Je, ajmo snagu u "konjskim snagama", Moment u njutn-metrima (zašto ne u libria-stopama), a temperaturu u farenhajtima... Napisao si P = rpm x blabla, nisi napisao hp = blabla...
Naravno da sam sjeban i da sam se pogubio jer je zadnja stvar koju kanim pamtiti neki link kojeg ti postaviš. Imao si primjer benzin/dizel iste snage, valjda to nisu bile fabie. Ovaj prijmer ti je također bio čudan - kako to da ovaj sa 5 ks bolje ubrzava od dizela sa 5 konja manje, a ... (zvuk slavodobitnih fanfara)... dizel ima veći moment motora pa je sporiji... Šah mat, rekao si svima.
Lijepo. Samo si pokazao koliko toga ne razumiješ.
https://www.forum.hr/showpost.php?p=4...&postcount=102
Ajde, još jednom pogledaj malo vučni dijagram, ako si u stanju pratiti. Lijevo je oblik momenta motora preslikan na kotače u prvoj, a desno u petoj (crvene krivulje). Krivulja je točna snimka motora sa mog auta. Jasno, snimljena je krivulja snage, a momentni dijagram je preslikan formulom, ali bez koeficijenata 7023.5.
Obzirom da je ubrzanje vozila jednako sili na kotaču podjeljenoj sa masom vozila, te iste krivulje predstavljaju ubrzanje vozila. ISTE te krivulje. Kako je masa mog auta sa vozačem oko 1700 kg, za silu na kotaču od, recimo 5000N ubrzanje je 5000/1700=2.94 m/s2. Zaokružimo na 3.. To znači da će svake sekunde, uz tu vučnu silu, auto biti brži za 3 m/s. Kad kreće, brzina mu je nula, nakon prve sekunde brzina je 3 m/s (3x3.6=10.8 km/h), nakon druge sekunde brzina je 21.6 km/h, nakon treće brzina je 32.4 km/h (9m/s) itd... To je poanta ubrzanja kao fizikalnog pojma.
Na žalost, ubrzanje nije konstantno nego ovisi o momentu motora. Još jednom - onih 5 krivulja su preslikani momenti motora preko prijenosnih odnosa na kotače i svedeni na silu preko radijusa kotača - radi se o TOČNIM podacima za moju sonatu. Kad voziš prema tim podacima, dobiješ stvarna "ubrzanja" od 0-100, 0-20, 60-100, 402m, 0-160, 80-120, nema što nismo mjerili "G-tech-om".
Ono što ti dobro govoriš je način na koji se šalta, ali razlozi zbog kojih misliš da je tako su sasvim pogrešni. Činjenica je da moment motora ide direkt na kotače preko mjenjača, to se vidi na svakom vučnom dijagramu. Ali mjenjači su tako složeni da se krivulje "približe" krivulji maksimalne snage - to je "fiktivna" hiperbola koju svih 5 krivulja tangira (ona plava zakrivljena, pet plavih ravnih su brojevi okretaja motora za svaki stupanj). Idealno bi bilo voziti po toj krivulji, motor bi stalno bio na max. snazi i ubrzanje auta bilo bi najbolje u bilo kom rasponu - 0-60, 0-100, 60-100, 80-120, svejedno. Zato što je kod CVT-a motor uvijek na max. snazi.
Mjenjači koje imamo su kompromis. Zato šaltamo. Kad šaltamo? Ako se utrkujemo - PAZI SAD DOBRO, možda nešto naučiš napokon - CILJ JE da vučna sila na kotaču uvijek bude maksimalno moguća. Gledaj prvu i drugu. Vidiš da je prva složena tako "visoko" da je sila na kotaču (dakle, ubrzanje auta) UVIJEK veće u prvoj nego u drugoj, u bilo kojem režimu motora. I kad izvrtiš prvu do kraja, taraaaa- nađeš ne na max. momentu motora u drugoj. Gledaj drugu u odnosu na treću - kad ćeš šaltati? Opet "na crvenom", dakle, voziš dokle ide, jer ako prebaciš ranije u treću, vučna sila NA KOTAČU je manja nego što bi bila u drugoj. Tu je sva mračna istina koju ne kontaš (slučajno ili namjerno). Iako moment motora pada kako raste snaga, ono što dobijemo na kotaču, a samo kotač je važan, veće je u nižem stupnju prijenosa.
No, kad gledaš prijelaz treće u četvrtu, tu se krivulje momenta na kotaču (preslika momenta motora sa prijenosnim odnosom mjenjača i difa) već sijeku na 6200, tako da je optimum šaltanja 6200, a ne 6500. Isto važi i za petu, s tim da je "križanje" krivulja još niže, malčice iznad 6000 okr/min, a ne na 6500.
Ono što se uočava jest da je ubrzanje u nižoj brzini, posebno u prvoj naspram druge i drugoj naspram treće, uvijek veće, iako moment motora pada, ali je zbog prijenosnog odnosa i dalje veći nego što bi bio u višem stupnju. I odatle "pravilo" - vozi se od max.momenta do max. snage pa onda šaltaj. U mom slučaju max. snaga je na 6000 okretaja, ali šaltanje I-II i II-III se radi na 6500, tik pred blokadu, kad je i snaga već počela padati. Dakle, ja idem do 6500, kad je snaga već pala, jer je tako složen mjenjač.
Kad savladaš ovu "sliku", onda će ti postati jasno da nema nikakvog smisla raditi bilo kakve usporebe auta prema podatku o max. snazi, max. momentu motora i ne znam čemu. Na zaključanoj temi je već sve objašnjeno, a evo, i ovdje još 50 puta. (čudi me da još nema lokota)
Ono što ti tvrdiš - da je snaga važna - naravno da je važna. Ali da li razumiješ ZAŠTO je snaga važna? Eno, ja moram šaltati nakon max. snage, cca 500 okretaja dalje...Zašto?
I na kraju - pitanje dana - zašto uopće imamo mjenjače? Ili podpitanje, zašto 5-6 brzina (čak i 7, 8), zašto ne 2 ili 3? Zašto ne vozimo kao tramvaj - bez mjenjača? Samo reduktor sa fiksnim prijenosom i adio. Zašto? Čemu komplikacije s mjenjačima? Čemu služi mjenjač? kako se određuju prijenosni odnosi?