PDA

View Full Version : Prezimena


stranice : [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

houar
19.04.2005., 12:02
Kada su nastala prezimena?
Znam da su ih davali po zanimanju,nekakvom zemljopisnom području i sl. ali ne i kada.

Zavelim
19.04.2005., 14:50
Kako di ( u primorju i gradovima prije, na kopnu kasnije) no u većini slučajeva nakon Tridentskg koncila (1545.-1563. ) kad je postalo obavezno da katlolici moraju imati i stalna prezimena kako bi ih se lakše evidentiralo. Do tad su uglavnom bili nestalni patronimici.

go2slep
19.04.2005., 15:41
Kod Rimljana je postojalo trojstvo u strukturi osobnih imena: "predime" (praenomen), obiteljsko ime (nomen gentile) i "prezime", npr. PVBLIVS LICINIVS GALLIENUS: Publius-predime (danas faktično ime), Licinius-obiteljsko ime (identično prezimenu), Gallienus-prezime (točnije nadimak).

houar
20.04.2005., 11:44
Kasnije nego što sam mislio,primorje i gradovi razumljivo da su bili na vecem nivou kulture a brda i šumarci kasnije.
U 16 st. je uredba od strane crkvene vlasti a jel znaš kada ranije, 12st ili 10st ili malo preciznije.Znam kako su nastala(uglavnom) čitao sam o tome ali ne iznose podatak kada.
Razmišljao sam o prezimenima u pojedinim krajevima mile nam RH i BIH pokušavajuči nači vezu sa domicilnim stanovništovom naseljavanjem i prodorima slavena,avara,huna ...
Ali se onda čini da se to tako ne može promatrati jer ako su prezimena nastala u 11st ili kasnije a etnogeneza odigrala ranije očito nema veze.

WeM
21.04.2005., 17:00
Matica hrvatska 1988. RJEČNIK OSOBNIH IMENA

_______________________________________

U Jugoslaviji se onomastikom prvi počinju baviti Hrvati.

Preteča je antroponomije Pavao Ritter Vitezović, koji je dao ono što je
u svoje vrijeme mogao i što je u 18. stoljeću značilo mnogo. Pravi hrvatski onomastičar, točnije antroponimičar bio je Tomislav Maretić, koji je objavio veliku studiju O narodnim imenima i prezimenima .
Na tu sam raspravu kao student slučajno naišao, ona me oduševila za ova moja dugogodišnja istraživanja, a o toj sam radnji pripremio
i seminarski rad uz potporu profesora Ljudevita Jonkea.

Tada sam donekle naučio objasniti nastanak samo praslavenskih imena.

http://p200.ezboard.com/fimotacaffefrm63.showPrevMessage?topicID=10.topic

Kao što već rekoh, radim na sastavljanju rječnika starih osobnih imena. Taj posao donekle moradoh usporiti jer se latih turskoga popisa stanovništva pokrajine Hercegovine, popisa obavljena u XV. stoljeću. U njemu je pravo obilje onodobnih osobnih imena, gotovo zaprepašćujuće. Naravski, u tome je bogatstvu i mnogo nepoznatih imena, takvih što su jedino tu potvrđena. I naprosto ne mogu odoljeti da ih se ne latim i protumačim njihovo značenje.

WeM
21.04.2005., 17:23
""Leksik prezimena Hrvatske" (izdat 1976) predstavlja ne samo prekretnicu za dalja izučavanja našeg patronimijskog korpusa ovog dela srpskohrvatskog jezičkog područja, već i nezaobilazni izvor enormne mase onomastičkih osnova podjednako važnih i za istoriju našeg jezika, opšte slavistike, pa i za mnogo šira semantička poređenja na polju idoevropeistike. Lucidna ideja Petra Skoka, inicijatora objavljivanja ove velike akcije analitičkog popisa stanovništva Hrvatske na osnovu popisa iz 1948...

http://www.prezimenik.co.yu/SlovenskiAntroponimi.htm


Ne znam arhivsku situaciju u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori u odnosu na ovaj značajni popis stanovništa tri godine posle završetka drugog svetskog rata, ali sa žaljenjem moram da iznesem tragičnu, i ponavljam tragičnu činjenicu da su u Srbiji i Vojvodini uništili ovaj prvorazredni izvor i sačuvali samo statističke, a ne i onomastičke podatke ."


!!!!!!

Zavelim
21.04.2005., 18:44
Kao što već rekoh, radim na sastavljanju rječnika starih osobnih imena. Taj posao donekle moradoh usporiti jer se latih turskoga popisa stanovništva pokrajine Hercegovine, popisa obavljena u XV. stoljeću. U njemu je pravo obilje onodobnih osobnih imena, gotovo zaprepašćujuće. Naravski, u tome je bogatstvu i mnogo nepoznatih imena, takvih što su jedino tu potvrđena. I naprosto ne mogu odoljeti da ih se ne latim i protumačim njihovo značenje.

Evo recimo meni čudnih imena iz Alidžićeva "Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina"1475-77 godine (turski defter). Ne tvrdim da su sva neslavenska, ali većina mi je popriličito sumnjiva.

Krljat, Herak, Brajak, Bradul, Biovija, Hlapoja, Dejan, Hoškadem, Šišan, Čuća, Cicerina, Odica, Mičica, Dajko, Šteko, Džeraba, Koroja, Bogun, Ružat, Šurljan, Brajovac, Brujo, Dirko, Danulo, Šišoje, Korać, Čeračin, Bratul, Hlapac, Radivla, Radul, Radman, Iplah, Boguta, Pribil, Buljan, Babasić, Radun, Žajić, Šubo, Bobeta,Hreljan, Belušal, Gajča, Borajin, Ragun, Vitas, Bračoje, Belikusa, Bolat, Marun, Petan, Petak, Smoljan, Malko, Bećir, Golovar, Bogul, Bolanko, Dančul, Čuljan, Milat, Bobat, Poloje, Milun, Bane, Mišlja, Bastal, Hlahol, Hrbak, Bratajin, Gričko, Novisil, Kojak, Šišina, Vitan, Mioman, Mukica, Dobroman, Dančo, Jako, Strzo, Grujak, Pahlac, Bulad, Braiša, Điroje, Kirilo, Tvrdul, Mešter, Pribio, Lešter, Mandar, Kojinac, Magaš, Dimica, Dražun, Radiguš, Poguš, Čučul....

baš me zanima je li ih Mate Šimundić uspio objasniti :confused:

Što se imena i prezimena tiče sve što je napisano od akademika Petra Šimunovića dobro je

http://www.vjesnik.hr/html/1999/02/28/nkul.htm

ili na googlu

Petar Šimunović (http://www.google.com/search?hl=hr&q=%22Petar+%C5%A1imunovi%C4%87%22&btnG=Tra%C5%BEi&lr=)

Magor
21.04.2005., 19:17
Zavelim kaže:
...Mešter...Magaš...


Mešter = majstor (na mađarskom)
Magaš = visok (na mađarskom)

Iako možda griješim, onda izvinite. :o :D

go2slep
21.04.2005., 21:01
sad sam se sjetio da je dr. Vinko Milat, jednom govorio što znači to prezime, ali zaboravio sam
znači nije neobjašnjivo
a bila je jedna rasprava pred možda godinu, dvije na drštvenim znanostima o našim prezimenima, ako se dobro sjećam

trebalo bi potražiti

zale
22.04.2005., 00:51
Magor kaže:
Mešter = majstor (na mađarskom)
Magaš = visok (na mađarskom)

Iako možda griješim, onda izvinite. :o :D

Mislim da je Mester/majstor indoeuropski termin: njemacki meister/engleski master

Magas je mozda povezan sa Magi/veliki covjek (kao iz biblije tri maga). Tako da bi to moglo b iti isti izvor kao i madjarski "visok"

houar
22.04.2005., 07:15
Akademik Petar Šimunović, vodeći hrvatski onomastičar i istaknuti dijalektolog.
Činjenica je da su Hrvati prvi slavenski narod koji je nosio svoja prezimena. Ona se u hrvatskom jeziku mogu pratiti od 12. stoljeća. Srbi (i uopće narodi Istočne crkve) ostali su bez prezimena sve do 19. stoljeća, a Turci (muslimani) svoja su prezimena dobili tek za Atatürka 1933. godine

jel to moguce???
Nisam se nadao ovakvim podacima.

WeM
22.04.2005., 07:33
houar kaže:


Srbi (i uopće narodi Istočne crkve) ostali su bez prezimena sve do 19. stoljeća, a Turci (muslimani) svoja su prezimena dobili tek za Atatürka 1933. godine

jel to moguce???
Nisam se nadao ovakvim podacima.

vjerojatno se misli, recimo, na zapadnu standardizaciju koja vrijedi i danas!

Dunj@
22.04.2005., 07:37
houar kaže:
jel to moguce???
Nisam se nadao ovakvim podacima. zašto ne bi bilo moguće, čak normalno, jer se naprosto radi ili o većinsom selu ili o gradovima...

naime, na selu je važno čiji si sin i to je za identifikaciju dovoljno
dok se to u gradu pokazalo nedovoljno, je grad podrazumijeva žitelje skupljene s raznih strana gdje obiteljsko podrijetlo više nije opće poznato...

Muslimani u većini država ni danas nemaju prezimena.

WeM
22.04.2005., 07:40
Zavelim kaže:
[B]Evo recimo meni čudnih imena iz Alidžićeva "Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina"1475-77 godine (turski defter). Ne tvrdim da su sva neslavenska, ali većina mi je popriličito sumnjiva.




:top:

a kad sam ugledao na tom popisu, u nekom tamo "srezu" :


OLIVERA sina IVKE

:eek:


_______________

najsumnjivije :top: ime s popisa ovdje predocenog, izgledalo mi je "Iplah" !

utipkah u gugle i ispade neka Iplah Ludin (19) iz indonezije!

!!!

Zavelim
22.04.2005., 09:14
Koliko znam ni Norvežani ni Islanđani donedavno nisu imali prezimena nego nešto kao Olafson (sin Olafa) i slično. Ne znam imaju li ih danas?

adriatic
22.04.2005., 09:21
Islanđani imaju vrlo originaln sustav (valjda jedinstven u svijetu) jer je prezime uvijek patronimik (poput ruskog srednjeg imena) i nemaju stalnih (kroz generacije ) prezimena.
Sven sin Olafa prezivat će se Olafson, a ako svom sinu da djedovo ime, on će biti Olaf Svenson.

Netko je davno o tome pisao, ali ne znam na kojem topicu.

Zavelim
22.04.2005., 09:31
U dinarskim krajevima osima imena i imena oca, za identifikaciju je bilo važno i iz kojeg si plemena. Tako recimo Vojnići uglavnom potiču iz vlaškog plemena Vojnića koje je živjelo u današnjem selu Vojnić između Vrgoraca i Ljubuškog a koje se spominje početkom 15. st. Od tih Vojnića danas je nastalo na desetke drugih prezimena. Recimo imotsko-bekijski Šimići su od Vojnića (pjesnik Antun Branko Šimić, hajduk i harambaša Andrijaca Šimić). Njima blisko pleme bili su Hardomiljići, pa Krmpote (od Imotskog do Širokog) od kojih je današnje prezime Krmopotić u okolici Senja (seobe s početka 17.s t). Jedno od većih plemena bili su i Bobani, Boljuni (možda danas Buljan) i slično. Ta imena su puno starija od samog stvaranja prezimena no pošto su identična možemo ih produljiti puno više u prošlost. Inače što je ime "čudnije" veća je vjerojatnost da je starije. Od poznatih povijesnih i hrvastkih imena mislim da bi se trebalo dobro pozabaviti s prezimenom Kačić u okolici Makarske jer se oni spominju još od Pacta Convente kao orginalno hrvatsko plemstvo, zatim ih imamo u 13. st u okolici Omiša kao kneževe, pa imamo njihove zemlje u okolici Benkovca iz raznih dokumenata, pa imamo kneza jednog džemata u okolici makarske iz ovog gore turskog popisa za kog piše Ivan sin Kačića (po tom se može vidjeti da ono sin nekoga ne znači uvijek i ime oca već i pravo prezime), pa imamo i našeg omiljenog starca Milovana :) iz 18. st i čudo današnjih Kačića i onih koji su iz njih potekli. Ja bih im odma maznijo par uzoraka DNA. :D

Zavelim
22.04.2005., 09:32
Evo opet adriatica. :confused:

sad će me izbrisat :eek:

Donauschwabe
22.04.2005., 10:38
adriatic kaže:
Islanđani imaju vrlo originaln sustav (valjda jedinstven u svijetu) jer je prezime uvijek patronimik (poput ruskog srednjeg imena) i nemaju stalnih (kroz generacije ) prezimena.
Sven sin Olafa prezivat će se Olafson, a ako svom sinu da djedovo ime, on će biti Olaf Svenson.

Netko je davno o tome pisao, ali ne znam na kojem topicu.

Što je s kćerima, čuo sam da su i one postale "son".

Nije više Inge Olaf-tohter, nego je Olafson.

Je li to točno?

Ilirci, nijemci su imali običaj prevoditi svoja njemačka prezimena na hrvatski. Pavao Ritter Vitezović, Ferdinand Livadić (Neznam zašto nije preveo i ime?) i drugi...

adriatic
22.04.2005., 12:01
Donauschwabe kaže:
Što je s kćerima, čuo sam da su i one postale "son".


Kćerka dobija nastavak "dóttir". Valja napomenuti da se "prezime" može uzeti i po materi (matronimik) i to mnoge feministkinje danas rade.


Inače običaj je da se svakoga oslovljava osobnim imenom ili punim imenom - nikad samo "prezimenom" jer ono samo upućuje na (jednog od) roditelja.

Most Icelandic surnames are based on patronymy, or the adoption of the father's first given name, followed by "son" or "daughter". For example, Magnús and Anna, children of a man named Pétur Jónsson, would have the full name Magnús Pétursson and Anna Pétursdóttir, respectively. Magnús's daughter Sigríður Ásta would be Sigríður Ásta Magnúsdóttir, and would remain so for the rest of her life regardless of marriage. An Icelandic patronymic is essentially only a designation of fatherhood, and is therefore redundant in Icelandic social life except to differentiate people of the same first name

http://www.answers.com/topic/demographics-of-iceland

As a result, in a four-person family there might be four different last names: the married couple Jón (Stefánsson) and Bryndís (Atladóttir), and their children Fjalar (Jónsson) and Kata (Jónsdóttir). This also means that names of children do not necessarily reflect the marital status of their parents. Icelandic families have supposedly had difficulties with the customs services of foreign countries mistakeningly believing their children may be being kidnapped because of the differing surnames. In more traditional countries or establishments it can also be fairly embarrassing to check into a hotel with your spouse only to have to prove your marital status, though this has obviously become a less common requirement in recent decades.

http://www.answers.com/main/ntquery?method=4&dsid=2222&dekey=Naming+conventions+of+Iceland&gwp=8&curtab=2222_1



The vast majority of Iceland carries the name of the father, but in some cases the mother's name is used, for various reasons. Sometimes either the child or legal parent wishes to end social ties with the father, some feminists use it as a statement, and yet others simply find it a matter of style and nothing more.

http://www.answers.com/topic/naming-conventions-of-iceland?hl=matronymic

Dunj@
22.04.2005., 12:31
Zavelim kaže:

Bobeta,Hreljan, Belušal, Gajča, Borajin, Ragun, Vitas, Bračoje, Belikusa, Bolat, Marun, Petan, Petak, Smoljan, Malko, Bećir, Golovar, Bogul, Bolanko, Dančul, Čuljan, Milat, Bobat, Poloje, Milun, Bane, Mišlja, Bastal, Hlahol, Hrbak, Bratajin, Gričko, Novisil, Kojak, Šišina, Vitan, Mioman, Mukica, Dobroman, Dančo, Jako, Strzo, Grujak, Pahlac, Bulad, Braiša, Điroje, Kirilo, Tvrdul, Mešter, Pribio, Lešter, Mandar, Kojinac, Magaš, Dimica, Dražun, Radiguš, Poguš, Čučul....

baš me zanima je li ih Mate Šimundić uspio objasniti :confused:

Što se imena i prezimena tiče sve što je napisano od akademika Petra Šimunovića dobro je


gledam ime bobeta s ovog popisa i sjećam se takvog prezimena na banovini. još jedan od dokaza davne migracije iz bosne.

adriatic
22.04.2005., 12:45
Zavelim kaže:
Evo opet adriatica. :confused:
sad će me izbrisat :eek:

E, moj Paranoiilo! Previše se voliš svađat, al inače si super. :top:

Zavelim kaže:
....pa imamo i našeg omiljenog starca Milovana iz 18. st i čudo današnjih Kačića i onih koji su iz njih potekli. Ja bih im odma maznijo par uzoraka DNA.

Moja je baba bila Miošićka (od fra Andrijinog krila plemena Kačića. A glede ( i u svezi :D ) uzoraka, opet citiram:

Zavelim kaže:
Ljudi nedajte se zajebat, sve je to urota svjetski vampira koje vam samo oće krv isčupat i još usput lovu pokupit.
:D

virgils
23.04.2005., 07:37
Zavelim kaže:

Bradul, Ružat, Šurljan, Bratul, Radul, Boguta, Buljan, Radun, Hreljan, Gajča, Bolat, Marun, Bogul, Dančul, Čuljan, Milat, Bobat, Šišina, Vitan, Mioman, Dobroman, Tvrdul, Mešter, Mandar, Čučul....


Ova mogu bit vlaska jer mnogo podsjecaju na rumunjskom. Na primer:

brad(ul) = jelka, -ul je odredjeni clanak (definite article)

Savrjemena rumunjska prezimena su izgubila krajnji l: Ceausescu(l) :D , ali se to jos uvijek podrazumije.

Krajnji -an oznacava podrijetlo: Surljan znaci iz Surle, itd.
Krajnji -at oznacava pridev

itd

go2slep
23.04.2005., 09:35
Dunj@ kaže:
gledam ime bobeta s ovog popisa i sjećam se takvog prezimena na banovini. još jedan od dokaza davne migracije iz bosne.

ovaj popis, odmak sam prepoznao mekoliko prezimena na Blatu na Korčuli

tamo je Milat jedno od najčešćih prezimena, uz Šeparović i Bosnić, tolik čest, da se niti ne mogu snaći beš još jednog nadimka, ili obiteljskog imena

WeM
23.04.2005., 11:10
virgils kaže:


Ova mogu bit vlaska jer mnogo podsjecaju na rumunjskom. Na primer:

brad(ul) = jelka, -ul je odredjeni clanak (definite article)

Savrjemena rumunjska prezimena su izgubila krajnji l: Ceausescu(l) :D , ali se to jos uvijek podrazumije.

Krajnji -an oznacava podrijetlo: Surljan znaci iz Surle, itd.
Krajnji -at oznacava pridev

itd


"sufiksi" hmmm ????

valjda znamo da ..."smo svi imali"... visevjekovno biopoliticki rimsko drzavljanstvo, pa su i osobna imena kao jedne od osnova za tvorbu prezimena, zadrzala i tu tradiciju!

recimo !!!!


ili kao dodatak, ovo ime koje si citirao:

"Mioman" !!!

mislis da se i po .... rumunjskoj tvorbi ovdje radi o Miom-an ?

virgils
23.04.2005., 17:44
Ne rumunjskoj nego vlaskoj.

Zavelim
24.04.2005., 07:48
E, moj Paranoiilo! Previše se voliš svađat,

To je obična laž i insinuacija. Kako će ljudi znati da si u pravu ako si me izbrisa. ;)

Zavelim kaže:
Ljudi nedajte se zajebat, sve je to urota svjetski vampira koje vam samo oće krv isčupat i još usput lovu pokupit.

Reko svjetski vampira, ovi naši domaći poput Primorca i Barač će vam rado isčupati krv, a neće uzeti niti lipe. :D

Ono Mioman, Dobroman mi fino leži uz poznatog nam Radmana iz Omiša. :)

Što se tiče -ul on bi uglavnom trebao biti romanske naravi, no nekad ispadne svakakvih kombinacija. Recimo iz onog popisa gore imate ime Čučula ( u stvari piše sin nekog Čučula pa bi lako moglo biti i prezime poput već navedeno Kačić). Prvi problem je u transliteraciji jer turski popisivači nisu znali dobro razlikovati č, ć, dž, đ, ž... pa je čisto nagađanje kako je to prezime zvučalo zapravo. No tu nam može pomoći da dvadesetak kilometara od zabilježene lokacije (Ledinac pokraj Imotskoga u stvar današnje Grude gdje se spominje pleme Krpmotića i u njemu ovo prezime - danas u samoj Imotskoj Krajni) i te kako "popularno" prezime Žužul. Šimunović ga zbog -ul automatski stavlja u vlaška, dakle domicilna ( u stvari Krmopte i jesu bili vlasi - eflakani po tom popisu no to su bili i svi ostali, a sam naziv krmpo - krmpota vjerojatno je balkanizam za krupnog, velikog čovjeka). No onda pratite malo svjetsko žensko skijanje i u uši vam upadne slovačka skijašica Veronika Zuzulova. Ti slovacki Zuzuli imaju pandan u par poljskih sela Zuzuly i slicno, a na praslavenskom jeziku riječ žužuliga, zuzuliga, čučuliga, žuželiga i sl. je naziv za pticu kukavicu (a kukavica je čini mi se romanizam :D ). Danas Bugari imaju još tu riječ samo im predstavlja pticu ševu. Normalno to ne mora biti sigurno povezano, ali očito je da na raznim slavenskim mjestima možemo pronaći i još poneki -ul.

virgils
24.04.2005., 09:43
Zavelim kaže:
No onda pratite malo svjetsko žensko skijanje i u uši vam upadne slovačka skijašica Veronika Zuzulova. Ti slovacki Zuzuli imaju pandan u par poljskih sela Zuzuly i slicno, a na praslavenskom jeziku riječ žužuliga, zuzuliga, čučuliga, žuželiga i sl. je naziv za pticu kukavicu (a kukavica je čini mi se romanizam :D ).

A moguce je da je Veronika Zuzulova od vlaskog podrijetla, jer ima dosta vlaha u Slovackoj i Ceskoj:

http://www.angelfire.com/tx5/texasczech/Valachs/Who%20are%20the%20Valachs.htm

WeM
24.04.2005., 12:37
virgils kaže:
Ne rumunjskoj nego vlaskoj.

po vlaskoj ? ajd, nek bude!

ali tvrdis da je Miom-an, sto bi "Miom" oznacavalo podrijetlo ?

WeM
24.04.2005., 12:45
Šimunović ga zbog -ul automatski stavlja u vlaška, dakle domicilna (

da ko i mar-ul-ovica!

samo ne znam po cemu bi "vlasi" trebali biti domicilni ? pa jos gdje su domicilni i koji vlasi ?

na otoku bracu ?

:D :D

Basta
24.04.2005., 13:07
Pade mi na um prezime Marulić, pa popularan naziv za otočane, bodul... :)

WeM
24.04.2005., 14:12
Basta kaže:
Pade mi na um prezime Marulić, pa popularan naziv za otočane, bodul... :)

:D

perfomansa je polucila uspjeh!

no, simun(ov)ic je :top:

a za bod-ul,

imas

20 X :top:

virgils
24.04.2005., 19:23
WeM kaže:
da ko i mar-ul-ovica!
:D :D
Na rumunjskom, iz latinskog malus:

mar(ul) = jabuka

Odakle vlasi (romanizirani dalmati, iliri, panoni, tracani itd)? Pa bili su zitelji Hrvatske (i Balkanskog poluotoka) prije dolaska Huna, Avara, Slavena itd. Po modernoj genetici izgleda da je vecina prezivijela pad Rimskog Carstva.

A mozda je Mar-ul-ovic od romanskog mar(e) = more.

Sto se tice Miomana, ne znam. Mozda iz mio + man? I -man je moguci suffix.

Zavelim
24.04.2005., 20:12
samo ne znam po cemu bi "vlasi" trebali biti domicilni ? pa jos gdje su domicilni i koji vlasi ?

Postoje dvije glavne teorije o dinarskim srednjovjekovnim Vlasima koji se u spisima pojavljuju početkom 14. st. Jedna je da su to pridošli centralnobalkanski Arumuni (recimo Truhelka njihov dolazak objašnjava upadom turskih Jürüka koji su isto bili stočari pa su im ukrali ispasišta) i druga da su to najvećim dijelom domicilni stočari uglavnom potomci domaćih romaniziranih ilirskih plemena (Delmata i Japoda) koji su se u seobi povukli u nepristupačnija planinska područja, a onda se demografski oporaviviši početkom na prijelazu 14/15 st počinju uklapati u srednjovjekovno društvo pa time i bilježe u dokumentima. Po svoji prilici je istina ovo drugo.

A moguce je da je Veronika Zuzulova od vlaskog podrijetla, jer ima dosta vlaha u Slovackoj i Ceskoj:

Moguće, no oni u Poljskoj su daleko van ovih granica. Samo sam rekao da postoji više opcija nastanka -ul. Tu je zanimljivo da sličnih naziva recimo u Poljskoj:

Zuzel, Zuzela, Zuzela, Zuzoly, Zuzulka, Zuzuly, Zuzułka, Żużoły, Żużuły

ima ko u priči, a Rumunjskoj niti jedan.

http://www.fallingrain.com/world/index.html

virgils
24.04.2005., 21:28
Zavelim kaže:
Tu je zanimljivo da sličnih naziva recimo u Poljskoj:

Zuzel, Zuzela, Zuzela, Zuzoly, Zuzulka, Zuzuly, Zuzułka, Żużoły, Żużuły

ima ko u priči, a Rumunjskoj niti jedan.

http://www.fallingrain.com/world/index.html
Ali zato ima Ciuciul (citaj Čučul) :D

http://www.fallingrain.com/world/RO/0/Stina_de_Mures.html

Zavelim
24.04.2005., 21:55
Samo ovdje nije u pitanju Čučul nego Žužul. :)

virgils
25.04.2005., 01:24
U pravu si.

Ipak postojeci Čučul (Ciuciul) kao i njegove varijante u Rumunjskoj sugerisu da je to vlasko ime koje su Turci tocno popisali.

Magor
25.04.2005., 07:00
virgils kaže:
U pravu si.

Ipak postojeci Čučul (Ciuciul) kao i njegove varijante u Rumunjskoj sugerisu da je to vlasko ime koje su Turci tocno popisali.

