Pogledaj jedan post
Old 05.05.2017., 02:52   #476
Exclamation Broj Srba u Hrvatskoj, stvaran 1931., izračunat 1941. te očekivan i stvaran 1948.

Quote:
mars1995 kaže: Pogledaj post
Kada već kolege optužuješ za inačenje i mudrijašenje
Nije to optužba, nego kažem "nemojte to činiti".

Quote:
možeš li molim te (…) objasniti temeljem kojih je znanstveno utvrđenih činjenica isti došao do stope godišnjeg prirasta od preko deset promila za Srbe u Hrvatskoj bez Baranje, za razdoblja '31.-'41. i '41.-'48. Za početak koliko po tebi uopće iznosi ta stopa za pojedino navedeno razdoblje.
Pe meni? Pa ja nisam radio nikakva istraživanja. Možemo zajedno raditi na tome da točno shvatimo što Žerjavić kaže, i je li negdje možda neka pretpostavka pogrešna. Mogu pokušati razjasniti, koliko mogu.

Quote:
Uzevši u obzir porast navedene populacije od '21.-'31. i graf kretanja nataliteta, mortaliteta i nupcijaliteta za period '21.-'62. (str. 185. *) sasvim je razvidno da godišnji prirast za razdoblja od '31.-'41. i '41.-'48. nikako nije mogao biti veći od devet promila godišnje, a kamoli skoro pa jedanaest promila koliko je primjenio Žerjavić u svojem izračunu demografskih i ratnih gubitaka Srba u 2. svj. na području Hrvatske bez Baranje.
Ne shvaćam, što je to "Hrvatska bez Baranje"? Podaci i izračuni dati su ili po predratnim banovinama, ili po poslijeratnom teritoriju SRH, bez područja pripojenih 1945. i sa njima. A kasnije radi proračune za područje NDH, gdje ulazi i Istočna Baranja.

Važnije: nije mi jasno zašto spominješ grafikon sa str. 185, koji je u drugom dijelu studije (originalno objavljene 1989. a 1992. prenesene u drugom dijelu knjige, iza novije studije o Jasenovcu i Bleiburgu), kad se taj grafikon odnosi na cijelu Jugoslaviju, a ne na Hrvatsku?

(2. dio: "Verifikacija statističkog izračunavanja", počinje na str. 179 ) U fusnoti 1 na str. 183. kaže: »Čitava obrada u drugom dijelu naše studije odnosi se na teritorij predratne Jugoslavije«. To je jasno i iz tablice 103-2 na str. 186-189.. Tu su brojke iz statističkih godišnjaka (prenesene su u Statističkom godišnjaku 1964.), a pritom su do 1939. za područje tadašnje Kraljevine Jugoslavije, a od 1947. za područje FNRJ.

Kako objašnjava Žerjavić na str. 106-110, godine 1964. je uz "Godišnjak" objavljena i publikacija "Stanovništvo Jugoslavije i socijalističkih republika 1921-1961". Kritički su pregledani podaci i ispravljene neke ranije napravljene greške prilikom preračunavanja predratnih podataka, izražavanih po tadašnjim banovinama, u podatke po republikama. Objašnjava, zašto je u studiji prihvatio brojku dobiveno primjenom gemoetrijske progresije, koji je veći od onoga dobivenoga stopom prirodnoga priraštaja. (str. 109-110) Pritom je godišnja stopa prirasta 1931.-1941. za Jugosalviju u cjelini nešto niža nego 1921.-1931. (za cijelu Kraljevinu SHS/Jugoslaviju opala je sa 1,50% na 1,38%). Vrlo su velike razlike među banovinama: od 0,60% u Dravskoj do 2,22% u Drinskoj. (str. 110) Tu su onda još neke korekcije zbog unutrašnjih migracija, naročito doseljavanja iz raznih dijelova zemlje u Beograd. (str. 111-113)

Tako se dobivaju izračunati brojevi stanovnika za 1941. (31. ožujka). Za Hrvatsku, kad se raspodjele stanovnici iz pet banovina, dobiva se brojka od 3.780.000 stanovnika 1941. na području koje je tada bilo u Kraljevini Jugoslaviji, a godišnja stopa rasta 0,96%. A to je ipak više, nego u prethodnoj dekadi (0,90%). Tako proizlazi, koliko shvaćam, iz podataka.

Zatim razjašnjava problem izračunavanja stanovništva za razdoblje 1941.-1948. (st. 116 id.).

Problem je naravno i pojam "nacija", kojeg nema u popisu 1931, pa ga izračunava iz podatka o jeziku i religiji (objašnjeno na str. 130 id.).

Demografski gubici po "narodima i narodnostima" 1931.-1948. za Hrvatske su u tablici 19. na str. 136.

Hrvata je u Hrvatskoj, bez područja pripojenih poslije rata godine 1931. bilo 2.481.000, a za 1948. izračunati očekivani broj (uz pretpostavke, što bi bilo da se nastavio normalni trend nakon 1941.) je 2.926.000.

Za Srbe, 1931. je popisano 633.000, a za 1948. izračunato 758.000.

Prirast u tih 17 godina za Hrvate 17,94%, odnosno godišnje 0,975%.

Za Srbe ukupno 19,74%, godišnje 1,066%.

Za Srbe je prirast nešto veći, što je procjena koja je, koliko shvaćam, prihvaćena u demografiji, jer su Srbi manje živjeli u gradovima gdje je natalitet manji i više u nekim područjima gdje je natalitett veći.

Za vidjeti kolika je razlika: ako bismo na brojku od 633.000 Srba prema popisu 1931. primijenili stopu rasta od 17,94%, kao i za Hrvate, izračunata brojka za 1948. bila bi 746.560. To bi bilo za oko 11.400 manje; nije neka spektakularna razlika.

U toj tablici vidimo i kako nije istina, da je postotak Srba u Hrvatskoj 1948. bio isti kao i 1931.; znatno je opao. Demografski gubitak, kad se uračunaju migracije i asimilacije, iznosi u Hrvatskoj za Hrvate 178.000, a za Srbe 159.000..
__________________
Apeliram glede javnog istupanja, pa makar i pod nickom na Netu: Ispeci, pa reci! Triput mjeri, jednom sjeci!
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom