrijeme da njegovi, biljkama teško pristupačni elementi, postupno prijeđu u topive oblike i postanu lako pristupačni biljkama.

Za razliku od organskih, mineralna gnojiva sadrže lako topive i s manje složene hranjive tvari lako pristupačne biljkama. Zato djeluju brzo, što povećava mogućnost da se s gnojidbom pretjera izazivajući višak određenih elemenata u odnosu na druge. Mineralna gnojiva također vrlo rijetko sadrže prijeko potrebne mikroelemente. Nedostatak im je često i njihova topivost, uslijed čega se ta gnojiva lako ispiru i gube iz tla što posebno vrijedi za dušična gnojiva.

Međutim, ni gnojiva organskog podrijetla, poput stajskog gnojiva, nisu bez mana. Osnovni nedostatci stajnjaka su nedovoljne količine, neprikladnost za transport, neugodan miris, neizbježna nazočnost sjemena korova i nazočnost spora mnogih gljivica, uzročnika biljnih bolesti. Zato danas proizvođači, poznavajući prednosti organske gnojidbe, proizvode takva gnojiva prirodnog podrijetla iz kojih su uklonjeni svi nedostatci stajskog i sličnih gnojiva, a zadržane su sve njihove kvalitete. Kao i kod stajskog gnoja, njihove hranjive tvari postupno prelaze u spojeve lako pristupačne biljkama zbog čega im je djelovanje sporo i dugotrajno. Uklonjen im je neugodan miris. Zbog termičke obrade u njima nema sjemena korova, ni spora parazitnih gljiva uzročnika bolesti. Proizvedeni su u obliku peleta, što je prikladno za transport i primjenu.
Zbog navedenog pozitivno utječu na poboljšanje kemijskih i fizičkih osobina tla, jačanje njegove mikrobiološke aktivnosti, čime utječu na povećanje prinosa.

Organic - Jedno od takvih gnojiva je i Organic Plantella.
Proizvedeno iz kokošjeg gnoja, ono sadrži sve hranjive tvari potrebne biljkama, makroelemente (dušik, fosfor, kalij), veliku količinu organskih tvari i pepela, te značajne količine mikroelemenata (kalcij, magnezij, željezo, magnan i cink). Obogaćeno je aminokiselinama, huminskom i fulvinskom kiselinom, koje povoljno utječu na rast biljaka, njihovu bolju prehranu i na povećanje prinosa. Njegovo sporo i dugotrajno djelovanje naročito je važno kod dušika. Hranjivi elementi postupno prelaze u topive oblike i postaju lako pristupačni biljkama. Reakcija mu je blago alkalna (pH 7,2).

Vrjeme i način primjene
Osnovna se gnojidba izvodi dva puta godišnje, i to u jesen i u proljeće. Ovog gnojiva potrebno je u prosjeku čak do 10 puta manje, nego stajskog za isti učlinak. Kod prihrane ono može potpuno zamijeniti brzo razgradiva mineralna gnojiva. Uz sve nabrojeno, ono popravlja strukturu tla i omogućuje pravilan razvitak korijenovog sustava biljaka. U ispitivanjima provedenim u nekoliko instituta za povrće (paprika, rajčica, luk, krumpir, kupus, salata, krastavci), kao i u voćnjacima i vinogradima primjenom Organic-a utvrđeno je povećanje prinosa, povećanje kvalitete ubranih plodova, bolje zdravstveno stanje i čak ranija zrioba za 5 do 7 dana. Osim povećanja prinosa, primjenom se povećava i sadržaj suhe tvari u plodovima, koji je u ispitivanjima bio veći za 9 d0 20 %, zavisno od kulture.

Autor: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
"Zagorski list", Zabok, 23. ožujka 2007.

U mojim poljoprivrednim dućanima nalazim ono što dobave i nije uvijek isto, nekad je to kokošji, a nekad kravlji i konjski. Cijena mu je po vreči najviše 65 kn u skupljim dućanima i najvjerojatnije da je to puno skuplje od gnojiva koje proizvode i prodaju stočari, ali posao mi je relativno čist i brzo ga obavim, a i to nešto vrijedi. Po ovom ispada da je petel višak jer ovo gnojivo samo po sebi ima pepel.

ma da ne bi
24.01.2012., 11:54
Poštovanje "zelenoj ekipi",
kad netko krene u poljoprivredu na bilo kakvom komadiću zemlje i zaplete se na početku e to sam ja glavom i bradom.Savladala sam osnove gnojidbe humusom, nešto lani i posijala, pobrala a sad je polako vrijeme za nove akcije. A da bi to ličilo na nešto trebam pomoć. Naime nikako shvatiti pojam dobrih susjeda (u vrtu).Odnosi li se to na sadnju jednih vrsta kraj drugih ili jednih nakon drugih? Molim Vas pomoć ma koliko to pitanje izgledalo glupo.

diabolica
24.01.2012., 13:19
Jedno pored drugoga

komar
29.01.2012., 14:30
... Naime nikako shvatiti pojam dobrih susjeda (u vrtu).Odnosi li se to na sadnju jednih vrsta kraj drugih ili jednih nakon drugih? Molim Vas pomoć ma koliko to pitanje izgledalo glupo.

To pitanje uopće nije glupo, ali to je stvar koju još nisam ni ja baš svjesno koristila - sve nešto radim kak sam vidla, čula... i rekli su mi da je jako dobro staviti kadifice i lavandu u vrt...

i tak sam na tvoje pitanje napisala na google: dobri susjedi u vrtlarstvu

te našla od službenih stranica proizvođača sjemena do iskustava drugih iiiiiiiiiii ima se tu šta naučiti. Baš ti hvala kaj si me na vrijeme za ovu godinu potakla na kreativno razmišljanje za dalje. Ma ljudi moji - čovjek uči dok je živ! :cerek:

d@d@
31.01.2012., 21:52
...
Od jedne pive nisu otišli, ali od gajbe možda i oče! :Pivo:

Nema šanse, kad krene najezda znala sam u kišnim danima skupit po 700 komada na mojih 150 m2 vrti. Ali flance možeš pokrit prerezanom pet bocom, kad flanca ojača onda je makneš, a služi i ko mini plastenik.

Patke čiste, ja ih imam ali onda salata mora bit pod agro folijom, ostatak malča treba razmaknut na putiče i prekopat gornji sloj ne duboko, puževa jaja su obično na dubinama od 5-7 cm, pali i ideja stavljanja trulih dasaka po putičima onda će se tamo zavuč pa digneš i eliminiraš. Moj problem su bili puževi golači, njihov prirodni neprijetalj je puž vinogradar jede im jaja, svih mojih 50 vinogradara imaju napisanu adresu na kućici, i ljudi ih vraćaju kad odlutaju. :) (hvala susjedi)

Ali bitka sa velikim infektom traje od 3-5 godina.

komar
31.01.2012., 22:33
Nema šanse, kad krene najezda znala sam u kišnim danima skupit po 700 komada na mojih 150 m2 vrti. Ali flance možeš pokrit prerezanom pet bocom, kad flanca ojača onda je makneš, a služi i ko mini plastenik.

Patke čiste, ja ih imam ali onda salata mora bit pod agro folijom, ostatak malča treba razmaknut na putiče i prekopat gornji sloj ne duboko, puževa jaja su obično na dubinama od 5-7 cm, pali i ideja stavljanja trulih dasaka po putičima onda će se tamo zavuč pa digneš i eliminiraš. Moj problem su bili puževi golači, njihov prirodni neprijetalj je puž vinogradar jede im jaja, svih mojih 50 vinogradara imaju napisanu adresu na kućici, i ljudi ih vraćaju kad odlutaju. :) (hvala susjedi)

Ali bitka sa velikim infektom traje od 3-5 godina.

Ajme majko koja borba i napor za malo svoje zdrave hrane :)

Ovo sa bocom mi nije loša ideja iako nemam puževe. Pošto vodim rat sa bocama i MM tko će ih odnijeti u kontejner ili u dućan - mislila sam da bi mogla obustaviti rat i boce veče staviti u vrt bar kraj paradajza (ovisi o tome koliko ću ih u onom vremenu imati). Zapiknuti deblju šibu dužu od boce, na nju nataknuti bocu sa grlićem prema dole u zemlju. Kad zaljevam - točim tekućinu u njih pa se pomalo spušta dole. Eto sad prvo kao zaštita za flance, a onda rezervoar.

Biljka112
06.02.2012., 15:59
Puževe možete otjerati iz vrta biljkama. Posadite ili posijte na nekoliko mjesta borač. Puževi ne vole njegov miris i otići će iz vrta. Kod mene to radi...

franjo7
06.02.2012., 18:59
Načini uništavanja puževa golača vrste Arion ( najčešća vrsta puževa koja se razmnožila gotovo svugdje )
1. Indijska patka trkačica - vrlo efikasna, kod nas se teško nabavi, dosta je ima u Njemačkoj
2. Pivo- najomiljenija hrana puževa, stavi se oko pola litre u posudu i puževi se utope
3. bakrena žica- ne zna se razlog, ali Arion ne prelazi preko bakra
4. nematoda Phasmahabditis Hermafrodita- inficira probavni trakt Ariona koji ugine nakon 2-3 tjedna, a u međuvremenu širi nematodu na druge puževe
( ne napada druge životinje, isključivo puževe )
5. kažu da kadulja i paprat odbijaju puževe ( o tom nemam dokaze, tako kažu )
6. kemijska sredstva- Pužomor, Limax, Pužocid, Mesurol
7. skupljanje pužve rano ujutro i u suton
Ave ovo puno ne koristi ako vaši susjedi ne uništavaju puževe.
I kao zadnje puževe je nemoguće iskorjeniti, ali može se smanjiti broj tako da ne stvara ekonomski značajnu štetu

mimoza rulez
17.02.2012., 10:46
:) Dobri susjedi u vrtu... Biljke se štite međusobno. Lavanda svojim mirisom štiti ruže od onih sitnih ušiju... itd. Sadnju bi trebalo obavljati planski tj. konbinirati povrće, voce, začinsko bilje pa cak i pojedine cvijetne vrste. Na taj nacin strah od štetnika nestaje... Ovo sa boračem mi se posebno sviđa! Nisam to znala. Moja konbincija bio vrta... Neke biljke niknu same i do godine a neke moram opet saditi. Zbog bolje iskoristivosti postojeeg humusa treba zamijeniti mjesto biljkama. Neke mahunarke crpe određene supstance iz tla a opet obogacuju tlo drugim elementima koji su potrebni manje zahtjevnim mahunarkama ili nekoj drugoj vrsti povrća, voća... Zanimljiva igra... :D

komar
17.02.2012., 14:02
:) Dobri susjedi u vrtu... Biljke se štite međusobno. Lavanda svojim mirisom štiti ruže od onih sitnih ušiju... itd. ......... Neke mahunarke crpe određene supstance iz tla a opet obogacuju tlo drugim elementima koji su potrebni manje zahtjevnim mahunarkama ili nekoj drugoj vrsti povrća, voća... Zanimljiva igra... :D

Da i ja mislim da priroda ima u sebi sve mehanizme: rasta, razvoja, zaštite.... i samo treba puno ljubavi, truda i upoznavanja!

Našla sam na netu - Ja seljak:
zibba19.04.2006., 22:00
Za puževe posadi kadifice u vrtu, ja lani nisam imala probleme usprkos kiši.
Za prirodni vrt pročitaj knjigu: Vrt bez motike, jako dobri savijeti, imam namjeru prijeći na tu tehniku kada ću imati vrt samo za sebe, sada baka ne dozvoljava nikakav način na koji ona ne sadi već kojih 80 godine. Tako da ću malo pričekati, ali mi se čini jako praktično jer nema puno zalijevanja ni gnojenja, jer se stelja sama od sebe raspada i stvara bogati humus.

I eto imam potvrdu da kadifice imaju svoju ulogu. Jedna žena mi je rekla da u vrtu moram imati kadifice. Tada me nije zanimalo zašto, ali na žalost danas više je nema pa je nemogu pitati koju ulogu kadifice imaju u vrtu. Znam jedino da je zaštitnik povrća :) te hren i kamilica...

Veselim se svakom novom dobrom iskustvu. Jedva čekam proljeće da nešto od toga provjerim u ovoj godini kroz svoj vrtni rad :cerek:

mimoza rulez
18.02.2012., 17:29
super, znači stavljam svježu travu odmah, drugo sušim.

:) Nisam sigurna je li itko do sada spomenuo... sviježe pokošena trava se nikada ne stavlja direktno na biljku i tik do biljke... treba je staviti oko biljke... Dok se razgrađuje ispušta nešto, nisam sigurna što, a to smeta biljki/plodu. :)

komar
18.02.2012., 18:15
:) Nisam sigurna je li itko do sada spomenuo... sviježe pokošena trava se nikada ne stavlja direktno na biljku i tik do biljke... treba je staviti oko biljke... Dok se razgrađuje ispušta nešto, nisam sigurna što, a to smeta biljki/plodu. :)

Da, to je bilo moje iskustvo! U jednom vrtu posadila sam flanaca paradajza standardno, a uz ogradu posebno sam stavila samo 5 komada na veći razmak i onda oko flanaca stavila suho lišće - ono se je namočilo na kiši. To je djelovalo na stabljiku kod zemlje i trulila je, te je samo biljka pala... tako sam vidjela da je potrebno na pristojni razmak staviti travu, slamu, lišće...

ellory
02.03.2012., 12:55
pozdrav!:)

evo ja i dragi smo se odlučili na vrt ovog proljeća, dojadilo mi je izdvajati znatne količine novca na kupovanje povrća sumnjive kvalitete i porijekla :rolleyes:, sigurno me svi razumjete. kako sam ja nažalost djete asfalta, a i moj muž nije neki s ''green fingers'' počeli smo se informirati, knjigama i forumima. čitam trenutno ''Zeleni kvadrat'' od Šoštarićke, gdje se govori o ovakvom ''bez motike'' načinu obrade. To nam se čini najbolje, jer bi naravno htjeli ekološki uzgoj.
E sad, ona u sklopu ovakvog načina obrade spominje i pripremu zemlje u jesen (stavljanjem sloja komposta i sjena umjesto štihanja) što obavi svoje tijekom zime. S obzirom da smo se mi na vrt odlučili tek nedavno, jasno da je za to prošao voz. Stoha mislim da bi tipak sad trebali proštihat zemlju.

ili ne?imate li kakav savjet?

radi se o zemlji na kojoj nitko nije obrađivao ništa preko 20 godina, nego se samo redovito kosilo. šta vi mislite? da li bi trebali gnojiti? imate li kakav savjet?

kako mi živimo u Zagrebu, a zemlja je u okolici, možemo biti u vrtu samo jednom, eventualno dva puta tjedno. mislite li da je tako izvedivo imat vrt?
mislimo svakako malčirat zemlju.

unaprijed hvala!

diabolica
02.03.2012., 13:55
Pošto idem nakon ručka, srdelica, rezat vinograd, na brzaka: Kupite sutra kod suseda 20 bala sijena i stavite to na komad zemlje koji mislite preštihavati. Da ne krene trava rasti, jerbo, to će biti pakao za štihati. Ima mali da se naštiha.
Ili druga varijanta: Oboje ste u vrtu, on štiha, a vi čupate korijene trave iz proštihane zemlje i iznosite na jedan kup, koji će biti kao kompost kasnije, a treća varijanta je da nabacate sad stajskog, sazrijelog min 6 mjeseci i da ON opet preštiha to sve zajedno, da stajski krene djelovati kad se ugrije zemlja. A travu bute čupali svaki puta , kad dođete na grunt.A možete kupiti i onu foliju za jagode, ne plastičnu u onoj stranoj firmi,nego onu drugu iz neke druge strane firme, i na gredice samo stavite tu foliju, zbušite rupe i sadite flance. Kiša pada voda prolazi, a korovi ne idu van, Mastercard.........;O)
Moram priznati da je sad vrijeme idealno za štihanje, jer se zemlja ne lijepi za lopatu, barem kod mene , provjereno.
I eto EKO vrta, jednostavno................;O)

Biljka112
02.03.2012., 21:29
Ne sijeno! Naime, sjeno obično sadrži sjemenke pa će u vrtu biti daleko više korova. Slamu treba kupiti za malčiranje.
Osim toga, zemlju nikako ne štihati već samo plitko prekopati.

diabolica
02.03.2012., 21:51
Biljka, u pravu si, slama. Nek štiha, nije nikad, nek se nauči kaj ga čeka........:O)

zarana
02.03.2012., 22:25
hm...mi smo pred godinu doselili u kuću gdje vrt tj.zemlja nije obrađivana godinama...prema dosadašnjem iskustvu, ja bih vam preporučila da nađete nekoga da vam preore i potanjura, usitni zemlju, a onda ćete imati posla sa vađenjem korijenja trave koja je tu rasla godinama...

predprošlu jesen je kod nas zemlja štihana, pa u proljeće usitnjena, i sadili smo vrt, i na jesen opet štihali ali ja se još uvijek borim sa tim korijenjem...
nekad me je smiješno gledati, vučem pa padnem na guzicu :D, al iščupati ne mogu...

i kako nismo stigli prvu jesen ničim pognojiti, biljke su bile podložnije bolestima, jedino nikakvih problema sa mahunama, tikvicama...

jesenas opet nismo uspjeli naći stajsko gnojivo, ali onda smo odlučili uzeti kokošje peletirano i razbacali po vrtu...ono se ne mora uštihavati...

sad ćemo na proljeće razbacat još jednu vreću, pa se nadam ljepšim i zdravijim biljkama...

slamu ćemo nabaviti u selu i negdje u 5,6 mjesecu posložiti po vrtu...

ups, al sam se raspisala...samo bih vam naglasila još jednom-oooobavezno malo nahranite zemlju...puno ćete se naraditi i nadati, a rezultat će možda biti osrednji, pobacajte sad to kokošje, mi smo čuli na više mjesta da je odlično...i sretno:)

komar
03.03.2012., 01:58
Ovaj moj naslov - bez oranja i kopanja mi nekako dobro zvuči. Pročitala sam knjigu koja govori da je to moguće, ali... tko zna. Sve mi se čini da bi to mogla u budućnosti i postići.

Mi - dođoši s asvalta, bez mehanizacije - prvo je MM par godina štihao a ja bi dalje... Gnojili smo samo s peletiranim jer nemam pojma kak bi se snašla sa pravim stajskim. Onda sam pročitala na početku spomenutu knjigu i počela po redovima između povrća stavljati zelenu travu. Mladu i lijepu koja nema cvijeta i sjemena. Od prošle godine radimo kompost i već ga ima.

Prošlu jesen mi više nije bilo potrebno suprugovo klasično štihanje štihačom - to sam zamijenila jesenskim bacanjem gnoja i prozračivanje vilama, (zemlja je divna rahla - u ovoj fazi mogu tako "šnitajući" zemlju pokupiti u zemlji svaku žilicu) te prekrila vrt lišće - to sam jedino imala kad vele da trava sa sjemenom neide...

Ljudi sa vrtlarskim iskustvom možda će se križati, sigurno nebi tak delali, ali nemam navika pa radim po svom znanju i neznanju. Danas sam bila u vrtu. Pozubljala sam lišće i bacila ga na kompostnu hrpu. Ponovo sam bacila nešto peletiranog gnoja i prošla vilama. Bila je upravo uživancija sijati mrkvu, peršun, špinat, grašak (za koji sumnjam - jer kad ga prerano posadim moram ponovit ak propadne ili je slab). Jesenski češnjak i luk su vani - a sad sam stavila još luka jer ga dinstam i jedem mladog preko cijele godine dok got ima zelene listove.

Od sljedeće godine više neću na gredice metati gnoj već samo na kompostnu hrpu, a čisti kompost na gredice. Osim toga kad mi biljke krenu, ove godine i vručine pometat ću slamu po vrtu... Još jedno 5 godina tako i možda stvarno neću trebati orati ni kopati.

Voda kao i sunce vrlo su važni u vrtu pa tako kad zaljevam obično to biva sa gnojem od kopriva ili sa čajevima od kamilice, lavande, koprive.... Prije dvije godine redoviti rad mi je bio nagrađen sa zdravim paradajzom visokim skoro 2m, a obične domaće sorte - volovsko srce i jabučar i rađao je do kasno u jesen. Vrt je kao i dijete, ako malo zapustiš više nema izvrsnih rezultata :cerek:

komar
03.03.2012., 02:25
i kako nismo stigli prvu jesen ničim pognojiti, biljke su bile podložnije bolestima, jedino nikakvih problema sa mahunama, tikvicama...

jesenas opet nismo uspjeli naći stajsko gnojivo, ali onda smo odlučili uzeti kokošje peletirano i razbacali po vrtu...ono se ne mora uštihavati...

sad ćemo na proljeće razbacat još jednu vreću, pa se nadam ljepšim i zdravijim biljkama...

slamu ćemo nabaviti u selu i negdje u 5,6 mjesecu posložiti po vrtu...

ups, al sam se raspisala...samo bih vam naglasila još jednom-oooobavezno malo nahranite zemlju...puno ćete se naraditi i nadati, a rezultat će možda biti osrednji, pobacajte sad to kokošje, mi smo čuli na više mjesta da je odlično...i sretno:)

Mislim da je obično peletirani gnoj jači od običnog bio kokoošji ili kravlji... te zalijevanje, poštivanje plodoreda - dobrih i loših susjeda je važno! Prošle godine uz žicu vrta stavila sam obožavani grašak - s jedne strane uz njega je bio luk, a s druge paradajz - oni se ne vole pa mi je grašak bio neugledan, a ostalo super.

Mi smo u početku dolazili na zemlju i radili samo preko vikenda, dok su susjedi sjedili i pili kavice. Kad je krenulo povrće i berba - nisam više stigla pobrati jer su mi preko tjedna divni ljudi pomogli... i tako ljuta što radim za svijet - sasvim smo se preselili van grada da stvaramo i čuvamo svoje. Na žalost, iako smo sada tu svaki dan odnesu mi preko ljeta mrkve, peršuna, krastavaca, salate... i znam tko!

zarana
03.03.2012., 08:14
pa ne znam da li je jači jer smo dobivali savjete da se ne mora uštihavati, a osim toga može se bacati na zemlju i u jesen, i u proljeće...
te da se ne mora čekati sa sadnjom, mada će kod nas proći bar mjesec prije sadnje...

komar, ne znam gdje si, al zvuči nevjerojatno...da kradu povrće :rolleyes:, susjedi :eek:...

kod nas vrlo malo ljudi ima ograđene povrtnjake i sve stoji...

ellory-još nešto

možda nisam dobro objasnila-zemlju koja je dugi niz godina neobrađivana,
za početak morate preorati ili preštihati, očistiti od korijenja i pognojiti...

kad tako pripremite zemlju onda možete primjenjivati metode u slijedećim sezonama-slama, kompost itd...tablice plodoreda imate i na netu i u knjigama...i polako...

ellory
03.03.2012., 20:28
joj sad sam zbunjena...
prvo hvala svima na savjetima. shvatila sam uglavnom da treba štihati svakako. jadan moj dragi! :(

diabolica
A možete kupiti i onu foliju za jagode, ne plastičnu u onoj stranoj firmi,nego onu drugu iz neke druge strane firme, i na gredice samo stavite tu foliju, zbušite rupe i sadite flance. Kiša pada voda prolazi, a korovi ne idu van, Mastercard.........;O)
Moram priznati da je sad vrijeme idealno za štihanje, jer se zemlja ne lijepi za lopatu, barem kod mene , provjereno.
I eto EKO vrta, jednostavno................;O)

jel možeš samo pliz pojasniti malo ovo s plastikom. jel plastika crna? mislim da sam to viđala po poljima...zvuči mi primamljivo. jel se tako mogu saditi sve kulture?


zarana
možda nisam dobro objasnila-zemlju koja je dugi niz godina neobrađivana,
za početak morate preorati ili preštihati, očistiti od korijenja i pognojiti...

dakle, moramo definitivno i gnojiti? nisam na to računala, jer su mi starci od dragog (i još par ljudi) rekli da nije potreba pošto se nije dugo sadilo, pa zemlja nije ''istrošena'', a po sebi je dosta plodna. čudi me da bi tako nešto rekli tek tako, pošto su oboje imali vrt. šta mislite?


komar
Mislim da je obično peletirani gnoj jači od običnog bio kokoošji ili kravlji... te zalijevanje, poštivanje plodoreda - dobrih i loših susjeda je važno! Prošle godine uz žicu vrta stavila sam obožavani grašak - s jedne strane uz njega je bio luk, a s druge paradajz - oni se ne vole pa mi je grašak bio neugledan, a ostalo super.

gdje bi se mogao kupiti paletirani gnoj, i jel možeš otprilike reći količinu po m2 koju ti stavljaš? o susjedima sam čitala kod šoštarićke, pa radim plan vrta prema tome, bar sam nešta svladala :)

zarana
03.03.2012., 22:28
za gnojidbu sam ti rekla iz iskustva, prvu sezonu sadnje nismo gnojili, dok su susjedi u jesen zaoravali stajnjake, bacali kompost i sl....kao što sam rekla, osim mahuna i tikvica ostalo je bilo manje više kilavo, a paprika baš nikakva bez obzira na sva zalijevanja...

zemlja je odmorena, nije iscrpljena, ali to ne znači da ima sve što treba za rast biljaka...meni je žao što mi to nitko na vrijeme nije rekao, a kad sam sa susjedima komentirala, svi su potvrđivali, kao da, pa ne može ništa rasti bez hrane...eh...

peletirano kokošje gnojivo kupimo ili u selu u poljotrgovini, jednom smo našli preko neta mislim iz Ludbrega pa su nam dostavili, ma ima ga posvuda

ne znam koliki vrt imate, ali ne bojte se štihanja :D, nije to tako strašno ni teško, a i ti ako te zdravlje služi možeš pomoći dragom:)...

diabolica
04.03.2012., 08:19
Nemoj plastiku, jer nije razgradiva, a i kad se kasnije vadi trga se na sve strane, pa je dodatni problem, to ti je neka slovenska folija za jagode, ima pore po sebi kroz koju prolazi voda , a sa druge strane korov ne izbija van. Zove se agro -nešto, netko je negdje već napisao točan naziv. Na to , ovisno koliko si kreativna možeš sijati ili saditi sve, pa čak i mrkvu po meni, samo se onda moraš igrati sa trakama, rezuckati i slično. Oprez, kad puše vjetar ako to nije dobro ukopano u zemlju (malo google) onda ga zna dignuti, sve je iz osobnog iskustva, I malo istražuj sa cijenama, slovenci (Tosama) su zasad najjeftiniji, za razliku od, ovih švapskih velikih dućana.
http://i43.tinypic.com/34y2wdc.jpg
A ovo sa prihranom, odmorena zemlja i sl.
Zamisli da se ujutro probudiš i veliš mužu ajde dragi tamo ti je 100 kvadrata vrta, daj ga ištihaj, a on će ti na to, je da , daj prvo 5 jaja sa špekom za doručak, kaj misliš da ja to sve mogu ištihati a da ne doručkujem, pa zrušil bi se nakon 20 kvadrata. To ti je isto i sa zemljom, ako ne pognojiš, iako se zemlja odmorila, neće ti dati adekvatan plod, korovi su cijelo vrijeme crpili iz tla, a ništa tlu nije dodavano, osim dušika iz pokošene trave.

komar
04.03.2012., 08:45
pa ne znam da li je jači jer smo dobivali savjete da se ne mora uštihavati, a osim toga može se bacati na zemlju i u jesen, i u proljeće...
te da se ne mora čekati sa sadnjom, mada će kod nas proći bar mjesec prije sadnje...

komar, ne znam gdje si, al zvuči nevjerojatno...da kradu povrće :rolleyes:, susjedi :eek:...

kod nas vrlo malo ljudi ima ograđene povrtnjake i sve stoji...

ellory-još nešto

možda nisam dobro objasnila-zemlju koja je dugi niz godina neobrađivana,
za početak morate preorati ili preštihati, očistiti od korijenja i pognojiti...

kad tako pripremite zemlju onda možete primjenjivati metode u slijedećim sezonama-slama, kompost itd...tablice plodoreda imate i na netu i u knjigama...i polako...

Sa svime se slažem - i mi smo došli na zemlju (obiteljsko nasljeđe) na kojem nije bilo ništa dirano 10-15 godina i počeli smo sa štihanjem i žestokom obradom tla. Osam godina smo ovdje prisutni a samo 3 godine za stalno. Mi smo vrtove ogradili zbog životinja. U vrijeme rata ovdje su se povukle srne i bez ograda ništa ne ostaje što se njima svidja. Susjedima ograde ništa ne znače koji se prehranjuju ubirući tuđe. Na žalost ovo je Zagrebačka županija - puno je doseljenika, izbjeglica - sad stalnih stanovnika koji se nisu uključili u život kraja nego ovaj kraj održava njih na životu. Žalosno da smo došli u vrijeme gdje su nestale osnovne vrijednosti života: rad - red - poštenje!

Život u prorodi je zapravo rad koji se nemože ograničiti radnim vremenom ili godišnjim dobom - stalno se ovdje ima što raditi :cerek: što mi se sviđa!

komar
04.03.2012., 08:49
pa ne znam da li je jači jer smo dobivali savjete da se ne mora uštihavati, a osim toga može se bacati na zemlju i u jesen, i u proljeće...

možda nisam dobro objasnila-zemlju koja je dugi niz godina neobrađivana,
za početak morate preorati ili preštihati, očistiti od korijenja i pognojiti...

kad tako pripremite zemlju onda možete primjenjivati metode u slijedećim sezonama-slama, kompost itd...tablice plodoreda imate i na netu i u knjigama...i polako...

Sa svime se slažem - i mi smo došli na zemlju (obiteljsko nasljeđe) na kojem nije bilo ništa dirano 10-15 godina i počeli smo sa štihanjem i žestokom obradom tla. Osam godina smo ovdje prisutni a samo 3 godine za stalno. Mi smo vrtove ogradili zbog životinja. U vrijeme rata ovdje su se povukle srne i bez ograda ništa ne ostaje što se njima svidja. Susjedima ograde ništa ne znače koji se prehranjuju ubirući tuđe. Na žalost ovo je Zagrebačka županija - puno je doseljenika, izbjeglica - sad stalnih stanovnika koji se nisu uključili u život kraja nego ovaj kraj održava njih na životu. Žalosno da smo zašli u vrijeme nestanka osnovnih vrijednosti života: rad - red - poštenje!

Život u prorodi je zapravo rad koji se nemože ograničiti radnim vremenom ili godišnjim dobom - stalno se ovdje ima što raditi :cerek: što mi se sviđa! Ideje o obradi zemlje kod mene dugo traju ali zadnjih godina radim na tome da to ostvarim na najprirodniji način!

Freyra
04.03.2012., 08:52
Ovisi o gnojivu. Ako zemlju gnojiš stajskim gnojem, nikada ne možeš staviti previše. Najbolje je stajnjak razbacati u jesen i plitko ga ukopati da se pomiješa sa zemljom. S obzirom da su vremenske prilike povoljne, još nije kasno napraviti ovaj posao.

Ne mogu se složiti s boldanim. Kao prvo postoji nešto što se zove Libigov zakon minimuma, a s druge strane dolazi do pojave dušičnog manjka. Znači da dodavanjem količine hraniva u tlu (bilo ogranskog ili mineralnog oblika) urod neće linearno rasti nego u jednom trenutku dolazi do pada uroda, procjeđivanja hraniva u podzemne vode i eutrofikacije. Nadalje, unošenje organskog gnojiva u tlo aktivira rad N bakterija koje troše N i dolazi do manjka, stoga je potrebno unijeti mineralnog dušika kako bi se to izbjeblo.

komar
04.03.2012., 09:01
dakle, moramo definitivno i gnojiti? nisam na to računala, jer su mi starci od dragog (i još par ljudi) rekli da nije potreba pošto se nije dugo sadilo, pa zemlja nije ''istrošena'', a po sebi je dosta plodna. čudi me da bi tako nešto rekli tek tako, pošto su oboje imali vrt. šta mislite?


Nisu te lagali. Mi smo prve dvije godine samo štihali i nakapali jer dok se štiha nakon dugo-dugo zemlja je tvrda i izgledala mi je kao grude. Sve što sam stavila na to grudje i usitnjenim prekrila sjeme raslo je predivno - ali treće godine se iscrpilo pa sam vidjevši rezultate od tada na gnojenju povrtnjaka - eh pa znaju stari zašto su gnojili :kava:

U svakom poljoprivrednom dućanu - gdje se kupuje sjemenje, smjese, piceki, alati, zaštitna sredstva i dr. obavezno drže i gnoj u vrećama...

Biljka112
04.03.2012., 12:49
San svakog vrtlara je humusna zemlja. Humus nastaje raspadanjem organske tvari u površinskom sloju zemlje. Zato zemlju treba gnojiti po mogućnosti stajnjakom ili kompostom.
Štihanje dolazi u obzir samo prve godine a kasnije je ne samo nepotrebno već i štetno. Štihanjem se uništava život u površinskom sloju zemlje.
Folija koju spominje diabolica je agrofolija ili lutrasil.

ellory
05.03.2012., 12:30
ajme hvala svima na super korisnim savjetima, super ste!

nabavit ćemo stajsko gnojivo, 4 vreće, na nekih 50 ak kvadrata. jel to dovoljno. u vreći je mislim 40 l.
moj dragi sad kaže da je kasno za gnojidbu, jer kako će nam slata rasti iz govancad? :D koje smo mi neznalice :)

Freyra
Kao prvo postoji nešto što se zove Libigov zakon minimuma, a s druge strane dolazi do pojave dušičnog manjka. Znači da dodavanjem količine hraniva u tlu (bilo ogranskog ili mineralnog oblika) urod neće linearno rasti nego u jednom trenutku dolazi do pada uroda, procjeđivanja hraniva u podzemne vode i eutrofikacije. Nadalje, unošenje organskog gnojiva u tlo aktivira rad N bakterija koje troše N i dolazi do manjka, stoga je potrebno unijeti mineralnog dušika kako bi se to izbjeblo.

jel znaš onda koliko treba otprilike, ako možeš napisat, pliz! thanks!

koka36
05.03.2012., 14:44
ajme hvala svima na super korisnim savjetima, super ste!

nabavit ćemo stajsko gnojivo, 4 vreće, na nekih 50 ak kvadrata. jel to dovoljno. u vreći je mislim 40 l.
moj dragi sad kaže da je kasno za gnojidbu, jer kako će nam slata rasti iz govancad? :D koje smo mi neznalice :)



jel znaš onda koliko treba otprilike, ako možeš napisat, pliz! thanks!

Pa nije kasno ali gnojivo treba preštihati da se pomješa sa zemljom, to je bit...

komar
05.03.2012., 15:03
ajme hvala svima na super korisnim savjetima, super ste!

nabavit ćemo stajsko gnojivo, 4 vreće, na nekih 50 ak kvadrata.

Kad sam razmišljala o gnojidbi (stajski gnoj - valjda si mislila na ovaj peletirani) napisala sam na google prednosti gnojidbe peletiranim gnojem i dobije se svašta, ali meni se je najviše svidjelo ovako nešto:

Danas su proizvođači, poznavajući sve prednosti i nedostatke navedenih oblika gnojidbe, osmislili prvo postupke, a potom i dobili proizvode odnosno takva organska gnojiva prirodnog podrijetla iz kojih su uklonjeni svi nedostaci, a ipak sadrže sve njihove spomenute prednosti i kvalitete. Najkraće, takva gnojiva imaju sve potrebne makro (N, P, K) i mikroelemente (B, Cu, Ca, Fe, Mg, Mn…), lako su topiva te su tako lakše dostupna biljkama, uklonjen je neugodan miris, nema teških metala i sjemena korova, nema spora parazitskih gljivica i uzročnika bolesti, nema viška vode, lako se mogu distribuirati, a njihovom primjenom pozitivno se utječe na fizička i kemijska svojstva tla, a što sve utječe na povećanje prinosa.

Eto, pa tak si malo i sama istraži i vidi sama kaj ti je vežno i potrebno znati! Kad sam kupila prvu vreču tog gnojiva - nedavno sam je platila cca 65 kn a bila je 50 - na uputama je pisalo da je to količina gnojiva za 40 m2 površine. Tako je najbolje kad kupujete da pitate prodavača za koju količinu površine je predviđena ta vreća gnojiva i uvijek piše supersitnim slovima na deklaraciji. Po mome bi to bilo malo više od vreče... ali poslije nikad nisam detaljno čitala na svakoj slijedećoj vreči.

komar
05.03.2012., 15:16
Gnojiti - kad - eh stručnjaci bi morali reči svoje ali ja sam 2/3 predviđenog gnojiva bacila po zemji prije štihanja. Nakon štihanja smo bacili još onu 1/3 i naravno sve prekopali da se zemlja usitni, da oblikujem gredice i isplaniram sadnju... eh od nečega moraš početi pa ćeš svake godine imati više iskustva i filinga za potrebe vrta :cerek:

Biljka112
05.03.2012., 17:36
Kod gnojenja zemlje vrijedi pravilo da se gnoj razbaca i odmah, ili u najkraćem mogućem roku, ukopa u zemlju.
Nije uputno stajski gnoj istovariti na zemlju i ostaviti ga u hrpama da stoji 10, 20...xx dana. Što gnojivo duže stoji na zemlji iz njega hlape mineralne tvari. Vrijednost stajskog gnoja opada nakon jednog dana za nekih 30%.

Freyra
10.03.2012., 13:20
jel znaš onda koliko treba otprilike, ako možeš napisat, pliz! thanks!

hej, oprosti sada sam tek vidjela pitanje. Ako misliš koliko je potrebno unijeti mineralnog dušika uz organsku gnojidbu (pri čemu mislim na zelenu gnojidbu - zaoravanje ostataka, slama, kukuruzovina, biljni ostaci) tada da se smatra kako je 8 do 10 kg čistog N gnojiva na 1 t biljnih ostataka. Znači, za vaš mali vrt, ta količina je znatno manja. Ako gnojite stajskim gnojem, krutim stajskim gnojem koji je mješavina i posteljice i slame, mislim da je to idealno za vaš vrt i da ne treba unositi mineralni dušik. Nemojte pretjerivati niti sa stajskim gnojem i kao što je već netko napisao, obavezno ga ukopati u tlu kako bi se mogle odviti reakcije.

Biljka112
10.03.2012., 13:44
Gnojenje mineralnim dušičnim gnojem kućnog povrtnjaka i nije potrebno. Na početku sezone posijete grašak koji veže dušik iz zraka i na taj način obogaćuje tlo.

OttoRino
10.03.2012., 14:20
i ja bi volija imati malo vrta.
a ima ćaća ali on nakrca umjetnog gnojiva, ono bez veze..

diabolica
10.03.2012., 17:34
Gnojenje stajskim gnojivom nikada nije pretjerano.

OttoRino
11.03.2012., 04:18
Gnojenje stajskim gnojivom nikada nije pretjerano.

e to se slažem..
stajnjak je ok..

ellory
11.03.2012., 09:22
evo da se javim!
jučer smo započeli vrt, odlučili smo za početak zauzdati naše megalomanske planove, pa smo odredili vrt od 30 m2, ali kad smo to počeli štihat učinilo nam se malo, pa smo proširili na 40 m2. mislim da je to za početak dovoljno, naše kućanstvo je samo nas dvoje tako da mislim da bi tu mogli imat dostatan prirod povrća. još više šta smo sve radili ručno, ne znam kako bi tako obradili veću površinu. dragi je štihao je tri sata bez stanke, jadničak :))). ostao je još manji komad koji ćemo obraditi u utorak! bacili smo stajski gnoj. nismo zanli koliko je dovoljno, uzeli smo 4 vreće, od po možda 30 ak kila. to mi se kad sam kupovala činilo dosta, ali kad smo počeli bacat to gnijivo učinilo mi se jako malo. nemam pojma, uglavnom iskoristit ćemo sve šta imamo, pa šta bude :)
uglavnom, jako se veselim, nisam nikad ništa zasadila, a kamoli još i pojela nešto što sam sama uzgojila. jedva čekaaaam! :)))
danas u 17. 50 ću gledat Vrtlaricu, ko pravi vrtlar!
pozdrav!

koka36
11.03.2012., 10:35
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/34117/Kako-rijesiti-problem-hrvatske-poljoprivrede.html

Kod nas se pretjeruje s gnojenjem i time više štetimo nego što se ima koristi.
Gnojiti bez prethodne analize tla da se uopče vidi dal postoji potreba za istom je bacanje novaca i vremena...
To se posebno odnosi na hobi vrtove gdje ljudi ni ne kuže šta znači baciti 1000 kg stajskog gnoja. Niti znaju da se to odnosi na Hektar, niti znaju taj hektar pretvoriti u kvadrate da bi izračunali omjere za svoju površinu...To je posebni problem kod korištenja zaštitnih sredstava pa se sve to mješa odoka....

U odmorenoj zemlji bu sve raslo a jedina razlika u tome dal je gnojeno ili nije što bu prinos bio 30% možda manji. To u hobi proizvodnji ne znači ništa i stvarno se nema potrebe zamarati istom.

Tako je i sa kupovinom sjemena, možeš kupiti sjemenski krumpir ali isto tako možeš posaditi obični krumpir, raslo bu i jedno i drugo samo je prvo kemiski obrađeno a drugo nije i klijavost možda nebu 100% nego 70-80% ..

diabolica
13.03.2012., 20:35
Naravno,da je svejedno da li je paprika od 80 grama ili 260, i da li je ona prva tvrda jer se nije razvila , tj, uzela iz zemlje ono što je trebala, jer toga nije bilo. Mineralna gnojiva su forsirana gnojiva, dok je stajnjak prirodno gnojivo, dakle izašlo iz guze. Ako za Ha u prosjeku ide 20 do 40 TONA stajnjaka (Ovisno o kulturi), onda za 100 m 2 ide 200 do 400 Kg.rasprostre se po površini i uštiha ili zaore.
Analiza tla je do 100 kn kn po uzorku.
Sastav:NPK stajskog gnojiva kravljeg 0,5:0,3:0,5
Iz brošure:
II.1.5. Primjena stajskoga gnoja
Stajski gnoj najbolje se iskoristi u vrijeme vegetacije. Tome se treba prilagoditi i
gnojidba.
Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranivima pri čemu se uzima
u obzir:
 bilanciranje unesenih hraniva (mineralna i organska gnojidba, žetveni
ostaci, navodnjavanje) i hraniva iznesenih iz tla (odnošenje hraniva
ostvarenim prinosom, procjena gubitaka hraniva ispiranjem, isparavanjem,
denitrifikacijom) na temelju početne analize tla i tehnoloških postupaka
tijekom proizvodnje,
 očekivana razina proizvodnje i kakvoća prinosa,
 raspoloživa količina hraniva u tlu i dodatne količine biljkama dostupnih
hraniva za koja predviđamo da će nastati u tijeku rasta usjeva, ovisno o
uvjetima rasta usjeva, tipu tla, podneblju u kojem se usjev uzgaja,
 pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla, kako s gledišta
povećanja pristupačnosti hraniva, tako i s gledišta smanjenog gubitka
hraniva ispiranjem,
 direktan utjecaj gnojidbe i indirektan utjecaj mjera popravljanja tla na
raspoloživost sekundarnih hraniva: kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor (S),
mikrohraniva: bor (B), klor (Cl), bakar (Cu), željezo (Fe), mangan (Mn),
molibden (Mo), nikal (Ni), cink (Zn), a posebice teških metala,
 uvjeti proizvodnje koji utječu na dostupnost hraniva, osobito poljoprivredna
kultura, predusjev, obrada tla i navodnjavanje,
 rezultati lokalnih i regionalnih poljskih pokusa.
Općenito je najbolji trenutak gnojidbe stajskim gnojem kasna zima i proljeće.
Ako se gnoji u jesen ili zimi, povećaju se gubici dušika u vode, a gnoji li se ljeti,
izgubi se amonijak u zrak.
Radi smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem (volatizacija) ne
preporučuje se:
 gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez
obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka;
 gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo
na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja. do 1. rujna;
 gnojidba krutim stajskim gnojem na svim poljoprivrednim površinama od 1.
svibnja do 1. rujna;

franjo7
14.03.2012., 09:16
Ako smijem pitati gdje se radi kemijska analiza tla za 100 kuna?
Ja sam analizu tla za svoj voćnjak radio na agronomskom fakultetu u Zagrebu i platio sam 700 kuna po uzorku za 2 hektara. Od toga je 350 kuna za sloj zemlje od 0-30 cm i 350 kuna za sloj od 30-60 cm. Pošto sam vršio analizu za 4 hektara imao sam 4 uzorka tako da sam platio 1500 kuna, a to je još bilo
8. 6. 2010. Sada je vjerojatno još skuplje

diabolica
14.03.2012., 14:19
Cijena analize tla - parametar pH vrijednost tla.

