Pogledaj jedan post
Old 24.05.2011., 01:40   #59
FUNKCIJA INTELIGENCIJE

Jednom prilikom, kada je dr Stojanović poželeo da posmatra auru, u cilju proučavanja njene konstrukcije, prvo se pojavilo nešto belo kao koren biljke ili rep životinje. Zatim su se na jednom njegovom kraju pojavili sistemi nalik kapilarima ili žilicama, zahvatajući samo jedan deo aure. Takvih sistema ima po celoj zapremini aure, a njihov broj se kreće od 3 do 19. Drugi krajevi korenova su tankim nitima povezani između sebe.U meditaciji je dobio informaciju da se u tim korenovima stvaraju čestice inteligencije ili bolje rečeno čestice znanja.One iz vrhova kapilara ili žilica izlaze kao tačkice i kreću se slobodno kroz auru prema mozgu. To kretanje čestica prema mozgu odvija se samo kada čovek počne da razmišlja. Tada iz odgovarajućeg podsistema (za tu oblast razmišljanja) krenu čestice iz vrhova jednog ili više kapilara prema mozgu. One pri dolasku u mozak aktiviraju njegov rad u toj oblasti. Priliv čestica traje, dok traje razmišljanje. Broj podsistema ili korenova je urođen. Međutim, njihova razvijenost ili razgranatost zavisi od primene, s tim da je za razvoj podsistema najbitniji period od prve do treće godine života. Tada se u najvećoj meri završava razvoj debelih korenova koji definišu mogućnosti osobe.

Razvoj mreže žilica započinje u detinjstvu i odvija se čitavog života. Kapilarna mreža prikuplja informacije koje stižu u auru, ali ne direktno već iz mreže informacione energije, sa kojom se prepliću radi kontakta i prijema. Što je mreža kapilara šira i razvijenija, to će čestice nositi u sebi više znanja.

Mozak nije nikakvim kanalima ili putevima povezan sa vrhovima kapilara iz kojih izlaze čestice, već se one usmeravaju prema onom delu mozga koji se aktivirao još pre nego se misao razvila. Te čestice nose u sebi znanje skupljano u auri od rođenja i to znanje omogućava mozgu da pronađe rešenje pri razmišljanju. Dakle, to nisu čestice inteligencije nego čestice znanja, koje omogućavaju mozgu da pronađe rešenje, često između više ponuđenih, koje mu donose čestice.

U auri životinja postoji samo jedan koren koji je mali i slabo razvijen. Najrazvijeniji je kod šimpanze, ali i on ima samo jedan karen. Biljke nemaju nijedan koren već samo žilice na raznim mestima u auri.

Osnovna razlika između biljaka i životinja jeste u korenu, jer bez njega nije moguće kontinuirano razmišljanje. Koren predstavlja rezervoar čestica koje se po potrebi iz njega izvlače i šalju u mozak. Kod biljaka ga nema, pa ni nema mogućnosti za skladištenje čestica znanja, osim ograničenih mogućnosti u žilicama. Stoga je i razmišljanje biljaka vezano za period neposredno posle dobijanja informacije u auri ili nešto ranije. Kada se rezervoari napune, nove čestice znanja izbacuju one najstarije, koje više nisu aktuelne, tako da starija saznanja bivaju uništena. Mozak biljke je cela biljka koja dobija čestice znanja od žilica koje trenutno imaju informaciju. Kod biljaka je najčešći uzrok razmišljanja pojava novih informacija u auri, dok je pravo razmišljanje na bazi starih čestica ograničeno mogućnošću skladištenja čestica u kapilarima. Kod životinja oko 30% izazova za razmišljanje potiče od starih saznanja sakupljenih u česticama, a kod šimpanzi čak 45%, dok ostatak potiče od svežih informacija.

Kod čoveka je mogućnost razmišljanja definisana brojem korenova i njihovom razvijenošću i razgranatošću, kao i mestom u auri.

Mongoloidna deca imaju dva korena sa skromno razvijenom mrežom kapilara i nekoliko posebnih mrežica bez korena. Ovi korenovi su smešteni u centralnom delu aure tako da dobijaju manji broj informacija, ali svih vrsta. Kod nekih mongoloida postoje, pored mrežica, i začeci korenova koji bi se delimično mogli razviti.

Donja granica kod normalnih ljudi su tri korena i obično nekoliko mrežica sa začecima ili patrljcima korenova. Pored toga, kod većine ljudi postoji, manje ili više, razvijen sistem kapilara i to najviše do broja nedostajućih korenova - do devetnaest. Osobe sa devetnaest korenova nemaju dodatnih mrežica, jer je sistem potpuno razvijen. Svi korenovi obično nisu maksimalno razvijeni, a razvijenost mrežice zavisi od upotrebe. Neke od mrežica, obično one kod kojih je koren potpuno razvijen, su najrazvijenije, dok neke druge, čiji je koren, takođe, potpuno razvijen, ali se ne nalazi u oblasti interesovanja te osobe, imaju samo osnovne grančice.


TABELARNI PREGLED ODNOSA BROJA KORENOVA I NIVOA INTELIGENCIJE


Izrazito neinteligentne osobe 3-5

Neinteligentne osobe 5-7

Prosečno inteligentne osobe 7-11

Natprosečno inteligentne osobe 11-13

Izrazito inteligentne osobe 13-15

Genijalci 15-17

Višestruki genijalci 17-19

Broj ovih korenova u auri je u direktnoj vezi sa inteligencijom, što ih je više - osoba će biti inteligentnija. Osobe u čijoj se auri nalazi do pet korenova spadaju u izrazito neinteligentne, prosek odgovara broju od sedam do jedanaest, a genijainost se javlja samo u slučajevima kada ih ima preko petnaest. Koliko će ove mogućnosti biti iskorišćene, zavisi umnogome od učestalosti i dužine aktiviranja ovog sistema, posebno u periodu do treće godine života.

Svakako da broj korenova nije jedini faktor, jer je moguće da osobe sa manjim brojem korenova, pod uslovom da maksimalno uvežbavaju rad ove funkcije, dostignu viši nivo inteligencije od onih sa većim brojem korenova, ali sa njihovom minimalnom aktivnošću.

Harmonizacijom svih funkcija aure ova funkcija će se maksimalno aktivirati, kontakti sa mozgom će biti bolji, što će olakšati razumevanje i rešavanje problema, dakle porast inteligencije. To će opet povećati želju za razmišljanjem, koja će uticati na proširenje mreže kapilara, što dalje vodi povećanju inteligencije.
Varanasi is offline  
Odgovori s citatom