Quote:
N-dizajn kaže:
Ja upisujem iduće godine faks i medicina mi je prvi izbor, a fizika vjerojatno drugi. Muči me sljedeći problem:
Prolazim s 5,00 (sve razrede) i dobar sam u većini predmeta, ali sam više za ove prirodoslovno matematičke. Matematika mi ide odlično, ali prosječno odlično. Nejdem na natjecanja i slično i mislim da se moje matematičke vještine ne mogu mjeriti s onima koji idu na državna natjecanja iz matematike i fizike. Ima li onda smisla studirati fiziku ako nisam baš neki matematički genij, a mislim biti odličan student i više me zanima teorijska fizika, područja - astrofizika i čestićna fizika.
|
Ne znam odakle ta prica i urbana legenda da moras biti odlican ili genijalan iz matematike da bi bio uspjesan fizicar. Totalno pogresno!
Ja sam bio tek prosjecam iz matematike, u srednjoj skoli imao cesto i cetvorke, no to me nije sprijecilo da zavrsim fiziku na pmf-u i da se danas profesionalno bavim astrofizikom. Matematika neq fizika, programerskim jezikom!! Matematika nije fizika, za fiziku moras jednostavno imati 'osjecaj' za mehanizme i procese koje se dogadaju u realnom svijetu, oko tebe. Trebas prepoznati sto je u nekom problemu bitno, a sto nebitno, te znati definirati i postaviti problem. Srednjeskolska matematika se uglavnom svodi na tehnicko rjesavanje zadataka koji nemaju apsolutno nikakve veze s fizikom. Recimo da opisni zadaci iz matematike donekle odgovaraju fizikalnim problemima.
Uostalom, opcenito je poznato da su vrlo cesto odlicni matematicari u stvari losi ili prosjecni fizicari. Ja u principu uopce ne volim matematiku, njihovu rigidnu shemu, stroga pravila i potpunu apstrakciju. Princip definicija-teorem-dokaz na koji matematicari temelje rjesavanje problema je meni potpuno odbojan. Opet, to me nije sprijecilo da se danas bavim profesionalno fizikom.
Znanje srednjeskolsko matematike je na studiju fizike pozeljno, ali nije nuzno, a prednost koju ti daje mozes vec na prvoj godini nadoknaditi. U principu, matematika sluzi samo kao alat za rjesavanje fizikalnih problema, i ulazenje dublje u njezino razumijevanje nije neophodno i na studiju se uopce ne prakticira. Matematicki aparat dolazi do izrazaja tek kasnije u nekim teorijskim podrucjima fizike poput kvantne fizike ili fizike polja, no to je vec poslijediplomska razina.
Ukoliko si zainteresiran za astrofiziku i cestice, uputio bi te da razmislis o studiranju u Rijeci na odjelu za fiziku. Naime, studij fizike na tom odjelu je upravo ono sto ti zelis, a rijecki odjel za fiziku je definitivno postao najjaci u hrvatskoj na podrucju astrocestica, ukljucen u kolaboracijske projekte poput MAGIC-a, s vrhunskim fizicarima (upravo dolazi astrocesticar s astronomskog instituta IAP u Parizu).