Pogledaj jedan post
Old 22.09.2017., 20:48   #17
Quote:
Freidenker kaže: Pogledaj post
Juzni Slaveni srpskohrvatskog govornog prostora su etnicki toliko bliski da i nema bas smisla govoriti o posebnim narodima. Dakle, ako se odredjeni broj bh. muslimana osjeca Hrvatima, oni jesu Hrvati i kao takve ih treba prihvatiti. Hrvatski nacionalni identitet je nastao tek u 19. vijeku kao i ostali nacionalni identiteti u Europi. Hrvat je tko se osjeca Hrvatom i to nema veze sa genetikom, vjerom, dijalektom itd. Druga je stvar sto neki misle da "pravi" Hrvat mora biti ultradesnicar i turbokatolik sto nema veze sa konceptom moderne nacije. Ova nasa mala plemena i nemaju bas neke veze sa modernim nacijama. Hrvati su zajednica zdruzenih katolika, Bosnjaci zapravo samo islamska vjerska zajednica, a Srbi tek samo sljedbenici Srpske pravoslavne crkve. Dakle, rijec je o ostacima predmodernih etnokonfesija koje izigravaju nacije/narode.

Ja za sebe cesto kazem da sam Austrijanac. Ovdje sam odrastao, imam austrijsko drzavljanstvo i po cijeli dan govorim iskljucivo njemacki. Nemam mnogo prijatelja, ali oni koje imam su gotovo svi etnicki Austrijanci. Kada god sam izrazio da sam Austrijanac, nikada mi nitko od njih nije rekao da to nisam ili ne mogu biti nego su mi dali do znanja da sam "njihov". Ovo pisem radi primjera, jer mi nacionalni identitet ne znaci nesto. Covjeka valjda cine djela, a ne porijeklo. Dakle, ako neki musliman iz Bosne za sebe kaze da je Hrvat, na to ima pravo.
Muslihudin bin Ali, banjalučki muderiz (profesor medrese), u predgovoru svoga spisa napisana 1609. kaže i ovo: "Sva dosadanja djela i knjige došle su od Arapa i Perzijanaca iz raznih pokrajina i Herata, a ovaj je sastavak nikao u pokrajini Hrvata

Šejh Jujo (1650.-1707.) - "Bio je na daleko poznat u islamskom svijetu po narodnom tevatru (predaji), kao evlija (dobri). On je poznat i pod imenom Hadži Juja efendija. I ovaj dakle islamski muverihh, koji je cijeloga svoga vijeka ibadet (bogosluženje) Bogu činio, izrično nazivlje u svojim spisima Hercegovce i Bošnjake Nam-Hrvatima, dakle porijeklom, koljenom Hrvatima

Hodavendija, čauš (pobočnik) bosanskoga paše Sofi Mehmeda, musliman iz Bosne, piše 20. rujna 1589. mletačkomu providuru (poglavaru) u Zadar po dva pisma turskom jazijom (pismom) i bosančicom. Na kraju pisma veli: "Zato mi, rečeni Hodavendi čauš, hotismo učiniti viru od toga posla i dvoje knjige pisati turske, a dvoje hrvatske, rukom Ali čehaja"

Iz drugih izvora znamo, da su ti otpadi zahvatili i druge krajeve srednje Bosne od Rame pa do Vareša. Tako, kada se g. 1635 radilo, da se fra Jeronim Lučić-Bogoslavić redi za biskupa, njegovi su protivnici javili u Rim, da su njegova braća Hehrem, Alija i Pervan sa svojim obiteljima prešli na islam i da će se miješati mitre i turbani Jeronim bude posvećen za biskupa. Fra Jeronim se je rodio u Varešu, a škole je svršio u Italiji g. 1600. Prema tome njegova su braća prešla na islam najranije g. 1590, kada je budući fra Jeronim već bio otišao na škole, a po svoj prilici početkom 17-st., kada su i drugi katolici u Varešu prešli na islam.

Drugi pak slučaj zabilježen je g. 1631, kada je bio izabran za starješinu bosanskih franjevaca (minister provincialis) fra Martin Brguljanin iz Vareša. Tada je javljeno Kongregaciji de propaganda u Rim, da mu je gotovo sva rodbina prešla na islam. Fra Martin Brguljanin bio je mlađi od fra Jeronima Lučića i mogao je otići na nauke tek prvih godina 17-st., pa je njegova rodbina prešla na islam koju godinu poslije toga.
hrvat22 is offline  
Odgovori s citatom