Za usporedbu cijena analiza pojedinih davatelja usluga (ovo zvuči kao za telekom usluge), krenuh analizirati cijenu parametra pH.
Iako jednostavan, gotovo je nevjerovatno, koliko malo poljoprivrednika uopće znade važnost pH reakcije tla. Da ne izalzim iz teme ovog posta, zadržati ću se na cijeni, a u slijedećem postu objasniti važnost pH tla.
Idemo redom.
Uzorak klasičan, jedan, tlo, 200-500 grama i da vidim koliko me to košta?
Unos u bazu na web stranici Agencije za zaštitu tla, kaže da se ista može napraviti kod ukupno 21 davatelja usluga (ocjena: odlično komentar: prostorno pokriva gotovo cijeli teritorij Hrvatske).
A cijena?
Pregled cijena kaže da je cijena u rangu 25,00-30,00 kn prosječno, ali razlike su evidentne.
Najjeftinija analiza:
1. Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč ........... 10,00 kn + PDV (bravo, moj nekadašnji Laboratorij )
2. Zavod za javno zdravstvo Sisačko-Moslavačke županije, Služba za zdravstvenu ekologiju....... 10,00 kn + PDV
3. Instituz za melioraciju krša, Split................ 13,50 kn + PDV
4. Zavod za Opću proizvodnju bilja, Agronomski fakultet Zagreb........... 13,26 kn + PDV
5. Zavod za tlo, Osijek........................................ 14,00 kn + PDV

A najskuplji,
1. Bioinstitut Čakovec............ 40,00 kn + PDV ()
2. Euroinspekt d.d, Zagreb..... 100,00 kn + PDV (slovima: stotinu kuna za jedan uzorak ). Puno, previše...

Znači izbor je poveći, cijene raznolike, a 3x (slovima: tri puta) jeftinije, analizu pH tla možete obaviti u slijedećem peterokutu: Poreč-Sisak-Split-Zagreb-Osijek, pa ako imate 20-tak uzoraka, ušteda na razlici može biti čak do 400-500 kn (i ovo bez PDV-a)

Post je objavljen 26.01.2010. u 23:49 sati.

diabolica
14.03.2012., 14:22
Po ovome se vidi brzopletost pisca, a to sam u ovom slučaju JA, Franjo i meni je bilo čudno, ali hebiga. PH vrijednost tla je u pitanju.
Mea Culpa.

franjo7
14.03.2012., 20:23
Sad mi je malo jasnije. To je cijena samo za pH tla, a moja je analiza uključivala pH, K, N, P, postotak humusa i stručno mišljenje

Biljka112
15.03.2012., 18:52
Ako se misliš profesionalno baviti poljoprivredom onda je analiza tla neophodna. Ako pak želiš uzgajati povrće za potrebe domaćinstva u lućnom vrtu, analiza nije potrebna.

zzokyy
17.03.2012., 16:02
Htio bih svoj vrt malcirati prema uputama iz knjige Ruth Stout, Vrt bez motike, ali u imam nekoliko pitanja na koja nisam nasao odgovor u knjizi.

Vrt mi je blizu vode (kod rukavca rijeke u Slavoniji) stoga ima dosta zmija u okolici, pa me zanima ima li netko iskustva sa ovakvim uzgojem u slicnim uvjetima, naime hoce li trajni malc priviuci zmije?

Isto tako me zanima kako se boriti s misevima i voluharicama kod ovog uzgoja jer kod mene ih ima dosta, a ako stavim sloj malca, onda cu ih jos dodatno privuci?

:)

Biljka112
17.03.2012., 16:43
S obzirom da si uz rijeku, vjerojatno su u pitanju bjelouške. Mislim da se neće zadržavati u vrtu. No čak da se i zadržavaju u vrtu one nisu opasne, čak štoviše, korisne su. Pojesti će miševe i voluharice.
Sa miševima i voluharicama mogao bi imati problema. Jedino rješenje protiv istih je mačka. Ili zmija...

zzokyy
17.03.2012., 17:34
Puno hvala na brzom odgovoru.

Znaci zmije me ne moraju brinuti. :)

Sto se tice miseva i voluharica, nazalost nisam u mogucnosti imatu macku jer mi je vrt malo dalje od stana gdje zivim. :)

Mozda ipak probam sa malciranjem, u nadi da miseva i voluharica nece biti previse. :)

komar
17.03.2012., 20:10
Vrt mi je blizu vode (kod rukavca rijeke u Slavoniji) stoga ima dosta zmija u okolici, pa me zanima ima li netko iskustva sa ovakvim uzgojem u slicnim uvjetima, naime hoce li trajni malc priviuci zmije?

Isto tako me zanima kako se boriti s misevima i voluharicama kod ovog uzgoja jer kod mene ih ima dosta, a ako stavim sloj malca, onda cu ih jos dodatno privuci? :)

Imam isti problem - zmije - dok smo čistili teren bilo je dosta zmija i to ne samo bjelouški bilo je tu i otrovnica. Za tri zmije znam da sam im slučajno porezala repove dok sam srpom radila (uvijek u debelim rukavicama)... i nisam imala ideje sa steljom: a vidjela sam zmiju otrovnicu da ulazi u zemlju usred vrta kraj salate... Zmije u pravilu bježe od ljudi - valjda jedu miševe, a ja se štitim od njih tako da uvijek i po največoj vručini imam svjetle dokoljenice da lako vidim ako mi nešto ide prema nozi i nikad nisam bez rukavica... a i bučna sam da me čuju. Zbog vrtnih napasti ove godine ću staviti ultrazvučni rastjerivač nametnika jer ne vidim načina kako da utječem na one silne jarke po vrtu a otrovi su mi neprihvatljiva metoda rješavanja krtica i miševa.

teta-elza
17.03.2012., 21:16
za voluharice- faciron.

ja radim na slijedeci nacin; izrezem deblje plasticno crijevo za struju na duljinu od nekih 25 cm. u mjesalicu za beton puknem 50 kg psenice, 1 l facirona, sve dobro promijesam i krecem u akciju. pored svjeze rupe u redu stavim crijevo napunjeno tretiranom psenicom a u svjeze rupe u medjuredu stavim saku tretirane psenice i rupu zatrpam. naravno, kontrola crijeva je obavezna, cim popapaju ja im dosipam novu dozu. zasto crijeva? zbog ptica. da ne bude zabune, crijeva stavljam po redu izmedju vocaka, a u medjured trpam psenicu u rupe.

nadalje, praksa mi je pokazala slijedece; voluharice se panicno boje bilo kakvog prckanja po zemlji. kad sam frezala vocnjake nisam imala problema s njima, sad ne mogu frezati jer toga ima malo previse. na jednoj maloj pokusnoj parceli( tu se igram i eksperimentiram) primjenila sam kopanje korova. nista herbicid, samo motika. ovog proljeca kad sam dosla u taj izdvojeni vocnjak malo kopati, nisam naisla na niti jedan tunel, nisam nasla niti jednu rupu. malo cudno ali istinito.

komar, zmije ne vole opuske od cigareta. takodjer provjereno. razmisli malo kako porazbacati sto vise cikova ako imas zmijurine. ( ja ih se panicno plasim pa sam tu metodu primjenjivala na moru i pokazala se uspjesnom).

komar
18.03.2012., 02:29
za voluharice- faciron.

komar, zmije ne vole opuske od cigareta. takodjer provjereno. razmisli malo kako porazbacati sto vise cikova ako imas zmijurine. ( ja ih se panicno plasim pa sam tu metodu primjenjivala na moru i pokazala se uspjesnom).

MM se ne boji zmija i bez obzira na vrstu ili boju kad ju nađe u košnji odnese ju u područje gdje ju nitko neče dirati ha ha pa računam da me neće. Sad moram tražit susjede pušače da mi skupljaju...

Uvjerila sam se da su zmije osvetoljubive :) Zemljište je bilo koma pa smo prve godine morali sa srpom, sjekirom, vijakom.... i tako sam prve godine na jednom dijelu osjetila u ruci miganje. Pogledam, kad ono ode zmija a rep mi je ostao u ruci. Druge godine na istom tom mjestu ponovo sam čistila ručno srpom do zemlje i našla na zemlji kožu one zmije - presvukla je kožu - stara nije imala rep. I metar dalje opet mi u ruci nešto miga kad zmija ode... Nakon gotovog posla, prije odlaska doma šetam ja po očišćenom terenu a MM viče: pazi ide na tebe zmija, što sam mislila da je šala. Jadnica onako bez repa jurišala je na mene s leđa i od tada nosim obavezno tenisice, hlače i preko hlača dokljenice - moja moda za vrt! MM je imao 2 tjedna nočne more da me spašava od zmija :) jer nije baš lijepo izgledalo dok se goloruka izmičem, ona ide zamnom.

Garofeeder
18.03.2012., 04:50
MM se ne boji zmija i bez obzira na vrstu ili boju kad ju nađe u košnji odnese ju u područje gdje ju nitko neče dirati ha ha pa računam da me neće. Sad moram tražit susjede pušače da mi skupljaju...

Uvjerila sam se da su zmije osvetoljubive :) Zemljište je bilo koma pa smo prve godine morali sa srpom, sjekirom, vijakom.... i tako sam prve godine na jednom dijelu osjetila u ruci miganje. Pogledam, kad ono ode zmija a rep mi je ostao u ruci. Druge godine na istom tom mjestu ponovo sam čistila ručno srpom do zemlje i našla na zemlji kožu one zmije - presvukla je kožu - stara nije imala rep. I metar dalje opet mi u ruci nešto miga kad zmija ode... Nakon gotovog posla, prije odlaska doma šetam ja po očišćenom terenu a MM viče: pazi ide na tebe zmija, što sam mislila da je šala. Jadnica onako bez repa jurišala je na mene s leđa i od tada nosim obavezno tenisice, hlače i preko hlača dokljenice - moja moda za vrt! MM je imao 2 tjedna nočne more da me spašava od zmija :) jer nije baš lijepo izgledalo dok se goloruka izmičem, ona ide zamnom.

Al si negdje nasjeckala sljepica :rofl:

komar
18.03.2012., 11:28
Al si negdje nasjeckala sljepica :rofl:

MM je dijete podneblja gdje sad živimo i igrao se je u djetinjstvu između ostalog i sa zmijama uz potok :eek: što je meni nezamislivo. Eto čovjek kaže da je ova zmija u jurišnom raspoloženju bila riđovka - pa nemam razloga da mu ne vjerujem.

komar
23.03.2012., 07:39
Gnojenje stajskim gnojivom nikada nije pretjerano.

Gnojivo
Gnojivo i gnojenje je mnogima problem, a nakon dosta godina nisam na čisto s tom temom. Pa eto: kako bi nadoknadili potrošene ili isprane hranjive tvari, moramo gnojiti organskim ili mineralnim gnojivima. Hranjive tvari djeluju samo kad je tlo zdravo i kada se u njemu razvija bogat život bakterija. To postižemo dodavanjem komposta, zrelog stajskog gnoja i drugih organskih tvari.

A onda moj memento poljoprivrede kaže: štetno je dodavati prekomjerne količine gnojiva. Nakon izvjesne granice, prinos se ne povećava, jer svaka vrsta biljke ima najvišu granicu za svoju učinkovitost. Ako dodamo još gnojiva, uskoro dolazimo do točke gdje gnojivo postaje štetno, bilo da biljke postaju podložnije bolestima, bilo da se smanjuje trajnost ili okus plodova.

Humus, humus....!
E kad se radi o čistom humusu onda je to ono u čemu nikada nemožemo pretjerati. Stalnim dodavanjem humusa tlo ostaje zdravo i plodno. Svježe organska tvar i hranjivi humus poslastica su za organizme u tlu. Bakterije u tlu odlučuju o plodnosti. One pretvaraju hranjive tvari u oglik koji biljke mogu koristiti i djeluju istovremeno na poboljšanje strukture tla. Tako nastaje stabilna mrvičasta struktura koja štiti tlo od zamuljivanja i pokorice. Pri disanju brojnih malih bića nastaje plinoviti ugljični dioksid, koji pospješuje rast biljaka.

I na kraju - ja ne velim da vi neznate <diabolica> što vi pišete - već jednostavno ja nisam načistom s tim gnojenjem... dal to upozorenje da prevelike količine gnojiva štete, se odnosi samo na mineralna gnojiva???

Biljka112
23.03.2012., 08:03
Stajsko gnojivo sadrži daleko manje hranjiva od mineralnog gnojiva pa ne postoji opasnost od pregnojavanja. Osim toga, hranjiva iz stajskog gnoja postepeno se otpuštaju u tlo. Mineralna gnojiva sadrže znatno više hranjiva i kod njih postoji opasnost pregnojavanja pri čemu se mogu uništiti biljke.
Ako nemate stajsko gnojivo, možete koristiti kompost kod kojeg također nema opasnosti od pregnojavanja.

diabolica
23.03.2012., 12:28
Podrazumijeva se da stajski gnoj odstoji minimalno 6 mjeseci uz okretanje, što apsolutno nitko ne radi. Okretanje znači da se svakih 2-3 mjeseca gnoj preokrene, da dobije zraka. Nakon tog perioda gnoj je sazrio, tj sve one štetne tvari iz mokraće životinja su isparile, i ostaje samo hranjiva supstanca puna mikroba koji razgrađuju hranu, u ovom slučaju gnoj i pretvaraju ga u korisnu tvar za biljku. Kako vremenom sve slabi tako i odstajali stajski gnoj ima manju hranjivu vrijednost koja rapidno pada sa starenjem gnoja. 1godišnji stajski je slabije vrijednosti, od 6 mjesečnog.

Mineralna gnojiva u original pakiranju, su do 10 puta jača od stajskog. Ona sprže korijen biljke ako je dodano previše.

Za industrijsku poljoprivredu stajski nemože biti zamjena za mineralno, jer je preslabo za ono što biljke izvuku iz zemlje.

more
24.03.2012., 20:31
Podrazumijeva se da stajski gnoj odstoji minimalno 6 mjeseci uz okretanje, što apsolutno nitko ne radi. Okretanje znači da se svakih 2-3 mjeseca gnoj preokrene, da dobije zraka. Nakon tog perioda gnoj je sazrio, tj sve one štetne tvari iz mokraće životinja su isparile, i ostaje samo hranjiva supstanca puna mikroba koji razgrađuju hranu, u ovom slučaju gnoj i pretvaraju ga u korisnu tvar za biljku. Kako vremenom sve slabi tako i odstajali stajski gnoj ima manju hranjivu vrijednost koja rapidno pada sa starenjem gnoja. 1godišnji stajski je slabije vrijednosti, od 6 mjesečnog.
Za industrijsku poljoprivredu stajski nemože biti zamjena za mineralno, jer je preslabo za ono što biljke izvuku iz zemlje.

Može i u industrisku proizvodnju povrća stajnjak ali drugi način.

Svježi kravlji gnjoj se pobaca po preoranom tlu u prethodno utvrđenoj potrebnoj kolićini i isti dan istanjura/freza.Ako je u stakleniku tlo se navlaži nakon frezanja .i nakon 20-30 dana sadite povrće osim salate i ostalog povrča osjetljivog na soli.Ovo nije iz knjiga nego iz iskustva Splitskih poljoprivrednika.zreli stajnjak jednostavno se pokazao neučinkovit u intezivnoj proizvodnji.
Nevjerovatni rezultati u vočnjaku + 200% prinosa sa orošavanjem su postignuti kad je pokošena trava stavljena oko vočaka u debljini 20-30 cm
i ujutro i uvečer se je vočnjak orošavao po 5 min.Mana sistema veča opasnost od gljivičnih oboljenja i preveliki rast stabala.Povečanje uroda je bilo samo kod kasnih sorata a kod ranih sorata se je prinos uvečao sljedeće godine.

trava u vočnjaku je namjenski sijana bijela djetelina,crvena djetelina festuca

teta-elza
25.03.2012., 11:15
more, nemoj mi reći da si oko voćaka natrpao trave u debljini 20-30 cm? :eek:

more
25.03.2012., 12:46
more, nemoj mi reći da si oko voćaka natrpao trave u debljini 20-30 cm? :eek:
Jesam u svim kombinacijama.Agrumi imaju početnih problema dok ne povuču korjen u dublje ali 2-3 godinu dobri rezultati.Agrume sam čak namjerno pustio bez ikakve zaštite zarazili su se dobro i misteriozno su sami sebe očistili.
evo slike limuna ubranog prije 20 minuta

http://img542.imageshack.us/img542/2429/limun004.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/542/limun004.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

more
25.03.2012., 12:50
slike naranača/mandarina i kakia ubrane 15/03
da nisu po EU standardu i za prodaju ipak su ovu zimu preživile snijeg led.
http://img856.imageshack.us/img856/2782/narane002.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/856/narane002.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

more
25.03.2012., 12:56
Ovi limuni su se tek ove godine sami oporavili od štitaste uši i bijele mušice.
Udaljeni od ovih velikih je 5 metara,iste su sorte.
Sad kad je sam dobija otpornost za par dana ću ga skratit i rasteretit krošnju.

Freyra
26.03.2012., 21:00
Stajsko gnojivo sadrži daleko manje hranjiva od mineralnog gnojiva pa ne postoji opasnost od pregnojavanja. Osim toga, hranjiva iz stajskog gnoja postepeno se otpuštaju u tlo. Mineralna gnojiva sadrže znatno više hranjiva i kod njih postoji opasnost pregnojavanja pri čemu se mogu uništiti biljke.
Ako nemate stajsko gnojivo, možete koristiti kompost kod kojeg također nema opasnosti od pregnojavanja.

Nije mi poznat termin pregnojavanja, ali moram se pozvati na nitratnu direktivu koja je i kod nas stupila na snagu, a jasno govori o ispiranju nitrata iz stajskog gnoja. Tako da prekomjerna količina ičega nije povoljna niti za biljku niti za okoliš.

d@d@
26.03.2012., 21:29
Nije mi poznat termin pregnojavanja, ali moram se pozvati na nitratnu direktivu koja je i kod nas stupila na snagu, a jasno govori o ispiranju nitrata iz stajskog gnoja. Tako da prekomjerna količina ičega nije povoljna niti za biljku niti za okoliš.

To sam i ja jučer čula na poljoprivrednoj. :confused: Kao inžinjer znam za ispiranje dušika i teških metala koji se nužno nalaze u svim modernim farmama, ali ima li negdje neki on-line pravilnik, svi veliki peradari su radili biološke pročišćivače, čak sam surađivala na projektu kod agrokoke, ali to je bilo prije 5 godina i projektirali smo po EU normativima (njemačkim) u tim istim smjernicama je bio i dodatak za posebno odvođenje gnojnice, ali nisam si dala truda da ga proučim.

Većina ljudi u vrtove ne stavlja više od gumenjaka stajskog gnoja i stvarno teško da će to bit pretjerano, prvo kupuju ga u suhom stanju, drugo smješan je sa steljom i veća korist je od prorahljivanja nego od dodataka nutrijenata. Mislim da u konkretnom slučaju ne može pretjerat, osim možda s mrkvom. :D

Freyra
27.03.2012., 07:20
To sam i ja jučer čula na poljoprivrednoj. :confused: Kao inžinjer znam za ispiranje dušika i teških metala koji se nužno nalaze u svim modernim farmama, ali ima li negdje neki on-line pravilnik, svi veliki peradari su radili biološke pročišćivače, čak sam surađivala na projektu kod agrokoke, ali to je bilo prije 5 godina i projektirali smo po EU normativima (njemačkim) u tim istim smjernicama je bio i dodatak za posebno odvođenje gnojnice, ali nisam si dala truda da ga proučim.

Većina ljudi u vrtove ne stavlja više od gumenjaka stajskog gnoja i stvarno teško da će to bit pretjerano, prvo kupuju ga u suhom stanju, drugo smješan je sa steljom i veća korist je od prorahljivanja nego od dodataka nutrijenata. Mislim da u konkretnom slučaju ne može pretjerat, osim možda s mrkvom. :D

Slažem se ako se radi o malim OPG-ovima da neće doći do polucije, međutim prema zakonima EU i oni podliježu pravilncima o zbrinjavanju gnoja i otpada iz poljoprivredne proizvodnje. Što se tiče nitratne direktive, mislim da ti je najbolje pratiti na netu prilagodbu hrvatske poljoprivrede zakonima EU. Ako ništa ne nađeš javi pa ću ti naći par linkova jer je baš nedavno jedna naša studentica radila diplomski na tu temu.

komar
31.03.2012., 13:08
Hvala vam, nakon rasprave o gnojenju više se baš i ne bojim svojeg gnojenja i pregnojavanja.... s vremenom mi se poslože kako-tako znanja pa sigurnije krećem u dalji rad! Najuspješnija vrtna godina mi je bila kad sam imala vremena na pretek pa sam stalno jurila sa "juhama" od kopriva i lavande, kamilice i maslačak... Vrt je bio fantastično zalen, zdrav a urod san snova. Tako da znanje sa neta uvijek može biti od koristi :cerek:

Biljne juhe za zaštitu biljaka

Kad na dulje vrijeme potopite biljke u vodu, dolazi do vrenja i stvara se juha. Vrijedi pravilo: 1 kg svježe biljke na 10 l vode. Kao posudu koristite drvenu bačvu ili sličnu drvenu, posudu, ali će i plastične posude poslužiti ako pripremate manje količine juhe. Nikako ne koristite metalnu posudu. Svježe biljke pokrijte (ako radite s osušenim biljem koristite 150 - 160 g na 10 l vode). Kišnica je dakako puno jeftinija od vode iz vodovoda. Pokrijte posudu s rupičastim poklopcem ili mrežom, kako bi zrak nesmetano protjecao i kako u juhu ne bi upale životinje. Biljke koje ste zalili vodom stavite na toplo, po mogućnosti s dosta sunca, nešto dalje od kuće/stana kako vam ne bi smetao neugodan miris koji će se razviti prilikom vrenja. Ako želite izbjegnuti neugodne mirise dodajte nešto kamenog brašna. Kako će se tekućina zbog vrenja dosta pjeniti posudu nemojte puniti do vrha vodom. Svaki dan temeljito je promiješajte. Potrajat će između 7 i 21 dan, dok juha ne postane tamna i spremna za upotrebu, a tada će prestati i vrenje. Procijedite je i razrijedite, pa ulijte u kantu za polijevanje ili kanticu za prskanje. Nerazrijeđena juha suviše je jaka jer sadržava puno dušika i kalija. Stoga ju je potrebno razrijediti vodom u omjeru: 1:10. Preporučuje se gnojiti za vlažnog vremena. Najbolje da korijenje iskoristi juhu, a pritom izbjegavajte prskanje po lišću.
Biljke koje su osim koprive pogodne za juhu: paprat, maslačak, gavez, pelin, luk i češnjak. Možete ih i miješati. Ja kad imam još dodajem kamilicu i lavandu.

Biljne juhe uz kompost spadaju u jedno od važnijih gnojiva u biovrtu. I jedno i drugo sadržava sve glavne hranjive tvari, kao i elemente u tragovima potrebne biljkama za dobar razvoj i zdrav rast. Dok je kompost potrebno pomiješati sa zemljom, biljke ćemo politi biljnim juhama ili ćemo poprskati njihove listove. Korijenje i listovi začas će upiti biljnu juhu i brzo će djelovati. Priprema biljnih juha vrlo je jednostavna, sastojci su u svim vrtovima nadohvat ruke. Svi u vrtu imamo koprive, koje često upotrebljavamo a sadržavaju puno dušika. Do ljeta, kada cvatu i nekoliko puta, možemo ih više puta brati. Zadnji dan za kosidbu kopriva je 27. srpnja, nakon toga koristite gavez, borač, neven, ciklu ili maslačak. Mnogi biovrtlari spremaju biljne juhe od različitih biljaka. Krupno nasjeckano zelenje stavite u posudu te prelijte hladnom vodom. Tijekom vrenja biljke će se raspasti u tvari koje će korijenje lako upiti.

more
31.03.2012., 23:41
Hvala vam, nakon rasprave o gnojenju više se baš i ne bojim svojeg gnojenja i pregnojavanja.... s vremenom mi se poslože kako-tako znanja pa sigurnije krećem u dalji rad! Najuspješnija vrtna godina mi je bila kad sam imala vremena na pretek pa sam stalno jurila sa "juhama" od kopriva i lavande, kamilice i maslačak... Vrt je bio fantastično zalen, zdrav a urod san snova. Tako da znanje sa neta uvijek može biti od koristi :cerek:
[/LEFT]

Puno nešto komplicirano.Ja ti radim jednostavnije
uzmem kantu 1000 litara i stavim 0,6-1 kg Narančastog kristalona,200 grama kalcijeva nitrata i 2dl dušične kiseline 1 5 grama FE i zalijem povrtnjak,sve puca od zdravlja.

komar
01.04.2012., 18:07
Puno nešto komplicirano.Ja ti radim jednostavnije
uzmem kantu 1000 litara i stavim 0,6-1 kg Narančastog kristalona,200 grama kalcijeva nitrata i 2dl dušične kiseline 1 5 grama FE i zalijem povrtnjak,sve puca od zdravlja.

narančasti kristalon; kalcijev nitrat; dušićna kiselina; Fe
osim kao administrativne pojmove ove nazive neznam gdje bi kupila, a osim toga kemija je za kemičare gdje ja baš nisam doma.

Priroda daje - i na kraju priroda uzima. Zato se odmaram uz prirodni slijed!

Recepti za biti uspješniji iziskuju i posebne pripravke stvoriti - http://www.komora.hr/adminmax/File/e_preporuke/Maslacak-u-biolosko-dinamicko-%20proizvodnji_2010_04_27.pdf taj nivo uspjeha neću nikad dostići! :D

teta-elza
01.04.2012., 18:16
Puno nešto komplicirano.Ja ti radim jednostavnije
uzmem kantu 1000 litara i stavim 0,6-1 kg Narančastog kristalona,200 grama kalcijeva nitrata i 2dl dušične kiseline 1 5 grama FE i zalijem povrtnjak,sve puca od zdravlja.

hahahahaha, oprosti, ovaj slikovit opis me nasmijao do suza. nemoj samo pretjerivati sa dušikom. ajde reci ženi di može nabaviti kristalon.

tincica5
11.04.2012., 20:06
Pozdrav svima. Ukratko da se javim. Preselila sam se sa obitelji izvan Zagreba, prodali smo stan i kupili kuću sa vrtom i voćnjakom. Krenuli smo u vrtlarstvo. Imamo svu silu knjiga stranih i naših. Zadnja koju smo pročitali je bila od Vrtlarice. Međutim trenutno pohađamo tečaj permakulture i vidim neke razlike između njenih emisija i navoda u knjizi i što nama tu prenose. Pročitala sam svih 6 stranica na ovom topicu i vidim da je netko spominjao plodored - ukoliko se vodite prema permakulturnim načelima, nema svrhe brinuti o plodoredu jer na vašim povišenim gredicama bit će 2-3 različite kulture i nećete imati potrebu za plodoredom. Jer na ovaj način nećete iscrpljivati zemlju. Netko je spomenuo da treba saditi mahunarhe jer one fiksiraju dušik na svojim korjenovim dlačicama. Znači ja sam ove godine isplanirala da mi na jednoj gredici recimo bude mahunarha i uz nju npr. paradajz (nisam g još posadila jel mi flanci u kuhinji čekaju svoj red). Kako će mahunarka biti ranije zrela od paradajza onda ću kada poberem mahunarku ostaviti njene korjenčiće u zemlji koji će otpustiti dušik kojega su fiksirale i na taj način će nahraniti moju gredicu.
Što se stajskog gnojiva tiče, on je prejak i trebalo bi paziti s njegovim doziranjem. Radije kompost kojega uvijek ima više nego dovoljno. S humusom treba biti isto tako oprezan da se ne iscrpi previše šuma. Cilj nam je stvoriti slične uvijete na svojim gredicama kao što ju ima šuma i zato treba MALČIRATI. Mi smo za cca 80-100m2 vrta iskoristili oko 2/3 jedne roto bale slame kako bi pokrili naših 33 povišenih gredica na koje smo isplanirali 2-3 različite kulture. Korovi ponegdje probijaju kroz malč, ali ih se lako ukloni. Oni teži slučajevi kao što je slak, nisu prošli van. Raste nam salata bez problema, blitva koja je prezimila se probudila i nastavila rasti. Rikula (rukola ili kako ju već zovu) je već počela cvasti tako da jedva čekam sjeme da mogu pokupiti. Ona je na svojoj gredici od jeseni prošle godine. Nisu ju uništili ni mraz ni snijeg. Raštika je isto na svojoj gredici i raste u blagom polukrugu. Posadili smo dragoljub na mjestima gdje ćemo staviti paradajz, imamo puno kadifica, cinija, ružmarina, timijana, nevena... uglavnom smo prvo mislili raditi začinski vrt, ali smo odustali od toga jer želimo da nam začinske biljke rastu u blizinu ostalih povrtnica kako bi svojim djelovanjem i mirisima tjerali neželjene nametnike. U našem vrtu imamo i voluharica i krtica, ali ne suzbijamo ih nikakvim kemijskim sredstvima. Protiv krtica imamo biljku koja se zove carević i mogu reći da nisam primjetila krtičnjake u vrtu. Ako ih i imam uokolo onda tu finu i rahlu zemlju iskoristim za sadnju u teglice (danas smo baš sin i ja posadili veliku posudu punu različitih čuvarkuća). Za voluharice nemam neki provjereni biljni "lijek" ali oko nas je šuma i imamo puno jastreba i jednu gladnu mačku koja je vani, pa predpostavljam da i oni utjeruju strah i trepet tim životinjicama. Ako vam smetaju voluharice i muku mučite s njima, a ne želite ih ubijati, uvijek možete napraviti nastambu za sove visoko u drveću. Ako im osigurate nastambu i ako imaju hrane uokolo onda će suzbiti broj voluharica. Ove godine smo napravili hotel za pčele i bubamare. Imamo jaku puno bubamara i to mi je super.
Voćke nismo bojali ni sa modrom galicom niti sa vapnom. Nemamo problema. Na imanju smo zatekli puno borova koje smo počupali i podijelili (nešto i prodali za Božić), jer kisele tlo i nisam imala namjeru imati rasadnik borova. Umjesto njih sam posadila voćke koje ću moći jesti. Još nam je u namjeri riješiti se dva šimšira i čempresa jer mislim da su to ipak sablašice primjerene za groblja, a ne za kuću. Radije ću posaditi jorgovan (našla sam ispred kuće od staraca drvo koje je imalo sastrane hrpu mladica od kojih sam uzela tri grane). Sada ću te tri grane staviti u vodu u koju ću staviti granu od grbave vrbe (isto dobili 6 manjih vrba) jer sam čula da one potiču rast korjena tj zakorjenjivanje. Koliko sam vidjela isto to se može postići uz pomoć meda ili nekih komercijalnih pripravaka koji se mogu kupiti u apotekama. Ali mi smo se odlučili za organski način. Možda je to duži put, ali vjerujem da je trajniji i bolji za naše zdravlje. Eto nadam se da sam nekome pomogla, da nisam nikoga povukla za jezik i da nisam nikoga naljutila. :))) Nije mi bila namjera za ova dva zadnja navoda. :)

more
11.04.2012., 21:09
Još nam je u namjeri riješiti se dva šimšira i čempresa jer mislim da su to ipak sablašice primjerene za groblja, a ne za kuću.
nadam se da nisam nikoga povukla za jezik i da nisam nikoga naljutila. :))) Nije mi bila namjera za ova dva zadnja navoda. :)

Evo mene si naljutila i povukla za jezik :D

Prvi navod da su citiram te
"šimšira i čempresa jer mislim da su to ipak sablašice primjerene za groblja."
ne postoje biljke za groblja buxsus je obična biljka koja se jednostavno oblikuje i več u srednjem vjeku se od njega rade živice u kulturnom svijetu Francuska,Italija,GB kod nas i u njemačkoj/austriji je uvriježeno mišljenje da su to grobljanske biljke i da prizivaju mrtve bla,bla bla.

Drugi navod prema spominjanju voluharica sam zaključija da si u kontinetu tako nema teoretske šanse da imaš čempres posađen to jest Cupressus.ti vjerovatno imaš Cupressocyparis

diabolica
11.04.2012., 22:17
kad bih ja barem imao vremena za sve to . i još nekoga. I zato je đoni Cash, tata svih prihoda.

Sretno-nesretna
15.04.2012., 17:38
Ako vam smetaju voluharice i muku mučite s njima, a ne želite ih ubijati, uvijek možete napraviti nastambu za sove visoko u drveću. Ako im osigurate nastambu i ako imaju hrane uokolo onda će suzbiti broj voluharica. Ove godine smo napravili hotel za pčele i bubamare. Imamo jaku puno bubamara i to mi je super.


:cerek:
Kako si to napravila? Daj please slikicu ili neka uputstva.. Hvala!!

komar
17.04.2012., 11:30
tincica5 kaže:
Ako vam smetaju voluharice i muku mučite s njima, a ne želite ih ubijati, uvijek možete napraviti nastambu za sove visoko u drveću. Ako im osigurate nastambu i ako imaju hrane uokolo onda će suzbiti broj voluharica. Ove godine smo napravili hotel za pčele i bubamare. Imamo jaku puno bubamara i to mi je super.


Evo monopoli u prirodi: hoteli za pčele i bumbare, nastambe za sove.... baš ste mi super :cerek: - građevina ne izumire!

franjo7
17.04.2012., 21:29
:cerek:
Kako si to napravila? Daj please slikicu ili neka uputstva.. Hvala!!

Kućica za bubamare je veličine klasičnog poštanskog sandučića samo što je dubina oko 12cm, što je nešto više od sandučića. Kućica ima lateralne, gornju, donju i stražnju stranu, a nema prednju. U takvu kućicu se poslažu komadi trstike duljine 10-12 cm. Radi se o tanjoj trstici od 6-8 milimetara. Deblja trstika od 10-12mm koristi se za solitarne pčele. Kućica se može utiplati u zid kuće, štale, garaže ili bilo kojeg drugog nadsvođenog objekta.

totalnouništena
19.04.2012., 12:35
pozdrav svima!
za negdje godinu dana odlazim na selo ,a pošto sam gradsko dijete znanje o vrtlarenju mi je poprilično mizerno.cilj mi je imati ekološki vrt koji bi podmirivao veći dio mojih i potreba moje familije.uz to planiram držat za početak patke ,a s vremenom ostalu perad i koze.teren se nalazi 30-ak km od rijeke( prema Učki) i udaljen je koji km od mora.teren nitko nije obrađivao preko 20 g ,a možda i više godina.zemlja je crvena i kad je vlažna je zapravo kao glina ,a kad je suha nije moguće zabit lopatu dublje od par centimetara.
mislila sam sad preko ljeta pozvat nekog da to dobro preore i usitni pa nabavit par kubika crnice i stajskog pa sve to dobro izmješat, samo eto ne znam dal je to kaj sam naumila dobro?
da ne duljim...pitanje je, što treba učiniti da bi ta zemlja postala pogodna za vrtlarenje?
zahvaljujem!

diabolica
19.04.2012., 21:29
Sad ištihaš 20 m2, posadiš flance paradajza, paprike, krastavaca, odeš i vratiš se za mjesec dana i vidiš kako raste, malo okopaš, zaliješ i odeš. nakon sezone vidiš da li uspijeva to što si posadila.
Ti bi koze ?
Patke ?
Molim te , nemoj se uvrijediti, ali malo google prije svega, kad pročitaš, zaključiš, onda pitaj, ovako ???. Znaš postoje i žuti paradajzi. I žute trešnje. i crni grah.I moja crvena blitva.

totalnouništena
20.04.2012., 13:17
Sad ištihaš 20 m2, posadiš flance paradajza, paprike, krastavaca, odeš i vratiš se za mjesec dana i vidiš kako raste, malo okopaš, zaliješ i odeš. nakon sezone vidiš da li uspijeva to što si posadila.
Ti bi koze ?
Patke ?
Molim te , nemoj se uvrijediti, ali malo google prije svega, kad pročitaš, zaključiš, onda pitaj, ovako ???. Znaš postoje i žuti paradajzi. I žute trešnje. i crni grah.I moja crvena blitva.
znači takva vrsta zemlje je pogodna za vrt?u planu mi je više manje svo povrće od krumpira do graška ,a vrt bi bio minimalno 30 m2.
kaj se tiče živina tu sam već dobro potkovana znanjem i iskustvom samo me muči ta glinasta zemlja i njezina obrada.

diabolica
20.04.2012., 14:28
Za živine zemlja niš ne znači.
A i za povrće, recimo sad se prodaje u njemačkoj firmi, sadnice paradajza po 3,5 kn ????, iz Istre, dakle , ako dolje uspijeva zašto ne bi i gore.
KOji puta nije do zemlje, već temperature tla, ispod 7 ništa ne raste normalno, a ljudi kažu da je kriva zemlja. Zemlje je skoro uvijek OK, samo su ljudi problem.

totalnouništena
20.04.2012., 17:57
laknulo mi je sad.mislila sam da će bit problema oko toga.
kaj se tiče temperature ,tamo rijetko pada snijeg ,ali preko zime zna bit ispod -5 po noći.zato je ljeto žestoko.
zanima me još gdje se može nabavit kvalitetno sjeme?ovo kaj prodaju po vrtnim centrima mi djeluje sumnjive kvalitete ,a opet kakva je korist od eko vrta ako je sjeme shit...

komar
20.04.2012., 20:27
KOji puta nije do zemlje, već temperature tla, ispod 7 ništa ne raste normalno, a ljudi kažu da je kriva zemlja.

Danas sam našla nešto u knjižici koja se našla nekim čudom na mom stolu...

Gnječite i protrljajte nešt zemlje u ruci

Ako ju možete oblikovati u deblji valjak, onda u njij ima puno ilovače i gline. Stišćite malo zemlje između palca i kažiprsta kraj uha. Što se slabije čuje škripanje, to manje pijeska sadrži zemlja. Glinena tla su teška i često vlažna. Mogu primiti puno vode, ali obzirom da se molekule vode čvrsto drže za čestice zemlje, biljke vodu dobivaju samo u ograničenim količinama. Oborinske vode polako prodiru u tlo i voda se može nakupljati u lokvicama. Glinenasta tla imaju male pore pa su slabo prozračena. Zato se i polako griju.

Ako zemlja kad ju gnječite sipi kroz prste i ne može se oblikovati u grumene, tlo je pjeskovito. Takvo se tlo brzo grije i dobro je zračeno, ali je jako siromašno - voda brzo prolazi i ispire pritom ono malo hranjihiv tvari.

Ako je zemlja tamna, prhka i može ju se dobro oblikovati, sadrži i pijesak i glinu, puno organskih materijala i plodna je.

Zemlja snosi odgovornost za loš urod - a mene je nekad bolila duša kad nisam imala dovoljno znanja i iskustva :cerek: evo kroz godine sve manje boli duša a urod je sve bolji!

diabolica
20.04.2012., 20:37
Apropos sjemenja, zamisli da imaš dve koke i jednog pijetla, nakon dve tri sezone, pijetao samo gazi koke, i ti imaš uvijek nove koke ali su slabije kvalitete, jer ih gazi jedan te isti pjetao. I sad :
Sjemenarne da bi to izbjegle uvijek miksaju sjeme sa nekim novim sjemenom različitog podrijetla, da bi dobili uvijek "svježu krv" kokoški rečeno. Zašto sumnjati u sjeme iz sjemenarni, zar bi ti kao uzorna domačica stavila svoje ime na pladanj jednom greškom ? Karikiram.
A ovo sa domaćim sjemenom, upitno, jer se svi geni - kvaliteta prenosi s roditelja na djecu, i sad imaš male paprike, domaće naravno od kumica na placu, i sljedeće sezone su još manje i ne rode baš onako,, i sad odmah je kriva država i oni na vlasti. 100 %.

komar
07.05.2012., 10:23
Apropos sjemenja, zamisli da imaš dve koke i jednog pijetla, nakon dve tri sezone, pijetao samo gazi koke....
... i sad odmah je kriva država i oni na vlasti. 100 %.

Ma tak si i ja mislim da gazi, ori, štihaj, kopaj su samo poslovi koji ništa sami po sebi ne znače, ako nema kvalitetnog sadnog materijala i potrebnih elemenata za rast i razvoj... evo šta kaže NASA - ovo mi se svidjelo :kava:

Otkriće NASA-e i kalifornijske gliste

Kako jedna jedina vijest može promijeniti način razmišljanja o glistama? NASA je jučer objavila kako je otkrila mikroorganizam na zemlji koji je zamijenio fosfor sa arsenom u izgradnji svoje DNA molekule.

Za razumijevanje te vijesti potrebno je znati da se sav život na zemlji stvara na bazi šest elemenata: ugljik, vodik, kisik, dušik, fosfor i sumpor. Bez ijednog ovog elementa stvaranje života na zemlji ne bi bio moguće. Do jučer.

No dobro, mene je najviše zaintrigiralo izlaganje znanstvenika preko telefona, profesora Jamesa Elsera, koji je rekao kako je zanimljivo razmišljati o tome kako je život na zemlji moguć bez fosfora. (Fosfor potencira cvatnju, razvoj korjena i rast sjemenki u biljkama) U cijelom svom izlaganju , profesor je predstavio element fosfor koji je rijedak na zemlji a bez kojega nije moguć život na zemlji.

Najveća industrija u poljoprivredi je industrija proizvodnje umjetnih gnojiva, a bez koje moderna poljoprivreda ne bi opstala. Umjetna gnojiva se proizvode iz tri bazna elementa NPK, od kojih se jedino dušik može dobiti iz zraka. Ostala dva elementa nije moguće proizvesti već se ona vade iz rudnika, a čija je proizvodnja sve veća a zalihe sve manje. Po američkim statistikama iz 1995 g zalihe fosfora na zemlji dostatne su za 80 g. , dok su zalihe kalija dostatne za 320g.

Gliste su tu oko nas. Za njih nije potrebno izdvajati dušik iz zraka, kopati po rudnicima za elementom fosforom i kalijem, nije potrebno niti nabavljati sumpor da bi ga miješali sa ostalim elementima te proizvodili umjetno gnojivo. Gliste to rade same po sebi. Iz otpada koji je ionako proizveden već prije.

I zato su gliste velika, a tako mala zemaljska blaga. One proizvode prirodno gnojivo – humus, koji u sebi ima elemente NPK. Samo za usporedbu sa stajskim gnojem kojeg poljoprivrednici vrlo često koriste u gnojidbi, humus glista sadrži četiri puta više dušika, šest puta više fosfora i dva puta više kalija.

Ova današnja kiša je jako dobar potez prirode kojim moj urod u vrtu buja, a već sam mislila da ću morat teglit vodu... i tko zna koliko su točni podaci u članku, ali veseli saznjanje da kad čovjek nema - priroda daje!

Pipo
16.05.2012., 09:13
Možebitni mali doprinos na temu. Prošle godine ostavih gotovo na cijelom dijelu vrta malč u formi otkošene trave. Ono što u uobičajenom kontekstu mnogi smatraju prednošću jest zadržavanje vlage ispod malča, no to je u mom slučaju "mali" nedostatak poradi kakvoće tla, inače je nepropusno i glinasto, otkopom se dobije konzistenta, kompaktna gruda puna tekućine koju nije moguće razmrviti. Ti ponajprije smeta čini mi se korjenastom povrću (mrkva nikako da zaživi). Inače je površinski sloj ispod malča crn i vidi se početak stvaranja pretpostavljam humusne naslage nastale truljenjem otkosa. Drugi problem koji je prisutan jest što takva sredina predstavlja idealnu nastambu za puževe koji su već napravili masakr u vrtu. Inače primjetih kod rađenja rupa za presadnice da ne fali glista. Tu i tamo ispod malča izviri koja biljka koju nisam namjeravao konzumirati (popularno korov) a i ostaci prošlogodišnjeg krumpira su bez problema probili stelju. Neovisno o malču, primjetih da mi je zemlja bila primjetno vlažnija (prošle godine) ukoliko nisam pokosio visoku travu u neposrednoj blizini povrća (recimo rajčica). Kako stvari stoje takav sustav pretpostavljam otežava isparavanje vode recimo od jutarnjeg orošavanja, to dijeljenje resursa smatram pozitivnim bez obzira što u ciljanom možda uzrokuje nedostatak hranjiva. No opet visoka i vlažna trava - vojska puževa.

pozdrav

diabolica
16.05.2012., 09:32
Jasam to riješio, puževe, sa 2 kom indijskih patki trkačica, i puževa nema nikako. Prednost tih pataka, nad kokošima je ta da ne ruju sa kanđama i rasture vrt, već samo kljunom po zemlji traže puževe, i jedu travu.

Pipo
16.05.2012., 10:01
Jasam to riješio, puževe, sa 2 kom indijskih patki trkačica, i puževa nema nikako. Prednost tih pataka, nad kokošima je ta da ne ruju sa kanđama i rasture vrt, već samo kljunom po zemlji traže puževe, i jedu travu.

Čuo sam da su prilično uspješne no što je sa lisnatim povrćem (salata, blitva, špinat) neće li tu napraviti nereda? Kakva su iskustva sa domaćim simplex patkama imaju li one takav tek za puževe? Ako nabavim male patkice kako mačke gledaju na tu pojavu? Rekao mi klinac kako ima zainteresiranih iz njegova razreda za puževe kao kućne ljubimce, mislio sam pozvati čitav razred (a eventualno i smjenu) na branje :mig:

tnx unaprijed

emma123
16.05.2012., 17:34
Nekada davno sam pročitala knjigu: Renate i Zdravka Dajčbar - Alternativno poljodjelstvo. U to vrijeme još sam poslije posla šetala ulicama Zagreba, ispijala kavice sa društvom i maštala o putovanjima svijetom. Tada mi nije palo na pamet da pogledam knjigu koju oni navode "Vrt bez motike" - a evo sada sam se konačno sjetila da povežem te dvije knjige :lol:

Ovi autori mi razbijaju iluziju o vrtlarenju bez motike i slikom pokazuju ovo kamo ja želim doći - ma možda do osamdesetih godina, koliko je vrtlarica bez motike bila stara kad je pisala onu knjigu, uspijem i ja bez motike :cerek:

Skinula sam obje knjige. Jedva čekam da to sad sve pročitam. Zvuči jako zanimljivo.

Nego, oni koji će doći na teren (prilikom traženja poticaja) u provjeru, valjda neće imati nikakvih prigovora, ha? Pa, sve je prirodno. Možda je pitanje glupo, ali na sve treba misliti...)))

emma123
17.05.2012., 06:45
Usput, dobila sam savjet da nije preporučljivo kod proizvodnje na veliko, jer ne znam, valjda je potrebna određena raznolikost bilja... jel vi ovu metodu koristite na veliko ili samo za sebe?

emma123
17.05.2012., 06:50
Bala sijena je oko 10 kuna, nađe se i jeftinije po Hrvatskoj ali je prijevoz skup, tako da mi je najpovoljnije ono što nađem u blizini, koliko god koštalo.

Krećem odmah s cijelom površinom jer ako ne prekrijem sve, onda kasnim s pripremom, a imam dodatnog posla sa korovom kasnije. Bolje ovako, pokrijem sve sijenom, dodam još malo šumskoga lišća, na jesen još dodam vlastitog sijena, pa neka leži pokriveno, neće mu škoditi. Ako računamo da zbog stelje ne moram orati, okopavati, gnojiti zemlju, navodnjavati, ne moram se boriti s korovom, onda se cijela investicija sa steljom itekako isplati.

Ovo je divno. A da li radiš to za svoje potrebe ili na veliko za prodaju, jer me upozoravaju da se treba što više oponašati priroda, pa navodno treba veći broj raznolikih biljaka... U smislu, ako ih je puno, neće određene btii dostatno za proizvesti.. u tom smislu...

emma123
17.05.2012., 07:07
Ovisi o gnojivu. Ako zemlju gnojiš stajskim gnojem, nikada ne možeš staviti previše. Najbolje je stajnjak razbacati u jesen i plitko ga ukopati da se pomiješa sa zemljom. S obzirom da su vremenske prilike povoljne, još nije kasno napraviti ovaj posao.

Kupila sam zemlju koja nije obrađivana dugi niz godina. Sad je moram preorati. Na zemlji je kompost (bivši vlasnik - priprema) koje će se pomiješati sa zemljom, međutim, ako još onda stavim i stelju bojim se da će biti suviše hranjivo... Piše u knjizi da kulturama može smetati ako je zemlja suviše hranjiva.

Biljka112
17.05.2012., 10:09
ne može. organska tvar sporo se razgrađuje i sadrži znatno manje biljnih hranjiva od mineralnih gnojiva koja imaju gotovo trenutni učinak. organska gnojiva postepeno otpuštaju biljna hranjiva a dio se uslijed vremenskih prilika razgrađuje prije nego ih biljka usvoji. važno je da se zemlji dodaje zreli stajski gnoj i zreli kompost, nikako svjež.

Freyra
21.05.2012., 14:56
ne može. organska tvar sporo se razgrađuje i sadrži znatno manje biljnih hranjiva od mineralnih gnojiva koja imaju gotovo trenutni učinak.

Naravno da se može unijeti previše organskog gnojiva. Bilo bi dobro proučiti literaturu prije nego se savjetuje proizvođače. Uslijed prevelike količine i još krivo unešene (neravnomjerno raspoređene) dolazi do nakupljanja gnoja i stvaranja plješina koje uzrokuku ili venuće biljaka ili stvaranje prevelike vegetativne mase na uštrb ploda. Nadalje,

organska gnojiva postepeno otpuštaju biljna hranjiva a dio se uslijed vremenskih prilika razgrađuje prije nego ih biljka usvoji. važno je da se zemlji dodaje zreli stajski gnoj i zreli kompost, nikako svjež.

Organska gnojiva - stajnak prolazi proces mineralizacije prije nego što prijeđu u oblik koje biljke mogu usvajati, a sam proces mineralizacije ovisi o mikroorganizmima, a ne o vremenskim uvjetima. Ispranje hraniva iz zone rizosfere biti će uvjetovana količinom oborina i temperaturom. Zreli stajnjak ili kompost također zahtjeva znanje u primjeni, dodavanje minerlanog dušika ili PK radi smanjenja CN odnosa.

Biljka112
21.05.2012., 18:43
znam, ali prekomplicirano je za običnog korisnika...jasno da proces mineralizacije ovisi o mikroorganizmima, ali ovisi i o vremenskim uvjetima. stajsko gnojivo koje leži na njivi samo jedan dan, izgubiti će 50% mineralnih tvari. nakon 4 dana izgubiti će 75% minerala a nakon 10 dana uopće nema minerala.
zar oborine i temperatura nisu vremenski uvjeti?
zrli stajnjak i kompost ne zahtijevaju ništa osim sirovog fizičkog rada - isti treba razbacati po vrtu i plitko ukopati u zemlju. nije potrebno dodavanje nikakvog mineralnog dušika...

Freyra
22.05.2012., 09:25
znam, ali prekomplicirano je za običnog korisnika...

Ne bih rekla da je prekomplicirano i ne znam što znači "običan korisnik". Sve se može pojasniti na jednostavan način. Samo sam željela ukazati na netočne podatke i krive savjete koje navodiš.


jasno da proces mineralizacije ovisi o mikroorganizmima, ali ovisi i o vremenskim uvjetima

Mineralizacija ovisi isključivo o mikrobiološkoj aktivnosti (gljive, batkerije, aktinomicete pa čak i kišne gliste), a ne o vremenskim uvjetima. Rad bakterija i drugih organizama će ovisiti o pH, temperaturi tla i vodozračnom režimu tla.

stajsko gnojivo koje leži na njivi samo jedan dan, izgubiti će 50% mineralnih tvari. nakon 4 dana izgubiti će 75% minerala a nakon 10 dana uopće nema minerala.

Ne znam za ovaj podatak. Ne znam što znači ne imati minerale :ne zna:

zar oborine i temperatura nisu vremenski uvjeti?

Jesu, ali riječ je bila o mineralizaciji organske tvari i opet ponavljam da ista ne ovisi o vremenskim uvjetima.


zrli stajnjak i kompost ne zahtijevaju ništa osim sirovog fizičkog rada - isti treba razbacati po vrtu i plitko ukopati u zemlju. nije potrebno dodavanje nikakvog mineralnog dušika...

Ne bih se složila. Stajnjak se vrednuje kao dušično i kalijevo gnojivo, što upućje na manji sadržaj fosfora. Unošenje dušičnih mineralnih gnojiva olakšava proces amonifikacije (faza mineralizacije dušika u tlu) kod koje je važan odnos C/N jer da bi došlo do amonifikacije, organska tvar, u ovom slučaju stajnjak treba sadržavati do 2% dušika. U suprotnom slučaju ne dolazi do amonifikacije jer mikroorganizmi koriste dušik za svoje potrebe. Taj proces se naziva biološka imobilizacija dušika. Iz tog razloga se u tlo dodaje mineralni dušik kako bi se izbjegao dušični manjak.

Biljka112
22.05.2012., 16:26
Iako je sastav stajskog gnojiva vrlo različit, uzima se da prosječan stajski gnoj ima slijedeći sastav: voda 75%, suha tvar 25%, dušik 0,5%, fosfor 0,15%, kalij 0,6%.
Količine mineralnih tvari u stajnjaku su male. Za pojedine kulture povrća unos stajskog gnoja kreće se od 30 do 60 tona po hektaru.

Freyra
23.05.2012., 06:56
Iako je sastav stajskog gnojiva vrlo različit, uzima se da prosječan stajski gnoj ima slijedeći sastav: voda 75%, suha tvar 25%, dušik 0,5%, fosfor 0,15%, kalij 0,6%.
Količine mineralnih tvari u stajnjaku su male. Za pojedine kulture povrća unos stajskog gnoja kreće se od 30 do 60 tona po hektaru.

Dobro ... nisam sigurna što si s ovim htio/htjela reći. Međutoa, ako pogledaš postotak dušika na suhu tvar onda opet dolazimo do zaključka kako je potrebno dodavati mineralni dušik.

Biljka112
23.05.2012., 09:53
htio sam reć da se ne može pretjerati s količinom stajskog gnojiva...

Freyra
23.05.2012., 10:23
htio sam reć da se ne može pretjerati s količinom stajskog gnojiva...

Oprosti, jesi li ti agronom? Zanimljiv mi je tvoj način razmišljanja i zaključivanja. Ne može se pretjerati sa stajskim gnojem bi trebalo zvučati kao: uvećavanjem količine stajskog gnoja niskog sadržaja dušika može imati za posljedicu biološku fiksaciju dušika i stoga zahtijeva unošenje mineralnog dušika kako bi se izbjegao manjak.

Biljka112
24.05.2012., 15:26
jesam...agronom

diabolica
24.05.2012., 17:36
A ti si žensko?
ako, na ha ide od 40 do 60 t stajskog, podrazumijeva se zrelog, kaj stvarno misliš da će netko baciti 180 tona na hektar, misliš li zaista da ljudi stavljaju 60 tona stajskog na ha, za određene povrtne kulture ?, Znaš li koliko je to prikolica ? I recimo da je gnojnica udaljena od njive 20 km, pa tko će to voziti na njivu, kg recimo paprike bi onda koštao 80 kn. To je vjerojatno na tvom faksu u bilježnicama tako napisano, međutoa, mi, ako i bacimo stajski, ja recimo konkretno u vinograd, bacim eventualno svake 4 godine dve prikolica, cca 15 m3, a ostalo radim sa mineralnim.
Ja nisam agronom.
I koliko sam ja skužio, stajski se ne mjeri u dušiku i ostalim tvarima, iako su korisne, već u humusu koji tlo dobiva pomoću mikroorganizama koji odrade razgradnju u zemlji. Naravno da utječe vrijeme i vremenski period, a pogotovo temperatura, jer postoje 3 vrste mikroorganizama koji odrađuju vrenje biljne tvari od zelenog do kraja. Ne lovi me za nazive znaš to dobro i sama.
Nego koji je one CN ratio najpovoljniji za razgradnju?

Biljka112
24.05.2012., 20:52
nisam žensko...
količina stajnjaka kojim se gnoji, 30 do 60 t/ha, teoretske su norme. već nekoliko godina nema dovoljno stoke po selima pa samim time nema ni dovoljno stajnjaka. i onda je normalno da se koristi mineralno gnojivo. osim toga, stajsko gnojivo u intenzivnoj proizvodnji se koristi svake treće ili četvrte godine. njegova najveća vrijednost je u tome, što si sam rekao, da popravi strukturu tla.
CN odnos računa se prema ovoj formuli:
% C u svježoj tvari = % C u suhoj tvari × % suhe tvari ÷ 100
CN = % C u svježoj tvari ÷ % N u svježoj tvari

diabolica
24.05.2012., 21:21
Ne Ti biljka112, ONA.

Freyra
25.05.2012., 06:50
A ti si žensko?
ako, na ha ide od 40 do 60 t stajskog, podrazumijeva se zrelog, kaj stvarno misliš da će netko baciti 180 tona na hektar, misliš li zaista da ljudi stavljaju 60 tona stajskog na ha, za određene povrtne kulture ?, Znaš li koliko je to prikolica ? I recimo da je gnojnica udaljena od njive 20 km, pa tko će to voziti na njivu, kg recimo paprike bi onda koštao 80 kn. To je vjerojatno na tvom faksu u bilježnicama tako napisano, međutoa, mi, ako i bacimo stajski, ja recimo konkretno u vinograd, bacim eventualno svake 4 godine dve prikolica, cca 15 m3, a ostalo radim sa mineralnim.
Ja nisam agronom.
I koliko sam ja skužio, stajski se ne mjeri u dušiku i ostalim tvarima, iako su korisne, već u humusu koji tlo dobiva pomoću mikroorganizama koji odrade razgradnju u zemlji. Naravno da utječe vrijeme i vremenski period, a pogotovo temperatura, jer postoje 3 vrste mikroorganizama koji odrađuju vrenje biljne tvari od zelenog do kraja. Ne lovi me za nazive znaš to dobro i sama.
Nego koji je one CN ratio najpovoljniji za razgradnju?

Ne znam kome je post i pitanje bilo upućeno. Najpovoljniji omjer CN je od 20:1 do 30:1. Kod takovog odnosa postoji ravnoteža između mobilizacije i imobilizacije.

diabolica
25.05.2012., 09:53
Tebi, kaj gnjaviš sa stajskim. Korisniji je zemlji nego mineralno.

Freyra
25.05.2012., 10:20
A ti si žensko?

Ovo pitanje oko spola mi i dalje nije jasno, no nema veze, očito je tebi važno :lol:

ako, na ha ide od 40 do 60 t stajskog, podrazumijeva se zrelog, kaj stvarno misliš da će netko baciti 180 tona na hektar, misliš li zaista da ljudi stavljaju 60 tona stajskog na ha, za određene povrtne kulture ?, Znaš li koliko je to prikolica ? I recimo da je gnojnica udaljena od njive 20 km, pa tko će to voziti na njivu, kg recimo paprike bi onda koštao 80 kn.

Prosječne količine zrelog stajskog gnoja na hektar iznose od 20 do 40 t koliko je meni poznato :ne zna: (200 do 400 kg/100 m2) Od kud ti to da će netko baciti 180 tona na hektar, odnosno bilo koju velku količinu?

Gdje si to vidio da sam ja napisala? Ako pročitaš još jednom pažljivo postove i pri tome ne uzmeš u obzir što sam žensko :lol: onda ćeš vidjeti kako sam se založila za upravo to što si i sam napisao, a to je da se stavlja potrebna količina zrelog stajskog gnoja, a da se ostatak nadoknađuje mineralnom gnojidbom koja usput rješava i dušični manjak, odnosno sprječava imobilizaciju dušika :ne zna: U nekoliko postova sam navela kako se može pretjerati sa stajskim gnojem, a da je pri tome učinak negativan i usput pojasila zašto je to tako.

To je vjerojatno na tvom faksu u bilježnicama tako napisano, međutoa, mi, ako i bacimo stajski, ja recimo konkretno u vinograd, bacim eventualno svake 4 godine dve prikolica, cca 15 m3, a ostalo radim sa mineralnim.

Na tom mom faksu kako kažeš su me prvenstveno naučili shvatiti napisano, što vidim da tebe nisu jer da si shvatio što sam ja napisala, onda bi vidio da smo ti i ja napisali isto :lol:


Ja nisam agronom.
I koliko sam ja skužio, stajski se ne mjeri u dušiku i ostalim tvarima, iako su korisne, već u humusu koji tlo dobiva pomoću mikroorganizama koji odrade razgradnju u zemlji. Naravno da utječe vrijeme i vremenski period, a pogotovo temperatura, jer postoje 3 vrste mikroorganizama koji odrađuju vrenje biljne tvari od zelenog do kraja. Ne lovi me za nazive znaš to dobro i sama.
Nego koji je one CN ratio najpovoljniji za razgradnju?

Opet, funkciju mikroorganizama sam pojasnila u svojim prethodnim postovima, ali si valjda i to preskočio ili nisi dobro pročitao. Što se tiče vremena i vremenskog razdoblja, da slažem se da utječe, ali kolega biljka112 kojega sam komentirala nije mislio na vrijeme kao vremensko razdoblje nego na klimatološke uvjete koji, opet ponavljam ne utječu na mineralizaciju organske tvari nego uvjeti u tlu kao što su pH, vodozrančni režim, temperatura tla i td. Nadalje, stajnjak se valorizira po količini hraniva, a ne po humusu kako ti kažeš, jer to nemjerljivo iz razloga što ovisi kao što i sam napisao o živim organizmima, a oni opet o drugim čimbenicima. Međutoa :rofl: ako poznaješ sastav stajnjaka što je već utvrđeno, tada znaš koju količinu i formulaciju mineralnih gnojiva treba nadodati.

Pročitaj moje prethodne postove pažljivo i vidjeti ćeš da pišemo o istom.

Meni je iskreno žao što si tako reagirao jer nisi imao niti jedan razlog za to. Vidim da si se našao uvrijeđen mojim spolom i obrazovanjem, i to mi je žao, jako mi je žao, jer obožavam razgovarati s ljudima o struci i obožavam hodati našim slavonskim poljima i razgovarati o svemu i učiti na mjestu.

Očito pripadaš onoj grupi proizvođača koji smatraju kako sve znaju, kako mogu sami i kako im struka ne treba. A koliko vidim sklon si i vrijeđanju i ponižavanju struke. Nisu svi odabrali poljoprivredu za struku niti fakultet jer im je to bilo jedino što su mogli. Puno ih je završilo poljoprivredu nakon završene gimnazije sa visokim prosjecima jer smo to željeli, jer volimo našu slavonsku grudu koja nas hrani. Volimo naša rodna polja. Volimo hodati poljima pšenice i ono što je najvažnije volimo čovjeka, pomoći mu, savjetovati ga i međusobno jedni druge učiti. Oprosti, ali nakon ovog tvog posta sam stekla dojam kako si jedan od onih ljudi koji omalovažavaju agronome koji su završili fakultet jer si uvjerenja kako nismo izašli na polje. Istina, ima i takvih, ali na svu sreću u manjini i ne bave se uzgojem niti proizvodnjom.

Reagirala sam na postove Biljke jer je krivo savjetovao forumaše i osjećala sam potrebu reagirati na stvari koje bi on kao agronom trebao znati.

Freyra
25.05.2012., 10:25
Tebi, kaj gnjaviš sa stajskim. Korisniji je zemlji nego mineralno.

Naravno da je stajski gnoj u velikoj prednosti naspram mineralnog gnojiva. Nikada ne bih navela drugačije, kao niti jedan agronom. Opet, ne znam gdje si pročitao da sam navela drugačije?

I oprosti, ali ti sada gnjaviš mene. Nauči se čitati i shvatiti pročitano pa onda tek se obrati nekomu, ali molim te ne na takav bezobrazan način kao što si prema meni.

diabolica
25.05.2012., 21:53
Odličan odgovor.
You go girl.

diabolica
26.05.2012., 06:49
Teta elza,
http://i45.tinypic.com/20auw46.jpg
Dok je korov mali samo se pređe po površini, jedino se mora paziti da ne prolazi blizu biljke, jer je odreže, oko billjke ručno

črni
26.05.2012., 11:20
Di se može taj strojček nabaviti?

diabolica
26.05.2012., 14:09
Stvarno neznam više, jer sam to kupio negdje vani, ne sječam se više gdje, i stajao je jedno 15 godina na tavanu, onda sam ga vratio u upotrebu.

carmenn
26.05.2012., 19:03
Lijep pozdrav svima, prvi put sudjelujem u ovoj temi.
Ima li ovdje biodinamičara ?
Postavila sam biodinamički vrt te bi voljela razmijeniti iskustva... i otič u berbu trava za pripravke s nekim tko zna, ima li možda takvih ?

allegra
27.05.2012., 16:07
Di se može taj strojček nabaviti?

Ima ga Khalia u Zagrebu, jučer sam vidjela.
Ja sam kupila takav nastavak iz linije Wolfgarten u Motorami (također u Zagrebu), ali vidim sad na njihovoj web stranici da ih više nemaju.

črni
28.05.2012., 09:47
Ima ga Khalia u Zagrebu, jučer sam vidjela.
Ja sam kupila takav nastavak iz linije Wolfgarten u Motorami (također u Zagrebu), ali vidim sad na njihovoj web stranici da ih više nemaju.

Primljeno na znanje. :)

NickCave
03.06.2012., 12:04
Zanima me mišljenje nekoga tko ima iskustva/znanja.

Jučer smo na gruntu, koji nije obrađivan 20 god., posadili sadnice paprike, paradajza, peršina. Postupak je bio ovaj: pokosili travu ručnom kosicom, motikom iskopali rupe, zagrnuli sadnice, malo zalili vodom. Ima li ikakve šanse da ovo uspije? Nismo koristili nikakva gnojiva. Zemlja je puna korova. Unaprijed hvala

koka36
03.06.2012., 18:07
Zanima me mišljenje nekoga tko ima iskustva/znanja.

Jučer smo na gruntu, koji nije obrađivan 20 god., posadili sadnice paprike, paradajza, peršina. Postupak je bio ovaj: pokosili travu ručnom kosicom, motikom iskopali rupe, zagrnuli sadnice, malo zalili vodom. Ima li ikakve šanse da ovo uspije? Nismo koristili nikakva gnojiva. Zemlja je puna korova. Unaprijed hvala


a zašto ne, jedino voda u vrijeme sušnog vremena

koka36
03.06.2012., 18:14
Zanima me mišljenje nekoga tko ima iskustva/znanja.

Jučer smo na gruntu, koji nije obrađivan 20 god., posadili sadnice paprike, paradajza, peršina. Postupak je bio ovaj: pokosili travu ručnom kosicom, motikom iskopali rupe, zagrnuli sadnice, malo zalili vodom. Ima li ikakve šanse da ovo uspije? Nismo koristili nikakva gnojiva. Zemlja je puna korova. Unaprijed hvala


a zašto ne, jedino voda u vrijeme sušnog vremena

diabolica
03.06.2012., 21:05
Mračni nick kave, stavi oko svake sadnice nešto nepropusno da ne u+izbije korov, pošto te očito tamo neće biti. Drugo, paprika traži puno vode, ako ne zalijevaš imati ćeš male i tvrde plodove. Ali to ćeš imati i ovako, jer nisi stavio gnojiva. Paprika bez vode nije baš nekaj, ali uvidjeti ćeš to i sam. Samo hrabro, baš sam neki dan klinca naučio pjesmicu od dve strofe:
Ako hoćeš papati,
moraš i raditi

Isto smo pljevili i zalijevali papriku.

Artois
04.06.2012., 17:31
Zanima me mišljenje nekoga tko ima iskustva/znanja.

Jučer smo na gruntu, koji nije obrađivan 20 god., posadili sadnice paprike, paradajza, peršina. Postupak je bio ovaj: pokosili travu ručnom kosicom, motikom iskopali rupe, zagrnuli sadnice, malo zalili vodom. Ima li ikakve šanse da ovo uspije? Nismo koristili nikakva gnojiva. Zemlja je puna korova. Unaprijed hvala

Može uspjeti, ali ako ima puno korova na nadaj se previše.

Nama su prije dvije ili tri godine u živici pred kućom nikle dvije paprike, a bilo je i plodova.
Sjemenke su se našle unutar živice dok sam sušio sjemenke na živici :D

Znači malo se potrudi i korov okolo počupaj ili pokosi, to je najbitnije.
Nemoraš joj ništa davati niti špricati ako ne želiš nekakvu zaradu od toga i da vidiš kvalitetnog proizvoda :top:

el.danchi
06.06.2012., 08:40
Zanima me mišljenje nekoga tko ima iskustva/znanja.

Jučer smo na gruntu, koji nije obrađivan 20 god., posadili sadnice paprike, paradajza, peršina. Postupak je bio ovaj: pokosili travu ručnom kosicom, motikom iskopali rupe, zagrnuli sadnice, malo zalili vodom. Ima li ikakve šanse da ovo uspije? Nismo koristili nikakva gnojiva. Zemlja je puna korova. Unaprijed hvala

Popljevi sav korov oko stabljika i donesi slame pod paprike.
Ako baciš malo komposta ispod te slame, da vidiš plodova...
Zalijevanje rijetko, jednom tjedno ako nema kiše.
Bez slame će ti korov uzeti paprikama vodu i hranjiva a i
napraviti će se pokorica koju paprika ne voli.
Također ne zaboravi stabljike zagrnuti kad porastu u vis da ti ih vjetar ne savije...

komar
07.06.2012., 10:59
Samo hrabro, baš sam neki dan klinca naučio pjesmicu od dve strofe:
Ako hoćeš papati,
moraš i raditi

:cerek: imam i ja doma dječaka manjeg od 3 godine. Naučio je da mora nešto raditi za njam njam. Koka mu daje jaje ako joj daje kukuruz pa tako može satima stajati kod žice i kokicama bacati zrna kukuruza. Veli mi dijete: koka njam njam i daje jaje, a ti baka tam njam njam i pokazuje mi na vrt 5 metara dalje da idem raditi njam njam :) (jer dok sam na vrtu on smije biti uz kokice).

Sad berem u vrtu tu i tam špinat, grašak, salatu, luk.... a dijete plješće, skače u zrak više nego kad dobije novu igračku i viče: "Puno njam njam!" Vidio je da ptice traže njam njam.... u zoološkom vrtu životinje dobiju njam njam, mačka oče njam njam.

Priroda je snažna i daje. Tako se same zasađuju i rastu vočke, biljke... i povrće, a ljudskom intervencijom se može urod poboljšati, povećati i svatko tko ima priliku pratiti samo rast jedne biljke povrća slučajno nikle - mislim da se zaljubi u snagu prirode i sam pokušava biti dio nje.

Koka36 samo naprijed! :kava:

komar
21.01.2013., 13:37
Na prošlo ljeto i jesen sam bila vrlo ponosna. Moj višegodišnji rad je donio nove rezultate. Imala sam cijelo ljeto mahune - žute, duge, visoke... zemlja pripremljena sa kompostom, te zemljište mahuna prekriveno travom koje drži vlagu dalo mi je stalni rast novih i novih mahuna, nikada do prošle godine nisam vidjela da biljka se obnavlja daje nove cvjetove i plodove. Mislila sam da biljka cvjeta, da mahune koje pobereš i to gotov posao, ali nije. Prošle godine sam na 30 stabljika visokih mahuna imala više mahune od svih do sada godina zajedno.

Rajčicu sam kupila flance za prvu ruku i posadila. Kad mi je vrijeme dozvoljavalo posijala sam sjeme paradajza u vrt i tako kad su već kupljene sadnice bile velike ja sam svoje male biljkice stavila na oformljene gredice. Sorta kupljene rajčice je bila takva da je sve procvjetalo i zazorilo u isto vrijeme i gotovo. Moje rajčice šljivara i jabučara sam imala sve do zime dok ih hladnoća i mraz nisu odnijeli. Stalno je novo cvjetao i rastao. Ovo sa prekrivanjem gredica stvarno je vrijedno, a još sam u sušnom vremenu tu i tamo zalijevala sa juhom od koprive ili gaveza.

Jedva čekam proljeće i početak nove povrtne godine u svom vrtu i odgovor na pitanje dal je prošla godina bila slučajno dobra ili je to plod "znanja".

Ono što još nisam savladala je održati u vrtu zelenu salatu preko cijele godine. U proljeće posijem, izraste i pojedemo, a svako kasnije sijanje nove salate mi ne daje rezultate. Opće neznam u čemu je tajna rasta zelene salate. Kakvo gnojenje, zalijevanje, obrada...- zaštita?

jjadra
22.01.2013., 07:35
Ono što još nisam savladala je održati u vrtu zelenu salatu preko cijele godine. U proljeće posijem, izraste i pojedemo, a svako kasnije sijanje nove salate mi ne daje rezultate. Opće neznam u čemu je tajna rasta zelene salate. Kakvo gnojenje, zalijevanje, obrada...- zaštita?

Možda jer salate ne podnose vrućinu :ne zna:
Tu ima nešto o tome http://biovrt.com/2012/07/07/salata-i-vrucine/

komar
23.01.2013., 00:05
Možda jer salate ne podnose vrućinu :ne zna:
Tu ima nešto o tome http://biovrt.com/2012/07/07/salata-i-vrucine/

Da, to imam i ja kao u ovom primjeru da mi salata počne mijenjati boju i ide u zrak bez obzira na zalijevanje... a imam susjedu koja ima cijelu godinu ogromne glavice salate u vrtu.... samo što ona sve gnoji sa umjetnim gnojem pa ju onda ni niš ne pitam. Kak vele da nema kuruze bez kana tak valjda i salate :D to ću preskočiti - takvu salatu neću.

Artois
23.01.2013., 00:12
Da, to imam i ja kao u ovom primjeru da mi salata počne mijenjati boju i ide u zrak bez obzira na zalijevanje... a imam susjedu koja ima cijelu godinu ogromne glavice salate u vrtu.... samo što ona sve gnoji sa umjetnim gnojem pa ju onda ni niš ne pitam. Kak vele da nema kuruze bez kana tak valjda i salate :D to ću preskočiti - takvu salatu neću.

Ima. Samo na tome treba raditi godinama, nema ništa odjednom.

Što se salate tiče, nemoj je previše zalijevati. I ako je siješ onda kad nikne obavezno je prorijedi.

Biljka112
23.01.2013., 09:49
Da, to imam i ja kao u ovom primjeru da mi salata počne mijenjati boju i ide u zrak bez obzira na zalijevanje... a imam susjedu koja ima cijelu godinu ogromne glavice salate u vrtu.... samo što ona sve gnoji sa umjetnim gnojem pa ju onda ni niš ne pitam. Kak vele da nema kuruze bez kana tak valjda i salate :D to ću preskočiti - takvu salatu neću.

Pojam umjetno gnojivo je posve kriv. Osim ako se ne misli na način na koji se to gnojivo dobiva - industrijski. A sve su komponente prirodne.
Osim toga, nemože se KAN ili bilo koje drugo mineralno gnojivo dodavati u neograničenim količinama jer će doslovno spaliti biljke. Znači, treba ga točno dozirati.
Osim toga, postoje različite sorte salate, zimske i ljetne. Probaj sa ljetnim sortama.

komar
30.01.2013., 11:49
Pojam umjetno gnojivo je posve kriv. Osim ako se ne misli na način na koji se to gnojivo dobiva - industrijski. A sve su komponente prirodne.
Osim toga, nemože se KAN ili bilo koje drugo mineralno gnojivo dodavati u neograničenim količinama jer će doslovno spaliti biljke. Znači, treba ga točno dozirati.
Osim toga, postoje različite sorte salate, zimske i ljetne. Probaj sa ljetnim sortama.

Kao hobista bez obrazovanja za područje obrade zemlje naravno da neću koristiti ono što neznam kakav daje efekat - umjetni gnoj. Nekada se znanje prenosilo s koljena na koljeno, ali takvog nemam sljeda... Međutim kao i lijek ako ne koristiš propisanu dozu događaju se čuda. Eto tako su mnogi koji rade rukama i odokativno pretjeruju, te to prodaju na tržnicama - kako u uzgoju bilja tako i peradi. Čovjek koji si posloži u glavi vrtlarenje - program sadnje i obrade bez umjetnih gnojiva onda to i sprovede, ali oni koji rade za široku potrošnju na veliko sigurno neće o tome fantazirat. Osim toga umjetni gnoj košta, a to se ulaganje isplati onome tko na neki način si povrati čisti novac. A ovako na široko ima dosta savjetodavaca koji nas mogu voditi i u zablude (kod kemije to naš organizam ne tolerira bez efekta) naučih to na početku kad mi je susjeda savjetovala da se visoke mahune sade u kučice po tri zrna, a tu vidim na forumu ženu koja je kupila pijetla jer su joj savjetovali da koke daju više jaja ako imaju pijetla :V

Što se tiće zimske salate i nisam na njih išla jer zimi rado jedem turšiju i ciklu... Obično u proljeće počnem sa mrkvom i salatom... a kasnije ponavljam sa ljetnim salatama. E na ljetnim salatama padam. Sadim ju u redove za lakše prorjeđivanje. Dal postoji neko pokrivalo za salatu kojim bi se mogla gredica salate štititi od jakog sunca?


Našla sam jednog savjetodavca :) na netu!
10 najucestalijih growerskih pogrešaka

1. Nemojte utapati biljke
Precesto zaljevanje ubija biljke, vjerojatnije je da ce vam biljke preživjeti sušu nego potop, dakle zaljevanje biljki kad je zemlja suha

2. Nemojte reci ljudima
Zašto? Ljudi smo po prirodi ljubomorna bica koja vole biti u centru pozornosti, volimo se osjecati važnima...prica ce krenuti dalje... Growerski hobi zadržite za sebe!

3. Nemojte prckati po sjemenu
Imajte strpljenja u growanju opcenito,narocito kod klijanja sjemena...ponekad traje i 10 dana da sjeme proklija...dajte mu vremena...prckanjem po njemu imate velike šanse slomiti klicu

4. Kupite željeno sjeme
Bilo koje kupljeno brendirano sjeme....bolje je od sjemena ulicne vutre iz keta...kraj rasprave!

5. Nemojte pregnjojavati biljke
Oko ovog se vode polemike:neki groweri tvrde da u vegetaciji uopce netreba gnjojiti biljke. Ja se ne slažem pa cu napisati onako kako ja radim. Pocinjem gnjojidbu biljaka nakon 2 tjedna života. Gnjojivo doziram u pocetku 25% propisane doze na ambalaži pa postupno povecavam.
(Ovdje ja radim juhe od kopriva, gaveza, lavande, kamilice....)

6. Biljke trebaju gnjojivo
Treba paziti kako i kad gnjojiti...ali bolje da gnjojite bilo kako nego nikako

7. Nemojte poceti s klonovima
Pocnite sa sjemenkama pa kad malo polovite konce uzgoja... možete experimentirati koliko vas volja.. ima vremena prvo naucite kroz praksu

8. Nemojte pocinjati outdoor prerano
Vecina pocetnika misli da ako ranije pocnu ranije ce i brati.... Pogrešno!.. priroda ide svojim tokom i nemože je se požuriti... sjemenke stavite na klijanje 15.04 npr...ako stavit ranije riskiraate posljednje trzaje zime da vam shebu sjeme.. mraz... i cjeli niz drugih problema

9. Pazite na temp.i vlažnost
Osigurajte cirkulaciju zraka vašim biljkama vlažnost od 30% do 70%- temp 18-28c

10. Nemojte brati prerano
Nakon cjele muke nemojte na kraju shebati sve zbog nestrpljivosti... pustite biljku da odradi cvijetanje do kraja... kad su pistile 50-75% posmeđile možete brati headove...

Koliko god na ovom svijetu ima growera, toliko ima i nacina growanja... ali svima nama baza je ista.

Artois
30.01.2013., 12:17
Dal postoji neko pokrivalo za salatu kojim bi se mogla gredica salate štititi od jakog sunca?


Imaš ona obična sjenila za prozore na kućama. Stavi oko gredice četiri štapa/klipa duboko u zemlju i na vrhove zakucaj kutove tog sjenila.

http://www.agricom.ba/images/Mreze-za-zasjenjivanje.gif

To može biti mrežica ona za prozore da komarci ne ulaze, ili npr. ona krumpirova vreća ili od zelja (ali da bude u duplo).
Evo npr. kao ovo samo što ti napravi puno niže i na drvenim stupovima.

http://t1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQ2W5WblpFT7zpqLqfpPm3MJxifpoAjB OU4L_NnCveleDK9sCXo

Biljka112
30.01.2013., 12:55
Našla sam jednog savjetodavca na netu!
10 najucestalijih growerskih pogrešaka

komar, pročitaj to još jednom. to su savijeti za uzgoj trave (kanabisa)...

komar
30.01.2013., 14:04
komar, pročitaj to još jednom. to su savijeti za uzgoj trave (kanabisa)...

Da, hvala nisam to čitala kao kanabis već kao uzgoj bilja opisan u žargonu - čiji ja nisam dio - u životu sam borac protiv droge! Uzgoj bilja je uvijek isti samo ovi više gledaju i žive uz svoje biljke, te čuvaju "od ljubomornih ljudi".

'Povećanje uzgoja kanabisa unutar granica Europe sve više je povezano s kolateralnim štetama kao što su nasilje i povećan kriminal', upozorava agencija sa sjedištem u Lisabonu. 'Belgija, Danska, Nizozemska, Finska i Velika Britanija zabilježile su snažno povećanje domaće proizvodnje kanabisa u zadnja dva desetljeća...

Pitam se dal ćemo u svemu pratiti trendove EU pa i u uzgoju bilja. Ako se dokaže da je zdravstveno koristan još će se uzgajati kao kamilica - ma stvarno je svijet otišo...

komar
30.01.2013., 14:38
Imaš ona obična sjenila za prozore na kućama. Stavi oko gredice četiri štapa/klipa duboko u zemlju i na vrhove zakucaj kutove tog sjenila.

http://www.agricom.ba/images/Mreze-za-zasjenjivanje.gif

To može biti mrežica ona za prozore da komarci ne ulaze, ili npr. ona krumpirova vreća ili od zelja (ali da bude u duplo).
Evo npr. kao ovo samo što ti napravi puno niže i na drvenim stupovima.

http://t1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQ2W5WblpFT7zpqLqfpPm3MJxifpoAjB OU4L_NnCveleDK9sCXo

Odlično, hvala - a ova druga slika sama za sebe govori :) ! Osobno sam imala ideju napraviti na gredicu letvice - veličine gredice - visoko - okvir i zakucati odozgora nešto???? pa držati na gredici kao "poklopac" jedino nisam znala dal ona mrežica za komarce ima ili ne nešto u sebi što bi štetilo jer u svom sastavu ima tvari kao staklo. To me navodilo na pomisao da se zagrijava.

Artois
30.01.2013., 14:43
Odlično! Osobno sam imala ideju napraviti na gredicu letvice - veličine gredice - visoko - okvir i zakucati odozgora nešto???? pa držati na gredici kao "poklopac" jedino nisam znala dal ona mrežica za komarce ima ili ne nešto u sebi što bi štetilo jer u svom sastavu ima tvari kao staklo. To me navodilo na pomisao da se zagrijava.

Onda je najbolje staviti jutene, ali one kad se smoče gadne su jako.
Ima se za kupit te mreže i ne moraš se brinuti da se ispod zagrijava, jer sama mrežica smanjuje prodor sunčevih zraka na salatu i samim time i toplinu, a ispod ima dosta zraka da šiba.
To ti je dobro iznad svog povrća stavit, posebno nad papriku.
Jer šteti i od sunca ali i od tuče ako padne.

diabolica
30.01.2013., 15:37
6 kn m u gradikuću

Artois
30.01.2013., 15:46
http://www.njuskalo.hr/gradevinski-materijal/mreza-sjenu-oglas-7029807

http://www.njuskalo.hr/vrtna-oprema/zelena-mreza-sjenu-90-posto-zasjenjenja-oglas-6039207

Pitao sam frenda sad, kaže da je u cedar-agru najjeftinije on je kupio prije par mjeseci za 5kn.

esperanza0905
31.01.2013., 09:18
a gdje kupujete sijeno/slamu za malč? njuškalo ili?

Biljka112
31.01.2013., 10:17
može i preko njuškala. samo nemoj kupovati sijeno...ako je trava pokošena u vrijeme kada se osjemenila, imat ćeš pun vrt korova. zato siključivo koristi slamu.

diabolica
31.01.2013., 12:06
Ovisno gdje se nalaziš. Najbolje ti je slušati lokalne radio postaje, i kad su oglasi, ili ti postaviš upit da kupuješ ili oni prodaju. Samo sad ti je koma sa slamom, 20 kn kockasta bala, inače je 10, farmeri zbog suše nisu imali dovoljno otkosa i sad se kupuje slama i sijeno ko suvo zlato.
Uzmi u obzir da debljina mora biti 10-15 cm.

Artois
31.01.2013., 15:18
Meni od pšenice ostalo 20ak bala još.
20ak sam podijelio ljudima za kokoši i sijeno u balama sam podijelio okolo.

Ako ti treba, mogu ti dati dvije :D
Ali više ne mogu stvarno.

Za koliku površinu ti to treba?

Biljka112
31.01.2013., 15:31
Uzmi u obzir da debljina mora biti 10-15 cm.

Smanji sloj za pola. Nije dobro da je malč sloj predebeo.

komar
31.01.2013., 16:23
O pa vi ste vrijedni - sve ste mi riješili. Već dvije godine visim doma s djetetom i ne hodam kao obično po velikim centrima da bi vidjela što se prodaje i kako što iskoristiti. Zahvaljujem vam se! Sad je naš "dečko" veći i moći ću više toga. Suprug je suglasan da ove godine krenemo malo žešće i da on otvori OPG kao dopunsku zaradu. Pošto je u radnom odnosu nemora plaćati davanja koja imaju nezaposleni, ami ćemo moći slobodno raditi i prodavati. Iz toga proizlazi da bi mogli i ozbiljnije prekrivati povrće od moje ideje samo za salatu.

Sad kad o tome pišem sjetila sam se da sam viđala u poljoprivrednim dućanima ovu mrežu, ali nikad nisam pitala za što se koristi. Ovu mrežu za komarce sam kupovala za prozore i ovisno o visini nije ispod 20 kn po metru.

Još jedna stvar mi je zanimljiva sa neta - nadam se da nebu opet nekaj bijelo ili žuto :D

Kameno brašno
Post by Meia » 19.04.2010

Kameno brašno je jednostavno smljeveni kamen, a može se naći u bilo kojoj kamenorezačkoj ili kamenoklesačkoj radnji, to je njima otpad. Može se naći i u trgovinama koje prodaju materijale za fasade i sl. Nije svako kameno brašno isto, zavisi od kojeg je kamena, ali najčešće se koristi gotovo sve osim mramorne prašine.

"Kameno brasno se koristi kod izrade asfaltne mase ( ako imas nekog poznatog ko radi na asfaltnoj bazi tu mozes da nabavis koji kilogram ) a koristi se i kao punioc pri izradi raznih ukrasnih fasada i zbuka, pa ti preporucujem da se raspitas i u prodavnicama fasadnih boja kao i gradjevinskim - skladistima"

Ljekovite moći kamenog brašna priznanje su dobile nakon 20-godišnje kampane dvoje bivših učitelja, Camerona i Moire Thomson. Oni su se trudili dokazati da kameno brašno može nadomjestiti minerale koje je zemlja izgubila tijekom proteklih 10,000 godina te tako pomladiti zemlju i zaustaviti klimatske promjene.

Kako bi to dokazali, pretvorili su 25.000 kvadratnih metara neplodne zemlje blizu Pitlochryja u moderni raj. Služeći se kamenim brašnom pomiješanim s kompostom, stvorili su bogato, duboko tlo koje je počelo davati glavice zelja veličine nogometnih lopti, glavice luka veće od kokosovih oraha i ogrozde velike poput šljiva. Ovaj par tvrdi da ta tehnika može također igrati važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena jer kalcij i magnezij u kamenom brašnu pretvaraju ugljik iz zraka u karbonate.

Za tu teoriju zaintereisrala se je i NASA pripremajući se za uzgoj biljaka na drugim planetima. Par također tvrdi da kameno brašno znači da usjevima ne treba voda da bi proizveli žetvu veličanstvenog povrća, te bi takva metoda bila savršena za suha tla u zemljama trećeg svijeta.

Njihove teze potvrđuje i nekoliko eksperimenata. Braća Hardin u australskom Queenslandu kameno brašno koriste od sredine osamdesetih. Potreba za gnojenjem smanjila se za 80 posto, prinosi povećali za 25%, a brzina rasta za 20%


Zašto koristiti kameno brašno?

1. Pomaže protiv mnogih biljnih bolesti, gljivica i nametnika.

2. Jača korijenje. Primjena kamenog brašna jednom na proljeće svake godine potiče rast korijenskog sustava stabala, travnjaka, ruža i povrća. Kameno brašno nanesite neposredno prije sezone kiša.

3. Odličan dodatak travnjaku. Nanosite ga 4 puta godišnje ako je moguće, ili u proljeće, ljeto i jesen. Oko 23 kilograma dovoljno je za 465 kvadratnih metara.

4. Kameno brašno koje na proljeće date voćkama proizvest će obilje plodova na ljeto.

5. Ruže vole kameno brašno. Nanesite ga nekoliko puta na godinu, približno 1 šalicu kamenog brašna po biljci uz mnogo vode. Za najbolje rezultate dodajte 1 šalicu kamenog brašna na 4 litre vode a zatim zalijte ružu. Možete napraviti i mlijeko od kamenog brašna tako da stavite 1 šalicu kamenog brašna u najlon-čarapu, zavežete je i stavite da se preko noći namače u 4 litre vode. Stavite u raspršivač i poprskajte listove.

6. Povrće voli kameno brašno. Dodajte kameno brašno vrtnom tlu najmanje jednom godišnje, još bolje jednom na sezonu ako ste u mogućnosti. Sprej od kamenog brašna nanosite jednom mjesečno.

Artois
31.01.2013., 17:01
Da, sve ovo stoji za brašno.
To sam svima preporučivao koji me pitaju za eko ratarstvo, ali neće ljudi da slušaju.

A jedno vrijeme sam radio u kameno-rezačkoj firmi i ali tog praha ti nema koliko ti misliš.
Jer kamen se reže na mokro. Barem smo mi na svim strojevima imali mokro rezanje svih vrsta kamena.
Tako da te prašine nije niti bilo, bila je sva u toj vodi izmiješana.:ne zna:

komar
31.01.2013., 17:05
Moj otac ima favorit mineral - Zeolit - prirodni mineral vulkanskog porijekla i dva desetljeća ga koristi za osobno zdravlje i zdravlje svojih prijatelja. Njegov zeolit-prijatelj je razvio prehrambeni sustav sa zeolitom u peradarstvu i stočarstvu u Rusiji, a evo vidim ga i kod nas već duže prisutnog. Sad je došlo vrijeme da ga više proučim:

O tome se prije pisalo (http://poljoprivredni-forum.com/showthread.php?t=25467), ali nisam vidjela na ovom forumu - ili sam previdjela. Po ovim slikama i iskustvima i nije loš rezultat. Još jedno moje nastojanje da se riješim mineralnih gnojiva industrijske proizvodnje kan - urea!

Evo kod nas ZEOLIT informacije (http://www.valueadded-bestresults.com/informacije_petram_promet.html), a na kraju te stranice je primjena u stočarstvu i pripravak za vrt po 25 kg!

Ako sam dobro shvatila oca - zeolit u dodiru sa vlagom oslobađa veliku količinu kisika, a kisik je važan za pravilan rast i funkcioniranje svakog živog organizma. Pošto ne živi ovdje opet nemam intelektualnu podršku pri ruci :)

Ovo sigurno nemože zatrovati vodu niti spaliti biljke!

Evo scenarij: kompost i/ili prirodni gnoj peletirani+kamen uz sjeme prekriveno slamom sve se više nadam da ću jednom uzgajati sasvim bez oranja i ove prirodno industrijske kemije :top:

Artois
31.01.2013., 17:13
Što se tiče zeolita ja nisam za primjenu toga na tlu.
Za životinje da.
Ja sam ga osobno koristio za pranje zubi, i stvarno je fantastičan.

Ali što se tiče poljoprivrede, nikako.
Nažalost previše čitam biokemiju pa mi neke stvari ne mogu podvaliti.

komar
31.01.2013., 17:29
Da, sve ovo stoji za brašno.
To sam svima preporučivao koji me pitaju za eko ratarstvo, ali neće ljudi da slušaju.

A jedno vrijeme sam radio u kameno-rezačkoj firmi i ali tog praha ti nema koliko ti misliš.
Jer kamen se reže na mokro. Barem smo mi na svim strojevima imali mokro rezanje svih vrsta kamena.
Tako da te prašine nije niti bilo, bila je sva u toj vodi izmiješana.:ne zna:

Za izradu suvenira brusim staklo te je i tu prisutna prašina koja se utapa u vodi jer je vodeno brušenje. Vodu sa staklenom prašinom stavim u posudu da se voda ispari da bi tu suhu staklenu prašinu stavila u staklenku i za reciklažu. Vjerujem da i ta kamena prašina zapravo izgleda kao neko mlijeko... ako je ima za kupiti u građevinskim firmama bum vidla. Ovaj zeolit ima dobru cijenu moram priznati, ali ako stavljanjem na jezik zeolita određene čistoće i čekanje da se oslobađa kisik u ustima i takva konzumacija neko vrijeme može riješiti multiplasklerozu i karcinom (ja ponavljam što su mi rekli, ali nisam svjedok toga) vjerujem da je i biljkama vrijedan u jačanju otpornosti na utjecaje, a neotrovan za ljude.

Biljka112
31.01.2013., 21:28
Služeći se kamenim brašnom pomiješanim s kompostom, stvorili su bogato, duboko tlo koje je počelo davati glavice zelja veličine nogometnih lopti, glavice luka veće od kokosovih oraha i ogrozde velike poput šljiva.

neki ljudi stvarno pišu bajke...komar, veličina plodova povrća prije svega je pitanje genetike. ako neka sorta daje plodove određene veličine, da biljke uzgajaš u neznam kako plodnom tlu nećeš dobiti veće plodove.

kameno brašno inače služi za popravljanje strukture tla.

što se zeolita tiče, pitanje je koliko je pristupačan biljkama, odnosno, koliko ga biljke mogu iskoristiti.

zunzara
01.02.2013., 10:36
što se zeolita tiče, pitanje je koliko je pristupačan biljkama, odnosno, koliko ga biljke mogu iskoristiti.[/QUOTE]

imam dogovor s jednim gospodinom za kupnju zeolita ovog proljeća i koliko sam shvatila iz njegovog objašnjenja zeolit se dodaje zemlji zato da zemlja duže zadrži vlagu (znači nešto manje zaljevanja), a da li taj mineral pomogne samoj biljci za bolji razvoj i u kolikoj mjeri - nije znao..

homosapiens
01.02.2013., 11:21
Zeolit sam koristio u akvarijima za uklanjanje amonijaka na početku uspostavljanja biloške ravnoteže u novim akvarijima, a biljni akvariji u koje sam stavljao zeolit u filtere znaju stagnirati s biljnim prirastom dok se zeolit ne izvadi iz filtera...

homosapiens
01.02.2013., 11:24
zeolit se dodaje zemlji zato da zemlja duže zadrži vlagu
Točno
Dovoljno je pogledati pijesak za mačke gdje se koristi za nuždu je ništa drugo nego zeolit koji kad se mačka pomokri po njemu napravi se grumen kao spužva i to drži jako dugo dok ne pokupiš + upija mirise

komar
01.02.2013., 12:07
neki ljudi stvarno pišu bajke...komar, veličina plodova povrća prije svega je pitanje genetike. ako neka sorta daje plodove određene veličine, da biljke uzgajaš u neznam kako plodnom tlu nećeš dobiti veće plodove.

kameno brašno inače služi za popravljanje strukture tla.

što se zeolita tiče, pitanje je koliko je pristupačan biljkama, odnosno, koliko ga biljke mogu iskoristiti.


Zeliot mislim probati dodavati u nekom obliku i za probu kad ga nađem na tržištu, ali što se tiće veličine ploda.....

Nekada... bila sam u prilici sudjelovati u obitelji u radovima u vinogradu. Stari vinograd se bacio van. Na tom prostoru obradila se zemlja dubokim oranjem i dodavanjem potrebnog... na proljeće stavljali su se betonski stupovi, žica i sadila se mlada loza. Za razliku od starinskog načina obrade vinograda sad su ovi redovi bili šiiiiiiroki, pa sam sa vlasnicom vinograda po sredini nekoliko redova zasijala, a kasnije i okapala i ubirala plodove. Sve sjeme je bilo tradicionalno tj. domaće jer je ta stara žena sama ostavljala od svega svoje domaće sjeme. Po toj logici žuta mrkva je žuta mrkva, cikla je cikla, cikla koju smo sadili u vrtu srednje veličine ovdje je bila đinovska kao i sve drugo - krastavci, cikla, mrkva, repa, ma sve i tada sam ja vidjela da dobra obrada nešto znači. Meni su tada rekli (čovjeku iz grada :) ) da sa dubokim oranjem je dignuta odmorna zemlja iznutra van i da su zato plodovi takvi - sljedeće godine će biti manji, a onda kad se razraste vinograd onda više neće saditi po sredini.

Po tom iskustvu mogu vjerovati da postoje nekad izuzeća u pravilima.

komar
01.02.2013., 12:15
što se zeolita tiče, pitanje je koliko je pristupačan biljkama, odnosno, koliko ga biljke mogu iskoristiti.

imam dogovor s jednim gospodinom za kupnju zeolita ovog proljeća i koliko sam shvatila iz njegovog objašnjenja zeolit se dodaje zemlji zato da zemlja duže zadrži vlagu (znači nešto manje zaljevanja), a da li taj mineral pomogne samoj biljci za bolji razvoj i u kolikoj mjeri - nije znao..[/QUOTE]

U mom gornjem pisanju je link drugog foruma iz 2010. i njihova iskustva pa tu piše između ostalog:

Za probu smo u proljeće uzeli 10 paleta zeolitnog granulata kojeg smo na tlo
primjenili na više načina:
1) sijaćicom, direktno u red, ispod samog kukuruza u količini od 510kg/ha + 90kg/ha NPK 15-15-15
i na drugoj parceli 300kg/ha zeolita i 300 kg/ha NPK 15-15-15 (trenutno nema razlike u kukuruzu)
2) rastepaćem po brazdi na pokusnu parcelu kukuruza + 300kg zeogranule i 300kg NPK15-15-15 u red u sijačici.
3) posipavali smo po staji radi upijanja amonijaka

Razne vrste primjene smo upotrijebili kako bi za iduću sijetvu vidjeli što
je najbolje za našu vrstu tla.

Prije same primjene na zemljište smo napravili probne sijetve kukuruza u
teglama i primjetili smo bolju klijavost kukuruza sa zeolitom kao i veći
broj listova u odnosu na NPK 15-15-15.


To je meni osobno zanimljivi - što ne znači da je to zaista tako da je sa zeolitom močnije zemljište od samog NPK - možda je jednostavno to bila puka sreća te godine. To bi tek bilo istinito kad bi se godinama vidjeli ovako dobri rezultati. - Uf ali ne volim opće vidjeti NPK :)

Eto u poljoprivredi se koristi zeolit sa teorijom zadržavanja vlage, a u medicini u smislu oslobađanja veće količine kisika tj. reklo bi se da je to kisikoterapija uz ostala dobra svojstva!

zunzara
01.02.2013., 14:40
[U mom gornjem pisanju je link drugog foruma iz 2010. i njihova iskustva pa tu piše između ostalog:

Za probu smo u proljeće uzeli 10 paleta zeolitnog granulata kojeg smo na tlo
primjenili na više načina:
1) sijaćicom, direktno u red, ispod samog kukuruza u količini od 510kg/ha + 90kg/ha NPK 15-15-15
i na drugoj parceli 300kg/ha zeolita i 300 kg/ha NPK 15-15-15 (trenutno nema razlike u kukuruzu)
2) rastepaćem po brazdi na pokusnu parcelu kukuruza + 300kg zeogranule i 300kg NPK15-15-15 u red u sijačici.
3) posipavali smo po staji radi upijanja amonijaka

Razne vrste primjene smo upotrijebili kako bi za iduću sijetvu vidjeli što
je najbolje za našu vrstu tla.

Prije same primjene na zemljište smo napravili probne sijetve kukuruza u
teglama i primjetili smo bolju klijavost kukuruza sa zeolitom kao i veći
broj listova u odnosu na NPK 15-15-15.


To je meni osobno zanimljivi - što ne znači da je to zaista tako da je sa zeolitom močnije zemljište od samog NPK - možda je jednostavno to bila puka sreća te godine. To bi tek bilo istinito kad bi se godinama vidjeli ovako dobri rezultati. - Uf ali ne volim opće vidjeti NPK :)

Eto u poljoprivredi se koristi zeolit sa teorijom zadržavanja vlage, a u medicini u smislu oslobađanja veće količine kisika tj. reklo bi se da je to kisikoterapija uz ostala dobra svojstva![/QUOTE]



odlično, jedva čekam zeolit...

Artois
01.02.2013., 14:46
Nemaš ga što jedva čekati, imaš ga već nekoliko godina kod nas za nabaviti.

ti.bi
01.02.2013., 15:21
možda netko zna konkretno gdje se može nabaviti kameno brašno?
jednom sam pitala u Bauhausu, na građevinskom materijalu, pa me čovjek blijedo gledao? hvala.

meni isto salate ne raste po ljeti, koju god ljetnu sortu uzela. zapravo mi dobro nikne i raste samo prva sjetva koju onda nastojim održati što dulje. kada zavrući pokrivam posijani dio onim vrtexom ali svejedno niti listića nema.
i koji je razlog da mi špinat ne želi rasti? ako ima kakav iskusan vrtlar kakav dobar savjet.:)

Artois
01.02.2013., 15:27
Njega ne smiješ sijati na isto mjesto nakon blitve ili cikle. I ne valja ga sijati na istom mjestu gdje je bio godinu ranije.
Možda ti je tlo pre kiselo.

ti.bi
01.02.2013., 15:42
ma gdje god da ga posijem izađe mi par listića i gotovo. ne raste mi niti matovilac, npr.
a niti brokula mi ne stvara glavice već samo hrpu sitnih cvijetova.:ne zna:
kada sam pitala u sjemenarni reko mi je čovjek da moram stavljati neko mineralno gnojivo pa sam odustala, dobra mi je onda i ovako.
lako moguće da je tlo kiselo. to onda moram odnijeti negdje na analizu, ne?

Artois
01.02.2013., 15:49
Pa analiza tla će ti najbolje pokazati stanje tvojega tla, ali smatram da je to ne isplativo osim ako nije neka veća površina u pitanju.
Ja sam na svoju ruku svoja zemljišta dovodio iz kiselog u neki normalni pH.
Kolika ti je to površina?

komar
01.02.2013., 15:58
Nemaš ga što jedva čekati, imaš ga već nekoliko godina kod nas za nabaviti.

samo sam na netu našla:

- kameno brašno http://www.candor.hr/webshop.php?PID=793
- zeolit - https://www.facebook.com/pages/Zeolit-Koprivnica/264145500372966?ref=hl --- http://www.valueadded-bestresults.com/images/zeolit_priprema.pdf

Artois
01.02.2013., 16:04
Ne znam koliko ovo kameno sadrži silicijevog dioksida i kalcijevog oksida.
To treba gledati prilikom kupovine.

ti.bi
01.02.2013., 17:57
Pa analiza tla će ti najbolje pokazati stanje tvojega tla, ali smatram da je to ne isplativo osim ako nije neka veća površina u pitanju.
Ja sam na svoju ruku svoja zemljišta dovodio iz kiselog u neki normalni pH.
Kolika ti je to površina?

ma samo 180 kvadrata. za moju vlastitu upotrebu.
što mogu sama napraviti?

Artois
01.02.2013., 18:34
To je mala površina.
bilo bi idealno ako imaš novaca za dati 300 i više kuna za analizu tla.
To bi bilo najbolje riješenje.

Jer ovako mi možemo samo nagađati što je problem.
Možda je problem i u premalo vode tijekom dozrijevanja, možda i nedostatak kalcija u tlu (najvjerojatnije, jer do njegovog gubitka dolazi u kiselim tlima), možda ovo, možda ono...

Ja sam prije nekoliko godina sve zemlje dao na analizu i dobio što i kako trebam, ali nisam radio po tome.
Već sam sebi napravio plan od 3 godine kako da dovedem zemlju u red.
I to sam uspio, ja sam zadovoljan učinjenim iako to može još bolje.

Zato ako ti je to jedina zemlja i na njoj što uzgajaš to uzgajaš samo za sebe, pokušaj uštediti nešto para i napraviti analizu tla :top:

jezic
01.02.2013., 18:57
komar-salata niče za dan na sobnoj temp-pa je premjesti na upola hladnije i neće otići u zrak-takva ne može otići u glave.Ja salatu imam i sad u vrtu-pod najlonom-ujesen posijem 8mj,u devetom presadim ,kad zahladi-blizu nule pokrijem najlonom-na proljeće ako treba rasadim i tako možeš cijelu god imati salatu-ja je obožavam.Tu mi je i mladi luk-da ga imam za uskrs,a i mrkva-imaš ju ranije u 5mj.

jezic
01.02.2013., 19:27
KOMAR-čitam malo tvoje prijašnje postove:umrla sam od smijeha o onom s puževima!Čovječe-te napasti se nemoš riješiti-nikako!Probala ja ljusku,solila vrt,vapno,pepel pivo,ma ništa-još mi je najbolje oni ti zorom izlaze papati i to mi je najgore-čuvam jagode cijelo ljeto-dok su zelene-ok,a kad počnu zorit-obstiše sve,ako rano ujutro ne pobereš.Imam i patke-njih možeš pustit samo ako u vrtu nema kupusnjača-jel i one pojedoše povrće,ali i puževe.Dragi moji bez rada nema ništa-kod mene je tlo teško i vlažno i zato je njima tu super,a prošla godina je svima bila koma zbog suše.Evo jučer sam posijala brokulu-nikla je i sad ide na 15 stupnj.da polako raste.Krajem veljače ću posijati rajčicu-da mogu prepikirati za pod najlon kad otopi snijeg.

ti.bi
02.02.2013., 07:36
To je mala površina.
bilo bi idealno ako imaš novaca za dati 300 i više kuna za analizu tla.
To bi bilo najbolje riješenje.

Jer ovako mi možemo samo nagađati što je problem.
Možda je problem i u premalo vode tijekom dozrijevanja, možda i nedostatak kalcija u tlu (najvjerojatnije, jer do njegovog gubitka dolazi u kiselim tlima), možda ovo, možda ono...

Ja sam prije nekoliko godina sve zemlje dao na analizu i dobio što i kako trebam, ali nisam radio po tome.
Već sam sebi napravio plan od 3 godine kako da dovedem zemlju u red.
I to sam uspio, ja sam zadovoljan učinjenim iako to može još bolje.

Zato ako ti je to jedina zemlja i na njoj što uzgajaš to uzgajaš samo za sebe, pokušaj uštediti nešto para i napraviti analizu tla :top:

možda znaš gdje se u Zg-u može dati zemlja na analizu?
ako nije tajna, ako ispadne da fali kalcija, kako si to riješio? a da ne dodajem razno raznu štetnu kemiju.
inače, imam navodnjavanje sistemom znojenja tako da sumnjam da je voda u pitanju. ovo ljeto smo još i zalijevali kantama, dakle odstajala voda, inače bi se valjda sve posušilo.
i hvala.:)

Artois
02.02.2013., 08:31
1. Agronomski fakultet Zagreb, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb, tel. 01/2393902
2. Institut za geološka istraživanja, Sachsova 2, Zagreb, tel. 01/61 60 888, 61 60 700, 616 0 745

Najbolje odnesti na agronomski, samo ih nazvati prvo.

Kada doneseš zemlju na analizu tada im kažeš što želiš na toj zemlji uzgajati i onda ti oni naprave analizu i dobiješ račun gdje ti piše cijena svih tih analiza i njihova preporuka gnojidbe i ostalih stvari vezanih za te kulture koje misliš uzgajati.

ti.bi
02.02.2013., 11:58
puno hvala.

komar
02.02.2013., 13:06
Ne znam koliko ovo kameno sadrži silicijevog dioksida i kalcijevog oksida.
To treba gledati prilikom kupovine.

Možete to malo pojasniti? Utjecaj na biljke i koji omjer se traži kod kupovine kamenog brašna!

komar
02.02.2013., 13:35
KOMAR-čitam malo tvoje prijašnje postove:umrla sam od smijeha o onom s puževima!Čovječe-te napasti se nemoš riješiti-nikako!Probala ja ljusku,solila vrt,vapno,pepel pivo,ma ništa-još mi je najbolje oni ti zorom izlaze papati i to mi je najgore-čuvam jagode cijelo ljeto-dok su zelene-ok,a kad počnu zorit-obstiše sve,ako rano ujutro ne pobereš.Imam i patke-njih možeš pustit samo ako u vrtu nema kupusnjača-jel i one pojedoše povrće,ali i puževe.Dragi moji bez rada nema ništa-kod mene je tlo teško i vlažno i zato je njima tu super,a prošla godina je svima bila koma zbog suše.Evo jučer sam posijala brokulu-nikla je i sad ide na 15 stupnj.da polako raste.Krajem veljače ću posijati rajčicu-da mogu prepikirati za pod najlon kad otopi snijeg.

Što se tiće puževa (hvala Bogu nemam ih) ali kao sve u prirodi jel ima puž neku biljku koju posebno ne voli? Da bi zemlja bili suhija možda bi mogla napraviti dublje jarke za staze tako da se voda cijedi više prema dolje pa će gredice biti manje podobne za puževe (fantaziram, ali neznam kak to izgleda u prirodi jer je moja zemlja brdovita i uvijek je manjak vlage).

O salati ću još jednom pročitati sve sa forumu i iz ovih knjiga kaj imam pa bum vidla kaj se da ove godine. A isto mi tako stalno fali grincaj pa sam shvatila da radim krivo.

Mrkva (http://www.aromaterra.hr/aromaterapija/fitoaromaterapija/etericna_i_biljna_ulja_mrkve.htm) i peršin (http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/povrcarstvo/persin/morfoloska-svojstva-persina-te-uvijeti-za-rast-i-r) su dvogodišnje biljke - pa me ništa ne sprečava da posadim više i ostavim za drugu godinu jer inaće čekam od proljeća da mi opet izraste za korištenje. Prošle godine sam posadila tri velika "bloka" mrkve i peršina. Dva bloka sam kroz ljeto i jesen iskopala i potrošila a treći sam ostavila za preko zime da u proljeće imam dalje za korištenje. Eto tako sam :lol: otkrila toplu vodu!

I vjerujem da sam na putu da kvalitetnu sortu mrkve koja mi dobro raste mogu imati svoje sjeme. Isto tako rajčica iz sjemena koja je rasla u mojoj zemlji sa kompostom je bila jača i bolja u vrtu kroz ljeto od onih kupljenih sadnica. Možda je samo puka sreća - vidjet ćemo!

Biljka112
02.02.2013., 17:35
Ako se želiš riješiti puževa, posadi borač u vrt. Kada se jednom posadi ili posije kasnije se sam zasijava. Biljka provjereno tjera puževe.

carmenn
05.02.2013., 19:52
Ljudi što ste navalili na kameno brašno, moja svekrva ga je stavila i psuje sama sebi sve po spisku jer ti to tolko zbije tlo da je to prestrašno. Što onda nakon njega - turbo zelena gnojidba, ili šta?
Uzmite Agrovit, u praksi se pokazao dobar, učinkovit, ljeti sigurno drži vlagu(znam ljude koji rade s njim).
Potpuno se slažem s čovjekom, analiza tla je najpametniji izbor.
Za sve koje zanima eko, bio, biodinamička, poljoprivreda bez oranja i kopanja i svaka poljoprivreda koja je potpuno prirodna, idite na: vrtizobilja.com - Čovjek drži radionice, ima 12 godina iskustva iz cijelog svijeta, i svaka kuna koja se kod njega potroši za njegovo znanje vrijedi u potpunosti.

Biljka112
06.02.2013., 09:31
Ma ne treba vam ni Agrovit. Koristite kompost...svake godine napravite hrpu komposta, u proljeće ga razbacajte po vrtu, ljeti malčirajte biljke...

esperanza0905
11.02.2013., 12:48
mene su neki isprepadali da će mi se zmije kotiti ispod malča.
vot ju sinks??

Artois
11.02.2013., 12:51
mene su neki isprepadali da će mi se zmije kotiti ispod malča.
vot ju sinks??

Zavisi kakva godina bude.
Ako bude kao ova sušna, a tamo bude vlago to je vrlo lako moguće.

Meni su dolazile u bazenčić pred kućom tijekom ovih vrućina :kava:

esperanza0905
11.02.2013., 13:02
znači da im podmetnem vodu negdje drugdje ;) ?

Artois
11.02.2013., 13:06
Ako bude kao i prošle godine ovakvo dugo, vruće ljeto možemo ih opet očekivati oko okućnica. :D

Nemojte ništa unaprijed raditi.
Stignete u 6om,7om mjesecu dok vidite kako će se situacija razvijati.

Biljka112
11.02.2013., 14:30
mene su neki isprepadali da će mi se zmije kotiti ispod malča.
vot ju sinks??

neće. ljudi svašta pričaju...čak i ako se naseli kakva zmija vjerojatno neće biti otrovna. osim toga, zmija je korisna životinja, tamani miševe i voluharice.

komar
12.02.2013., 00:13
mene su neki isprepadali da će mi se zmije kotiti ispod malča.
vot ju sinks??

Prije par godina i nisam prekrivala gredice. a na putevima po vrtu su se sunčale zmije - one šarene - što prevodim da su otrovnice. Kad bi dolazila u vrt odlazile bi u rupu u gredici - uglavnom u salatu. Od tada u vrt uvijek idem u dokoljenicama i tenisicama ma kako vruče bilo da ih vidim ako mi idu na noge, a uglavnom radim u rukavicama po zemlji.

Netko mi je rekao da pepel i čikovi zmije smetaju pa sam u zadnje dvije godine tražila od familije da skupljaju u teglu svoje pušačke ostatke i to sam posipavala po stranicama vrta uz ogradu. E pa sad jel to vrijedi ili su to samo puste priče - neznam točno, ali nakon čikova nisam susrela zmiju u vrtu.

Pošto MM misli da je zmija korisna domaća životinja :) i dok kosi uzima ih i nosi u gaciju da ih ne ugrozi - i ja sam nekako prihvatila da smo sustanari na zemlji.

esperanza0905
12.02.2013., 08:06
hvala na zanimljivim odgovorima ;)

ti.bi
13.02.2013., 10:54
ja sam ispod malča nailazila samo na sljepiće.
za sada, jel'. :mig:

Biljka112
13.02.2013., 11:21
a sljepić je ionako gušter...koristan naravno

komar
16.02.2013., 12:54
a sljepić je ionako gušter...koristan naravno

Da, po MM je sve zakonom zaštićeno danas osim čovjeka http://www.sisak.info/forum/showthread.php?9756-NEMOJTE-ubijati-sljepi%C4%87e!

Ja se osiguram od pravih zmija, ali isto ih nebi ubila - već eto tražim načine da ih otjeram a životno ne ugrozim. Preko našeg zemljišta ide potok pa mislim da su tu oko potoka življe sve aktivnosti životinja nego na drugim dijelovima zemljišta.
Tu nam dolaze zmije, ježevi, srne, fazani i dr. a vode po zakonu moraš dati svakome :lol: ako nisi komunalno poduzeće!

komar
18.02.2013., 22:23
Da, po MM je SVE zakonom zaštićeno danas osim čovjeka ...

Prilog toj tvrdnji glede zmija u vrtu: http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/radio-rakiju-od-poskoka-pa-mu-je-inspekcija-oduzela-sve-boce-291040

komar
22.02.2013., 08:43
Našla sam jedan članak koji tjera vodu na moj mlin i iskreno se nadam da će uzgoj hrane biti isplativa, važna i velika komponenta našeg života - ona je osnova svega!

Eko proizvođači prodaju svoje proizvode po daleko višim cijenama od onih drugih zato jer organski način uzgoja daje manji prinos za mene je bajka:

http://politika.hr/politicar-tjedna/12337-poljoprivrednici-u-indiji-ruse-rekorde-prirodnim-nacinom-uzgoja-usjeva

<<<Tako se organska metoda uzgoja pokazala superiorna prema drugim hi-tech metodama uzgoja. Ovi rekordi će sigurno pomoći ukloniti sumnju o niskim prinosima koji se uglavnom povezuju s organskim načinom uzgoja.<<<

Artois
22.02.2013., 09:42
Našla sam jedan članak koji tjera vodu na moj mlin i iskreno se nadam da će uzgoj hrane biti isplativa, važna i velika komponenta našeg života - ona je osnova svega!

Eko proizvođači prodaju svoje proizvode po daleko višim cijenama od onih drugih zato jer organski način uzgoja daje manji prinos za mene je bajka:

http://politika.hr/politicar-tjedna/12337-poljoprivrednici-u-indiji-ruse-rekorde-prirodnim-nacinom-uzgoja-usjeva

<<<Tako se organska metoda uzgoja pokazala superiorna prema drugim hi-tech metodama uzgoja. Ovi rekordi će sigurno pomoći ukloniti sumnju o niskim prinosima koji se uglavnom povezuju s organskim načinom uzgoja.<<<

Susreo sam se sa SRI metodom. To ti je sve šuplja priča za mene.
Kome je u interesu proizvesti 3t kukuruza na 1ha? :ne zna:

Hrana je bila i bit će važna komponenta života, ali eko načinom uzgoja možeš hraniti sebe i svoju obitelj. Eventualno o širem krugu treba dobro razmisliti.
Ta priča oko eko hrane je preveliki marketinški trik, koji ljudi puše.
I neka, svaka roba ima svoga kupca :top:

Biljka112
22.02.2013., 15:02
Kad već raspravljate o prirodnom poljodjelstvu obavezno pročitajte "Evoluciju jedne slamke" od Fukuoke. Obavezno štivo za sve koji se žele baviti ovakvom poljoprivredom.
Po Fukuoki prirodno uzgojena hrana trebala bi biti jeftinija...ali nije. Kao što Artois reče, dobar marketinški trik.

komar
22.02.2013., 16:31
Kad već raspravljate o prirodnom poljodjelstvu obavezno pročitajte "Evoluciju jedne slamke" od Fukuoke. Obavezno štivo za sve koji se žele baviti ovakvom poljoprivredom.
Po Fukuoki prirodno uzgojena hrana trebala bi biti jeftinija...ali nije. Kao što Artois reče, dobar marketinški trik.

Ako gledamo matematiku uloženog novca u gotov proizvod onda bi trebala biti jeftinija, samo što danas se naplaćuje valjda to što je hrana manje štetna da ne kažem zdrava - pa onda plaćaš umjesto doktoru - proizvođaću hrane da si živ.

Hvala - budem potražila!

komar
24.02.2013., 17:06
Ove godine ću posaditi ozbiljan komad krumpira pa gledam iskustva u susjedstvu i ... vaše na netu:

Krumpir možete uzgojiti i bez zemlje, na slami.

ja probao prošle godine, ali je bolje u zemlji, imao sam puno sitnih plodova, i zemljane životinje su mi izjele dosta krumpira, dok je onaj u zemlji bio netaknut. Nisam špricao niti onaj pod slamom niti onaj u zemlji, jedino je manje posla sa slamom kasnije, nema okopavanja, Šta si posadio, posadio si i samo vadiš, dok unaj u zemlji moraš okopavati, zagrtati .

Ja sam sadila do sada na klasičan način pokoji red tek tako za probu jer mi se kao nije isplatilo kad je krumpir jeftin. Nisam opće imala zlatica i sve super, cima - gomolji OK - da mi nisu susjedi iskopavali mladi krompir :503:

Zato ću ove godine posaditi veliki blok da imam i ja uz susjede kaj jesti. Još uvijek ne vjerujem samoj slami iako pokrivam vrt i rezultati postoje zato ću klasično posaditi krumpir i onda sve prekriti slamom da mi ne raste korov i dr. Jedan susjed je imao krumpir u slami pa on ne govori baš da je to posebno dobra tehnika uzgoja. Opet se vratio na sadnju u zemlju.

McGrubi
24.02.2013., 17:10
Kad već raspravljate o prirodnom poljodjelstvu obavezno pročitajte "Evoluciju jedne slamke" od Fukuoke. Obavezno štivo za sve koji se žele baviti ovakvom poljoprivredom.
Po Fukuoki prirodno uzgojena hrana trebala bi biti jeftinija...ali nije. Kao što Artois reče, dobar marketinški trik.

to ti je više stvar ponude-potražnje

ako imaš malo nekog traženog proizvoda, onda mu možeš dignuti i cijenu

konvencionalna poljoprivreda ima državne subvencije, kako EKO proizvođači stoju sa tim?

Artois
24.02.2013., 17:12
Naravno da se vratio, ovo je sve izmišljanje tople vode drkađija koji prodavaju pamet pod bubrege.

Samo ti njega rokaj u zemlju i neka je u jesen u slast ;)

Biljka112
24.02.2013., 17:43
Treba znati i to sa slamom...Zemlju nije potrebno obrađivati, dovoljno je pokositi mjesto gdje se krumpir uzgaja. Onda se na zemlju stavi sloj slame debljine 15 do 20 cm i na slamu se slažu krumpiri. Kada su krumpiri složeni - "posađeni", pokriju se slojem slame desetak centimetara. I to je to...Nema okopavanja, nema nagrtanja, nema kopanja kod vađenja krumpira a ubrani krumpiri su čisti.
Ova metoda nije predviđena za velike površine.

diabolica
24.02.2013., 20:00
Dakle,
Vjerovali ili ne za sve biljke je potrebna vlaga. Laički rečeno, voda.
Tako i kod krumpira. Ako je nadzemna masa biljke dovoljno razvijena, onda će i podzemni plod (krumpir) biti veći.
Jednostavnije, ako ti je hladno, pojačaš grijanje i onda ti je toplije.
Tako i kod biljaka. Ako im daš više lisne mase, one će tu energiju lista, preusmjeriti u konačnici u veći plod. Krumpir, papriku, bilo što.
Jedina razlika kod krumpira je to što pod slamom PLOD, nemora trošiti energiju na "kopanje pod zemljom, za razvitak (veličinu)"
I zato, kod konvecionalne sadnje krumpira, zemlja mora biti rahla (izfrezana) i dati će veći krumpir. A pod slamom, energija se usmjerava u plod, jer se ne mora trošiti na razvitak ploda i "borbu sa zemljom" da nastane mjesto za plod.
Bilo bi dobro ( a nisam) izmjeriti težinu ukupnog prinosa po biljci pod slamom ili pod zemljom, i tako bi jedino mogli znati prinose.
Razlika je , što pod slamom posadiš krumpir i kasnije nemaš posla do vađenja. Dok u prvom slučaju imaš dodatne poslove okopavanja.
Ali, najvažnije za prinos su agrometereološki uslovi, što znači pravovremeno snadbijevanje biljaka sa vodom. Prošla godina je bila idealna.
Ako ste u mogućnosti na posađenim površinama omogućiti pravovremano navodnjavanje, kad biljke imaju potrebu za vodom, imati ćete iznadprosječne rezultate u prinosu, poštivajući hranidbene potrebe biljaka., neovisno o načinu uzgoja.

komar
25.02.2013., 12:40
Dakle,
Vjerovali ili ne za sve biljke je potrebna vlaga. Laički rečeno, voda.
Tako i kod krumpira. Ako je nadzemna masa biljke dovoljno razvijena, onda će i podzemni plod (krumpir) biti veći.

Ako ste u mogućnosti na posađenim površinama omogućiti pravovremano navodnjavanje, kad biljke imaju potrebu za vodom, imati ćete iznadprosječne rezultate u prinosu, poštivajući hranidbene potrebe biljaka., neovisno o načinu uzgoja.

Ovo sa krumpirom mi se sviđa i sigurno ću posaditi pod slamu. Jedino me zanima kakav je početak. Sve se to posloži kao što veli Biljka iiiii jel se onda sve dobro namoči i tako ostavlja ili kojim ritmom se zaljeva na početku.

A što se tiće mreže za zasjenjivanje gredica salate - ovo je super ideja - rješenje za mene: http://www.pvcplans.com/trellis.htm i sad mi se čini da i nije sve tak teško kako se čini.

Biljka112
25.02.2013., 17:00
Nakon sadnje krumpira na slamu možeš ga zaliti, neće mu škoditi.

Kod mreža za zasjenjivanje vodi računa o tome koliko mreža propušta svjetla.

jezic
26.02.2013., 09:34
Ovo sa krumpirom mi se sviđa i sigurno ću posaditi pod slamu. Jedino me zanima kakav je početak. Sve se to posloži kao što veli Biljka iiiii jel se onda sve dobro namoči i tako ostavlja ili kojim ritmom se zaljeva na početku.

A što se tiće mreže za zasjenjivanje gredica salate - ovo je super ideja - rješenje za mene: http://www.pvcplans.com/trellis.htm i sad mi se čini da i nije sve tak teško kako se čini.

bok!Ovo sa sjenom za salatu ti je baš dobra ideja-probaću na proljeće,mogu po tome i mahune i krastavci.

posavac55
26.02.2013., 09:46
bok!Ovo sa sjenom za salatu ti je baš dobra ideja-probaću na proljeće,mogu po tome i mahune i krastavci.

bez oranja i kopanja , sam uzgajao jagode na foliji , krastavce na foliji sa mrežom na stupovima i crijevom za navodnjavanje ispod folije .

Dio toga što neki propagiraju je za rekreaciju i odmor . Ako se radi za novac i proizvodnju za tržište priča je drugačija . Moja obitelj proizvodi dio za vlastite potrebe , dio poklonimo , dio prodamo .

Prošle godine problem je bio sa visokim temperaturama koje su bile uzrok da se plodovi ne zametnu unatoč navodnjavanju i oprašivanju od kukaca . To sam imao ja i više ljudi koje poznajem .

diabolica
26.02.2013., 09:52
Točno, isti slučaj kod mene.
Što se tiče rada na slami, ide ovako, naneseš slamu u potrebnoj debljini, onda se tamo gdje idu flanci napravi mala rupa(otvori se slama) i flanac posadi u zemlju, vrati se slama da flanci vire van i malo zaliješ da se zemlja primi oko korijena. Samo bojim se da ove godine neće biti slame, ili će biti paprena cijena. Jer prošle godine nije bilo dovoljno otkosa trave zbog suše.

diabolica
26.02.2013., 09:57
Komar, ono sa pvc cijevima je preskupo, i ako će biti suša, pola toga neće uspijeti jer krastavci trebaju vodu. Kako mi imamo free vodu, ja sam prošle godine i po suši zalijevao i svi su krastavci bili lijepi debeli puni vode i mesa, što ovdje ne bi bio slučaj. Za 4 m mreže bilo mi je dovoljno 2 jača stupa od agacije i jedan potporanj u sredini, i krastavaca ko blata.

komar
26.02.2013., 10:38
Prošle sam godine sve klasično posadila i onda ogrnula sve suhom travom. Mahune su me posebno veselile uz paradajz - od prvog branja do mraza to je samo raslo, raslo i raslo a ja sam pobirala. Uz zaljevanje sa biljnim gnojivom to je bila milina. Drugo je bilo zadovoljavajuće.

http://img827.imageshack.us/img827/321/gljive2012002.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/827/gljive2012002.jpg/)

Nisam se proslavila sa salatom i krastavcima jer ih je sunce pržilo!

Biljka112
26.02.2013., 14:23
Samo bojim se da ove godine neće biti slame, ili će biti paprena cijena. Jer prošle godine nije bilo dovoljno otkosa trave zbog suše.

diabolica...nisi utvrdio gradivo.
objasni kako neće biti slame zato jer nije bilo dovoljno otkosa trave.
pokošena trava nakon sušenja nije slama već sijeno. slama je stabljika žitarica (pšenica, ječam, raž, zob, tritikale...).

diabolica
26.02.2013., 15:37
Da točno da se životinje hrane prvenstveno sa travom, a slama im služi za stelju i prehranu, pa su seljaci u nemogućnosti nabave travnih otkosa koristili sve što se nađe na tržištu. A cijena kocke slame, je bila 10 kn , sad je 20. I ako je još uopće ima. Ovi moji su se baš tužili da se moraju voziti sa traktorima na neke livade koje nikad prije nisu kosili za travu jer u svojoj bližoj okolici nisu imali dovoljno travnatih površina zbog suše.
Danas gledam sjeme kuruze, Pajdaš je nekakvih 400 i nešto, a sjećam se da sam ga ja kupio prošle godine za 360, mislim. Pitam zašto je takva cijena, kaže jer je prošlogodišnji urod zakazao.
Bojim se da ćemo ove godine oguliti papke.....

komar
26.02.2013., 15:42
Komar, ono sa pvc cijevima je preskupo, i ako će biti suša, pola toga neće uspijeti jer krastavci trebaju vodu. Kako mi imamo free vodu, ja sam prošle godine i po suši zalijevao i svi su krastavci bili lijepi debeli puni vode i mesa, što ovdje ne bi bio slučaj. Za 4 m mreže bilo mi je dovoljno 2 jača stupa od agacije i jedan potporanj u sredini, i krastavaca ko blata.

Nisam mislila graditi sustav za navodnjavanje ovaj civilizirani :) jer tam nemam pumpe, struje, a kakve imam susjede odnijeli bi sve kablove i dr..... u vrtu koristim kantu za smeće zelenu koju komunalac neće čistiti i tu mi se namaću koprive, lavanda i dr. te sve zaljevam ručno. Krastavci i salata su bili na dijelu vrta gdje je cijeli dan sunce pa su se spržili, pojeli mi nešto tek za dušu! Očekujem da će mi mreža biti od koristi. Ono pvc mi je samo mustra kako ću napraviti od letvi/dasaka držalo za mrežu ak MM nebu imao vremena ili volje to napravit. Tak se sve skupa onda može dignuti i prenijeti na drugu gredicu. Ono na slici mi je super za cvjetnjak - kraj toliko zemlje ne mislim u teglama saditi krastavce!

komar
28.02.2013., 17:01
Ako je nadzemna masa biljke dovoljno razvijena, onda će i podzemni plod (krumpir) biti veći.
Jednostavnije, ako ti je hladno, pojačaš grijanje i onda ti je toplije.
Tako i kod biljaka. Ako im daš više lisne mase, one će tu energiju lista, preusmjeriti u konačnici u veći plod. Krumpir, papriku, bilo što.
Jedina razlika kod krumpira je to što pod slamom PLOD, nemora trošiti energiju na "kopanje pod zemljom, za razvitak (veličinu)"
I zato, kod konvecionalne sadnje krumpira, zemlja mora biti rahla (izfrezana) i dati će veći krumpir.

Jedne godine (u prošlom životu :) moji su na vrt bacili kompost od šampinjona) izrasla je cima od krumpira visine metar i pol, ali na žalost u toj šumi zelenila nije bilo nešto naročito ni po količini ni po veličini gomolja.

Postoji nekoliko prirodnih načina da se interakcijom s drugim biljkama populacija krumpirove zlatice drži pod kontrolom na onoj razini koja neće znatno utjecati na urod.

HREN • Uz krumpir posaditi red hrena, miris hrena odbija krumpirovu zlaticu. U našem eko-uzgoju blizinom hrena vrlo uspješno štitimo nasad krumpira. Posađen je red hrena udaljen pola metra od ruba krumpirišta širokog 3 metra. Gustoća sadnje između pojedinačnih biljaka hrena u redu je 1,5 metra. Patliđan također uspješno štitimo hrenom posađenim unutar reda između patliđana na otprilike svakih 4 metra i do sada nismo primjetili niti jednu zlaticu na patliđanu kojeg inače vrlo rado napadaju.

KAMILICA • Kamilica ispušta tvari koje zlatice ne vole, posađena s krumpirom smanjuje broj zlatica u nasadu.

RABARBARA • Smeđi smrdljivi martin prirodni je neprijatelj ličinki zlatice. U blizini nasada krumpira posadite rabarbaru, martini se vole gnijezditi na cvijetu rabarbare, tako ćete povećati njihovu brojnost u vašem uzgoju. Obratite pažnju na činjenicu da je rabarbara trajnica, na jednom mjestu može ostati i 20 godina. Ako krumpir u plodoredu selite po parceli rabarbaru posadite na mjestu koje će uvijek biti blizu nasada krumpira. Rabarbari se u uzgoju u pravilu odstranjuje cvijet da cvatnja ne iscrpljuje biljku, ali biljku koju ste posaditi za zaštitu krumpira ostavite da cvate.

sa www.prirodna-hrana.info

posavac55
28.02.2013., 17:46
HREN • Uz krumpir posaditi red hrena, miris hrena odbija krumpirovu zlaticu. U našem eko-uzgoju blizinom hrena vrlo uspješno štitimo nasad krumpira. Posađen je red hrena udaljen pola metra od ruba krumpirišta širokog 3 metra. Gustoća sadnje između pojedinačnih biljaka hrena u redu je 1,5 metra. Patliđan također uspješno štitimo hrenom posađenim unutar reda između patliđana na otprilike svakih 4 metra i do sada nismo primjetili niti jednu zlaticu na patliđanu kojeg inače vrlo rado napadaju.


sa www.prirodna-hrana.info

Što Vam znači eko - uzgoj ? Hren je trajnica koji na istom mjestu živi više godina i širi se poput korova . Moja obitelj proizvodi dio povrća za svoje potrebe , dio prodamo , dio poklonimo . Đubrenje zemlje je sa konjskim stajnjakom kojeg mi da jedna obitelj koja ne radi zemlju , navodnjavanje sa prirodnim padom , krastavci na foliji i mreži .

Sa čime štitite krastavce , paradajz , mahune i krumpir od plamenjače ?

To je u Slavoniji bolest u šestom mjesecu kada budu kiše i sparina .