Pogledaj jedan post
Old 26.07.2017., 14:01   #2
uz Predgovor

Uzeo sam jutros u knjižnici prijevod i pročitao Predgovor i Prvo poglavlje. Imam dosta primjedbi a malo vremena za pisanje, pa ću komentirati koliko stignem (ali pričekat ću s nastavkom čitanja dok ne napišem komentare).
----------------------

U Predgovoru kaže kako je Komunistički manifest najutjecajniji tekst napisan u 19. stoljeću, kako je malo mislilaca promijenilo tijek povijesti poput Marxa, kako - za razliku od marksističkih - ne postoje kartezijanska vlada, platonistička gerila ili hegelijanski sindikati. Na stranu što mislim da je utjecaj npr. platonizma na svjetsku povijest daleko veći nego marksizma (mogu i eksplicirati ako koga zanima), idem direktnije na temu. Ovdje mi se nameću dva pitanja.

1. Što sve Eagleton priznaje pod utjecajem Marxa na svjetsku povijest? Budući da ovdje spominje "vladu, gerilu, sindikate", zaključujem da pod tim razumije i one vlade koje su sebe smatrale marksističkima. Standardni prigovor je kako su one krivo razumjele Marxa, ali ako izbacimo sve koji su krivo razumjeli Marxa, onda će vjerojatno Marx prestati biti od velikog povijesnog utjecaja. Dakle, ili uključujemo u analizu i one koji su ga krivo shvatili pa je povijesno utjecajan, ili isključujemo krivo-shvaćajuće iz analize pa Marx nije baš toliko povijesno utjecajan. Budući da piše "vlade" pretpostavljam da ih uključujemo. (Vjerojatno će o tome nešto kasnije napisati pa će biti jasnije.)

2. Kad se govori o utjecaju na svjetsku povijest, taj može biti dobar ili loš (i, naravno, u golemoj većini slučajeva mješovit). Je li taj povijesni utjecaj marksizma bio više dobar ili više loš? Ja bih za sad preskočio "gerilu, sindikate" i usredotočio se na "vlade". Jasno, teško je u povijesti procjenjivati što bi bilo kad bi bilo, uspoređivati razne zemlje s različitim početnim uvjetima, itd. Ali u slučaju marksističkih vlada igrom povijesnog slučaja imamo iznimno dobru situaciju za usporedbu. Imamo, naime, dva slučaja gdje su početni uvjeti točno jednaki, dakle idealnu eksperimentalnu situaciju. I imamo s jedne strane marksističke vlade, s druge strane kapitalističke. Radi se o Njemačkoj (Istočna i Zapadna) i Koreji (Sjeverna i Južna). Ove primjere smatram, baš zato što su početni uvjeti točno jednaki, iznimno značajnim, pa ću se vjerojatno češće vraćati na njih. U svakom slučaju, mislim da je za sad dovoljno spomenuti ih, da je svakome očito na koju stranu pretežu ta dva eksperimenta.

P.S.: ipak evo jedan graf (volim grafove).
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom