To nije teorija nego činjenica. Obrovac je funkcionirao kao luka-terminal za masovni izvoz hrastovih trupaca u Veneciju. Evo nešto o tome u službenom časopisu Hrvatskih šuma
http://casopis.hrsume.hr/pdf/109.pdf, strana 15, članak: Posljedice povijesnih događanja. Kopiram zanimljiv dio članka:
Ovo područje u prošlosti je bilo prilično šumovito, kaže upravitelj šumarije Obrovac Denis Miočić, a i danas je ono zapravo najšumovitiji dio sjeverne Dalmacije, ali i s izrazito degradiranim šumama. Najviše su oštećene za vrijeme vladavine Mlečana. Sječa je tada bila dopuštena i susjedima, naročito Turcima. Sačuvani arhivi Venecije govore da se na području Obrovca sjeklo i izvozilo velike količine hrastovih trupaca i ogrjevnog drveta. Samo tijekom šest godina, od 1714. do 1720. izvezeno je s tog područja više od 41.000 m3 prvoklasnih hrastovih trupaca velikih dimenzija. Sačuvan je izvještaj o šumskom požaru iz godine 1782. kada je na Velebitu u predjelu Ripište-Alan izgorjelo 10.900 stabala jele, 11.300 velikih stabala bukve i 280 stabala javora. Jela je potpuno nestala, a relikti bukve i hrasta sačuvani su na nekim lokalitetima na obroncima Velebita.
Ponavljam što sam čuo od lokalaca a to su priče sačuvane od njihovih starih koje su prepričavali - između Maslenice i Obrovca je sve bila ogromna višestoljetna prašuma krcata najkvalitetnijim hrastom lužnjakom, takvih dimenzija i toliko gusta da se doslovno od Maslenice do Obrovca moglo doći hodajući po hrastovim granama bez da se nogom dotakne tlo. OK možda se radi o preuveličavanju naroda u prepričavanju prošlosti, ali di ima dima ima i vatre.
Zašto su Mlečani po hrast išli u Dalmaciju? Pa zbog kvalitete drva! Naša izvanredna brodogradnja drvenih brodova kroz povijest se između ostalog bazirala na visokoj kvaliteti materijala. Zašto i dan danas Nijemci, Austrijanci, Švicarci i Talijani uvoze hrast lužnjak iz Hrvatske i BiH? A imaju hrastove šume u svojim Alpama? Zbog kvalitete našeg hrasta lužnjaka - naši agronomi to znaju, radi se o kvaliteti svjetskih razmjera. Ko nas hebe što smo tako glupi da im izvozimo te trupce zabadava, a onda od njih uvozimo namještaj od tog našeg drva za skupe pare?! Umisto da sami preradimo to drvo, izradimo namještaj i nametnemo mi njima svoj brand, kvalitetu i paprenu cijenu, oni to rade nama sa našom sirovinom.
A na što se trošio dalmatinski hrast u Veneciji? Vjerojatno za sve pomalo. Pa i za gradnju Venecije. Čisto sumnjam da je čitava okolica Zrmanje ogoljena samo radi ogrjeva, osim ako se na to nije grijalo pola Europe, a to nije sigurno. Ustvari za ogrjev se moglo koristiti bilo što, samo budala bi trošila kvalitetni hrast isključivo za ogrjev.