PDA

View Full Version : Hrvatski povijesni brodovi


Novi233
31.08.2011., 19:35
Mislim da tema nije postajala,pa započinjem nizom slika u linkovima,od manjih prema većima


Guc (http://fc04.deviantart.net/fs70/f/2010/315/2/f/2fbef9092e286ba87014db0a1a621bcc-d32lub9.jpg)

Neretvanska lađa (http://s2.pticica.com/foto/0001037225_l_0_u9uzzo.jpg)
Stotinama godina, sve do početka 1970-ih godina XX. stoljeća lađe su bile osnovno teretno prijevozno sredstvo u dolini Neretve, za razliku od trupica, koje su bile svojevrsno "osobno" prijevozno sredstvo.

Prema pučkom vjerovanju postanak i naziv lađe temelji na nazivu jednog njezinog dijela - kobilice, također tradicionalnom i autohtonom neretvenskom plovilu, koju puk naziva trupom ili trupicom. Produženjem dna trupe i dizanjem boka novim daskama, "mala" trupa prerasta u lađu.[1]

Takvim podrijetlom trupe vezuju se s pojmom copula, primitivnog čamca koji je bio poznat duž hrvatske obale. Prvi podatci o copulima u Neretvi pripadaju mletačkim izvorima iz XVII. stoljeća, i "Kronici fra Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662.-1686.)"
Prema tim i drugim podatcima, i po broju ljudi u jednom copulu, šestorica, trebalo bi zaključiti da se radi o većem čamcu, te da Mlečani neretvanske copule izjednačuju s barkama ili čamcima. U tom slučaju ime čopula ili čopul odnosi se na veći neretvanski čamac, dakle lađu.

Pred Drugi svjetski rat lađe su pojedinačno imale i svoja imena, bilo zemljopisna kao "Hrvatska", "Zagreb", "Kozjak", "Vis"; opća kao "Vila", "Vezir"; vlastita kao "Marita"; ili pridjevna kao "Nevridna", zbog toga što ih je pod vlastitim imenom trebalo prijaviti lučkom uredu koji bi im tada izdao i prijavni broj.

Condura croatica (http://static.panoramio.com/photos/original/17347418.jpg)
To su najmanji ali i najubojitiji ratni brodovi u svjetskoj povijesti. Conduru Croaticu opisao je Bizantski car Konstantin Porfirogenet, zahvaljujući tim zapisima doznajemo da su Hrvati imali veliki broj [oko 80] tih brodova. Dužine su 7-8 m, građeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove, te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro i tada su se funkcije paralelnih gredica na dnu mijenjale i one su postale stabilizatori broda. Ti brodovi su napravljeni i vjerojatno su plovili u vrijeme hrvatskih narodnih vladara Krešimira IV. i Zvonimira. Prema jednom povijesnom napisu, u Krešimirovo vrijeme Hrvatska je imala 20.000 veslača na kondurama, a neki izvori govore da je kralj Tomislav imao samo u Ninu spremno 15.000 veslača na kondurama.

Gajeta falkuša-močiguzica (http://lh3.ggpht.com/-RwBSnbw9o4w/Sq6yy8u1uFI/AAAAAAAAEpA/T1IipzSWnfU/DSC07599.JPG)

gajeta falkuša (http://s2.pticica.com/foto/0001116887_l_0_823wyw.jpg)
Viški su ribari u potrazi za što većim i boljim ulovom uvijek bili više zainteresirani za otvoreno more i rubne otoke Palagružu i Svetac, pa su majstori brodograditelji nastojali načiniti gajetu koja bi mogla udovoljiti zahtjevima baš takve plovidbe. Tako je nastao autohtoni hrvatski brod gajeta ¨falkuša¨, a odlikuje se izvrsnim plovnim karakteristikama. ¨Falkuša¨ je posebna gajeta s jedrima i 5 vesala kojima se brodica pokreće za vrijeme bonace. Duga je 9 metara, široka 2,90 metara, a jarbol joj je visok koliko je duga, dakle 9 metara. Od drugih je brodova nisu razlikovale samo dimenzije, nego i materijal. ¨Falkuša¨ se gradila isključivo od borovine s otoka Sveca, a zna li se kako na tom eruptivnom otoku ima malo zemlje i kako ga vjetrovi i valovi nemilosrdno krote, jasno je da je bor koji opstane u takvim uvjetima drvo koje podnosi najpogibeljnije situacije. Za kobilicu se tesala hrastovina, a oplata falkuše je od ariša. ¨Falkuša¨ je imala i autentičnu opremu bez koje se nije isplovljavalo. Na palubi su se nalazile drvene bačve za soljenje ribe te posude za vodu i vino, a bilo je pletenih košara za ulovljenu ribu. Ribari su se prilikom lova koristili mrežom, kompasom i feralom (fenjerom), a falkušom se aktivno plovilo sve do polovine 20. stoljeća.

Dubrovački galijun (http://lh5.ggpht.com/-g2L9aeWIJHY/Rlpa2b0hE9I/AAAAAAAAALg/5n64yuYedwQ/DSC00069.JPG)
Galijun je najčuveniji dubrovački jedrenjak i zasigurno najbolje građeni brod svog vremena. "Na dubrovački način", odnosno "argosy", tako su taj brod nazivali Englezi i zapadni Europljani. Odlično konstruiran i čvrsto izgrađen bio je dobrih manevarskih sposobnosti i pogodan za duge plovidbe i kao trgovački brod (kako se
najčešće koristio) i kao naoružani ratni brod. Građen i korišten od XVI. do XVIII. stoljeća bitno je obilježio XVII. stoljeće - zlatni vijek Dubrovnika. Bio je temeljna jedinica dubrovačke trgovačke flote i osnova razgranate trgovine koja je Dubrovniku osigurala materijalni i duhovni procvat.

Dubrovačka karaka (http://lh3.ggpht.com/-HXIqdjm5q7Y/RKGztZXIABI/AAAAAAAAAC4/AanWYtHhu08/dscf7798.jpg)
Dubrovačka karaka (eng. argosy) je velik jedrenjak građen u Dubrovačkoj Republici od 15. stoljeća. Pripada među najveće brodove toga dana.

Karake su prevozile skupi teret. Imale su i naoružanje do 40 topova, za obranu od gusara. Dominikanski samostan u Dubrovniku čuva najvredniji uzorak dubrovačke karake iz 15. stoljeća. Posade su bile do 140 ljudi. Dubrovačka karaka imala je tri jarbola, od kojih je srednji najviši. On ima dva križna jedra. Jarbol na pramcu ima križno jedro, a na krmi latinsko jedro. Jedra su bila teška i podizala su se uz pomoć ručnog vitla. Krma je visoka, što je karakteristika prekooceanskih brodova. U središnjem prostoru karake, bio je strop sa slikama tadašnjih slikarskih majstora. Na nekim su postojale kovačke i stolarske radionice, zdenac s vodom i vrtom, čak i nastambe za svinje, kokoši i kuniće. Karaka je krajem 16. stoljeća poboljšana, pa je mogla prevesti i do 1000 vojnika i 900 tona tereta. Dubrovčani su u gradnji karaka bili vrlo strpljivi i vrhunski majstori, koristili su najkvalitetnije drvo. Karakama su putovali i do Velike Britanije i SAD-a. Hrvatska narodna banka i Hrvatski novčarski zavod izradili su srebrni kovani novac s motivom dubrovačke karake [1]. U djelima Williama Shakespearea, "Mletački trgovac" i "Ukroćena goropadnica" spominje se riječ "argosy" koja znači dubrovačka karaka.

Omiška strijela
(http://almissa.com/Sagitta%20di%20Almissa.jpg)

Omiški gusari su koristili brodove na vesla , omiške strijele, odličnih karakteristika. Jedna od najvažnijih karakteristika omiških strijela je bila plitki gaz koji im je omogućavao brzu pokretljivost a isto tako i učinkovito povlačenje u korito rijeke Cetine, u slučaju opasnosti. Omiški su gusari sagradili podvodni zid u koritu rijeke Cetine na samom ulazu u more, koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (Mostina) se nije vidio glede je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali ako bi ih pokušali slijediti.
Evo ako sam što propustio slobodno me ispravite,ne poznam baš brodove u Istri pa ako ima koji istran da pridonese:top:

Liburn
01.09.2011., 06:48
pasara, leut? A starohrvatski jedrenjak sagena? :)

Novi233
01.09.2011., 08:37
Edit:
U prvom postu tekst pod "Bracera" odnosi se na Gajetu falkušu,molio bi moda (ako može) da mi to ispravi...



pasara, leut? A starohrvatski jedrenjak sagena?

Ne mogu naći njihove slike (ni išta slično) pa ako možeš molim te da doprineseš,hito bi orginalne slike tj slike koje prikazuju orginalni leut a ne novovijeke prerađevine.

Novi233
01.09.2011., 08:44
Dalmatinska bracera-jedan jarbol (http://www.ikorcula.net/press/wp-content/uploads/2011/04/Gospa-od-mora.jpg)

Istarska bracera-dva jarbola (http://www.h-alter.org/img/repository/2011/07/web_image/bracera_roditelj.jpg)

Dakle Braceru dijelimo na dalamtinsku i istarsku .Razlika je , u tome što dalmatinska ima jedan jarbol,dok istarska ima dva jarbola.
Nedavno je supetar kupio braceru s dva jarbola koju "prodaje" pod svoju,istine radi treba reći da bi je je bilo ljepše vidjeti pod zidinama Novigrada
Ali kako ssmo mi svi hrvati neka im bude:)

Novi233
01.09.2011., 09:07
Sad bi molio pomoć oko terminologije,dakle piše ovako
-Nava,dubrovački brodovi za dugu plovidbu ,jel to različito od galijuna,jer za galijun piše da je to gusarski brod:misli:
-Karaka-znamo što je
-Karakun -veća karaka:ne zna:
--------------------------------------------------------------------------
Srednjovjekovni krčki jedrenjak (http://cro-eu.com/uploader/uploader/KRCKI%20JEDRENJAK-,%20Vrbnik%2012.-13.%20st..gif)
trojarbolni trgovački brod o kojem postoje povijesni dokumenti

Trabakul (http://i167.photobucket.com/albums/u131/kobler1/brodovi/DSC00542.jpg)
Trabakul je naziv za tradicionalni jedrenjak na istočnoj obali Jadrana s dva jarbola. Za razliku od peliga, oba dva jarbola imaju oglavno jedro.


Pelig (http://hsb.hr/sites/default/files/Zeljko%20Skomersic-Jedrenjak-Pelig%20Naprej.jpg)
Pelig je naziv za tradicionalni jedrenjak na istočnoj obali Jadrana s dva jarbola. Na pramčanom jarbolu je razapeto oglavno jedro, a na krmenom sošno.

Liburn
01.09.2011., 09:14
Sagena
Nažalost o sageni se malo zna. Našao sam samo članak iz Slobodne http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041126/mozaik04.asp:

Opis sagene nije nigdje sačuvan, ali budući se pretpostavlja da je po svom obliku negdje na sredini između trgovačkog i ratnog broda (navis rotunda - okrugli trgovački brod; navis longa - dugi ratni brod), drži se da je bila duga do 20 m, široka 4 m, a gazila 1 m. Imala je 15 pari vesala u jednom redu (monorema - jednoveslarka), 1 ili 2 jarbola na kojima je razapinjala križna ili latinska jedra; kormilarilo se veslima na krmi. Na Jadranu, moru čestih ljetnih tišina, vesla su se više koristila nego jedra. U funkciji ratnog broda sagene su opremane privremenim kaštelima s kruništem na pramcu i na krmi, kao i većina brodova toga doba kada su na njima vršene preinake za ratne potrebe.
Sagena se u grčkim izvorima uvijek vezuje za ribarsku mrežu (sageneyo - ribariti velikom mrežom; sagene - velika mreža). Vjerojatno se sagena najprije okušala u ribarstvu, prije nego što je postala ubojito gusarsko "oružje" - kao "strijela".

Postoji crtež broda u Sv. Jurju na Krku (Vrbuška kod Vrbnika) i ne bi bilo čudno da je to ustvari prikaz sagene - spominje se u ovom članku http://www.burzanautike.com/povijest/ilirska-serilija-starohrvatska-korablja, ima i taj crtež.

A tu je nečiji model sagene http://www.aukcije.hr/item.php?id=1563066

Liburn
01.09.2011., 09:20
hito bi orginalne slike tj slike koje prikazuju orginalni leut a ne novovijeke prerađevine.

Pazi, leut ti se nije ni promjenio bitno. Prerađevina je ako mu je netko nasadio kabinu i uvalio makinu. Inače leut je leut i ima ih još puno "neprerađenih". To je pomalo troma barka na vesla, s malim jarbolićem za latinsko jedro, naših težaka za prijenos tereta, kad se recimo ide u grad trgovati ribom ili voćem povrćem ili obrađivati zemlju na drugom škojiću ili otoku. Ili za bacit i izvuć mrižu.

http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://farm3.static.flickr.com/2171/2357481476_e898b03653.jpg&imgrefurl=http://blog.ourcroatianlife.com/leut-renovation-4-wood/&h=333&w=500&sz=76&tbnid=7qjIHzzJ1C_PUM:&tbnh=80&tbnw=120&prev=/search%3Fq%3Dleut%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=leut&docid=HIN6n00dciRYJM&hl=hr&sa=X&ei=kUBfToqiN5DAswbupqWmDw&ved=0CF4Q9QEwCA&dur=4641

Dobar je ovaj prikaz leuta. Baš onakav starinski leut, crtač je čak i nacrtao puno dno bačvi koje se transportiraju.

Inače porijeklo leuta je navodno liburnski lembus. Lembusi su bili mali teretni ili ribarski brodovi, ali nije jasno da li je to naziv za kategoriju ili konkretni tip. Na osnovu čega se puvezuju leut i lembus, nije mi jasno, osim eventualno imenom. Po funkciji odgovaraju.

Liburn
01.09.2011., 10:26
Sad bi molio pomoć oko terminologije,dakle piše ovako
-Nava,dubrovački brodovi za dugu plovidbu ,jel to različito od galijuna,jer za galijun piše da je to gusarski brod:misli:
-Karaka-znamo što je
-Karakun -veća karaka:ne zna:


Pa galijun je u principu velika masivna galija i javlja se u kasnom Srednjem vijeku, mislim da je prvo prisutna u bizantskoj floti (galleon).

Liburn
01.09.2011., 11:55
Tu ima zanimljivih podataka i sličica http://www.hrvatski-brodari.com/drveni%20brodovi%20i%20brodogradnja%20u%20drvu.pdf

Liburn
01.09.2011., 12:53
Sad bi molio pomoć oko terminologije,dakle piše ovako
-Nava,dubrovački brodovi za dugu plovidbu ,jel to različito od galijuna,jer za galijun piše da je to gusarski brod:misli:
-Karaka-znamo što je
-Karakun -veća karaka:ne zna:


Mislim da se tu malo brlja s terminologijom pa različiti tekstovi različitim imenima nazivaju iste stvari. Nava ili Navis je "brod" u značenju a trgovački brod u korištenju, a dubrovačke nave su ustvari karake.