’Ciuc’ nije rumunjsko (vlaško) ime. Originalno „csík” (č. čik). Mađarsko i/ili hunsko (sekeljsko) ime. Znači ’granično područje’. Vidi Miercurea Ciuc (Csíkszereda), Alcsík, Középcsík, Felcsík, Csíkszentmárton, Csíkszentgyörgy, Csíkmadaras, Csíkszentmihály itd. u istočnoj Transilvaniji, u zemlji Sekelja (http://lazarus.elte.hu/hun/maps/1910/csik.jpg) (bivša županija „Csík” u Ugarskoj). Prvi put se spominje kao plemensko ime u mađarskim kronikama 1297. (kao zemljopisni pojam 1324.).

Zavelim
25.04.2005., 07:03
To je samo domišljanje jer je transliteracija iz turskih popisa strašno zeznuta materija. Kako nisu imali dovoljno svojih nekad su koristili i perzijske znakove. Kako će izgledati koje ime danas ovisi najviše o prevoditelju, a ne turskom orginalu. Zato prevoditelji moraju dobro poznavati i povijest te današanju situaciju. Za nazive mjesta je koliko toliko lako ako postoje i danas, no o imenima kojih više nema se samo nagađa. Ovaj navedeni slučaj je pokušaj povezivanja prošlosti i sadašnjosti, odnosno pretpostavka da je navedeno ime dovoljno slično da bi bilo današnje prezime koje sigurno postoji u ovom obliku bar od kraja 17. st na istom mjestu. S druge strane brojnost sličnih naziva u čisto slavenskom kraju govori o tome da se ne može svaki -ul uzeti zdravo za gotovo, a ne da je sigurna povezanost između ovih dalekih prezimena jer mi je čisto sumnjivo da bi netko tako dugo zadržao isto prezime. Prije sumnjam da je možda bio isti uzrok nastanka svih tih prezimena iz praslavenske riječi za pticu kukavicu koja je od davnina imala mitološke osobine. No to nas dovodi i u laički paradoks, odnosno svi misle da je prezime Kukavica slavensko iako je sama riječ romanizam ( obje riječi su nastale na temelju onomatopeje - glasanja ptice "ku-ku" na jugu i "žu-žu" /"gu-gu"/ na sjeveru ) odnosno bolje reći vezana uz italsko-ilirski krug.

Što znaci ciuciul na rumunjskom, čučuliga je na bugarskom ptica ševa (prijenos orginalnog) značenja. Moguća je čak opcija da su rumunjski nazivi mjesta još od vremena kad su Slaveni vladali tim krajevima jer je su pogotovo u Rumunjskoj vidljivi brojni slavenizmi.

Zavelim
25.04.2005., 07:14
I evo mog Magora. :D :top:

Postoji i teorija da su većina onih čije prezime počinje sa "žuž" direktni potomci Avara, i to onih najorginalnijih Yuan-Yuan (Žužana) koji su pokrenuli cijelu avanturu s dalekog istoka, a samo ime je korejsko :rolleyes:

Što bi tek tu genetika pomogla. :)

Ma kad se krene u lingvističe zavrzlame onda stvarno na kraju ispadne svašta. :confused:

virgils
25.04.2005., 07:58
Magor kaže:
’Ciuc’ nije rumunjsko (vlaško) ime. Originalno „csík” (č. čik). Mađarsko i/ili hunsko (sekeljsko) ime. Znači ’granično područje’. Vidi Miercurea Ciuc (Csíkszereda), Alcsík, Középcsík, Felcsík, Csíkszentmárton, Csíkszentgyörgy, Csíkmadaras, Csíkszentmihály itd. u istočnoj Transilvaniji, u zemlji Sekelja (http://lazarus.elte.hu/hun/maps/1910/csik.jpg) (bivša županija „Csík” u Ugarskoj). Prvi put se spominje kao plemensko ime u mađarskim kronikama 1297. (kao zemljopisni pojam 1324.).
U pravu si, Magor. Ali ciuc (čuk) nije ciuci (čuč). :)
Meni se cini da čuk nema veze sa Čučul.

Ipak ciuci ne znaci nista na knjizevnom rumunjskom. Potrazit cu po
arhajickim rijecnicima.

Zavelim, kao sto kazes, svaki -ul ne mora da je povezan sa vlasima.

Magor
25.04.2005., 08:07
virgils kaže:
U pravu si, Magor. Ali ciuc (čuk) nije ciuci (čuč). :)

Izvinite! :D

Postoji i 'ciucea' (u županiji Alba /Fehér/) /na mađarskom 'csucsa' (č. čuča)/. Postoji veza između 'ciuci' i 'ciuce'?

go2slep
25.04.2005., 08:19
Magor kaže:
Izvinite! :D

Postoji i 'ciucea' (u županiji Alba /Fehér/) /na mađarskom 'csucsa' (č. čuča)/. Postoji veza između 'ciuci' i 'ciuce'?

čuča je kod nas kokoš :D

ako sam što pomogao, drago mi je

Magor
25.04.2005., 09:00
go2slep kaže:
čuča je kod nas kokoš :D

ako sam što pomogao, drago mi je

Ne vjerujem, postoji prevelika udaljenost između Bjelovara i Csucse (Srednja Transilvanija). :D

Inače pitao sam virgilsa, jer u mađarskom jeziku riječ ‘čuč’ (csúcs) ima značenje. Znači vrh, vrhunac. Kod nas ‘čuč’ postoji kao i prezime i zemljopisno ime.

virgils
25.04.2005., 09:22
Magor kaže:

Postoji i 'ciucea' (u županiji Alba /Fehér/) /na mađarskom 'csucsa' (č. čuča)/. Postoji veza između 'ciuci' i 'ciuce'?

Ja nisam lingvist, Magor. :D
Morao sam potraziti po rjecnicima. Izgleda da je (rijetko upotrebljeno) 'ciucea' iz madarskog 'csucsa', sa istim znacenjem: vrh. A 'ciuci' ne postoji.

Magor
25.04.2005., 09:26
virgils kaže:
Ja nisam lingvist, Magor. :D

Ni ja. :D

Andelko
25.04.2005., 10:37
U vezi Žužula, u mađarskom postoji riječ 'Zsuzsu': bauble ( igračka, bezvrijedna stvar :D ) , ali i ime 'Zsuzsa' što je zapravo mađarski oblik imena Suzana.

Ali ja bih ipak rekao da je Žuž-ul vlaško prezime.

go2slep
25.04.2005., 11:02
virgils kaže:
Izgleda da je (rijetko upotrebljeno) 'ciucea' iz madarskog 'csucsa', sa istim znacenjem: vrh. A 'ciuci' ne postoji.
kod nas ima čuka sa sličnim značenjem

možda i je iz mađarskog

Magor
25.04.2005., 11:55
‘Zsuzsu’ dolazi od francuske riječi ‘joujou’ (č. žužu). Njegov sinonim je ‘csecsebecse’ (č. čečebeče) :D.

Go2slep, kod nas čuka znači ovo (http://helios.date.hu/allattan/hal/esoluc.jpg) :D

go2slep
25.04.2005., 12:08
Magor kaže:

Go2slep, kod nas čuka znači ovo (http://helios.date.hu/allattan/hal/esoluc.jpg) :D


:D to je kod nas šćuka

a u književnom jeziku štuka

houar
25.04.2005., 15:25
Zavelim kaže:
Postoje dvije glavne teorije o dinarskim srednjovjekovnim Vlasima koji se u spisima pojavljuju početkom 14. st. Jedna je da su to pridošli centralnobalkanski Arumuni (recimo Truhelka njihov dolazak objašnjava upadom turskih Jürüka koji su isto bili stočari pa su im ukrali ispasišta) i druga da su to najvećim dijelom domicilni stočari uglavnom potomci domaćih romaniziranih ilirskih plemena (Delmata i Japoda) koji su se u seobi povukli u nepristupačnija planinska područja, a onda se demografski oporaviviši početkom na prijelazu 14/15 st počinju uklapati u srednjovjekovno društvo pa time i bilježe u dokumentima. Po svoji prilici je istina ovo drugo.
[/URL]

slažem se u potpunosti

WeM
25.04.2005., 22:35
houar kaže:
slažem se u potpunosti

slozio bih se i ja kad bih znao zasto "romanizrana ilirska plemena" nazvati vlasima...


ili,

Ali ja bih ipak rekao da je Žuž-ul vlaško prezime.

nakon kratke provjere po internetu sufiks ul bi mogao i u madjarskom i u srednjevjekovnom latinskom oznacavati nekoga tko je kao ili jest... i u esperantu se valjda tako rabi!

ukratko, pridjeva osobi karakteristiku!

virgils
25.04.2005., 23:24
WeM kaže:
slozio bih se i ja kad bih znao zasto "romanizrana ilirska plemena" nazvati vlasima...

Pa to je izvorna definicija: vlasi su romanizirani pre-slavenski zitelji Balkansog Poluotoka. To sto su neki srbi danas zvani vlasima je sasvim nesto drugo.

WeM
26.04.2005., 17:49
virgils kaže:
Pa to je izvorna definicija: vlasi su romanizirani pre-slavenski zitelji Balkansog Poluotoka.

ako mislis zemljopisno tamo di je to balkansko gorje... moze!

al imas "vlaha" tamo i iza karpatskog gorja...

sokavci su il stokavci, kao recimo guc(?)-ul, a kao prezime pojavljuje se u madjarskoj, hrvatskoj, ukrajini...

virgils
27.04.2005., 02:07
WeM kaže:
al imas "vlaha" tamo i iza karpatskog gorja...

Vlasi su tjerali svoja stada sa Dinare i Pinda, preko Haemusa i Karpata sve do Tatre.

go2slep
27.04.2005., 07:07
virgils kaže:
Vlasi su tjerali svoja stada sa Dinare i Pinda, preko Haemusa i Karpata sve do Tatre.

valjda su palili svoje mrtve, jer znaš, gdje je jedan srpski grob...

virgils
27.04.2005., 08:45
go2slep kaže:
valjda su palili svoje mrtve, jer znaš, gdje je jedan srpski grob...
Grijesis go2slep. Vlasi nisu srbi. Nemoj ih vrijedjat. :D

Zavelim
27.04.2005., 09:20
Vlasi se obično nisu zvali Vlasima, čak su bili ljuti kad ih se tako zvalo. A onda kad su sami sebe počeli zvati vlasima i onako više nisu bili Vlasi.

Poopćavanje pojma Vlasi s bilo koje strane dovodi samo do zabune. Srednjovjekovni Vlasi niti su Rumunji, niti su Srbi niti su Hrvati niti su Arumuni čak nisu Vlasi ako se to pokušava prezenitirati kao jedan etnik već je to mnogo manjih i različitih grupacija koje nikad nisu imale jaču međusobnu povezanost. Vlasi u srednjem vijeku nakon godine 1300. jer se prije toga Vlasima nazivaju romanski govornici jadranskog priobalja i Apeninskog poluotoka (kod nas) pa te Vlahe treba opet razdvojiti od ovih kasnijih brdskih Vlaha, su uglavnom romanizirani potomci raznih domorodaca koji se bave stočarstvom. Vlasi po Dinardima za razliku od pindskih i makedonskih Arumuna (dok su romani Vlasi sebe obično ne zovu Vlasima jer je to strani i često pejorativan slavenski naziv) su slavenizirani dosta prije (izgleda već do početka 14. st). No i nakon slavenizacije zahvaljujući svojoj rodovskoj strukturi i specifičnom načinu privređivanja vlasti ih moraju tretirati posebno. U dinarskim krajevima dolaskom Turaka desila se i jedna specifična stvar. Zbog novonastalih uvjeta i velilke nesigurnosti za stacionarno slobodnjačko i ovisno stanovništvo došlo je do posvemašnje vlahizacije cijelog prostora, odnosno vlaški rodovski način života se pokazao najprikladnijim za opstanak pod tursko vlašću i stalnim ratovanjima. Uzmi par ovaca, pušku i mač, pobjegni u brdo što dalje od puta i preživi. Tako su u prvom popisu i plemeniti Kačići popisani kao Eflakani.

virgils
27.04.2005., 10:14
Svi Rumunji su Vlasi, ali svi Vlasi nisu Rumunji.

Izvorni pojam (na Balkanu) je da su Vlasi romanizirani neslavenski domoroci (Iliri, Tracani, Dacani, itd), kao sto Zavelim rece. Zbog tog romaniziranja jezici raznih vlaskih grupacija (sa Dinare, Pinda ili Karpata) su im bili srodni, i medjusobno razumljivi, kao sto je na primer bugarski razumljiv Hrvatima. Na svom jeziku Vlasi sami sebe nikada ne zovu Vlasima, nego neku varijantu rjeci Roman (Rimljanin): Arma^n, Ruma^n, Re~me~er.

Ostaci "pravih" Vlaha na Balkanu su Cici, Aromuni (Cincari) i naravno, Rumunji.

Zavelim
27.04.2005., 11:35
Ako gledamo samo Balkan i ako Balkan gledamo u najširem gegrafskom smislu onda moramo znati da su Vlasi u početku romanski govornici priobalja i otoka. Sad jesu li oni domorci ili nisu i ako jesu u kojoj mjeri jesu, a u kojoj se doseljeni latini ili Grci nije bitno. Bitno je to da su to stacionarni, urbani i direktni nasljednici stare rimske vlasti. Slavenima je u početku bilo dovoljno da pričaš romanski pa da te nazovu Vlahom. Kontinentalni brdski Vlasi nisu nikakvi nasljednici rimskih vojski kako to sebi Rumunji tepaju, već nikad u Rim do kraja uklopljeno domordačko starinsko društvo koje je sačuvalo svoj prastari način egzistencije. Neki od tih domorodaca nisu romanizirani poput Albanaca iako imaju strašno velik upliv latinskih riječi, a drugi jesu pa je i slavenski pojam (a orginalno germanski) Vlah kasnije prešao i na njih. Nikad nećemo točno znati koliko daleko je romanizacija otišla u dinarskim krajevima jer nemamo nikakvih zabilježbi iz tih vremena, a kad se dinarski Vlasi uklapaju u zajdnicu automatski gube i dotadašnji jezik. Možemo samo nagađati.

Zavelim
27.04.2005., 11:42
Ostaci "pravih" Vlaha na Balkanu su Cici, Aromuni (Cincari) i naravno, Rumunji.

Kako se uzme i kako se gleda. Ako gledaš samo na jezik onda je to tako, ali ako gledaš i na rasne, genetske te kulturne karakteristike onda su dalmatinski vlaji puno veći Vlasi (čitaj domoroci) od Rumunja koji su pretežito slavenskog supstrata i za koje tek treba ustanoviti koliko imaju domorodačkog u sebi. A ako i jesu domoroci onda su dački domoroci, a ti sa onima koji su ih romanizirali, a to su balkanski ispoddunavski Vlasi nemaju puno veze.

WeM
27.04.2005., 15:18
na ja...

pada mi takodjer jos jedno prezime, u hrvata poznato...

cernj-ul, pa nikako se ne mogu oteti dojmu kako je osnova ovima
sa "-ul", sve samo ne vlaska...

pa u hrvata prezime rad-an!


kada bi se htjeli saliti, biti ce da su mnogi abordzini kako u ukrajini tako i hrvatskoj , "povlaseni" a ne vlasi slavenizirani ...


Ako gledamo samo Balkan i ako Balkan gledamo u najširem gegrafskom smislu onda moramo znati da su Vlasi u početku romanski govornici priobalja i otoka. Sad jesu li oni domorci ili nisu i ako jesu u kojoj mjeri jesu, a u kojoj se doseljeni latini ili Grci nije bitno.

Bitno je to da su to stacionarni, urbani i direktni nasljednici stare rimske vlasti.

zavelim, ne znam zasto rabis ovako grube izraze o bitnosti i to "vlaha" kao direktnih nasljednika!

????

tko je moga " staroj rimskoj vlasti" dopustiti kontinuitet ?

Zavelim
27.04.2005., 15:54
Kako god ti to želio zvati romanski primorski gradovi imaju kontinuitet vladanja i rukovođenja vlastitim gradom od rimskih vremena bez obzira čiju vlast priznavali i kome porez plaćali (Bizantu, Gotima, Hrvatima, Mlečanima). Rimska država se raspala i neki njeni rudimenti su opstali u ovim mikro područjima, no ljudi u tim enklavama su se držali svojih tradicija, jezika i prava. Imaš eto primjer Splita gdje je Toma Roman, a ne Hrvat iako su mu Hrvati bili odmah ispod zidina. On je tada za Hrvate bio Vlah. I ljubomorno su čuvali i svoja prava i svoje tradicije. No skučenost urbanih područja i utopljenost u slavensku okolinu i slab natalitet učinili su svoje. Za razliku od njih ove po brdima zanima jedino pravu na slobodno kretanje i ispašu. Zato im ni zamjena jezika nije predstavljala nešto bitno u životu.

WeM
27.04.2005., 16:20
Zavelim kaže:
Kako god ti to želio zvati romanski primorski gradovi imaju kontinuitet vladanja i rukovođenja vlastitim gradom od rimskih vremena


ok. ne zvuci grubo kao "direktni nasljednici rimske vlasti", koja se je razdijelila tamo valjda u cetvrtom stoljecu na zapadno i istocno carstvo!



Za razliku od njih ove po brdima zanima jedino pravu na slobodno kretanje i ispašu. Zato im ni zamjena jezika nije predstavljala nešto bitno u životu.

dobro, znamo mi i za dalmatinski jezik i to... no materinski se teze mijenja u selima, brdima nego u urbanim sredinama, pod novom vlascu...


no, sta da radimo s ovim "vlaskim" prezimenima ?

ili glede teme, a da sacuvamo koncentraciju...

uvodim u diskusiju vico talijanski termin valjda za selo il sl. a zbog sufiksa u nasim prezimenima koje zavrsavaju na "-vic" !!!

Zavelim
27.04.2005., 17:12
dobro, znamo mi i za dalmatinski jezik i to... no materinski se teze mijenja u selima, brdima nego u urbanim sredinama, pod novom vlascu...


Imaš pravo. Mi možemo o dinarskim gorštacima uglavnom nagađati što se jezika tiče, to sam već negdje napisao, ali čisto logički razmišljam. Pod jedan ne vjerujem da su Dalmati i Japodi govorili praslavenskim jezikom, pod dva znam da je rimska vlast tu bila dugotrajna, pod tri znam da su se u 7. st pojavili Slaveni i pod četiri znam da današnja genetska slika pokazuje dominaciju domorodačke populacije. Zato da ne bih bio u kontradikciji s onim što si napisao pretpostavljam da je slavenizacija (u ovom slučaju kroatizacija) dinaraca intezivno počela u trenutku kad su se s brda spuštali u nizine te počeli praviti svoja prva stalnija naselja. To je početak 14. st. I njima je samima bilo puno zgodnije zimovati u nizininama i bliže moru, a ljetovati sa stokom u planinama. Plemićima je bilo dobro to što su ih napokon mogli uloviti kako bi naplatili štogod poreza, a i njihova velika vojna snaga im je bila od pomoći u borbi sa susjednim feudalcima. Primorcima je bilo drago to što im mogu davati svoje ovce kako bi ih ljeti vodili na planinske pašnjake, normalno uz neku protuuslugu u siru, janjadi ili recimo soli. Pada mi na pamet i prodor Tatara sredinom 13. st koji su po Dalmaciji napravili pravu pustoš pa je plemićima nedostajalo ljudi, a malo iza toga "javljaju" se Vlasi i u papirama. Pri ovakvom utapanju u slavensku zajednicu teško je i njima bilo ne postati Slavenima.

A sad možemo nastaviti o prezimenaima. :)

WeM
27.04.2005., 18:44
Zavelim kaže:
Imaš pravo. Mi možemo o dinarskim gorštacima uglavnom nagađati što se jezika tiče, to sam već negdje napisao, ali čisto logički razmišljam. Pod jedan ne vjerujem da su Dalmati i Japodi govorili praslavenskim jezikom,

ovdje, kao i nekim drugim zvanicnim definicijama moras znati da polazim od toga da je "praslavenski" sve prije nekog X stoljeca i onoga sta se svrastava u prve pisane ...dokumente ... "opismenjavanje" slavena i to!

ak su vec tako zeljeli slavisti... molim... i HRVATSKIH natpisi i spominjanje HRVATA su PREDSLAVENSKI!

slijedom, i imena i prezimena!


nadam se da ce netko od fanatika slavena i slavista naletiti na ovo... ovu .... djeciju tezu!

pod dva znam da je rimska vlast tu bila dugotrajna, pod tri znam da su se u 7. st pojavili Slaveni

i meni su pricali...

i pod četiri znam da današnja genetska slika pokazuje dominaciju domorodačke populacije.

a bogati... :D pa koji su onda slaveni navalili ???

Zato da ne bih bio u kontradikciji s onim što si napisao pretpostavljam da je slavenizacija (u ovom slučaju kroatizacija) dinaraca intezivno počela u trenutku kad su se s brda spuštali u nizine te počeli praviti svoja prva stalnija naselja. To je početak 14. st.

ma... ne znam ti ja to! ima ih koji su gutali pljuvacku i skrgutali zubima u XIX i XX STOLJECU kad su culi na nekoj manjaci u nekoj i te kako brdovitoj bosni,kako je to srpska zemlja!




A sad možemo nastaviti o prezimenaima. :)

ja...

:top:

WeM
28.04.2005., 22:00
jos malo o "-ul" :

BAKO - prezime ćiribirskog porijekla koje se svojedobno navodno zvalo Bakoul.

Hrvatska: Suza, Kneževi Vinograd (Beli Manastir), Daruvar, Donji Miholjac, Mrcine (Dubrovnik), Osijek, Vukovar, Ilok, Nova Gradiška i Zdenci.


sa stranice

http://www.istrianet.org/istria/genealogy/town/albona/notes1.htm

Lupus1977
28.04.2005., 23:26
Molim sve koji sudjeluju u ovoj temi ako mi pomognu razjasniti znacaj prezimena Zečević i iz kojeg kraja hrvatske dolazi.:(

Hvala puno!:)

Magor
29.04.2005., 07:48
WeM kaže:
jos malo o "-ul" :

BAKO - prezime ćiribirskog porijekla koje se svojedobno navodno zvalo Bakoul.

Hrvatska: Suza, Kneževi Vinograd (Beli Manastir), Daruvar, Donji Miholjac, Mrcine (Dubrovnik), Osijek, Vukovar, Ilok, Nova Gradiška i Zdenci.


sa stranice

http://www.istrianet.org/istria/genealogy/town/albona/notes1.htm

link (http://www.ancestry.com/search/SurnamePage.aspx?sourcecode=13304&html=b&fn=&ln=Bako&submit.x=68&submit.y=11) :D

demon
29.04.2005., 14:15
Zečevića ima, odnosno bijaše ih u selima oko Benkovca, ali ima ih brate posvuda...

WeM
29.04.2005., 14:31
Magor kaže:
link (http://www.ancestry.com/search/SurnamePage.aspx?sourcecode=13304&html=b&fn=&ln=Bako&submit.x=68&submit.y=11) :D

:top:

ne moras biti niti strucnjak :D


Last Name: Bako
Hungarian (Bakó): patronymic from Bak.
Hungarian: from bakó, an occupational name for an executioner.
Croatian: nickname from the archaic word bako ‘bull’. The name is frequent in Istria and Dalmatia.





What does the Bak name mean?

Last Name: Bak

Polish, Czech, Slovak, and Hungarian: from the medieval personal name Bak. This personal name probably existed in Polish and Ukrainian too, but Rymut derives the surname from bakać ‘to scold or yell’.

Slovenian: unexplained. The Slovenian name comes from the southern part of the Kras region of southwestern Slovenia.

Zavelim
29.04.2005., 15:47
Zečevića ima, odnosno bijaše ih u selima oko Benkovca, ali ima ih brate posvuda...

Ima ih ko zečeva.

zale
06.05.2005., 10:49
A sto je naprimjer sa mozda staroiranskim prezimenima kao Kusan (staroiransko pleme) ili Sakic (od Saka/Skita)?

Ili staroslavenskim Antic ili Anticevic (od mozda Anta)?

Da li su oni indikacija da su oni dio protohrvata ili da su protohrvati imali nekakav kontakt sa njima?

houar
06.05.2005., 13:48
zale kaže:
A sto je naprimjer sa mozda staroiranskim prezimenima kao Kusan (staroiransko pleme) ili Sakic (od Saka/Skita)?

Ili staroslavenskim Antic ili Anticevic (od mozda Anta)?

Da li su oni indikacija da su oni dio protohrvata ili da su protohrvati imali nekakav kontakt sa njima?

Sumnjam u tu mogučnost iz jednostavnog razloga što su prezimena nastala puno kasnije od vremena anta,skita i staroiranaca.
A i tako bi mogao sve živo i neživo povezati i dati teoriju kao ovi nadri-povjesničari(lovrić,marčinko ili večina srba) koji u svakom spomenu imena koje liči na hrvatsko vide neko pleme staro par tisuča godina.

Dr.Vito Dugonoga
06.05.2005., 13:55
Prezimena su imali samo pripadnici rodbinski zajednica ili plemena. Ostali su bili na nivou životinja ( u se, na se i poda se). Kao i prve kulture (uzornosti) nastale su u srednjoj Aziji (možda zabranjeni grad) i širile se, prateć sunce, na zapad svoim glavnim dilom. Ostaci najstarijih plemena postoje i danas ( Sake, Mitani...). Padom uzorni vridnosti i dolaskom države(crkvene, svitovne) masa oponaša i stavljase na misto uzornih pa tako i uzima prezimena. Što se vidi po njima; obićno su zanatska, po mistu stanovanja, i po "osnivaću".


Kako bi se uzorni sačuvali od različitih ženili su se samo međusobno ( dok je to najnižima bilo zabranjeno) i imali razna obilježja plemenskog raspoznavanja. Tako u Bosni postoje u planini Zijamet iznad Bugojna Mitani( za AU upisani kao Micani) čije žene i dan danas imaju tetovaže na zapešćima u obliku sunca, miseca,svastike i ptičijih nogu!!! U blizini ( Uskoplje) pronađen je i najstariji pribor za tetoviranje na evropskom tlu. Još je zanimljivo kako su sva ta stara plemena povezana sa područjima nalazišta stečaka!!

Postoje i slike tih ljudi iz 19 stolječa na kojima se vidi njihova neobičnost i različitost . Največi plagijator njiove povisti je I. Aralica i franjevci koji su ih najviše proganjali i istribljivali nemogavši ih pokrstit! U knjizi "Pisac i njegov urednik" Aralica se falio slikom koju je našao o njima Z. Crncu: " Šta smo napravili od njih! Nije bilo lako!" Stoga je on boravio na Vlašiću i pisao svoje "bisere" prije rata i učestvovao u njiovom uništenju za rata ( srednja Bosna)! Samo onaj ko zna istinu širi laž!!!

