PDA

View Full Version : Katastrofa


go2slep
04.05.2005., 09:44
Ma kakva bogatstva??! Svi su bili priglupi odrpanci pokvarenih zubi glupi i zatucani ko *****. I bogati i siromasni su bili isti jedino sta je jedan zivio u kolibi a drugi u dvorcu bez prozora. Koje crno bogatstvo? Zivjeti u dvorcu bez prozora? Pa to su primitivni artefakti. Pravo bogatstvo je nastalo tek nakon prvobitne akumulacije kapitala. Kakav Rim? Gomila kamenja i prljave rulje. A ako bas hoces Rim je imao takvu pravnu drzavu koja je danas 2000 godina poslije samo udaljeni san cijeloj Africi. Pa nije dorski stup bogatstvo jebote. Vise vrijedi jedan ciklotron ili jedan MRI aparat nego cijela usrana rimska civilizacija. U 20000 godina postojanja ljudi su otkrili svega tri bitne stvari: vatru, tocak i cinjenicu da drvo pluta. A onda su u 150 godina otkrili sve ostalo. Sve nakon industrijske revolucije i prvobitne akumulacije kapitala.

I kakva je to glupost o Spanjolcima i Englezima? Oni su bili znanstveno ispred svog vremena u periodima kad su zavladali svijetom! Pogledaj napredne civlizacije u povijesnom kontekstu. Gle Hamurabija, imao je zakonik pa je zato njegova kultura ostala upamcena kao napredna. Kog je on opljacko? A pogledaj glupe Mongle, primitivnu rulju koja iza sebe nije ostavila ama bas nista. Ni zakona ni arhitekture ni artefakata nicega. A pljackali su sto su stigli. I koje su oni bogatstvo stvorili tom pljackom? Jebote Englezi su izmislili banke, pare, imali su Newtona, imali su Lockea, imali su Watta, imali su parlament, House of Commons postoji 700 godina a ovaj pita gdje su Englezi u edukaciji i zakonu? Najbolji univerziteti svijeta vec stoljecima. A pogle Turke sta su se tek nakrali. A di im je bogatstvo? Pogle Arape, jebate pola Spanjolske su drzali cijelu sjevernu Afriku i bliski Istok, a danas su primitivna odrpana rulja, a imaju para samo zato sta se ti vozis na naftu.

Katastrofa gotoslep ti si katastrofa!


______________________________




tko se slaže s Philom?


http://www.forum.hr/showthread.php?s=&postid=3305848#post3305848

Donauschwabe
04.05.2005., 10:24
Bogatstvo je relativna stvar. Možeš biti bogat samo u odnosu na druge.
Pojednostavljeno,
Ako ja imam sto eura u džepu, a svi oko mene 1 euro, ja sam bogat, a ako svi imaju 1000 eura, a ja 100 ja sam siromašan.

Bogatstvo određenog naroda ovisi o stupnju uređenosti države, o načinu primjene zakona i pravila, a i povijest ima svoju ulogu.

Normalno da Engleska kao otok koji nitko nije osvojio tisuću godina i koja je osvojila i opljačkala pola svijeta, ima bolju startnu poziciju od Arapa koje su Englezi i Francuzi okupirali.

A i veći dio povijesti većina Engleza su bili "primitivna odrpana rulja". Newton sigurno nije morao kopati u rudniku da prehrani obitelj. Ili je možda radio na farmi jabuka.

Tintin
04.05.2005., 10:50
Englezi su imali Newtona, ali u isto vrijeme su imali epidemiju kuge.
Kugu je suzbio veliki požar koji je totalno uništio London i tako potamanio štakore.

Kako ne govorimo o razdoblju antike ili o srednjem vijeku već o kasnom 17. stoljeću, jasno je vidljivo da su Englezi kao nacija stvarno bili "znanstveno ispred svog vremena". :kava:

gotuslip
04.05.2005., 10:54
ma zapravo nisam mislio o bogatstvu samom, nego o kvaliteti života

jel bolju kvalitetu života imao naprimjer Sokrat koji je bio siromašan, ili danas neki relativno bogat, što ja znam, službenik u nekoj kompaniji u Londonu
ili tak nešto
da ne govorimo o naprimjer bogatijim Rimljanima nekad

Katatonični Dabar
04.05.2005., 11:29
go2slep kaže:
tko se slaže s Philom?

----------

Ma kakva bogatstva??! Svi su bili priglupi odrpanci pokvarenih zubi glupi i zatucani ko *****. I bogati i siromasni su bili isti jedino sta je jedan zivio u kolibi a drugi u dvorcu bez prozora. Koje crno bogatstvo? Zivjeti u dvorcu bez prozora? Pa to su primitivni artefakti. Pravo bogatstvo je nastalo tek nakon prvobitne akumulacije kapitala. Kakav Rim? Gomila kamenja i prljave rulje. A ako bas hoces Rim je imao takvu pravnu drzavu koja je danas 2000 godina poslije samo udaljeni san cijeloj Africi. Pa nije dorski stup bogatstvo jebote. Vise vrijedi jedan ciklotron ili jedan MRI aparat nego cijela usrana rimska civilizacija. U 20000 godina postojanja ljudi su otkrili svega tri bitne stvari: vatru, tocak i cinjenicu da drvo pluta. A onda su u 150 godina otkrili sve ostalo. Sve nakon industrijske revolucije i prvobitne akumulacije kapitala.

I kakva je to glupost o Spanjolcima i Englezima? Oni su bili znanstveno ispred svog vremena u periodima kad su zavladali svijetom! Pogledaj napredne civlizacije u povijesnom kontekstu. Gle Hamurabija, imao je zakonik pa je zato njegova kultura ostala upamcena kao napredna. Kog je on opljacko? A pogledaj glupe Mongle, primitivnu rulju koja iza sebe nije ostavila ama bas nista. Ni zakona ni arhitekture ni artefakata nicega. A pljackali su sto su stigli. I koje su oni bogatstvo stvorili tom pljackom? Jebote Englezi su izmislili banke, pare, imali su Newtona, imali su Lockea, imali su Watta, imali su parlament, House of Commons postoji 700 godina a ovaj pita gdje su Englezi u edukaciji i zakonu? Najbolji univerziteti svijeta vec stoljecima. A pogle Turke sta su se tek nakrali. A di im je bogatstvo? Pogle Arape, jebate pola Spanjolske su drzali cijelu sjevernu Afriku i bliski Istok, a danas su primitivna odrpana rulja, a imaju para samo zato sta se ti vozis na naftu.

Katastrofa gotoslep ti si katastrofa!
-----------------

http://www.forum.hr/showthread.php?s=&postid=3305848#post3305848



ma Phil Lynott je teži kreten



kao prvo nepametno je uspoređivati današnje bogatstvo sa ondašnjim, na taj isti njegov priglupi način možemo reći da su ondašnji narodi bili retardirani zato jer manje znaju od današnjeg slabo obrazovanog čovjeka

osim toga bogatstvo se nije mjerilo samo sa krovom nad glavom, već i kvalitetom života; redovna prehrana, izostanak težeg fizičkog rada, primitivna (ali barem nekakva) medicinska skrb



a ovo povlačenje ciklotrona je također relativno, zato jer da danas teleportiramo ciklotron u stari Rim uređaj ne bi vrijedio više od težine svoga materijala

i za kraj svesti povijest ljudske civilizacije na tri osnovna izuma: kotač, vatru i drvo koje pluta, je katastrofa


em što je najvažniji ljudski izum pismo (a i povijest se dijeli na prapovijest i povijest otkrićem pisma, zar ne??) koje je omogućilo akumulaciju znanja, em što su Maje izgradile zaista impresivne građevine bez znanja o kotaču

go2slep
04.05.2005., 11:40
Katatonični_Dabar kaže:
primitivna (ali barem nekakva) medicinska skrb



medicinska skrb je u Ateni bila bolja nego danas u bilo kojoj zemlji na svijetu

a dužinu života ljudi je samo nekoliko zemalja doseglo

Katatonični Dabar
04.05.2005., 11:42
go2slep kaže:
medicinska skrb je u Ateni bila bolja nego danas u bilo kojoj zemlji na svijetu

a dužinu života ljudi je samo nekoliko zemalja doseglo


odlično, onda mu je poredba bogatstva još gora nego što sam mislio

zale
04.05.2005., 12:29
go2slep kaže:
medicinska skrb je u Ateni bila bolja nego danas u bilo kojoj zemlji na svijetu

a dužinu života ljudi je samo nekoliko zemalja doseglo

Ove podatke si izvukao iz supka.

zale
04.05.2005., 12:40
go2slep kaže:
tko se slaže s Philom?


http://www.forum.hr/showthread.php?s=&postid=3305848#post3305848

Phile, svaka cast. Slazem se 100%.

Kada nafta nestane nitko nece pamtiti arape i njihovu "kojom si rukom ukrao da je odrezem" kulturu.

Jedan Newton daje ponos i uzdignutu glavu svakom Englezu i time je kroz zivot sigurniji u sebe i svoje mogucnosti. I to stvara kvalitetu zivota.
Kao sto pobjeda u drugom svjetskom ratu daje ponos Englezima i oni to
maksimalno promoviraju. Za razliku od nas koji smo imali velicanstvenu pobjedu protiv za nas ogromne vojske
da bi je sada relativizirali. Pa zato i gubimo kvalitetu zivota, jer ne vjerujemo u sebe.

Kao Hrvat se ponosim Nobelovcima Prelogom i Ruzickom, a ne nekim Tahijem.

Kada su pitali fizicara Wilsona kako ce novoizgradjeni akcelerator Fermilab pomoci u obrani Amerike, on je uzvratio legendarnim rijecima:
"Nece pomoci obrani Americi, ali ce uciniti Ameriku vrijednom obrane"

Vise vrijedi Hrvatskoj jedan Institut Rudjer Boskovic, kakav god da je, nego svi ti pusti BMWi sto vlada i gradjani stalno kupuju.

Tintin
04.05.2005., 12:46
zale kaže:
Ove podatke si izvukao iz supka.

pa baš i nije...
ovisi kako gledaš...

Za statistički životni vijek stanovnika grčko-rimskog svijeta obično se navodi podatak od 25-30 godina.

Na taj nizak broj prvenstveno je utjecala vrlo visoka smrtnost novorođenčadi i djece.

Prosjek dužine života onih, koji bi doživjeli punoljetnosti, bila je znatno viša te gotovo jednaka kao u Europi početkom 20 st.

A sad podaci... :tulum:

Očekivana životna dob prema godinama života - Rimljani

x......e(x)..x+e(x)..C(x)
0......25.....25.......3.3
1......33.....34.......9.3
5......43.....48.......9.8
10....41.....51.......9.3
15....37.....52.......8.9
20....34.....54.......8.3
25....32.....57.......7.8
30....29.....59.......7.2
35....26.....61.......6.6
40....23.....63.......6.1
45....20.....65.......5.6
50....17.....67.......5.0
55....14.....69.......4.4
60....10.....70.......3.5
65......8.....73.......2.5
70......6.....76.......2.2

x - razmatrana dob
e(x) - očekivani životni vijek za dob x (tj.očekuje još godina života)
C(x) - postotak populacije u dobi od x do x+1 (npr. 3,3% mlađih od 1 godine; ili 22,4% mlađih od 5; ili 48,9% mlađih od 20 godina)

smrtnost novorođenčadi = 319/1000
GRR = 2.543 (što znači da je svaka žena u reproduktivnoj dobi morala roditi barem petero djece da bi broj stanovnika stagnirao)

- Roger Bagnall and Bruce Frier, The Demography of Roman Egypt (Cambridge, UK 1994)
- Tim Parkin, Roman Demography and Society (Baltimore 1992)
-Richard Saller, Patriarchy, Property and Death in the Roman Family (Cambridge, UK 1994).

---

btw.
Očekivana životna dob u 19. st. je bila 37 godina.

zale
04.05.2005., 13:08
Tintin kaže:
pa baš i nije...
ovisi kako gledaš...

Za statistički životni vijek stanovnika grčko-rimskog svijeta obično se navodi podatak od 25-30 godina.

Na taj nizak broj prvenstveno je utjecala vrlo visoka smrtnost novorođenčadi i djece.

Prosjek dužine života onih, koji bi doživjeli punoljetnosti, bila je znatno viša te gotovo jednaka kao u Europi početkom 20 st.

A sad podaci... :tulum:

Očekivana životna dob prema godinama života - Rimljani

x......e(x)..x+e(x)..C(x)
0......25.....25.......3.3
1......33.....34.......9.3
5......43.....48.......9.8
10....41.....51.......9.3
15....37.....52.......8.9
20....34.....54.......8.3
25....32.....57.......7.8
30....29.....59.......7.2
35....26.....61.......6.6
40....23.....63.......6.1
45....20.....65.......5.6
50....17.....67.......5.0
55....14.....69.......4.4
60....10.....70.......3.5
65......8.....73.......2.5
70......6.....76.......2.2

x - razmatrana dob
e(x) - očekivani životni vijek za dob x (tj.očekuje još godina života)
C(x) - postotak populacije u dobi od x do x+1 (npr. 3,3% mlađih od 1 godine; ili 22,4% mlađih od 5; ili 48,9% mlađih od 20 godina)

smrtnost novorođenčadi = 319/1000
GRR = 2.543 (što znači da je svaka žena u reproduktivnoj dobi morala roditi barem petero djece da bi broj stanovnika stagnirao)

- Roger Bagnall and Bruce Frier, The Demography of Roman Egypt (Cambridge, UK 1994)
- Tim Parkin, Roman Demography and Society (Baltimore 1992)
-Richard Saller, Patriarchy, Property and Death in the Roman Family (Cambridge, UK 1994).

---

btw.
Očekivana životna dob u 19. st. je bila 37 godina.

Kao sto sam rekao, go2slep je izvukao podatke iz supka.

Citiram:"medicinska skrb je u Ateni bila bolja nego danas u bilo kojoj zemlji na svijetu "

Rekao je DANAS, kada je zivotni vijek 70+ godina, a ne 25-30 godina, dakle vise od DUPLO. Ignorirati smrtnost djece u statitistici je nekorektno. A cak i kada bi se ignoriralo, gornji podatci kazu da ako prezivis do 10 godine, zivotni vijek je 51!

Ne zvuci bas kao Metuzalem...

Ma medicina bez antibiotika, tople vode i vakcine nije medicina vec vudu.

Tintin
04.05.2005., 13:13
zale kaže:
Kao sto sam rekao, go2slep je izvukao podatke iz supka.

Citiram:"medicinska skrb je u Ateni bila bolja nego danas u bilo kojoj zemlji na svijetu "

Rekao je DANAS, kada je zivotni vijek 70+ godina, a ne 25-30 godina, dakle vise od DUPLO. Ignorirati smrtnost djece u statitistici je nekorektno. A cak i kada bi se ignoriralo, gornji podatci kazu da ako prezivis do 10 godine, zivotni vijek je 51!

Ne zvuci bas kao Metuzalem...

Ma medicina bez antibiotika, tople vode i vakcine nije medicina vec vudu.

slažem se citat je apsurdan...

i ne ignoriram smrtnost djece, već ističem da je upravo zbog prevencije i liječenja dječih bolesti u zadnjih pola stoljeća ostvaren toliki skok u očekivanoj životnoj dobi.

po tebi su onda i ljudi prije 100 godina živjeli u razdoblju vudua

zale
04.05.2005., 13:15
Tintin kaže:
slažem se citat je apsurdan...

ali po tebi su onda i ljudi prije 100 godina živjeli u razdoblju vudua

Sto se medicine tice, apsolutno!

gotuslip
04.05.2005., 13:47
zale kaže:
Kao sto sam rekao, go2slep je izvukao podatke iz supka.


pogledaj životopise grčkih filozofa, ako znaš kojeg, a nema boljeg pokazatelja uspješnosti medicine, od dužine života stanovnika


...Najsnažniji dojam iza Epidaura izaziva možda Asklepejon, ali on potječe iz helenskih vremena. Uz kružni hram i kupališno kazalište u njemu se sačuvala i klimatizirana kolonada (s dvostrukim stražnjim zidom, zbog grijanja toplim zrakom) koja bi bez većih popravaka mogla ponovo poslužiti šetnjama pacijenata. Neka lječilišna i kupališna mjesta, na primjer u klinici radioaktivnih izvora na otoku Ishiji kod Napulja, ili na Rodosu, i danas su isto tako obljubljena kao i u vrijeme kad su u njima liječili Asklepijevi službenici.

Bolničke zgrade, koje izvori spominju u svim velikim gradovima, nažalost su nestale. Znamo samo toliko da su se nalazile u tihim, perifernim četvrtima gdje je mir pomagao liječenju i gdje su ih okruživali parkovi. Neke od tih bolnica pripadale su privatnim liječnicima. Većinom su bile javne, napose u demokratskim državama.


Sad bismo morali odgovoriti na pitanja koja se s tim u vezi nameću čovjeku našeg vremena. Svi ti lječilišni uređaji bili su, dakako, pristupačni svim slobodnim Grcima. U privatnima se plaćalo, a u javne se u načelu ulazilo besplatno. Tražilo se, međutim, da pacijent pridonese lječilištu prema svojim imovinskim prilikama. Visinu doprinosa pacijent bi odredio sam, i to obično obećanjem bogu Asklepiju prije liječenja, a platiti je mogao tek onda kad bi se, prema vlastitu mišljenju, osjećao izliječenim. Sačuvali su se zapisi o širokogrudnim darovima bogatih pacijenata, koji su praktički podmirivali troškove tih ustanova, i zapisi o darovima siromaha, koji su poklanjali jednog pijetla ili jedan obol. Javne bolnice izdržavali su gradovi od posebnog poreza zvanog idtreion (iatros, liječnik). One su same plaćale svoje liječnike i pomoćno osoblje. Plaće javnih liječnika bile su vrlo dobre, određivale su se napose prema njihovoj reputaciji, a pacijenti za liječenje nisu plaćali. Honorari privatnih liječnika bili su razmjerno visoki. Mnogi od njih bili su najbogatiji građani. Kao Asklepijevi službenici, liječnici su bili oslobođeni poreza i uživali su sveopće poštovanje i ugled.

Razina liječničke znanosti i njege, dakako, u cijeloj Grčkoj nije bila ista. U teorijskom studiju vodile su maloazijske i južnoitalske škole, a u praktičnoj brizi o bolesnicima prednjačila je Atena, koja nije žalila novca da bi dobila najbolje liječnike (izabirala ih je i određivala im plaću narodna skupština). Pokazatelji na koje smo danas navikli, npr. broj liječnika ili bolesničkih kreveta na 1 000 stanovnika, iz starovjekovne Grčke nisu nam poznati. Ipak, možemo izvesti jednu sintezu koja nas iznenađuje, čak i više nego grčka organizacija zdravstvene službe, koju su inače uvele najnaprednije države tek u našem stoljeću. Istina, to nije ovisilo samo o zdravstvenoj službi i liječničkoj znanosti — ali prosječni vijek otprilike tisuće grčkih građana iz raznih gradova i društvenih grupa, o kojima iz 5. i 4. st. prije n. e. imamo pouzdane biografske podatke, bio je (ne računajući pale u ratu) oko sedamdeset godina. Takav pokazatelj prosječnog vijeka na diku je i ponos bilo koje demografske statistike u naše doba.

Muzajon

Izuzetna pažnja posvećivala se u Muzajonu medicini. U njemu se razvila nova aleksandrijska liječnička škola, koja je postala jedna od najznačajnijih u cijelom grčkom svijetu. Bolešljivi Ptolemej II Filadelf pomagao ju je, na primjer, na sve moguće načine. Odobrio je čak i seciranje mrtvih tijela (zločinaca). Prvi veliki predstavnik škole bio je Herofil iz Halkedona (oko 335—265. god. prije n. e.), učenik Praksagore s Kosa i osnivač anatomije čovjeka. Proslavio se istraživanjem mozga, oka, jetre i crijeva. Prvi je otkrio živčani sustav i objasnio njegovu funkciju, a shvatio je i značenje pulsa u dijagnostici. Napisao je opsežnu raspravu O anatomiji, specijalnu studiju O oku i (što nije smatrao nedostojnim jednog znanstvenika) Priručnik za babice. Osim toga, autor je i Povijesti životinja. Krugu aleksandrijskih liječnika pripada i Herofilov suvremenik Erazistrat s Keosa, koji je pretežno radio u Antiohiji, gdje je bio osobni liječnik Seleukida. On je razlikovao motoričke od senzornih živaca, s neobičnom je preciznošću opisao anatomiju i funkciju srca, velike je uspjehe postigao u istraživanju krvotoka i prvi je pravilno procijenio značenje moždanih vijuga za inteligenciju čovjeka. Od kasnijih pripadnika aleksandrijske škole istakao se napose Bakhij iz Tanagre, koji je napisao komentar o Hipokratovu djelu, i farmakolog Demetrije iz Apameje.
Iako je Aleksandrija u helenističkoj znanosti prednjačila, to ne znači da je držala monopol. Istaknuti liječnici su istodobno radili i u Knidu i na Kosu, u Pergamu i u Smirni

adriatic
04.05.2005., 13:53
Moderna je medicina (naročito dijagnostika) toliko uznapredovala da više nitko nije zdrav. :D

Tko ne vjeruje neka pogleda službenu (WHO) definiciju zdravlja. :B

Mislim da sam to dovoljno razradio u ovom topicu (Medicinski komplex - industrija bolesti) ;)

http://www.forum.hr/showthread.php?s=&threadid=63954

go2slep
04.05.2005., 14:58
adriatic kaže:
Moderna je medicina (naročito dijagnostika) toliko uznapredovala da više nitko nije zdrav. :D

a najveći uspjeh medicine bude to da prestane lječiti zdrave ljude

jer svejedno je, ako te zdravog lječi mašući kokošjom nogom ili antibioticima

Katatonični Dabar
04.05.2005., 15:11
Ma, zdravstveni sistem u staroj Kini je bio najbolji


Tamo su ljudi plaćali doktore dok su bili zdravi, kad bi se razbolili prestali bi ga plaćati.... :D

Black Hawk Down
05.05.2005., 12:31
em što su Maje izgradile zaista impresivne građevine bez znanja o kotaču Samo napomena: Maje su znale za kotač i imali su ga na igračkama i sličnim "nekorisnim" stvarima. Dakle shvaćali su princip kotača i znali su ga napraviti. No, njegova upotreba nije bila raširena jer (slučajno) nisu imali životinje koja bi bila pogodna za pripitomljavanje kao tegleća životinja. Dakle za kotač su znali, ali za tegleće domaće životinje ne. Bez njih je mala korist od kotača.
:)

Katatonični Dabar
05.05.2005., 13:00
Black Hawk Down kaže:
Samo napomena: Maje su znale za kotač i imali su ga na igračkama i sličnim "nekorisnim" stvarima. Dakle shvaćali su princip kotača i znali su ga napraviti. No, njegova upotreba nije bila raširena jer (slučajno) nisu imali životinje koja bi bila pogodna za pripitomljavanje kao tegleća životinja. Dakle za kotač su znali, ali za tegleće domaće životinje ne. Bez njih je mala korist od kotača.
:)


eh, to je izgleda jedna od onih lažnih činjenica koje spektakularno zvuče pa ih čovjek lako upamti :)



hvala na ispravci ;)

go2slep
05.05.2005., 13:30
Tintin kaže:
slažem se citat je apsurdan...


nisam rekao da je stopa izlječivosti neke bolesti bila najbolja

ali što nama vrijedi što se u našoj zemlji mogu zamjeniti bubrezi, kada to ne dočeka živo 95% onih kojima je bubreg ptreban

u Ateni je svaki čovjek imao najbolju medicinsku njegu, bez obzira koliko je bio bogat

a u kojoj zemlji danas to ljudi imaju?

zale
06.05.2005., 13:18
Impresivan pokazatelj moderne medicine:
http://www.sciencemag.org/content/vol296/issue5570/images/data/1029/DC1/1069675S2_thumb.gif

zale
06.05.2005., 13:30
go2slep kaže:
nisam rekao da je stopa izlječivosti neke bolesti bila najbolja

ali što nama vrijedi što se u našoj zemlji mogu zamjeniti bubrezi, kada to ne dočeka živo 95% onih kojima je bubreg ptreban

u Ateni je svaki čovjek imao najbolju medicinsku njegu, bez obzira koliko je bio bogat

a u kojoj zemlji danas to ljudi imaju?


Jel to ukljucuje i ogromno stanovnistvo robova u Ateni?



:D

go2slep
06.05.2005., 16:04
zale kaže:
Jel to ukljucuje i ogromno stanovnistvo robova u Ateni?
:D
nije bio ogroman broj robova u Ateni, i Grci su postupali prilično humano sa svojim robovima

da si čitao naprimjer Ilijadu, vidio bi da je Odisej brinuo o svojim ljudima, a Penelopa je radila iste poslove kao robinje
normalno da su ih lječili
nije to današnja Amerika gdje im ljudi umiru pred vratima, a da oni nastavljaju mirno s ručkom

zale
06.05.2005., 17:46
go2slep kaže:
nije bio ogroman broj robova u Ateni, i Grci su postupali prilično humano sa svojim robovima

da si čitao naprimjer Ilijadu, vidio bi da je Odisej brinuo o svojim ljudima, a Penelopa je radila iste poslove kao robinje
normalno da su ih lječili
nije to današnja Amerika gdje im ljudi umiru pred vratima, a da oni nastavljaju mirno s ručkom

Tretman robova je ovisio ISKLJUCIVO o milosti vlasnika. Nisu se smjeli ni zeniti premda je broj robova bio blizu broju nerobova.

Sto se tice umiranje pred vratima:
"Census figures from ancient Greece suggest that 10% of female babies in Athens were not raised by their families. Many were left to die by exposure to the elements.

In ancient Greece, life expectancy for men was 42 years; for women 36 years."

Izjaviti da je zivot Amerikanca nizeg staleza gori od roba u Grckoj je debilno.

go2slep
06.05.2005., 18:53
zale kaže:
In ancient Greece, life expectancy for men was 42 years; for women 36 years."


ja sam napisao iz koje sam knjige povadio citate

i prčitaj u kojoj dobi su umrli grčki ljudi za koje nađeš podatke , pisci, filozofi, itd...

a za robove, oni su bili alat, normalno da je svaki vlasnik kalkulirao, ali i robovi su u Ateni bili relativno skupi, jer nisu vodili osvajačke ratove kao naprimjer Rim

Basta
06.05.2005., 21:56
zale kaže:
Sto se medicine tice, apsolutno!
Europljani su tek krajem 18. stoljeća uspjeli doseći postignuća antike.

gotuslip
07.05.2005., 09:58
Basta kaže:
Europljani su tek krajem 18. stoljeća uspjeli doseći postignuća antike.

u nekim područjima da
u nekima nikad nećemo gostići ono što je dostigla antika

naprimjer, broj filozofa i velikih ljudi

u cjeloj Evropi nemreš u 20. stoljeću naći toliko ljudi koliko samo u Ateni u petom st. p. n. ere koji su skoro iz ničeg stvorili cijele grane nauka