Quote:
more kaže:
Da dodam
1) u prvom je polugodištu Republika Hrvatska (svi domaći sektori) otplatilo
6.398,2 mil EUR glavnice, te 820,6 mil EUR kamata bruto inozemnog duga.
2) reprogramiranje dugova(HDZ Vlade) nije uključeno niti u korištenje (nova zaduženja), niti u otplate, tako da se podaci o otplatama odnose isključivo na stvarne otplate bruto inozemnog duga.
3) u prvom je polugodištu korišteno novih 7.287,7 mil EUR glavnice, te nastalo dodatnih 813,0 mil EUR kamata.
4) bruto inozemni dug RH na 30. lipnja 2011. veći je nego na kraju 2010., odnosno stanje 31. prosinca 2010. bilo je 46.511,9 mil EUR, a na kraju lipnja 2011. 47.186,4 mil EUR, tako da se radi o neto povećanju bruto inozemnog duga od 674,5 mil EUR.
|
HNB je u svom zadnjem biltenu od 24. studenog objavio nove podatke prema kojima je razina bruto inozemnog duga pala u odnosu na prosinac 2010. za ciglih 0,3%. Nije veliki pad, al' opet veseli, ne?
.
Quote:
|
Ukupni dug opće države, državna jamstva i dug HBOR-a krajem lipnja zajedno iznose 177,2 milijarde kuna,(23,62 miljarde eura) što je na godišnjoj razini povećanje za gotovo 14%
|
Bez jamstava cifra pada na 150 milijardi kuna, bez HBOR-a i republičkih fondova cifra se spušta za još 20 milijardi kuna, oduzmim javna poduzeća i zaustavit ćemo se oko 100tke.
No mi ovdje ne promatramo državne financije nego BRUTO VANJSKI DUG RH i pokušavamo doći do NETO iznosa, kužiš?
relevantan podatak je npr. vanjski dug HBOR-a u kolovozu koji je iznosio 1,4 milijarde €.
Glede moje gornje analize koja je, priznajem, malo površna, želim razjasniti još nešto glede ISU.
U izravna strana ulaganja pored ulaganja u novo ili već postojeće trgovačko društvo ako ulagač time stječe ukupno 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, odnosno 10% ili više glasačkih prava, ubrajaju se i reinvestirana dobit, odnosno udio izravnog ulagača u dobiti trgovačkog društva koja se ne raspodjeljuje u obliku dividendi ili drugih oblika raspodjele dobiti.
Što će reći da se sva zadržana, a neisplaćena dobit poslovnih banaka, a radi se o 10 milijardi kuna, vodi kao vanjski dug. Ukoliko banke u idućoj godini odluče svu dobit iz ove ( a radi se o cca 4,5 mlrd kn) rasporediti u zadržanu dobit, nama će za toliki iznos porasti vanjski dug.
No što mogu banke učiniti da nam vanjski dug ne poraste? Pa upravo ono što je učinila Zaba ljetos, trebaju zadržanu dobit pretvoriti u dionički kapital. Pošto su matične banke skoro 100% vlasnici naših banaka, vlasnička struktura se time ne mijenja i taj se potez onda ne računa kao izravno strano ulaganje.
Padu bruto inozemnog duga u trećem kvartalu doprinjela je upravo Zabina dokapitalizacija koja je težila cca 5,2 milijardi kuna.
Dakle da rezimiramo.
Za sada bez predomišljanja od bruto inozemnog duga 46,15 mlrd€ možemo oduzeti inozemnu aktivu naših banaka koja iznosi 42 milijarde kuna odn. 5,6 milijardi €, možemo oduzeti i izravna strana ulaganja koja iznose 7,8 milijardi € i već smo se spustili na 32,7 milijardi € koje možemo nazvati
osnovnim neto vanjskim dugom.