Magor
06.05.2005., 14:15
Dr.Vito Dugonoga kaže:
Prezimena su imali samo pripadnici rodbinski zajednica ili plemena. Ostali su bili na nivou životinja ( u se, na se i poda se). Kao i prve kulture (uzornosti) nastale su u srednjoj Aziji (možda zabranjeni grad) i širile se, prateć sunce, na zapad svoim glavnim dilom. Ostaci najstarijih plemena postoje i danas ( Sake, Mitani...). Padom uzorni vridnosti i dolaskom države(crkvene, svitovne) masa oponaša i stavljase na misto uzornih pa tako i uzima prezimena. Što se vidi po njima; obićno su zanatska, po mistu stanovanja, i po "osnivaću".


Kako bi se uzorni sačuvali od različitih ženili su se samo međusobno ( dok je to najnižima bilo zabranjeno) i imali razna obilježja plemenskog raspoznavanja. Tako u Bosni postoje u planini Zijamet iznad Bugojna Mitani( za AU upisani kao Micani) čije žene i dan danas imaju tetovaže na zapešćima u obliku sunca, miseca,svastike i ptičijih nogu!!! U blizini ( Uskoplje) pronađen je i najstariji pribor za tetoviranje na evropskom tlu. Još je zanimljivo kako su sva ta stara plemena povezana sa područjima nalazišta stečaka!!

Postoje i slike tih ljudi iz 19 stolječa na kojima se vidi njihova neobičnost i različitost . Največi plagijator njiove povisti je I. Aralica i franjevci koji su ih najviše proganjali i istribljivali nemogavši ih pokrstit! U knjizi "Pisac i njegov urednik" Aralica se falio slikom koju je našao o njima Z. Crncu: " Šta smo napravili od njih! Nije bilo lako!" Stoga je on boravio na Vlašiću i pisao svoje "bisere" prije rata i učestvovao u njiovom uništenju za rata ( srednja Bosna)! Samo onaj ko zna istinu širi laž!!!

„Another name of their northern messopotamian land and country was Mada, Mata and some used this name for the people as well calling them Mitani. The term MA, MAT, MADJ means land, province or country in Sumerian, Subarian, Parthian, Medes, Finnish, Hungarian. It was also used by the Assyrians and Egyptians.
In the dialect of the Accadians and proto Medes the "dh" can sometimes be pronounced as the Hungarian "gy", (ref Sayce, Accadian Phonology,1877) therefore their word for the numeral one "id" can be "igy or egy" as in Hungarian and their country as "Magya or Megye" which in Hungarian means province. Similarly in ancient Parthian Megala meant a province. The term which later became Magyar then in this sense can simply mean "man of the country/province". The territory of the Mada or Mitani was called Magor (:D) by certain Egyptian references (Wallace Budge, An Hieroglypic Dictionary, appendix of place names) and referred to a rather large territory in northern Mesopotamia and eastern Mediterranean area. The Egyptian reference exaggerates the territory of the Mitani, but perhaps is related to the later dispersal of the Hurrians through the Middle East. Magor was also the name of the mythical ancestor of the Hungarian nation in the story of the Legend of the Stag."

Link: The Early History of the Hungarian Ethnic Designations (http://users.cwnet.com/millenia/magynam.htm) /Fred Hámori/ :D

Dr.Vito Dugonoga
06.05.2005., 14:25
Šta ti kažeš? I ajde reci kako je nasto naziv za današnju Mađarsku!

Magor
06.05.2005., 15:09
Što sam htio kazati?
Svaki narod (srpski, hrvatski, mađarski itd.) pokuša voditi porijeklo iz Srednje Azije (Mezopotamija, Iran, Kavkaz, Indija). Svaki narod ima 100 „znanstvenih" teorija na to.

zale
06.05.2005., 17:58
houar kaže:
Sumnjam u tu mogučnost iz jednostavnog razloga što su prezimena nastala puno kasnije od vremena anta,skita i staroiranaca.
A i tako bi mogao sve živo i neživo povezati i dati teoriju kao ovi nadri-povjesničari(lovrić,marčinko ili večina srba) koji u svakom spomenu imena koje liči na hrvatsko vide neko pleme staro par tisuča godina.

Ma slazem se, ali to ne znaci da su SVA prezimena nastala u novije vrijeme.

Cini mi se da ako ih je vecina nastala u srednjem vijeku, bilo bi jako puno naprimjer Zvonimirica, Tomislavica, Mislavica itd, a takvih
je malo (Peric bi mogao biti primjer takvih, sin od Pere), tako da prezimena vjerojatno IMAJU nekakvo starije znacenje, kao ime lokalnog plemena. Koliko ta prezimena sezu daleko je interesatno.

Cinjenica je da u Hrvatskoj puno toponima seze iz Rimskog a vjerojatno i predrimskog doba, i ne vidim zasto bi prezimena bila puno kraceg zivotnog vijeka.

Mozda ima i nesto povijesno vaznog u tome da ima puno Horvata/Horvatica i Zagorca i Primorca, a gotovo nista ili nista Dalmatinaca/Dalmatinic ili Istrica.

smješka
07.05.2005., 21:01
a di ja npr. mogu saznat porijeklo svog prezimena?

sempron
04.07.2006., 11:14
zna li ko što o prezimenu Vorkapić

Katatonični Dabar
05.07.2006., 21:33
zna li ko što o prezimenu Vorkapić


Meni se čini da je to slavizirana verzija njemačkog prezimena Vorkap. A šta znači Vorkap ćeš morati sam potražiti, jer to ne bih znao. :)

mustricolaris
07.07.2006., 14:47
Interesantno je da se malo tko od forumaša prijavljuje s prezimenima van jugoistoka Hrvatske.
Napr. kako bi bilo da otvorimo Zagorsku kutiju s prezimenima iz 16.stoljeća:
PETEK, PAPEŠ, KOLARIĆ, BOGOVIĆ, KLOBAS, LEPEJ, TOPOLŠĆAK, PAVLINIĆ,DERVAR, OCVIREK, LONČAR, CESAREC, BIZJAKOVIĆ, GLUHAK, BEDEKOVIĆ, ZIDAR, KAVUN, ŠOŠTAR, KUKEC....

Zalogajčić iz Adamček,Kampuševog Popisa i obračuna poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću.

Mrs. T
07.07.2006., 22:23
a di ja npr. mogu saznat porijeklo svog prezimena?

Pa jednostavno pogledaš u "knjizi prezimena", kao što imaš i knjigu imena, ne znam točno kako se knjiga zove, ali imaš sva prezimena, od kud potjeću, koliko obitelji se u navedenom mjestu tako preziva, ili ako prezime ima grb, imaš i to...probaj na netu malo potražit, možda ima šta...

eva peron
08.07.2006., 09:17
slušaj,nisam ti baš sigurna,al daj pogledaj ovdje nešto je pisalo malo o prezimenima .....

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=164929

pajdo06
09.07.2006., 12:11
Postovanje,

nije mi nikako jasno zasto "srbi" nose Hrvatska prezimena poput..Antic,Matic,Stipic,Jozic,Franic,Josipovic,S tjepanovic,Bilic...i stotine drugih.
Da li su to popravoslavljeni Hrvati,ili su srbi jednostavno preuzeli Hrvatska prezimena.

jebedo
14.07.2006., 15:27
Postovanje,

nije mi nikako jasno zasto "srbi" nose Hrvatska prezimena poput..Antic,Matic,Stipic,Jozic,Franic,Josipovic,S tjepanovic,Bilic...i stotine drugih.
Da li su to popravoslavljeni Hrvati,ili su srbi jednostavno preuzeli Hrvatska prezimena.

Daj se sredi i nepostavljaj tako glupa pitanja !

Klon Ri §ovog klona
14.07.2006., 15:52
( u stvari Krmopte i jesu bili vlasi - eflakani po tom popisu no to su bili i svi ostali, a sam naziv krmpo - krmpota vjerojatno je balkanizam za krupnog, velikog čovjeka).
.

Koliko sam čitao Šimunovića, Krmpote deklarira kao Bunjevce.

brajak
16.07.2006., 22:42
dali mi netko moze reci nesto o prezimenu BRAJAK? Odakle smo i kuda smo se sirili itd...

femme.s
17.07.2006., 17:32
Poštovani,
jezični savjet o prezimenu Brhanić.
Istoimeni toponim Brhanići nalazi se u centralnoj Istri.
Prezime Brhanić postoji još u okolici Zagreba, ali nema nikakvo krvnog srodstva sa Istrijanima.
Navodno da dolazi od brhan - po istrijanski suknja.

merci

femme.s
17.07.2006., 17:36
Još jedno pitanje.
Prezime Škare, Škara ima li sličnosti?
Može li mi netko pojasniti podrijetlo? Sličan toponim se nalazi negdje u okolici Senja.

merci'

Ber
18.07.2006., 13:53
Koliko sam čitao Šimunovića, Krmpote deklarira kao Bunjevce.

Zavelim kaže:

( u stvari Krmopte i jesu bili vlasi - eflakani po tom popisu no to su bili i svi ostali, a sam naziv krmpo - krmpota vjerojatno je balkanizam za krupnog, velikog čovjeka).
.


Ne znam od kuda Zavelimu da su Krmpote Vlasi. Moram primjetiti da se u svemu traži neka druga porijekla pa tako ispadne da su Hrvati došli ovamo u virtualnom obliku.
Krmpote su veliko hercegovačko pleme, u 17. stoljeću drugo po snazi. U 17. stoljeću, u vrijeme velikog pritiska Osmanlija na Dalmaciju, jedan veliki dio plemena kreće zajedno sa Turcima prema Zadru. Imaju ulogu pomoćne turske vojske i naseljavanje opustjelog kraja Ravnih kotara. Vrlo brzo dolaze u sukob sa Turcima. Dio ostaje u ravnim kotarima a dio se naseljava u podvelebitskom kraju. Jedan veliki dio prelazi Velebit i naseljava se u Lovinačkom kraju i oko Gospića. Najlakše ih je locirati u i oko Lovinca jer tamo su svi Krmpote. Ima ih oko Gospića nekoliko sela, u podvelebitskom kraju, Paklenica, Rovanjska i u nekoliko sela Ravnih Kotara. Ima ih i u Hercegovini.
Prezimena pripadnika tog plemena je puno, oko 50-tak, a vodeći su Krmpotići. To su još Prpići, Tomljanovići, Krpani, Matijevići, Budak, Šunjići...
Kad dođem do popisa, napisati ću ih sve. Stara hrvatska prezimena.

juanpablom
18.07.2006., 15:19
Ne znam od kuda Zavelimu da su Krmpote Vlasi. Moram primjetiti da se u svemu traži neka druga porijekla pa tako ispadne da su Hrvati došli ovamo u virtualnom obliku.
Krmpote su veliko hercegovačko pleme, u 17. stoljeću drugo po snazi. U 17. stoljeću, u vrijeme velikog pritiska Osmanlija na Dalmaciju, jedan veliki dio plemena kreće zajedno sa Turcima prema Zadru. Imaju ulogu pomoćne turske vojske i naseljavanje opustjelog kraja Ravnih kotara. Vrlo brzo dolaze u sukob sa Turcima. Dio ostaje u ravnim kotarima a dio se naseljava u podvelebitskom kraju. Jedan veliki dio prelazi Velebit i naseljava se u Lovinačkom kraju i oko Gospića. Najlakše ih je locirati u i oko Lovinca jer tamo su svi Krmpote. Ima ih oko Gospića nekoliko sela, u podvelebitskom kraju, Paklenica, Rovanjska i u nekoliko sela Ravnih Kotara. Ima ih i u Hercegovini.
Prezimena pripadnika tog plemena je puno, oko 50-tak, a vodeći su Krmpotići. To su još Prpići, Tomljanovići, Krpani, Matijevići, Budak, Šunjići...
Kad dođem do popisa, napisati ću ih sve. Stara hrvatska prezimena.
A jedan dio Krmpota pripada i bačkim Hrvatima Bunjevcima

juanpablom
18.07.2006., 15:21
Zna li netko podrijetlo Balića i koja su im mjesta podrijetla?

pajdo06
18.07.2006., 22:50
Ne znam od kuda Zavelimu da su Krmpote Vlasi. Moram primjetiti da se u svemu traži neka druga porijekla pa tako ispadne da su Hrvati došli ovamo u virtualnom obliku.
Krmpote su veliko hercegovačko pleme, u 17. stoljeću drugo po snazi. U 17. stoljeću, u vrijeme velikog pritiska Osmanlija na Dalmaciju, jedan veliki dio plemena kreće zajedno sa Turcima prema Zadru. Imaju ulogu pomoćne turske vojske i naseljavanje opustjelog kraja Ravnih kotara. Vrlo brzo dolaze u sukob sa Turcima. Dio ostaje u ravnim kotarima a dio se naseljava u podvelebitskom kraju. Jedan veliki dio prelazi Velebit i naseljava se u Lovinačkom kraju i oko Gospića. Najlakše ih je locirati u i oko Lovinca jer tamo su svi Krmpote. Ima ih oko Gospića nekoliko sela, u podvelebitskom kraju, Paklenica, Rovanjska i u nekoliko sela Ravnih Kotara. Ima ih i u Hercegovini.
Prezimena pripadnika tog plemena je puno, oko 50-tak, a vodeći su Krmpotići. To su još Prpići, Tomljanovići, Krpani, Matijevići, Budak, Šunjići...
Kad dođem do popisa, napisati ću ih sve. Stara hrvatska prezimena.

+++++++
Sve je to lipo,no ta prezimena imaju i "srbi",moje pitanje jos jednom,kako to da Hrvati i srbi imaju jako velik udio zajednickih prezimena.
I ,jos jednom odkud "srbi" Antici,Matici,Stipici,Jozici,Josipovici,Stjepanovi ci,Bilici..i stotine TIPICNIH Hrvatski prezeimena.
Kad ne postoji niti jedan jedini srbin Ante,Mate,Stipe,Jozo,Josip,Stjepan...ili srbin ikavac,vidi BILIC....

Zavelim
19.07.2006., 08:57
Ne znam od kuda Zavelimu da su Krmpote Vlasi. Moram primjetiti da se u svemu traži neka druga porijekla pa tako ispadne da su Hrvati došli ovamo u virtualnom obliku.

Točno, u svemu tražim što točnija podrijetla. Doseljeni Hrvati, većinom ratnici, u ranom srednjem vijeku činili su tek manji dio stanovništva. Današnji hrvatski narod je nastao od mnogih etnika zamršenim tokovima hrvatske etnogeneze. Bunjevce najprije zovu Vlasima jer žive vlaškim načinom života. Oni načinom života nasljeđuju one koje do dolaska Turaka hrvatsko plemstvo naziva dobrim hrvatskim Vlasima. Dolaskom Turaka nastale su velike promjene i miješanje starih staleža koji su se većinom vlahizirali (u načinu života) pošto je to bio tada najoptimalniji način za preživljavanje. Pri dolasku istočnih pravoslavnih Vlaha (Rkača) nastaje i novo bunjevačko ime (zapadnije od Cetine) kako ih se ne bi brkalo s drugim doseljenim etnikom sličnog načina gospodarenja. Zato sebe dotična plemena na orginalnim mjestima nastanka (Cetina - Vrbas -Neretva) ne zovu Bunjevcima niti su ikad zvala. Krmpote se spominju prvi puta u turskom popisu iz 1470-tih (Vildanovu) kao vlasi (eflakani) i po svoj prilici su i moji direktni preci iz tog plemena (bolje reći džemata - katuna). Također se pri seobi u Lič i iza Senja spominju kao vlasi uz Vojniće i Sladoviće. Kasnije i kao Bunjevci. Današenje selo Medviđa pokraj Obrovca nekad je bilo njihovo međustanište (16.st) i zvalo se Veliko Krmpotsko Selo. Današnji prosječan Hrvat kad bi gledao vlastite pretke koji su živili u 9, 10 st tek bi koju petinu ili četvrtinu pronašao među doseljenim protohrvatima. No to je i dalje puno više no što bi današnji Srbi mogli naći doseljenih protosrba.

Ber
19.07.2006., 09:08
Točno, u svemu tražim što točnija podrijetla. Doseljeni Hrvati, većinom ratnici, u ranom srednjem vijeku činili su tek manji dio stanovništva. Današnji hrvatski narod je nastao od mnogih etnika zamršenim tokovima hrvatske etnogeneze. Bunjevce najprije zovu Vlasima jer žive vlaškim načinom života. Oni načinom života nasljeđuju one koje do dolaska Turaka hrvatsko plemstvo naziva dobrim hrvatskim Vlasima.
Treba biti vrlo oprezan čitajući stare spise. Konkretno, koliko mi je poznato, za hrvatsko plemstvo, svi koji dolaze sa istoka (Bosna...) su Vlasi. Tada još ni nisu formirane nacije. Mislim da Krmpote nemaju neke direktne veze sa pravim Vlasima. Radi se o tipičnom hrvatskom plemenu.
Imao sam knjigu o Krmpotama i sada pokušavam doći do nje.

Zavelim
19.07.2006., 09:25
Za hrvatsko plemstvo (govorimo o srednjem vijeku, dakle prije Turaka) kao i za sva ostala plemstva (srpsko, bosansko, humsko, zetsko...) Vlasi nisu oni koji su došli s istoka već oni koji koji žive u katunima (vezanih krvnim srodstvom) pod vlastitim knezom (slobodnjaci za razliku od kmetova) i čuvaju stoku po brdima s tim da im je transhumanca bitna odlika čuvanja stoke (sezonske migracije ljeto-zima, planina - nizina ). Vlaha je u hrvatskoj bilo puno prije Turaka, s tim da se Vlasima u početku zovu romanofoni ( i po primorju i po Italiji), a od početka 14.st naziv prelazi na stočare po brdima koji su tu ko zna od kada. Zašto? Još se ne zna točno.

Ber
19.07.2006., 09:57
Za hrvatsko plemstvo (govorimo o srednjem vijeku, dakle prije Turaka) kao i za sva ostala plemstva (srpsko, bosansko, humsko, zetsko...) Vlasi nisu oni koji su došli s istoka već oni koji koji žive u katunima (vezanih krvnim srodstvom) pod vlastitim knezom (slobodnjaci za razliku od kmetova) i čuvaju stoku po brdima s tim da im je transhumanca bitna odlika čuvanja stoke (sezonske migracije ljeto-zima, planina - nizina ). Vlaha je u hrvatskoj bilo puno prije Turaka, s tim da se Vlasima u početku zovu romanofoni ( i po primorju i po Italiji), a od početka 14.st naziv prelazi na stočare po brdima koji su tu ko zna od kada. Zašto? Još se ne zna točno.
Koliko mi je poznato, Vlaha je prije Osmanlija bilo i u Hrvatskoj i u BiH po brdima, nomadi stočari, uglavnom sa nekim specijalnim statusom. Recimo, bili su na tadašnjoj društvenoj margini i što je važno reći, nije ih bio neki značajni broj. Prodorom Osmanlija dolazi i do velikih migracija Vlaha ali i slavenskog stanovništva. Hrvatsko plemstvo je sve te pridošlice iz Bosne zvalo Vlasima, a daje ih se dalje dijeliti jedino po vjeri. Mislim da je od tih "Vlaha" koji su se doselili pravih Vlaha bilo najmanje (onih koji jezikom, imenima i običajima su bili pravi Vlasi).

Zavelim
19.07.2006., 10:23
Recimo, bili su na tadašnjoj društvenoj margini i što je važno reći, nije ih bio neki značajni broj.

Broj im je bio velik pogotovo u krajevima gdje je stočarstvo bilo intezivno. Marković tvrdi da su u 14. i 15.st činili polovicu stanovništva Like.

Marković: Do sada se o tom stanovništvu u našoj znanstvenoj literaturi govorilo prilično malo. Smatralo se da tih Vlaha po našim gorskim krajevima nije bilo mnogo, što je krupna greška. Na području like Vlaha moglo je biti skoro u jednakom broju kao i Hrvata i Slavena zajedno. Kasnije će se pokazati da su Vlasi u etnogenezi kasnijeg ličkog stanovništva imali značajan udio.

http://p200.ezboard.com/fimotacaffefrm24.showMessage?topicID=81.topic

Ber
19.07.2006., 11:25
Broj im je bio velik pogotovo u krajevima gdje je stočarstvo bilo intezivno. Marković tvrdi da su u 14. i 15.st činili polovicu stanovništva Like.

Marković: Do sada se o tom stanovništvu u našoj znanstvenoj literaturi govorilo prilično malo. Smatralo se da tih Vlaha po našim gorskim krajevima nije bilo mnogo, što je krupna greška. Na području like Vlaha moglo je biti skoro u jednakom broju kao i Hrvata i Slavena zajedno. Kasnije će se pokazati da su Vlasi u etnogenezi kasnijeg ličkog stanovništva imali značajan udio.

http://p200.ezboard.com/fimotacaffefrm24.showMessage?topicID=81.topic
Sve zavisi kakvih se etničkih kriterija držiš u to vrijeme kada je velika etnička zbrka, tj. kada etnikum skoro ni ne postoji.
Ako ideš po kriteriju da je Vlah onaj koji stočari, seli se sa ispašom i živi u rodovskom uređenju, Vlaha je stvarno puno, više od pola. Čini mi se, na žalost, da je to i vrlo čest slučaj. Ako ideš dubioznije pa ipak Vlahe selektiraš po njihovim originalnim osnovama. Da govore svojim jezikom, oblače se na svoj način ( poznati po crnim kožusima i šubarama), imaju vlaška imena i žive po vlaškim običajima (uglavnom u planini i izolirano od drugih etničkih skupina)mislim da bi ih bilo prilično malo. Problem je što se riječ vlah i u srednjem vijeku i danas udomaćio za svakog stočara iz tog vremena. To je i danas aktualno kada ljudi s obale svakog, bez obzira na vjeru i naciju, koji je iz zaleđa jednostavno zovu Vlahom. Uz poštovanje prema g. Markoviću, mislim da je on ipak ušao u tu paušalizaciju.

Ber
19.07.2006., 12:48
Da bih pojasnio koliko je relativno na osnovi seljenja sa ispašom odrediti etnikum navesti ću da je i u Texasu kao i u Lici uvijek bilo seljenja sa krdom jer stoka popase pašnjak za par sati i mora se tjerati dalje a pašnjak se obnovi kroz nekoliko tjedana. Postoje uobičajene rute kuda se tjera stoka i tako je tisućama godina. Sve do pretprošlog stoljeća Hrvati su živjeli s jakom rodovskom tradicijom, tjerali stoku desecima kilometara i spavali pod otvorenim nebom ili nastambama napravljenim po putu. I u Bosni i u Hrvatskoj. Problem nastane kada ih se u starom spisu nazove vlasima katolicima što bi u stvari značilo, stočarima katolicima.

Zavelim
19.07.2006., 16:02
Stoka u Texasu se tirala tisućama godina???

Misliš na Apače koji trče za bizonima. :D

Ber
19.07.2006., 17:32
Stoka u Texasu se tirala tisućama godina???

Misliš na Apače koji trče za bizonima. :D
Shvatio si poantu.

Ber
20.07.2006., 12:03
+++++++
Sve je to lipo,no ta prezimena imaju i "srbi",moje pitanje jos jednom,kako to da Hrvati i srbi imaju jako velik udio zajednickih prezimena.
I ,jos jednom odkud "srbi" Antici,Matici,Stipici,Jozici,Josipovici,Stjepanovi ci,Bilici..i stotine TIPICNIH Hrvatski prezeimena.
Kad ne postoji niti jedan jedini srbin Ante,Mate,Stipe,Jozo,Josip,Stjepan...ili srbin ikavac,vidi BILIC....
Radi se o asimilaciji, vrlo često je vjera u tome imala ključnu ulogu. Ljudi su se raseljavali na sve strane, prezime je ostalo ali se asimilirala nacija. Ima izuzetno puno prezimena kojih nalazimo istovremeno kod Crnogoraca, Hrvata i Srba. Konkretno, Crnogorska prezimena Knežević, Petrović, Samardžić, Đapić... koji su pred Turcima iseljavali na zapad su danas pretežno posrbljena ili, nešto rjeđe, pohrvaćena.

Ber
20.07.2006., 12:08
+++++++
Sve je to lipo,no ta prezimena imaju i "srbi",moje pitanje jos jednom,kako to da Hrvati i srbi imaju jako velik udio zajednickih prezimena.
I ,jos jednom odkud "srbi" Antici,Matici,Stipici,Jozici,Josipovici,Stjepanovi ci,Bilici..i stotine TIPICNIH Hrvatski prezeimena.
Kad ne postoji niti jedan jedini srbin Ante,Mate,Stipe,Jozo,Josip,Stjepan...ili srbin ikavac,vidi BILIC....
Konkretno prezimena koje navodiš, bilo bi ih interesantno istražiti. Pretpostavljam da su to Hrvati useljeni u Srbiju u posljednjih stotinu godina. Npr., zna se da je nakon II svj. rata masa dalmatinaca otišlo u Srbiju po raznim radno-partijskim zadacima. Radi se o tisućama ljudi. Njihovi unuci su danas najvjerojatnije Srbi i navijaju za Zvezdu ili Partizan.

Ber
20.07.2006., 12:13
Najbolji primjer posrbljenog hrvatskog prezimena je i najbizarniji istovremeno. Šešelji su Hrvati iz Istočne Hercegovine. Pradjed Vojislava Šešelja je bio Hrvat koji je radio kao domar za Pravoslavnu crkvu pa u skladu sa poslom, prešao na Pravoslavlje. Izrodio se Vojo.

juanpablom
20.07.2006., 20:12
Radi se o asimilaciji, vrlo često je vjera u tome imala ključnu ulogu. Ljudi su se raseljavali na sve strane, prezime je ostalo ali se asimilirala nacija. Ima izuzetno puno prezimena kojih nalazimo istovremeno kod Crnogoraca, Hrvata i Srba. Konkretno, Crnogorska prezimena Knežević, Petrović, Samardžić, Đapić... koji su pred Turcima iseljavali na zapad su danas pretežno posrbljena ili, nešto rjeđe, pohrvaćena.
Samardžić je vjerojatno turskog podrijetla.

linka
21.07.2006., 12:11
Samardžić je vjerojatno turskog podrijetla.


samar( tur.)=konjsko sedlo
vjerovatno se predak bavio pravljenjem samara, pa je na osnovu zanata i nastalo prezime

051
23.07.2006., 13:14
Koliko mi je poznato, Vlaha je prije Osmanlija bilo i u Hrvatskoj i u BiH po brdima, nomadi stočari, uglavnom sa nekim specijalnim statusom. Recimo, bili su na tadašnjoj društvenoj margini i što je važno reći, nije ih bio neki značajni broj. Prodorom Osmanlija dolazi i do velikih migracija Vlaha ali i slavenskog stanovništva. Hrvatsko plemstvo je sve te pridošlice iz Bosne zvalo Vlasima, a daje ih se dalje dijeliti jedino po vjeri. Mislim da je od tih "Vlaha" koji su se doselili pravih Vlaha bilo najmanje (onih koji jezikom, imenima i običajima su bili pravi Vlasi).

Evo što na svoj specifični način o Vlasima (čije su se prepoznatljivosti najviše očuvale uz istrijanske obronke Učke) kaže jedan relevantni stručnjak...
B.Fučić (TERRA INCOGNITA) :
BURA ZI!
Bura zi!
Domnu kutire!
Ši kutire, ši kutire!
Dobar dan! Bog bio s Tobom! I s Tobom, i s Tobom!
Tako se mi pozdravljamo i tako započinjemo razgovor. A na kojem jeziku? Na vlaškom. A gdje?
U Istri, s druge strane Učke, u Šušnjevici. U Šušnjevici i u selima oko nje: u Novoj Vasi, u Kontušima, u Jesenoviku i u Brdu a mogli bismo tako coventicular - što znači razgovarati - i u Ćićariji, u Žejanama.
Pa kakav je to jezik i tko su ti ljudi?
Oni su Vlasi, a jezik im nije slavenski nego romanski. Jezik im se razvio iz jednog pučkog govora latinskog jezika. Naravno, to nije bio otmjeni latinski jezik jednog Cicerona, već žargon malog svijeta u provinciji, latinski dijalekt koji su nakon dugotrajne rimske vladavine konačno prihvatili pokoreni podanici, stari Iliri u pokrajini Dalmaciji. Na toj pučkoj latinskoj osnovi razvio se medu pokorenim Dačanima i Tračanima i današnji rumunjski jezik. Balkan je do dana današnjega ukleta zemlja neprestanih, vječnih izbjeglica.
Kad se konačno urušilo Rimsko carstvo i kad su Balkan poplavile seobe naroda, invazije stranih, divljih plemena, jedan dio starog gradskog i prigradskog stanovništva spasio je glavu pred rušilačkom najezdom barbara tako da je napustio komoditet gradskoga, sjedilačkoga života i pobjegao u planinu, među čobane, među nomade.
E, tu ti mene u planini lovi i kontroliraj, divljače, ako to možeš. U planini, bez prometnih puteva, bez stalnih naselja, medu mojim ovcama i kozama, s kojima se - kad popasu jedan teren - moram u potrazi za pašom seliti na drugi teren. Tu ti pokušaj vladati nada mnom ako se možeš snaći u mojim neprestanim seobama.
Vlasi su pastiri, oni su slobodni ljudi, koji doduše svoju slobodu plaćaju rudimentarnim životom u otvorenoj prirodi, plaćaju je nižim standardom života od standarda građana. Oni su prljavi, neoprani, smrdljivi čobani, ali su slobodna čeljad koja s lakoćom umnaža svoja stada, svoj kapital, koja trguje mesom i kožama, koja proizvodi i prodaje sir i ima gotovinu u rukama.
Treba li bježati pred silom i opasnošću, seljak teško napušta zemlju i kućni prag - bijeg je za seljaka tragedija - a pastir to čini lako, jer mu se sav imetak pokreće sam na četiri noge i jer je ionako navikao da radi ispaše neprestano putuje i mijenja boravište. Tako su se vlaški pastiri, bježeći pred Turcima, spustili sa stadima i na otok Krk i u Istru. Obiđite stara istarska groblja i pogledajte nadgrobne ploče, znamenite istarske škrile. Na težačkim nadgrobnim škrilama ucrtani su poljoprivredni alati a na vlaškim grobovima u Šušnjevici na škrilama su prikazane ovce.
Kada se udaju i žene pastirske kćeri i sinovi neusporedivo su slobodniji od težačkih sinova i kćeri. Pastirske cure i momci više od mladih seljaka znaju što znači zaljubiti se. Kada se seljaci žene, moraju spajati zemlju sa zemljom. Težaci su gospodari zemlje ali ujedno i njezini robovi. Čobanu je lakše umnožiti stado nego težaku zemlju. Pastir je starozavjetni Abel, težak je starozavjetni Kain.
Kao istraživač velik dio svoga života proveo sam izvan zagušljivih institutskih soba, vani na terenu, na slobodnom i čistom zraku pa sam prijateljevao i s njima, s našim istarskim Vlasima. S užitkom sam ih gledao i slušao kako pjevaju i kako plešu. Nigdje kao kod njih toliko temperamenta! To su redom bistri i okretni ljudi.
Jedan od njih kojega ne mogu ni mrtva zaboraviti bio je Berto Latković iz sela Jesenovika blizu Šušnjevice. On mi je otključavao drevnu romaničku crkvu sv. Kvirina u kojoj sam otkrio freske. U njega bih popio čašu vina. Kako je živahne vlaške oči imao Berto! Bio je bistar, bio je znatiželjan, bio je načitan. A bio je i strašni lovac koji je puškom ubio više zečeva nego svi lovci njegova kraja zajedno.
A kako? To je godinama bila stroga tajna.
Jednoga dana našao sam moga Berta onemoćala, slaba. Izdalo ga srce. »E, moj šjor Branko. Sada sam za niš. Sada slobodno mogu odati i svoju lovačku tajnu. Godinama ja sam sadio kupus i razvaljivao gromaču da zečevi mogu ući i glodati kupus. U mrkloj noći slušao bih kako ga grickaju. Na pušku bih zavezao bateriju, malu lampicu. Pušku bih uperio u smjeru odakle sam čuo grickanje, upalio bih lampicu, zecu bi zablistale oči, od svjetla bi ostao začuđen, nepomičan, a ja bih mu opalio metak u sredinu među blistave oči. To Vam je moja tajna!«
Dragi moj Berto, sakramenski sine, ne mogu Te zaboraviti. Možda sam i ja dalekim porijeklom, poput Tebe, prebjegli Vlah.
Rođen sam na otoku Krku kamo je pritisnuto turskim zulumom prebjeglo u XVst mnogo Vlaha. Oni su uz prebjegle Hrvate napučili i moju rodnu Dubašnicu i Poljica i cijeli Šotovento.
Još do XIXst u tom kraju na Krku čuo se i vlaški jezik. Istraživači krčkih starina zabilježili su kako je jedna starica u Poljicama još znala na vlaškom jeziku moliti »Očenaš«.
Pa dozvoli mi, Berto Latkoviću, da i ja za Tvoju dušu na vlaškom jeziku izmolim Očenaš:
Caće nostru, kirle jesti in čer
Neka se sveta numelu tev... itd., itd... Amen.
~°~
Izvinjavam se ako sam nekoga oštetio ovim copy~paste sistemom, ali to učinih prvenstveno iz poštovanja i u spomen i čast autoru ove knjige!

Zavelim
24.07.2006., 09:11
Shvatio si poantu.

da su Krmpote zapravo domaći dinarski indijanci koji umisto bizona love divokoze

Pištolj doktor
24.07.2006., 14:24
Recimo Gavrilovic ima Gavrila u prezimenu dok je katolicki Gabrijel. Danas ima Gavrilovica Hrvata kao i Filipovica muslimana koji su, vjerojatno, nesto kasnije preuzeli islam. Petrovici kao, kako neko rece, crnogorsko prezime, ne drzi bas vodu. Ima ih i u Rusiji i kod nas i u Srbiji. Mozda su neki pravoslavni i pohrvaceni, ali je i ime Petar vrlo cesto kod nas te u skladu s time nastane i patronimsko prezime. Na vise lokacija bez ikakvoga dodira. To, mislim, vrijedi i za mnoga druga prezimena koja su ista i kod nas i kod Srba.

cho enter
24.07.2006., 17:59
Nikad se niko nije popravoslavio nasilno ili zbog statusa iskljucivo svojom voljom jer biti pravoslavni u katolickoj zemlji znacilo je biti sizmatik i podredjeni.
Sto tice pokatolicavanja procitajte "PILIPENDU" od Sime Matavulja koji je Hrvatski pisac kao i Tesla naucnik(rodjen je u dalm.zagori).
P.S. Pravoslavne su katolici zvali "rkatji" zbog rka(dronjci),pa neznam ko bi primio sizmaticku veru da bude pomenutog statusa(sirotinja).

Zavelim
25.07.2006., 08:41
Nikad se niko nije popravoslavio nasilno ili zbog statusa iskljucivo svojom voljom jer biti pravoslavni u katolickoj zemlji znacilo je biti sizmatik i podredjeni

Otprilike tako nekako. Samo masovni prelasci katolika u pravoslavce nisu bili pod katoličkom vlašću nego pod islamskom (prije toga pod pravoslavnom) jer je unutar Turskog carstva SPC imala povlašteniji status od katoličke crkve, deklariranog neprijatelja samog carstva. S druge strane masovni prelasci pravoslavaca u katolike pod katoličkim državama (austorugarska, mlečani) mogli su biti samo u obliku unijaćenja (ostalo su pojedinačni i puno rijeđi slučajevi), a kako su unijati danas grkokatolici onda je vidiljiv i razmjer tih prelazaka (u zapadnoj Ukrajini ogroman, kod nas zamjetan na Žumberku i oko Križevaca). U svakom slučaju kod nas omjer onih koji su od katolika prešli u pravoslavce (gledano od 13. st pa na dalje) daleko veći od obrnutog slučaja.

darko09
25.07.2006., 09:16
Zna li tko što o prezimenu Majić ? Porijeklom dolazi iz Hercegovine, pokraj Ljubuškog postoje selo Majići, kao i pokraj Sinja. Dio Majića je iseljen u Dalmaciju, a dio u Bosansku Posavinu. Što znači ovo prezime. Zahvaljujem . Pozdrav !

Zavelim
25.07.2006., 10:54
maja - umiljato za mamu

maja - kod stočara naziv za ženu koja ide skupa s pastirima u planinu na litnja ispasišta di skuplja mliko, pravi sir... majina dica, su Majići ko i kovačeva Kovačevići

Majića ima i u Imotskome, a došli su iz Jercegovine

cho enter
25.07.2006., 23:39
Otprilike tako nekako. Samo masovni prelasci katolika u pravoslavce nisu bili pod katoličkom vlašću nego pod islamskom (prije toga pod pravoslavnom) jer je unutar Turskog carstva SPC imala povlašteniji status od katoličke crkve, deklariranog neprijatelja samog carstva. S druge strane masovni prelasci pravoslavaca u katolike pod katoličkim državama (austorugarska, mlečani) mogli su biti samo u obliku unijaćenja (ostalo su pojedinačni i puno rijeđi slučajevi), a kako su unijati danas grkokatolici onda je vidiljiv i razmjer tih prelazaka (u zapadnoj Ukrajini ogroman, kod nas zamjetan na Žumberku i oko Križevaca). U svakom slučaju kod nas omjer onih koji su od katolika prešli u pravoslavce (gledano od 13. st pa na dalje) daleko veći od obrnutog slučaja.
Ispade po tebi da je pravoslavna stvarno bolja u doktrini i dogmi cim je "omjer" veci , i ne vidim razlog prelaska katolika u pravoslavlje sem ciste "volje" ,a volja zavisi od punog stomaka ,neverujem da su sizmatici mogli da ga napune dok katolicka crkva je imala para za unijacenje zasto ne bi imala za malo hrane.

pajdo06
27.07.2006., 22:53
Zavelime,vidim ti se nesto kuzis u prezimena,postavio sam ovo pitanje vec,no odgovor mi nitko jos nije dao..dakle,odkud "srbi" sa tipicnim hrvatskim prezimenima,poput..Antic(Ante),Matic(Mate),Franic( Frane),Stipic(Stipe)
,Jozic(ha,ha,zaista istina!),Maric(Mara),Kresic(Kreso/Kresomir),Martic(Martin)....

i stotine drugih....poanta je u tome, da to nisu samo precani(pravoslavni Hrvati)nego ovih hrvatskih prezimena ima u ciloj Srbiji..
Tako sam npr.gledajuci jednom srbijanski program na satelitu u nekoj emisiji ugleda tog famoznog "srbina" Jozica...
Moja teorija je da su to ubiti sve Hrvati koji su naselili tadasnju "praznu " srbiju nakon velike seobe serbalja u 17.stoljecu u ist.Vojvodinu...no nisam siguran..

femme.s
11.08.2006., 17:02
zna li netko razliku, ukoliko postoji, i podrijetlo.
?

hvala

juanpablom
11.08.2006., 17:43
zna li netko razliku, ukoliko postoji, i podrijetlo.
?

hvala
Jednina i množina.:zubo:

starks
16.08.2006., 10:09
Radi se o asimilaciji, vrlo često je vjera u tome imala ključnu ulogu. Ljudi su se raseljavali na sve strane, prezime je ostalo ali se asimilirala nacija. Ima izuzetno puno prezimena kojih nalazimo istovremeno kod Crnogoraca, Hrvata i Srba. Konkretno, Crnogorska prezimena Knežević, Petrović, Samardžić, Đapić... koji su pred Turcima iseljavali na zapad su danas pretežno posrbljena ili, nešto rjeđe, pohrvaćena.

U Rusiji ima Petrovića više nego li je Hrvata ,Srba i Crnoogoraca skupa...
Još samo da pročitam da je Petar crnogorsko ime pa da me dokrajčiš
jer su me grčevi ufatili od smija...

Kod Hrvata imaš i prezime Samardžija...znam i Hrvate koji se prezivaju
Karadža a to navodno znači obrva na turskom...
Ja znam ljude koji se prezivaju Knez... Iz Sinja su...i ako postoji zašto onda ne bi bilo i Kneževića...
Zar ne postoji ta riječ u Hrvatskom jeziku...
Za đapić ne znam,no sumnjam,pogotov jer su i Srbi i Crnogorci kasnije dobili prezimena od Hrvata...čak kasnije i od Srba u Hrvatskoj...

pajdo06
17.08.2006., 16:39
Bravo starks!
Nevirovatno kako smo lose potkovani sto se tice te tematike.

A bas srbi koriste prezimena kad pricaju o tzv."pok.srbima"...

A sto kaze starks,kad smo mi Hrvati imali prezimena te srbijanske spodobe su bili jos mjesavina raznoraznih vlaha,cincara,bugara,..i bez ikakavog nacionalnog
identiteta,a kamoli prezimena.

Da ne zaboravim,raznorazni karadzici,samardzici,kujundzici,serdari,delici,bas ici,pasici,bebek,
kolak..su sve turcizmi..e sad da li su i svi oni i turci,mozda..

starks
17.08.2006., 17:53
Bravo starks!
Nevirovatno kako smo lose potkovani sto se tice te tematike.

A bas srbi koriste prezimena kad pricaju o tzv."pok.srbima"...

A sto kaze starks,kad smo mi Hrvati imali prezimena te srbijanske spodobe su bili jos mjesavina raznoraznih vlaha,cincara,bugara,..i bez ikakavog nacionalnog
identiteta,a kamoli prezimena.

Da ne zaboravim,raznorazni karadzici,samardzici,kujundzici,serdari,delici,bas ici,pasici,bebek,
kolak..su sve turcizmi..e sad da li su i svi oni i turci,mozda..

Meni su uvik išli na nerve naši "velikoHrvati" koji su da bi se napravili boljim
Hrvatima od drugih "poklanjali" Srbima imenski i prezimenski fond...
Kako mi znamo biti glupi to je čudo neviđeno...
Evo moj otac se zove Milan...i sada ti jedan njegov kolega njemu kaže da
je Milan više srpsko ime a Mile više hrvatsko...
ćaća mu je odmah odbrusio da ga pozdravlja Mile Mrkšić :zubo:
no mogao mu je isto tako reći da je Ivan Rusko ime(tako se zove taj koji se pravio pametan) jer ih je tamo najviše...iako znam da je istina da je Ivan
I Rusko ime pored hrvatskog...

Najveću laž su takvi slični izvalili tvrdivši da su prezimena na ić srpska...
Kod nas je nešto manji udjel takvih prezimena nego kod Srba no i dalje se radi o najvećoj grupi preziemena i kod nas...stvar je u tome da su Srbi dobili kasnije prezimena i da su se uglavnom tvorila patronimno..Zanimljivo je da je i kod Srba u Hrvatskoj nešto manji udio prezimena na ić...
A ić je deminutivni oblik u puno slavenskih jezika pa tako i u hrvatskom,kao
i genitivni oblik ov ...Prezimena na ov gotovo svi povezuju sa bugarskima zato što su tamo ekstremno česta,no istina je da postoje i kod nas i da nemaju veze sa bugarskim...
Bez obzira što piše npr. Zavelim u svojim postovima(ne mislim ništa begativno) krajnji rezultat je da smo mi jezično Slaveni...
Tako imamo veliki dio imenskog fonda koji je slavesnkog porijekla,a isto tako smo kroz kršćanstvo dobili veilik broj imena i posljedično prezimena...


P.S.

Ne radi se oTurcima kod ovih prezimena pajdo..Vrlo malo je i među današnjim muslimanima onih koji su porijeklom Turci...Vrlo,vrlo malo..

pajdo06
17.08.2006., 19:26
Slazem se starks sa svim sto si reko..

No,kad vidim tipove kao "Ber" koji izpale da su Petrovici pa valjda i Nikolici i Pavlovici "crnogorska" prezimena dodji mi da razbijem sve oko sebe..

Istina je da tih prezimena ima skoro kod svih slavena,pa tako i kod nas Hrvata,jer
pricali mi da mi nismo slaveni nemozemo od cinjenice da je i hrvatski iznikao iz crkvenoslavenskog jezika..

Sto se tice prezimena karadzic,samardzic,basic,pasici,serdari,bebeci,kol aci... oni jesu proizisli iz turcizama i ta cinjenica nije sramotna za nas Hrvate..
Slazem se da to nisu turci,jer zastupan tezu da si ti ono sto osjecas..


No,ipak me neke stvari "muce",kao sto sam vec spomenuo,iritira me da prezimena,koja su ocigledno nastala od hrvatskih imena ..poput Antic,Kresic,Matic,
Franic,Stipic,Dujic,Blazic,Maric,Josipovic,Stjepan ovic imas kod "srba"..


Na drugoj strani imamo tipicna,tako barem ja vidim srbijanska prezimena kod Hrvata..kao sto su Jovici,Savici,Vasiljevici,Jovanovici,..

Interesira me kako ti to intepretiras,iako imam knjigu od Petra Simunovica "Hrvatska Preziemena",ne nalazim odgovore na te iritacije..



pozdrav

juanpablom
17.08.2006., 23:59
Slazem se starks sa svim sto si reko..

No,kad vidim tipove kao "Ber" koji izpale da su Petrovici pa valjda i Nikolici i Pavlovici "crnogorska" prezimena dodji mi da razbijem sve oko sebe..

Istina je da tih prezimena ima skoro kod svih slavena,pa tako i kod nas Hrvata,jer
pricali mi da mi nismo slaveni nemozemo od cinjenice da je i hrvatski iznikao iz crkvenoslavenskog jezika..

Sto se tice prezimena karadzic,samardzic,basic,pasici,serdari,bebeci,kol aci... oni jesu proizisli iz turcizama i ta cinjenica nije sramotna za nas Hrvate..
Slazem se da to nisu turci,jer zastupan tezu da si ti ono sto osjecas..


No,ipak me neke stvari "muce",kao sto sam vec spomenuo,iritira me da prezimena,koja su ocigledno nastala od hrvatskih imena ..poput Antic,Kresic,Matic,
Franic,Stipic,Dujic,Blazic,Maric,Josipovic,Stjepan ovic imas kod "srba"..


Na drugoj strani imamo tipicna,tako barem ja vidim srbijanska prezimena kod Hrvata..kao sto su Jovici,Savici,Vasiljevici,Jovanovici,..

Interesira me kako ti to intepretiras,iako imam knjigu od Petra Simunovica "Hrvatska Preziemena",ne nalazim odgovore na te iritacije..



pozdrav

Jovići nisu nužno srpsko prezime jer su neki Jovići kod nas al(r)banskog podrijetla od Jovi

linka
21.08.2006., 10:47
- karadza= obrva hahhahaha :) radovan karadzic sa onolikom shumom od obrva i jeste pravi reprezent tog prezimena:))

- nesto u vezi sa vlasima: muslimani u Bosni pravoslavne zovu vlasima ( a katolike shokcima) i to se tako prenosi s generacije na generaciju.

-nesto u vezi s prezimenom Majkovic: ima neko selo blizu Dubrovnika zove se Majkovi( vidjeh to na putokazu pa se sjetih foruma:))

- nesto u vezi s godisnjim odmorom: more, ah , more.......mare...mer........mislim da je od te rijechi i nastao onaj nash bosanski termin MERAK ( ljepota, uzivancija:) .......priznati moram da Dubrovnik ima cijelu silu zgodnih momaka:)

pozdrav Zavelimu ciju ponudu za opohodnju Hasangicinih lokacija namjeravam iskoristiti nekada:)

Ber
21.08.2006., 15:07
U Rusiji ima Petrovića više nego li je Hrvata ,Srba i Crnoogoraca skupa...
Još samo da pročitam da je Petar crnogorsko ime pa da me dokrajčiš
jer su me grčevi ufatili od smija...

Kod Hrvata imaš i prezime Samardžija...znam i Hrvate koji se prezivaju
Karadža a to navodno znači obrva na turskom...
Ja znam ljude koji se prezivaju Knez... Iz Sinja su...i ako postoji zašto onda ne bi bilo i Kneževića...
Zar ne postoji ta riječ u Hrvatskom jeziku...
Za đapić ne znam,no sumnjam,pogotov jer su i Srbi i Crnogorci kasnije dobili prezimena od Hrvata...čak kasnije i od Srba u Hrvatskoj...
http://www.montenegro.org.au/P.html
Petrovići (Glendže), bratstvo u Očinićima
Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
Petrovići, uža grana (dinastija) Petrovića-Herakovića
Petrovići, prezime grane Herakovića
Petrovići, bratstvo iz sela Kosor u Kučima
Petrovići, bratstvo u Petrovu Dolu
Petrovići, bratstvo u Dupilu
Petrovići, bratstvo u Bandićima
Petrovići, staro bratstvo u Vučem Dolu
Petrovići u Budvi
Petrovići, rod u Škaljarima u Boki
Petrovići, grupa bratstava u Ćeklićima
Petrovići, staro bratstvo u Tospudama

Ber
21.08.2006., 15:08
PETROVIĆ alias VUKOJEVIĆ
Petrović dolazi od Petar, latinski Petrus.
Petrovići nisu istoga krvnoga podrijetla. Jedni su svojom starinom iz Rakitna, dok je druga skupina Petrovića nastala od Vukojevića iz Klobuka. U Rakitnu u prvom popisu iz 1742. navedena su dva domaćinstva: Mate Petrović sa 7 članova i Marko Petrović na čelu obitelji od 17 članova.
Godine 1768. spominje se Petar Vukojević iz Klobuka s dva člana. Godine 1789. krštena je Jurka kći Šimuna Petrovića iz Klobuka i Cvite Juiović iz Kozice. Iste 1787. godine krštena je Marta kći Filipa Petrovića iz Klobuka i Kate Bošnjak iz Dragićine. Potom se spominju obitelji Ivana Petrovića i Anđe Zovko iz Dragićine, Vidana Petrovića i Anđe Čuljak, Blaža Petrovića i Matije Zadro iz Dragićine, Vidana Petrovića i Anđe Čuljak, Mate Petrovića, Lovre Petrovića i Jele Vištica, Joze Petrovića i Matije Čuljak, Jure Petrovića i File Čuljak, Mate Petrović i Ive Erceg, i tako redom. Navedene obitelji su krštavale svoju brojnu djecu.
Godine 1820. kršten je Ante sin Joze Petrovića alias Vukojević iz Klobuka i Matije Čuljak. Iste 1820. godine krštena je Iva kći Mate Petrovića alias Vukojević i Anđe Čuljak. Godine 1822. kršten je Stanislav sin Duje Petrovića alias Vukojević i Joze Rosić. Mjesto boravka upisanih Petrović a je uglavnom Klobuk.
Međutim, godine 1834. upisano je krštenje Jure sina Bone Petrovića iz Veljaka i Pere Matić. Godine 1844. krštena je Mara kći Luke Petrovića iz Otoka i Ruže Glamuzina. Godine 1843. kršten je Ante sin Šimuna Petrovića i Jele Vukojević -Međugorac. Godine 1855. kršten je Ivan sin Ante Petrović a iz Klobuka i Cvite Markezan. Godine 1858. kršten je Petar sin Ante Petrovića iz Klobuka i Cvite Vukoje. Godine 1864. krštena je Kata kći Blaža Petrovića alias Blaškića iz Klobuka i Ive Rašić. Godine 1870. kršten je Grgo sin Blaža Blaškića iz Klobuka i Ive Rašić.
http://www.razrednik.com/klobuk/prezimena.htm#PETROVIĆ%20alias%20VUKOJEVIĆ

Ber
21.08.2006., 15:10
U Rusiji ima Petrovića više nego li je Hrvata ,Srba i Crnoogoraca skupa...
Još samo da pročitam da je Petar crnogorsko ime pa da me dokrajčiš
jer su me grčevi ufatili od smija...

Kod Hrvata imaš i prezime Samardžija...znam i Hrvate koji se prezivaju
Karadža a to navodno znači obrva na turskom...
Ja znam ljude koji se prezivaju Knez... Iz Sinja su...i ako postoji zašto onda ne bi bilo i Kneževića...
Zar ne postoji ta riječ u Hrvatskom jeziku...
Za đapić ne znam,no sumnjam,pogotov jer su i Srbi i Crnogorci kasnije dobili prezimena od Hrvata...čak kasnije i od Srba u Hrvatskoj...
Fataj se dalje. Petrovića je daleko najviše iz Crne Gore, gledajući ex YU, ostavi se Rusije. Usput malo listaj WEB i knjige.

pajdo06
22.08.2006., 16:04
ber,mozda i ima najvise petrovica u crnojgori.
no to nije poanta frend,radi se o tome da serbljani nam vec xy godina imputiraju,
da su svi petrovici srbi.

staks je samo vrlo dobro zakljucio da ima vise petrovica u rusiji nego svih srba zajedno.

znaci,radi se o tome i to bi trebala da bude poanta ove jalave diskusije,da petrovica ima medju svm slavenskim narodima.
da je prezime petrovic proizislo iz osobnog imena petar.

tako je i sa slicnim prezimenima,kao sto su pavlovic,markovic,nikolic,brankovic..
koje imas takodjer medju hrvatima,srbima i ostalim.

no,99% tzv.srba ce reci da su to sve srbijanska prezimena.
tome se moramo protiviti i naglasavati da nije tako.

starks
22.08.2006., 16:43
PETROVIĆ alias VUKOJEVIĆ
Petrović dolazi od Petar, latinski Petrus.
Petrovići nisu istoga krvnoga podrijetla. Jedni su svojom starinom iz Rakitna, dok je druga skupina Petrovića nastala od Vukojevića iz Klobuka. U Rakitnu u prvom popisu iz 1742. navedena su dva domaćinstva: Mate Petrović sa 7 članova i Marko Petrović na čelu obitelji od 17 članova.
Godine 1768. spominje se Petar Vukojević iz Klobuka s dva člana. Godine 1789. krštena je Jurka kći Šimuna Petrovića iz Klobuka i Cvite Juiović iz Kozice. Iste 1787. godine krštena je Marta kći Filipa Petrovića iz Klobuka i Kate Bošnjak iz Dragićine. Potom se spominju obitelji Ivana Petrovića i Anđe Zovko iz Dragićine, Vidana Petrovića i Anđe Čuljak, Blaža Petrovića i Matije Zadro iz Dragićine, Vidana Petrovića i Anđe Čuljak, Mate Petrovića, Lovre Petrovića i Jele Vištica, Joze Petrovića i Matije Čuljak, Jure Petrovića i File Čuljak, Mate Petrović i Ive Erceg, i tako redom. Navedene obitelji su krštavale svoju brojnu djecu.
Godine 1820. kršten je Ante sin Joze Petrovića alias Vukojević iz Klobuka i Matije Čuljak. Iste 1820. godine krštena je Iva kći Mate Petrovića alias Vukojević i Anđe Čuljak. Godine 1822. kršten je Stanislav sin Duje Petrovića alias Vukojević i Joze Rosić. Mjesto boravka upisanih Petrović a je uglavnom Klobuk.
Međutim, godine 1834. upisano je krštenje Jure sina Bone Petrovića iz Veljaka i Pere Matić. Godine 1844. krštena je Mara kći Luke Petrovića iz Otoka i Ruže Glamuzina. Godine 1843. kršten je Ante sin Šimuna Petrovića i Jele Vukojević -Međugorac. Godine 1855. kršten je Ivan sin Ante Petrović a iz Klobuka i Cvite Markezan. Godine 1858. kršten je Petar sin Ante Petrovića iz Klobuka i Cvite Vukoje. Godine 1864. krštena je Kata kći Blaža Petrovića alias Blaškića iz Klobuka i Ive Rašić. Godine 1870. kršten je Grgo sin Blaža Blaškića iz Klobuka i Ive Rašić.
http://www.razrednik.com/klobuk/prezimena.htm#PETROVIĆ%20alias%20VUKOJEVIĆ

Ok...ne protivim se tvome popisu...no ono što je meni zanimljivo
su imena ovih Petrovića koje si naveo....Ovakva imena nećeš naći kod današnjih Crnogoraca,a niti bilo kada prije...
Po Dalmaciji i Hercegovini imaš jedan dio Hrvata koji su porijeklom iz
današnje Crne Gore...Kažem današnje jer se Crna Gora(a ni kao takva nije
od pamtivijeka) gotovo sa svakim kongresom iz 19 stoljeća,i Turskim povlačenjima širila na zapad...a kroz povijest ima dovoljno i dokumenata
i toponima(i dan danas) koji govore o Hrvatima na području današnje Crne Gore...
Činjenica da je danas u Crnoj Gori najviše Petrovića ne znači da je Petrović
Crnogorsko prezime jer kao prvo Petar nije niti hrvatsko,niti srpsko niti crnogorsko već kršćansko ime prisutno u svim narodima koji su kroz povijest prihvatili kršćanstvo...mnogi će ti reći da su sva ta imena azijskog porijekla jer znamo di je nastalo kršćanstvo i di je Sveta Zemlja....

A nastavak ić je slavenski nastavak koji označava deminutiv...
Tako da Petrović nipošto ne može biti isključivo crnogorsko prezime...
bez obzira na najveću učestalost kod Crnogoraca...

Prije će biti da su kod njih prezimena kod običnog puka nastala kasnije i da
su dabrali patronimni oblik tvorbe,a i sam si lijepo demonstrirao
nastajanje prezimena neovisno o krvnom porijeklu,a bogami i čestu promjenu prezimena,pa čak i kraćenja prezimena...

starks
22.08.2006., 16:58
ber,mozda i ima najvise petrovica u crnojgori.
no to nije poanta frend,radi se o tome da serbljani nam vec xy godina imputiraju,
da su svi petrovici srbi.

staks je samo vrlo dobro zakljucio da ima vise petrovica u rusiji nego svih srba zajedno.

znaci,radi se o tome i to bi trebala da bude poanta ove jalave diskusije,da petrovica ima medju svm slavenskim narodima.
da je prezime petrovic proizislo iz osobnog imena petar.

tako je i sa slicnim prezimenima,kao sto su pavlovic,markovic,nikolic,brankovic..
koje imas takodjer medju hrvatima,srbima i ostalim.

no,99% tzv.srba ce reci da su to sve srbijanska prezimena.
tome se moramo protiviti i naglasavati da nije tako.

Oprosti pajdo što se ne javi prije no nisam mogao...

Na tvoja pitanja možda imam nekakav odgovor...

Kao prvo 100% sam siguran da bez obzira na česta prezimena koja u sebi imaju turcizme kao korijen,u tim ljudima nema nikakovog turskog porijekla...
Dalje,što se tiče Hrvata koji imaju prezimena Jović,Jovanović mislim
da su ih dobili na sličan način kao i Srbi...
Koliko sam ja čitao Šimunovića i kod nas ima jedan dio prezimena
koji potiču iz starohebrejskog i grčkog(a ovaj tip imena/prezimena definitivno jeste tog porijekla..pogledaj sam imena npr.crkvenih velikodostojnika..Joanidis,Vasilos,Mihailo itidd..itd...)
Nije to teško za objasniti jer i kod nas je Bizant imao jak utjecaj kroz značajan period vremena...
Osim toga ako bi usporedio imena hrvatskog plemića iz doba od porie tisuću
godina vidio bi značajne razlike...ili bolje rečeno dosta imena koja se danas ne koriste kod nas...Hrvatski vladari su uvijek imali i nraodno ime npr
Dmitar Zvonimir,i pazi sad Krešimir Mihajlo...
Sve je to dio starog narodnog nasljeđa..Kasniji utjecaji su,mahom sa zapada,
doveli do toga da se ta imena manje koriste..no nisu ih potuno dokinuli,brame ne do doba kada su se formirlala prezimena...
Što se tiče Srba koji imaju prezimena koja se baziraju na imenima koja
su gotovo apsolutno raširena među Hrvatima najvjerovatnije mi je da se radi
o katolicima koji su za Turske vladavine prešli na pravoslavlje...

pozdrav

Ber
22.08.2006., 19:32
Ok...ne protivim se tvome popisu...no ono što je meni zanimljivo
su imena ovih Petrovića koje si naveo....Ovakva imena nećeš naći kod današnjih Crnogoraca,a niti bilo kada prije...

Ne shvaćam u čemu je štos da se fataš.
Petar je hrvatsko ime pa tebi svi Petrovići Hrvati. I Pero je još više hrvatsko ime pa i Perovići su uglavnom crnogorci. Znam da je Petrovića puno u Crnoj Gori, u Srbiji, iseljavanjem, još više, a u Hrvatskoj ima i Srba i Hrvata Petrovića ali su uglavnom Srbi. Bar ih ja znam kao takve. Vjerojatno nisi shvatio onaj drugi post. U BiH ima originalnih Hrvata Petrovića koji su prema crkvenim zapisima uzeli to prezime po ocu. Samo, u Crnoj Gori ih je neusporedivo više, čitavo pleme sa ograncima i uopće ne pretjerujem ako kažem da je to uglavnom crnogorsko prezime a ima ih jako puno i posrbljenih. Ti se fataj dalje.

juanpablom
22.08.2006., 22:08
Oprosti pajdo što se ne javi prije no nisam mogao...

Na tvoja pitanja možda imam nekakav odgovor...

Kao prvo 100% sam siguran da bez obzira na česta prezimena koja u sebi imaju turcizme kao korijen,u tim ljudima nema nikakovog turskog porijekla...
Dalje,što se tiče Hrvata koji imaju prezimena Jović,Jovanović mislim
da su ih dobili na sličan način kao i Srbi...
Koliko sam ja čitao Šimunovića i kod nas ima jedan dio prezimena
koji potiču iz starohebrejskog i grčkog(a ovaj tip imena/prezimena definitivno jeste tog porijekla..pogledaj sam imena npr.crkvenih velikodostojnika..Joanidis,Vasilos,Mihailo itidd..itd...)
Nije to teško za objasniti jer i kod nas je Bizant imao jak utjecaj kroz značajan period vremena...
Osim toga ako bi usporedio imena hrvatskog plemića iz doba od porie tisuću
godina vidio bi značajne razlike...ili bolje rečeno dosta imena koja se danas ne koriste kod nas...Hrvatski vladari su uvijek imali i nraodno ime npr
Dmitar Zvonimir,i pazi sad Krešimir Mihajlo...
Sve je to dio starog narodnog nasljeđa..Kasniji utjecaji su,mahom sa zapada,
doveli do toga da se ta imena manje koriste..no nisu ih potuno dokinuli,brame ne do doba kada su se formirlala prezimena...
Što se tiče Srba koji imaju prezimena koja se baziraju na imenima koja
su gotovo apsolutno raširena među Hrvatima najvjerovatnije mi je da se radi
o katolicima koji su za Turske vladavine prešli na pravoslavlje...

pozdrav
Jovanović sumnjam da su izvorni Hrvati jer nema Jovana Hrvata nego Ivana.
Po mom sudu izvorna hrvatska prezimena su npr. Jurić, Jozić, Stipić, Stipanović, Gabrić, Jurčić, Jurišić, Jurčević, Ivanković, Franić, Franulović, Bilić, Bilinović, Matković, Kovačić, Jurjević, Modrić, Slipčević.........

starks
23.08.2006., 10:18
Ne shvaćam u čemu je štos da se fataš.
Petar je hrvatsko ime pa tebi svi Petrovići Hrvati. I Pero je još više hrvatsko ime pa i Perovići su uglavnom crnogorci. Znam da je Petrovića puno u Crnoj Gori, u Srbiji, iseljavanjem, još više, a u Hrvatskoj ima i Srba i Hrvata Petrovića ali su uglavnom Srbi. Bar ih ja znam kao takve. Vjerojatno nisi shvatio onaj drugi post. U BiH ima originalnih Hrvata Petrovića koji su prema crkvenim zapisima uzeli to prezime po ocu. Samo, u Crnoj Gori ih je neusporedivo više, čitavo pleme sa ograncima i uopće ne pretjerujem ako kažem da je to uglavnom crnogorsko prezime a ima ih jako puno i posrbljenih. Ti se fataj dalje.

Cijela poanta mog,kako ti kažeš fatanja,je u tome što je tvrdim da ako je
neko prezime češće tj.rasprostranjenije kod jednog naroda,to nipošto ne
znači da je to prezime izvorno od tog naroda,a pogotovo da su pripadnici drugog naroda a istovremeno nositelji tog prezimena porijeklom pripadnici tog prvog naroda...Nadam se da nije previše kriptično ovo što sam napisao,no
moguće je da ti slično tvrdiš,no ja sam iz tvog pisanja skužio da
da je Petrović Crnogorsko prezime...što je različito od moje tvrdnje da je Petrović I Crnogorsko prezime...
Moguće je da sam te krivo razumio,no mouguće je i da nisam...
Bitno je da smo razjasnili o čemu se radi...

Da osnažim svoje argumente evo možemo uzeti prezime na ov...Zbog njihove rasportranjenosti gotovo svi misle da se radi o bugarskim prezimenima,no zašto bi to bila samo bugarska prezimena kada i mi imamo taj oblik u jeziku...
Meni je jedan lik objašnjavo da je prezime Stipanov bugarsko...a ime Stipan
koje je karakteristično samo za Hrvate je osnova...Mogao bih nabrajati
npr..Parlov,Jerkov,Silov,Vukov,Arapov itd..itd

A znamo,i to sa 100% sigurnosti da Bugari nisu imali nikakav upliv u etnogenezi na ovim prostorima...

I još nešto,Petar nije izvorno niti hvatsko,niti spsko,niti cnogorsko ime...ali
je toliko dugo u uporabi na ovim prostorima da ga se može smatrati i hrvatskim i srpskim i crnogorskim prezimenom
No općenito dosta tih imena koja su došla kro prihvaćanje kršćanstva se ipak može podijeliti na hrvatska,srpska i crnogorska jer su im jezične razlike tamo di je to bilo moguće ipak donijele nekakvu različitost...
Npr...imamo Stjepan,Stipan i Stefan...
Stipan može biti samo hrvatsko,a Stjepan i hrvatsko i crnogorsko ime...

Zavelim
23.08.2006., 15:39
Jovanović je od nekog Jovana, a to je riđi slučaj kod Hrvata (katolika). Nakon uzimanja stalnih prezimena (16./17st) bilo je još slučajeva prilaska s jedne na drugu viru pa su i prezimena ostala. Dolaskom Hrvata Bunjevaca u sjevernu Dalmaciju (16.st) tu su se srili s pravoslavnim vlasima pridošlima iz pravca Mrkonjić Grada (tamo su ovi stigli još u 15.st prije samog pada Jajca di su ji doveli Turci ko martologe) pa je zbog sličnog načina gospodaranja (stočarstvo) i zaguljenih prilika te čestih zbjegova došlo i do mišanja pojedinih obitelji. Ukoliko bi neka obitelj bižeći zalutala malo dalje od matice i došla u drugi tabor tu bi se i uklopila (priuzimajući viru te govor-[ikavca/jekavica] i običaje). Moglo se prići i putem domazetstva, tako da bi netko oženio kćer dotaricu (jedinicu) i ostao na njenom imanju i stanju te prominijo viru. Nekad prezime i nije od imena nego od nadimka. Npr. širokobriški Hrkaći (prije Rkaći) nisu bili nikakvi rkaći po viri (pravoslavci) već je jedan Vrljić (orginalno pleme iz Imotskoga s rike Vrljike) zarobljen u Crnoj Gori i onda je, kako bi se izvuka, glumio da je pravoslavac i tako spasio glavu, no kasnije kad se vratio kući su se svi zezali s njim i dali mu takav nadimak koji je kasnije posta i prezime. Tako su od dila Vrljića nastali Hrkaći. Jovići ne moraju biti od Jove već i od stabla johe (jove na naški) i šume jovika. Ko što imaš Grabovce od graba, Dubiće od duba, Rastiće i Ršćevane od hrasta, Višnjiće od višnje, tako ima i Jovića od jove i jovika. Gabrići su obično Hrvati jer su od Gabrijela, a Gavrići i Gavrilovići obično Srbi jer su od Gavrila.

juanpablom
23.08.2006., 17:13
Jel znaš podrijetlo prezimena Čale ? Vidim da je to prezime uglavnom u Hrvata.

pajdo06
23.08.2006., 23:01
Jovanović je od nekog Jovana, a to je riđi slučaj kod Hrvata (katolika). Nakon uzimanja stalnih prezimena (16./17st) bilo je još slučajeva prilaska s jedne na drugu viru pa su i prezimena ostala. Dolaskom Hrvata Bunjevaca u sjevernu Dalmaciju (16.st) tu su se srili s pravoslavnim vlasima pridošlima iz pravca Mrkonjić Grada (tamo su ovi stigli još u 15.st prije samog pada Jajca di su ji doveli Turci ko martologe) pa je zbog sličnog načina gospodaranja (stočarstvo) i zaguljenih prilika te čestih zbjegova došlo i do mišanja pojedinih obitelji. Ukoliko bi neka obitelj bižeći zalutala malo dalje od matice i došla u drugi tabor tu bi se i uklopila (priuzimajući viru te govor-[ikavca/jekavica] i običaje). Moglo se prići i putem domazetstva, tako da bi netko oženio kćer dotaricu (jedinicu) i ostao na njenom imanju i stanju te prominijo viru. Nekad prezime i nije od imena nego od nadimka. Npr. širokobriški Hrkaći (prije Rkaći) nisu bili nikakvi rkaći po viri (pravoslavci) već je jedan Vrljić (orginalno pleme iz Imotskoga s rike Vrljike) zarobljen u Crnoj Gori i onda je, kako bi se izvuka, glumio da je pravoslavac i tako spasio glavu, no kasnije kad se vratio kući su se svi zezali s njim i dali mu takav nadimak koji je kasnije posta i prezime. Tako su od dila Vrljića nastali Hrkaći. Jovići ne moraju biti od Jove već i od stabla johe (jove na naški) i šume jovika. Ko što imaš Grabovce od graba, Dubiće od duba, Rastiće i Ršćevane od hrasta, Višnjiće od višnje, tako ima i Jovića od jove i jovika. Gabrići su obično Hrvati jer su od Gabrijela, a Gavrići i Gavrilovići obično Srbi jer su od Gavrila.


+++++++
interesantno,ovo sto se tice Gabrica i Gavrica se slazem.
no sta je sa Djurom Gavrilovicem,mesarskim industrijalcem.Hrvat ili Srbin.

kad si vec kod Hercegovine,sta je sa prezimenima specificnim za taj kraj,odakle i sam poticem.
da ima Perica Hrvata i Srba mogu i donekle da svarim.
no,sta je sa specificnim prezimenima kao Skoko,Glavas,Zubac,...
kojih ima i kod Hrvata i kod Srba.
oni moraju imati isto podrijetlo vec zbog svoje posebnosti..
tesko je za povirovat da se je u mrdulji gornjoj(zap.hercegovini) i mrdulji doljnjoj(ist.hercegovina) dva razlicita zubca ili glavasa nastali.

srbi to vrlo elegantno zaobilaze,npr. zubci imaju tu i tu krsnu slavu i zdra'o..
znaci,netko od tih zubaca i glavasa i skoka i prsa(vrlo aktualno zbog dado prso)su mogli biti samo,ili Hrvati ili Srbi..

pajdo06
23.08.2006., 23:02
Jel znaš podrijetlo prezimena Čale ? Vidim da je to prezime uglavnom u Hrvata.

++++
imas ih puno u grudama,hercegovina..

juanpablom
23.08.2006., 23:18
++++
imas ih puno u grudama,hercegovina..
Da ali nastanak prezimena me zanima. Što znači prezime Čale? Jel to turcizam?

Zavelim
24.08.2006., 09:41
Čale su s obe strane Imotskoga polja. U Grudama, odnosno u Vrućicama i u Runovićima i Slivnu (Imotski). Probat ću naći nešto o njima. Za sad znam samo onu gangu iz Vrućica:

"Ja sam Valter, Čale mi kolega
ni u crkvu ne iđem brez njega" :top:

juanpablom
24.08.2006., 16:42
+++++++
interesantno,ovo sto se tice Gabrica i Gavrica se slazem.
no sta je sa Djurom Gavrilovicem,mesarskim industrijalcem.Hrvat ili Srbin.

kad si vec kod Hercegovine,sta je sa prezimenima specificnim za taj kraj,odakle i sam poticem.
da ima Perica Hrvata i Srba mogu i donekle da svarim.
no,sta je sa specificnim prezimenima kao Skoko,Glavas,Zubac,...
kojih ima i kod Hrvata i kod Srba.
oni moraju imati isto podrijetlo vec zbog svoje posebnosti..
tesko je za povirovat da se je u mrdulji gornjoj(zap.hercegovini) i mrdulji doljnjoj(ist.hercegovina) dva razlicita zubca ili glavasa nastali.

srbi to vrlo elegantno zaobilaze,npr. zubci imaju tu i tu krsnu slavu i zdra'o..
znaci,netko od tih zubaca i glavasa i skoka i prsa(vrlo aktualno zbog dado prso)su mogli biti samo,ili Hrvati ili Srbi..
Prša su Hrvati a Pršo Srbi.

Pištolj doktor
24.08.2006., 18:25
Djuro Gavrilovic je, pretpostavljam, pokatoliceni Srbin. Kad su njegovi pokatoliceni, ne znam, ali pretpostavljam za vrijeme Austrougarske posto su njegovi vec tada imali biznis(ili se varam?). U onom kraju ima bas puno Srba i bilo bi cudo da je on etnicki Hrvat sa onakvim prezimenom.
BTW procitao sam na nekoj srpskoj stranici zanimljivost o nekim srpskim prezimenima, a koja su saljivog tona...tipa Guzonja, Guzina, Kuronja...
Naime, ona su nastala u vrijeme kad je Austrougarska htjela zavesti red i ustaliti prezimena u Srbiji pa su se ovi "junaci" iz inata tako zajebantski izjasnjavali i eto ostadose nepromjenjena dan danas njihovim potomcima...

chobanin
25.08.2006., 17:56
Jovanović sumnjam da su izvorni Hrvati jer nema Jovana Hrvata nego Ivana.
Po mom sudu izvorna hrvatska prezimena su npr. Jurić, Jozić, Stipić, Stipanović, Gabrić, Jurčić, Jurišić, Jurčević, Ivanković, Franić, Franulović, Bilić, Bilinović, Matković, Kovačić, Jurjević, Modrić, Slipčević.........
Za boldovana prezimena sam siguran da postoje i kod Srba. Za ostatak - ne znam.

Najčudnije mi je Stipanović (zbog ikavice), ali znam da ih ima u Mrkonjiću.

chobanin
25.08.2006., 18:23
BTW procitao sam na nekoj srpskoj stranici zanimljivost o nekim srpskim prezimenima, a koja su saljivog tona...tipa Guzonja, Guzina, Kuronja...
Naime, ona su nastala u vrijeme kad je Austrougarska htjela zavesti red i ustaliti prezimena u Srbiji pa su se ovi "junaci" iz inata tako zajebantski izjasnjavali i eto ostadose nepromjenjena dan danas njihovim potomcima...
A kad je AU "zavodila red" u Srbiji?

Vjerovatno misliš na BiH. Postoji taj običaj da čitavo bratstvo ima nadimak npr. zovu se Radulović, ali ih svi nazivaju Drljanima.

Inače, istina je to sa zajebavanjem lacmana - od AU vremena u mom selu postoji "Posrani potok".:)

virgils
25.08.2006., 18:31
Vjerovatno misliš na BiH. Postoji taj običaj da čitavo bratstvo ima nadimak npr. zovu se Radulović, ali ih svi nazivaju Drljanima.

Aha! To su vlaska, to jest rumunjska imena. Dakle istina je da ste posrbljeni rumunji. :kiss: :D

pajdo06
25.08.2006., 19:36
Za boldovana prezimena sam siguran da postoje i kod Srba. Za ostatak - ne znam.

Najčudnije mi je Stipanović (zbog ikavice), ali znam da ih ima u Mrkonjiću.

++++
i,sta ti to sve kaze,"srbine"?

"srbi" Jurici,Stipanovici,Bilici,Matkovici,Antici..su danas najvece "srbende"..
pricao sam sa jednim franjevcem,covik mi je reka,da je najmanje 50% danasnjih bosanskohercegovackih "srba" nekad bili Hrvati i katolici,ostali su bili vlasi,karavlasi,cincari.

pajdo06
25.08.2006., 19:38
Aha! To su vlaska, to jest rumunjska imena. Dakle istina je da ste posrbljeni rumunji. :kiss: :D

+++
tocno tako,uostalom kao i raznorazni Krstulovici,Zuzuli,Bakule,..

Pištolj doktor
25.08.2006., 21:59
A kad je AU "zavodila red" u Srbiji?

Vjerovatno misliš na BiH.

Mislim na Vojvodinu, hvala sto si me ispravio.;)

chobanin
25.08.2006., 22:04
Aha! To su vlaska, to jest rumunjska imena. Dakle istina je da ste posrbljeni rumunji. :kiss: :D
Zašto je Radul rumunsko ime? Završetak -ul jeste latinski, ali zar osnova Rad- nije srpska?

Volio bih čuti šta Drljan znači na latinskom.:)

Ovako... Rimljani su dugo vladali na prostoru Bosne i mojega zavičaja - Hercegovine. Prirodno je da su iza njih ostali mnogi toponimi i riječi koje su se sačuvale do danas u srpskom jeziku. U Hercegovini postoje i srpska prezimena koja su, valjda, latinskog porijekla – Svorcan, Palavestra, Kapor, Baćina, Škipina, Šotra, Soldo, Lero,... Isto tako nije sporno da u etnogenezi Srba postoji značajna uloga romanizovanog balkanskog stanovništva.

Ali! nemoguće je samo na osnovu prezimena zaključivati o nekavom porijeklu njegovog nosioca. Onda bi i Turci mogli reći za Srbe koji se zovu Terzić, Samardžić, Tufegdžić, (H)ajduković, (H)adžić i slično - da su Turci porijeklom. Ili bi Srbi mogli reći da su mnogi Rumuni srpskog porijeka zbog mnoštva slovenskih toponima u Rumniji, ili zato što su Rumuni do 19. vijeka pisali ćirilicom kada su uveli latinicu i neke slovenske riječi u svom jeziku zamijenili francuskijem.

Osim toga, neka od tih prezimena su nastala u novije vrijeme (npr. Soldo) ili u dodiru sa Dubrovčanima npr. Lero, možda i Svorcan).

PS
Smajliće na kraju tvoga pisma tumačim kao pokazatelj da se zezaš i da ne vjeruješ u franjevačke bajke što ih neki forumaši ođe valjaju.;)

juanpablom
25.08.2006., 22:15
Zavelime jel znaš šta o prezimenu Boban? Jel ono vlaško podrijetla i od kojih Vlaha? Može bilo tko odgovorit ako zna nešto o Bobanima.Što uopće znači Boban?

chobanin
25.08.2006., 22:20
++++
i,sta ti to sve kaze,"srbine"?

"srbi" Jurici,Stipanovici,Bilici,Matkovici,Antici..su danas najvece "srbende"..
pricao sam sa jednim franjevcem,covik mi je reka,da je najmanje 50% danasnjih bosanskohercegovackih "srba" nekad bili Hrvati i katolici,ostali su bili vlasi,karavlasi,cincari.
Samo ti slušaj franjevce, pa ćeš skončati na "križnim putovima".:D

Jurić potiče od sveslovenskog oblika grčkog imena Georgije. I kod Rusa, Bugara, Slovaka,... koristi se stariji oblik sa J (Jurij, Juraj). Vrijante sa Đ (Dorđe, Đurađ, Đuro, Đukan, Đurko, Đurđe,...) koje danas koriste Srbi su savremenije. Osim toga u srpskom jeziku postoji glagol "juriti", pa se ne može isključiti ni takvo objašnjenje.

Stipanović. Rekoh da mi je tu čudan ikavski oblik. Ako neko ima kakvo utemeljeno objašnjenje (a prostu spekulaciju) rado ću ga pročitati.

Matković. Matko je hipokoristik biblijskog imena Matija (Matej). Zašto bi to bilo isključivo hrvatsko prezime? Srbi Matkovići žive u Hercegovini (Zijemlje, Hodbina, Bogodo,...), u Boki (Herceg Novi); moguće je da ih ima i u Srbiji ali meni nije znano.

Antić. Ako mi dokažeš da je biblijsko ime Antonije u svojim raznim oblicima hrvatsko, prihvatiću da je su Srbi koji se prezivaju Antić, Antonić, Antonijević, Antović, Antunović i slično - hrvatskog porijekla. Po tome bi onda i rumunski diktator i Hitlerov saborac Antonesku ili ruski konstruktor aviona Antonov bili Hrvati.
covik mi je reka,da je najmanje 50% danasnjih bosanskohercegovackih "srba" nekad bili Hrvati i katolici,ostali su bili vlasi,karavlasi,cincari.
Pomoći ću ti da riješiš pojmovni haos u glavi.---->

Karavlasi = stanovnici Karavlaške tj. Vlaške, pokrajine u Rumuniji. Dakle - Rumuni.

Cincari = srpski naziv za pravoslavno, latinski govoreće stanovništvo Epira i Makedonije. Cincari su danas uglavnom asimilovani u razne balkanske narode – Grke, Šiptare, Srbe, Rumune, Bugare,... Dakle nije sporno da postoje Srbi cincarskog porijekla, ali njih je vrlo malo i oni to ne kriju. Takvijeh Srba je više u Srbiji, đe su se doselili kao kiridžije i trgovci, nego u Bosni.

O pojmu Vlaha nedavno je bilo riječi na podforumu politika. Tom prilikom u maloj školi (http://www.forum.hr/showpost.php?p=5885136&postcount=343) i maloj školi II (http://www.forum.hr/showpost.php?p=5885145&postcount=344) citiran je hrvatski znanstvenik Petar Skok. Zaključak: pojam "Vlaha" je kroz istoriju (kao i danas) bio/ostao ambivalentan. Na toj ambivalentnosti (višeznačnosti) pojma "vlah" zasniva se manipulacija tvoga franjevca.;)

chobanin
25.08.2006., 22:23
Mislim na Vojvodinu, hvala sto si me ispravio.;)
Ipak si ti u pravu - Vojvodina JESTE Srbija!:)

Tamo su Švabe suzbijali srpska prezimena sa -ić i pri popisu im nametali oblike sa završetkom -ov, -ev, čki, -ški, -ski i -in.

virgils
25.08.2006., 22:49
Zašto je Radul rumunsko ime? Završetak -ul jeste latinski, ali zar osnova Rad- nije srpska?

Volio bih čuti šta Drljan znači na latinskom.:)

Ovako... Rimljani su dugo vladali na prostoru Bosne i mojega zavičaja - Hercegovine. Prirodno je da su iza njih ostali mnogi toponimi i riječi koje su se sačuvale do danas u srpskom jeziku. U Hercegovini postoje i srpska prezimena koja su, valjda, latinskog porijekla – Svorcan, Palavestra, Kapor, Baćina, Škipina, Šotra, Soldo, Lero,... Isto tako nije sporno da u etnogenezi Srba postoji značajna uloga romanizovanog balkanskog stanovništva.

Ali! nemoguće je samo na osnovu prezimena zaključivati o nekavom porijeklu njegovog nosioca. Onda bi i Turci mogli reći za Srbe koji se zovu Terzić, Samardžić, Tufegdžić, (H)ajduković, (H)adžić i slično - da su Turci porijeklom. Ili bi Srbi mogli reći da su mnogi Rumuni srpskog porijeka zbog mnoštva slovenskih toponima u Rumniji, ili zato što su Rumuni do 19. vijeka pisali ćirilicom kada su uveli latinicu i neke slovenske riječi u svom jeziku zamijenili francuskijem.

Osim toga, neka od tih prezimena su nastala u novije vrijeme (npr. Soldo) ili u dodiru sa Dubrovčanima npr. Lero, možda i Svorcan).

PS
Smajliće na kraju tvoga pisma tumačim kao pokazatelj da se zezaš i da ne vjeruješ u franjevačke bajke što ih neki forumaši ođe valjaju.;)

Chobanine, u cjelini moram se sloziti s ovim sto si napisao. Ne znam koliko su romanizirani Balkanci doprineli etnogenezi slavenskih naroda na Balkanu, ali izgleda da je bilo znatno.

Osnova Rad(e) jeste slavenska (ne narocito srpska). Rumunji, kao mjesavina romanizovanih Dacana / Tracana i Slavena, imaju mnogo slavenskih rijeci i imena. Ipak, oblik Radu(l) je rumunjski, a ljudi iz Timocke Krajine koji nose ime Radulovic su Vlasi, to jest Rumunji. (Ne kazem da su svi Vlasi Rumunji, ali oni iz Istocne Srbije jesu. Kao pojam Vlah obuhvacuje sve romanizirane Balkance: Aromune to jest Cincare, Istrorumunje, Morlake, kao sto i Rumunje).

Sto se tice Drljana, zavrsetak -ljan zvuci rumunjski, odnosno romanski.

chobanin
25.08.2006., 22:55
Zavelime jel znaš šta o prezimenu Boban? Jel ono vlaško podrijetla i od kojih Vlaha? Može bilo tko odgovorit ako zna nešto o Bobanima.Što uopće znači Boban?
To bih i ja volio znati...

Između Popova Polja i dubrovačkog primorija postoji kamenita visoravan/nahija Bobani. Osim Kijev Dola i Belenića koji su katolički, sva ostala sela su pravoslavna (Gorogaše, Rapti, Slivnica, Šćenica, Baljivac,...). Ovi "vlasi Bobani" spominju se i u dubrovačkim arhivima đe se vidi su bili pravoslavni i imali vazda neke pogranične čarke sa njma.

U Nevesinju (u Gornjem Polju) postoji (tj. postojalo je :D) muslimansko selo Bobanovići. Tamo su življele balije (stočari) zvani i Srbljaci. :zvrko:

Pištolj doktor
25.08.2006., 23:17
Bobanovići. Tamo su življele balije (stočari) zvani i Srbljaci. :zvrko:
Ovo bi bio odlican nik: "Srbljak-Balija Boban" zanimanje stocar:zubo:

chobanin
25.08.2006., 23:25
Ovo bi bio odlican nik: "Srbljak-Balija Boban" zanimanje stocar:zubo:
Ne može! :D

Ne zovu se (tj. prezivaju) balije Bobani, nego se selo zove Bobanovići.

chobanin
25.08.2006., 23:40
Osnova Rad(e) jeste slavenska (ne narocito srpska). Rumunji, kao mjesavina romanizovanih Dacana / Tracana i Slavena, imaju mnogo slavenskih rijeci i imena. Ipak, oblik Radu(l) je rumunjski, a ljudi iz Timocke Krajine koji nose ime Radulovic su Vlasi, to jest Rumunji. (Ne kazem da su svi Vlasi Rumunji, ali oni iz Istocne Srbije jesu. Kao pojam Vlah obuhvacuje sve romanizirane Balkance: Aromune to jest Cincare, Istrorumunje, Morlake, kao sto i Rumunje).

Srba Radulovića (ali i Radulaških i Radulova) ima bukvalno svađe - od Gorskog Kotara, Dalmacije, Bosne, Hercegovine, Boke, Crne Gore, čitave Srbije,... tako da ne bih olako zaključivao bilo šta samo na osnovu prezimena.

virgils
26.08.2006., 00:17
Srba Radulovića (ali i Radulaških i Radulova) ima bukvalno svađe - od Gorskog Kotara, Dalmacije, Bosne, Hercegovine, Boke, Crne Gore, čitave Srbije,... tako da ne bih olako zaključivao bilo šta samo na osnovu prezimena.
Da, sada su Srbi. Nitko to ne porice. Pitanje je sta su bili u petnaestom stoljecu.

juanpablom
26.08.2006., 22:10
Samo ti slušaj franjevce, pa ćeš skončati na "križnim putovima".:D

Jurić potiče od sveslovenskog oblika grčkog imena Georgije. I kod Rusa, Bugara, Slovaka,... koristi se stariji oblik sa J (Jurij, Juraj). Vrijante sa Đ (Dorđe, Đurađ, Đuro, Đukan, Đurko, Đurđe,...) koje danas koriste Srbi su savremenije. Osim toga u srpskom jeziku postoji glagol "juriti", pa se ne može isključiti ni takvo objašnjenje.


Antić. Ako mi dokažeš da je biblijsko ime Antonije u svojim raznim oblicima hrvatsko, prihvatiću da je su Srbi koji se prezivaju Antić, Antonić, Antonijević, Antović, Antunović i slično - hrvatskog porijekla. Po tome bi onda i rumunski diktator i Hitlerov saborac Antonesku ili ruski konstruktor aviona Antonov bili Hrvati.


Ajde ti nama kaži za nekog Srbina koji se zove Juraj, Jure, Ante ili Antun. Ja takvih ne znam.

lexicon
02.09.2006., 13:52
Ajde ti nama kaži za nekog Srbina koji se zove Juraj, Jure, Ante ili Antun. Ja takvih ne znam.

http://vrlika.hr/podstranice/poginuli.html#maovice

ĐURIĆ, ANTE (Srbin), domobran, dragovoljac, poginuo u Bosni (1941.-1945.).

j.a.
02.09.2006., 14:38
a mi može tko reć šta o prezimenu novak?

juanpablom
02.09.2006., 22:06
http://vrlika.hr/podstranice/poginuli.html#maovice

ĐURIĆ, ANTE (Srbin), domobran, dragovoljac, poginuo u Bosni (1941.-1945.).
Iznimka koja potvršuje pravilo.

tekonako
03.09.2006., 22:23
Prezime UGARAK ima li neko pametan????

rope
07.09.2006., 11:46
Prezime Čavlović?

Kopam, kopam, ali ništa pametnoga. Očeva familija je iz Klokovca pokraj Krapinskih toplica, svi s te strane izgledaju "tipično zagorski", a i u tom selu ih je navodno puno, no Čavlović mi ne zvuči kao zagorsko prezime?

Iako ih navodno ima i u Srbiji, seljačlim pregledavanjem Googla sam primjetio da je većina refernci (raznih popisa iz škola, radova, članova i klubovima itd.) ipak iz Hrvatske.

juanpablom
08.09.2006., 09:18
Prezime UGARAK ima li neko pametan????
to je prezime kod Bošnjaka.U Hrvatskoj ga nema. Što točno znači ne znam.
Jel zna netko o prezimenima: Čeko, Skender(ović),Burić,Tomić

jimmy101
08.09.2006., 16:39
Evo malo sam guglao i nigdje nemogu pronaci nista o prezimenu Šimićak...Ako ko zna nesto o tom prezimu nek odg.

tekonako
11.09.2006., 22:30
to je prezime kod Bošnjaka.U Hrvatskoj ga nema. Što točno znači ne znam.
Jel zna netko o prezimenima: Čeko, Skender(ović),Burić,Tomić

Ma ima ga i u Novom Sadu, i negdje po Baranji??? I oni nisu Bošnjaci :confused:

linka
12.09.2006., 09:54
to je prezime kod Bošnjaka.U Hrvatskoj ga nema. Što točno znači ne znam.
Jel zna netko o prezimenima: Čeko, Skender(ović),Burić,Tomić

Ugarak= ostatak ( cini mi se ) necega sto je izgorjelo, npr. drveta
Ceko zvuchi hercegovacki. Ceka= mjesto za cekanje
Skender ime orjentalnog porijekla. Skender, Skenderija, Skenderovici, Skenderagici su bosnjaci pretezno.Burići su bosnjaci, a Tomica katolika u Bosni ima na svakom koraku ( mislim da ih je najvishe na sjeveroistoku).

posmatrač
18.09.2006., 00:59
Skender ime orjentalnog porijekla. Skender, Skenderija, Skenderovici, Skenderagici su bosnjaci pretezno.Burići su bosnjaci, a Tomica katolika u Bosni ima na svakom koraku ( mislim da ih je najvishe na sjeveroistoku).

Skenderovića ima u Sandžaku to znam i orijentalnog je porijekla naravno.

Nisu samo Bošnjaci Burići, ima dosta i Hrvata/katolika Burića u BiH i Hrvatskoj, rekao bih čak i više nego Bošnjaka s tim prezimenom.

virgils
18.09.2006., 01:18
Ugarak= ostatak ( cini mi se ) necega sto je izgorjelo, npr. drveta
Ceko zvuchi hercegovacki. Ceka= mjesto za cekanje
Skender ime orjentalnog porijekla. Skender, Skenderija, Skenderovici, Skenderagici su bosnjaci pretezno.Burići su bosnjaci, a Tomica katolika u Bosni ima na svakom koraku ( mislim da ih je najvishe na sjeveroistoku).
Ja bih rekao da je Ugarak of Ugra (jedno prastaro Madjarsko pleme).

Skender, zapravo Iskender je azijsko ime Aleksandra (Velikog).

son of a gun
19.09.2006., 18:31
Tamo su Švabe suzbijali srpska prezimena sa -ić i pri popisu im nametali oblike sa završetkom -ov, -ev, čki, -ški, -ski i -in.

Chobane, nemoj mi tu prodavati price o sr#ima cija su prezimena Nijemci navodno promjenili u -ov, -ev, -čki, -ški, -ski i -in. :rofl:
I ja i ti znamo da je Vojvodina (bila?) multinacionala pokrajina. Slovaci, Rusini, Ukrajinci, Cesi, Hrvati, Madjari, Austrijanci i Sr#i.
Nema tu ni govora o mijenjanju sufiksa na prezimenu.
To sto "eminentna vojvodjanska gospoda" misle da su Sr#i a imaju slovačko prezime na -čki ili ukrajinska na -ov, to je njihov i vas problem i ne trubi mi tu o tome. :flop:
Uostalom ako su im samo "mijenjali prezimena" ti Nijemci su se onda puno bolje ponasali prema sr#ima nego sr#i sa Nijemcima.
Ima jedan primjer sa Bilogore (HR) gdje je cijelo Folksdojicersko (Njemacko)selo zvano Bastaji pobijeno poslije WW2 od strane sr#a sa Kozare (BiH) da bi im onda usli u kuce i naselili se tamo cineci ga cetnickim uporistem 1991.
Ta je povijesna nepravda nad Hrvatskim Nijemcima koji su tu zivjeli od 17. stoljeca ispravljena vec 1991. u sjajnoj akciji Hrvatske Vojske Bilogora 91. kada smo poslali nazad na kozaru te tvoje sr#e.

Za Dom spremni

Sovjetski_Zeko
18.10.2006., 14:19
Vidio sam da je Juanpablom pitao za prezimena Čale i Boban.Eto, ja znam da su oni iz okolice Gruda, ali ne znam otkad.pa ako netko zna koje je značenje prezimena Čale i odakle potječe neka kaže, to je Hrvatsko prezime, ali ne znam otkuda onaj nastavak "le".

K_e_N_s_A_i_1
20.10.2006., 09:57
Pozdrav.
Htio bih zamoliti ako mi netko moze nesto vise o reci o prezimenima Mihaljević, Sučić, Galešić, Rajč/ev/ić;Raič.
Pogledao sam knjigu od autora Tomislava Perkovića: Stoljeće moga kraja, Svijetlo rijeći - Livno, 1997., u njoj spominje 12 livanjskih plemena ali imenom samo ona cetiri plemena koja sam koja sam gore naveo a za imena ostalih ne navodi nista. I jos me nesto zanima ako mi mi mozete reci zasto se recimo Mihaljević, Sučić, Galešić, Rajč/ev/ić;Raič ne spominju u fojnickom grbovniku, a spominju se u darovnici iz 1400., a za Mihaljeviće Perković govori kako su nekada bili plemici.

Unaprijed se zahvaljujem.

magos
02.11.2006., 08:55
Ja sam prije 6-7 godina našao na nekom engleskom sajtu(mislim Cambridge)
da je prezime Magoš(Magos) nastalo tako da su Grci sve pripadnike plemena Midjana, koji su živjeli u Maloj Aziji pod perzijskom vlašću i prebjegavali na područje pod grčkom vlašću, nazivali "magoi" i "magos".Izvor za to je navodno sam "otac historije" Herodot.Čini mi se uvjerljiva ta etimologija nastanka prezimena Magoš(Magos) kojega u grčkom tel imeniku ima 604, a geografska distribucija ide od Rodosa, preko Dodekaneskih otoka do grčke
Makedonije.Izuzetak je jedino Atena sa 150 brojeva, ali to su doseljeni iz istočnih područja Egejskog mora.To što tog prezimena ima u Mađarskoj, ne znači da u vrijeme turske dominacije 1527 - 1683 nisu došli ti Grci i naravno, ostali poslije povlačenja Turaka.U Hrvatskoj je prema Leksiku prezimena(1948)
tog prezimena bilo u Baranji u selima Lug, Gajić i Kozarac.Nekoliko njih sam kontaktirao, oni su Mađari, a po vjeroispovijesti kalvinisti.Ostali su bili u zoni Ivanić Grada, selo Obreška i po vjeroispovijesti pravoslavci.Naseljavanje u zoni Ivanić Grada je bilo u periodu 1598 -1602 , kada se govori o Vlasima(Wallach) ali i Grcima - Cincarima(?).Negdje sam našao podatak da je pravoslavna crkva u Ivanić Gradu(srušena u 2. svj ratu) imala dugo dvije grupe vjernika : Grke i Race(Vlahe, Srbe), pa mi i to govori u prilog grčkog porijekla prezimena Magoš.A što se tiče tog prezimena u Mađarskoj(postoji i selo Magocs) bez obzira na značenje "visok" , sklon sam vjerovati da je ipak grčkog porijekla, naravno, asimilirani su.Moj profesor književnosti Velebit Josip, koji je prevodio Pötefija, dakle odlično vladao jezikom, također je govorio da je prezime mađarskog porijekla, ali on se nije upuštao u dublja istraživanja.Za varijantu "Magaš", prof Šimunović i akademik Magaš, tvrde da dolazi od rano-kršćanskog sveca Hermagorasa(ubijen u Sirmiumu), koji je navodno bio veoma štovan kod Slavena po primanju kršćanstva, i da odatle dolaze i toponimi Mogorjelo, Mohor, ali i prezime Magaš...

Magor
03.11.2006., 14:45
Ja sam prije 6-7 godina našao na nekom engleskom sajtu(mislim Cambridge)
da je prezime Magoš(Magos) nastalo tako da su Grci sve pripadnike plemena Midjana, koji su živjeli u Maloj Aziji pod perzijskom vlašću i prebjegavali na područje pod grčkom vlašću, nazivali "magoi" i "magos".

Ne vjerujem u to:
1., Koliko ja znam, magoi/magos nije naziv za narod. Magoi/magos znači „tumači snova", „glasnici" ili „čarobnjak". Tako su Starogrci zvali duhovnike Medije.
2., Prevelika vremenska i geografska udaljenost.
3., U grčkom jeziku nema slova „š".
4., Postoji logičnije objašnjenje: često prezime u Mađarskoj (Magoš/Magaš = „visok"). Prezime Magoš/Magaš (njegove varijacije: Magos, Magoss, Magosi, Magosy, Magossi, Magossy, Magosdi, Magas, Magass, Magasi, Magassi, Magasy, Magassy, Magasdi) je jedno od najčešćih 50 prezimena kod nas.

/magoš (ili magaš) je ugrofinska riječ/

U Hrvatskoj je prema Leksiku prezimena(1948) tog prezimena bilo u Baranji u selima Lug, Gajić i Kozarac.Nekoliko njih sam kontaktirao, oni su Mađari, a po vjeroispovijesti kalvinisti.

Kozarac (Keskend), Lug (Laskó) i Gajić (Hercegmárok) su poznati kao sjedišta mađarske manjine u Hrvatskoj.

A što se tiče tog prezimena u Mađarskoj(postoji i selo Magocs) bez obzira na značenje "visok" , sklon sam vjerovati da je ipak grčkog porijekla, naravno, asimilirani su.Moj profesor književnosti Velebit Josip, koji je prevodio Pötefija, dakle odlično vladao jezikom, također je govorio da je prezime mađarskog porijekla, ali on se nije upuštao u dublja istraživanja.Za varijantu "Magaš", prof Šimunović i akademik Magaš, tvrde da dolazi od rano-kršćanskog sveca Hermagorasa(ubijen u Sirmiumu), koji je navodno bio veoma štovan kod Slavena po primanju kršćanstva, i da odatle dolaze i toponimi Mogorjelo, Mohor, ali i prezime Magaš...

Selo Magocs (Mágocs do 1903., danas Nagymágocs) nema nikakve veze sa prezimenom Magoš/Magaš. Magocs (Mágocs) je mađarsko plemensko ime (XII. st.).

Pötefi => Petőfi (ili Petrovics :D)

Sovjetski_Zeko
03.11.2006., 16:48
Jel itko zna išta o prezimenima Čale, Pešorda i Zovak?

Danimir Meglaj
07.11.2006., 22:02
Posjedujem podatke o sljedecim prezimenima (mjesto i godina prvoga spomena,od cega je nastalo) pa ako se netko preziva tako mogu mu na PM ili javno napisati sve sto znam o njegovom prezimenu.Napominjem da tih podataka nema na netu,da ne bi netko pomislio da kopiram.
Lista prezimena je:

Aldic Alt Ambrus Aderlin Andrasec Andrasek Androcec Andjel Agel Antalasic Antokulj Antolasic Antolek Antolius Antoncic

Bestijanic Bacinger Bais (Bajs, Bajz) Bajkovec Bajzek Bakac Baksa Balasko Balaz Balent Balenta Bali Balac Balog Ban Banek Barabas Baranic Barat Barbaric Baric Barila Barlovic Bartolic Basa Basek Basnec Bauer Becaj Bedekovic Bedenicki Bedi Belavic Belec Belencic Belicanec Belic Beliga Belovari Belovic Benc Bence Bengez Benko Benkovic Berljak Bermanec Bernad Bernat Besedilo Bestijanic Beti Bezek Biber Bihar Bijac Bister Bistrovic Biskup Blagovi Blagus Blaguha Baskovic Blazinaric Blazek Blezeka Blezekovic Blazic Blazinic Blazon Blazona Blesc Bobicanec Bobic Bockaj Bogdanus Bogomolec Bohanec Bohenec Boj Borko Borkovina Borovic Borsic Borzek Boz Bracko Bradac Bradovic Branilovic Branisa Branovic Bratic Bratinscak Bratjanscak Bratkovic Bregovic Brez Brezaric Breznik Brezovacki Brezovec Brljak Brodaric Brozovic Bruec Brumec Brumen Bubek Buhanec Bujan Bujanic Bukovcak Bukovec Bukovic Bukovscak

Canjuga Car Cecarko Ceci Cenko Cerkovic Cerovec Cesar Ciceli Cigan Ciglar Ciglaric Cilar Cimerman Cmrecak Cofek Conar Crnec Crncec Cvek Cvetko Cvija Calopek Canadi Canaki, Cavlek Ceh Cekunec Cemerika Citus Cizmadija Cizmesija Cmrlec Conkas Crep Crncec Cuckin Cuk Cukulic Curin

David Deban Debelec Debeljak Debic Derk Dervenkar Detoni Dezdek Dobos Dobosic Dobranic Dobranski Dobrovolec Dobrovoljec Dodlek Dojcic Dokleja Dolar Dolencic Dolenec Dolovic Domijanic Dominic Dominik Dominko Domjanic Dovecar Dovecer Dravec Dretar Drk Drvenkar Drzanic Dudek Dugan Duhovic Dunjko Dvanajscak Dvorscak

Đebi Đermadi Đukes Đundes Đuran Đuranec Đuranic Đurdek Đurkin Đurnic

Edesar Edisar Embreus Erdelji

Faic Fais Fajfar Farkas Fazon Feges Fekonja Feletar Ferenc Ferlin Fic Files Filipan Filipic Fiolic First Fischer Fiser Flac Fleten Flincec Flisar Flojhar Florijanic Florjanic Foder Fodor Fortner Francic Frankovic Fras Friscic Fucko Fuler Fundak Furdi Fuss

Gadanec Gajnik Gal Galovic Gaspar Gasparic Gasparlin Gazdek Genc Gerencer Gersic Gjungjus Gjuran Gjurgjek Glavak Glavina Glavnik Globar Globlek Glogovec Godina Godinic Gojnik Golenja Golob Golombos Golub Gombar Goricaj Goricanec Goricki Gornicec Gornik Gorupic Gosaric Gotal Govedic Grabant Grabar Grabrovic Gradiscaj Grahovec Granater Granatir Grbavec Gregoran Gregoras Gregoric Gregorincic Gregurec Greguric Grgan Gregec Grivec Grof Grozdek Gruber Grubic Grudic Grula Gudlin Gunc Gustak Guterman Guzvinec

Habek Habian Habjanec Habola Habula Hacek Hadeljan Hadikan Hajdarovic Hajdinjak Halaberec Halas Halec Halic Halonja Hamer Hancic Hanzek Hanzic Haramija Haromet Hasa Hasnas Hatlak Hederic Heda Hegedis Hegedus Hemar Herak Herc Herceg Heric Herjavec Herlic Herman Hertaric Herzenjak Hizman Hlapcic Hlebar Hlebec Hlisc Hoblaj Hobor Holc Holcinger Horbec Hosnjak Hozjak Hozjan Hozmec Hranil Hranjec Hrastic Hrastovec Hrascanec Hrelja Hren Hresc Hrg Hrkac Hrupic Hrustek Hruska Hrzenjak Hudicek Hudin Hujs Hunjadi Hutinec

Igrec Ilijas Ipas Iskra Istvanovic Ivaci Ivacic Ivancic Ivancok Ivanec Ivanusa Ivanusic

Jadan Jagar Jagec Jagic Jaklin Jakopic Jaksic Jakupak Jalsovec Jalusic Jambor Jambresic Jambrosic Jambrovic Jancec Jankas Jankic Jankoci Jankolija Janusic Jarni Jedjud Jedut Jelencic Jelenic Jesen Jesenovic Jezeri Jezernik Jost Jug Juracic Jurak Juranic Juras Jurcan Jurcec Juretic Jurican Jurinec Jurinic Jurisaga Jurkek Jurkezi Jurkin Jurkovic Jurman Jurmic Jurovic Jursic Just

Kacun Kalamar Kalamari Kalinic Kalsan Kamenar Kamenic Kanizaj Kanoti Kapun Karazinec Karloci Karlovcec Katalenic Katancic Katanec Katona Kavran Keckes Kedmenec Kelemen Kelemenic Kelenc Kemec Kendel Kenjeres Kerhac Kerman Kernjak Kerovec Kinderic Kiralj Kiric Kis Kiscinal Kivac Klamfar Klaric Klasic Klekar Klemencic Klepec Klinec Klobucar Klobucaric Klovar Kljucaric Knapic Knechtl Knez Knezic Kobra Kocen Kocet Kocijan Kocevar Kocila Kocis Kodra Kolac Kolar Kolarek Kolaric Kolenic Kolenko Kolman Kolmanic Kolonic Komar Komorski Konc Konopljak Kontrec Kopasic Kopjar Koprivec Koraj Koren Korent Koritar Koros Korosec Korpar Korunek Korunic Kos Kosec Koser Kosi Kosmac Kostanjevic Kostel Kosak Kosar Koscak Kozar Kozaric Kozjak Koznjak Krajacic Kralic Kralj Kramar Kranjcec Kranjcic Kranjec Krauthaker Krcmar Krcmarek Kregar Kresinger Krikovic Kirstofic Krivak Krizman Krizaic Krizaj Krizan Krizanic Krklec Krleza Kropf Krsnik Kuselj Krznar Krznaric Kucandi Kucek Kuhanec Kuhar Kuharic Kukec Kukolj Kukovec Kukolic Kupec Kutnjak Kuzma Kuzman Kuzmic Kvakan

Labazan Lacko Ladasic Ladic Lajtman Lakatos Lakic Laptos Laszlo Lastavec Latin Lazar Lebar Lecek Legin Lehkec Lehki Lepen Lepoglavec Lesar Lesinger Lesjak Leskovec Lesnjak Levacic Levak Levancic Lilek Lipic Lipje Lisjak Logozar Loparic Lovrec Lovrek Lovrencic Lovretic Ludas Lukac Lukacic Lukman Luksa Ljubic

Macek Madar Madaric Magdalenic Magdic Magic Majc Majcen Majer Majeric Majnic Majsan Makar Makovac Maksan Malasic Malec Malek Malekoci Mali Malovic Maltar Maltaric Mandlin Marcijus Marcec Mardetko Maric Markac Markan Markulija Markusic Marodi Martan Martinec Martinjas Marton Marusic Masten Matan Mate Mati Matijacic Matijas Matijasec Matjan Matjanec Matjasic Matolek Matos Matosa Matosic Matoter Matulin Mavrek Medjimurec Medlobi Medved Megla Meglic Mernjak Mernjavec Mesarek Mesaric Mesaros Mesko Mezga Meznaric Mihalac Mihalec Mihalic Mihalincic Mihalkovic Mihinjac Mihocek Mihoci Mihocek Miholcek Mikac Mikec Mirlin Mikloska Mikolaj Mikolic Mikor Mikula Mikulan Mikulin Misir Mislovic Misic Mlakar Mlinarec Modlic Modric Moharic Mozes Molnar Moravec Mosmondor Mozek Mravljek Mraz Mrazje Mucic Mundjar Murakezi Murk Murkovic Mursic Mustac Mustak Mutvak

Nad Najman Narandja Necemer Nedeljko Nemec Nemet Nestic Novak Novakisin Novinic Novinscak Novosel Novoselec Njari

Obadic Okresa Olah Oletic Orehovec Oreski Ostrognjaj Ovcar

Pacandi Padaric Pahek Pajnogac Pajtak Palatinus Paler Palfi Palic Palnec Pancer Pandur Panic Patafta Patarcec Pavcec Pavlekovic Pavli Pecarko Pecatnik Peras Percac Percic Pergar Perger Perhoc Perko Persa Persak Persic Petak Petek Peter Petermanec Peti Petovari Petrac Petran Petric Petrino Pevec Pigac Pianec Piknjac Pintac Pintar Pintaric Piskor Pispek Pivar Placko Plaftak Plantak Plavec Plevnjak Pocek Podgorelec Podturic Podvez Podvezanec Pogorelec Pokolic Pokrivac Polak Polanec Poljanec Polski Pongrac Pongracic Posavec Posedi Posel Posmodi Postrasija Potaric Potocnjak Pozderec Poznic Pozgaj Pozgan Preloznjak Premus Prepelic Pristav Prprovic Prstec Pticek Pufek Pukaj Puklavec Puklek Puncec Puncikar Purgar Puric Pustaj

Radek Radik Radmanic Radovanec Radovic Raif Rainer Raich Rajher Rajter Rasperger Ratajec Ratkajec Raus Rebernik Rebok Rebrek Remenar Rep Repalust Repic Resetar Rezek Ribic Rihtarec Rihtaric Rob Rodek Rodi Rodik Rodak Rojko Rosic Ruzic Rozman Rumenjak Rumic Runjak Rus Rusak

Sabo Sabol Sabolcec Sabolec Sabolek Sabolic Sakac Sakal Saladi Salaj Sebestjen Secan Sedmak Segedi Selicanec Selina Sencar Serc Sermek Serpak Setnik Sever Siladi Sinko Sinkovic Sirc Sitar Sklepic Skok Skoliber Slama Slamek Slavicek Slunjski Smolec Smolek Smolkovic Smrk Smrtic Sobocan Sobocanec Sokac Sokacic Sokol Solar Soldat Somi Sontor Sovar Spahija Sraka Srebrnjak Srnec Srsa Srsan Stancec Stank Sternad Sternat Sterniscak Stipan Strah Strahija Strbad Strelec Strojko Sudec Susec Sutnjak

Šafar Šafaric Šafranic Šagi Šajn Šajnovic Šalamon Šalari Šalkovic Šanta Šantavec Šantak Šardi Šaric Šavora Šcavnicar Šcuri Šcuric Šegovic Šekutor Šela Šestak Šestan Šimic Šimon Šimonic Šimunko Šinko Šipek Šipos Škec Škoda Škorjanec Škrinjar Škrlec Škrobar Škvorc Šlibar Šolja Šoltic Šopar Šostaric Špicar Špilak Špilek Špiranec Špoljar Špoljaric Šprah Šprajc Šraj Štajerec Štefan Štefanec Štefanic Štefica Štefic Štefko Štefkovic Štefok Štefulj Štirinic Štukelj Šubasa Šubic Šulj Šupljika Švabelj Švec Švenda

Takac Talafant Talan Talas Taradi Tarandek Tekeli Telebuh Terbuc Tilosanec Tisaj Tislaric Tisler Tisleric Tisljar Tisljaric Tizaj Tkalcec Tkalcic Tkalec Tkalic Tokar Tomasek Tomasic Tomsic Toplak Toplek Toplicanec Topolko Topoljnak Topolovec Torok Tot Tota Trajbar Tratnjak Trbovic Treska Trnovcanec Trojak Trojko Trojnar Tropsa Trstenjak Trupkovic Tuksar Turek Turk

Ujlaki

Vabec Vadas Vadlja Vagaj Vajda Valpatic Vamplin Varosanec Varga Vargec Vargek Varovic Varsic Vas Vegi Veres Verhar Verli Vertes Veselko Vibovec Vibovic Vida Vidacic Videc Vidra Viher Vilic Vincek Vincetic Virgej Virovec Visnic Visnjaric Vitez Vitkovic Vizer Vlahek Vnuk Vodopija Vogrin Vogrinec Vojsk Vojvoda Volar Vozar Vrabec Vracic Vrancic Vranovic Vrazic Vrban Vrbancic Vrbanec Vrbanic Vrbnjak Vresk Vrhovski Vrsic Vrtaric Vuglac Vugrac Vugrincic Vuk Vuksic Vuraic Vuri Vurosic

Zadravec Zagorec Zamuda Zanjko Zidolec Zebec Zelenic Zerna Zidaric Zlatarek Zmazek Zobec Zobic Zorcec Zorko Zorman Zrinic Zver Zvonar Zvonarek Zvornik Zvosec

Žargar Žbulj Železnjak Žemljic Žerdin Žerjav Žganec Žganjar Žibek Židov Žiga Žignic Žilavec Žinic Žiskovic Živece Živulic Žizek Žlicar Žnidar Žnidaric Župan Županec Županic Žvorc

LjutiBronxBomber
07.11.2006., 22:34
Vidio sam da je Juanpablom pitao za prezimena Čale i Boban.Eto, ja znam da su oni iz okolice Gruda, ali ne znam otkad.pa ako netko zna koje je značenje prezimena Čale i odakle potječe neka kaže, to je Hrvatsko prezime, ali ne znam otkuda onaj nastavak "le".

Čale

Kod stvaranja Zemljisnika 1725. na Kostricicu (opcina Slivno - Imotska krajina) je zabiljezena obitelj Ilije Calica s 8 celjadi. Sisli su u Runovic. God 1792 u Runovicu 1 obitelj, 1910. 4 obitelji.

I oni u Runovicu i oni u Slivnu, jedno su pleme.

Plemena Imotske krajine
Fra Vjeko Vrcic, Imotski - 1996.

Sasvim sigurno je to pleme stiglo iz susjedne Hercegovine, i sasvim sigurno ih tamo ima i dan danas. Ali, nazalost, ova knjiga nista o tome ne kaze.

Sovjetski_Zeko
07.11.2006., 22:55
Čale

Kod stvaranja Zemljisnika 1725. na Kostricicu (opcina Slivno - Imotska krajina) je zabiljezena obitelj Ilije Calica s 8 celjadi. Sisli su u Runovic. God 1792 u Runovicu 1 obitelj, 1910. 4 obitelji.

I oni u Runovicu i oni u Slivnu, jedno su pleme.

Plemena Imotske krajine
Fra Vjeko Vrcic, Imotski - 1996.

Sasvim sigurno je to pleme stiglo iz susjedne Hercegovine, i sasvim sigurno ih tamo ima i dan danas. Ali, nazalost, ova knjiga nista o tome ne kaze.

da, ali ja sam tražio za prezime Čale, a ne Čalić
znašli možda značenje prezimena?daj pogledaj pliz u toj knjizi ako ima Pešorda i Zovak, pa čak i Bošnjak?oni su svi iz gruda to je formalno u Bekiji, ali odmah na granici sa Imotom..

LjutiBronxBomber
08.11.2006., 03:44
da, ali ja sam tražio za prezime Čale, a ne Čalić
znašli možda značenje prezimena?daj pogledaj pliz u toj knjizi ako ima Pešorda i Zovak, pa čak i Bošnjak?oni su svi iz gruda to je formalno u Bekiji, ali odmah na granici sa Imotom..

:rolleyes:

U ovom slucaju, Cale i Calic je jedno te isto. S tim da je Calic odvijetak od Cale... ali jasno da su se ponovo poceli prezivati samo Cale.

Bošnjak

Za Beckog rata 1686. u Studenackom zbjegu seli prema Viniscu Bosnjak, Petar sa 6 celjadi. Da li ta obitelj ima veze s plemenom Bosnjak na Lovrecu, ne znamo. Fra Andjeo i fra Karlo pisu se Jakic-Bosnjak. God. 1860. na Lovrecu zivi 7 obitelji. Prema predaji doselili su se iz Hercegovine. Tu im je matica u Grabovoj Dragi. God. 1976. je na Lovrecu 17 obitelji s 95 celjadi.

Skattemus
08.11.2006., 03:51
mene zanima da li mi itko moze reci o prezimenima Pasalic i Pasajlic...navodno je jedno od toga tocno,jedno srpsko,jedno hrvatsko..negdje cujem muslimansko...eto bila bih zahvalna

Sovjetski_Zeko
08.11.2006., 11:42
:rolleyes:

U ovom slucaju, Cale i Calic je jedno te isto. S tim da je Calic odvijetak od Cale... ali jasno da su se ponovo poceli prezivati samo Cale.

Bošnjak

Za Beckog rata 1686. u Studenackom zbjegu seli prema Viniscu Bosnjak, Petar sa 6 celjadi. Da li ta obitelj ima veze s plemenom Bosnjak na Lovrecu, ne znamo. Fra Andjeo i fra Karlo pisu se Jakic-Bosnjak. God. 1860. na Lovrecu zivi 7 obitelji. Prema predaji doselili su se iz Hercegovine. Tu im je matica u Grabovoj Dragi. God. 1976. je na Lovrecu 17 obitelji s 95 celjadi.


znači, današnje Prezime Čale je nastalo od Čalića ili su Čalići nastali od Čala???zbunio si me :zubo:
znaš li možda značenje prezimena?

Magor
08.11.2006., 15:57
Posjedujem podatke o sljedecim prezimenima (mjesto i godina prvoga spomena,od cega je nastalo) pa ako se netko preziva tako mogu mu na PM ili javno napisati sve sto znam o njegovom prezimenu.Napominjem da tih podataka nema na netu,da ne bi netko pomislio da kopiram.
Lista prezimena je:

Aldic Alt Ambrus Aderlin ...

Međimurska prezimena? :D

Pregledao sam listu. Evo mađarska prezimena ili prezimena (hrvatska, češka, njemačka) koja često nose Mađari:
(dakle, nisu sva mađarska: Benko, Novak, Šinković, Vida itd.)

Ambrus (Ambruš)
--------------
Bajsz (Bajs), Bakács (Bakač), Baksa (Bakša), Balázs (Balaž), Bali, Balog ili Balogh (Balog), Bán (Ban), Barabás (Barabaš), Barát (Barat), Basa (Baša), Bédi (Bedi), Belovári (Belovari), Bence ili Bencze (Bence), Benkó ili Benkő (Benko), Bernát ili Bernáth (Bernat), Bihar, Bocskai (Bočkaj)
--------------
Csécsi (Čeči), Csanádi (Čanadi), Csanaki (Čanaki), Cseh (Čeh), Csizmadia (Čizmadija), Csonkás (Čonkaš), Cserép (Črep),
--------------
Dávid (David), Dobos (Doboš),
--------------
Gyarmati (Đermadi)
--------------
Erdélyi (Erdelji)
--------------
Fajsz (Fais), Farkas (Farkaš), Ferenc, Füles (Fileš), Fliszár (Flisar), Fodor, Fullér (Fuler), Fürdi (Furdi), Fusz (Fuss)
--------------
Gál ili Gaál (Gal), Gáspár (Gašpar), Göncz (Genc), Gerencsér (Gerenčer), Gyöngyös (Gjungjuš), Galambos (Golomboš), Gombár (Gombar), Grabant, Gróf (Grof)
--------------
Halas (Halaš), Hegedűs (Hegediš, Hegeduš), Herceg ili Herczeg (Herceg), Hóbor (Hobor), Hujsz (Hujs), Hunyadi (Hunjadi)
--------------
Jámbor (Jambor), Jankóczi (Jankoci), Juszt (Just)
--------------
Kalmár (Kalamar), Kanizsai (Kanižaj), Katona, Kecskés (Kečkeš), Kelemen, Kenyeres (Kenjereš), Király (Kiralj), Kis ili Kiss (Kiš), Kobra, Kocsis (Kočiš), Komár (Komar), Koncz (Konc), Kőrös (Koroš), Kósz (Kos), Koós (Koš), Kosár (Košar), Kupecz (Kupec)
--------------
Laczkó (Lacko), Lakatos (Lakatoš), László (Laszlo), Lázár (Lazar), Ludas (Ludaš), Lukács (Lukač)
--------------
Madár (Madar), Maródi (Marodi), Marton ili Márton (Marton), Máté (Mate), Mátyás (Matijaš), Mészáros (Mesaroš), Meskó (Meško), Mézga (Mezga), Mihóczy (Mihoci), Miklóska (Mikloška), Mózes (Mozeš), Molnár (Molnar), Muraközi (Murakezi)
--------------
Nagy (Nad, Nađ), Német ili Németh (Nemet), Novák (Novak), Nyári ili Nyáry (Njari)
--------------
Oláh (Olah)
--------------
Palatinus, Pálfi ili Pálffy (Palfi), Pandúr (Pandur), Péter (Peter), Peti, Petővári (Petovari), Püspök (Pišpek), Pongrácz (Pongrac), Pozsgay (Požgaj), Pusztai (Pustaj)
--------------
Rusz (Rus)
--------------
Szabó (Sabo), Szakács (Sakač), Szakál ili Szakáll (Sakal), Szalai ili Szalay (Salaj), Sebestyén (Šebeštjen), Szegedi (Segedi), Szilágyi (Silađi), Sinkó (Šinko), Sinkovics ili Sinkovits (Šinković)
--------------
Sáfár (Šafar), Sági ili Sághi ili Sághy (Šagi), Salamon (Šalamon), Sánta ili Sántha (Šanta), Sárdi ili Sárdy (Šardi), Simon (Šimon), Sinkó (Šinko), Sipek (Šipek), Sipos (Šipoš),
--------------
Takács (Takač), Tököli (Tekeli), Tiszai (Tisaj), Török (Torok), Tót ili Tóth (Tot)
--------------
Újlaki ili Újlaky (Ujlaki)
--------------
Vadas (Vadaš), Vajda, Varga, Vas ili Vass ili Wass (Vaš), Végi ili Véghi ili Véghy (Vegi), Veres ili Veress (Vereš), Vértes (Verteš), Vida, Vidra, Vinczek (Vincek), Vitéz (Vitez), Vízer (Vizer)
--------------
Zsiga (Žiga)

P.S. Znam značenje svakog prezimena (s izuzetkom 7-8 prezimena).

Sovjetski_Zeko
08.11.2006., 21:30
Međimurska prezimena? :D

Pregledao sam listu. Evo mađarska prezimena ili prezimena (hrvatska, češka, njemačka) koja često nose Mađari:
(dakle, nisu sva mađarska: Benko, Novak, Šinković, Vida itd.)

Ambrus (Ambruš)
--------------
Bajsz (Bajs), Bakács (Bakač), Baksa (Bakša), Balázs (Balaž), Bali, Balog ili Balogh (Balog), Bán (Ban), Barabás (Barabaš), Barát (Barat), Basa (Baša), Bédi (Bedi), Belovári (Belovari), Bence ili Bencze (Bence), Benkó ili Benkő (Benko), Bernát ili Bernáth (Bernat), Bihar, Bocskai (Bočkaj)
--------------
Csécsi (Čeči), Csanádi (Čanadi), Csanaki (Čanaki), Cseh (Čeh), Csizmadia (Čizmadija), Csonkás (Čonkaš), Cserép (Črep),
--------------
Dávid (David), Dobos (Doboš),
--------------
Gyarmati (Đermadi)
--------------
Erdélyi (Erdelji)
--------------
Fajsz (Fais), Farkas (Farkaš), Ferenc, Füles (Fileš), Fliszár (Flisar), Fodor, Fullér (Fuler), Fürdi (Furdi), Fusz (Fuss)
--------------
Gál ili Gaál (Gal), Gáspár (Gašpar), Göncz (Genc), Gerencsér (Gerenčer), Gyöngyös (Gjungjuš), Galambos (Golomboš), Gombár (Gombar), Grabant, Gróf (Grof)
--------------
Halas (Halaš), Hegedűs (Hegediš, Hegeduš), Herceg ili Herczeg (Herceg), Hóbor (Hobor), Hujsz (Hujs), Hunyadi (Hunjadi)
--------------
Jámbor (Jambor), Jankóczi (Jankoci), Juszt (Just)
--------------
Kalmár (Kalamar), Kanizsai (Kanižaj), Katona, Kecskés (Kečkeš), Kelemen, Kenyeres (Kenjereš), Király (Kiralj), Kis ili Kiss (Kiš), Kobra, Kocsis (Kočiš), Komár (Komar), Koncz (Konc), Kőrös (Koroš), Kósz (Kos), Koós (Koš), Kosár (Košar), Kupecz (Kupec)
--------------
Laczkó (Lacko), Lakatos (Lakatoš), László (Laszlo), Lázár (Lazar), Ludas (Ludaš), Lukács (Lukač)
--------------
Madár (Madar), Maródi (Marodi), Marton ili Márton (Marton), Máté (Mate), Mátyás (Matijaš), Mészáros (Mesaroš), Meskó (Meško), Mézga (Mezga), Mihóczy (Mihoci), Miklóska (Mikloška), Mózes (Mozeš), Molnár (Molnar), Muraközi (Murakezi)
--------------
Nagy (Nad, Nađ), Német ili Németh (Nemet), Novák (Novak), Nyári ili Nyáry (Njari)
--------------
Oláh (Olah)
--------------
Palatinus, Pálfi ili Pálffy (Palfi), Pandúr (Pandur), Péter (Peter), Peti, Petővári (Petovari), Püspök (Pišpek), Pongrácz (Pongrac), Pozsgay (Požgaj), Pusztai (Pustaj)
--------------
Rusz (Rus)
--------------
Szabó (Sabo), Szakács (Sakač), Szakál ili Szakáll (Sakal), Szalai ili Szalay (Salaj), Sebestyén (Šebeštjen), Szegedi (Segedi), Szilágyi (Silađi), Sinkó (Šinko), Sinkovics ili Sinkovits (Šinković)
--------------
Sáfár (Šafar), Sági ili Sághi ili Sághy (Šagi), Salamon (Šalamon), Sánta ili Sántha (Šanta), Sárdi ili Sárdy (Šardi), Simon (Šimon), Sinkó (Šinko), Sipek (Šipek), Sipos (Šipoš),
--------------
Takács (Takač), Tököli (Tekeli), Tiszai (Tisaj), Török (Torok), Tót ili Tóth (Tot)
--------------
Újlaki ili Újlaky (Ujlaki)
--------------
Vadas (Vadaš), Vajda, Varga, Vas ili Vass ili Wass (Vaš), Végi ili Véghi ili Véghy (Vegi), Veres ili Veress (Vereš), Vértes (Verteš), Vida, Vidra, Vinczek (Vincek), Vitéz (Vitez), Vízer (Vizer)
--------------
Zsiga (Žiga)

P.S. Znam značenje svakog prezimena (s izuzetkom 7-8 prezimena).


ajde mi molim te onda reci za prezimena Čale, Zovak i Pešorda.
ako ne znaš značenje prezimena Ćorluka, ja ti znam, imam neki tekst...

jump
15.11.2006., 11:45
Dali se netko po literaturi sretao sa prezimenom Grdović.
Koliko sam ja mogao saznati iz dostupne literature prezime se javlja u Crnoj gori , a u mletačkom popisu stanovnika Zadra sam našao nekoliko Grdovića na otoku Ugljanu, još jedan trag koji potječe iz Crne gore ato je bratstvo Grdomani iz Ugna .
Ako netko ima kakvu informaciju o Grdovićima postajte molim...

Marko Grdović

juanpablom
15.11.2006., 12:36
Dali se netko po literaturi sretao sa prezimenom Grdović.
Koliko sam ja mogao saznati iz dostupne literature prezime se javlja u Crnoj gori , a u mletačkom popisu stanovnika Zadra sam našao nekoliko Grdovića na otoku Ugljanu, još jedan trag koji potječe iz Crne gore ato je bratstvo Grdomani iz Ugna .
Ako netko ima kakvu informaciju o Grdovićima postajte molim...

Marko Grdović
Mislim da su Grdovići kod Zadra Arbanasi.

Sovjetski_Zeko
19.11.2006., 17:44
Čale su s obe strane Imotskoga polja. U Grudama, odnosno u Vrućicama i u Runovićima i Slivnu (Imotski). Probat ću naći nešto o njima. Za sad znam samo onu gangu iz Vrućica:

"Ja sam Valter, Čale mi kolega
ni u crkvu ne iđem brez njega" :top:

Odakle ti ova ganga???
i zar ne ide ovako(?); "Ja sam Čale, Valter mi kolega, ni u crkvu ne iđem brez njega"
mislim da je to o mome pradjedu Ivanu..zbog Valtera(walthera) pištolja.duga priča....
odakle ti to???

šuš
19.11.2006., 19:25
Mislim da su Grdovići kod Zadra Arbanasi.


Točno: Prabaka mi je bila iz Arbanasa - Grdović.

Spitamo Zarathusztra
20.11.2006., 00:14
Da se ne zaboravi,i Hrvata pravoslavaca je bilo do 1918.g.,tada ih je broganja kralj Aco i tvorijo gedze od njih,oporavili se u ww2,pa se totalno ugasili nakon 46-e.Hrvati katolici,muslimani i pravoslavci.
U zadru im daje katolicka crkva za vjerske potrebe,jednu lipu crkvu u srid zadra.Pa su govorili da su u zadru hiljadu(grc.hiljada) godina. uffffff
.................................................. .................................................. ....

šuš
20.11.2006., 10:23
Arbanasi GARANT nisu pravoslavci.

diana11
20.11.2006., 10:41
pa zanimaju me ova prezimena ako sta znate plisic, klaric, vracevic

juanpablom
20.11.2006., 11:35
Arbanasi GARANT nisu pravoslavci.
albanski katolici

Spitamo Zarathusztra
20.11.2006., 18:16
Jedno tesko pitanje:tko mi moze pomoci oko ovih prezimena Bralic,Bralo,Brala,Brale,jedno je od ovih prvo od kojih su druga nastala,pitanje je,koje je `madre ime`?


Bok

Sovjetski_Zeko
21.11.2006., 08:44
Jedno tesko pitanje:tko mi moze pomoci oko ovih prezimena Bralic,Bralo,Brala,Brale,jedno je od ovih prvo od kojih su druga nastala,pitanje je,koje je `madre ime`?


Bok

ovisi gdje su nastala...ako su negdje iz hercegovine vjerojatno je brala ili brale, ako su iz dalmacije može biti bralo i bralić...

diana11
23.11.2006., 17:10
pa zanimaju me ova prezimena ako sta znate plisic, klaric, vracevic

K_e_N_s_A_i_1
25.11.2006., 19:17
Zamolio bih ako mi netko moze reci gdje se moze u Hercegovini kupiti knjiga: Mandić,N. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Mostaru,Mostar 1999.

zahvaljujem.

malleus
25.11.2006., 22:27
jel mi može netko reci odakle potjece prezime Habek, vidio sam u gornjim posotvima da je netko rekao da ima podatke i o tom prezimenu, pa ako bi mogaoo to napisat bio bih mu jako zahvalan

keke
26.11.2006., 02:07
zna li mozda netko vise o imenu "Kovačević" ? to je vjerojatno glupo pitanje, jer je jedno od najcescih prezimena kod nas, ali..tak mi se pradijed zvao, bio je hrvat iz slavonije, ali netko mi je rekao da on nije mogao biti hrvat zbog sufiksa "vic" :cerek: sad, naravno ne vjerujem u price nasih susjeda, ali me ipak zanima da li ima malo istine u tome. :zubo:

jahorina planina
26.11.2006., 02:26
magor, zaboravil si MARCIUŠ ;)

Magor
26.11.2006., 07:02
magor, zaboravil si MARCIUŠ ;)

Ne, nisam zaboravio, samo ne znam nikoga ko nosi prezime „Március” (Marciuš). :)
Postoji samo prezime Markuš (Márkus).

Anasib
26.11.2006., 10:55
prezime Marcijuš postoji u Šibeniku :-)
ako netko zna kako su nastala prezimena Alat i Spahija, molim da mi javi! hvalaaa

mustricolaris
27.11.2006., 08:11
jel mi može netko reci odakle potjece prezime Habek, vidio sam u gornjim posotvima da je netko rekao da ima podatke i o tom prezimenu, pa ako bi mogaoo to napisat bio bih mu jako zahvalan

Prezime: Habek
Porijeklo: Zagorje
Lokacija: općina Konjšćina, mjesto: Hrašćina Trgovišće

juanpablom
27.11.2006., 08:22
ali netko mi je rekao da on nije mogao biti hrvat zbog sufiksa "vic" :cerek: sad, naravno ne vjerujem u price nasih susjeda, ali me ipak zanima da li ima malo istine u tome. :zubo:
Pa da kako da ne. AntunoVIĆ, StipanoVIĆ,GrguroVIĆ, JosipoVIĆ...to su baš "tipična" srpska prezimena. Pusti idiote koji to pričaju. Proglasti će oni i Staljina Srbinom koliko su bistri (Visarionović).

Što se tiče Kovačevića ovako napamet je jako teško reći odakle su i čiji su jer je to jedno od najčešćih "obrtničkih" prezimena. Ima ih i u Hrvata i u Srba.

ice41000
27.11.2006., 10:31
Ne, nisam zaboravio, samo ne znam nikoga ko nosi prezime „Március” (Marciuš). :)
Postoji samo prezime Markuš (Márkus).

Ja poznajem čovjeka koji se preziva Marciuš.

juanpablom
27.11.2006., 10:42
Ja poznajem čovjeka koji se preziva Marciuš.
Bio je jedan brazilski nogometaš Marcius Santos.

Grejp
27.11.2006., 11:09
Evo mene zanima, zna li netko ponešto o ovim prezimenima: Bručić i Tabula.

IsusBog
27.11.2006., 20:03
Jel zna netko sto o prezimenima PRIPUNIC,ČALDAREVIĆ I MILEC

keke
28.11.2006., 02:24
Pa da kako da ne. AntunoVIĆ, StipanoVIĆ,GrguroVIĆ, JosipoVIĆ...to su baš "tipična" srpska prezimena. Pusti idiote koji to pričaju. Proglasti će oni i Staljina Srbinom koliko su bistri (Visarionović).

Što se tiče Kovačevića ovako napamet je jako teško reći odakle su i čiji su jer je to jedno od najčešćih "obrtničkih" prezimena. Ima ih i u Hrvata i u Srba.
hvala na odgovoru:)

Skattemus
28.11.2006., 02:53
mene zanima da li mi itko moze reci o prezimenima Pasalic i Pasajlic...navodno je jedno od toga tocno,jedno srpsko,jedno hrvatsko..negdje cujem muslimansko...eto bila bih zahvalna
nitko nista:)?:confused:

pajdo06
28.11.2006., 19:04
nitko nista:)?:confused:

++++++++
pasalic,dolazi od turcizma, PASA,a ovo drugo bit ce da je slicnog podrijetla..

Skattemus
28.11.2006., 20:33
++++++++
pasalic,dolazi od turcizma, PASA,a ovo drugo bit ce da je slicnog podrijetla..
i to je to?:)

majucko
01.12.2006., 23:18
možemi tko reč prezimenu šošić ?

St.Tamamtije
02.12.2006., 01:56
Da li netko zna nesto o prezimenu Lindzir?

juanpablom
02.12.2006., 13:50
Da li netko zna nesto o prezimenu Lindzir?
ihaveneverheard

Sovjetski_Zeko
02.12.2006., 16:38
možemi tko reč prezimenu šošić ?

gle, nemoj se uvrijedit, ali ja znam jednu pjesmicu...

Doktor Šošić vadi nošić, mom je k*rcu ovo zadnji Bošić.

Ficothegreat
02.12.2006., 19:17
Posjedujem podatke o sljedecim prezimenima (mjesto i godina prvoga spomena,od cega je nastalo) pa ako se netko preziva tako mogu mu na PM ili javno napisati sve sto znam o njegovom prezimenu.Napominjem da tih podataka nema na netu,da ne bi netko pomislio da kopiram.
Lista prezimena je:

Aldic Alt Ambrus Aderlin Andrasec Andrasek Androcec Andjel Agel Antalasic Antokulj Antolasic Antolek Antolius Antoncic

Bestijanic Bacinger Bais (Bajs, Bajz) Bajkovec Bajzek Bakac Baksa Balasko Balaz Balent Balenta Bali Balac Balog Ban Banek Barabas Baranic Barat Barbaric Baric Barila Barlovic Bartolic Basa Basek Basnec Bauer Becaj Bedekovic Bedenicki Bedi Belavic Belec Belencic Belicanec Belic Beliga Belovari Belovic Benc Bence Bengez Benko Benkovic Berljak Bermanec Bernad Bernat Besedilo Bestijanic Beti Bezek Biber Bihar Bijac Bister Bistrovic Biskup Blagovi Blagus Blaguha Baskovic Blazinaric Blazek Blezeka Blezekovic Blazic Blazinic Blazon Blazona Blesc Bobicanec Bobic Bockaj Bogdanus Bogomolec Bohanec Bohenec Boj Borko Borkovina Borovic Borsic Borzek Boz Bracko Bradac Bradovic Branilovic Branisa Branovic Bratic Bratinscak Bratjanscak Bratkovic Bregovic Brez Brezaric Breznik Brezovacki Brezovec Brljak Brodaric Brozovic Bruec Brumec Brumen Bubek Buhanec Bujan Bujanic Bukovcak Bukovec Bukovic Bukovscak

Canjuga Car Cecarko Ceci Cenko Cerkovic Cerovec Cesar Ciceli Cigan Ciglar Ciglaric Cilar Cimerman Cmrecak Cofek Conar Crnec Crncec Cvek Cvetko Cvija Calopek Canadi Canaki, Cavlek Ceh Cekunec Cemerika Citus Cizmadija Cizmesija Cmrlec Conkas Crep Crncec Cuckin Cuk Cukulic Curin

David Deban Debelec Debeljak Debic Derk Dervenkar Detoni Dezdek Dobos Dobosic Dobranic Dobranski Dobrovolec Dobrovoljec Dodlek Dojcic Dokleja Dolar Dolencic Dolenec Dolovic Domijanic Dominic Dominik Dominko Domjanic Dovecar Dovecer Dravec Dretar Drk Drvenkar Drzanic Dudek Dugan Duhovic Dunjko Dvanajscak Dvorscak

Đebi Đermadi Đukes Đundes Đuran Đuranec Đuranic Đurdek Đurkin Đurnic

Edesar Edisar Embreus Erdelji

Faic Fais Fajfar Farkas Fazon Feges Fekonja Feletar Ferenc Ferlin Fic Files Filipan Filipic Fiolic First Fischer Fiser Flac Fleten Flincec Flisar Flojhar Florijanic Florjanic Foder Fodor Fortner Francic Frankovic Fras Friscic Fucko Fuler Fundak Furdi Fuss

Gadanec Gajnik Gal Galovic Gaspar Gasparic Gasparlin Gazdek Genc Gerencer Gersic Gjungjus Gjuran Gjurgjek Glavak Glavina Glavnik Globar Globlek Glogovec Godina Godinic Gojnik Golenja Golob Golombos Golub Gombar Goricaj Goricanec Goricki Gornicec Gornik Gorupic Gosaric Gotal Govedic Grabant Grabar Grabrovic Gradiscaj Grahovec Granater Granatir Grbavec Gregoran Gregoras Gregoric Gregorincic Gregurec Greguric Grgan Gregec Grivec Grof Grozdek Gruber Grubic Grudic Grula Gudlin Gunc Gustak Guterman Guzvinec

Habek Habian Habjanec Habola Habula Hacek Hadeljan Hadikan Hajdarovic Hajdinjak Halaberec Halas Halec Halic Halonja Hamer Hancic Hanzek Hanzic Haramija Haromet Hasa Hasnas Hatlak Hederic Heda Hegedis Hegedus Hemar Herak Herc Herceg Heric Herjavec Herlic Herman Hertaric Herzenjak Hizman Hlapcic Hlebar Hlebec Hlisc Hoblaj Hobor Holc Holcinger Horbec Hosnjak Hozjak Hozjan Hozmec Hranil Hranjec Hrastic Hrastovec Hrascanec Hrelja Hren Hresc Hrg Hrkac Hrupic Hrustek Hruska Hrzenjak Hudicek Hudin Hujs Hunjadi Hutinec

Igrec Ilijas Ipas Iskra Istvanovic Ivaci Ivacic Ivancic Ivancok Ivanec Ivanusa Ivanusic

Jadan Jagar Jagec Jagic Jaklin Jakopic Jaksic Jakupak Jalsovec Jalusic Jambor Jambresic Jambrosic Jambrovic Jancec Jankas Jankic Jankoci Jankolija Janusic Jarni Jedjud Jedut Jelencic Jelenic Jesen Jesenovic Jezeri Jezernik Jost Jug Juracic Jurak Juranic Juras Jurcan Jurcec Juretic Jurican Jurinec Jurinic Jurisaga Jurkek Jurkezi Jurkin Jurkovic Jurman Jurmic Jurovic Jursic Just

Kacun Kalamar Kalamari Kalinic Kalsan Kamenar Kamenic Kanizaj Kanoti Kapun Karazinec Karloci Karlovcec Katalenic Katancic Katanec Katona Kavran Keckes Kedmenec Kelemen Kelemenic Kelenc Kemec Kendel Kenjeres Kerhac Kerman Kernjak Kerovec Kinderic Kiralj Kiric Kis Kiscinal Kivac Klamfar Klaric Klasic Klekar Klemencic Klepec Klinec Klobucar Klobucaric Klovar Kljucaric Knapic Knechtl Knez Knezic Kobra Kocen Kocet Kocijan Kocevar Kocila Kocis Kodra Kolac Kolar Kolarek Kolaric Kolenic Kolenko Kolman Kolmanic Kolonic Komar Komorski Konc Konopljak Kontrec Kopasic Kopjar Koprivec Koraj Koren Korent Koritar Koros Korosec Korpar Korunek Korunic Kos Kosec Koser Kosi Kosmac Kostanjevic Kostel Kosak Kosar Koscak Kozar Kozaric Kozjak Koznjak Krajacic Kralic Kralj Kramar Kranjcec Kranjcic Kranjec Krauthaker Krcmar Krcmarek Kregar Kresinger Krikovic Kirstofic Krivak Krizman Krizaic Krizaj Krizan Krizanic Krklec Krleza Kropf Krsnik Kuselj Krznar Krznaric Kucandi Kucek Kuhanec Kuhar Kuharic Kukec Kukolj Kukovec Kukolic Kupec Kutnjak Kuzma Kuzman Kuzmic Kvakan

Labazan Lacko Ladasic Ladic Lajtman Lakatos Lakic Laptos Laszlo Lastavec Latin Lazar Lebar Lecek Legin Lehkec Lehki Lepen Lepoglavec Lesar Lesinger Lesjak Leskovec Lesnjak Levacic Levak Levancic Lilek Lipic Lipje Lisjak Logozar Loparic Lovrec Lovrek Lovrencic Lovretic Ludas Lukac Lukacic Lukman Luksa Ljubic

Macek Madar Madaric Magdalenic Magdic Magic Majc Majcen Majer Majeric Majnic Majsan Makar Makovac Maksan Malasic Malec Malek Malekoci Mali Malovic Maltar Maltaric Mandlin Marcijus Marcec Mardetko Maric Markac Markan Markulija Markusic Marodi Martan Martinec Martinjas Marton Marusic Masten Matan Mate Mati Matijacic Matijas Matijasec Matjan Matjanec Matjasic Matolek Matos Matosa Matosic Matoter Matulin Mavrek Medjimurec Medlobi Medved Megla Meglic Mernjak Mernjavec Mesarek Mesaric Mesaros Mesko Mezga Meznaric Mihalac Mihalec Mihalic Mihalincic Mihalkovic Mihinjac Mihocek Mihoci Mihocek Miholcek Mikac Mikec Mirlin Mikloska Mikolaj Mikolic Mikor Mikula Mikulan Mikulin Misir Mislovic Misic Mlakar Mlinarec Modlic Modric Moharic Mozes Molnar Moravec Mosmondor Mozek Mravljek Mraz Mrazje Mucic Mundjar Murakezi Murk Murkovic Mursic Mustac Mustak Mutvak

Nad Najman Narandja Necemer Nedeljko Nemec Nemet Nestic Novak Novakisin Novinic Novinscak Novosel Novoselec Njari

Obadic Okresa Olah Oletic Orehovec Oreski Ostrognjaj Ovcar

Pacandi Padaric Pahek Pajnogac Pajtak Palatinus Paler Palfi Palic Palnec Pancer Pandur Panic Patafta Patarcec Pavcec Pavlekovic Pavli Pecarko Pecatnik Peras Percac Percic Pergar Perger Perhoc Perko Persa Persak Persic Petak Petek Peter Petermanec Peti Petovari Petrac Petran Petric Petrino Pevec Pigac Pianec Piknjac Pintac Pintar Pintaric Piskor Pispek Pivar Placko Plaftak Plantak Plavec Plevnjak Pocek Podgorelec Podturic Podvez Podvezanec Pogorelec Pokolic Pokrivac Polak Polanec Poljanec Polski Pongrac Pongracic Posavec Posedi Posel Posmodi Postrasija Potaric Potocnjak Pozderec Poznic Pozgaj Pozgan Preloznjak Premus Prepelic Pristav Prprovic Prstec Pticek Pufek Pukaj Puklavec Puklek Puncec Puncikar Purgar Puric Pustaj

Radek Radik Radmanic Radovanec Radovic Raif Rainer Raich Rajher Rajter Rasperger Ratajec Ratkajec Raus Rebernik Rebok Rebrek Remenar Rep Repalust Repic Resetar Rezek Ribic Rihtarec Rihtaric Rob Rodek Rodi Rodik Rodak Rojko Rosic Ruzic Rozman Rumenjak Rumic Runjak Rus Rusak

Sabo Sabol Sabolcec Sabolec Sabolek Sabolic Sakac Sakal Saladi Salaj Sebestjen Secan Sedmak Segedi Selicanec Selina Sencar Serc Sermek Serpak Setnik Sever Siladi Sinko Sinkovic Sirc Sitar Sklepic Skok Skoliber Slama Slamek Slavicek Slunjski Smolec Smolek Smolkovic Smrk Smrtic Sobocan Sobocanec Sokac Sokacic Sokol Solar Soldat Somi Sontor Sovar Spahija Sraka Srebrnjak Srnec Srsa Srsan Stancec Stank Sternad Sternat Sterniscak Stipan Strah Strahija Strbad Strelec Strojko Sudec Susec Sutnjak

Šafar Šafaric Šafranic Šagi Šajn Šajnovic Šalamon Šalari Šalkovic Šanta Šantavec Šantak Šardi Šaric Šavora Šcavnicar Šcuri Šcuric Šegovic Šekutor Šela Šestak Šestan Šimic Šimon Šimonic Šimunko Šinko Šipek Šipos Škec Škoda Škorjanec Škrinjar Škrlec Škrobar Škvorc Šlibar Šolja Šoltic Šopar Šostaric Špicar Špilak Špilek Špiranec Špoljar Špoljaric Šprah Šprajc Šraj Štajerec Štefan Štefanec Štefanic Štefica Štefic Štefko Štefkovic Štefok Štefulj Štirinic Štukelj Šubasa Šubic Šulj Šupljika Švabelj Švec Švenda

Takac Talafant Talan Talas Taradi Tarandek Tekeli Telebuh Terbuc Tilosanec Tisaj Tislaric Tisler Tisleric Tisljar Tisljaric Tizaj Tkalcec Tkalcic Tkalec Tkalic Tokar Tomasek Tomasic Tomsic Toplak Toplek Toplicanec Topolko Topoljnak Topolovec Torok Tot Tota Trajbar Tratnjak Trbovic Treska Trnovcanec Trojak Trojko Trojnar Tropsa Trstenjak Trupkovic Tuksar Turek Turk

Ujlaki

Vabec Vadas Vadlja Vagaj Vajda Valpatic Vamplin Varosanec Varga Vargec Vargek Varovic Varsic Vas Vegi Veres Verhar Verli Vertes Veselko Vibovec Vibovic Vida Vidacic Videc Vidra Viher Vilic Vincek Vincetic Virgej Virovec Visnic Visnjaric Vitez Vitkovic Vizer Vlahek Vnuk Vodopija Vogrin Vogrinec Vojsk Vojvoda Volar Vozar Vrabec Vracic Vrancic Vranovic Vrazic Vrban Vrbancic Vrbanec Vrbanic Vrbnjak Vresk Vrhovski Vrsic Vrtaric Vuglac Vugrac Vugrincic Vuk Vuksic Vuraic Vuri Vurosic

Zadravec Zagorec Zamuda Zanjko Zidolec Zebec Zelenic Zerna Zidaric Zlatarek Zmazek Zobec Zobic Zorcec Zorko Zorman Zrinic Zver Zvonar Zvonarek Zvornik Zvosec

Žargar Žbulj Železnjak Žemljic Žerdin Žerjav Žganec Žganjar Žibek Židov Žiga Žignic Žilavec Žinic Žiskovic Živece Živulic Žizek Žlicar Žnidar Žnidaric Župan Županec Županic Žvorc
Dali možemo dobiti podatke o porijeklu prezimena Ambruš i Marton na e-mail adresu ficothegreat@yahoo.com. Unaprijed zahvaljujemo

Magor
03.12.2006., 12:25
Dali možemo dobiti podatke o porijeklu prezimena Ambruš i Marton ...

Ambruš dolazi od Ambrosios-a (grčka riječ) što znači „besmrtan". Ambruš je vrlo često prezime u Mađarskoj, ali je poznat iu Slovačkoj/Češkoj.

Marton (ili Márton) je također mađarsko prezime. Marton je mađarski ekvivalent za Martin. Vrlo često prezime.

majucko
07.12.2006., 08:57
magore , imas li prezime šošić ? možda da pokušaš sa šoštarić ?

Magor
08.12.2006., 07:05
magore , imas li prezime šošić ? možda da pokušaš sa šoštarić ?

Kod nas postoji samo Soós/Sós (čita se: Šoš), što znači "slan" ili "čovjek koji se bavi sa začinima". Često prezime.

majucko
08.12.2006., 15:56
to ti imas neku madarsku knjigu.

Magor
09.12.2006., 06:50
To je pitanje?

g2sl
09.12.2006., 07:04
magore , imas li prezime šošić ? možda da pokušaš sa šoštarić ?
šoštari su bili šusteri
bila je jedna zagrebačka priča o nekom slikaru koji je slikao samo plemenitaše i kad je Bata naručio portret od njega on mu poručio da ne slika šoštere

majucko
09.12.2006., 11:03
ma , treba mi šošić.

K_e_N_s_A_i_1
09.12.2006., 16:05
Postoji li neka knjiga o baranjskim prezimenima.

-ParadoX-
09.12.2006., 17:09
Znam kao su nastala ovdje u Bosni....hahah

K_e_N_s_A_i_1
16.12.2006., 09:12
Pozdrav.
Napokon sam uspio zavrsiti stranicu o svome obiteljskom stablu, stranicu mozete pogledati na adresi www.petar-zulj.iz.hr

Tomsonator
18.12.2006., 08:59
Posjedujem podatke o sljedecim prezimenima (mjesto i godina prvoga spomena,od cega je nastalo) pa ako se netko preziva tako mogu mu na PM ili javno napisati sve sto znam o njegovom prezimenu.Napominjem da tih podataka nema na netu,da ne bi netko pomislio da kopiram.
Lista prezimena je:
...

Gadanec Gajnik Gal Galovic Gaspar Gasparic Gasparlin Gazdek Genc Gerencer Gersic Gjungjus Gjuran Gjurgjek Glavak Glavina Glavnik Globar Globlek Glogovec Godina Godinic Gojnik Golenja Golob Golombos Golub Gombar Goricaj Goricanec Goricki Gornicec Gornik Gorupic Gosaric Gotal Govedic Grabant Grabar Grabrovic Gradiscaj Grahovec Granater Granatir Grbavec Gregoran Gregoras Gregoric Gregorincic Gregurec Greguric Grgan Gregec Grivec Grof Grozdek Gruber Grubic Grudic Grula Gudlin Gunc Gustak Guterman Guzvinec
...


Molio bih podatke o prezimenu Grivec. Hvala.

frane2110
22.12.2006., 12:32
zna li netko porijeklo prezime petrovic ?

frane2110
22.12.2006., 20:35
zna li netko porijeklo prezime petrovic ?

ups ! pardon nisam na taj mislija nego na čirjak ,ima ih u sjevernoj dalmaciji kod biograda i okolici

wooleah
22.12.2006., 20:35
čorak ili ćorak?

pilot babo
24.12.2006., 20:32
ups ! pardon nisam na taj mislija nego na čirjak ,ima ih u sjevernoj dalmaciji kod biograda i okolici
Izgleda postoje i Srbi Čirjak u Biljanima Gornjim.:confused:

http://www.benkovac.org.yu/obicaji/prezimena/ch.htm

keke
27.12.2006., 15:31
:vidiga: benkovac.org.yu

pajdo06
28.12.2006., 03:32
Izgleda postoje i Srbi Čirjak u Biljanima Gornjim.:confused:

http://www.benkovac.org.yu/obicaji/prezimena/ch.htm


+++
i?

di se nalaze Biljani Gornji?


u TUNGUZIJI ´?

u shumadiji?


ili u Hrvatskoj?


valjda je jasno kako su ti "srbi" Cirjaci nastali!

kao i na tisuce Hrvatskih prezimena koje nose tzv:"srbi" u Hrvatskoj!

lozinka je POPRAVOSLAVLJENI Hrvati!

Tihhana
06.01.2007., 02:50
Moja baka se djevojacki prezivala Perković. To prezime je dosta cesto, a cula sam da dolazi iz istre, jer su navodno Perkovići bili neko pleme..tako nesto..

Zna netko nesto o ovome prezimenu?

frane2110
06.01.2007., 04:52
Izgleda postoje i Srbi Čirjak u Biljanima Gornjim.:confused:

http://www.benkovac.org.yu/obicaji/prezimena/ch.htm
ima i hrvata u biljanima gornjim

zvonzi
14.01.2007., 18:26
Ima netko neke informacije o prezimenu Gadže i/ili Mišetić?
Hvala

Fadolf
14.01.2007., 20:41
Zanima me zna li netko nešto o prezimenu Fadiga? Znam da ih ima dosta u Vinici, ali također znam da ih je i puno Roma (razlika je samo u naglasku).

virgils
14.01.2007., 20:48
Ima netko neke informacije o prezimenu Gadže i/ili Mišetić?
Hvala

Gadže je ciganski naziv za ne-Cigane.

Magor
15.01.2007., 05:31
Gadže je ciganski naziv za ne-Cigane.

Točno.
Kod nas gadžo (gádzsó).

o_l_u_j_a
17.01.2007., 13:45
Gadže je ciganski naziv za ne-Cigane.
isto tako cigani necigane zovu "dašeni"

dickturpin
19.01.2007., 14:24
zna li netko porijeklo prezimena Crljenko ?

hvala.

XXX-Man
21.01.2007., 00:29
Zna li tko nešto o prezimenu Bradač? Gdje bih mogao pronaći obiteljski grb?

natan
03.02.2007., 09:33
Moze mi netko odgovoriti da li se u prezimenima:Brucker,Zwipp,Findrih i Milla nalazi koje zidovskog porijekla?
I ima li gdje na netu link o prezimenima folksdeutechera iz slavonije,postoji navodno neka bijela knjiga o njima....Bio bih jako zahvalan :s

igrec
05.02.2007., 13:30
magor dali mi mozes poslat podatke o prezimenu igrec na mail ili forum

hvala

Magor
05.02.2007., 16:41
magor dali mi mozes poslat podatke o prezimenu igrec na mail ili forum

hvala

Nisam stručnjak za slavenska prezimena. Pretpostavljam da je Igrec slavensko prezime.

Kod nas postoje sljedeći oblici:
Igrecz ili Igrécz (čita se: Igrec) (Link (http://www.radixindex.com/cgi-bin/rixidxvn.cgi?act=searchsn&act2=&q=igrecz&q2=&lan=) => 5 pogodaka u Međimurju iz 1891.)
ili
Igricz, Igriczi, Igriczy (igric je slavenska riječ, na mađarskom jeziku znači: pjevač/glazbenik (s gitarom) u srednjem vijeku)

igrec
06.02.2007., 14:31
Nisam stručnjak za slavenska prezimena. Pretpostavljam da je Igrec slavensko prezime.

Kod nas postoje sljedeći oblici:
Igrecz ili Igrécz (čita se: Igrec) (Link (http://www.radixindex.com/cgi-bin/rixidxvn.cgi?act=searchsn&act2=&q=igrecz&q2=&lan=) => 5 pogodaka u Međimurju iz 1891.)
ili
Igricz, Igriczi, Igriczy (igric je slavenska riječ, na mađarskom jeziku znači: pjevač/glazbenik (s gitarom) u srednjem vijeku)

Hvala na trudu i informacijama, uvijek je interesantno otkriti nesto novo o sebi ili svojem porijeklu...

Kloki
11.02.2007., 21:36
Zna li neko porijeklo prezimena Ukalović? Znam jedino da svi Ukalovići potječu iz Suhovara kod Zadra.

Hvala

Zli Čarteraš
12.02.2007., 17:10
Jel ko zna porijeklo prezimena Grgić? Iz dalmatinske loze.

Sovjetski_Zeko
12.02.2007., 20:04
Jel ko zna porijeklo prezimena Grgić? Iz dalmatinske loze.

nastalo od grge
to sigurno nisi znao :zubo: