[ramzay]

Bio sam malo u toplijm krajevima pa nisam brinuo o grijanju , ni o tome što pišete ovdje , a vidim da ste neki podobijali i crvene kartone jer ste spomenuli zabranjeno ime , našeg dragog i sve prisutnog pokojnika.

Hajde da jednom za svagda riješimo pitanje kondenzacije vode u našim kotlovima i da o tome više ne raspravljamo , nego kad netko postavi to pitanje damo mu link na ovaj posta , pa ako je netko nevjerni Toma nek zasuče rukave i položi termodinamiku 3 na FSB u, pa onda muti vodu na ovom i sličnim forumima.



A tamo u toj termodinamici 3 studenti slušaju temu vlažni zrak i vrlo teško prolaze taj ispit , pogotovo ako je profesor taj dan ustao na lijevu nogu.

Pođimo redom... zrak kojeg dišemo na temperaturi od 20 C ima nešto kisika dosta dušika i nešto malo vodene pare. E nas zanima ta vodena para u zraku .. kažu Psihrometrijske tablice da naš zrak na temperaturi od 20 C može imati maksimalno 15,2 grama vode na kilogram suhog zraka , kako mi ne dišemo te kilograme nego litre zraka , bilo bi dobro da to preraćunamo, i dobijemo slijedeče :

1m3 zraka na 20 C, na nivou mora i kod srednjeg tlaka je težak 1,205 Kg

1 Kg suhog zraka može primiti u sebe maksimalno 15,2g vodene pare

Šta sad ovo znači.. rekli bi meteorolozi da je u tom slučaju vlaga zraka 100%, jednostavno u prostoru između molekula kisika i dušika nema više mjesta za nove molekule vodene pare i neki višak vode se kondenzira na hladnim stjenkama, kao rosa ili se pojavljuje kao magla , nakupina sitnih čestica vode u tečnoj fazi.

Ako slušamo metorologe oni bi rekli da je danas u Zagrebu 12 C i da je relativna vlaga zraka 55 % , pogledajmo što to znaći u psihrometrijske tablice ... na 12 C zrak može primiti maksimalno 8,85 grama vodene pare , a ovih 55 % znaći da u zraku imamo 55% od maksimalno mogučih , odnosno ja sad dišem zrak u kome na kilogram ima 4,8 grama vodene pare.

Buduči je ovo tema o grijanju , ajmo sad sa tim zrakom podkuriti neku pečku.

Uzimam jedan realan primjer za današnji dan, peć ( kotao ) na pelet koja radi sa snagom od 10 Klilovata , i pri tome troši 2,5 Kg peleta na sat.

Mislim da se složete sa konstatacijom da u tom peletu osim smeća ima i 250 grama vode , odnosno da imamo 2,25 kg suhe mase drva i 0,25 kg vode .

Dalje se morate složiti da u tih 2,25Kg suhe drvne mase ima dovoljno kisika i vodika da nastane 1,125 Kg vode , a da ostatak od 1,125 Kg čini ugljik , koji zapravo daje toplinu .


Po nekom iskustvu za izgaranje 2,5 Kg peleta treba 15 m3 zraka odnosno 15 / 1,225=12,25 kg zraka

Hajdemo sad napraviti ulaznu bilancu što sve ulazi u peć :

12,25 kilograma zraka

1,125 kilogram ugljika
1,125 kilogram vode ( kao voda nastala izgaranjem vodika i kisika iz struktre celuloze i ilignina )
0,250 kilograma vode kao normalna vlažnost peleta od cca 10 %
0,059 kilograma vode( kao sadržaj vode u zraku , 15m3 zraka sa vlagom 55%.

I napravimo bilancu što sve izlazi iz peći

12,25 kilograma zraka +1,125 kilograma ugljika u obliku ugljičnog dioksida i monoksida = 13,375 kilograma dima, odmosno 16,5 m3 mješavine dušika , kisika dioksida i monoksida , nazovimo to uvjetno "zrakom" jer je dušik dominantan sastojak tog dima i zbog toga se nebudu bitno promjenili parametri tog " zraka "

osim tih 13,375 Kg dima izašlo je i 1,125+0,250+0,059 = 1,434 kg vode, sve dok taj dim ima neku visoku temperaturu ta voda u dimu je vodena para i nema kondenzacije.

Sad trebamo samo pogledati kod koje če temperature kilogram suhog plina u kom se nalazi (1434 g Vode / 13,375 kg dima ) =107,2 g vode početi kondenzirati

u psihrometrijskim tablicama nalazimo da kilogram apsolutno suhog zraka u kom se nalazi 109,6 grama vode počinje rositi kod 54 C.

I evo nas dosta blizu kod tih famoznih 57 C odnosno 60 C koji se preporućaju za kotlove sa drvima odnosno peletom.

Ja sam u gornjem proračunu izvršio niz zaokruživanja i pojednostavljivanja ali je odnos brojeva točan i daprogovorimo o tim odnosima


Najviše vlage unosi sam kemijski sastav drva 1,125 kg spram 0,250 Kg iz normalne vlage drva i skoro pa bez značajnih 0,059 vlage iz zraka.

Korištenjem drva sa vlagom 25% raste i vlažnost dimnih plinova pa se diže i tau punkt za dimne plinove , pa je točka rose bliže 60 C , i u svakom slučaju treba dizati temperaturu vode u kotlu kako se nebi ložište rosilo.

U brošurama tipa Calefi treba biti oprezan sa podacima , za koje se gorivo odnose preporuke , da li za drvo ili drveni ugljen ili za koksa odnosno antracit. Kod izgaranja ugljena u startu otpada onih 1,225 kilograma vode po kilogramu goriva i onda se može spustiti temperatura vode ispod 40 C , a da nebude rose u kotlu.

Ovo sve što sam napisao o pojavi rose nisam napisao sa stanovišta korozije ložišta , to je druga tema , napisao sam samo sa stanovišta kvalitetnog izgaranja kod hladnog ložišta , pojava rose dimnih plinova se negativno odražava na kvalitetu izgaranja , jednostavno je nezamislivo dobro izgaranje bio mase , u situaciji kad je ložište hladno i još opterečeno rosom