Pogledaj jedan post
Old 07.10.2017., 00:54   #1808
Quote:
Serengeti kaže: Pogledaj post
Nisu bili idioti, ali nit su na pladnju dobili svo znanje koje mi danas imamo. Čini mi se da opasno ne uvažavaš taj čimbenik. Pa zamisli sebe da si se rodio u nekom selu u Egiptu 1000. godine prije Krista. Što bi ti znao o mjesecu, suncu, svemiru. Sili teži. Možda bi imao neke svoje ideje, ako si imao neke vrlo progresivne i kreativne gene, ali bi obilato prihvatio vjerovanje mnoštva. Da egipatski bog ispljune sunce, i uvečer ga proguta. zapravo možda bi sumnjao u to, ali ne bi mogao to demantirati jer ne bi vjerojatno predložio svoju neku teoriju koju opet ne bi nikad verificirao svojim suvremenicima.

Možda je određeni dio populacije imao takve progresivne ideje - kao što je ta mehanicistička koju je razvio Laplace, jedan vrlo napredan matematičar , ali većina zajednice zasigurno nije imala. I taj progresivan dio nikad se nije uspio istaći u silnoj masi koja ga je progutala ili pojela - sjeti se Giordana Bruna. Upravo je strogo religijsko učenje okončalo njegov život. To je još jedan konkretan minus religije, posebice one konzervativne kao što je bilo kršćanstvo u 17 vijeku.

I još jedna stvar, današnje kršćanstvo i ostale današnje religije su benigne . Čak biskupi ili papa prihvaćaju mnoge znanstvene ideje. Ali smjesti sebe u 17 ili 18 stoljeće - tada ni kršćanstvo nije bila mila-lala. izgubio bi stolicu na sveučilištu ili čak glavu ako bi tupio nešto što se ne slaže s vjerskim učenjem vatikana.
Neću spominjati Giordana Bruna, križarske ratove, nego mislim i na druge stvari koje iz ovog konteksta možeš vijdeti. Religije su u povijesti ograničavale slobodu, pa i slobodu znanstvenih misli.
Prema tome da budem precizniji, religije su u prošlosti bile puno malicioznije.

Sigurno puno opasnije i štetnije nego danas. danas one u osnovi nisu štetne , osim možda islama i njegovih još uvijek vrlo konzervativnih pogleda na evoluciju i znanost.
I što ti to znanje koje imamo danas govori? Kako iz toga slijedi da nema Boga? Ili da je Bog manje vjerojatan? De, objasni ti to meni, molim te. Bez da ideš nekim dugim okolnim putevima. Jednostavno mi to logički prikaži, da se ne gubimo previše u šupljoj retorici.

Također bih ti preporučio da proučiš i drugu stranu oko ovih pitanja Crkve i znanosti. Istina često zna biti negdje između, a ja bogami prepoznajem ateističku propagandu kada ju vidim, jer sam, između ostalog, i sam skoro cijeli život bio ateist. Po pitanjima mehanicitičkog pogleda na svemir ti mogu samo reći da su takvi pogledi itekako bili prisutni kroz povijest, pa i prije dolaska kršćanstva. Ne radi se tu ni o kakvim progresivnim niti genijalnim idejama. To je nešto skroz normalno što svakoj osobi kroz život prođe kroz glavu. Tako je bilo i sa ljudima prije. Zato ti i govorim da ti ljudi nisu bili nekakve budale iz prošlosti pa da takvih jednostavnih ideja nisu bili svjesni.

Quote:
Zadrti ateisti imaju neku svoju definiciju apsoluta. To je filozofski pojam i spada u fil. domenu, a ne vjersku ili religijsku. Dawkins niti ne napada pojam aposluta. Daj shvati to. Upravo kaže ovo:

Chapter one, "A deeply religious non-believer", seeks to clarify the difference between what Dawkins terms "Einsteinian religion" and "supernatural religion". He notes that the former includes quasi-mystical and pantheistic references to God in the work of physicists like Albert Einstein and Stephen Hawking, and describes such pantheism as "sexed up atheism". Dawkins instead takes issue with the theism present in religions like Christianity, Islam, and Hinduism.[14] The proposed existence of this interventionist God, which Dawkins calls the "God Hypothesis", becomes an important theme in the book.[15] He maintains that the existence or non-existence of God is a scientific fact about the universe, which is discoverable in principle if not in practice.[
Ma nemoj, to je filozofski pojam? Eto, to što religije pričaju o apsolutu je tu skroz nebitno, jer je to isključivo filozofski pojam.