Kod galije i galijuna se dešava nešto drugo, pogon im je izrazito na vesla, jedra su samo pomoćna pa zbog ogromne posade nisu pogodni za prijevoz tereta, ali jesu za ratovanje. Zato netko galijun i naziva "gusarskim brodom", što samo po sebi nema veze s ničim jer je gusarski brod onaj koji koriste gusari, bilo koji, a pošto se zalijeću na trgovačke brodove, normalno da će to radit na vesla a ne na jedra jer ponekad je i bonaca...

Novi233
01.09.2011., 12:59
E Liburn čuo sam nešto na emisiji More da se u Lošinju radi replika nekog drvenog broda,znaš li ti možda nešto više?

Novi233
01.09.2011., 13:02
Uskočki brod (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/9-USKOCKI_BROD.gif)

Liburn
01.09.2011., 13:16
E Liburn čuo sam nešto na emisiji More da se u Lošinju radi replika nekog drvenog broda,znaš li ti možda nešto više?

Ne znam, ali drago mi je čut. Da je mene pitat svako misto bi imalo neku repliku. :)
Ali znam da su Lošinjani imali najveće jedrenjake (bark, brik-škuner, nava) na Jadranu u 18. i 19. st. sa po 3 velika jarbola i gomilom jedara http://www.tz-malilosinj.hr/ListItem.aspx?id=1405. To je period kad se jedrenjaci povećavaju do ekstrema da bi konkurirali parobrodima, ali na kraju nažalost gube bitku i nestaju. Ovo lito je kod nas bio jedan od rijetkih preživjelih tih monstruma jedrenjaka, doslovno najveći preživjeli u svijetu, sa 4 jarbola - "Sea Cloud" američkog vlasnika ako se ne varam, izglancan do visokog sjaja, sa svakim konopom na palubi složenim u milimetar prema pravilima, nema tu zahebancije, evo ga http://www.jutarnji.hr/najveci-i-najljepsi-jedrenjak-na-svijetu-pristao-u-zadar/891978/.
Bilo bi lipo ako Lošinjani rade neki od tih svojih velikih...

Novi233
01.09.2011., 13:32
Ma nije to veliko,dosta je dugačko i ima dva jarbola koliko mi se čini...
Bilo bi fora kada bi netko napravio repliku fregata koje su rađene u Kraljevici...

Novi233
01.09.2011., 13:38
Dodahjem i brod Uragan (http://s2.pticica.com/foto/0000983947_l_0_e9cods.jpg) koji već par godina obnovljen trune nedostupan građanima...

Liburn
01.09.2011., 13:41
Ma nije to veliko,dosta je dugačko i ima dva jarbola koliko mi se čini...

Možda neki stariji...

Samo jedna zanimljivost - taj Sea Cloud što san ga spomenija prije, jedra su mu klasična - križna - to znači da se mornari moraju penjati po jarbolima i križevima kad se spuštaju jedra. Ili kad se podignu pa ih treba svezat. Kod križnih jedara to je nemoguće s palube. Zamisli kako izgleda priprema za jedrenje na tom čudu, 30-ak ljudi se pentra po jarbolima. Ludilo... ka u gusarskim filmovima... :)

Novi233
01.09.2011., 14:09
Mislim da bi bilo fora da se u onom skladištu exportdrva što se misli rušiti uredi muzej hrvatske brodogradnje i da su u hali izlože brodvi kao ovaj,tj koji ne mogu ploviti a da se mrrtvi kanal napuni replikama

Novi233
01.09.2011., 14:11
Možda neki stariji...

Samo jedna zanimljivost - taj Sea Cloud što san ga spomenija prije, jedra su mu klasična - križna - to znači da se mornari moraju penjati po jarbolima i križevima kad se spuštaju jedra. Ili kad se podignu pa ih treba svezat. Kod križnih jedara to je nemoguće s palube. Zamisli kako izgleda priprema za jedrenje na tom čudu, 30-ak ljudi se pentra po jarbolima. Ludilo... ka u gusarskim filmovima... :)

A ja ti se baš ne kužim u to previše,meni je fora zbog doživljaja i oblika broda,ja ti se rastopim na sliku (http://lh6.ggpht.com/-NU4D5FJbgxQ/RKG0rJxEABI/AAAAAAAAADo/-SrPci4dcP0/dscf7827.jpg) ne upuštam se previše u analiziranje viđenog:rofl:

Michael Collins
01.09.2011., 21:53
Uskočki brod (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/9-USKOCKI_BROD.gif)

Jel imaju u Senju neke replike ili nekakav muzej o tome?

Ili u bilo kojem gradu?

Dilecto Filio
01.09.2011., 22:00
http://www.amzd.hr/images/stories/muzej_nin/slika16.jpg

lijevo je rekonstrukcija, a desno pronađeni ostaci.

Godine 1966. na ulazu u ninsku luku slučajno su pronađeni ostaci dvaju brodova, koji su 1974. god. izvađeni i preneseni u Zadar gdje je započela njihova desalanizacija, konzervacija i restauracija. Datirano je da su brodovi plovili krajem 11. st. i početkom 12. st.

eh da, jest da nije riječ o hrvatskom brodu, no ako se nađete u biogradu na moru svakako navratite u muzej jer tamo...

Najviše interesa kod posjetitelja plijeni Kulturno povijesna zbirka «TERET POTOPLJENOG BRODA IZ XVI. ST.» jedinstvena zbirka na Jadranu. U njoj se čuva preko 10 000 predmeta izvađenih iz potonulog mletačkog broda u 16. stoljeću.

Novi233
01.09.2011., 22:57
Jel imaju u Senju neke replike ili nekakav muzej o tome?

Ili u bilo kojem gradu?

Ne,u hr ne postoji nikakav generalni muzej što se tiče brodogradnje,ima inicijativa u zadnje vrijeme,ali štos je da treba i vanjski i unutarnji prostor,što baš nema svaki grad
Najpogodnija je Rijeka,jer ima jedno veliko (golemo) skladište koje je na obali mrtvog kanala (starog korita riječine) tako da postoje ta dva osnovna uvjeta sve ostalo je pitanje kažem inicjative i novca

von_ungern
02.09.2011., 12:33
eh da, jest da nije riječ o hrvatskom brodu, no ako se nađete u biogradu na moru svakako navratite u muzej jer tamo...

Mislim da su najbolji eksponati s Gnalića još u narodnom muzeju u zd...


Ne,u hr ne postoji nikakav generalni muzej što se tiče brodogradnje,ima inicijativa u zadnje vrijeme,ali štos je da treba i vanjski i unutarnji prostor,što baš nema svaki grad
Najpogodnija je Rijeka,jer ima jedno veliko (golemo) skladište koje je na obali mrtvog kanala (starog korita riječine) tako da postoje ta dva osnovna uvjeta sve ostalo je pitanje kažem inicjative i novca

U zadru se dugo pričalo o osnivanju pomorskog muzeja, nažalost niti dugotrajno 'lobiranje' nije baš dalo rezultate... no ovog ljeta se počelo pričati o osnivanju 'muzeja grada' koji bi bio smješten u providurovoj i kneževoj palači, a jedan dio muzeja bi bio posvećen pomorstvu (jezgru bi činila pomorska zbirka Hazu-a iz zd). Inače, ovog ljeta se mogao vidjeti dio te zbirke... bilo je stvarno zanimljivih stvari :top:

Liburn
02.09.2011., 13:05
Mislim da su najbolji eksponati s Gnalića još u narodnom muzeju u zd...




U zadru se dugo pričalo o osnivanju pomorskog muzeja, nažalost niti dugotrajno 'lobiranje' nije baš dalo rezultate... no ovog ljeta se počelo pričati o osnivanju 'muzeja grada' koji bi bio smješten u providurovoj i kneževoj palači, a jedan dio muzeja bi bio posvećen pomorstvu (jezgru bi činila pomorska zbirka Hazu-a iz zd). Inače, ovog ljeta se mogao vidjeti dio te zbirke... bilo je stvarno zanimljivih stvari :top:

Pa Pomorski muzej u Zadru postoji! :eek: Između Maraske i Marexa. Samo je prostor mali i neadekvatan. Pričalo se o adekvatnom, sa vanjskim prostorom i slično...

von_ungern
02.09.2011., 13:07
Pa Pomorski muzej u Zadru postoji! :eek: Između Maraske i Marexa. Samo je prostor mali i neadekvatan. Pričalo se o adekvatnom, sa vanjskim prostorom i slično...

To je zbirka Hazu-a, i mislim da se ne može pogledati unutrašnjost... bar ne nenajavljeno...

Liburn
02.09.2011., 13:16
To je zbirka Hazu-a, i mislim da se ne može pogledati unutrašnjost... bar ne nenajavljeno...

Hm prije rata se tio zvalo Pomorski muzej i bio je otvoren javnosti kao i bilo koji drugi. Otkad je to zbirka HAZU-a pod ključem?
x puta sam se pita u zadnje vrime da li se sad može unutra... Na Noć muzeja se može...

Scotsman
02.09.2011., 14:09
Dalmatinska bracera-jedan jarbol (http://www.ikorcula.net/press/wp-content/uploads/2011/04/Gospa-od-mora.jpg)

Istarska bracera-dva jarbola (http://www.h-alter.org/img/repository/2011/07/web_image/bracera_roditelj.jpg)

Dakle Braceru dijelimo na dalamtinsku i istarsku .Razlika je , u tome što dalmatinska ima jedan jarbol,dok istarska ima dva jarbola.
Nedavno je supetar kupio braceru s dva jarbola koju "prodaje" pod svoju,istine radi treba reći da bi je je bilo ljepše vidjeti pod zidinama Novigrada
Ali kako ssmo mi svi hrvati neka im bude:)

Pretpostavljam da sam onda ovo ljeto u Rovinju uspio slikati istarsku braceru. Sudeći po slici i uporedbi, to je to. :)

http://img850.imageshack.us/img850/9825/picture256.th.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/850/picture256.jpg/)

Svidio mi se kad sam ga vidio pa sam ga morao uslikati. :)

Novi233
02.09.2011., 14:36
Pa Pomorski muzej u Zadru postoji! :eek: Između Maraske i Marexa. Samo je prostor mali i neadekvatan. Pričalo se o adekvatnom, sa vanjskim prostorom i slično...

Pomorski muzej postoji i u Rijeci,ali to je više onako:rolleyes:
Postoji i ona kuća batane u Rovinju i tako,ali sve je to pre raštrkano,uz sve to ipak bi trebalo uz to,postojati neko centralno mjesto gdje bi sve bilo skupljeno i predstavljeno kako treba :ne zna:

Novi233
05.09.2011., 20:18
Brig Enrica-Rijeka,1868

http://img687.imageshack.us/img687/155/stipanbr.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/687/stipanbr.jpg/)

Novi233
05.09.2011., 20:26
Bark Lada,Rijeka,1871

http://img29.imageshack.us/img29/7605/onput62.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/29/onput62.jpg/)

Novi233
05.09.2011., 20:28
Bark Marietta W-Rijeka,1863

http://img59.imageshack.us/img59/7219/onput73.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/59/onput73.jpg/)

Novi233
05.09.2011., 20:30
Bark Hrvat,Bakar,1875

http://img840.imageshack.us/img840/7012/onput105.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/840/onput105.jpg/)

Novi233
05.09.2011., 20:34
Bark Tri sina , Kraljevica,sagrađen negdje od 1870 do 1880

http://img43.imageshack.us/img43/6839/s127.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/43/s127.jpg/)

von_ungern
05.09.2011., 20:37
Prelijepe slike... no nisu li drugi i dva zadnja broda brig-škune?

Novi233
05.09.2011., 20:37
Bark Trojednica , Kraljevica,sagrađen negdje od 1870 do 1880


http://img62.imageshack.us/img62/8646/onput126.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/62/onput126.jpg/)

Novi233
05.09.2011., 20:40
Prelijepe slike... no nisu li drugi i dva zadnja broda brig-škune?

A može biti,ne znam ,na engleskom su označeni kao barg,ja sam pretpostavio da je to bark:ne zna:
Što se tiče veličine slika htio bi da su i veće ali ovaj forum nedopušta velike slike:503:

Novi233
05.09.2011., 20:42
Brigantin Ida,prvotno Secunda,Rijeka ,1869

http://img69.imageshack.us/img69/3488/onput164.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/69/onput164.jpg/)

Novi233
05.09.2011., 20:47
Grad Karlovac Kraljevica, 1868
Nacrt

http://img231.imageshack.us/img231/1430/onput117.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/231/onput117.jpg/)

Maketa

http://img6.imageshack.us/img6/5238/barkgradkarlovackraljev.gif (http://imageshack.us/photo/my-images/6/barkgradkarlovackraljev.gif/)

Michael Collins
05.09.2011., 20:53
uvijek sam si htio kupiti tu jednu veću maketu,ali su užasno skupe :flop:

Novi233
05.09.2011., 20:55
Ivan Mažuranić,Bakar,1875

http://img200.imageshack.us/img200/1351/bark8.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/200/bark8.jpg/)

Novi233
05.09.2011., 20:59
Brod Maria ana , Kraljevica ,1835 (slikano na temelju orginalnih nacrta)

http://img191.imageshack.us/img191/7066/s124.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/191/s124.jpg/)

Prvi parni brod A-U mornarice a vrlo vjerojatno i jedan od prvih parnih brodova izgrađenih na hr obali.

Novi233
06.09.2011., 18:19
Ej ljudi,htio bio složiti video za you tube ali imam problem hito bi da brodvi budu kronološki poredani od najstarijih prema mlađima,može li mi netko napisati (tko ima to u malom prstu) da ne guglam sad tri dana po netu?

Novi233
13.10.2011., 09:21
Može li netko reći o sljedećem?

Ovo (http://www.brodomaketar.net/images/DUBROVACKA%20GALIJA%2001.JPG) je slika makete broda nazavanog "dubrovačka galija",mene zanima koji su temelji za to i jesu li u Dubrovniku bili sposobni izraditi takav brod?
Tu je jedan crtež (http://www.pasa-selce.com/images/galijaXIII-web.JPG)
Isto molim neka mi netko pojasni ovu sliku (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/35/Dubrova%C4%8Dka_galija_sa_hrvatskom_%C5%A1ahovnico m.jpg),tko kako zašto,kada...

E i ovo (http://oziz.ffos.hr/omeka/files/download/981/fullsize) je maketa Sagene,jel zna netko koje bi bile stvarbne dimenzije tog broda

Zagorski Križar
13.10.2011., 09:25
Iskreno, meni ova "sagena" više vuče na trgovački brod, nego na ratni.Preglomazna je, a nema čak ni kljun za probijanje.Što ćeš s takvim strašilom u bitci?Osim izgubiti samu bitku....
Sagena je više izgledala poput dromona srednje veličine.

Zašto Dubrovčani ne bi bili sposobni graditi onakve galije :confused:?

Novi233
13.10.2011., 09:35
Ne znam nekako mi više vuče na veneciajnsku galiju + galija je ratni brod (ne baš trgovački) pa mi nije baš jasno da je postojala neka potreba za njima u duborvačkoj rebuplici kada je ista svoju politku više bazirala nja diplomaciji nego li na ratovanju

Zagorski Križar
14.10.2011., 16:39
Oružje je uvijek najbolje diplomatsko sredstvo.

UrchinStar47
14.10.2011., 21:38
Venecijanci su galije koristili nesto kao blindirana vozila danas. Za visoko osiguranje trgovacke robe. Cijena transporta je bila velika, ali za dosta ljudi se to isplatilo jer bi roba stigla na odrediste. Tako nesto prosjecni gusar jednostavno ne moze opljackati.

Pretpostavljam da je i za Dubrovcane vrijedilo ista ekonomska racunica. Brodogradilisni kapaciteti toga doba mi nisu poznati.

bracera1907
16.10.2011., 13:32
"Dakle Braceru dijelimo na dalamtinsku i istarsku .Razlika je , u tome što dalmatinska ima jedan jarbol,dok istarska ima dva jarbola." - mislimd a popis ovime nije gotov, za više informacija pogledaj : http://brac-era.com/joomla/index.php

"Nedavno je Supetar kupio braceru s dva jarbola koju "prodaje" pod svoju,istine radi treba reći da bi je je bilo ljepše vidjeti pod zidinama Novigrada
Ali kako ssmo mi svi hrvati neka im bude:)"

- Sva sreća na ovom smajliću na kraju :)
Supetar je kupio tu, jer je valjda jedna od tijetkih koja nije "uništena", tj obnovljena na neodgovarajuć način. Supetar (udruga BračERA je imala za cilj sačuvati taj povijesni brod).I ne pokušava je "prodati" pod svoju - pokušava je sačuvati. Ako bude sreće, Supetar će izgraditi novu, jednojarbolnu.

Btw, novigrad nije Braceru imao ispod svojih zidina duže od desetljeća, ako ne i dva. Očito da nije baš lipo figurala, kad ste je se riješili ;)

demon
06.11.2011., 17:25
trkeljam zbog trkeljanja...

Pag je bio relativno brzo slaveniziran no problem je tu povući čvrstu političku granicu... neznan, vjerojatno su u toj najranijoj fazi ovu pučinski otoci potpadali pod biz. arhontiju - što ne mora značiti da nisu bili slavenizirani...

Eh... ja se ponadao da nešto imaš pa nas gledaš s visoka... :mig:

Granica od Kornata prema gore je određena više manje bez beda, ali problem su otoci srednje Dalmacije... u DAI su podatci prilično iscrpni, ali onda imaš ova dva otoka koja fale...

Kad se situacija bolje sagleda Hrvatska ima blokiran pristup prema moru na čitavom području osim na dijelu od Segeta do Šibenika... tu imaju praktično samo jednu luku - Stolpon (Stupin dio Rogoznice)... sve druge luke su otvorene prema Bizantu... opet Hrvatska ima jaku flotu.... otkud tolika flota... objašnjenje su otoci koji fale...

Zagorski Križar
06.11.2011., 18:15
Eh... ja se ponadao da nešto imaš pa nas gledaš s visoka... :mig:

Granica od Kornata prema gore je određena više manje bez beda, ali problem su otoci srednje Dalmacije... u DAI su podatci prilično iscrpni, ali onda imaš ova dva otoka koja fale...

Kad se situacija bolje sagleda Hrvatska ima blokiran pristup prema moru na čitavom području osim na dijelu od Segeta do Šibenika... tu imaju praktično samo jednu luku - Stolpon (Stupin dio Rogoznice)... sve druge luke su otvorene prema Bizantu... opet Hrvatska ima jaku flotu.... otkud tolika flota... objašnjenje su otoci koji fale...

Ta moćna flota je zbilja pravi misterij - nema nikakvih slikvnih dokaza iz tog doba, niti su sasvim razjašnjeni svi ratni pohodi te mornarice.Zapravo mi ne znamo ništa, pa čak ni izgled brodova.Osim to da je u 10. stoljeća mornarica bila jačine 160 ratnih galija.Dubrovnik je npr. svoju prvu galiju sagradio tek u 8. stoljeću.

Liburn
08.11.2011., 08:59
Dubrovnik je npr. svoju prvu galiju sagradio tek u 8. stoljeću.

A što je Dubrovnik odn. Ragusa do 8. st? U antici je to bila grčka kolonija, ali do srednjeg vijeka Ragusa se svodi na malo naselje. U 6. st. bi svi Ragusani stali u jedni galiju. :mig:

Ta moćna flota je zbilja pravi misterij - nema nikakvih slikvnih dokaza iz tog doba, niti su sasvim razjašnjeni svi ratni pohodi te mornarice.Zapravo mi ne znamo ništa, pa čak ni izgled brodova.Osim to da je u 10. stoljeća mornarica bila jačine 160 ratnih galija.

Ne ratnih galija nego sagena i kondura. Di piše da su to sve ratne galije? Ta brojka 160 mi je najmanje sumnjiva od svega. Pa svaki imalo veći grad je imao 10, 20 ili 50 brodova. Zašto vladar koji ima dio obale i otoka ne bi sakupio 160? Pa pogledaj malo mapu naše obale, pogledaj koliko je to otoka, a svaka druga kuća na otoku je imala brod, jer se drugačije na moru ne može živjeti. Npr. otok sa 3 naselja ne bi mogao proći ispod 50 brodova od čega bar trećina za gusarenje ili slično. Mlečani su u 15. st. čitavu hrpu naših ljudi satjerali sa otoka na kopno ili iz obalnih otočnih naselja u unutrašnjosti otoka (uz obavezno spaljivanje brodova) da bi stali na kraj njihovom gusarenju. Žabaru križarski. :zubo:

Zagorski Križar
08.11.2011., 17:09
A što je Dubrovnik odn. Ragusa do 8. st? U antici je to bila grčka kolonija, ali do srednjeg vijeka Ragusa se svodi na malo naselje. U 6. st. bi svi Ragusani stali u jedni galiju. :mig:

A što je Hrvatska u 8. stoljeću?Čak niti ne postoji.Istaknuo sam kako je zanimljivo kako se Hrvatska vojno razvila gotovo preko noći.

Ne ratnih galija nego sagena i kondura.

Gledaj, jedno 20 puta sam ti istaknuo podatak iz 1097. god. prema kojoj jedna sagena vrijedi koliko i dvije ratne galije.Ako imaš 80 sagena, koliko bi to bilo galija?Da ne velim da su kondure imale dvostruko manje ljudstva od sagene, što bi ih dovelo u jednak položaj s galijama.

Žabaru križarski. :zubo:

Ovo ti nije trebalo :kava:.

Ušli smo u OT; nek modovi ovo prebace na temu o starohrvatskim brodovima ili na koju već temu koji smatraju prikladno.Molim lijepo.

Liburn
09.11.2011., 12:29
A što je Hrvatska u 8. stoljeću?Čak niti ne postoji.Istaknuo sam kako je zanimljivo kako se Hrvatska vojno razvila gotovo preko noći.


Ne postoji politički, ali postoje ljudi i kultura koji će biti obuhvaćeni tom političkom jedinicom. :mig:

Gledaj, jedno 20 puta sam ti istaknuo podatak iz 1097. god. prema kojoj jedna sagena vrijedi koliko i dvije ratne galije.Ako imaš 80 sagena, koliko bi to bilo galija?Da ne velim da su kondure imale dvostruko manje ljudstva od sagene, što bi ih dovelo u jednak položaj s galijama.


...pri čemu zapostavljaš o kakvim brodovima je riječ. Ratna galija ima funkciju nošenja veslača i eventualno ratne postave ako se radi o stvarno većoj galiji. Znači i da joj je građa laganija, mora biti brža i okretnija. Sve i da ima rostrum ispod prove za probijanje oplate protivnika, to u konstruktivnom smislu znači isključivo čvrstu kolumbu koja se proteže od krme do prove, ali zato ima laganija i prorijeđenija rebra i lakšu oplatu. Sagena je izvorno tunolovac (izvedeno iz imena mreže za tune), radi sa velikim mrežama i ima funkciju transporta tereta, vjerojatno zbog ravnog profila i čiste palube pogodna za brzu transformaciju u ratni brod, a u konstruktivnom smislu znači da je vjerojatno imala masivnu građu, gusti raster jakih rebara i masivnu oplatu. Čista matematika. Normalno da će sagena ispasti skuplja.

Ovo ti nije trebalo :kava:.
Ma to shvati kao kompliment. :D Drago mi je da se kontinetalci zanimaju za naše brodarstvo i da shvaćaju ponešto od toga. Fali te svijesti u našem narodu, o važnosti našeg mora. Kamo sreće da nam se ekonomija bazira na slavonskoj poljoprivredi, ličkom šumarstvu i primorskom pomorstvu, di bi nam bio kraj...

Novi233
20.02.2012., 12:01
Dubrovačka galijica (http://www.marineverband.at/bildergalerie/modelle/kroaten/dubrovacka_galijica_01.JPG) (simoblična slika)

Dubrovačka galijica bila je duga, niska i uzana, lijepih vitkih oblika. Pokretala se obično s trideset vesala, a u slučaju potrebe služila se i jedrom razapetim na jednom jarbolu. Za trideset veslača bilo je na jednoj i drugoj strani broda po petnaest klupa s priborom: stopalicama i uporicama.
Galijica je imala obično jedan jarbol s jednim latinskim jedrom. Lantina na koju se jedro pričvršćavalo sastojala se od dva komada oblica. Jarbol je bio pričvršćen priponama, koje su se pritezale s obiju strana posebnim koloturnicima. Zapone i oglavi također su bili na koloturnike. Snast je bila veoma jednostavna.
Dubrovačke su galijice redovno vršile kurirsku službu, a upotrebljavale su se katkada i za prijevoz diplomatskih predstavnika i viših dubrovačkih državnih službenika, kao i za prijevoz trgovačke robe i drugih tereta za račun države. Kao ratni brodovi ga1ijice su veoma dobro služile u akcijama protiv gusarskih brodova.