Quote:
retsam kaže:
Uglavnom je riječ o ovjerenosti u praksi: nekad je bilo i svijest - svijestan (v. Broz-Ivekovićev rječnik). Danas postoji samo svjestan. Pridjeve na -ski, uglavnom imaju naglasak isti kao i osnovna riječ, ali se kadšto i krati, kao u njemački, svjetski, zvjerski, sljepački, osječki, školski.
To zapravo gramatika i ne bi trebala obrađivati u poglavlju o glasovnim promjenama. Radi se isključivo o promjeni naglaska, to je više pravopisno i pravogovorno pitanje (osim, dakako, u slučajevima gdje imamo prijevoj).
Kod cijel-cio-cijela imamo alternaciju na relaciji cijel - cio gdje se radio o zamjeni ije > i. Budući da cijel supostoji kao varijanta s cio, ne vidim nikakvu drugu alternaciju.
|
hvala još jednom.
usput, zahvaljujem se unazad i unaprijed svima na objašnjenjima tako da ne moram stalno to pisati.
retsam, jedna stvar koja mi također odavno nije jasna a vrlo često se javlja u pisanju. radi se o onim dvojnim oblicima pridjeva (G jd. velika/velikog), zamjenica (D jd. njegovu/njegovom) i zamjeničkih pridjeva (kakav/kakvi, kava/kakvoga). kada se što koristi? o određenom i neodređenom vidu pridjeva sam našao dosta podataka no o zamjenicama i zamj. pridjevima ništa, tek podatak da imaju dva oblika i to konkretno 3. lice jd. i mn. posvojnih i zamj. pridjevi ovisno o tome da li je
kolik ili
koliki.