Ovo da je ne/postojanje Boga znanstveno pitanje neću ni komentirat.

Quote:
Prisutnost religije u civilizacijama je zanimljiv argument. Ali u čemu se radi.
Ti si to postavio, tako što kažeš da dočim većina(ili sve ) civilizacije kroz povijest su razvile svoju religiju/kultove, da su religije superiornije u odnosu na druge ne-religijske (strogo sekularne) civlizacije.


Ali zašto bi to značilo da su religijske civilizacije superiornije? To samo znači da svaka civilizacija u svom početku razvije religiju. jer svaka civilizacija u svom početku je bila na istom (vrlo niskom) stupnju poznavanja prirodnih zakona i svijeta oko sebe. Pa kao što sam elaborirao religija se razvije kao potreba, katalizator kao što to R.D objašnjava. IZVRĆEŠ ARGUMENTE. Znači civilizacije na različitim kontinetima, latinska amerika, afrika, azija su doživjele tzv konvergentnu evoluciju. To ti je pojava u biologiji kada različite nepovezane vrste razviju neko slično svojstvo ili organ neovisno jedni o drugima. Recimo sonar su razvili i šišmiši i neke ptice.
Radi se o tome da su takvi društveni sustavi selektirani. Ovu tvrdnju da se religije razvijaju zato što ljudi ne poznaju prirodne zakone bih molio da mi poput ateista koji je opsjednut dokazima isto tako i - dokažeš. S druge strane, ovo što ja govorim je jednostavno posljedica zdravog razuma i memetike (jednom kada prihvatiš memetiku, a ti si je prihvatio, nemaš kuda pobjeći od mog zaključka). Sustavi koji bolje funkcioniraju i usklađeniji su sa ljudskom prirodom preživljavaju i bolje se propagiraju. To, naravno, nije argument u korist Božjeg postojanja, ali zato leti pravo u lice onome koji tvrdi da su religije donijele više lošeg nego dobrog.
Quote:
Možda je odgovor jer je religija povezana s umjetnošću. Recimo sve ljudske civilizacije razvile su umjetnost. slikarstvo ili oslikavanje predmeta, spilja, zidova. zatim imaju neki ples, glazbu, barem primitivnu. Sve civilizacije.
Da, sve je to u suštini povezano sa duhovnom stranom postojanja i u konačnici sa apsolutom.
Quote:
I aboridžini. Iako su oni na tehnološkom planu živjeli ko u kamenom dobu. Nit su otkrili kotač kad su nizozemci otkrili australiju 1606, a europljani su tada imali kompase, barut, jedra, katapulte . Znači bili su vrlo primitivni. Ali imali su svoja vjerovanja, božanstva, Uluru. Kako to objasniti? Očito je umjestnost (ples, glazba, likovno izražavanje) svojstvenije, bliže ljudima u ranim stadijima napretka nego znanost, tehnički izumi i sl.

Isto kao što smo prvo razvili ili otkrili parni stroj - ne zato što je to superornije, nego ga je lakše otkriti ili napraviti od sofisticiranijih benzinkih ili električnih motora.
To uopće nije upitno. I ne samo u ranijim stadijima napretka nego im je to općenito bliže. Ja pričam o društvenim sustavima. Društvenom uređenju. Da je, primjerice, liberalizam bio funkcionalniji sustav, danas bi nam to bila tradicija. Jer bi taj sustav bio selektiran kroz ljudsku povijest. No, to nije tako. Takvi se degenerični sustavi pojavljuju tek pred kraj civilizacijskog životnog vijeka. U početku budu efikasni, dok je tradicija u društvu još uvijek snažna i mrvicu se otpuste njene kočnice, ali nakon tog kratkog uspjeha sustav se počinje raspadati i cijela civilizacija umire.

Zadnje uređivanje Alyosha : 07.10.2017. at 01:11.
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom