Azil...što je to ?

[Dunj@]

Azil...što je to ?
i od kada se i zašto prakticira?

meni se čini da je to židovska tekovina iz Tore, ali nisam sigurna ima li još negdje neka religija azil u tradiciji.


Mi azil danas prihvaćamo kao samorazumljivu stvar, ali mene zanima kad je azil prihvaćen na zapadu kao pod normalno?

poslali me s politike ovamo, pa me baš zanima zna li tko ovdje?

[WeM]

Dunj@ kaže:
Azil...što je to ?
i od kada se i zašto prakticira?

meni se čini da je to židovska tekovina iz Tore, ali nisam sigurna ima li još negdje neka religija azil u tradiciji.


Mi azil danas prihvaćamo kao samorazumljivu stvar, ali mene zanima kad je azil prihvaćen na zapadu kao pod normalno?

poslali me s politike ovamo, pa me baš zanima zna li tko ovdje?

koliko znam azil je stara crkvena institucija koja je evo presla i na svjetovnu vlast!

[Dunj@]

toliko i ja znam....:)
evo nešto više se ipak našlo i na politici.
http://www.forum.hr/showthread.php?s=&postid=3298137#post3298137

[go2slep]

u Ilijadi, sve je počelo zbog Helene, koja je dobila azil u Troji
samo je ona odlučivala da li se želi vratiti mužu i tako prekinuti rat

oko 630 godine, Kilonov ustanak u Staroj Grčkoj, Kilon je pobjegao u Atenin hram sa svojim sljedbenicima, pa su ga na prevaru izmamili, obećavši njemu i njegovim sljedbenicima život, ako se predaju
Alkmeoneidi u ih pobili, zato su i njih izgnali iz Atene i zauvjek ih prokleli , a zbog te prevare još Periklo kasnije imao problema, kao član demokrata


onda u Sparti, nekom kralju spartanskom su otkrili da je primao mito, pobjegao je u hram, a kako je tamo bio nedodirljiv, njegova majka je bacila prvi kamen na vrata da se zazida izlaz

pa imaš ostracizam, građani bi na crep zapisivali ime onog kojeg su smatrali najopasnijeg za demokraciju, njih su istjerivali iz grada/države, a oni su pronalazili azil u susjednim

pa smrt Dedalova, pobjegao je i dobio azil negdje u italiji, ali stigli ga i potplatili one koje su mu pružili azil tako da su pustili vruću vodu u kadu u kojoj se kupao, i on se skuhao

Sokrata su puštali da pobjegne iz Atene, i potraži azil drugdje, ali on se radije otrovao


pišem napamet, čega se sjećam :) , ali mislim da nisam pogrešio u ovom što sam napisao


ima tu toliko toga, mislim da je i Minervin hram u Rimu, bio utočište

[go2slep]

htio sam reći da u t stara vremena nisu uskratili azil, i ima više primjera da su radije sami ubili onog tko je tražio azil, nego ga izručili progoniteljima

[Tintin]

WeM kaže:
koliko znam azil je stara crkvena institucija koja je evo presla i na svjetovnu vlast!

azil je ipak malo stariji od crkve (kršćanske), ali je donekle imao veze s religijom :)

vidi ASYLUM (http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Asylum.html)

[WeM]

Dunj@ kaže:
toliko i ja znam....:)
evo nešto više se ipak našlo i na politici.
http://www.forum.hr/showthread.php?s=&postid=3298137#post3298137


ne bih rekao da " toliko znas " po uvodniku:

"meni se čini da je to židovska tekovina iz Tore, ali nisam sigurna ima li još negdje neka religija azil u tradiciji."

a inace se kaze hvala, ak nis vise iz kurtoazije samo!

[WeM]

Tintin kaže:
azil je ipak malo stariji od crkve (kršćanske), ali je donekle imao veze s religijom :)

vidi ASYLUM (http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Asylum.html)


da, u pravu si i ti i onaj hopsala gore !

ili cak nadopuna da je drzava i u toj klasicnoj grckoj dopustala utociste, al ponajprije onima koji su zbog naklonosti prema njoj proganjani u nekoj drugoj drzavi !

[Dunj@]

WeM kaže:
a inace se kaze hvala, ak nis vise iz kurtoazije samo!
hvala:D

[WeM]

Dunj@ kaže:
hvala:D


vidis, ne boli a i internet trpi sve!

:top:

[go2slep]

WeM kaže:

ili cak nadopuna da je drzava i u toj klasicnoj grckoj dopustala utociste, al ponajprije onima koji su zbog naklonosti prema njoj proganjani u nekoj drugoj drzavi !

bilo je i toga, ali bilo je i onog što mi danas zovemo privlačenjem stranog kapitala

Pitagora je naprimjer bio rado viđen azilant, ali ubrzo bi počeo s kućnim podukama bogataških žena iz filozofije :D pa je morao :crta:

[go2slep]

go2slep kaže:

Pitagora je naprimjer bio rado viđen azilant, ali ubrzo bi počeo s kućnim podukama bogataških žena iz filozofije :D pa je morao :crta:

to bi bio ekvivalent današnjem odljevu mozgova

[gotuslip]

sjetio sam se još, kad je Aleksandar opsjedao grad Tir (sedan mjeseci), vojnici su bili ljuti i poklali sve stanovnike, osim vojskovođa koji su se sklonili u nečiji hram (sad pa opet ne znam kojeg boga), njih se nisu usudili dirati u hramu

[Basta]

gotuslip kaže:
sjetio sam se još, kad je Aleksandar opsjedao grad Tir (sedan mjeseci), vojnici su bili ljuti i poklali sve stanovnike, osim vojskovođa koji su se sklonili u nečiji hram (sad pa opet ne znam kojeg boga), njih se nisu usudili dirati u hramu
Heraklov? :misli:

[go2slep]

Basta kaže:
Heraklov? :misli:
mislim da nije

Tir je u ono vrijeme bio fenički grad, a do Aleksandra pod upravom Perzijanaca, ali stanovnici su bili Feničani

i čekaj, Heraklo i nije bio neki bog koji bi pružao zaštitu :)

moram nać i pročitat

[Basta]

go2slep kaže:
mislim da nije

Tir je u ono vrijeme bio fenički grad, a do Aleksandra pod upravom Perzijanaca, ali stanovnici su bili Feničani

i čekaj, Heraklo i nije bio neki bog koji bi pružao zaštitu :)

moram nać i pročitat
Stare mnogobožačke religije su bile sinkretističke. Možda je taj hram bio od nekog lokalnog feničkog boga, a Makedonci ga uzeli za Herakla?

[Tintin]

Fenicki (kartaški) bog Melqart, sin Baala, inace glavni bog u Tiru, izjednacen je kasnije s Heraklom.

(Gibraltar - Herkulovi stupovi u stvari su originalno zvani Melkartovi stupovi)

[go2slep]

Basta kaže:
Možda je taj hram bio od nekog lokalnog feničkog boga, a Makedonci ga uzeli za Herakla?

Aleksandrova vojska je bila pljačkaška banda sakupljena po cijeloj Grčkoj i Maloj Aziji
Nemreš govoriti samo o Makedoncima, iako su zapovjedni kadar bili njegovi prijatelji iz djetinjstva i ljubavnici

Najprije će biti da je hram bio nekog feničkog boga, a grčki vojnici kao mnogobošci, nisu se željeli zamjerat nepoznatom bogu

Imaš primjera u Odiseji, gdje god su došli, raspitali se o lokalnim običajima, i kakve bogove štuju, pa su se i oni trudili isto ponašat

što je i odlika kulturnih ljudi

[gotuslip]

Tintin kaže:
Fenicki (kartaški) bog Melqart, sin Baala, inace glavni bog u Tiru, izjednacen je kasnije s Heraklom.


je, sinoć nisam vidio, da si napisao, pa sam jutros tražio

vidiš kad imaš više bogova, kako lako nađeš sličnog pa ih spojiš

trebalo bi im prvo to vratiti tam

[Dunj@]

go2slep kaže:
moram nać i pročitat
molim, nemoj zaboraviti. hvala.:)

[go2slep]

Dunj@ kaže:
molim, nemoj zaboraviti. hvala.:)
Tintin je odgovorio

sad ako vidiš hram boga Melkarta znaš da možeš tražit azil :mig:

meni je zanimljivije kakav je Pitagora bio jebivjetar

gdje god po Italiji dobio azil radio pizdarije

[Tintin]

Melqart tj. Heraklo Tirski
njegov hram spominje i Herodot (2.44)
nažalost nemam HR verziju, pa evo engleska
tko se ne razumije sorry ;)

XLIV. Moreover, wishing to get clear information about this matter where it was possible so to do, I took ship for Tyre in Phoenicia, where I had learned by inquiry that there was a holy temple of Heracles.
[2] There I saw it, richly equipped with many other offerings, besides two pillars, one of refined gold, one of emerald: a great pillar that shone at night; and in conversation with the priests, I asked how long it was since their temple was built.
[3] I found that their account did not tally with the belief of the Greeks, either; for they said that the temple of the god was founded when Tyre first became a city, and that was two thousand three hundred years ago. At Tyre I saw yet another temple of the so-called Thasian Heracles.
[4] Then I went to Thasos, too, where I found a temple of Heracles built by the Phoenicians, who made a settlement there when they voyaged in search of Europe; now they did so as much as five generations before the birth of Heracles the son of Amphitryon in Hellas.
[5] Therefore, what I have discovered by inquiry plainly shows that Heracles is an ancient god. And furthermore, those Greeks, I think, are most in the right, who have established and practise two worships of Heracles, sacrificing to one Heracles as to an immortal, and calling him the Olympian, but to the other bringing offerings as to a dead hero.

no ukratko, Herodot u opisu hrama u Tiru spominje dva stupa, jedan zlatni i drugi smaragdni te saznaje kako je njihov (Fenički) Heraklo stariji od njegovog (Grčkog).

----

Inače depresija između dva vrha Kapitola se također nazivala Azil (Asylum) jer je ondje navodno Romul prihvaćao izbjeglice čobane iz drugih plemena.

[WeM]

jos malo o povijesti azila :



Desetljećima je u američkom pravu prevladavalo stajalište koje je 1853. državni tajnik William L. Marcy izrazio riječima: “Predati političkog prijestupnika… nije dužnost; baš naprotiv, udovoljenje takvom traženju smatralo bi se nečasnim podvrgnućem stranoj sili, činom koji bi zavrijedio oštru osudu čovječanstva”.


U to je vrijeme to bilo prevladavajuće shvaćanje uljuđenog svijeta, uobličeno zapravo u Europi. Jakobinci su, doduše, u doba Francuske revolucije narušili načelo zaštite političkih bjegunaca, određujući da se ono nema primjenjivati na “tirane” (i ostavljajući sebi pravo odrediti tko spada u tu vrlo rastezljivu kategoriju!), a Francuska je i u Napoleonovo doba i nakon njega pokušavala, dijelom i uspijevala, od europskih zemalja iznuditi ugovore koji su osiguravali izručenje političkih “prijestupnika protiv Francuske”. Britanci su, pak, čak i onda kad su nastojali dobiti u svoje ruke političke prijestupnike (redom irske borce za slobodu!), već u početku XIX. st. pretežno smatrali kako je neizručenje političkih krivaca postalo sastavnim dijelom uljuđenih europskih poredaka, pa bi, kako se izrazio lord Castlereagh, “pretvaranje britanskog prava u instrument za kažnjavanje stranaca zbog njihovih političkih prijestupa, značilo - zloporabu prava”.

Nacionalni romantizam i stvaranje nacionalnih država pogodovalo je takvom shvaćanju. Pyle je posve u pravu kad kaže kako se danas revolucionarce i ubojice iz političkih motiva općenito smatra teroristima, dok je njihove preteče, poput Garibaldija, Kossutha i Mazzinija, europska liberalna javnost XIX. stoljeća slavila kao romantične junake. Slično ih je tretirala i tadašnja znanost, pa je znameniti talijanski kriminolog Cesare Lombroso pisao kako su politički prijestupnici redom ljudi “snažnog intelekta, naglašenog senzibiliteta, velikog altruizma i rodoljubnih, vjerskih, pa čak i znanstvenih ideala”. No, dramatični događaji u drugoj polovici stoljeća nagnali su države da preispitaju dotadašnja stajališta. Između 1854. i 1911. čak devetnaest državnih poglavara smaknuli su atentatori, a zločini Pariške komune i sve rašireniji nasilnički čini anarhista, nihilista i socijalista narušili su tu romantičnu sliku i naveli vlade da počnu razlikovati političke krivce od običnih nasilnika, koji se ne libe, bez vidljiva razloga, za glavu skratiti čak i posve umjerene i ni po čemu tiranski raspoložene vladare.




Ipak, od revolucionarne 1848. do početka sedamdesetih godina XX. stoljeća, vlade su u velikoj većini odluke o izručenju prepuštale sudbenoj vlasti. Bio je to najsigurniji način zaštite političkih prijestupnika. No, američka je vlada sedamdesetih godina započela snažan pritisak da stvar uzme u svoje ruke, a to će još oštrije nastaviti Reaganova administracija Službeni je Washington započeo navalu na dotad uobičajeni način postupanja. Činio je to tako da iznimku koja se odnosila na političke prijestupnike odstrani zakonodavnim putem, da je uznastoji eliminirati pojedinačnim međudržavnim ugovorima i, napokon, tako da uvjeri sudove da ne primjenjuju predmetne ugovorne uglavke ili da predmet prepuste State Departmentu kao “političko pitanje”.

Ahilova peta koncepcije koja je štitila političke prijestupnike pronađena je u borbi protiv terorizma. Prve su žrtve bili Palestinci i irski borci za slobodu. Rasprava o izručenju Irca Petera Gabriela Johna McMullena (1978.-1979.), pripadnika PLO-a Ziada Abu Eaina (1979.-1981.) i Mahmouda El-Abeda Ahmada poznatog i kao Mahmoud Abed Atta (1986.-1987.), te boraca IRA-e Williama Josepha Quinna (1979.-1986.), Desmonda Mackina (1980.-1981.) i Josepha Patricka Thomasa Dohertyja (1983.-1986.) uzburkali su američku stručnu i političku javnost. No, službeni je Washington pokazivao sve veću odlučnost da ljudska prava pojedinaca i pravnopolitičku baštinu, koja je umnogome pridonijela poimanju SAD-a kao “obećane zemlje”, u svjetlu zaoštravanja hladnoratovske borbe žrtvuje dobrim odnosima s Velikom Britanijom i Izraelom


http://www.hdpz.htnet.hr/broj157/jonjic3.htm

[Dunj@]

hvala svima, ipak azil kao kategorija ljudskih prava je očito novija kategorija.