" O kultu Vida kod Južnih Slovena svjedoče brojni toponimi, npr. Bitoraj u Hrvatskoj, gdje je došlo do supstitucije b/v. Isti slučaj je sa Bitovinom-Vitovinjom. Na otoku Braču postoji Vidova Gora. Zanimljiv je i Vitorog, a naziv najdužeg primorskog planinskog lanca Velebita, također se može rekonstruisati kao Vele-Vit, odnosno, Veliki Vid. Marko Vego je primjetio da se grad Stolac u ranom srednjem vijeku spominje pod imenom Vidošić; zatim su tu Vidoški grad u Vidovu polju; kod Metkovića također postoji selo Vid. Srednjovjekovno ime Vogošće kod Sarajeva glasilo je Vidogošće. Sjećanje na Vida očuvano je u prazniku ljetnog solsticija, odnosno Vidovdanu (u hrišćanstvu danu sv. Vida) i Ivanju (sv. Jovana/Ivana Krstitelja). Proljetni ratnik Jarevit, to jest Jarilo, svoju je supstituciju našao u kopljaniku sv. Đorđu / Jurju i njegov se praznik još uvijek svetkuje kod svih naroda Bosne i Hercegovine, kao Đurđevdan ili Jurjevo. Vidovo ime sačuvalo se i u vlastitim imenima, poput: Vid, Vidak, Vidač, Vidoje, Vidojko, Vitko, Vićan, Vidosav, Vida, Vidosava, Vito-slav, Ljudo-Vit, Gosti-Vit, Zemo-Vit, Vitu-drag.
Milenko Filipović je 1949 u Visočkoj nahiji kod Sarajeva, zabilježio sjetvenu narodnu pjesmu:
Jelisije proso sije
Ide Vide da obide
Šta je niklo
Da je niklo
Šta i nije
Da i nije "
"
Suncu u čast
Uoči ljetnog suncostaja, najdužeg dana u godini, ostvaruju se svi snovi, slavi se moć Sunca, pobjeda svjetla, razdoblje plodnosti i žetve"
http://www.bankamagazine.hr/Naslovni...6/Default.aspx
vatre ivanjske
http://hrcak.srce.hr/file/7991
http://hrcak.srce.hr/file/7991
Apotropejski obredi, običaji i ophodi u hrvatskoj tradicijskoj kulturi
Autor donosi i interpretira drevne apotropejske obrede i pjesme koje su poznate u Hrvata.
"Apotropejsko uglavnom prepleće drevni mitski i kršćanski svijet. Neki su
apotropejski hrvatski obredi autohtoni, a neki baština arhaičnih obreda i vjerovanja.
Hrvatski su apotropejski obredi komplementarni s obredima drugih slavenskih
naroda.
Odabrani su se obredi najčešće izvodili za vrijeme kršćanskih blagdana, a svrha
im je tjeranje demonskih sila, pravodobno sprječavanje bolest. U njima se ogledaju
vjerovanja i praznovjerja Hrvata, a simbolika im je raznovrsna.
Motivski svijet pjesama koje su pratile apotropejske obrede raznovrstan je i
varira od mitske, ljubavne lirike do usmeno-retoričkih oblika. U sačuvanim je
apotropejskim pjesmama znatno etnološko, antropološko, usmeno-književno i
lingvističko blago.
Ključne riječi: apotropejski obredi, Hrvati, običaji, ophodi, odgonjenje demonskih sila."
običaji i vjerovanja uz gospodarske radove u srednjoj istri
http://hrcak.srce.hr/file/56561