Quote:
vall kaže:
hrvatske šume (šumari općenito u hr) gospodare šumama 250g i da nije njih šuma nebi bilo
pitanja: što u šumarskim bajkama raste na području hr u razdoblju prije 250g?
kada je došlo do najveće eksploatacije šuma u hr, ako ne kad ste zagospodarili vi?
kada su raskrčena ogromna prostranstva slavonije i nestale cijele hrastove prašume, ako ne u zadnjih 250g?
da nema upravljanja šumama dogodilo bi se što?
možda bi i dalje postojale šume kao i tisućljećima prije?
iako zvuči kao provokacija, pitanja su najozbiljnija. osim šumarske bajke, jer to zovete znanstvenim činjenicama, ali znamo koliko toga u hr znanosti zapravo jesu bajke, a koliko znanstveno dokazivo.
|
pročitaj ponovo postove broj 25 i 30.
Quote:
vall kaže:
3-5 stabala po hektaru - i to smatrate dovoljnim za održanje bioraznolikosti? zar se nekoliko vrsta ptica treba dogovoriti koja će se gnijezditi i dalje na drvetu, a koja odseliti par hektara dalje? ili na isto drvo postave gnijezda i jastreb i golub i u deblo djetlić, nekoliko stotina njih iseljenih sa onih cca 1000 stabala posječenih? pa se druže kao dobri susjedi? a pod drvo se sklone svi oni koji bi se sklonili pod 1000 komada drveća koje je posječeno na tom hektaru?
5 komada drveća održava kvalitetu tla i učvršćuje ga preko cijelog hektara od erozije?
|
ne smatraju šumari već oni koji donose pravilnike ,a to su i ekolozi i biolozi i šumari. i uloga tog drveta nije da ga ptice trajno nastanjuju već da posluži kao mjesto za slijetanje, razvoj gljiva kojima trebaju debla za razvoj i slično. ptice su samo jedan od razloga. a rijetka će ptica raditi gnijezda na soliternim stablima.
tlo u ravnici nije podložno eroziji kao tlo na kršu tako da ta stabla nemaju tu funkciju.
tlo se ostavlja golo u rijetkim situacija, obično se prvo podigne nova genracija, a tek onda ide u dovršni sijek.
Quote:
p555 kaže:
Ne samo to s pticama, nego čim se otvori sklop kod tih dovršnih sijekova podivlja vegetacija koja nije vrste drveća koje su do tada bile tu. Da ne govorim o alohtonim vrstama.
Ovdje kod mene u okolici imao sam prilike vidjeti mnogo dovršnih sijekova i to poslije i nekoliko godina ne liči ni na što 
Koliko god šumari tvrdili da je tu ponovo šuma samo mlada, evo ja odvedem na ta mjesta pa neka mi pokažu gdje je, jer ja to ne vidim.
Vidim samo razne visoke trave i grmlje od bazge, kupine, kaline, gloga, divljih ruža itd.
Ipak najčešće vidim da je cijelu površinu zauzeo bagrem koji je pod sobom sve ugušio. Pa onda u nizinskim poplavnim dijelovima sve preuzima amorfa.
Tako da ono, sorry, ali ja tu u dogledno vrijeme nikakve šume ne vidim - osim bagremove, a to nije ono što je prije toga tu bilo  |
da, podivljaju vrste svijetla. no zato postoje uzgojni postupci njege, što mehanički što kemijski i ovisno o potrebi mlada sastojina se njeguje.
ako imas volje i čizme uđi u odjel koji je pomlađen. nemoj stojati na rubu jer tu vlada glog,bagrem,kupina, klen,vrbe , topole, itd (sam si nabrojao). prođi to i morao bi vidjeti stabalca hrasta, ako pričamo o sastojini hrasta. ako nema ništa , samo korov, odi u šumariju i pitaj što se dogodilo.
naravno postoje problemi s određenim vrstama tipa amorfa. nju je jako teško savladati ako ti se uvali u pomladak . no unatoč problemima traže se načini kako da se šuma podigne i u takvim situacijama. taj sav proces je spor. i bagrem i amorfa su alohtone vrste i šumi rade problem , no imaju koristi za neke druge djelatnosti pa.......