Pogledaj jedan post
Old 07.12.2017., 09:45   #117
Quote:
red_shrike kaže: Pogledaj post
Da? Kojim? TVZ i FER nisu baš toliko različiti da bi TVZ postao srednja škola.
Nisam bio niti na jednom od njih pa ne mogu komentirati, ali ovdje usporedjujemo razlicite visokoskolske ustanove pa ne vidim kakve veze ima srednja skola.

Iz vlastitog iskustva sa dva domaca sveucilista, jednim domacim veleucilistem i jednim engleskim online faksom veleuciliste je bilo najgore, vec na prvom semestru sam odustao. Najgore je definitivno bilo po nastavnom kadru. Ne bi me cudilo niti da je najgore po studentskom kadru (nemam dovoljno podataka da usporedim u tome sa online studiranjem, no tamo to i ne igra ulogu posto nema direktne interakcije, a s obzirom da se moze raditi sa velikim bojem ljudi politika je filtracije kroz studij, a ne na ulasku u sustav), a svakako najgori studenti medju ovim fizickim faksevima.

To je sve naravno premali uzorak i za punu sliku stanja covjek bi trebao bolje poznavati sustav, ali vec to sto privatnici mahom osnivaju veleucilista vjerojatno nesto govori o btno manjoj zahtjevnosti takve institucije.

Nesto govori i cinjenica da nam je nositelj kolegija na spomenutom bio covjek koji uopce nije u znanstvenom zvanju te nema cak niti doktorat, dok na sveucilistu bez njega skoro da ni wc papir ne mozes zamjenit.

Ta podjela na strucno i znanstveno obrazovanje je isto cesto vise teoretiziranje nego praksa. Gdje je tocno ta granica?
Da li se strucnjak koji stvara inovativna rjesenja za nove probleme bavi necime sto je blize znanstvenom ili strucnom radu?
Je li pomorski fakultet nesto sto sprema ljude za znanstvene ili strucne djelatnosti? Mos mislit znanosti, a opet spada u sveucilisne studije.
Sto su inzenjerski faksevi, strucno ili znanstveno orjentirani?

Ne bi li u teoriji recimo bakalaureat davao vise strucne, a magisterij vise znanstvene kompetencije? Moj dojam iz anglosaksonskih sustava je takav, vec i zbog toga sto se vrlo uspjesni studenti mogu odmah sa bakalaureata prebaciti na doktorat... doduse tu ima i masu razlicitih stupnjeva i verzija na svim razinama, nije usporedivo.

Uglavnom, u praksi niti odnos sveucilista i veleucilista niti preddiplomskog i diplomskog nije kakav bi teorijski trebao biti i veleucilista su de fakto niza razina sveucilista za manje zahtjevne. A ako u necemu vidim prostora za promjene i razvoj prije bi bilo na bolje definiranim i vrednovanim preddiplomskim studijima koji sada de facto nemaju neku ulogu, za razliku od anglosaksonskih sustava. Sto god se zakonski radilo mislim da ce svima kojima je kadar zaista bitan (dakle ne samo pro forma diploma radi zadovoljavanja uvjeta natjecaja) sveucilista s razlogom ostati neformalno vise rangirana i da tu ima malo prostora za napredak.
__________________
SMISAO ZIVOTA !!!
Beljki is offline  
Odgovori s citatom